PRIMJENA NOVIH MSFI 9, MSFI

15, MSFI 16
MSFI 9 Finansijski instrumenti: Objavljivanja – definiše koje podatke subjekti u svojim finansijskim
Pregled novoobjavljenih MSFI
izvještajima su dužni objaviti kako bi se mogao ocijeniti značaj finansijskih instrumenata za
finansijski položaj i uspješnost subjekta, i prirodu i obim rizika koji proističu iz finansijskih
instrumenata i kojima je subjekt izložen tokom i na kraju izvještajnog perioda, kao i način na koji
subjekt upravlja tim rizicma.

MSFI 10 Konsolidirani finansijski izvještaji – utvrđuje principe za prezentiranje i pripremu finansijskih izvještaja
kada subjekt kontrolira jedan ili više drugih subjekata.
MSFI 11 Zajednički aranžmani – definiše principe za finansijsko izvještavanje subjekata koji imaju udio u
aranžmanima koji su zajednički kontrolirani.
MSFI 12 Objavljivanje udjela u drugim subjektima – propisuje koje informacije subjekt je dužan objaviti o
udjelima u drugim subjektima (priroda i rizici vezani za udjele, uticaj udjela na finansijski položaj i
uspješnost, kao i novčane tokove izvještajnog subjekta)
MSFI 13 Mjerenje fer vrijednosti – definira fer vrijednost, postavlja okvir za mjerenje fer vrijednosti u jednom
MSFI-ju i propisuje podatke koji se objavljuju o mjerama fer vrijednosti.
MSFI 14 Regulirana vremenska razgraničenja – propisuje zahtjeve finansijskog izvještavanja za regulirana
vremenska razgraničenja koja se javljaju kada subjekt kupcima pruža dobra ili usluge po cijeni ili stopi
koja je predmet regulacije cijena.
MSFI 15 Prihodi od ugovora sa kupcima – utvrđuje načela koja subjekt treba primjenjivati radi izvještavanja
korisnika finansijskih izvještaja o korisnim informacijama u pogledu vrste, iznosa, vremenskog okvira i
neizvjesnosti prihoda i novčanih tokova koji proizlaze iz ugovora s kupcem.

MSFI 16 Najmovi – propisuje principe priznavanja, mjerenja, prikazivanja i objavljivanja najmova, s ciljem
osiguranja da najmoprimci i najmodavci obezbjeđuju relevantne podatke na način koji vjerno odražava
predmetne transakcije, kako bi korisnici finansijskih izvještaja imali osnov za procjenu efekata najmova
na finansijsku poziciju, finansijske učinke i novčane tokove subjekta.
 MSFI 9 – Finansijski
instrumenti
Vlasnički instrument je svaki ugovor kojim se dokazuje
rezudialni udio u imovini subjekta nakon odbijanja svih
njegovih obaveza.
Finansijski instrumenti - svaki ugovor na osnovu kojeg
nastaje finansijska imovina jednog subjekta i finansijska
obaveza ili vlasnički instrument drugog subjekta.

Finansijska imovina je svaka imovina koja je vlasnički

instrument drugog subjekta (na primjer: ulaganje) ili
ugovorno pravo na primanje novca.
Finansijska obaveza je ugovorna obaveza da se drugom
subjektu isporuči novac ili druga finansijska imovina.
 Finansijska imovina
Početak priznavanja finansijske imovine ili finansijske
obaveze za subjekt jeste trenutak kada postane jedna od
ugovornih strana instrumenta.
Pri početnom priznavanju sva finansijska imovina se mjeri po
fer vrijednosti uvećanoj za troškove transakcije, osim
finansijske imovine koja se mjeri po fer vrijednost kroz dobit i
gubitak – ova kategorija se mjeri samo po fer vrijednosti (bez
troškova transakcija).
Finansijsku imovinu možemo klasificirati u sljedeće kategorije:
1. Dužnički instrumenti po amortiziranom trošku,
 2. Dužnički instrumenti po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit sa
kumulativnim iznosima dobitaka i gubitaka koji se po prestanku priznavanja
prenose u dobit ili gubitak,
 3. Dužnički instrumenti, derivativi i instrumenti kapitala po fer vrijednosti kroz dobit
ili gubitak,
 4. Instrumenti kapitala mjereni po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit sa
iznosima dobiti i gubitka koji se kasnije ne prenose u dobit ili gubitak.
 Finansijske obaveze

