ODGOVORI:

1.POJAM FINANCIJE PODUZEA

Financije poduzea su poslovne financije koje obuhvaaju vremensku
preferenciju novca, financijsku analizu i planiranje, financiranje,
investiranje, rizike i povrate uloenog novca, vrednovanje imovine i obveza,
itd. Nazivaju se i mikrofinancijama, financijskim menadmentom i sl.
2.PREDMET IZUAVANJA FINANCIJA PODUZEA
Financije izuavaju izvore financiranja odnosno pribavljanje novca
(financiranje), ulaganje ili investiranje i prinose na ulaganje, tj. povrate. Te
faze se stalno ponavljaju, bilo da se radi o osobnim ili meunarodnom
financijama. Prate ih stalni rizici i neizvjesnosti te s druge strane motivacije
subjekata kao ekonomskih entiteta.
3.FINANCIJSKO POSLOVANJE PODUZEA
Pod pojmom financijsko poslovanje poduzea podrazumijevaju se poslovne
financije, mikrofinancije, upravljanje financijama u poduzeu ili financijski
menadment
U financijskom poslovanju poduzea uvijek se odvija sloeno ukamaivanje,
tj. obraun kamata na glavnicu i prethodno obraunatu kamatu jer se
pretpostavlja da se novac ostvaren u prethodnom razdoblju mora odmah
uloiti radi daljnje oplodnje (ukamaivanja, kapitalizacije).
4. PRISTUP FINANCIJAMA PODUZEA- STR 12
5. FINANCIJSKE ODLUKE- STR 12
6. FINANCIRANJE I FINANCIJSKI SUSTAV- STR 16
7. SPECIFINOSTI FINANCIRANJA MALIH, SREDNJIH I VELIKIH
PODUZEA
Mala poduzea imaju velike prednosti openito u poslovanju te u
financiranju u odnosu na srednja i velika poduzea, ali i velike nedostatke.
Mala imovina u usporedbi s velikom manje je jamstvo vjerovnicima da e

naplatit potraivanja;manje jamstvo poveava rizik povrata. Kriterij podjele

poduzea na mala, srednja i velika odnosi se na veliinu vrijednosti
raspoloive imovine, broj zaposlenih i ostvarivanje godinjeg ukupnog
prihoda.
8. CILJEVI I ZADATCI FINANCIRANJA
Usko su povezani za ciljeve poduzea. Najei su ciljevi ostvarivanje
dobiti, maksimizacija bogatstva vlasnika poduzea, maksimizacija prodaje,
rast udjela na tritu, likvidnost i solventnost uz rast moguih plasmana
postoje mnogobrojni i razliiti ciljevi koji proizlaze iz interesa vlasnika,
menadera i samog poduzea.
9. CILJEVI PODUZEA
Su razliiti, ali se sa stajalita za mala poduzea moe uzeti maksimiranje
dobiti na dugi rok , a za srednja i velika poduzea stvaranje vrijednosti
imovine vlasnika poduzea tj. Maksimiranje trine cijene dionica.
10.FINANCIJSKA TRITA
Financijsko trite se dijeli se na trite novca i trite kapitala.
Razlika je u vremenskom aspektu i sadraju. Raspolaganje novcem do
godinu dana predstavlja novano trite, a preko godinu dana trite
kapitala. Trite kapitala moe biti primarno na kojem se trguje
samo s novoemitiranim vrijednosnicama i sekundarno na kojem se trguje s
ranije izdanim vrijednosnicama i na kojima ne sudjeluju subjekti koji su ih
emitirali.
11.OSNOVNA NAELA FINANCIRANJA
1.
Struktura bilance poduzea uvijek se iskazuje na odreeni dan,
a redovito 31. prosinca svake godine, u kojoj je uvijek imovina =
kapital + obveze. Bilanca mora biti u ravnotei.
2.
Novac je uvijek vezan s vremenom, tj. u vremenu se mijenja
vrijednost novca, pa tako novac ima svoju prolu, sadanju i buduu
vrijednost. Promjena vrijednosti novca u vremenu naziva
vremenskom preferencijom novca, koju je mogue kvantificirati
upotrebom neke stope.

