JAVNE FINANCIJE

1.KOLOKVIJ

1. Financijska znanost, fiskalni sustav i fiskalna politika

Pojam financija i javnih financija
• Pojavom novca pojavljuje se pojam financija
• Što je novac?
• Kada se pojavljuje novac?
• Funkcije novca?
• 7 .st. prije Krista - vrijeme kada je nastao prvi novac sličan današnjem
• Izrađivao se ručno, od zlata i srebra
• Novac je sve ono što služi kao: sredstvo razmjene, jedinica obračuna te čuvar
vrijednosti (ili imovine)
• Funkcije novca: sredstvo razmjene, platežno sredstvo, mjera vrijednosti, predstavnik
solventnosti i likvidnosti i dr.
• Pojam financije potječe od latinskih riječi:
• Finis= kraj, svršetak odnosno finire= završiti, ali i plaćati
• Riječ finantio ili financia = značila je plaćanje u novcu, nasuprot plaćanju u naturi
• Javne financije – znanstvena disciplina koja se bavi izučavanjem javnih prihoda i javnih
rashoda te njihovim elementima, ciljevima, učincima i sl.
• Predmet proučavanja su: Javni sektor, javna dobra, javni prihodi i rashodi, javno
područje gospodarstva odnosno fiskalni sustav, fiskalna politika i fiskalna tehnika
Musgrave (1959) definira tri temeljne funkcije javnih financija:
1. Alokacijska funkcija
2. Distribucijska funkcija
3. Stabilizacijska funkcija
Fiskalni sustavi
• Fiskalni sustavi – svi oblici fiskalnog zahvaćanja (porezi, doprinosi i dr.), svi oblici
javnih (državnih i sl.) prihoda i rashoda, kao i svi propisi kojima se ta materija uređuje.
• Fiskalni monizam – sastoji se od samo jednog fiskalnog oblika
• Fiskalni pluralizam – sastoji se od više fiskalnih oblika
Podsustav fiskalnog sustava:
• porezni sustav, carinski sustav
sustav doprinosa za socijalno osiguranje
• sustav pristojbi (taksa), sustav ostalih davanja
sustav donacija, koncesija i drugih prihoda
• Fiskalni sustav vodi određenu fiskalnu politiku I primjenu odabranih elemenata fiskalne
tehnike
Fiskalna politika
• Pojavljuje se u okviru ekonomske politike-njezin dio
• Predmet proučavanja su: javni prihodi i javni rashodi
• Pojam fiskalan potječe od lat. riječi – fiscus koji označava: • a) državnu blagajnu • b)
pravnu osobu koja je nositelj imovinskih prava i zastupa je u svim njezinim imovinsko-
pravnim odnosima
• Smišljeno korištenje fiskalnih mjera radi ostvarivanja ciljeva ekonomskih i drugih
politika
• Osim javnih prihoda i rashoda, proučava i cijeli dio javni dio gospodarstva, javna dobra,
javna poduzeća i ustanove
• Dijelimo je prema vrstama oblika i načinu djelovanja
• Sastavni dio fiskalne politike je fiskalna tehnika
• Elementi fiskalne tehnike su:
Fiskalni elementi i mjere

• Pomoćnu disciplinu financijske znanosti, kao način organiziranja i obavljanja rada u

fiskalnim poslovima
• U proučavanju fiskalne tehnike postoje tri osnovna pristupa:
a) pomoćna disciplina financijske znanosti
b) način ustroja i obavljanja rada u fiskalnim poslovima
c) element fiskalne politike

