POSLOVANJE U MEĐUNARODNOJ TRGOVINI

1. Što je kalkulacija?
Kalkulacija označava postupak računanja, izračunavanja i preračunavanja pojedinca ili gospodarskog
subjekta radi donošenja neke poslovne odluke ili radi analize rezultata nekog poslovnog pothvata.

2. Koje su temeljne kalkulacije u VT?

Temeljne kalkulacije u VT su:
- kalkulacije izvoznih poslova
- kalkulacije uvoznih poslova.

3. Koje su osnovne metode pri izradi kalkulacija?

Osnovne metode pri izradi kalkulacija su:
- progresivna
- retrogradna
- diferencijalna.

4. Objasni progresivnu metodu.

Progresivna metoda se primjenjuje kada je poznata fakturna cijena i zavisni troškovi nabave, a želi se
pronaći prodajna cijena.
- primjenjuje se uglavnom kod uvoza da bi se odredila prodajna cijena i da bi se usporedila s onim što
nudi konkurencija

5. Objasni retrogradnu metodu.

Retrogradna metoda se primjenjuje kada je poznata prodajna cijena i zavisni troškovi, a traži se fakturna
cijena po kojoj bi se roba trebala nabaviti.
- ova metoda se primjenjuje kod izvoza

6. Objasni diferencijalnu metodu.

Diferencijalna metoda se primjenjuje kada su poznate fakturna i prodajna cijena i svi zavisni troškovi i ona
služi za izračunavanje isplativosti uvoza.

7. Objasni pretkalkulaciju.
Pretkalkulacija prethodi poslu i služi za utvrđivanje nabavne/prodajne cijene koja će biti prihvatljiva
inozemnom kupcu i osigurati isplativost izvoznika.
- ona je temlej za poslovne odluke
- tržišni model -> konkurentna cijena proizvoda – zavisni troškovi = dobit

8. Objasni kontrolnu kalkulaciju.

Kontrolna kalkulacija služi za provjeru planiranih i ostvarenih troškova i ona postoji samo kod dugoročnih
poslova.

9. Objasni konačnu/obračunsku kalkulaciju.

Svrha konačne/obračunske kalkulacije je izračunavanje konačne cijene i iskazivanje poslovnog rezultata.

 kontrolna i konačna kalkulacija služe za analizu poslovnog rezultata

 10. Koje isprave dokazuju nastanak obveze ili prava na zahtjev za izvršenje obveze u VT?
Isprave koje dokazuju nastanak obveze ili prava na zahtjev za izvršenje obveze u VT su:
- robni dokumenti
- potvrde o robi
- dokumenti o osiguranju robe u VT
- transportni dokumenti
- carinska dokumentacija
- bankovni dokumenti
- uobičajena poslovna dokumentacija.

11. Što spada pod robne dokumente?

Pod robne dokumente spadaju:
- trgovačka faktura (trgovački račun)
- specifikacija robe (specifikacija cijena, troškova, usluga)
- lista pakiranja
- skladišnica.

12. Definiraj trgovačku fakturu – trgovački račun.

Trgovačka faktura (trgovački račun) je isprava koju vjerovnik (prodavatelj) šalje dužniku (kupcu) radi
podmirenja protuvrijednosti isporučene robe ili učinjene usluge.
- to je osnovni robni dokument (temeljna knjigovodstvena isprava) kojim se potvrđuje pravo
vlasništva nad kupljenom ili plaćenom robom i nužan je u svim fazama trgovačkog posla -> nema
carinjenja, nema knjiženja i nema naplate robe bez ovog dokumenta
- bitni sastojci trgovačke fakture su: opis i cijena robe
- temelj je za konačno carinjenje

13. Koje su posebne vrste faktura?

Posebne vrste faktura su:
- proforma faktura (proforma račun)
- predfaktura
- konzularna faktura
- carinska faktura.