 Finansijske obaveze se vrednuju po fer vrijednosti kroz

dobit ili gubitak ili po amortiziranom trošku. Finansijske
obaveze se mjere po amortiziranom trošku ako su
ispunjeni sljedeći uslovi:
 Imovina se drži unutar poslovnog modela čiji su ciljevi
ubiranje ugovorenih novčanih tokova (ukupan poslovni
model, ne pojedinačno svaki finansijski instrument);
 Ugovoreni uslovi finansijske imovine specificiraju
datume na koje se dešavaju novčani tokovi koji su
rezultat isplate glavnice ili kamate na ugovoreni iznos
(utemeljeno na svakom pojedinačnom instrumentu).
 Primjer: finansijske obaveze
 Dioničko društvo je 1. januara 2018. godine emitovalo 1.000
dugoročnih obveznica u ukupnoj nominalnoj vrijednosti od 500.000
KM, uz nominalnu kamatnu stopu od 8% godišnje, sa rokom dospijeća
od pet godina. Kamata se plaća godišnje. Efektivna kamatna stopa na
datum emisije iznosi 10%. Potrebno je:
 prikazati plan amortizacije obaveza po osnovu emitovanih dugoročnih
obveznica uz primjenu metode efektivne kamatne stope i evidentirati
emisiju dugoročnih obveznica uz pretpostavku da njihova fer
vrijednost na datum izdavanja iznosi 462.092,13 KM;
 evidentirati konverziju dugoročnih obveznica u obične dionice uz
pretpostavku da je Upravni odbor društva donio odluku da odobri
konverziju na dan 31.12.2021. godine u obične dionice nominalne
vrijednosti 10 KM. Za svakih 1.000 KM obveznica može se dobiti 100
dionica;
 Primjer: finansijske obaveze
 Emisija obveznica će biti evidentirana na sljedeći način:
 D Račun – Poslovni račun u domaćoj valuti 462.092,13
 D Račun – IV emitovanih dugoročnih obveznica-diskont 37.907,87
 P Račun – Obaveze po osnovu emitovanih dugoročnih obveznica
 500.000
Vrijednost Rashodi kamate Rashodi Amortizacija Neamortizova
obveznica nominalni kamate diskonta ni diskont
efektivni
37.907,87
462.092,13 40.000,00 46.209,21 6.209,21 31.698,66
468.301,34 40.000,00 46.830,13 6.830,13 24.868,53
475.131,47 40.000,00 47.513,15 7.513,15 17.355,38
482.644,62 40.000,00 48.264,46 8.264,46 9.090,92
490.909,08 40.000,00 49.090,92 9.090,92 0,00
500.000,00 Σ 200.000,00 Σ 237.907,87 Σ 37.907,87
 Primjer: finansijske obaveze

 Konverziju emitovanih obveznica u dionice trebalo bi evidentirati stavom:

 D Račun – Zamjenljive obvez. koje se mogu konvertovati u kapital
 500.000
 P Račun – IV emitovanih dugoročnih obveznica – diskont
 9.091
 P Račun – Emisiona premija po osnovu običnih dionica
 9.091
 P Račun – Akcijski kapital – obične dionice
 500.000

