POSLOVANJE VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA

2. Financijski sustav

doc. dr. sc. Ante Samodol

 2

Sadržaj
UVOD U FINANCIJE I VRIJEDNOSNE PAPIRE

FINANCIJSKI SUSTAV
1. Financijsko tržište
1.1. Podjela financijskih tržišta
1.1.1. Primarno i sekundarno tržište
1.1.2. Organizirano i neformalno tržište
1.1.3. Tržište novca i tržište kapitala
1.1.4. Financijski instrumenti
2. Financijske institucije
2.1. Sektorizacija financijskih institucija
2.2. Imovina financijskih institucija u RH
2.2.1. Udio imovine financijskog sektora u BDP
2.2.2. Nominalni BDP i imovina fin. sektora
... 3

2.3. Financijski i poslovni ciklus

2.3.1. Krediti trgovačkim društvima i stanovništvu
2.4. Pokazatelji razvitka fin sektora
3. Regulativa i nadzor
3.1. Zakonski okvir-ključni zakoni
3.2. EU sustav nadzora
3.2.1. ESMA
3.2.2. EIOPA
3.2.3. ESRB
3.2.4. EBA
4. Financijska infrastruktura -platni promet
4.1. Zakonski okvir
4.2. Shema HR platnog prometa
4.3. HSVP
4.4. NKS
4.5. Položaj i uloga HNB-a
4.6. SEPA
4.7. EMIR
 4

…
5. Politika sustava financijske stabilnosti
6. Ostali dijelovi HR financijskog sustava
7. Zaključno-funkcije financijskog sustava
 5

I UVOD U FINANCIJE I VRIJEDNOSNE PAPIRE

Definicije:
Financije – skup teorija, principa i tehnika koje se bave pribavljanjem i upravljanjem
novcem pojedinaca, poslovnih sustava i država.

Vrijednosni papiri - su financijski ili investicijski instrumenti koji se kupuju i

prodaju na financijskom tržištu.

Vrijednosni papiri su u pravilu prenosivi i dematerijalizirani.

Financije

Poslovanje
vrijednosni
m papirima
 6

1. Vrste financijskih odluka (financija)

Financijske odluke / financije

Poslovne
Osobne /Privatne Državne /Javne
/Korporativne

POSLOVANJE VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA

 7

1.1. Elementi financijskih odluka

• Ključni elementi financijskih odluka:

1-troškovi
2-koristi

• Troškovi i koristi raspoređuju se tijekom vremena i nisu sa

sigurnošću unaprijed poznati donositelju odluka niti drugima

TROŠKOVI KORISTI
 8

2. Temeljni koncept financija

Temeljni koncept financija – je vremenska vrijednost novca .
U različitim vremenskim trenucima novac ima različitu vrijednost
(jedna HRK ili EUR je vrijedniji danas negoli u budućnosti- vrijeme je novac)

Svođenje novčanih iznosa na isti vremenski trenutak provodi se:

a) ukamaćivanjem (izračun buduće vrijednosti)
b) diskontiranje (izračun sadašnje vrijednosti)

Ukamaćivanje i diskontiranje se zasniva na 4 varijable:

1. Sadašnja vrijednost (SV ili PV)
2. Buduća vrijednost (BV ili FV)
3. Kamatna ili diskontna stopa (k ili r)
4. Broj razdoblja (N ili n)
 9

Primjer 1: Koncept buduće vrijednosti

Pretpostavimo da se u banku na godinu dana položi 100 kuna, uz kamatu

5% godišnje. S kojim iznosom će se raspolagati na kraju godine?

PV-sadašnja vrijednost
FV-buduća vrijednost
r-kamatna stopa
n-razdoblje=1

FV1= PV (1+r)
FV1=100 (1+0,05)=100 (1,05)=105
 10

…...koncept buduće vrijednosti

Ako se isti iznos od 100 kuna uloži u banku na dvije godine uz 5% kamata, s
kojim iznosom će se raspolagati na kraju 2. godine?
 11

...koncept buduće vrijednosti

Međutim, umjesto prethodnog načina izračuna, imamo formulu za izračun

buduće vrijednosti:

Primjer: Naslijedili ste 5.000.000 kn. Banka vam nudi 7% godišnje za razdoblje
od 5 godina.
Koliki iznos ćete imati nakon pet godina ukamaćen po 7% godišnje?
 12