2. Elementi fiskalnog sustava i fiskalne politike

Fiskalni poslovi
•dijele se u dvije glavne skupine: donošenje propisa I provedba propisa
Poslovi oko donošenja propisa
• sredstva potreba za financiranje
• utvrditi izvore fiskalnih prihoda
• ciljeve koji se postavljaju pred fiskalnu politiku
• sustav planiranja
• tehniku planiranja
• načela fiskalnog zahvaćanja
Poslovi oko provedbe propisa:
•poslovi obveznika fiskalne obveze
•poslovi banaka I upravnih tijela nadležnih za provedbu propisa
Poslovi obveznika fiskalne obveze:
• pravnih osoba
• građana i građanskih pravnih osoba
• knjigovodstvenih servisa, revizorskih kuća i poreznih savjetnika
Poslovi banaka i upravnih tijela
• banaka
• Financijske agencije (FINE)
• Uprave carina (carinarnice)
• Porezne Uprave i poreznog inspektorata
• financijske policije
• nositelja sredstava (proračuni, fondovi i dr.)
Elementi fiskalne obveze
• fiskalnu obvezu čini niz sljedećih elemenata:
Izvor fiskalnih prihoda
Predmet fiskalne obveze
Fiskalni subjekt(obveznik)
Osnovica fiskalne obveze
Stope
IZVOR FISKALNOG PRIHODA – fond financijskih sredstava koji pripadaju fiskalnom
obvezniku i iz kojeg plaća fiskalnu obvezu
• prihod fiskalnog obveznika – fiskalnog destinatara
• dohodak
• imovina
PREDMET FISKALNE OBVEZE ILI FISKALNI OBJEKT
• bilo koja činjenica navedena u propisu koja služi kao povod za fiskalno zahvaćanje
• najčešće je riječ o dohotku ali mogu biti i troškovi odnosno rashodi
FISKALNI OBVEZNIK ILI FISKALNI SUBJEKT
• Svaka fizička ili pravna osoba koja je u propisu navedena da je dužna platiti odnosno
podmiriti fiskalnu obvezu
• Fiskus (fiskalna vlast) – aktivan subjekt
• Fiskalni obveznik – pasivni subjekt
OSNOVICA FISKALNE OBVEZE
• element oporezivanja koji predstavlja neku određenu veličinu, vrijednost na temelju
koje je moguće izračunati porezni dug – iznos koji porezni obveznik treba platiti
• činitelji za utvrđivanje osnovice: teritorij i vrijemež
Podjela fiskalnih osnovica: po vrijednosti I po veličini
OSNOVICE PO VRIJEDNOSTI (AD VALOREM):
•stvarne
•paušalne
METODE UTVRĐIVANJA FISKALNE OSNOVICE
• 1. Automatska ili indicijarna metoda
• 2. Metoda utvrđivanja točnosti fiskalne prijave
• 3. Metoda utvrđivanja točnosti poslovnih knjiga
• 4. Metoda organiziranog prikupljanja podataka
• 5. Metoda prijave treće osobe
• 6. Metoda fiskalne kontrole
• 7. Metoda uspoređivanja
STOPE FISKALNIH OBVEZA
• označuju odnos između svote fiskalne obveze i fiskalne osnovice
• Sustav reparticije – stope fiskalnih obveza nemaju veće značenje
• Kvotitetni sustav – primjena različitih sustava stopa i osnovica
PODJELA STOPA PREMA VISINI OSNOVICE: stalne stope I promjenjive stope
1. Stalne stope:
• Stope u stalnom iznosu
• Razmjerne stope (u postotku)
2. Promjenjive (varijabilne) stope
• Rastuće (progresivne) – ubrzano, jednoliko, usporeno
• Padajuće (degresivne) – ubrzano, jednoliko, usporeno
Stope se mogu iskazati:
• formule (oblik krivulje funkcije)
• ljestvice stopa (stupnjevita krivulja)
• kombinacija pomoću formule i ljestvice stopa (miješano)
• Fiskalna oslobođenja
- predmetna
- osobna
• Fiskalne olakšice
-odbitak od osnovice
- odbitak od fiskalne obveze
• Fiskalni izdatci
3. Oblici, ciljevi i načela fiskalnog zahvaćanja

Ciljevi i načela fiskalnog zahvaćanja

• dijele se u dvije glavne skupine: fiskalne I nefiskalne
Načela fiskalnog zahvaćanja ovise o:
• društveno – ekonomskom uređenju države
• vremenu i prostoru u kojem djeluju
• filozofiji zajednice u kojoj nastaju
• pravnom poretku države
• pristupanju određenim međunarodnim asocijacijama (NATO, EU, OECD i dr.)
Načela fiskalnog zahvaćanja su:
1. IZDAŠNOSTI (DOVOLJNOSTI)
2. EKONOMIČNOSTI (RACIONALNOSTI)
3. POŠTIVANJA GRANICE FISKALNOG ZAHVAĆANJA
4. SNOŠENJA FISKALNOG TERETA U OVISNOSTI O EKONOMSKOJ SNAZI
5. FISKALNOG OBVEZNIKA
6. ELASTIČNOSTI
7. IZBJEGAVANJA DVOSTRUKOG FISKALNOG ZAHVAĆANJA
8. JEDNAKOSTI (EKVIVALENCIJE)
Ostala načela su:
• ADAM SMITH – ravnomjernosti, određenosti, ugodnosti i jeftinoće
• ADOLF WAGNER – financijsko-politička, ekonomsko-politička, socijalno-politička te
poreznotehnička
• FRITZ NEUMARK – porezno-proračunska, etičkosocijalno-politička, ekonomsko-
politička te porezno-pravnatehnička
Teorije o opravdanosti ubiranja poreza:
• TEORIJA SILE
• TEORIJA UGOVORA
• TEORIJA CIJENE
• TEORIJA OSIGURANJA
• TEORIJA UŽIVANJA
• ORGANSKA TEORIJA
• TEORIJA REPRODUKCIJE POREZA
• TEORIJA OPĆE NAKNADE
Oblici fiskalnog zahvaćanja
• fiskalne oblike prema vrsti dijelimo na:
a) poreze
b)doprinose
c)carine
d) pristrojbe
e)parafiksalna davanja I dr.

