Fip 11 2010

11/10
Financije studeni 2010.
i porezi
Časopis za poduzeća i banke, obrtnike,
TEB
poslovno
savjetovanje
ISSN 1845-0814 UDK 65:33
proračune i proračunske korisnike, neprofitne i ostale organizacije
AKTUALNO
◆ Konačni obračun plaće

◆ Novi uvjeti za mirovinu
◆ Novi Temeljni KU
Ističemo: Seminari:
◆ Ulaganja u pridružena društva ◆ Poduzetnici: Pripreme za izradu poreznih prijava i godišnjih izvještaja
◆ Otpis obveza ◆ Proračunski korisnici: Pripreme za sastavljanje godišnjih financijskih
◆ Vrijednosno usklađenje izvješća, porezne i druge aktualnosti
◆ Godišnji popis – proračun ◆ Javna nabava
◆ Transferne cijene Treninzi:
◆ R-Sm: neiskorišteni godišnji odmor ◆ Proračunsko računovodstvo i financije
◆ Otkaz ugovora o radu ◆ Računovodstvo za početnike
TEB u suradnji s FINA-om organizira seminar
poslovno
TEB savjetovanje
4. 11. 2010. POŽEGA

Udruženje obrtnika, dr. F. Tuđmana 9
NOVOSTI IZ POREZNIH PRAVILNIKA,
5. 11. 2010. OSIJEK
Hotel Mursa, Bartola Kašića 2
PRIPREME ZA KONAC GODINE
8. 11. 2010. DUBROVNIK
Hotel Lero, I. Vojnovića 14
9. 11. 2010. SPLIT

I DRUGE AKTUALNOSTI
HGK - županijska komora, Split,
- IZMJENE Pravilnika o porezu na dobit

Obala A. Trumbića 4
- IZMJENE Pravilnika o porezu na dohodak
10. 11. 2010. ŠIBENIK - IZMJENE Pravilnika o sadržaju i strukturi
Hotel Jadran, Obala dr. F. Tuđmana 52

financijskih izvještaja
- NOVI Zakon o platnom prometu

11. 11. 2010. ZADAR
Hotel Kolovare, B. Peričića 23 - NOVOSTI kod ovrhe
- NOVI uvjeti za mirovinu i dr.

12. 11. 2010. ZAGREB
Sheraton Zagreb Hotel
15. 11. 2010. BJELOVAR

Ekonomski fakultet, A. B. Šimića 1
početak u svim mjestima

16. 11. 2010. VARAŽDIN
MMC KULT, Anina 2 u 9,00 sati
17. 11. 2010. PULA
prijam u 8,15 sati
HGK, Carrarina 5
18. 11. 2010. OPATIJA 2340009-1100180787, Trg žrtava fašizma 15/I, 10000 Zagreb, p.p. 819,
Grand Hotel 4 opatijska cvijeta
Tel.: 01/45 71 640, Fax: 01/46 11 411, e-mail: teb@teb.hr, www.teb.hr
TEB u suradnji s FINA-om Najavljujemo seminar

organizira seminar ZA PRORAČUNE I
poslovno
TEB savjetovanje PRORAČUNSKE KORISNIKE
Pripreme za sastavljanje godišnjih
PRIPREME ZA IZRADU financijskih izvješća,
POREZNIH PRIJAVA I porezne i druge aktualnosti
OPATIJA GODIŠNJIH IZVJEŠTAJA TE 16.11. Osijek (u suradnji s URFD Osijek)
18. i 19. 11. 2010. 17.11. Varaždin
Grand Hotel DRUGE AKTUALNOSTI 18.11. Opatija

23.11. Bjelovar
4 opatijska cvijeta - IZMJENE Pravilnika o porezu na dobit
24.11. Split
- IZMJENE Pravilnika o porezu na dohodak
25.11. Zadar
početak u 9,00 sati - IZMJENE Pravilnika o sadržaju i strukturi
financijskih izvještaja 26.11. Zagreb
prijam od 8,15 sati
- NOVI Zakon o platnom prometu
- NOVOSTI kod ovrhe
TEB Poslovno savjetovanje d.o.o.
- NOVI uvjeti za mirovinu i dr. Najavljujemo dvodnevno
savjetovanje
+ TEB-ova radionica Pripreme za sastavljanje godišnjih
financijskih izvješća, porezne i druge
aktivnosti
početak u svim mjestima u
9,00 sati 18. i 19. 11. 2010.
Opatija
prijam u 8,15 sati Grand Hotel 4 opatijska cvijeta
2340009-1100180787, Trg žrtava fašizma 15/I,
Detaljno o programu treninga
10000 Zagreb, p.p. 819,
Računovodstvo za početnike“ na TEB-
Tel.: 01/45 71 640, Fax: 01/46 11 411,
e-mail: teb@teb.hr, www.teb.hr ovom portalu: www.teb.hr
Financije 11/10
i porezi
Glavna urednica:
mr. sc. Mirjana Paić Ćirić
Urednica rubrika: Porez na
dohodak, Plaće i naknade plaća,
MO i ZO
UVODNIK PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO
Muke po evidencijama Godišnji popis (i rashodovanje

mr. sc. Mirjana Paić Ćirić 4 imovine) s primjerima knjiženja
Nikolina Bičanić 76
Jasminka Rakijašić Domagoj Zaloker
Aktualno POREZI I DOPRINOSI
Urednica rubrika: Urednik rubrike: Godišnji obračun poreza na
Financije i računovodstvo,
Porez na dohodak,
Financije i računovodstvo
dohodak pri zadnjoj isplati plaće Usluge unutar grupe i transferne
Revizija cijene
Ksenija Cipek, Iva Uljanić 5
mr. sc. Srebrenka Pečenjak 85
Izmjene i dopune Zakona o
mirovinskom osiguranju Oporezivanje prometa plovilima
Ljiljana Marušić 15 Zdravka Barac 91
Sklopljen novi Temeljni kolektivni PLAĆE I NAKNADE PLAĆA
Dinko Lukač mr. sc. Ida Dojčić ugovor za službenike i namještenike
Urednik rubrika: Urednica rubrika: Naknada za neiskorišteni godišnji
PDV, Porez na dobit Porez na dobit, Porez na u javnim službama odmor – popunjavanje Obrasca
dodanu vrijednost
Dušanka Marinković Drača 24 R-Sm
Stručno osposobljavanje za rad bez Ksenija Vugrin 98
zasnivanja radnog odnosa POSLOVANJE OBRTNIKA
Marina Kuveždić 30
Pripremne radnje za utvrđivanje
Irena Slovinac Krešimir Vranar FINANCIJE I RAČUNOVODSTVO dohotka od samostalne djelatnosti
Urednik rubrika:
Urednica rubrika:
Financije i računovodstvo, Poslovanje obrtnika,
(II. dio)
Ulaganja u pridružena društva
Porez na dobit, Trgovina Trgovina, Računovodstvo
neprofitnih Krešimir Vranar 101
Boris Peko, Mario Dadić 32
POSLOVANJE S INOZEMSTVOM
Otpis obveza
Irena Slovinac 39 Izvještavanje o kreditnim
Nikolina Bičanić poslovima s inozemstvom
Urednica rubrike:
Proračunsko Vrijednosno usklađenje (umanjenje) Gordana Miškić 112
računovodstvo
dugotrajne materijalne imovine
Domagoj Zaloker 44 ATA karnet
Melita Buljan 123
Kupnja i prodaja adaptiranih starih
nekretnina Razvrstavanje vina u carinsku
Zlatko Bakić 54 tarifu na razini Kombiniranog
nazivlja
Dušanka Marinković Ljubica Ðukanović Analiza financijskih izvještaja mr. sc. Josip Tomašić 129
Drača Urednica rubrike:
Zdravstveno i mirovinsko
Urednica rubrika:
osiguranje
mr. sc Ivo Mijoč, Josip Martinović,
Pravo - radno, obavezno,
trgovačko, Javna nabava
dr. sc. Dubravka Mahaček 63
poslovno
JAVNA NABAVA
Objedinjena/zajednička nabava u
TEB savjetovanje
lokalnim jedinicama (II. dio)