3.
Svako ulaganje novca mora biti takvo da uvijek rezultira
njegovim uveavanjem, odnosno svakim se ulaganjem novca mora
ostvariti neka zarada u sadanjosti ili budunosti.
4.
Uvijek treba koristiti tue izvore financiranja ako se na njima
ostvaruje neka zarada. Kod koritenja tuih izvora financiranja treba
nastojati da uvijek budu dugoroni.
5.
Kratkorone obveze uvijek treba financirati iz kratkoronih
izvora, a dugorone obveze iz dugoronih izvora.
6.
ee obraunavanje kamata ili drugih prinosa donosi vee
kamate ili prinose, i obrnuto.
7.
Poslovne aktivnosti u upravljanju financijama su kljune
poslovne aktivnosti za uspjeno financijsko poslovanje poduzea, jer
ispravne financijske odluke poveavaju dobit poduzea i smanjuju
rizik od steaja.
8.
Oportunitetni trokovi, trokovi izgubljene dobiti, smanjuju
dobit.
9.
Novani tok poduzea predstavlja neto dobit poduzea uveanu
za amortizaciju i ne korespondira s raunovodstvenim (financijskim)
tokom poduzea, iako su meusobno povezani.
12.ZLATNO PRAVILO FINANCIRANJA
Dugorone obveze treba financirati iz dugoronih obveza, kratkorone iz
kratkoronih izvora, ali moe i iz dugoronih.
13. FINANCIJSKI RIZICI I NJIHOVO OTKLANJANJE
Ukupni rizik = sistemski rizik( neizbjean)+ nesistemski(moe se izbjei)
Kombiniranjem imovinskih oblika u poduzeu koji nisu savreno korelirani
smanjuje se rizik portfelja.
Sistemski rizik je onaj rizik koji izaziva promjene u nacionalnom
gospodarstvu(porezni sustav i politika).
Nesistemski rizik ima svako poduzee ( ekonomski, politiki i ostali faktori
koji utjeu na poduzea u sustavu.
14. RIZIK I PROFITABILNOST
Rizik predstavlja odreenu opasnost, neizvjesnost, gubitak, stavljanje na
kocku neki budui neizvjestan dogaaj koji moe imati i neeljene
posljedice. Rizik je odstupanje stvarnog od oekivanog prinosa.

Profitabinost pokazuje odnos bruto ili neto profita i ukpnog prihoda

poduzea. Profit poduzea je ostvaren kada su ukupni prihodi vei od
ukupnih rashoda.
15.VREMENSKA PREFERENCIJA NOVCA
Vremenska preferencija novca znai da novac vie vrijedi danas nego na
neki dan u budunosti. 100 eura danas i za 5 godina nije iste vrijednosti.
Novac je usko vezan s vremenom. Novac u vremenu odreuje se
ukamaivanjem i diskontiranjem. Ukamaivanjem se odreuje vrijednost
novca u budunosti, a diskontiranjem u sadanjosti. To znai da novac ima
svoju sadanju i buduu vrijednost koje su vezane s veliinom vremenskog
horizonta i kamatnom odnosno diskontnom stopom.
16.BUDUA VRIJEDNOST NOVCA
Budua vrijednost novca utvruje se ukamaivanjem, tj. obraunom
kamata po odreenoj kamatnoj stopi za vremensko razdoblje. Kamate plaa
dunik vjerovniku za koritenje njegovog novca u odreenom razdoblju.
Zato se kamate uvijek obraunavaju za odreeno vrijeme, koje se naziva
vrijeme kapitalizacije novca, razdoblje ukamaivanja novca ili
razdoblje kapitalizacije novca. Vrijeme se mjeri vremenskim jedinicama
(godina, mjesec, dan), a u obraunu kamata najee se primjenjuju godine.
Vrijeme kapitalizacije u obraunu kamata odreeno je ugovorom izmeu
vjerovnika i dunika ili zakonskim propisima.
17.JEDNOSTAVNI I SLOENI KAMATNI RAUN
Ovisno o tom to se uzima kao baza za obraun kamata, kamate mogu biti
jednostavne i sloene. Ako se kamate obraunavaju za svako razdoblje
ukamaivanja uvijek od iste glavnice radi se o jednostavnim kamatama, a
ako se kamate obraunavaju od promjenljive glavnice, radi se o sloenim
kamatama. Jednostavni i sloeni obraun kamata moe biti dekurzivan i
anticipativan. Obraun jednostavnih kamata u praksi jo se naziva i
proporcionalnom metodom obrauna kamata.
18. DEKURZIVNI I ANTICIPATIVNI OBRAUN KAMATA