...koncept buduće vrijednosti

• Rješenje:
PV=5.000.000 kn
r=7%=0,07
N=5 godina
__________________

= 5.000.000 (1,07)^5

=5.000.000 (1,40255)

= 7.012.758,65
 13

Primjer 2: Koncept sadašnje vrijednosti

• Kao što nam koncept buduće vrijednosti povezuje sadašnju

vrijednost sa “sutrašnjom vrijednošću”, tako nam koncept sadašnje
vrijednosti omogućuje diskontiranje “sutrašnje” buduće vrijednosti
na sadašnju vrijednost.
....buduća vrijednost

.... sadašnja vrijednost

 14

... koncept sadašnje vrijednosti

Znači, u konceptu sadašnje vrijednosti tražimo iznos

(vrijednost) koji je potrebno uložiti uz npr. 5% godišnje
koja bi nam donijela 105 kuna.

Odgovor je: potrebno je uložiti 100 kn, zato jer je to

sadašnja vrijednost 105 kuna koja se diskontira uz 5%.
 15

... koncept sadašnje vrijednosti

• Primjer: Osiguravajuće društvo za osiguranje života obećalo je

isplatu 100.000 kn za 6 godina uz prinos od 8%.
Koji iznos osiguranje mora uložiti danas na razdoblje od 6 godina da
isplati obećano?
 16

... koncept sadašnje vrijednosti

Rješenje:

PV= 100.000 [(1/(1,08)^6]

=100.000 (0,63169)
=63.016,96

Znači: 63.016,96 kn danas je jednako 100.000 kn koje bi

primili za 6 godina uz 8% kamata ili ....diskontiranjem
100.000 kuna uz ove uvjete čini ih jednakim 63.016,96
kn.
 17

4. Financijska / investicijska piramida

Dionice

Neosigurani štedni ulozi,

povlaštene dionice

Državne obveznice, hipotekarne obveznice

Gotovina, osigurani štedni ulozi, transakcijski računi

 18

5. Funkcionalnost financija
• Funkcionalnost financija i financijskih institucija uvjetovana je:
a) veličinom zemlje i institucije;
b) dostupnošću tehnologija;
c) političkim, kulturnim i povijesnim naslijeđem...

• Funkcionalnost financija počiva na dvije premise:

1-financijske funkcije su stabilnije negoli financijske institucije
2-institucionalni oblik slijedi funkciju financija

• Iz te dvije premise razvili su se različiti financijski sustavi

 19

II FINANCIJSKI SUSTAV

Dijelovi financijskog sustava

Financijsko Financijske Regulativa i Financijska Politika

tržište institucije nadzor infrastruktura financijske
stabilnosti
 20

Tok sredstava kroz financijski sustav

.

TRŽIŠTE

Korisnici
Investitori, štediše (manjkovi novca)
(viškovi novca)

FINANCIJSKI
POSREDNICI
 21

1. Financijsko tržište
Definicija: Financijsko tržište je zajednički naziv za sva
specijalizirana, međusobno povezana tržišta neke zemlje na
kojima se susreću ponuda i potražnja za različitim financijskim
instrumentima

Primjer:
Mjesto: burza
Način trgovanja: burzovna pravila + programska (računalna) podrška
Financijski instrumenti: vlasnički (dionice) i dužnički (obveznice)
Napomena: Tržište može biti organizirano, ali ne i potpuno uređeno
 22

1.1. Podjele financijskog tržišta

Tri uobičajene podjele:

1. Primarno (emisijsko) i sekundarno - kriterij učestalosti izdanja

2. Organizirano i neformalno (OTC)- kriterij trgovanja
3. Tržište novca i tržište kapitala - kriterij ročnosti instrumenata
 23

1.1.1. Primarno i sekundarno tržište

Kriterij učestalosti izdanja

A) Primarno (emisijsko) tržište:

-instrumenti tržišta novca
(trezorski zapisi Ministarstva financija, blagajnički zapisi HNB,
komercijalni zapisi trgovačkih društava) i
-instrumenti tržišta kapitala
(dionice i obveznice koji se nude prvi put na tržištu)

B) Sekundarno tržište: preprodaja odnosno promet prethodno

izdanih vrijednosnih papira
 24

1.1.2. Organizirano i neformalno tržište

Kriterij trgovanja

A) Organizirano tržište:
-burza ili tržišni operater
(Obilježje: postoje stroži kriteriji uvrštenja, pravila trgovanja, licenciranje
sudionika, nadzor nad radom burze, financijsko izvještavanje izdavatelja
vrijednosnih papira)

B) Neformalno tržište:
-OTC (over the counter-preko pulta),
-MTP (multilateralna trgovinska platforma),
-sistematski internalizator (brokersko tj. investicijsko društvo)
(Obilježja: postoje niži kriteriji trgovanja, uvrštenja i izvještavanja o
trgovanju)
 25

1.1.3. Tržište novca i tržište kapitala

Kriterij ročnosti instrumenata

A) Tržište novca: uglavnom se trguje s financijskim instrumentima s

rokom dospijeća do godine dana (trezorski zapisi, komercijalni
zapisi) i novčanim sredstvima.