14. Objasni proforma fakturu (proforma račun).

Proforma faktura zapravo je ponuda izdavatelja (prodavatelja – izvoznika).
- sadrži sve elemente kao i trgovačka faktura i dodatne klauzule
- ako primatelj prihvati fakturu u roku njezine važnosti (opcije) ona ima važnost kupoprodajnog
ugovora
- služi za izradu pretkalkulacije i provjeru prihvatljivosti ponuđenih uvjeta

15. Objasni predfakturu (predračun).

Predfaktura (predračun) služi pri prodaji robe koja je podložna određenim gubicima u tijeku transporta.
- ispostavlja se za količinu robe koja se ukrca na mjestu ukrcaja robe , a nakon iskrcaja i kontrole se
ispostavlja konačna faktura
- nije osnova za plaćanje robe
- služi i za konsignacijsku prodaju robe
 16. Objasni konzularnu fakturu.
Konzularna faktura predstavlja račun koji potvrđuje konzularni predstavnik (konzulat) zemlje uvoznika koji
se nalazi u zemlji izvoza (zemlji podrijetla robe), odnosno zemlji prodavatelja.
- ovom se fakturom potvrđuje vjerodostojnost fakturirane cijene od strane prodavatelja u zemlji
podrijetla robe
- ova faktura se koristi kako bi se osigurala pravedna tržišna utakmica

17. Objasni carinsku fakturu.

Carinska faktura je faktura koja se ispostavlja na tiskanicama carinskih organa zemlje uvoznika.
- mora je potpisati izvoznik i osoba koja posvejdočuje istinitost navoda u takvoj fakturi
- služi kao podgloga za carinjenje uvozne robe u zemlji uvoza i kao potvrda da je roba podrijetlom iz
zemlje izvoza
- ova faktura se koristi kako bi se osigurala pravedna tržišna utakmica

18. Objasni specifikaciju robe (specifikaciju cijena, troškova, usluga).

Specifikacija robe (specifikacija cijena, troškova, usluga) je pisani dokument koji sadrži popis raznih
stavaka koji se mogu odnositi na robu, cijene, materijal, troškove i dr.
- obično se prilaže fakturi i služi pri kvantitativnom preuzimanju robe kao temelj za uspoređivanje
naručene i stvarno prispjele robe
- olakšava carinski pregled robe

19. Definiraj listu pakiranja.

Lista pakiranja je popis svih pojedinačnih komada i vrsta ambalaže po brojevima, težini i oznakama koje se
na njima nalaze upisane.
- služi za brže carinjenje i pregled robe, kao i za uspješnu kontrolu pri primitku robe -> lista
pakiranja prilaže se trgovačkoj fakturi

20. Objasni skladišnicu.

Skladišnica je formalna isprava kou izdaje javno skladište onome koji ostavlja robu.
- skladišnica je ujedno i vrijednosni papir „po naredbi“ prenosiv indosamentom
- ona je dokaz da roba postoji
- najčešće se ispostavlja kad se roba na putu od prodavatelja do kupca mora neko vrijeme pohraniti u
javnim skladištima ili slobodnim carinskim skladištima radi pretovara, prepakiranja ili zbog
komercijalnih razloga
- bitni sastojci skladišnice su propisani i sadržani su u skladišnoj knjizi javnog skladišta
- najčešće se koristi na promptim poslovima na burzama
- dvodijelna -> priznanica i založnica

21. Što spada pod potvrde o robi?

Pod potvrde o robi spadaju:
- potvrda o podrijetlu robe
- potvrda o robi koja se uvozi radi izvoza
- potvrda o direktnoj pošiljci
- potvrda o krajnjoj namjeni robe
- sanitarna potvrda (certifikat)
- veterinarska potvrda
- potvrda (certifikat) o kvaliteti robe.
 22. Definiraj Potvrdu o podrijetlu robe.
Potvrda o podrijetlu robe je isprava koju, na propisanom obrascu, na zahtjev izvoznika, izdaje nadležna
ustanova u zemlji izvoza i kojom se potvrđuje da je roba naznačena u toj potvrdi podrijetlom iz zemlje
izvoza.
- primjena povlastica i restrikcija -> na neke zemlje se plaćaju veće carine, a na neke ne