POREZI – najstariji oblik fiskalnog zahvaćanja

• Obilježja:
a) prisila
b) davanje bez protunaknade
c) preraspodjela nacionalnog dohotka
d) uvodi se radi financiranja javnih potreba
• klasifikacija poreza
– prema predmetu:
a) porez na dohodak
b) porez na dobit
c) porezi na promet
d) ekološki porez
e) porezi na prihode od imovine
f) porezi na nasljedstva i darove te ostali.
CARINE – naplaćuje se pri prelasku robe preko državne granice, a plaća je vlasnik
odnosno uvoznik robe.
• vrste:
a) uvozne
b) izvozne
c) tranzitne
d) fiskalne
e) zaštitne (ekonomske), antidampinške, represivne i dr
PRISTOJBE – svota novca koja se plaća kao ekvivalent za učinjenu uslugu
• klasifikacija.:
a) prema subjektu – županijske, općinske, komunalne i dr.
b) prema službama – državne, carinske, konzularne i dr.
c) prema načinu plaćanja – izravne (u gotovu novcu) i neizravne (putem markica)
d) prema predmetu – boravišna pristojba i dr.
PARAFISKALITETI – fiskalni oblik gdje prihodi skupljeni na ime tih obveza nisu
prihoda proračuna nego određenog fonda, institucije ili uplatnog računa za financiranje
javnih potreba
• Doprinosi
• Ostali parafiskaliteti – prije je bio samo doprinos

4. Učinci primjene fiskalnog sustava i fiskalne politike

Učinci fiskalne politike prije fiskalnog zahvaćanja

• Osim na učinke prije i nakon fiskalnog zahvaćanja, možemo ih podijeliti i na :
Makroekonomske učinke
Mikroekonomske učinke
Makroekonomski učinci
 Stabilizacijski učuinci (restrikcijski I ekspanzivni učinci)
 Učinci za alokaciju gispodarstvenih resursa
 Učinci redistribucije nacionalnog dohotka
 Fiskalno izravnavanje(okomito I vodoravno) I fiskalni kapacitet
 Ostali makroekonomski učinci
Mikroekonomski učinci
 Učinci na uvjete privređivanja sa stajališta poticanja bržeg gospodarstvenog rasta
 Učinci fiskalnog zahvaćanja sa stajališta društvene korekture u stjecanju dohotka

Zakonito izbjegavanje fiskalne obveze (eng. tax avoidance)

• oblik izbjegavanja fiskalne obveze kod kojeg nije došlo do povrede pozitivnih propisa
• Fiskalni bijeg (eng. tax flight) – zakonit način izbjegavanja fiskalne obveze

Fiskalna evazija (eng. tax evasion)

• izbjegavanje fiskalne obveze kod koje dolazi do povrede zakona odnosno propisa

Defraudacija i kontrabanda
• može biti namjerna ili nenamjerna
• stupanj toleriranja evazije – visoki ili niski fiskalni moral

Neslužbeno gospodarstvo ili siva ekonomija

• ovisi o mnogim čimbenicima
• riječ je o izbjegavanju prijavljivanja primanja
• najčešće se pojavljuje u sektoru trgovine i turizma

• Ekonomski institut je (2005) ustanovio da prema udjelu sive ekonomije u odabranim

EU-10 i CEE zemljama, najvišu stopu sive ekonomije ima Albanija s čak 31.4% BDP-a,
zatim Litva i Makedonija (18.9% i 17.2%).
U Hrvatskoj, najveći udio sive ekonomije:
• hoteli i restorani (30.02%)
• poslovanje nekretninama i poslovne usluge (29.9%)
• građevinarstvo (23.6%).

• U svijetu ne postoji univerzalna definicija sive ekonomije.