Gordana Sedmak Jednačak 133 Praktikum: Javna nabava
za naručitelje i ponuditelje
RADNO PRAVO
OPATIJA 11. i 12. 11. 2010.
Poslovno uvjetovani otkaz prema Hotel Milenij
novom Zakonu o radu - početak u 9,30 sati (I. i II. dan)
Darko Milković 139 - prijam od 8,45
GOSPODARSKO PRAVO Kako pravilno primijeniti Zakon i izbjeći pogreške u provedbi postupaka i izradi ponuda?
Skračeni stečajni postupak za pravne 1. Središnja nabava - stanje i perspektive 5. Suglasnost za započinjanje objavljivanja
osobe bez zaposlenih 2. Od odluke do početka postupka do odluke djelatnosti građenja (licenciranje izvođača)
Dušanka Marinković Drača 144 o odabiru/ poništenju - iskustva, izazovi, 6. Pitanja na koja naručitelji i ponuditelji
moguće pogreške moraju obratiti posebnu pozornost, prema
ZDRAVSTVENO OSIGURANJE 3. Praksa Državne komisije za kontrolu novim rješenjima Državne komisije za
postupka javne nabave kontrolu postupaka javne nabave
Naknada plaće osnovom ozljede na 4. Primjena Zakona o javnoj nabavi te
radu očekivana poboljšanja kroz izmjene i Detaljno o praktikumu na TEB-ovom
Ljubica Đukanović 146 dopune Zakona portalu: www.teb.hr
VIJESTI IZ SVIJETA
poslovno
Pregled događaja iz svijeta financija
od 15.9. do 15.10.
Krešimir Jušinski 152
TEB savjetovanje
Vrijeme održavanja treninga: 1. 2. i 3. 12. 2010.

TEBOV PODSJETNIK 153 Mjesto održavanja treninga: Udruga računovođa i
Impresum: financijskih djelatnika, Zagreb, Ulica Kneza Mislava 1
U trajanju od 9,00 do 16,00 sati svaki dan
Utemeljitelj i nakladnik:
TEB Poslovno savjetovanje d.o.o.
Zagreb, Trg žrtava fašizma 15/1 Najavljujemo trening:
OIB: 99944170669
telefon: 385 (01) 46 11211
telefaks: 385 (01) 46 11411
Internet adresa: www.teb.hr
Računovodstvo za početnike
e-mail: teb@teb.hr Detaljno o programu treninga „Računovodstvo za početnike“ na TEB-ovom
Direktor:
portalu: www.teb.hr
mr. sc. Mladen Štahan
Uredničko vijeće:
poslovno
dr. sc. Dragan Bolanča
mr. sc. Zlatko Fabijančić
Zdenka Koharić
Ivica Maros
TEB savjetovanje
mr. sc. Slavica Pezer Blečić Najavljujemo stručno usavršavanje:
Zdenka Pogarčić
dr. sc. Katarina Žager
Zagreb, od 6. do 10. prosinca 2010. (5 dana)
Nakladnički savjet:
mr. sc. Mladen Štahan
Nikolina Bičanić
Proračunsko računovodstvo i financije
Dušanka Marinković Drača
Jasminka Rakijašić Iz programa izdvajamo:
Zdravka Barac Proračunsko računovodstvo – sastavljanje i kontrola knjigovodstvenih isprava, vođenje poslovnih knjiga,
mr. sc. Josip Šaban primjena Računskog plana - vježbe na praktičnim primjerima i rješavanje slučajeva iz prakse, sastavljanje
financijskih izvještaja (i konsolidacija)
Oblikovanje i priprema: A&C oblikovanje Blagajničko poslovanje, instrumenti plaćanja i platni promet
Tisak: STEGA - TISAK d.o.o., Zagreb Plaće i dr. primanja u sustavu proračuna (plaće - državne i javne službe, JLIP(R)S-i, naknade članovima
Prijava izdavanja časopisa upisana je pod brojem 527. predstavničkih tijela, članova upravnih vijeća, materijalna prava zaposlenika (dnevnice, putni troškovi, jubi-
Časopis izlazi jedanput mjesečno. larne nagrade), drugi dohodak - kod zaposlenika i vanjskih suradnika; oporezive i neoporezive isplate; ovrha
Rukopisi se ne vraćaju. na plaći)
Godišnja pretplata za 2011. godinu iznosi 1.150,00 kn. Proračunsko planiranje
Detaljno o programu i prijavi na TEB-ovom portalu: www.teb.hr.
UVODNIK
Muke po evidencijama
Sjećate li se godine 2001. i uvođenja Obrasca bena putovanja, nepravovremeno dostavljanje
R-S? Tada je bilo obećano ukidanje jedanaest doznaka za bolovanje (kako uvjeriti inspekto-
različitih obrazaca: od različitih tiskanica koje re da poslodavac zaista nije znao sve okolnosti
počinju sa M (koje podnosimo Hrvatskom za- bitne za popunjavanje podataka?), rad u smje-
vodu za mirovinsko osiguranje) do Obrasca nama, različita radna mjesta za istoga radnika,
ID. Iako su neki ukinuti i nadalje popunjava- različite lokacije istoga poslodavca, sastanci
mo Obrazac ID, IDD, ID-1, IDD-1, a vjerojat- izvan sjedišta poslodavca. Što sa specifičnim
no ćemo izmjenama Pravilnika o porezu na zanimanjima kao što su ribari, prijevoznici,
dohodak dobiti i neke nove evidencije. Od ve- turistički vodići i slična zanimanja?
likog projekta vezanog uz R-S obrazac, završili Nadalje, svaka nova evidencija uzrokuje po-
smo, u biti, na nekadašnjem M-4! većanje troškova: veći trošak plaće radi novih -
Ali, to nije sve! U Narodnim novinama br. dopunskih poslova evidentiranja, arhiviranja i
66 objavljen je Pravilnik o sadržaju i načinu korištenja podataka, trošak kupnje programa,
vođenja evidencije iz područja rada, koji je kancelarijskog materijala i dr.
stupio na snagu 1. lipnja ove godine. Tim je S druge strane, informatičke tvrtke brzo su
Pravilnikom propisana obveza vođenja evi- uočile mogućnost nove zarade! Neke su osmi-
dencije o radnom vremenu po razdobljima slile male stripove kojima žele prikazati učin-
isplate plaće i naknade plaće i to krajem rad- kovitost njihovih programa i jednostavnost
noga dana radnika. kod popunjavanja tih osamnaest podataka –
Stvarni život u većini je slučajeva teško pre- uz kupnju njihova softwera!
nijeti na list papira ili u Excell tablicu. To se Troškove poslovanja povećala je i obveza
pokazalo i na našim nedavno održanim semi- svih društava s ograničenom odgovornosti
narima po čitavoj Republici Hrvatskoj, na ko- koja imaju više od jednog vlasnika, koja su bila
jima je oko tisuću sudionika nastojalo pronaći dužna do kraja listopada podnijeti zahtjev za
odgovor – kako primijeniti nedovoljno jasno preregistraciju: 1.600,00 kuna javnom biljež-
propisane obveze evidentiranja radnoga vre- niku i propisana pristojba. Vjerujemo da bi
mena. Njihova pitanja pokazala su svu benevo- poduzetnici taj iznos radije potrošili na nešto
lentnost ali i nepravednost nekih poslodavaca drugo, možda bi se pretplatili na naš časopis
prema pojedinim zaposlenicima, od toga kako ili poslali svoje radnike na neki od naših se-
evidentirati rad radnika koji godišnje rade 150 minara.
sati ili ne dolaze na rad dva tjedna, čije je rad- Sigurno bi za sve bilo korisnije povećavati
no vrijeme 40 a rade 30 sati, pa do radnika koji tako potrebnu kreativnost radnika, umjesto
rade prekovremeno, vikendom i praznikom papirologije! A poslodavcima ostaviti vre-
ili koji su tijekom čitave godine svaki vikend mena za što kvalitetnije obavljanje pa i širenje
dužni biti pripravni. Bilo bi dobro kada bi nove djelatnosti. Evidencije i registracije koje samo
evidencije otkrile i otklonile, ili makar smanji- povećavaju troškove a ne pridonose poveća-
le ovakve anomalije. nju produktivnosti i efikasnosti poslovanja
Međutim, niti jedna evidencija nije svemoć- teško mogu biti korisne. Međutim, tako je već
na, a papir i kompjutor puno toga mogu izdr- dugi niz godina jer „Dugačka siga ne nastaje u
žati! A nedovoljno jasan propis pogoduje svi- samo jednoj studenoj snježnoj noći.“ A jedno-
ma koji ga nastoje zaobići. Onima koji ga žele stavnost i efikasnost propisanih evidencija, ali
dosljedno primijeniti, prekompliciran propis i ostalih zakonskih rješenja, zasigurno bi tre-
otvara brojne dvojbe i pitanja: kako evidenti- bala biti ideja vodilja svih onih čija je zadaća
rati rad na gradilištima, preraspodjele, služ- kreiranje propisa.
Ksenija Cipek, dipl. oec.
Iva Uljanić, dipl. oec.
Godišnji obračun Zagreb
poreza na dohodak
pri zadnjoj isplati plaće
Približavanjem kraja godine za određene poslodavce, odnosno
isplatitelje primitaka od nesamostalnog rada (plaće i mirovine)
predstoji i obveza sastavljanja godišnjeg obračuna sa zadnjom
isplatom dohotka u godini. O temeljnim značajkama godišnjeg
obračuna poreza na dohodak od nesamostalnog rada i novina-
Ksenija Cipek, Iva Uljanić | Godišnji obračun poreza na dohodak pri zadnjoj isplati plaće
ma propisanim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona
o porezu na dohodak daje se osvrt u nastavku teksta.
Obveza sastavljanja godišnjeg obraču- s druge strane još je važnija svrha da na