Kamate se mogu obraunavati krajem odreenog vremenskog razdoblja ili

poetkom od glavnice s poetka toga razdoblja ili od glavnice s kraja toga
razdoblja. Zato se govori o dekurzivnom ili anticipativnom obraunu
kamata. Postotak pomou kojeg se obraunava iznos kamata naziva se
kamatna stopa ili kamatnjak. Postotak u dekurzivnom obrauna kamata
oznaava se kao p, a u anticipativnom kao q.
Dekurzivno obraunati kamate znai izraunati kamate na pozamljeni iznos i
isplatiti ih ili pribrojiti poetnom iznosu na kraju vremenskog razdoblja;
Anticipativno obraunati kamate znai obraunati ih unaprijed za neko
vremensko razdoblje, pri emu se kamate obraunavaju na konanu
vrijednost zadanog iznosa.
19. BUDUA VRIJEDNOST OBINE RENTE
Renta je neko budue periodino primanje ili isplaivanje jednakog iznosa
novca od kapitala, imovine, zemljita ili nekog drugog prava koje od vlasnika
ne trai poduzetnike djelatnosti.
20. SADANJA VRIJEDNOST NOVCA
Sadanja vrijednost novca utvruje se od nekog iznosa koji e dospjeti u
budunosti ili od nekog iznosa koji je dospio u prolosti. Str 37.
Sadanja vrijednost koristi se za utvrivanje vrijednosti (cijene) financijskih
instrumenata (dionica, obveznica) i isplativosti bilo kojeg ulaganja
(investiranja) na nain da se najprije utvrdi oekivani novani tok a zatim
diskontira i svede na sadanju vrijednost.
Kod izrauna sadanje vrijednosti novca pitamo se koja je sadanja
vrijednost budueg iznosa ili koja je sadanja vrijednost iznosa iz prolosti.
Sadanja vrijednost novca ije je dospijee plaanja bilo u prolosti
svodi se na obraun zateznih kamata na odreeni dan u sadanjosti, dok
se izraun sadanje vrijednosti novca ije je dospijee plaanja u budunosti
svodi na raunski postupak obrnut od ukamaivanja koji se naziva
diskontiranje.
21. KARAKTERISTIKE SADANJE VRIJEDNOSTI NOVCA
Sadanja vrijednost novca ije je dospjee plaanja bilo u prolosti svodi se
na obraun zateznih kamata na odreeni dan u sadanjosti, dok se izraun

sadanje vrijednosti novca ije je dospjee plaanja u budunosti, svodi na

diskontiranje.
22. OBRAUN ZATEZINIH I REDOVNIH KAMATA- STR 23/24
23. UKAMAIVANJE I DISKONTIRANJE
Postupak izraunavanja sadanje vrijednosti se naziva diskontiranje ili
svoenje na sadanju vrijednost. Stoga se sadanja vrijednost naziva
diskontna ili diskontirana vrijednost, a pripadajua kamatna stopa
diskontna stopa.
Ukamaivanje je raunski postupak obrnut od diskontiranja.
24. KAMATNA I DISKONTNA STOPA
Kamatna stopa je obino ugovorena ili zakonom propisana, a moe se i
raunski utvrditi kao prinos, i uvijek se odnosi na odreeno vremensko
razdoblje, najee na godinu dana. Iz godinjeg kamatnjaka mogue je
izraunati tromjeseni, mjeseni i dnevni kamatnjak, i obrnuto, tj. kamatnjak
za bilo koje razdoblje, i to kao relativni ili konformni kamatnjak.
Sadanja vrijednost naziva diskontna ili diskontirana vrijednost, a
pripadajua kamatna stopa diskontna stopa.
25. NOMINALNA I EFEKTIVNA KAMATA
Kamatna stopa o kojoj ovisi visina kamata moe biti nom. I efekt.
Nominalne kam se razlikuju od efektivnih po visini dodatnih trokova za
odobrenje kredita koje banka obraunava i vremenu otplate kredita.
Efektivna kamatna stopa za god dana dobiva se stavljanjem u odnos ukupnih
kamata i ukupno primljenog iznosa kredita.
26. NOMINALNI, RELATIVNI I KOMFORNI KAMATNJAK
Konformni kamatnjak daje jednaku konanu vrijednost bez obzira na
razdoblje, odnosno broj ukamaivanja unutar odreenog vremenskog
intervala. U praksi se najee koristi i oznaava se s pl

27.FINANCIJSKE TABLICE
Financijske tablice praktino je koristiti kad imamo niz iznosa koje
trebamo ukamatiti cijelim ili napola (0,5) decimalnim kamatnim stopama, ali
kada imamo pojedinane iznose i kamatne stope u decimalnom izrazu
razliitom od 0,5 najjednostavnije je i najbre koristiti kalkulator.
28. CIJENA FINANCIJSKIH INSTRUMENATA
Jednaka je sadanjoj vrijednosti oekivanih tokova novca koje nudi
financijski instrument.
Za odreivanje cijena financijskih instrumenata treba raspolagati podacima:
-iznosi oekivanih tokova novca
-kamatne ili diskontne stope, kojima bi se mogla izraunati sadanja
vrijednost
29. NOVANI TOK
Novani tok je dinamiki neto primitak od nekog ulaganja u odreenom
vremenskom razdoblju.
30./31. FINANCIJSKI I EKONOMSKI NOVANI TOK
Financijski i ekonomski tok su razlikuju se samo po tome to u ekonomskom
toku nisu iskazani anuiteti ve samo kamate kao rashod. U oba toka ne
iskazuje se amortizacija jer nije ni primitak ni izdatak. Financijski tok slui
za analizu likvidnosti, a ekonomski za analizu isplativosti ulaganja.
32. GOTOVINSKI NOVANI TOK
Gotovinski (poslovni) novani tok (cash flow) je zapravo najznaajniji jer
pokazuje ne samo likvidnost ve i rezultate ulaganja. Utvruje se pomou
dvije metode: (1) direktna i (2) indirektna.
Kretanje gotovinskog novanog toka ima svoju posebnu logiku jer stanje
novca na iroraunu i iskazana dobit i amortizacija se nikad ili bolje rei
izuzetno rijetko podudaraju, to ovisi ne samo o metodama obrauna
(obraun prema fakturiranoj prodaji), ve o nainu kretanja gotovine na iro
raunu. Isto tako, poduzee koje dri velike iznose novca na iroraunu
sasvim sigurno nalazi se pred prijeteom steajnom opasnosti. Novac mora