23. Definiraj Potvrdu o robi koja se uvozi radi izvoza.

Potvrda o robi koja se uvozi radi izvoza je potvrda koju izdaje gospodarska (trgovačka) komora na temelju
odobrenja mjerodavnog državnog organa (Ministarstvo gospodarstva).
- ta potvrda je važna jer se na takvu robu ne plaća carina niti PDV kao ni ostale uvozne pristojbe

24. Definiraj Potvrdu o direktnoj pošiljci. Čemu služi?

Potvrda o direktnoj pošiljci je dokument (isprava) kojom se dokazuje da je određena roba, koja se provozi
nekom zemljom, izravna pošiljka tj. da nije zadržavana na carinskom teritoriju određene zemlje bez
carinskog nadzora i da na robi nije obavljena nikakva dodatna obrada, dorada ili prerada.

25. Definiraj Potvrdu o krajnjoj namjeni robe. Čemu služi?

Potvrda o krajnjoj namjeni robe je dokument koji izvoznik zahtjeva od uvoznika kao potvrdu da će se roba
koristiti isključivo u zemlji kupca.
- time se sprječava reeksport robe na drugo tržište, i eventualno stvaranje konkurencije s vlastitom
robom (kanibalizacija)

26. Definiraj Ugovor o osiguranju i navedi njegove bitne sastojke.

Ugovor o osiguranju je dvostrani ugovor kojim se ugovaratelj osiguranja (osiguranik) obvezuje da na
načelima uzajamnosti i solidarnosti udružuje određeni iznos u osiguravajuće društvo (osiguravatelj), a
osiguravajuće se društvo obvezuje da će, ako se dogodi osigurani slučaj, isplatiti osiguraniku ili nekoj trećoj
osobi naknadu, odnosno ugovorenu svotu, ili učiniti nešto drugo.
- na temelju ugovora o osiguranju provodi se osiguranje
Bitni sastojci Ugovora o osiguranju su:
- predmet
- rizici
- vrijednost
- premija
- trajanje osiguranja.

27. Definiraj i objasni policu osiguranja. Navedi što mora biti jasno vidljivo iz police.
Polica osiguranja je pismena isprava kojom se potvrđuje sklopljeni ugovor o osiguranju, a izdaje je
osiguravatelj osiguraniku na temelju Ugovora o osiguranju i plaćene premije osiguranja.
- sadrži sve elemente ugovora i opće uvjete
- dijeli se na: policu osiguranja „na ime“, „po naredbi“ ili „na donositelja“
- vinkulirana polica -> zabrana prijenosa police
 28. Što spada pod transportne dokumente?
Pod transportne dokumente spadaju:
- pomorska teretnica
- brodski manifest
- međunarodni željeznički teretni list (CIM)
- tovarni list za međunarodni cestovni prijevoz (CMR)
- zračni tovarni list.

29. Definiraj pomorsku teretnicu i navedi njezine funkcije.

Pomorska teretnica je transportni dokument koji na zahtjev krcatelja izdaje brodar ili njegov ovlašteni
agent, potvrđujući da je robu, u navedenoj količini, ukrcao na brod i da će je prevesti do odredišne luke i
predati prvom (zakonskom) imatelju izvornog primjerka teretnice u stanju u kojem je robu primio na
prijevoz.
- sadržaj i oznake na teretnici moraju odgovarati odredbama kupoprodajnog ugovora i Incotermsa
2010'
Funkcije pomorske teretnice su:
- teretnicom se potvrđuje postojanje ugovora o prijevozu
- teretnica služi kao dokaz primitka tereta
- teretnicom se utvrđuje pravni odnos prema primatelju
- teretnica je tradicijski (prenosivi) vrijednosni papir.

30. Navedi i objasni podjelu teretnica.

Teretnice prema načinu određivanja primatelja robe mogu biti:
- „na ime“ -> glase na određenu pravnu ili fizičku osobu
- „na donositelja“ -> robom raspolaže svaki zakonski imatelj teretnice; koristi se rijetko jer je
podložna manipulacijama
- „po naredbi“ -> prenosi se indosamentom.
Teretnice prema stanju ambalaže i robe koja se ukrcava na brod mogu biti:
- „čiste teretnice“ -> teretnice bez primjedbi u vezi sa stanjem, količinom, težinom, ambalažom i
pakiranjem robe
- „nečiste teretnice“ -> teretnice u koje brodar unese određene primjedbe.