na sa zadnjom isplatom dohotka u godini taj način porezni obveznici mogu ostva-
propisana odredbama čl. 38. Zakona o riti povrat putem predujma više plaće-
porezu na dohodak1 (u nastavku: Zakon) nog poreza na dohodak i prireza porezu
i odredbama čl. 68. Pravilnika o pore- na dohodak praktički odmah po tom
zu na dohodak2 (u nastavku: Pravilnik). obračunu, odnosno u najboljem slučaju
Tim odredbama Zakona i Pravilnika po- sa isplatom plaće u prosincu za mjesec
slodavcima je u određenim slučajevima studeni. Osim toga, u tom slučaju ne
propisana obveza, a u određenim samo moraju prethodno sastavljati i dostavlja-
mogućnost sastavljanja godišnjeg obrati svaki svoju godišnju poreznu prijavu
čuna poreza na dohodak i prireza porezu (osim ako zbog raznih drugih okolnosti
na dohodak sa zadnjom isplatom plaće u nisu obvezni ili ako i inače žele godišnju
svakoj kalendarskoj godini kao poreznom poreznu prijavu podnijeti).
razdoblju, ako postoje propisane pretpo- Budući da je 1. srpnja 2010. na snagu
stavke i uvjeti za obvezno ili dobrovoljno stupio Zakon o izmjenama i dopunama
PROČITAJTE VIŠE...
sastavljanje toga godišnjeg obračuna. Zakona o porezu na dohodak3 uvedene
Svrha godišnjeg obračuna je s jedne su i neke novine u svezi obveznog sastav-
K. Cipek, I. Uljanić:
strane na najmanju moguću mjeru sma- ljanja godišnjeg obračuna te je time ob-
Uz Zakon o izmjenama
njiti broj podnesenih godišnjih pore- veza uvedena i za neke poslodavce koji
i dopunama Zakona o
znih prijava u kojima porezni obveznici prije nisu morali, ali su mogli dobrovolj-
porezu na dohodak, 5
iskazuju isključivo dohodak ostvaren od no sastaviti godišnji obračun.
FIP 7/10
nesamostalnog rada i to zbog iskorište-
nja dijela propisanih prava (primjerice 2. Obvezno sastavljanje go-
godišnjeg osnovnog osobnog odbitka, K. Cipek, I. Uljanić:
dišnjeg obračuna Primjena izmijenjenog
izravnanja porezne osnovice, ravno-
Financije i porezi | 11/10
mjernog godišnjeg oporezivanja i sl.), a Obveznik sastavljanja godišnjeg obra- Zakona o porezu na
1 čuna poreza na dohodak od nesamostal- dohodak – izračun
Zakon o porezu na dohodak (Nar. nov., br.
nog rada je poslodavac i isplatitelj primi- plaće, godišnji obračun
177/04, 73/08 i 80/10; u nastavku: Zakon)
2
Pravilnik o porezu na dohodak (Nar. nov., br.
poreza i podnošenje
95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09-ispr. i 3
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o godišnje porezne prija-
146/09; u nastavku: Pravilnik) porezu na dohodak (Nar. nov., br. 80/10) ve, FIP 8/10
UDK 336.2
Aktualno | Financije i porezi
taka i mirovina iz čl. 14. Zakona, odnosno: pored dohotka od nesamostalnog rada nije ostvario
▶ poslodavac (pravna osoba) koji radniku isplaćuje ili druge oporezive primitke.
daje primitke u novcu ili u naravi po osnovi radnog Posljedica neredovite mjesečne isplate primitaka od
odnosa, prema propisima koji uređuju radni odnos nesamostalnog rada i zbog toga nemogućnosti isko-
(plaća), rištenja propisanih prava, jest da je porezni obveznik
▶ fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost iz (radnik, odnosno stjecatelj primitka) u pravilu platio
čl. 18. Zakona po kojoj su osnovi obveznici poreza na godišnjoj razini veći predujam poreza na dohodak i
na dohodak (za plaće radnika) i fizičke osobe koje prireza porezu na dohodak, od onog koji bi bio plaćen
su po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti iz čl. da su plaće isplaćivane redovito mjesečno.
18. Zakona obveznici poreza na dobit (za plaće rad-
nika, a i za poduzetničku plaću),
▶ isplatitelji mirovina iz čl. 14. st. 2. Zakona,
2.2. Sastavljanje godišnjeg obračuna kod
▶ isplatitelji primitaka (plaća) fizičkim osobama koje isplate naknade plaće na teret
su izaslane na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu obveznih osiguranja te različitog
inozemnog poslodavca i koje ostvaruju primitke za poreznog opterećenja
rad u tuzemnim društvima,
▶ isplatitelji primitaka članovima predstavničkih i iz- Izmjenama Zakona od 1. srpnja 2010. propisuje se da
vršnih tijela državne vlasti i jedinica lokalne i poje poslodavac obvezan sastaviti godišnji obračun pore-
dručne (regionalne) samouprave koji im se isplaću- za na dohodak od nesamostalnog rada za svoje radnike
ju za rad u tim tijelima i jedinicama, odnosno osobe koje ostvaruju plaću ne samo u slučajevi-
▶ isplatitelji naknade plaće fizičkim osobama koje ma neredovite isplate plaće već i ako je radnik odnosno
pružaju njegu i pomoć HRVI iz Domovinskog rata I osoba koja ostvaruje plaću u tijeku poreznog razdoblja
skupine prema posebnom propisu. koristila pravo na rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski do-
pust, bolovanje iznad 42 dana ili drugi dopust za koji se
prema posebnim propisima isplaćuje naknada plaće na
2.1. Sastavljanje godišnjeg obračuna u teret sredstava obveznih osiguranja, osim ako je to pra-
slučaju neredovitih isplata plaća vo koristila svih 12 mjeseci poreznog razdoblja, odnosno
u svim ostalim slučajevima kada je porezno opterećenje
Poslodavci i isplatitelji mirovine i primitka iz čl.
u poreznom razdoblju bilo različito te bi na temelju go-
14. Zakona obvezni su sastaviti godišnji obračun ako
dišnjeg obračuna radnik odnosno osoba koja ostvaruje
tijekom godine dohodak od nesamostalnog rada nije
plaću ostvarila razliku za povrat preplaćenog poreza ili za
redovito mjesečno isplaćivan. Godišnji obračun u tom
uplatu manje uplaćenog poreza zbog ravnomjernog go-