 Nominalna vrijednost od 500.000 KM dugoročnih obveznica koju čini 1.000
obveznica koje su konvertovane u 50.000 običnih dionica (500 x 100),
konvertovana je u ukupnu nominalnu vrijednost običnih dionica od 500.000 KM
(50.000 x 10).
 Naknadno vrednovanje
 Naknadni računovodstveni tretman zavisi uglavnom o klasifikaciji
instrumenta. Finansijska imovina se priznaje po fer vrijednosti
kroz ostalu sveobuhvatnu dobit ako je ispunjen uslov na
ugovorene novčane tokove koji se odnose na plaćanje glavnice i
kamate, te ako se drži u poslovnom modelu u kojem se
finansijska imovina drži radi ubiranja novčanih tokova i radi
prodaje.
 Ako uzmemo u obzir sve prethodno navedeno, možemo
zaključiti da se investicije u vlasničke instrumente vrednuju po fer
vrijednosti kroz dobit i gubitak s tim da ne rezultiraju novčanim
tokovima na specifične datume, dok investicije u dužničke
instrumente mogu biti mjerene po amortiziranom trošku ili fer
vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit ili fer vrijednost kroz
dobit ili gubitak ovisno od okolnosti. Derivativi se mjere po fer
vrijednost kroz dobit ili gubitak.
Umanjenje vrijednosti – efekat
vfk
Za razliku od odredbi MRS 39, koji zahtijeva umanjenje tek
prilikom nastanka kreditnog gubitka, ovaj MSFI zahtijeva
umanjenje prije nego nastanu indikatori umanjenja.
Model očekivanih kreditnih gubitaka primjenjuje se na
investicije u dužničke instrumente koji se mjere po
amortiziranom trošku ili po fer vrijednosti kroz ostalu
sveobuhvatnu dobit, kao što su krediti, dužnički vrijednosni
papiri, potraživanja od kupaca, potraživanja temeljem
kredita i većina obaveza iz kredita i finansijske garancije.
Umanjenje vrijednosti

 Umanjenje možemo mjeriti kao:

 iznos očekivanih gubitaka za 12 mjeseci, koji se
primjenjuju na sve investicije kod kojih nije došlo do
značajnog smanjenja kreditne kvalitete nakon
početnog priznavanja, ili
 očekivani gubici za cijeli vijek trajanja, koji se
primjenjuju na sve investicije od trenutka kada se desi
značajno povećanje u kreditnom riziku na
pojedinačnom nivou ili na nivou portfolija.
Primjer: Umanjenje vrijednosti
 Na dan 01.01.2018. godine preduzeće je kupilo obveznice dioničkog preduzeća X
u vrijednosti od 250.000 KM. Prilikom nabavke postojao je rizik da ova
potraživanja neće biti namirena i on je iznosio 2%, što bi rezultiralo potpunim
gubitkom potraživanja. Na osnovu događaja koji su nastali, na kraju iste godine
utvrđena je vjerovatnoća od 20% da neće biti potraživanja namirena tokom
ostatka vijeka trajanja instrumenta.

 U ovom slučaju, preduzeće bi odmah pri početnom priznavanju trebalo da prizna

gubitak od umanjenja od 2% x 250.000 KM = 5.000 KM (na bazi kreditnih
gubitaka za 12 mjeseci).
 Na dan 31.12.2018. godine vjerovatnoća je povećana na 20%, odnosno 20% x
250.000 KM = 50.000 KM. Prihod od kamate se idalje računa na osnovicu od
250.000 KM.
 Ukoliko dođe do kršenje odredbi ugovora na dan 31.12.2019. godine prihod od
kamate se računa na iznos od 250.000 KM – 50.000 KM = 200.000 KM.
Primjer: Umanjenje vrijednosti

 Pretpostavimo da preduzeće ima ukupna

potraživanja od kupaca u iznosu od 500.000 KM
tokom 2016. godine. Također, pretpostavićemo da
se radi o kupcima iz BiH, dakle posluju na istom
geografskom području. Na bazi dosadašnjeg
iskustva preduzeće ima definisano matricu za
određivanje rezervisanja.31-60 dana 61-90 dana Preko 90
Nedospjelo 1-30 dana

Stopa
nenaplate 0,5% 1,0 % 2,0% 4,0% 10%
Primjer: Umanjenje vrijednosti

 Struktura ukupnih potraživanja od 500.000 KM je bila sljedeća:


 Nije dospjelo200.000 1.000 KM
 1-30 dana 100.000 1.000 KM
 31-60 dana 60.000 1.200 KM
 61-90 dana 40.000 1.600 KM
 preko 90 dana 100.000 10.000 KM
 UKUPNO 500.000 14.800 KM
 Primjer: Umanjenje vrijednosti
 Godinu dana kasnije, na dan 31.12.2017. godine preduzeće revidira svoje procjene i
dolazi do sljedećeg zaključka.
 Nije dospjelo 150.000 1% 1.500 KM
 1-30 dana 100.000 2% 2.000 KM
 31-60 dana 60.000 2,5% 1.500 KM
 61-90 dana 200.000 3% 6.000 KM
 preko 90 dana 150.000 10% 15.000 KM
 UKUPNO 660.000 26.000 KM
 U skladu sa navedenim, ispravka potraživanja na dan 31.12.2016. godine je bila 14.800
KM, dok je na dan 31.12.2017. godine iznosila 26.000 KM. Dakle, potrebno je proknjižiti
navedene promjene na sljedeći način:

 Očekivani kreditni gubici 11.200 KM

 Ispravka vrijednosti 11.200 KM
MSFI 9
 Generalno posmatrano, možemo zaključiti da će novi MSFI
9 imati značajan uticaj na finansijske institucije.
 Ostala privredna društva će biti dijelom pogođena,
prvenstveno u segmentu tretiranja otpisa potraživanja od
kupaca.
 Osnovna razlika u odnosu na dosadašnji tretman
finansijske imovine se ogleda upravo u umanjenju
vrijednosti.
 Za razliku od dosadašnjeg principa umanjenja nakon
nastanka određenih događaja, ovaj MSFI uvodi model
očekivanih kreditnih gubitaka, što će rezultirati time da se
kreditni gubici priznaju ranije, a samim time i poslovni
rezultat će biti volatilniji.
MSFI 15 – prihodi od ugovora s
kupcima

 Kako bi prikazali efekte MSFI 15, aktivnosti ćemo

prikazati kroz slijedeće korake:
 identificiranje ugovora
 ispunjavanje obaveza izvršenja
 mjerenje,
 raspodjela cijene transakcije na obaveze izvršenja,
 prihodi.
MSFI 15

 Prema MSFI 15, osnovno pravilo je da se prihod

priznaje u iznosu koji odražava iznos naknade
koju društvo očekuje primiti u zamjenu za
prijenos robe ili usluga kupcu.
 Njegove odredbe će trebati primijeniti
retroaktivno, pri čemu postoji mogućnost
upotrebe punog retrospektivnog pristupa ili
modificiranog retroaktivnog pristupa.
 MSFI 15
Ukoliko se preduzeća odluče na korištenje prvog pristupa to
znači da će izvršiti korekcije u uporednim finansijskim
izvještajima u skladu sa MRS 8, uz mogućnost korištenja
određenih olakšica, kao što su:
 preduzeće ne mora ponovno mjeriti izvršene ugovore koji počinju i
završavaju unutar istog izvještajnog perioda,
 za izvršene ugovore koji imaju varijablinu naknadu, društvo može
koristiti cijenu transakcije na datum izvršenja ugovora umjesto
procjenjivanja iznosa varijabilne naknade u uporedivim izvještajnim
periodima i
 za sve izvještajne periode prezentirane prije datuma početne primjene,
subjekt ne mora objaviti iznos cijene transakcije raspodijeljen na
preostale obaveze izvršenja niti objašnjenja kada subjekt očekuje da će
taj iznos priznati kao prihod.
MSFI 15

 Ukoliko se preduzeća odluče na drugi pristup

(modificirani retroaktivni pristup), to znači da će
prihode u uporednim finansijskim razdobljima, do
početka primjene priznati u skladu sa MRS 11 i
MRS 18, ali će zbirni efekat različitog načina
priznavanja u odnosu na MSFI 15 priznati kao
kumulativno umanjenje stavke zadržane dobiti u
okviru kapitala preduzeća.
 MSFI 15
 Prvi korak pri primjeni ovog MSFI jeste identifikacija
ugovora s kupcima, pri čemu taj ugovor mora ispunjavati
sljedeće uslove:
 strane u ugovoru su odobrile ugovor i obavezale su se da će izvršiti
svoje odnosne obaveze,
 društvo može identificirati prava svake strane u pogledu robe ili
usluga koje se prenose,
 društvo može identificirati uvjete plaćanja za robu ili usluge koje se
prenos,
 ugovor je komercijalnog sadržaja,
 društvo će vjerovatno naplatiti naknadu na koju će imati pravo u
zamjenu za robe ili usluge koje će se prenijeti kupcu.
MSFI 15