B) Tržište kapitala: trguje se instrumentima s rokom dospijeća

duljim od godine dana (obveznice) i s vrijednosnim papirima
trajne vrijednosti (dionice).
 26

1.1.4. Financijski instrumenti

Financijski instrumenti (prema Zakonu o tržištu kapitala) su:
A) prenosivi vrijednosni papiri,
B) instrumenti tržišta novca,
C) jedinice u subjektima za zajednička ulaganja,
D) izvedenice

A) Prenosivi vrijednosni papiri su one vrste vrijednosnih papira koji su

prenosivi na tržištu kapitala, kao što su:
a) dionice ili drugi vrijednosni papiri istog značaja koji predstavljaju udio u
kapitalu ili članskim pravima u društvu, kao i potvrde o deponiranim
dionicama,
b) obveznice i druge vrste sekuritiziranog duga, uključujući i potvrde o
deponiranim vrijednosnim papirima,
c) svi ostali vrijednosni papiri koji daju pravo na stjecanje ili prodaju
takvih prenosivih vrijednosnih papira
 27

...

B) Instrumenti tržišta novca su sve vrste instrumenata kojima se

uobičajeno trguje na tržištu novca, kao što su trezorski, blagajnički i
komercijalni zapisi i certifikati o depozitu, osim instrumenata plaćanja

C) Subjekt za zajednička ulaganja označava: subjekt za zajednička

ulaganja koji je dobio odobrenje HANFE (HR agencija za nadzor
financijskih usluga) sukladno zakonu koji uređuje uvjete osnivanja i
rada otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom i društava za
upravljanje koja njima upravljaju i zakonu koji uređuje uvjete osnivanja
i rada alternativnih investicijskih fondova i društava za upravljanje koja
njima upravljaju
 28

...
D) U izvedenice se ubrajaju:
 opcije (options),
 budućnosnice (futures),
 zamjene (swaps),
 kamatni unaprijedni ugovori-unaprijednice (forward rate agreements)
i bilo koji drugi izvedeni financijski instrumenti koji se odnose na
vrijednosne papire, valute, kamatne stope ili prinose te drugi izvedeni
financijski instrumenti, financijski indeksi ili financijske mjere koje se
mogu namiriti fizički ili u novcu,
 29

2. Financijske institucije

Opća (nestatistička-kolokvijalna) podjela:

A) Bankovne (kreditne) financijske institucije: banke, štedne banke,

stambene štedionice, institucije za elektronički novac

B) Nebankovne (nedepozitne) financijske institucije: društva za

osiguranje, leasing društva, investicijski fondovi, mirovinski
fondovi, factoring društva

2.1. Sektorizacija financijskih institucija
1. Središnja banka
2. Ostale monetarne
financijske institucije
3. Ostali financijski
posrednici
Financijske (osim društava za osiguranje i
mirovin. fondova)
institucije
4. Pomoćne financijske
institucije
5. Društva za osiguranje
i mirovinski fondovi
30
Banke
Štedne banke
Kreditne institucije Stambene štedionice
Otvoreni novčani investicijski fondovi
Ostale monetarne financijske institucije
Investicijski fondovi
Društva za leasing
Društva za faktoring
Banke u stečaju/likvidaciji
HBOR
Kreditne unije i sl.
Burze
Mjenjačnice
Financijska regulatorna tijela
Posrednici i zastupnici u osiguranju
Investicijska društva
Društva za upravljanje inv./mir. fondovima
Društva za osiguranje
Mirovinski fondovi
 31