slučaju sastavlja se iz razloga što:
dišnjeg oporezivanja, odnosno izravnanja porezne osno-
▶ porezni obveznici nisu iskoristili osobni odbitak iz
vice. Stoga, poslodavac je obvezan izvršiti godišnji obra-
čl. 36. stavaka 1. i 2. Zakona za svaki mjesec toga
čun ako su primjerice njegovi radnici prema Zakonu o
poreznog razdoblja, i/ili
rodiljnim i roditeljskim potporama4 ostvarili pravo na:
▶ zbog neravnomjerne isplate plaće je porezno opte-
rećenje u pojedinim mjesecima poreznog razdoblja ▶ rodiljni dopust,
bilo različito. ▶ roditeljski dopust,
6 ▶ posvojiteljski dopust,
Za 2010. postoji mogućnost i da zbog neredovite
isplate primitka od nesamostalnog rada porezni ob- ▶ dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama
veznici nisu iskoristili pravo na umanjenje dohotka za u razvoju,
izdatke po osnovi uplaćenih premija osiguranja koje ▶ mirovanje radnog odnosa do treće godine života
su bile propisane čl. 12. st. 9. Zakona o porezu na do- djeteta,
hodak (Nar. nov., br. 177/04 i 73/08) odnosno premija ▶ dopust za slučaj smrti djeteta i druga prava te ako su
životnog osiguranja sa obilježjem štednje, dopunskog i ta prava koristili manje od 12 mjeseci u tijeku jed-
dodatnog zdravstvenog osiguranja i dobrovoljnog mi- nog poreznog razdoblja.
rovinskog osiguranja, a koje za 2010. mogu iskoristiti Nadalje, poslodavac je obvezan izvršiti godišnji obra-
u ukupnom iznosu do 6.000,00 kn za uplate izvršene 4
Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama (Nar. nov., br. 85/08
do 30. lipnja 2010., ali samo ukoliko porezni obveznik i 110/08)
Financije i porezi | Aktualno
čun za svoje radnike koji su primjerice u tijeku pore- je radnike odnosno osobe koje ostvaruju primitke iz čl.
znog razdoblja (ali ne svih 12 mjeseci) prema Zakonu o 14. Zakona sastaviti godišnji obračun, a radi:
obveznom zdravstvenom osiguranju5 ostvarili pravo na ▶ iskorištenja osobnog odbitka, primjerice u slučaju
naknadu plaće na teret sredstava obveznih osiguranja kad pojedini radnici nisu iskoristili u pojedinim
u svezi s korištenjem zdravstvene zaštite iz obvezno- mjesecima pripadajući iznos osobnog odbitka i to
ga zdravstvenog osiguranja, odnosno drugih okolnosti zbog činjenice da određene promjene, u smislu po-
utvrđenih tim Zakonom i to primjerice ako su: većanja broja uzdržavanih članova uže obitelji ili
▶ privremeno nesposobni za rad zbog bolesti ili ozlje- nastupa svoje invalidnosti ili invalidnosti uzdržava-
de, odnosno radi liječenja ili medicinskih ispitivanja nih članova uže obitelji, nisu bile upisane u njihove
smješteni u zdravstvenu ustanovu (duže od 42. dana porezne kartice u roku kojim bi se osiguralo da pro-
bolovanja), mjena – povećanje osobnog odbitka bude uzeta u
▶ privremeno nesposobni za rad zbog određenog li- obzir već kod prve sljedeće isplate plaće (propisani
ječenja ili medicinskog ispitivanja koje se ne može rok za izmjenu tih podataka u poreznoj kartici jest
obaviti izvan radnog vremena osiguranika (duže od prije prve iduće isplate plaće, a najkasnije u idućih
42. dana bolovanja), 30 dana od dana nastanka promjene),
▶ izolirani kao kliconoše ili zbog pojave zaraze u nji- ▶ iskorištenja izdataka po osnovi uplaćenih porezno
hovoj okolini, odnosno privremeno nesposobni za priznatih premija osiguranja koje su uplaćene do
rad zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist 30. lipnja 2010. u ukupnom iznosu do 6.000,00 kn,
druge osigurane osobe Zavoda, a koje pojedini radnici iz određenih razloga (npr.
▶ određeni za pratitelja osigurane osobe upućene na neravnomjernih uplata premija osiguranja) nisu
liječenje ili liječnički pregled ugovornom subjektu iskoristili pri isplati mjesečnih plaća i utvrđivanju
Zavoda izvan mjesta prebivališta, odnosno boravi- predujma poreza na dohodak i prireza.
šta osigurane osobe koja se upućuje,
Ako se poslodavac odluči sastaviti godišnji obračun
▶ određeni da njeguju oboljelo dijete ili supružnika uz
poreza i prireza iz plaće, sastavlja ga na način i pod
uvjete propisane tim Zakonom,
uvjetima propisanim i za slučaj obveznog sastavljanja
▶ privremeno nesposobni za rad zbog bolesti i kom-
godišnjeg obračuna poreza i prireza iz plaće, a kako je
plikacija u svezi s trudnoćom i porođajem,
to prethodno opisano.
▶ privremeno nesposobni za rad zbog rane, ozljede ili
bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u
Domovinskom ratu. Dobro je podsjetiti se!
Također, poslodavac je obvezan izvršiti godišnji ▶ Obveza sastavljanja godišnjeg
obračun za svoje radnike koji su primjerice u tijeku obračuna propisana za sve poslo-
poreznog razdoblja (ali ne svih 12 mjeseci) koristili davce koji su:
neplaćeni dopust ili ako im je tijekom poreznog raz- ▶ plaće isplaćivali neredovito,
doblja u pojedinom mjesecu isplaćena primjerice jubi- ▶ isplaćivali naknade na teret
larna nagrada veća od Pravilnikom propisanog neopo- osiguranja,
rezivog iznosa ili trinaesta plaća, a zbog čega je radnik ▶ isplaćivali primitke u različi-
u tom mjesecu oporezivan primjenom veće porezne tim iznosima zbog čega je godišnje porezno optere-
ćenje neravnomjerno, 7
stope nego što bi bio na godišnjoj razini kada bi došlo
▶ premije se mogu iskoristiti kao izdatak ako su
do izravnanja porezne osnovice.
uplaćene do 30.6.2010., uz uvjet da radnik osim
plaće nije ostvario drugi oporezivi primitak kod tog
3. Dobrovoljno sastavljanje godišnjeg poslodavca,
obračuna ▶ uvjeti za sastavljanje obračuna: radnici cijelu go-