31. Definiraj brodski manifest.

Brodski manifest je dokument koji sadrži točan popis i opis robe sa svim potrebnim podacima.
- sastavljaju ga ovlaštene službe (osobe brodara ili agent brodara) u luci ukrcaja, a potpisuje ga
zapovijednik broda
- mora se predočiti carinskim vlastima u svakoj inozemnoj luci
- uz njega se obično prilaže plan smještaja robe na brodu

32. Definiraj Međunarodni željeznički teretni list (CIM).

Međunarodni željeznički teretni list (CIM) predstavlja ugovor o prijevozu robe željeznicom i njime
željeznica potvrđuje da je primila robu na prijevoz uz obvezu da je preda primatelju naznačenom u
teretnom listu, pod uvjetima iz teretnog lista i u skladu s tarifnim uvjetima.
- ima 5 dijelova
- može se izdati „po naredbi“ ili „na donositelja“ uz obvezu naznake da je izdan „prenosivi teretni list“
 33. Definiraj Tovarni list za međunarodni cestovni prijevoz (CMR).
Tovarni list za međunarodni cestovni prijevoz (CMR) je ugovor kojim se prijevoznik obvezuje da će prevesti
robu na odredište, uz naplatu dogovorene vozarine, koristeći se pritom cestovnim transportnim sredstvima.
- izdaje se u 3 primjerka
- u međunarodnom prijevozu izdaje se dvojezično

34. Što spada pod carinsku dokumentaciju?

Pod carinsku dokumentaciju spadaju:
- jedinstvena carinska deklaracija (JCD)
- deklaracija o carinskoj vrijednosti robe
- „ATA karnet“.

35. Definiraj Jedinstvenu carinsku deklaraciju (JCD).

Jedinstvena carinska deklaracija (JCD) je temeljni carinski dokument kojim deklarant (primatelj robe ili
njegov ovlašteni opunomoćenik) nadležnoj carinarnici prijavljuje robu radi provedbe carinskog postupka i
koja se na jedinstvenom obrascu koristi za deklariranje robe u izvozu, uvozu i provozu i drugim vrstama VT
prometa.
- uz JCD prilažu se faktura i Deklaracija o carinskoj vrijednosti robe

36. Definiraj Deklaraciju o carinskoj vrijednosti robe.

Deklaracija o carinskoj vrijednosti robe je obrazac kojim se deklarira i utvrđuje carinska vrijednost
(vrijednost robe na koju se obračunava carina).
- podnosi je primatelj robe ili deklarant uz pomoć primatelja

37. Objasni karnet TIR.

Karnet TIR je poseban carinski dokument koji prati robu utovarenu u cestovno vozilo.
- naime, na početnoj stanici se napravi carinski pregled robe, vozilo se zatvori i na njega se stavi
carinska plomba
- na taj način roba prelazi granice bez da se otvara i vrši njezin pregled, samo se gleda da li je
plomba cijela
- roba odlazi do krajnje odredišne točke gdje se kamion otvara i dolazi do pregledavanja te robe po
dokumentu koji se napravio na početku, te se vrši carinjenje

38. Definiraj „ATA karnet“.

ATA karnet je isprava koja zamijenjuje nacionalne carinske isprave za privremeni uvoz određenih roba i
koja uključuje međunarodno priznata jamstva za pokriće uvoznih carina i poreza.
- uvjet: ATA karnet mora biti izdan i upotrebljavati se sukladno uvjetima Istanbulske Konvencije
- on pojednostavljuje carinski postupak

39. Kakvi poslovni rizici mogu biti?

Poslovni rizici mogu biti:
- robni rizici
- financijski rizici.
 40. Navedi koji rizici spadaju u robne rizike?
U robne rizike spadaju:
- rizik vrste, kvalitete i količine robe
- tržišni rizik nabave i prodaje
- rizik izvršenja kupoprodajnog ugovora
- transportni rizik.