• Smith (1958) je definira kao „proizvodnju legalnih i ilegalnih roba i usluga za tržište
koja nije obuhvaćena službenim procjenama BDP-a“.
• Feige (1979) je na vrlo jednostavan način definirao sivu ekonomiju kao "skup
ekonomskih aktivnosti koje su neprijavljene ili nisu izmjerene".
• Schenider i Enste (2000) definiraju sivu ekonomiju kao "skup ekonomskih aktivnosti
koje doprinose službenom bruto domaćem proizvodu, ali nisu registrirane".

Kaznena odgovornost za povredu fiskalnih propisa

• utaja poreza i drugih davanja
• povreda obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga
• prekršajne odredbe poreznih propisa

Učinci fiskalne politike nakon fiskalnog zahvaćanja

• Rastuće i padajuće fiskalno zahvaćanje
• Nefiskalni učinci fiskalnog zahvaćanja
• Socijalni učinci fiskalnog zahvaćanja
• Učinci javnih rashoda
Faze prevaljivanja fiskalne obveze:
1. Prvi udar (perkusija ili impakt)
2. Protuudar (reprekusija)
3. Djelovanje (incidenca)
4. Razlijeganje (raspršivanje, difuzija)
 5. Porez na dodanu vrijednost u Republici Hrvatskoj