biti stalno ulagan u razliite imovinske oblike da bi poduzee ostvarivalo

dobit.
33. DIREKTNA I INDIREKTNA METODA
Direktnom metodom prikazuju se gotovinski ulazi i izlazi novca na iro
raunu (princip depa), dok je indirektna metoda znatno sloenija,
kvalitetnija i rjea u praksi. Polazi se od iskazane neto dobiti i amortizacije
iskazane u raunu dobiti i gubitka, koje se korigiraju s promjenama u
poslovnim, investicijskim i financijskim aktivnostima. Razlika izmeu
direktne i indirektne metode samo je u rezultatima poslovnih aktivnosti, dok
su rezultati investicijske i financijske aktivnosti u obje metode isti.
35. POJMOVI FINANCIJSKE ANALIZE I PLANIRANJA- STR 78
36. FINANCIJSKA ANALIZA
Financijska analiza poduzea moe biti statika i dinamika. Statika
financijska analiza provodi se putem pokazatelja na odreeni dan, a
dinamika usporedbom pokazatelja u dva ili vie vremenska razdoblja. Isto
tako dinamika analiza obuhvaa analizu novanog toka u odreenom
vremenu.
37.SOLVENTNOST I LIKVIDNOST PODUZEA
Solventnost poduzea predstavlja odnos dugova i imovine,
a likvidnost sposobnost poduzea da podmiruje svoje tekue financijske
obveze. Izmeu solventnosti i likvidnosti postoji bitna razlika. Kako se radi
o najznaajnijim pojmovima financijske analize, teite financijske analize i
planiranja stavlja se upravo na solventnost i likvidnost. Poduzee zapravo u
svakom trenutku mora znati svoje koeficijente solventnosti i likvidnosti. Za
poduzee je znaajnija solventnost od likvidnosti, to ne znai da je
likvidnost zanemariva. Poduzee moe biti likvidno i nesolventno, ali ne na
dugi rok. Isto tako moe biti solventno, ali nelikvidno.

38.FINANCIJSKI POKAZATELJI

Financijski pokazatelji
R. br.
1
2
3

Pokazatelji
Uee kapitala u pasivi
Pokrivenost I
Pokrivenost II

Pokrivenost kamate

Zaduenost

Kreditna zaduenost

Financiranje imovine

Analitiki postupak
Kapital i rezerve/ukupna pasiva
Kapital i rezerve/dugotr. imov.
(Kapital i rezerve + dugorone
obv.)/dugotrajna imovina
Dobit iz osnovne
djelatnosti/financijski rashodi
Ukupne obveze/materijalna neto
vrijednost
Dug. i kr. zajmovi/ materijalna
neto vrijednost
Materijalna neto vrij./uk. aktiva

39. PROFITABILNOST I EKONOMINOST POSLOVANJA

Pokazatelji profitabilnosti
R. br.
1

Pokazatelji
Neto profitna mara

Bruto profitna mara

Neto rentabilnost imovine

4
5

Bruto rentabilnost imovine

Rentabilnost vl. kapitala
(glavnica)

Analitiki postupak
Neto dob.+kamate/ukupni
prihodi
(Dobit prije por.+kam.)/ukupni
prihodi
Neto dobit +kam./ ukupna
imovina
Dobit prije por.+kam./ukup.imo.
Neto dobit/vl. kapital (glavnica)

Pokazatelji profitabilnosti
R. br.
1
2
3
4
5
6

Pokazatelji
Rast poslovnih prihoda

Analitiki postupak
(Posl. pr. god. 2 posl. pr. god.
1) / posl. prihodi godine 1
Bruto dobit / poslovni prihodi
Dobit iz osn. djel. / posl. prihodi

Stopa bruto dobiti

Stopa dobiti iz osnovne
djelatnosti
Stopa dobiti prije oporezivanja Dobit prije oporez./ posl. prihodi
Povrat na dugotrajnu imovinu I Neto dobit / dugotrajna imovina
Povrat na dugotrajnu imovinu
Dobit iz osn. djel. / dugotr. imov.