2.2. Imovina financijskih institucija u RH (2019.=650 mlrd HRK)

Investicij. Mirovinski
Godine Banke Osiguranje f. f. Leasing d. Factoring d. Ukupno BDP
2002 165.6 11.1 3 7 186.7 208.8
2003 195.3 12.7 3.9 4.7 216.6 228.9
2004 225.5 14.4 5.6 8 253.5 247.4
2005 255.3 16.6 10.4 11.9 20.4 314.6 270.2
2006 299.3 19.7 18.5 16.4 27.1 381,0 294.4
2007 336.3 23.2 33.7 21.8 30.3 4.2 449.5 322.3
2008 361.7 25.7 11.8 23.5 35.1 6.3 464.1 347.7
2009 377.4 28.8 13.9 30.6 33.7 7 491.4 330.9
2010 396.3 30.1 15.6 38.1 29.1 5.7 514.9 328.9
2011 416.8 31.9 13.6 43 26.1 5.8 537.2 333.3
2012 410.4 34 14.6 53.5 15.3 7.2 535,0 330.9
2013 415 34.9 13.3 60.9 20.9 7.5 552.5 331.4
2014 419.2 36.6 15.6 69.5 13.4 7.9 562.2 331.3
2015 416.4 38.6 14.2 77.7 17.6 6.6 571.1 339.7
2016 413.3 39.9 18.4 88.5 17.9 5.9 583.9 351.2
2017 408.8 40.8 18.8 96.6 18.1 2.6 585.7 366.4
2018 424 41.9 22.7 103.3 19.5 1.4 612.8 383,0
2019 433.7 45.4 26.7 118.8 21.6 1.4 647.6 400,0
 32

...finacijalizacija nakon 2003.

700

600

500
mlrd HRK

400

300

200

100

0 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.
Fin sektor 186,7 216,6 253,5 314,6 381 449,5 464,1 491,4 514,9 537,2 535 552,5 562,2 571,1 583,9 585,7 612,8 647,6
BDP 208,8 228,9 247,4 270,2 294,4 322,3 347,7 330,9 328,9 333,3 330,9 331,4 331,3 339,7 351,2 366,4 383 400

Fin sektor BDP

 33

2.2.1. Udio imovine financijskog sektora u BDP-u (financijalizacija)

ukupna imovina=162% BDP ili 62% više od BDP

FinSek/BDP
180 167 170 168 166
157 161 162 160 160 162
160 149
139 133
140 129
116
120
102
100 89 95
80
60
40
20
0
 34

2.2.2. Nominalni BDP i imovina fin.sekt. s godišnjim stopama rasta

Stopa rasta Realna stopa rasta
Godine Fin sektor BDP Fin sektora;% BDP-a % Omjeri stopa
2002. 186.7 208.8 18.22 4.9 3.72
2003. 216.6 228.9 16.01 5.4 2.97
2004. 253.5 247.4 17.04 4.1 4.16
2005. 314.6 270.2 24.10 4.3 5.61
2006. 381 294.4 21.11 4.9 4.31
2007. 449.5 322.3 17.98 5.1 3.53
2008. 464.1 347.7 3.25 1.8 1.80
2009. 491.4 330.9 5.88 -7.4 -0.79
2010. 514.9 328.9 4.78 -1.5 -3.19
2011. 537.2 333.3 4.33 -0.3 -14.44
2012. 535 330.9 -0.41 -2.2 0.19
2013. 552.5 331.4 3.27 -0.5 -6.54
2014. 562.2 331.3 1.76 -0.1 -17.56
2015. 571.1 339.7 1.58 2.4 0.66
2016. 583.9 351.2 2.24 3.5 0.64
2017. 585.7 366.4 0.31 3.1 0.10
2018. 612.8 383 4.63 2.7 1.71
2019. 647.6 400 5.68 2.9 1.96
 35

2.3. Financijski i poslovni ciklus

financijski ciklus = % rasta financijskog sektora
poslovni ciklus = % rasta BDP-a
30

25

20

15
%

10

0
2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.
-5

-10
Realna stopa rasta BDP-a % Stopa rasta Fin sektora;%
 36

2.3.1. Krediti trgovačkim društvima (TD) i stanovništvu (ST)

(2002-2019)
140 133,1
130,2 131,5 129,7 127,4
126,6 126,4 124,5 124,5
115,1 117,6 119
120 112,9 111,6
102,5 103,1
97 96,8 96,6 95,6
100 92,3 92
87,2 85
83,4 83,4 82,5 81,9
79,1
mlrd HRK