dinu zaposleni kod tog poslodavca i da nisu mijenjali
Poslodavac odnosno isplatitelj primitka iz čl. 14. prebivalište,
Zakona iako to nije obvezan može dobrovoljno za svo- ▶ ostali poslodavci mogu dobrovoljno sastaviti obra-
čun, uz propisane uvjete,
5
Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. ▶ izvješća: ID (sa zadnjom isplatom plaće) i IP.
150/08, 94/09, 153/09 i 71/10)
4. Utvrđivanje godišnjeg obračuna po- Od utvrđenog godišnjeg poreza na dohodak iz,

poslodavac je za radnika koji ima prebivalište ili uo-
reza na dohodak i prireza – porezna bičajeno boravište u gradu ili općini koja je propisala
osnovica obvezu plaćanja prireza porezu na dohodak, obvezan
obračunati i prirez po propisanoj stopi prireza. Ako je
Godišnji obračun poreza i prireza iz plaće sastavlja
grad ili općina tijekom godine uvela obvezu plaćanja
se od porezne osnovice – ukupnog godišnjeg primitka
prireza ili je tijekom godine na pripisani način izmi-
od nesamostalnog rada ravnomjerno raspoređenog na
jenila stopu prireza, tada se pri godišnjem obračunu
sve mjesece kalendarske godine, a umanjenog za iznos
prirez obračunava po prosječnoj stopi za to razdoblje.
u toj godini uplaćenog doprinosa za mirovinsko osigu-
Od obračunane godišnje obveze poreza na dohodak i
ranje, za iznos uplaćenih premija osiguranja iz čl. 12. st.
prireza, odbija se tijekom te godine iznos uplaćenog
9. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04 i
predujma poreza na dohodak i prireza iz plaće, te utvr-
73/08) do propisanog iznosa (najviše do 6.000,00 kn) i
đuju razlike poreza i prireza.
to za uplate koje su izvršene do 30. lipnja 2010. i za go-
dišnji osobni odbitak (članak 36. stavci 1. i 2. Zakona). Za razliku obračunanog i više uplaćenog poreza i
Prilikom sastavljanja godišnjeg obračuna za dohodak prireza po godišnjem obračunu poslodavac može:
od nesamostalnog rada poslodavci odnosno isplatitelji ▶ umanjiti obvezu poreza i prireza za uplatu utvrđenu
primitka iz čl. 14. Zakona ne mogu dohodak dodatno obračunom plaće za zadnji mjesec tekućeg poreznog
umanjiti za uvećani osobni odbitak za porezne obve- razdoblja svakog radnika koji je tijekom godine pre-
znike koji imaju prebivalište i borave na području po- platio putem predujma porez i prirez, ili
sebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima, ▶ umanjiti obvezu poreza na dohodak i prireza za
već to porezni obveznici mogu i dalje iskoristiti samo uplatu utvrđenu obračunom plaće za zadnji mjesec
na temelju godišnje porezne prijave. tekućeg poreznog razdoblja svih radnika koji ima-
Od utvrđene porezne osnovice obračunava se porez ju prebivalište ili uobičajeno boravište na području
na dohodak primjenom propisanih poreznih stopa, istog grada ili općine, a
ovisno o utvrđenom iznosu porezne osnovice. Pri go- ▶ ako ta ukupno obračunata obveza poreza na doho-
dišnjem obračunu za 2010. zbog novih poreznih sto- dak i prireza za zadnji mjesec poreznog razdoblja
pa koje se primjenjuju od 1. srpnja 2010., na poreznu nije dostatna za namirenje preplaćenog poreza i
osnovicu se primjenjuju prosječne porezne stope koje prireza po godišnjem obračunu, poslodavac može
su propisane člankom 33. st. 4. Zakona o izmjenama pisanim putem od Porezne uprave nadležne prema
i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., svome sjedištu odnosno prebivalištu/uobičajenom
br. 80/10). boravištu ako je poslodavac fizička osoba, zahtije-
vati povrat poreza i prireza, za što podnosi naloge
Tablica 1. Prosječne godišnje porezne stope za 2010. za prijenos na teret računa grada ili općine u čiju je
godinu korist tijekom godine uplatio preplaćeni iznos pre-
Godišnji obračun poreza na dohodak i prireza porezu
dujma poreza i prireza. Poslodavac u tom slučaju
na dohodak za 2010. može radnicima vratiti više plaćeni porez i prirez na
porezna osnovica godišnjoj razini na svoj teret, a iz povrata se namiri-
Porezna stopa ti, ili pak može radnicima povrat izvršiti tek nakon
8 (na godišnjoj razini)
13,5% do 43.200,00 kn što primi povrat poreza i prireza s uplatnog računa.
iznad 43.200,00 do Oblik i sadržaj zahtjeva nije propisan te ga svaki po-
25% 108.000,00 kn slodavac može sastaviti sam, a može biti primjerice
(idućih 64.800,00 kn) slijedeći:
iznad 108.000,00 kn do
30% 129.600,00 kn
(na idućih 21.600,00 kn)
iznad 129.600,00 kn do
37,5% 302.400,00 kn
www.teb.hr
42,5% iznad 302.400,00 kn
reznog razdoblja mijenjali prebivalište ili uobičajeno