II
Pokazatelji ekonominosti
R. br.
1
2
3
4

Pokazatelji
Ekonominost ukup.
poslovanja
Ekonominost poslov.
(prodaje)
Ekonominost financiranja
Ekonominost izvan.
aktivnosti

Analitiki postupak
Ukupni prih./ukup. rashodi
Prih. od prod./rashodi prodaje
Finan. prih./financ. rashodi
Izvanred. prih./izvanr. rashodi

40. PLANIRANJE OBVEZA I POTREBNOG NOVCA- STR 97

42. SASTAVLJANJE PLANSKIH BILANCI I RDG- STR 105/106
43.METODE ANALIZE INVESTICIJSKIH PROJEKATA
Neto primici iz ekonomskog toka koriste se za analizu isplativosti ulaganja.
Postoji mnotvo metoda za analizu isplativosti investiranja, bilo da se radi o
izgradnji tvornice, zamjeni opreme ili stroja ili ulaganju u kupnju
financijskih instrumenta (obveznica, dionica, komercijalnih zapisa i sl.). U
praksi se najee koriste sljedee metode:
1. metoda razdoblja povrata ulaganja,
2. metoda iste (neto) sadanje vrijednosti,
3. metoda interne stope rentabilnosti.
4. metoda relativne sadanje vrijednosti,
5. metoda indeksa rentabilnosti.
44.METODA RAZDOBLJA POVRATA
Metoda razdoblja povrata ulaganja je metoda kojom se utvruje vrijeme u
kojemu e se iznos ulaganja vratiti. to je ovo razdoblje vremenski krae,
projekt je efikasniji. Na pitanje vraa li se neka investicija pravodobno,
moe se dobiti odgovor tek nakon procijene tog vremena s financijskog
aspekta poduzea i usporedbom tog vremena s razdobljem povrata slinih
projekata.
45.METODA NETO SADANJE VRIJEDNOSTI

Metoda neto sadanje vrijednosti je metoda kojom se od zbroja neto

novanih primitaka iz ekonomskog toka projekta oduzme ulaganje, pa ako je
razlika vea od nule (pozitivna) projekt je isplativ, i obrnuto.
46.METODA INTERNE STOPE RENTABILNOSTI
Metoda interne stope rentabilnosti je metoda kojom se neto novani
tokovi iz ekonomskog toka izjednaavaju s ulaganjem, odnosno metoda
kojom se utvruje razlika diskontiranih novanih tokova i ulaganja.
Diskontna stopa kojom se novani primici svode na nulu predstavlja internu
stopu profitabilnosti. Da li je projekt prihvatljiv po nekoj dobivenoj internoj
stopi profitabilnosti, ovisi o tome kolika je zahtijevana stopa profitabilnosti.
Interna stopa profitabilnosti mora uvijek biti vea od zahtijevane stope
profitabilnosti. Zahtijevana stopa profitabilnosti je granina stopa prinosa
iznad koje e poduzee prihvaati projekte, a ispod nje odbacivati.
Primjerice, zahtijevana stopa profitabilnosti projekta mora biti najmanje u
visini kamatne stope kredita kojim se financira projekt. Zato e malo
poduzee prihvatiti projekt s prinosom samo koji je vei od zahtijevanog.
Isto pravilo vrijedi i za dioniko drutvo, a uz to ono e prihvatiti projekt s
prinosom koji je vei od zahtijevanog i zato da bi odralo trinu cijenu
dionice.
47. METODA RELATIVNE SADANJE VRIJEDNOSTI
Metoda relativne sadanje vrijednosti pokazuje odnos neto sadanje
vrijednosti i ulaganja.
RSV =

NT I
I

gdje je

RSV = relativna neto sadanja vrijednost

NT = novani tok
I = investicija
Ova metoda pokazuje iznos neto sadanje vrijednosti po jedinici ulaganja.
Projekt je prihvatljiviji to je njegova relativna neto sadanja vrijednost
vea. Za izraun relativne neto sadanje vrijednosti projekta potrebna je

njegova neto sadanja vrijednost i sadanja vrijednost ulaganja u projekt.

Treba razlikovati sadanju vrijednost i neto sadanju vrijednost novanog
toka. Kao to vidimo razlika je samo o oduzimanju ulaganja da bismo od
sadanje vrijednosti dobili neto sadanju vrijednost. Sadanju vrijednost
moemo koristiti da bismo odredili osigurava li neki financijski instrument
minimalnu godinju kamatnu stopu koju zahtijeva investitor.
48. METODA INDEKSA RENTABILNOSTI
Indeks rentabilnosti predstavlja odnos sadanje vrijednosti neto novanih
tokova i ulaganja u ekonomskom toku projekta. Da bi projekt bio isplativ
indeks rentabilnosti mora biti jednak ili vei od 1. Metode neto sadanje
vrijednosti, relativne sadanje vrijednosti i indeksa rentabilnosti pokazuju
iste upute za prihvaanje ili odbacivanje projekta. Kad je indeks rentabilnosti
vei od jedan, sadanja je vrijednost vea od poetnog ulaganja, neto
sadanja vrijednost je vea od nule, a relativna sadanja vrijednost pokazuje
pozitivnu akumulativnost po sadanjoj vrijednosti. U praksi se meutim vie
preferira neto sadanja vrijednost od indeksa rentabilnosti i relativne
sadanje vrijednosti zato to neto sadanja vrijednost pokazuje apsolutnu
profitabilnost, dok relativna sadanja vrijednost i indeks rentabilnosti
pokazuju relativnu profitabilnost.
49. STATIKA ANALIZA INVESTICIJSKIH PROJEKATA- STR 107
50. IZVORI FINCIRANJA
a) PREMA VREMENU RASPOLOIVOSTI IZVORA moe biti
kratkorono i dugorono. Pri kratkoronom financiranju izvori su
raspoloivi do jedne godine( kratkoroni robni ili novani krediti) a
dugoroni dulje od godinu dana(emisija vrijednosnica). Raspoloivost izvora
financiranja od 1-5 god. Naziva se srednjoronim financiranjem.