41. Navedi o kojim konkretno rizicima govorimo kada je riječ o financijskih rizicima.
Kada govorimo o financijskim rizicima govorimo konkretno o sljedećim rizicima:
- rizik cijene
- rizik izvoznog kredita
- rizik konvertiranja rizik transfera
- tečajni rizik
- valutni rizik
- politički rizik.

42. Definiraj rizik izvršenja kupoprodajnog ugovora.

Rizik izvršenja kupoprodajnog ugovora javlja se u 2 slučaja:
- kada prodavatelj ne isporuči ugovorenu robu ili ne izvrši ugovorenu uslugu -> od ovog slučaja
osigurava se provjerom solidnosti, penalima, bankovnom garancijom i sl.
- kada kupac odbija preuzeti isporučenu robu ili uskraćuje isplatu primljene robe -> od ovog slučaja
osigurava se provjerom boniteta, ugovaranjem instrumenata osiguranja plaćanja i sl.

43. Definiraj tečajni rizik.

Tečajni rizik nastaje kao posljedica određenog stanja na svjetskom novčanom i deviznom tržištu i znači
mogućnost nastanka štete za jednog od poslovnih partnera zbog fluktuirajućih tečajeva ugovorene valute
plaćanja.

44. Koja dva načina plaćanja postoje u praksi?

U praksi postoje sljedeća 2 načina plaćanja:
- gotovinsko -> unutar 90 dana
- bezgotovinsko -> preko 90 dana.

45. Uporabom čega se najčešće provodi plaćanje i naplaćivanje u poslovanju s inozemstvom?

Plaćanje i naplaćivanje u poslovanju s inozemstvom najčešće se provodi uporabom:
- međunarodnog dokumentarnog akreditiva
- bankovne doznake
- dokumentarne naplate.

46. Definiraj međunarodni dokumentarni akreditiv.

Međunarodni dokumentarni akreditivje instrument međunarodnog plaćanja, kojim nalogodavac (inozemni
kupac – uvoznik) stavlja putem poslovne banke korisniku (inozemnom dobavljaču – izvozniku) na raspolaganje
određeni iznos deviza, koje korisnik akreditiva može naplatiti tek kada ispuni određene uvjete.
- međunarodnim dokumentarnim akreditivom zaštićuju se interesi obiju strana u akreditivnom
poslovanju
- kod akreditiva isporuka robe ide nakon otvaranja akreditiva
 47. Na koji način akreditiv štiti interese prodavatelja, a na koji način kupca u akreditivnom
poslovanju?
Akreditiv štiti interese prodavatelja na način da mu osigurava naplatu izvezene robe, a interese kupca na
način da mu osigurava da će banka isplatiti samo one dokumente koji su akreditivom izričito propisani, (što
kupcu u praksi omogućuje raspolaganje robom).

48. Koji se dokumenti najčešće pojavljuju u akreditivnom poslovanju?

U akreditivnom poslovanju najčešće se pojavljuju sljedeći dokumenti:
- faktura
- jedan od transportnih dokumenata
- potvrda o porijeklu robe
- certifikat o kvaliteti
- dokument o osiguranju.

49. Navedi i objasni osnovnu podjelu akreditiva u međunarodnom plaćanju.

Osnovna podjela akreditiva u međunarodnom plaćanju jest:
- odlazeći (uvozni-nostro) -> akreditivi koje domaći uvoznici otvaraju u korist inozemnog
prodavatelja
- dolazeći (izvozni-loro) -> akreditivi koje inozemni uvoznik otvara domaćem izvozniku
- opozivi –> akreditiv koji se može u svako doba izmijeniti ili opozvati bez prethodne obavijesti
korisniku
- neopozivi –> akreditiv za koji jamči banka da će biti isplaćen ako se ispune akreditivni uvjeti; može
se mijenjati isključivo uz suglasnost svih strana u poslu
- potvrđeni –> akreditiv za koji neka banka uz akreditivnu preuzima solidarnu odgovornost i obveze
akreditivne banke
- nepotvrđeni –> akreditiv za koji akreditivna banka izravno obavještava korisnika o otvorenom
akreditivu
- prenosivi –> samo onaj za koji je izričito naglašeno da je prenosiv
- obični (jednokratni) –> akreditiv koji služi samo za jednokratno korištenje akreditivnog iznosa
- rotativni (revolving) –> akreditiv koji ne prestaje vrijediti iskorištenjem iznosa, već se nakon
naplate akreditivnog iznosa obnavlja opet na početni iznos
- akreditiv po viđenju –> isplaćuje se odmah nakon predočenja dokumenata
- terminski akreditiv –> akreditiv čija je naplata odgođena za određeno vremensko razdoblje od dana
predočenja dokumenata.