 Kako bi više ugovora mogli posmatrati zajedno,

potrebno je da se ispune uslovi propisani u
standardu. To su:
 ugovori su dogovoreni u paketu s jedinstvenim
komercijalnim ciljem,
 iznos naknade koja se treba platiti u okviru jednog
ugovora zavisi od cijene ili izvršenja drugog ugovora, ili
 roba ili usluge koji su obećani u okviru ugovora
predstavljaju jedinstvenu obavezu izvršenja.
MSFI 15
 Drugi korak podrazumijeva identifikaciju dobara ili usluga iz
ugovora, pri čemu je moguća isporuka zasebne robe ili usluge
ili serija zasebnih roba ili usluga koje su u suštini iste.
 Nakon izvršene identifikacije dobara ili usluga, potrebno je
utvrditi cijenu. Prilikom utvrđivanja cijene moguće su
situacije gdje postoji jasno definisana naknada, kao i situacija
sa varijabilnom naknadom.
 Ukoliko imamo fiksnu naknadu, prihodi će se priznavati na
način kako je to bilo propisano i sa dosadašnjim standardima.
Ukoliko se radi o varijabilnoj naknadi, iznos prihoda se može
procijeniti kao očekivana vrijednost ili kao najvjerovatniji
iznos.
MSFI 15

 U pogledu priznavanja prihoda, potrebno je u

ugovoru definisati da li će društvo obavezu isporuke
robe ili usluga izvršiti u određenom trenutnku ili
tokom određenog perioda.
 Ukoliko se radi o trenutnoj isporuci, prihodi se
priznaju u tom trenutku.
 Međutim, ukoliko se radi o isporuci tokom dužeg
vremenskog perioda, potrebno je te prihode
rasporedit kroz te periode.
Primjer: MSFI 15
Preduzeće A se bavi IT uslugama. Tokom godine potpisuje
ugovor sa ključnim kupcem za usluge isporuke 400
korisničkih licenci za 4 software-ska modula, usluge
svakodnevne podrške i obuke zaposlenika, ekesterne
hosting usluge, te dodatne podrške po potrebi. Ugovor
je zaključen na period od 2 godine sa mogućnošću
produžetka na 3 godine, ukoliko se ne iskoristi klauzula o
prekidu ugovora i plati naknada za prekid ugovora.

Kupac je dužan plaćati godišnju licencu za software, obuku
i podršku, kao i za usluge hostinga. Profesionalne usluge
će biti naknadno fakturisane, ukoliko se dogode.
Primjer 2: MSFI 15

 Osoba X je u junu 2018. godine zaključila ugovor sa

mobilnim operatorom za postpaid paket na jednu
godinu sa mjesečnom pretplatom od 50 KM, pri čemu
će dobiti besplatno telefon čija je tržišna vrijednost
800 KM. Ukoliko bi se navedeni paket koristio bez
besplatnog telefona, preplata bi iznosila 30 KM.
 Primjer 2: MSFI 15
 U slučaju priznavanja prihoda po MSFI 15, prihod od prodaje
mobilnog telefona bi priznali odmah u iznosu od 414 KM, a
prihod od pretplate u mjesečnom iznosu. Tako bi prihodi za
2018. godinu bili 414 KM + 93 KM (15,5x6)
 = 507 KM; dok bi prihodi za 2019. godinu iznosili 93 KM.

 Potraživanja za nefakturisani prihod (34,5x12) 414 KM

 Prihod od prodaje 414 KM

 Usluga mobilne telefonije 50 KM
 Prihod od usluga 15,5 KM
 Potraživanja za nefakturisani prihod 34,5 KM
 MSFI 15
 Ukoliko uzmemo u obzir cjeloviti sadržaj MSFI 15, možemo reći da
on definiše sve prihode koji su rezultat ugovora s kupcima.
 U odnosu na dosadašnje standarde, MRS 11 i MRS 18, početak
primjene ovog standarda će imati uticaja na priznavanje prihoda
kod kompleksnijih ugovora (program nagrađivanja kupaca,
prodaja software-a sa uslugama, priznavanje prihoda prema
stepenu dovršenosti), dok će kod jednostavnijih ugovora
postupak ostati isti.
 Na osnovu navedenog možemo zaključiti da će ovim izmjenama
najviše biti pogođene slijedeće djelatnosti: telekomunikacije, IT
(kombinacija prodaje usluga i proizvoda, besplatni proizvodi),
izgradnja nekretnina (priznavanje prihoda od prodaje nedovršenih
nekretnina), maloprodaja (računovodstveni tretman povrata,
sheme lojalnosti kupaca) i profesionalne usluge kod kojih se
naknade zasnivaju na učinku ili su uvjetovane drugim radnjama.
MSFI 16 - Najmovi