b)PREMA PODRIJETLU IZVORA- vanjsko i unutarnje. Vanjske izvore

financ. Poduzee osigurava uzimanjem kratkoronih i dugoronih kredita, a
unutarnje izvore financ.poduzea ine dobit, amortizacija, rezerve-priuve.
c) PREMA VLASNITVU IZVORA- tue i vlastito. Tui- svi oni po
kojima postoje obveze, jer se potroeni novac mora vratiti u odreenom
roku, a vlastiti- nema obvezu vraanja.
51. FINANCIRANJE IZ VLASTITIH IZVORA
Nema obvezu vraanja novca, npr. Dioniarski kapital, novac vlasnika ili
ortaka koji su svoj novac uloili u temeljni kapital poduzea i sl. To je
najsigurniji izvor financiranja, u kojem je rizik poslovnaog pothvata
podjeljen razmjerno ulozima.
52. FINANCIRANJE IZ TUIH IZVORA
Moe biti kratkorono i dugorono. Kratkorono kratkoroni kredit uzet
od banaka ili poslovnih partnera koji imaju trenutane vikove financijskih
sredstava.
Dugoroni dugoroni krediti poslovnih banaka ili poslovnih partnera. To je
financiranje utemeljenao na kriteriju vlasnitva i rokova. Financiraju se
potrebe poduzea u kraim ili duljim vremenskim razdobljima iz tuih
izvora.
53. AMORTIZACIJA I POREZ- STR 153
55. FINANCIRANJE VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA- STR 156. knjiga
56. PROSPEKT
Prospekt je javni poziv na upis i/ili kupnju dionica koji mora sadravati sve
potrebne informacije da ulagatelj/kupac moe stvoriti realnu sliku o imovini,
kapitalu i obvezama, poslovnom rezultatu, financijskom poloaju, te svojim
pravima temeljem vlasnitva nad dionicama.
Prvi dio registracijske izjave pohranjen kod SEC-a. Daje informacije o
kompaniji koja izdaje vrijednosnice i o njezinoj novoj ponudi. Dijeli se
investitorima kao posebna knjiica.
57. DIONICE
Dionica je potvrda ili samo elektronski zapis kojim se dokazuje ulog
uplatitelja u temeljni kapital dionikog drutva. Dionice su predmetom

kupoprodaje na tritu kapitala. Cijena dionice je kapitalizirana oekivana

dividenda od dionice. Cijena dionice odreuje se na razliite naine, ovisno
tome da li se radi o trinoj cijeni za razdoblje dranja, stalno rastuim
dividendama ili dr. Cijenu dionice odreuje trite temeljem ponude i
potranje i u ovisnosti od oekivanih dividendi, predvidivih financijskih
rezultata poslovanja poduzea (dobiti), razvojnih programa za budunost i sl.
Oekivani novani tok diskontira se stopom vremenske preferencije.
58. VRSTE DIONICA
Obine i povlatene. Povlatene dionica su izvedeni vrijednosni papiri koje
imaju samo neke karakteristike obinih dionica i obveznica. Vlasnici
povlatenih dionica imaju povlaten poloaj u usporedbi sa obinim
dioniarima pri raspodjeli dobiti i likvidacijske mase.
59. EMISIJA DIONICA
Je u svakoj zemlji propisana Zakonom o vrijednosnim papirima pod
dravnom kontrolom i nadzorom. Sastoji se od tri faze: 1.priremne radnje, 2.
raspis emisije, 3. plasman dionica kupcima.
Faze str 157. knjiga
61. TREZORIRANJE DIONICA
Obavlja se kod Sredinje depozitarne agencije. Dionice kao vrijednosni
papiri izdaju se u nematerijaliziranu obliku elektronikih zapisa na
medijima. Imobilizirane su u materijalnom obliku kao isprave od papira, ali
su pohranjene u SDA na temelju posebnih ugovora.
62. OBVEZNICE
Obveznice su duniki vrijednosni papiri koje emitiraju drava i rjee
korporacije. Obveznice koje emitira drava radi financiranja dravne
potronje. To su niskorizine vrijednosnice s najniom kamatom.
Korporacijske obveznice su obveznice koje su namijenjene financiranju
poduzea. Njihovi vlasnici nisu suvlasnici poduzea kao dioniari ve samo
kreditori i ostvaruju kamatu. Cijena obveznica odreuje se kao sadanja
vrijednost odnosno diskontirani novani tok kojeg ini oekivana kamata i
nominalna vrijednost obveznica kod dospijea.