50. Definiraj bankovnu doznaku u platnom prometu s inozemstvom i navedi za što se koristi.
Bankovna doznaka u inozemstvo predstavlja komitentov nalog poslovnoj banci koji se temelji na komitentovu
financijsku pokriću.
Bankovna doznaka se koristi za:
- plaćanje robe manjih vrijednosti unaprijed
- plaćanje gospodarskih usluga izvršenih od strane inozemnih poslovnih partnera
- plaćanje ugovorenog avansa
- plaćanje anuiteta po kreditnom aranžmanu s inozemnim dobavljačem ili vjerovnikom
- plaćanje unaprijed (avansa) pri uvozu robe, bez obzira na vrijednost.
 51. Definiraj dokumentarnu naplatu – inkasno dokumenta.
Dokumentarna naplata – inkasno dokumenta u međunarodnom prometu pojavljuje se kao robni i nerobni
inkaso posao i to je uvjetovani instrument plaćanja.
- kod dokumentarne naplate plaćanje se vrši nakon isporuke robe
- tehnika inkasno dokumenta: izvoznik otprema robu i izdaje inkaso nalog, prilaže dokumente i
instrukcije i šalje svojoj banci -> banka putem korespodenta banke ostvaruje naplatu

52. Navedi 3 načina na koja se dokumenti predaju uvozniku kod dokumentarne naplate.
3 načina na koja se dokumenti predaju uvozniku kod dokumentarne naplate su:
- nakon plaćanja svote na koju glasi faktura D/P
- nakon akceptiranja mjenice D/A
- uz prilaganje bankovnog jamstva.

53. Definiraj mjenicu.

Mjenica je instrument osiguranja plaćanja.

54. Kako se dijele kooperacijski poslovi s inozemstvom?

Kooperacijski poslovi s inozemstvom dijele se na:
- dugoročnu proizvodnu kooperaciju
- poslovno-tehničku suradnju s inozemstvom
- transfer tehnologije
- zajednička ulaganja (Joint Venture).

55. Definiraj dugoročnu proizvodnu kooperaciju.

Pod dugoročnom proizvodnom kooperacijom podrazumijeva se dugoročna gospodarska suradnja domaćega
proizvodnoga poduzeća i strane osobe, koja se sastoji u zajedničkom programiranju razvoja, proizvodnji i
međusobnim isporukama proizvoda i sastavnih dijelova.

56. U koja su 4 oblika grupirane međusobne isporuke?

Međusobne isporuke grupirane su u sljdećea 4 oblika:
- isporuka sastavnih dijelova radi ugrađivanja u gotov proizvod
- strani partner isporučuje sirovine ili poluproizvode domaćem poduzeću, a domaći partner kontra-
isporučuje proizvode u koje je ugradio te uvezene sirovine ili poluproizvode
- isporuka sastavnih elemenata sustava, odnosno postrojenja ili uređaja -> npr. promet i energetika
- proizvodnja i međusobna isporuka gotovih proizvoda gotovih proizvoda iste vrste.

57. Definiraj transfer tehnologije.

Pod transferom tehnologije podrazumijeva se prijenos gospodarski primjenjivih tehnoloških rješenja i
tehničkih znanja i iskustava, s jednog gospodarskog subjekta (davatelja tehnologije), na drugog
gospodarskog subjekta odnosno na stjecatelja tehnologije, uz plaćanje određene naknade.