Info d.o.o. boravište iz mjesta bez propisanog prireza u mjesto sa
Ilica 5
Zagreb propisanim prirezom i obratno, a ni za one koji su tije-
OIB: 11111111111 kom godine mijenjali prebivalište ili uobičajeno bora-
vište između različitih mjesta koja su propisala obvezu
Porezna uprava plaćanja prireza porezu na dohodak.
Područni ured Zagreb
Ispostava Centar
6. Popunjavanje propisanih poreznih
Predmet: Zahtjev za povrat poreza na dohodak i prireza
porezu na dohodak prema godišnjem obračunu dohotka od izvješća
nesamostalnog rada za 2010.
Ako poslodavci i drugi isplatitelji primitaka od ne-
Temeljem odredbe čl. 38. Zakona o porezu na doho- samostalnog rada obvezno ili dobrovoljno sastave go-
dak (Nar. nov., br. 177/04, 73/08 i 80/10) i čl. 68. Pravilni- dišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog
ka o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05, 96/06, 68/07,
146/08, 2/09, 9/09-ispr. i 146/09) sastavili smo godišnji rada i to sa zadnjom isplatom dohotka u kalendarskoj
obračun poreza na dohodak i prireza porezu na doho- godini kao poreznom razdoblju, obvezni su u propisa-
dak za svoje radnike zbog neredovite isplate plaća tijekom ne evidencije unijeti podatke o razlikama utvrđenim
2010. Budući je temeljem godišnjeg obračuna ostvarena tim obračunom (Obrazac DNR, Obrazac ID i Obrazac
razlika za povrat poreza, odnosno preplaćeni porez na do-
hodak premašuje obvezu poreza na dohodak i prireza kod IP). Obrazac ID treba sastaviti sa zbirnim podacima o
zadnje isplate plaće (u prosincu 2010. za studeni 2010.) isplati plaće u zadnjem mjesecu kalendarske godine i
obračunate iznose preplaćenog poreza smo vratili radnici- sa podacima iz godišnjeg obračuna poreza na doho-
ma, a razliku u iznosu ______ kn (prema specifikaciji koju dak i prireza i dostaviti ga nadležnoj Poreznoj upravi
dostavljamo u privitku) ovim putem potražujemo i mo-
limo da nam se povrat preplaćenog poreza prema specifi-
najkasnije do 15. siječnja tekuće godine za prethodnu.
kaciji uplati na naš žiroračun broj: 2300000-11000000000. Moguće je da u tom Obrascu ID određene stavke budu
iskazane sa predznakom minus. Na isti način unijet će
_______________________ podatke i u Obrazac IP kojeg dostavlja nadležnoj Po-
Potpis ovlaštene osobe i žig
reznoj upravi do kraja mjeseca siječnja tekuće za pret-
Privitak: specifikacija godišnjeg obračuna za 2010. hodnu godinu.
7. Zaključak
5. Uvjeti za sastavljanje godišnjeg obra-
čuna poreza i prireza iz plaća Zakonom i Pravilnikom o porezu na dohodak pro-
pisana je obveza sastavljanja godišnjeg obračuna pore-
Godišnji je obračun poslodavac obvezan sastaviti za na dohodak i prireza iz plaće svim onim poslodav-
pod sljedećim propisanim uvjetima: cima i isplatiteljima primitaka iz čl. 14. Zakona, koji
▶ da su radnici tijekom cijele kalendarske godine kao tijekom kalendarske godine kao poreznog razdoblja
poreznom razdoblju bili zaposleni kod toga poslo- nisu radnicima i drugim fizičkim osobama redovito
davca, mjesečno isplaćivali plaće i druge primitke od kojih
▶ da radnici nisu mijenjali prebivalište ili uobičajeno se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada ili je rad- 9
boravište između gradova i općina koje su propisale niku u tijeku godine isplaćena naknada plaće na teret
obvezu plaćanja prireza porezu na dohodak, te sredstava obveznih osiguranja ili je porezno optereće-
▶ ako žele iskoristiti izdatke po osnovi uplaćenih po- nje tijekom poreznog razdoblja bilo različito, posljedi-
rezno priznatih premija osiguranja za 2010. ukupno ca čega jest da radnici nisu tijekom godine iskoristili
do 6.000,00 kn za uplate izvršene do 30. lipnja 2010., godišnji osobni odbitak, izdatke za porezno priznate
tada moraju zadovoljiti uvjet da radnici osim plaće premije osiguranja do propisanog iznosa koje su upla-
kod tog poslodavca nisu ostvarili i druge primitke ćene do 30. lipnja 2010. ili su u pojedinim mjesecima
koji podliježu porezu na dohodak i prirezu. porez na dohodak plaćali po višim stopama nego što bi
Prema tome poslodavac ne sastavlja godišnji obra- to na godišnjoj razini, zbog čega su porez na dohodak
čun poreza iz plaće za one radnike koji su tijekom po- i prirez uplatili u većem iznosu ili su zbog različitog
poreznog opterećenja temeljem godišnjeg obračuna Poslodavac Info d.o.o. ima cijelu godinu zaposlena
ostvarili razliku za uplatu poreza. 3 radnika:
Napominjemo da je čl. 67. st. 1. toč. 1. Zakona ▶ Ivu Ivića, koji ima mjesečnu bruto plaću 10.000,00
propisana novčana kazna za prekršaj od 2.000,00 do kn, prebivalište u gradu Zagrebu, osobni odbitak
50.000,00 kn, za poslodavce (pravne i fizičke osobe) 1.800,00 kn (nema uzdržavanih članova), ne upla-
koji su obvezni, a ne sastave godišnji obračun poreza ćuje premije osiguranja
na dohodak od nesamostalnog rada iz čl. 38. Zakona. ▶ Marka Marića, koji ima mjesečnu bruto plaću
Ako su poslodavci i drugi isplatitelji tijekom pore- 7.700,00 kn, prebivalište u gradu Zagrebu, osobni
znog razdoblja plaće i druge primitke od nesamostal- odbitak 2.700,00 kn (uzdržava 1 dijete), ne uplaćuje
nog rada redovito mjesečno isplaćivali i nisu obvezni ni premije osiguranja
po drugim osnovama sastaviti godišnji obračun, iako ▶ Maricu Marić, koja ima mjesečnu bruto plaću
nisu obvezni mogu u određenim slučajevima sastaviti 15.000,00 kn, prebivalište u gradu Zagrebu, osobni
godišnji obračun poreza na dohodak i prireza porezu odbitak 2.700,00 kn (uzdržava 1 dijete) i uplaćuje
na dohodak iz plaća i primitaka od kojih se utvrđuje mjesečno 600,00 kn premiju životnog osiguranja s
dohodak od nesamostalnog rada, a sa svrhom izravna- obilježjem štednje.
nja godišnjeg poreza i prireza i utvrđivanja razlika za Poslodavac nije Marici Marić isplatio plaću za mje-
povrat, svim ili samo pojedinim radnicima i drugim sec ožujak i travanj, nego je isplatu izvršio tek u rujnu
fizičkim osobama koji ostvaruju primitke od kojih se kad je isplatio plaću za ožujak, travanj i kolovoz, stoga
utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada. će pri isplati zadnje plaće u 2010., odnosno pri isplati
plaće za studeni koju isplaćuje 6. prosinca izvršiti go-
dišnji obračun. Za ostale radnike je redovito mjesečno
7. Primjeri isplaćivao plaću te za njih nije obvezan sastaviti godiš-
Primjer 1. Godišnji obračun zbog neredovite nji obračun.
isplate plaće Podatke o isplaćenoj plaći tokom godine upisuje u
obrazac DNR:
OBRAZAC DNR
10
Tablica 2. Godišnji obračun plaće za 2010.