 U skladu sa Izmijenjenom odlukom Saveza

računovođa, revizora i finansijskih radnika, primjena
ovog standarda počinje od 01.01.2019. godine, a ne
kao što je prvobitno predviđeno od 01.01.2018.
godine.
 Cilj ovog standarda je da propiše princip priznavanje,
mjerenja, prikazivanja i objavljivanja najmova.
 Ovaj standard se primjenjuje na sve najmove, osim
onih koji su regulisani nekim od drugih standarda.
 MSFI 16 - Najmovi

 Imovina se mjeri po trošku, koji uključuje:

 iznos početne mjerene obaveza po osnovu najma,
 sva plaćanja po osnovu najma izvršena na ili prije prvog dana
trajanja najma, umanjeno za eventualno primljene podsticaje u
vezi s najmom,
 sve početne direktne troškove koje je stvorio najmoprimac, i
 procjenu troškova koje će najmoprimac stvoriti prilikom
demontaže i uklanjanja predmetne imovine, obnavljanja
lokacije na kojoj se imovina nalazi ili vraćanja imovine u stanje
kakvo iziskuju uslovi sporazuma o najmu, osim ako ti troškovi
nisu napravljeni za potrebe proizvodnje zaliha.
 MSFI 16 - Najmovi

U pogledu naknadnog vrednovanja imovine sa pravom

korištenja, ona se mjeri po modelu troška kod najmoprimca.
Najmodavac treba imovinu s pravom korištenja mjeriti po
trošku umanjenom za svaku eventualnu akumuliranu
amortizaciju i gubitke od umanjenja vrijednosti i usklađenom
za eventualna ponovna mjerenja obaveza po osnovu najma.
U pogledu objavljivanja MSFI 16 definiše da je najmoprimac u
izvještaju o finansijskom položaju, odnosno u bilješkama
dužan objaviti imovinu s pravom korištenja odvojeno od
ostale imovine, kao i obaveze po osnovu najma odvojeno od
ostalih obaveza.
 MSFI 16 - Najmovi

Obaveza klasifikacije najma na finansijski ili poslovni.

Situacije proizvođač = najmodavca.
U ovom slučaju novi MSFI traži da proizvođač prizna:
 prihod koji predstavlja fer vrijednost predmetne imovine ili, ako je
niža, sadašnju vrijednost plaćanja po osnovu najma stvorenih kod
najmodavca, diskontovano po tržišnoj kamatnoj stopi;
 trošak prodaje koji predstavlja nabavnu ili knjigovodstvenu vrijednost
predmetne imovine, ukoliko se razlikuju, umanjeno za sadašnju
vrijednost negarantovanog ostatka vrijednosti, i
 dobitak, odnosno gubitak od prodaje (koji čini razlika između prihoda
od prodaje i troška prodaje), u skladu sa politikom subjekta kod
direktnih prodaja na koje se primjenjuje MSFI 15.
Primjer: finansijski najam

 Preduzeće je početkom 2019. godine prodalo

opremu lizing kući i odmah istu uzelo u
najam/lizing pod uslovima finansijskog lizinga na
period od četiri godine. Pri tome je ostvarena
dobit od prodaje u iznosu od 300.000 KM (kao
razlika između prodajne cijene 1.000.000 KM i
neamortizovane vrijednosti opreme 700.000 KM).
Primjer: finansijski najam

 Knjiženje u skladu sa MRS 17 bi bilo:

 Potraživanja od kupaca 1.000.000 KM

 Oprema 700.000 KM
 Dobici od prodaje 75.000
KM
 Razgraničeni prihodi 225.000 KM
Primjer: finansijski najam

 Međutim, u skladu sa novim MSFI 16 – Najmovi, koji

će se primjenjivati tek od 01.01.2019. godine, ovakav
vid transakcije je prijenos imovine koji ne predstavlja
prodaju.
 U skladu sa istim prodavac-najmoprimac bi nastavio
priznavati prenesenu imovinu i priznao bi finansijsku
obavezu jednaku prihodu od prijenosa, a kupac –
najmodavac ne priznaje prenesenu imovinu a priznaje
finansijsku imovinu jednaku prihodu od prijenosa
(tačka 103.).