80
65,6 67
58,6
60 55,2
51,7 53,8
43,2
40

20

0
2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.
TD ST
 37

2.4. Pokazatelji razvitka financijskog sektora

1. POKAZATELJ: Udio kredita privatnom sektoru u BDP

Udio TDST/BDP
80 71 73 68
70 64 64 65 67 66
61 62
58 55
60 54 54 54
50
50 45 48
40
30
20
10
0
 38

2. POKAZATELJ: Udio redovnog prometa dionica na burzi u BDP

450 8,00
400 7,00
350 6,00
300
5,00
mlrd HRK

250

%
4,00
200
3,00
150
100 2,00

50 1,00

0 0,00

BDP Redovni promet Udio, desno

 39

3. Regulativa i nadzor

Regulativa (formalna): Ministarstvo financija RH

Nadzor (supervizija): HNB i HANFA

HNB nadzor: banke, štedne banke, stambene štedionice

HANFA nadzor: društva za osiguranje, leasing društva, factoring

društva, investicijski fondovi, mirovinski fondovi, društva za
upravljanje IF, društva za upravljanje MF, SKDD, Zagrebačka
burza, Regos, Izdavatelji v.p. + financijski izvještaji
 40

3.1. Zakonski okvir-ključni zakoni

HNB (www.hnb.hr) HANFA (www.hanfa.hr)

Zakon o HNB Zakon o Hanfi

Zakon o kreditnim institucijama Zakon o osiguranju

Zakon o platnom prometu Zakon o obveznom osiguranju u prometu

Zakon o konačnosti namire u platnim Zakon o tržištu kapitala

sustavima i sustavima za namiru financijskih
instrumenata
Zakon o investicijskim fondovima s javnom
ponudom
Zakon o alternativnim invest. fondovima

Zakon o obveznim mirovinskim fondovima

Zakon o leasingu
Zakon preuzimanju dioničkih društava
Zakon o faktoringu
 41

3.2. EU sustav nadzora

EUROPSKI SUSTAV FINANCIJSKE SUPERVIZIJE

EUROPEAN SYSTEM OF FINANCIAL SUPERVSION

Europski odbor za
sistemske rizike
Europska supervizijska tijela (agencije)
European Systemic
European Supervisory Authorities (ESA) Risk Board (ESRB)
Frankfurt

The European
European Securities European Insurance Banking
and Markets and Occupational Authority
Authority Pensions Authority
EBA
ESMA EIOPA
(London)
Paris Frankfurt
Paris 2019
 42
...

ESMA je Europsko nadzorno tijelo – Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i

tržišta kapitala, osnovano Uredbom (EU) broj 1095/2010 Europskog parlamenta i
Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog
nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala)

EIOPA je Europski regulator osiguranja i strukovnog mirovinskog osiguranja.

Osnovana je 1. siječnja 2011. Uredbom EU Br. 1094/2010 Europskog parlamenta i
Vijeća, te je ustrojena kao neovisno i savjetodavno tijelo Europskog parlamenta,
Vijeća Europske Unije i Europske komisije.

EBA je Europska agencija za nadzor bankovnog sustava osnovana Uredbom (EU) br.
1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju
europskog nadzornog tijela (Europske agencije za nadzor bankovnog sustava)

ESRB je Europski odbor za sistemske rizike osnovan Uredbom (EU) broj 1092/2010
Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o makrobonitetnom nadzoru
financijskog sustava Europske unije i osnivanju Europskog odbora za sistemske
rizike.
 43

3.2.1. European Securities and Markets Authority

3. KREDITNE AGENCIJE
2. INVESTIRANJE I -registracija 4. ANALIZA
IZVJEŠTAVANJE FINANCIJSKOG
-supervizija
-zaštita investitora TRŽIŠTA
-investicijski managem. -trendovi, rizici i
ranjivost
-korporatvne financije
-međusektorski rizici
-korporativno izvještav.
-cost benfit analize

5. SURADNJA I
KONVERGENCIJA
1. TRŽIŠTA
-paneli
-sekundarna t. ESMA -odbori
-post trgovinske aktivnosti
-pododbori
 44

3.2.2. European Insurance and Occupational Pensions

Authority

3. Zaštita investitora i
financijske inovacije

2. Strukovni mirovinski 4. Financijska stabilnost

fondovi

1. Osiguranje i 5. Prevencija krize i

reosiguranje EIOPA upravljanje
 45

3.2.3. The European Banking Authority

2.Kreiranje jedinstvene europske 3. Promocija jedinstvene supervizijske

knjige pravila u bankarstvu (the prakse-harmonizirana primjena
European Single Rulebook in banking) prudencijalnih pravila