58. Kako se odvija plaćanje licencne naknade?

Plaćanje licencne naknade odvija se na nekoliko mogućih načina:
- u fiksnom iznosu
- preko royaltiesa
- na osnovi ostvarene dobiti
- ugovaranjem minimalne i maksimalne naknade
- ugovaranjem plaćanja naknade u okviru prodajne cijene materijala.
 59. Definiraj zajednička ulaganja (Joint Venture).
Zajedničko ulaganje predstavlja raznovrsne oblike poslovne suradnje između poslovnih partnera i to na
osnovi uloženog kapitala, rada, know-how-a, te zaštićenog i nezaštićenog industrijskog vlasništva.

60. Kako dijelimo zajednička ulaganja (Joint Venture)?

Zajednička ulaganja dijelimo na:
- vlasnička -> partner koji daje financijska sredstva stječe pravo vlasništva nad novonastalim
zajedničkim poduzećem
- ugovorna -> partner koji daje financijska sredstva ostvaruje samo pravo upravljanja.

61. Koji su motivi ulaska u Joint Venture od strane inozemnog i od strane domaćeg partnera?
Motivi ulaska u Joint Venture od strane inozemnog partnera su:
- mogućnosti ostvarenja veće zarade u odnosu na ulaganja u vlastitoj zemlji
- koristi se poslovni ugled i bonitet partnera
- korištenje potencijala nekog tržišta i sigurnosti ulaganja.
Motivi ulaska u Joint Venture od strane domaćeg partnera su:
- nedostatak financijskih sredstava potrebnih za neki posao
- pribavljanje suvremene tehnologije
- razvoj novih proizvoda
- povećanje izvoza vlastitih proizvoda i sl.

62. Definiraj kompenzacijske poslove i navedi kakvu kompenzaciju razlikujemo u odnosu na mogući
postotak vrijednosti udjela poslovnih partnera.
Izvoz određenih roba i usluga vezan za uvoz roba ili usluga odgovarajuće protuvrijednosti bez upotrebe
sredstava plaćanja, naziva se kompenzacijski posao.
U odnosu na mogući postotak vrijednosti udjela poslovnih partnera razlikujemo:
- potpunu kompenzaciju
- djelomičnu kompenazciju.

63. Kako se dijele kompenzacijski poslovi s obzirom na broj sudionika u kompenzacijskom poslu?
S obzirom na broj sudionika u kompenzacijskom poslu, kompenzacijski poslovi dijele se na:
- izravne -> javlja se onda kada postoji neposredni interes poslovnih partnera različitih državnih,
odnosno carinskih područja za određene robe, jer je svaki od partnera ujedno i uvoznik i izvoznik u
svojoj zemlji
-> između dva partnera posreduje osoba od obostranog povjerenja (banka, špediter...) koji jamči
sigurnost isporuke i izvršenja posla i jednom i drugom partneru
- proširene -> oni poslovi kod kojih se u sklopu kompenzacijskog posla na tržištu jedne ili dviju
zemalja koje su zainteresirane za ovakvu vrstu razmjene roba i usluga javlja više uvoznika ili
izvoznika
-> tehnika izvršenja je slična izravnoj kompenzaciji ali je plaćanje potpuno različito
- trostrane -> nastaju kada poslovni partneri iz dviju zemalja, zainteresirani za kompenzacijski posao,
ne posjeduju komplementarnu robu za razmjenu, zbog čega su prisiljeni u trećoj zemlji pronaći
odgovarajuću robu i partnera i tako zatvoriti krug kompenzacijske razmjene.
 64. Definiraj reeksportne poslove.
Ppd pojmom reeksporta podrazumijeva se posredovanje pri kupoprodaji robe između partnera koji se nalaze
u različitim zemljama, a posredovanje se obavlja iz treće zemlje, koja ima povoljan položaj u odnosu na
zemlju kupca i zemlju prodavatelja.
- ukoliko se želi spriječiti mogućnost reeksporta u zemlji izvoza traži se od uvozne zemlje „potvrda o
krajnjoj namjeni robe“

65. Što je bitno za reeksportne poslove?