63. VRSTE OBVEZNICA

1. prema vlasnitvu- na ime i na donositelja

2.prema prihodu od kamata- s fiksnom kamatom, promjenjivom
kamatom i obveznice bez kupona
3. prema otplati- jednokratno dospjee i s anuitetnom otplatom
4.prema osiguranju- osigurane i neosigurane
5. prema izdavatelju- korporativne i dravne obveznice
64. VREDNOVANJE OBVEZNICA. Str 226. knjiga- nepotrebno!!
65. KOMERCIJALNI ZAPISI
Su instrument kratkoronog financiranje poduzea. Uglavnom su to
korporativni VP usmjereni na institucionalne investitore.
Karakteristike : -instrument financranja korporacija
-kratki rok dospjea (270 dana)
-nizak stupanj likvidnosti
-velika nominalna vrijednost
-privatno emitirani papiri
-dematerijalizacija
66. MODELI VREDNOVANJA DIONICA
- model vrednovanja za razdoblje dranja u posjedu dionica
-model sadanje vrijednosti dividendi
-model trine kapitalizacije
-model vrednovanja poduzea
67.MODEL TRINE KAPITALIZACIJE DIONICA
Kapitalizira financijeske efekte poslovanja poduzea iskazane zaradama ili
dividendama po dionici temeljem trinih pokazatelja kapitalizacije zarada

ili dividendi. U njihovoj primjeni esto se primjenjuje metoda komparacije

sa slinim konkurentskim poduzeima.
68. DIVIDENDE
Su novani dohodci koji dioniari primaju od poduzea ije dionice
posjeduju. Dioniari mogu biti i druga poduzea. Dividende mogu biti
konstantne(uvijek u istim iznosima), da uvijek imaju istu stopu rasta i
promjenjive.
69. NOMINALNA I SADANJA VRIJEDNOST DIONICA
Nominalna utvruje se na temelju ukupne vrijednosti imovine kojom
poduzee raspolae u trenutku emisije, naznaena je na dionici.
Sadanja rezultat je ponude i potranje na burzi
71. VREDNOVANJE PODUZEA
Vrednovanje poduzea provodi se raznim metodama i na razliite naine.
Trina vrijednost poduzea odreuje se trenutnom trinom cijenom svih
dionica ili poslovnih udjela, to ovisi od ponude i potranje i brojnih drugih
initelja. Ekonomsku vrijednost poduzea ini diskontirani novani tok ili
diskontirana dobit u ekonomskom vijeku poduzea. Svaka imovina zapravo
vrijedi onoliko koliko moe donijeti vlasniku zarade u razdoblju dranja.
72. METODE VREDNOVANJA PODUZEA
-knjigovodstvena
-trina
-ekonomska
-likvidacijska
73. EKONOMSKA VRIJEDNOST PODUZEA
Odreuje se temeljem ekonomske koristi neke imovine za njezina vlasnika u
razdoblju ekonomskog vijeka imovine. Ta je metoda primjenjiva samo na
vrednovanje profitabilne imovine. Njegov problem vezan je s problemima
priblino tone procjene ekonomskog vjeka poduzea.

74. TRINA VRIJEDNOST PODUZEA

ini tzv. Fer trina vrijednost podzuea to znai da se po toj vrijednosti
poduzee trenutano moe prodati i kupiti, da su te transakcije sasvim
transparentne da ta u njima kupac i prodavatelj nisu niim optereeni.
75. KRATKORONI KREDITI
Za poduzee su alternativa dranju novca. Karaktreristike :
-dospjee- unutar godine dana, najee do 3 mj.
-fleksibilnost-mogunost prilagoavanja potrebama poduzea i
minimalizaciji trokova kredita.
-kolateral
-kompenzirajui saldo
-troak bankarskog kredita
76. DUGORONI ZAJMOVI
Najvaniji tui izvor dugoronog financiranja. Ti su zajmovi najee
oroeni. Tek nakon otplate i plaanja kamata po kreditu, zajmoprimac je
stvarni vlasnik te imovine.
78. FINANCIJSKA I POSLOVNA POLUGA
Financijska je kada poduzee upotrebljava fiksne trokove financiranja.
Poslovna je pokazatelj koji pokazuje odnos ukupnih fiksnih i varijabilnih
trokova poduzea
79. FAKTORING
Faktoring predstavlja kupoprodaju potraivanja od kupaca koje poduzee
prodaje faktoru kao specijaliziranoj tvrtki za naplatu dugo oekivanih ili
rizinih potraivanja uz diskont, ovisno i vrsti ugovorenog aranmana, koja
preuzima rizik naplate.
80. LEASING