1. Usvajanje obvezujućih 4. Procjena rizika i

tehničkih standarda i ranjivosti EU bankovnog
smjerbica (binding sektora (izrada redovitih
Technical Standards izvještaja o procjeni rizika i
(BTS) and Guidelines) pan-europski stres testovi)
EBA
 46

3.2.4. The European Systemic Risk Board

3. Identifikacija i
određivanje prioriteta
sistemskih rizika

4. Izadavanje upozorenja o
2. Prikupljanje i obrada značajnim sistemskim
relevantnih informacija rizicima

5. Koordinacija aktivnosti s
1. Makroprudencijalni nadzor IMF-om i Odborom za
financijskog sustava u EU ESRB stabilnost (BIS-a)
 47

4. Financijska infrastruktura (platni promet)

Pružatelji usluga: kreditne institucije, HNB, institucije za platni

promet, institucije za elektronički novac

HR sustav platnog prometa obuhvaća:

-HSVP (hrvatski sustav velikih plaćanja)
-NKS (nacionalni klirinški sustav)
-TARGET2,
-EuroNKS.
 48

4.1. Zakonski okvir

• Zakon o platnom prometu,

• Zakon o elektroničkom novcu,
• Zakon o provedbi uredbi Europske unije iz područja platnog
prometa,
• Zakon o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za
namiru financijskih instrumenata,
• Zakon o deviznom poslovanju, kao i drugim propisima Europske
unije.

Regulativa i nadzor nad sustavom platnog prometa u Republici

Hrvatskoj u nadležnosti su Hrvatske narodne banke.
 49

4.2. Shema HR platnog sustava

PLATNI SUSTAV
(dijelovi)
I II

HSVP NKS
(Hrvatski sustav velikih plaćanja) (Nacionalni klirinški sustav)

Sustav vodi HNB. Sustav vodi FINA

Članovi: Banke Članovi: Banke i komitenti

banaka.

Dnevni obračun po neto principu: minus u NKS se

pokriva iz HSVP, plus u NKS se prenosi u HSVP
 50

4.3. HSVP-Hrvatski sustav velikih plaćanja

• HSVP je platni sustav za namiru platnih transakcija u kunama

između njegovih sudionika, a sudionici su:
1. Hrvatska narodna banka (u nastavku teksta: HNB),

2. Kreditne institucije (banke i štedne banke) sa sjedištem u Republici Hrvatskoj

koje su dobile odobrenje za rad od HNB-a,

3. Podružnice kreditnih institucija iz trećih država koje su od HNB-a dobile

odobrenje za osnivanje podružnice kreditne institucije iz treće države,

4. Podružnice kreditnih institucija iz drugih država članica Europske unije za koje

su njihova nadležna tijela dostavila obavijest HNB-u o osnivanju podružnice u
Republici Hrvatskoj,

5. Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) i

6. Središnje klirinško depozitarno društvo, (SKDD)

 51

…
• Upravitelj HSVP-a je HNB

• U HSVP-u se namiruju:
1. platne transakcije u svrhu provođenja mjera monetarne politike
HNB-a

2. platne transakcije u svrhu opskrbe banaka gotovim novcem

3. platne transakcije u svrhu provođenja transakcija s financijskim

instrumentima

4. platne transakcije u svrhu provođenja konačne namire drugih platnih

sustava

5. ostale platne transakcije.

 52

4.4. NKS-Nacionalni klirinški sustav

• NKS je platni sustav za obračun platnih transakcija u kunama između njegovih
sudionika.

• Sudionici u NKS-u (u nastavku teksta: sudionici) mogu biti:

1. Hrvatska narodna banka (u nastavku teksta: HNB),
2. kreditne institucije (banke i štedne banke) sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
koje su dobile odobrenje za rad od HNB-a,
3. podružnice kreditnih institucija iz trećih država koje su od HNB-a dobile
odobrenje za osnivanje podružnice kreditne institucije iz treće države,
4. podružnice kreditnih institucija iz drugih država članica Europske unije za koje
su njihova nadležna tijela dostavila obavijest HNB-u o osnivanju podružnice u
Republici Hrvatskoj i
5. Hrvatska banka za obnovu i razvitak
 53

…
• Obračun platnih transakcija u NKS-u obavlja se na neto multilateralnom
načelu, kontinuiranim izračunom dugovanja i potraživanja sudionika na
temelju platnih transakcija zadanih na obračun u NKS-u.