Za reeksportne poslove bitno je sljedeće:
- da posrednik kupuje od prodavatelja iz druge zemlje robu za svoj račun i u svoje ime; 2. da je to za
prodavatelja izvoz u zemlju posrednika
- da posrednik prodaje robu dalje u svoje ime i za svoj račun kupcu u trećoj zemlji
- da je takva nabava robe za kupca uvoz robe iz zemlje posrednika.

66. Kakvi mogu biti razlozi za reeksport?

Razlozi za reeksport mogu biti:
- komercijalne prirode -> posrednik uočava priliku da zaradi na razlici u cijenama posredovanjem
između kupca i prodavatelja koji ne znaju jedan za drugoga
- nekomercijalne prirode -> narušeni odnosi među državama, zabrane, kontingenti i sl.

67. Definiraj reeksport u užem i širem smislu.

Kod reeksporta u užem smislu reeksporter kupuje robu u određenoj zemlji s namjerom da je proda u trećoj,
s time da se roba prvo doprema u zemlju reeksportera, a zatim ponovno izvozi u zemlju namjene.
Kod reeksporta u širem smislu reeksporter kupuje robu u jednoj zemlji i prodaje uvozniku u drugoj s time
da se roba ne doprema u zemlju reeksportera.
- ovaj način predstavlja stvarno posredovanje, tj posredničku trgovinu

68. Definiraj lizing poslove.

Lizing je specifičan oblik tuđeg financiranja odnosno financiranja iz pozajmljenih izvora. U biti se pod
“lizingom” podrazumijeva ugovor o uvjetima najma, sklopljen između jednog davatelja i jednog primatelja
predmeta lizinga za određeno razdoblje, koji se u pravilu, do isteka ugovorenog razdoblja najma ne može
otkazati.

69. Kako se dijele lizing poslovi ovisno o načinu financiranja?

Ovisno o načinu financiranja lizing poslove dijelimo na:
- neizravne (indirektne) -> lizing poslovi u užem smislu
- izravne (direktne) -> lizing poslovi u širem smislu.

70. Navedi i objasni vrste lizinga prema karakteru i stupnju ugovorne obveze.
Vrste lizinga prema karakteru i stupnju ugovorne obveze su:
- financijski lizing -> lizing kod kojeg predmet najma prelazi u potpuno vlasništvo korisnika sa
zadnjom otplaćenom ratom leasinga
- operativni lizing -> lizing kod kojeg predmet najma ostaje u vlasništvu davatelja najma.

71. Koji su oblici i načini ugovaranja lizing naknade?

Oblici i načini ugovaranja lizing naknade su:
- fiksna (linearna) naknada
- naknada s klauzulom revizije
- visoka naknada u prvom mjesecu otplate pa se snižava
- niska naknada na početku pa se povećava
- naknada prema intenzitetu korištenja opreme.

72. Definiraj franšizing poslove.

Franšizing je poslovna transakcija kojom se na jednog partnera u poslu prenosi pravo prodaje, te stečeno
znanje i iskustvo, uz plaćanje određene naknade.

73. Definiraj davatelja i primatelja franšizinga.

Davatelj franšizinga je vlasnik uspješnog poslovnog koncepta dokazan na svjetskom tržištu.
Primatelj franšizinga je mali poduzetnik koji želi započeti poslovanje proizvodom ili uslugom koja mu
unaprijed jamči pozitivan financijski rezultat poslovanja.

74. Navedi prednosti za davatelja i za primatelja franšize.

Prednosti su:
- za davatelja -> on širi svoj utjecaj i ime na svjetskom tržištu, za što ostvaruje i materijalnu korist
u pogledu royaltyesa
- za primatelja -> početak poslovanja s poznatom markom koja mu gotovo sigurno jamči povoljan
financijski rezultat poslovanja.

75. Navedi nedostatke za davatelja i za primatelja franšize.

Nedostaci su:
- za davatelja -> nemogućnost izravnog (direktnog) boravka na inozemnom tržištu čime gubi utjecaj
nad jednim dijelom svoga poslovanja
- za primatelja -> to što je bilo kakva poduzetnička inicijativa sputana odredbama ugovora, kao i to
što se provizija (Royalty) plaća na temelju bruto prodaje.