Leasing predstavlja najam imovine, a moe biti operativni (poslovni) i

financijski. Davatelj leasinga ugovorom o leasingu regulira s korisnikom ili
financijerom sve uvjete leasinga. Proizvod ili neka druga imovina ostaje
vlasnitvo davatelja, koji snosi sve ili dio trokova odravanja (osiguranja,
popravka, licenca, raznih pristojbi, poreza, gubitka i sl.). Trokovi se
unaprijed obraunavaju i naplauju putem zakupnih obroka. Moe se
otkazati pa se radi o leasinkoj usluzi, odnosno
81. Operativnom (poslovnom) leasingu. Ako se poduzee javlja kao
financijer, odnosno davatelj leasinga, rije je o
82. Financijskom leasingu koji ne ukljuuje usluge odravanja, neotkaziv
je kroz ugovoreno vrijeme i mora se u cijelosti otplatiti. Korisnik leasinga
izabire opremu, ugovara cijenu, uvjete isporuke i rokove i obraa se
financijeru radi ugovaranja zakupa. Leasing ima prednosti i nedostatke.
83. PREDNOSTI I NEDOSTACI LEASINGA
Prednosti:
-osloboeno je visokog jednokratnog plaanja iz valstitih izvora
-leasing naknadu korisnik leasinga plaa iz prihoda ostvarenih koritenjem
zakupljene imovine
-leasing omoguuje veu brzinu pribavljanja i otuivanja trajne imovine
-do potrebne imovine lake je doi lesingom nego kupnjom
Nedostaci :
-skuplji od kupnje imovine iz vl. Sredstava
-leasing moe nepovoljno djelovati na tehniko-tehnoloki napredak
-iznanadni preakid leasing ugovora
86. INVESTICIJSKI PROJEKTI I PROGRAMI
Investicijski projekti su realizacija pojedinane poduzetnike ideje, neko
pojedinano ulaganje.
Investicijski programi su skup takvih pojedinanih projekata.
Str.318.

87. DUGORONA ULAGANJA

Sva ulaganja dulja od godine dnaa. Pri dugoronim ulaganjima naglaena su
viegodinja ulaganja odjednom ili viekratno. Povrat od dugoronih
ulaganja takoer je dugoroan. Zbog toga se ne smiju financirati iz
kratkoronih izvora bilo oni vlastiti ili tui.
88. KRATKORONA ULAGANJA
Sva ulaganja na kratki rok do godine dana. Likvidna novana sredstva na
R, potrivanja, zalihe i kratk. obveze. Teorijsko opravdanje za odravanje
likvidnosti temelji se uglavnom na prisutnosti trokova teaja.
89.UPRAVLJANJE NOVCEM I UTRIVIM VRIJEDNOSNIM
PAPIRIMA
Upravljanje obrtnim sredstvima se opisuje kao poslovanje tim
sredstvima(novcem, utrivim VP, potraivanjima i zalihama), i upravljanje
kratkoronim obvezama.
Str.287.
96.FINANCIJSKO RESTRUKTURIRANJE
Financijsko restrukturiranje najee obuhvaa restrukturiranje dugova i
imovine kroz strateke kupnje ili prodaje dijelova ili cijelih poduzea
sukladnih stratekim ciljevima poduzea, operativne kupnje ili prodaje
dijelova ili cijelih poduzea, sukladne blie ostvarivim ciljevima poduzea,
razni oblici preuzimanja, spajanja poduzea, privatizacija i sl.
97.REFUNDIRANJE DUGOVA
Refundacija dugova predstavlja prolongiranje rokova, korekciju kamatnih
stopa, zamjenu jednih kredita drugima, i sl.
98.POSLOVNE KOMBINACIJE
Poslovne kombinacije predstavljaju spajanje dva ili vie poduzea u jedno
poduzee, odnosno kombiniranje dva ili vie poduzea u novi poslovni
subjekt.
99.PROPADANJE PODUZEA

Propadanje poduzea najee je uzrokovano dugogodinjim gubicima u

poslovanju. Sukladno zakonskim propisima provodi se steaj i likvidacija u
cilju namirenja potraivanja vjerovnika.
100.STEAJ I LIKVIDACIJA PODUZEA
Steaj ili bankrot- kada poduzee postane nesolventno i nelikvidno u duem
razdoblju i nema mogunosti ni vremena da popravi svoju financijsku
situaciju. Poduzee ne moe plaati dospjele obveze.
Likvidacija moe biti provedena temeljem odluke vlasnika nakon
podmiranje svih obveza i koa posljedica provedenog steaja poduzea.
Vlasnik ili vlasnici poduzea mogu odluiti da e poduzee likvidirati, to
moraju provsti u skladu sa zakonskim propisima,