• Sudionik prema svom statusu može biti:

1. neposredni sudionik u NKS-u ili
2. posredni sudionik u NKS-u
 54

Namira obračuna izvršenog u NKS-u

• Namiru konačnih neto pozicija na obračunskim računima neposrednih

sudionika u Nacionalnom klirinškom sustavu na kraju obračunskog dana
u NKS-u obavlja HNB u HSVP-u preko računa sudionika i obračunskog
računa za NKS i to:

A) ako je neto pozicija iz NKS-a pozitivna, HNB odobrava račun

sudionika, a tereti obračunski račun za NKS.

B) ako je neto pozicija iz NKS-a negativna, HNB tereti račun

sudionika, a odobrava obračunski račun za NKS.

C) stanje na obračunskom računu za NKS na kraju obračunskog

dana u HSVP-u jest nula
 55

…Na kraju obračunskog dana

Uzima višak u NKS-u

Pokriva manjak u NKS-u

0
 56

4.5 Položaj i uloga HNB-a

• Hrvatska narodna banka vlasnik je i operativni upravitelj Hrvatskog

sustava velikih plaćanja (HSVP).

• Hrvatska narodna banka upravitelj je sustava TARGET2-HR.

• Dana 6. lipnja 2016. započeo je s radom EuroNKS – novi platni sustav u

Republici Hrvatskoj za obračun platnih transakcija u eurima ( koji se
provodi prema pravilima SEPA Credit Transfer -SCT sheme za kreditne
transfere )

• Također, u svrhu vođenja eurskih računa banaka, Hrvatska narodna banka

uspostavila je nacionalnu komponentu TARGET2 HR platnog sustava u
kojem se namiruje obračun nacionalnih i prekograničnih platnih transakcija
u eurima. TARGET2 (engl. Trans-European Automated Real-time Gross
settlement Express Transfer system) jedinstveni je platni sustav za velika
plaćanja u eurima koji nadzire Europska središnja banka.
 57

4.6. SEPA

• SEPA (engl. Single Euro Payments Area), omogućuje stvaranje

jedinstvenog tržišta za platne usluge u kojemu je građanima, poslovnim
subjektima i javnim tijelima moguće izvršavati bezgotovinske platne
transakcije u eurima primjenom jedinstvenih modela i postupaka koji se
jednako primjenjuju na cijelom SEPA području

• SEPA područje obuhvaća 28 država članica Europske unije te Island,

Lihtenštajn, Norvešku, Švicarsku, Monako i San Marino.

• SEPA-u čine:
a) jedna valuta – euro,
b) jedan set platnih instrumenata (kreditni transfer, izravno terećenje i platna
kartica),
c) zajednička pravna osnova,
d) zajednički tehnički standardi,
e) infrastruktura za obradu platnih transakcija i
f) zajednička poslovna pravila.
 58

…
• Radna tijela projekta SEPA u Republici Hrvatskoj jesu Odbora za
upravljanje nacionalnim shemama (OUNS) i Hrvatski SEPA forum
(HSF).

• U svrhu ostvarivanja ciljeva postavljenih SEPA-om, razvijeni su novi

platni instrumenti, i to SEPA kreditni transfer i SEPA izravno
terećenje koji se koriste za plaćanja u eurima na cijelom SEPA
području.

1) Kreditni transfer jest nacionalna ili prekogranična platna usluga -račun

za plaćanje primatelja plaćanja se odobrava na teret platiteljeva računa na
osnovi instrukcije koju daje platitelj.

2) Izravno terećenje jest nacionalna ili prekogranična platna usluga -

terećenje platiteljeva računa za plaćanje, kada platnu transakciju inicira
primatelj plaćanja na osnovi suglasnosti platitelja.
 59

…
 60

4.7. European Market Infrastructure Regulation (EMIR)

• Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o
OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju
(dalje: EMIR)

• Cilj EMIR-a je smanjivanje rizika koji proizlaze iz ugovora o OTC

izvedenicama, kao i definiranje uvjeta pod kojima moraju poslovati središnje
druge ugovorne strane. EMIR je uveo obvezu transparentnog izvještavanja
nadzornih tijela o OTC izvedenicama kako bi nadležna tijela unutar Europske
unije mogla nadzirati

• propisano je da su Hanfa i Hrvatska narodna banka nadležna tijela zadužena za

nadzor nad primjenom EMIR-a u Republici Hrvatskoj

• EMIR pokriva tri glavna područja:

a) reguliranje obveza ugovornih strana u transakcijama OTC izvedenicama,
b) autorizaciju, uvjete poslovanja i nadzor nad središnjim drugim ugovornim stranama,
c) autorizaciju, uvjete poslovanja i nadzor nad trgovinskim repozitorijima.
 61

...