Predmet oporezivanja
• 01.01.1998. uveden je porez na promet – porez na dodanu vrijednost
• sustav PDV-a utvrđen je Zakonom o porezu na dodanu vrijednost i Pravilnikom o
porezu na dodanu vrijednost
• prihodi od PDV-a idu u državni proračun
• Predmet oporezivanja PDV-om je:
- isporuke dobara i usluga u tuzemstvu uz naknadu
-obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu
- uvoz dobara
Porezni obveznik
• svaka osoba koja samostalno obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost bez obzira na
svrhu i rezultat obavljanja te djelatnosti
• ne smatraju se tijela državne vlasti, tijela državne uprave i dr. za obavljanje poslova u
okviru svog djelokruga ili ovlasti
• prag prometa za ulazak u sustav PDV-a iznosi 300.000,00 (prije je bilo 230.000 i
85.000,00) kn bez PDV-a
• Mali porezni obveznik – poduzetnici čiji je prag prometa iz prethodne godine manji od
300.000,00 kn (osim ako su dobrovoljno u sustavu PDV-a) oslobođeni su plaćanja PDV-a
i mogu priznavati pretporez
• Obveznici PDV-a koji obavljaju transakciju unutar EU-a trebaju zatražiti PDV
identifikacijski broj
• Trebaju se registrirati i osobe koje nemaju sjedište,prebivalište ili uobičajeno boravište
u tuzemstvu, ali imaju sjedište u drugoj državi članici te su dužni imati poreznog
zastupnika koji plaća PDV
Mjesto oporezivanja
• Određuje mjesto gdje se isporuka oporezuje, a mjesto se određuje prema zemlji
podrijetla ili prema zemlji odredišta
• Zemlja podrijetla – zemlja odakle dobra ili usluge potječu
• Zemlja odredišta – zemlja gdje se isporučuju dobra ili usluge
• kod „inozemnih" usluga primjenjuje se načelo zemlje primatelja usluge kada je riječ o
prometu između dvaju poreznih obveznika, odnosno za tzv. usluge B2B (business to
business)
Porezna osnovica
• naknada koju čini sve ono što je isporučitelj primio ili treba primiti od kupca ili neke
druge osobe za te isporuke, uključujući svote subvencija koje su izravno povezane s
cijenom isporučenih dobara ili usluga
• uračunavaju se svote poreza, carina, pristojbi i sličnih davanja, osim PDV-a te sporedno
troškovi kao što provizije, troškovi parkiranja, prijevoza i osiguranja koje isporučitelj
dobara ili usluga zaračunava kupcu ili primatelju.
Porezne stope
•od 1.1.2014. primjenjuju se tri stope:
1. 5 % (prije 0%)
2. 13% (prije 10%)
3. 25% (prije 23%)
5% se plaća na:
• Sve vrste kruha (osim svih vrsta kolača, bureka i ostalih pekarskih i slastičarskih
proizvoda)
• Sve vrste mlijeka (osim kiselog mlijeka, jogurta, kefira, čokoladnog mlijeka i drugih
mliječnih proizvoda)
• Knjige stručnog, znanstvenog, umjetničkog, kulturnog i obrazovnog sadržaja, udžbenici
za pedagoški odgoj i obrazovanje, za osnovno, srednje i visoko obrazovanje u svim
fizičkim oblicima
• lijekove – Lista lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje
• medicinsku opremu, pomagala i druge sprave koje se koriste za ublažavanje liječenja
invalidnosti isključivo za osobnu uporabu invalida
• kino ulaznice
• novine novinskog nakladnika koji ima statut medija
• znanstvene časopise
13% se plaća na:
• usluge smještaja ili smještaja s doručkom, polupansiona ili punog pansiona u svim
vrstama komercijalnih ugostiteljskih objekata
• pripremanje i usluživanje jela i slastica u i izvan ugostiteljskog objekta prema
posebnom propisu
• novine i časopisi novinskog nakladnika koji izlaze periodično
• jestiva ulja i masti, biljnog i životinjskog podrijetla
• dječja hrana i prerađena hrana na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu
• isporuka vode osim vode koja se stavlja na tržište u bocama ili u drugoj ambalaži
• ulaznice za koncerte
• sadnice i sjemenje
 6. Porezi u Republici Hrvatskoj – porez na dohodak
Porez na dohodak
porez na dohodak reguliran je u našem sustavu:
• Zakonom o porezu na dohodak - Narodne novine br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11,
22/12, 144/12, Odluka USRH 120/13, 125/13, 148/13, Odluka USRH 83/14, 143/14,
136/15, 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20
• Pravilnikom o porezu na dohodak – Narodne novine br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08,
2/09, 9/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13, 157/14, 10/17, 128/17, 106/18,
1/19, 80/19, 1/20, 74/20, 1/21 i 102/22
Predmet oporezivanja tim porezom jest dohodak koji obveznik (fizička osoba) ostvari u
tuzemstvu, i to od:
• dohotka od nesamostalnog rada (plaće i mirovine)
• dohotka od samostalne djelatnosti (dohodak od obrta i obrtničkih djelatnosti, dohodak
od slobodnih zanimanja (novinari, umjetnici, sportaši, odvjetnici, turistički djelatnici i
dr.), i dohodak od poljoprivrede i šumarstva)
• dohotka od imovine i imovinskih prava
• dohotka od kapitala
• od drugog dohotka
• obveznik poreza na dohodak je fizička osoba koja ostvaruje dohodak
• rezident je fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj ima prebivalište ili uobičajeno
boravište (najmanje 183 dana)
• nerezident je fizička osoba u Republici Hrvatskoj nema ni prebivalište ni uobičajeno
boravište ali u Republici Hrvatskoj ostvaruje dohodak utvrđen Zakonom o porezu na
dohodak
• osnovica poreza je dohodak rezidenta, tj. ukupna svota dohotka iz svih oporezivih
izvora ostvarena u kalendarskoj godini u tuzemstvu i inozemstvu umanjena za osobni
odbitak
Primitci koji se ne smatraju dohotkom:
• izravne uplate premije osiguranja za dokup dijela doživotne mirovine prema Zakonu o
mirovinskom osiguranju
• obiteljske mirovine koje djeca ostvaruju nakon smrti roditelja
• socijalne potpore
• doplatak za djecu i novčana primanja za opremu novorođenog djeteta i dr.
• primici osoba s invaliditetom, osim plaća i mirovina

 Stare stope poreza na dohodak su: 15% 25% 35% 45%

 Stare stope poreza na dohodak (od 01.03.2012.) su: 12% 25% 40%

 NOVE STOPE (od 01.01.2021.) su:

 20% do 360.000,00 kn (mjesečno 30.000,00 kn)
 30% iznad 360.000,00 kn
 Novčanom kaznom od 2.000,00 do 50.000,00 KN kaznit će se za prekršaj:
• pravne i fizičke osobe koje za svoje radnike i fizičke osobe ne izvrše godišnji obračun
poreza na dohodak od nesamostalnog rada
• pravne i fizičke osobe koje Poreznoj upravi ne dostave ili ne dostave u roku podatke o
isplaćenim primicima i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu
• porezni obveznik koji u propisanom roku ne prijavi početak obavljanja djelatnosti,
iznajmljivanja i/ili ostvarivanja dohotka i dr.
• 1.1.2014 izvješća o isplaćenim plaćama te svim oporezivim i neoporezivim primitcima
podnose se na obrascu JOPPD – Jedinstven obrazac poreza prireza i doprinosa
• dostavlja se u Poreznu upravu putem e-pošte i to na dan kada je obavljena isplata
primitka ili najkasnije sljedećeg dana