• Pod definiciju financijske druge ugovorne strane spadaju sljedeći subjekti

nadzora Hanfe:
-investicijska društva
-društva za osiguranje i društva za reosiguranje
- UCITS fondovi i, gdje je primjenjivo, društva za upravljanje UCITS
fondovima
-institucije za strukovno mirovinsko osiguranje (zatvoreni dobrovoljni
mirovinski fondovi i mirovinska osiguravajuća društva) i
-alternativni investicijski fondovi

• Pod definiciju nefinancijske druge ugovorne strane od subjekata nadzora

Hanfe spadaju:
-leasing društva
-otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi i
-obvezni mirovinski fondovi.
 62

...

• Središnje druge ugovorne strane (Central Counterparty’ - CCP) su pravne

osobe koje posreduju između drugih ugovornih strana u ugovorima kojima se
trguje na jednom ili više financijskih tržišta, te postaju kupac svakom
prodavatelju i prodavatelj svakom kupcu.

• Trgovinski repozitoriji su pravne osobe koje imaju ulogu središnjeg mjesta u

kojem se prikupljaju i vode evidencije o transakcijama izvedenicama.

• Financijske druge ugovorne strane uključuju investicijska društva, kreditne

institucije, društva za osiguranje i društva za reosiguranje, UCITS fondove i,
gdje je primjenjivo, društva za upravljanje UCITS fondovima, institucije za
strukovno mirovinsko osiguranje i alternativne investicijske fondove.

• Nefinancijske druge ugovorne strane uključuju sva društva osnovana na

području Europske unije koja nisu financijske druge ugovorne strane, središnje
druge ugovorne strane ili trgovinski repozitoriji.
 63

5. Politika financijske stabilnosti

Zakon o vijeću za financijsku stabilnost (1.1.2014.)

-"financijska stabilnost" je stanje koje se očituje u nesmetanom i učinkovitom

funkcioniranju ukupnoga financijskog sustava u procesima alokacije
financijskih resursa, procjene i upravljanja rizicima te izvršavanja plaćanja, kao
i u otpornosti financijskog sustava na iznenadne šokove

"krizna situacija" je situacija kada nastanu poremećaji u jednom ili više segmenata
financijskog sustava koji mogu ugroziti ukupnu financijsku stabilnost, npr.
nelikvidnost ili insolventnost financijskih subjekata, znatan poremećaj u sustavu
plaćanja i sustavu namire platnih transakcija, poremećaji koji se prenose s
vanjskih financijskih tržišta ili drugi poremećaji koji mogu dovesti do poteškoća
u funkcioniranju financijskog sustava.

-"nadležna tijela" su Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor

financijskih usluga;
 64

...članstvo

HNB HANFA
4 člana 2 člana

MINFIN DAB
2 člana 2 člana

VIJEĆE ZA
FINANCIJSKU
STABILNOST
10 članova
Predsjedava guverner
HNB
 65

...pravo glasa

HNB HANFA
4 glasa 2 glasa

MINFIN DAB
1 glas 1 glas

VIJEĆE ZA
FINANCIJSKU
STABILNOST
10 članova/ 8 glasova
Predsjedava guverner
HNB
 66

6. Ostali dijelovi – institucije HR financijskog sustava

1. Uprava za financijski sustav Ministarstva financija

2. Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju

banaka (DAB)

3. Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK)

4. Središnji registar osiguranika (Regos)

5. Središnje klirinško depozitarno društvo (SKDD)

6. Financijska agencija (FINA)

 67

7a. Zaključno-funkcije financijskog sustava

Osnovne funkcije financijskog sustava su:

• štedna funkcija

• funkcija likvidnosti

• funkcija kreditiranja

• funkcija plaćanja

• upravljanje rizikom

• pruža cjenovne informacije

• stjecanje i prijenos vlasništva

• funkcija nadzora
 68

7b. Vrijednosni papiri na tržištu novca i tržištu kapitala

Dioničko društvo d.d.

AKTIVA PASIVA

Imovina Obveze

-Komercijalni zapisi (TN)

-Obveznice (TK)
Investiranje Financiranje
Kapital

-Dionice (TK)