Godišnji je obračun poslodavac obvezan sastaviti pod sljedećim propisanim uvjetima:
R. UKUPNO
Opis
br. God. obračun Međuzbir6 Razlika (3-4)
1 2 3 4 5
1. Iznos plaće - bruto 180.000,00 165.000,00 15.000,00
2. Uplaćeni doprinosi za mir.osig. 36.000,00 33.000,00 3.000,00
3. Uplaćene premije osiguranja 3.600,00 2.400,00 1.200,00
4. Dohodak 140.400,00 129.600,00 10.800,00
5. Osobni odbitak 32.400,00 24.300,00 8.100,00
6. Porezna osnovica 108.000,00 105.300,00 2.700,00
Porezna osnovica za primjenu stope 13,5% (do
7. 43.200,00 - -
43.200,00 kn)
Porezna osnovica za primjenu stope 25% (na idućih
8. 64.800,00 - -
64.800,00 kn)
Porezna osnovica za primjenu stope 30% (na idućih
9. - - -
21.600,00 kn)
Porezna osnovica za primjenu stope 37,5% (na
10. - -
idućih 172.800,00 kn)
Porezna osnovica za primjenu stope 42,5% (iznad
11. - -
302.400,00 kn)
12. Porez po stopi 13,5% 5.832,00 - -
13. Porez po stopi 25% 16.200,00 - -
14. Porez po stopi 30% - - -
15. Porez po stopi 37,5% - - -
17. Porez ukupno 22.032,00 25.920,00 -3.888,00
18. Prirez 18% 3.965,76 4.665,60 -699,84
19. Ukupno porez i prirez 25.997,76 30.585,60 -4.587,84
20. „Neto“ plaća 114.402,24 99.014,40 15.387,84
Porezna obveznica će zbog godišnjeg obračuna Poslodavac Info d.o.o. u obrazac ID za 12. mjesec
ostvariti veću neto plaću za studeni 2010. (isplaćena 6. 2010., kojeg podnosi Poreznoj upravi najkasnije do 15.
prosinca 2010.) za 2.393,10 kn. siječnja 2011., upisuje podatke prema slijedećoj tablici:
Ukupan
Premije Osobni od- Porezna
Ime radnika Primitak Doprinosi porez i Neto isplata
osiguranja bitak osnovica
prirez
11
Ivo Ivić 10.000,00 2.000,00 - 1.800,00 6.200,00 1.276,76 6.723,24
Marko Marić 7.700,00 1.540,00 - 2.700,00 3.460,00 489,94 5.670,06
Marica Marić 15.000,00 3.000,00 1.200,00 8.100,00 2.700,00 -4.587,84 15.387,84
Ukupno 32.700,00 6.540,00 1.200,00 12.600,00 12.360,00 -2.821,14 27.781,14
Iskoristite pogodnosti Ugovora o poslovnom savjetovanju.

Nazovite TEB i informirajte se o svim detaljima.
6
Međuzbir: ukupno isplaćene plaće od 1.1.2010. do 1.12.2010. (bez isplate u prosincu)
7
Brojčane oznake – identifikatori su otisnuti na poleđini Obrasca ID
12
Primjer 1. Godišnji obračun zbog korištenja kn poreza i prireza porezu na dohodak. 5. prosinca
rodiljnog dopusta 2010. isplatio je zadnju plaću u 2010. godini u iznosu
15.000,00 kn bruto i izvršio godišnji obračun za 2010.
Poreza obveznica je od 1. siječnja 2010. do 31. ožuj- godinu. Radnica je bila zaposlena i radila kod poslo-
ka 2010. koristila rodiljni dopust te joj u tom razdo- davca cijelu 2010. godinu te nije mijenjala prebivalište
blju poslodavac nije isplaćivao plaću, već je primala odnosno uobičajeno boravište. Temeljem obrasca PK
rodiljnu naknadu koju joj je isplaćivao Hrvatski zavod koju je radnica dostavila poslodavcu, radnica ima pra-
za zdravstveno osiguranje. Od 1. travnja 2010. do 1. vo na osobni odbitak u mjesečnom iznosu 1.800,00 kn
prosinca 2010. poslodavac joj je isplatio plaću u uku- (nema uzdržavanih članova).
pnom iznosu 105.000,00 kn bruto te je obračunao i
uplatio ukupno 21.000,00 kn doprinosa te 17.735,40 Tablica 3. Godišnji obračun plaće za 2010.
R. UKUPNO
Opis
1 2 3 4 5
1. Iznos plaće - bruto 120.000,00 105.000,00 15.000,00
Uplaćeni doprinosi za mir.osig. na temelju gener.
2. 24.000,00 21.000,00 3.000,00
solid. -20%9
3. Dohodak 96.000,00 84.000,00 12.000,00
4. Osobni odbitak 21.600,00 12.600,00 9.000,00 13
5. Porezna osnovica 74.400,00 71.400,00 3.000,00
Porezna osnovica za primjenu stope 13,5%
6. 43.200,00 - -
(do 43.200,00 kn)
Porezna osnovica za primjenu stope 25%
7. 31.200,00 - -

Porezna osnovica za primjenu stope 30%
8. - - -
8
1 za poslodavce kod kojih je obrazac PK 2 za druge poslodavce (ne popunjavaju stupce broj 5 i 7) 3 za poslodavce koji isplaćuju plaće i
mirovine za prethodna porezna razdoblja (godine) (čl. 45. st. 3. Zakona i čl. 61. st. 10. Pravilnika)
9
Radnik je osiguranik samo I. stupa osiguranja.
R. UKUPNO
Opis
1 2 3 4 5
Porezna osnovica za primjenu stope 37,5% (na
9. - -
idućih 172.800,00 kn)
Porezna osnovica za primjenu stope 42,5% (iznad
10. - -
302.400,00 kn)
11. Porez po stopi 13,5% 5.832,00 - -
12. Porez po stopi 25% 7.800,00 - -
13. Porez po stopi 30% - - -
16. Porez ukupno 13.632,00 15.030,00 -1.398,00
17. Prirez 18% 2.453,76 2.705,40 -251,64
18. Ukupno porez i prirez 16.085,76 17.735,40 -1.649,64
19. „Neto“ plaća 79.914,24 66.264,60 13.649,64
Doprinosi za obvezna osiguranja na plaću (obveza
20.
poslodavca)10
21. Doprinos za zdravstveno osiguranje (15%) 2.250,00
Doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja
22. 75,00
na radu (0,5%)
23. Doprinos za zapošljavanje (1,7 %) 255,00
Porezna obveznica će zbog godišnjeg obračuna ostva- na, na bruto plaću od 15.000,00 kn, uz osnovni osobni
riti veću neto plaću za studeni 2010. (isplaćena 5. pro- odbitak obračunati porez na dohodak i prirez iznosio bi
sinca 2010.) za 4.106,40 kn (da nema godišnjeg obraču- 2.456,76 kn, odnosno neto plaća bila bi 9.543,24 kn).
10
Na zadnju plaću u godini (za studeni 2010.)
TEB-ov priručnik o porezima - TPP
Dodatak TPP-u: Zbirka mišljenja
Ministarstva financija - ZMF
• aktualna mišljenja Ministarstva
+
financija (PDV, porez na dohodak,
porez na dobit, doprinosi, ostali
porezi)
14
• dopune tijekom godine
s novim mišjenjima
Iz sadržaja izdvajamo:
• PDV, porez na dohodak i dobit Pretplatom na TPP dobivate:

• Doprinosi za obvezna osiguranja
TPP - osnovno izdanje (tiskano u obliku registratora
• Financiranje lokalne samouprave i na CD-u) s dopunama
• Posebni porezi i igre na sreću ZMF - postojeći pretplatnici: osnovno izdanje na CD-u
• Oslobodenja i olakšice prema i dopune u 2011.
posebnim propisima - novi pretplatnici: osnovno izdanje (tiskano u
• Naredba o uplatnim računima obliku registratora i na CD-u) s dopunama u 2011.
Sadržaj TPP-a pogledajte na www.teb.hr

Ljiljana Marušić, dipl. oec.
Zagreb
Izmjene i dopune
Zakona o mirovinskom
osiguranju
Usvojeni Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovin-
skom osiguranju, koji treba stupiti na snagu 1. studenog 2010.,
uvodi strože uvjete za starosnu i prijevremenu starosnu miro-
vinu, koji su ipak ublaženi u odnosu na Prijedlog zakona u
prvom čitanju o kojem se raspravljalo u Hrvatskom saboru
u rujnu. O novim uvjetima i drugim izmjenama pročitaj-
te u nastavku članka.
Prema usvojenim izmjenama Zakona, postupno se rovina mogu se ostvariti kada osiguranik ispuni uvjete
do 2030. izjednačavaju uvjeti za stjecanje prava na sta- starosti i mirovinskog staža, nakon prestanka osigu-
ranja (radni odnos i dr.). Postupak za priznanje prava
Ljiljana Marušić | Izmjene i dopune Zakona o mirovinskom osiguranju

rosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene i muš-
karce. Također se, radi destimuliranja ranog odlaska u na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu pokreće
mirovinu, od stupanja na snagu Zakona za buduće ko- osiguranik podnošenjem zahtjeva nadležnoj područ-
risnike prijevremene starosne mirovine povećava traj- noj službi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje,
no umanjenje mirovine, osim za osiguranike s dugim najranije dva mjeseca prije prestanka osiguranja.
mirovinskim stažem za koje će se zadržati dosadašnji Na zahtjev korisnika prijevremene starosne i staro-
opseg umanjenja prijevremene starosne mirovine od sne mirovine može se ponovno odrediti mirovina ako je
0,15% po mjesecu ranijeg odlaska u mirovinu. S druge korisnik ostvario najmanje 12 mjeseci staža osiguranja.
strane, povećava se starosna mirovina za osiguranike Nova mirovina određuje se prema ukupnom mirovin-
koji će ostvariti mirovinu stariji od dobi propisane za skom stažu i plaćama/osnovicama ostvarenim prije i
starosnu mirovinu, što će također poticati osiguranike poslije ostvarivanja prijašnje mirovine, prema uvjeti-
da duže rade i kasnije ostvare mirovinu. ma koji važe na dan kada se određuje nova mirovina.
Zbog dužeg staža i starije životne dobi, nova mirovina
Prema sadašnjem zakonu, gotovo je uvijek bilo po-
će biti veća od prije ostvarene mirovine. Iznimno, ako
voljnije duže raditi i kasnije ostvariti mirovinu, što
je nova mirovina manja, korisnik može nastaviti pri-
će biti još izraženije prema izmijenjenim zakonskim
mati prije ostvarenu mirovinu.
odredbama o mirovinskom osiguranju, te će se pove-
Odlukom Ustavnog suda RH od 18. travnja 2007.2
ćati utjecaj mirovinskog staža na visinu mirovine. Me-
(Narodne nov., br. 43/07) utvrđene su neustavnima
đutim, izmjena uvjeta i načina određivanja mirovina
odredbe članaka 30. i 31. ZOMO koje sadržavaju različi-
u prijelaznom razdoblju može potaknuti odnosno pri- 15
te uvjete starosti i mirovinskog staža za starosnu i prije-
siliti osiguranike da ostvare mirovinu prije ili kasni-
vremenu starosnu mirovinu za muškarce i žene. Ustavni
je u odnosu na planirani datum umirovljenja prema
sud je odredio da te odredbe prestaju važiti 31. prosinca
dosadašnjem zakonu, te ostvariti mirovinu u manjem
2018., čime je državnim tijelima odredio i rok za njezi-
ili većem iznosu od mirovine koju bi ostvarili prema
no izvršenje. Stoga se ovim Zakonom za žene postupno
dosadašnjim zakonskom odredbama.
uvode stroži uvjeti životne dobi i mirovinskog staža za

stjecanje prava na mirovinu u razdoblju 2011-2030.
1. Starosna i prijevremena starosna Prijevremena starosna mirovina može se ostvariti
mirovina s navršenih 60 godina života i 35 godina mirovinskog
1
Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju1 ( u na- Zakon o mirovinskom osiguranju (Nar. nov., br. 102/98 – 35/08)
2
stavku: ZOMO), starosna i prijevremena starosna mi- Odluka USRH (Nar. nov., br. 43/07)
UDK 336.2
staža (muškarci), odnosno s 55 godina ži- Tablica 1. Uvjeti za mirovinu žene

vota i 30 godina mirovinskog staža (žene).
Za žene se, od 1. siječnja 2011. postupno, Prijevremena starosna mirovina Starosna mirovina
Godina
po 3 mjeseca godišnje, povećava dobna starosna dob mirovinski staž starosna dob staž
granica i mirovinski staž za stjecanje prava 2010. 55 god. 30 god. 60 god. 15 god.
na prijevremenu starosnu mirovinu (vidi 2011. 55 god. i 3 mj. 30 god. i 3 mj. 60 g. i 3 mj. 15 god.
tablicu). 2012. 55 god. i 6 mj. 30 god. i 6 mj. 60 g. i 6 mj. 15 god.
Starosna mirovina može se ostvariti sa 2013. 55 god. i 9 mj. 30 god. i 9 mj. 60 g. i 9 mj. 15 god.
65 (muškarci) odnosno 60 godina živo- 2014. 56 god. 31 god. 61 god. 15 god.
ta (žene) i 15 godina mirovinskog staža. 2015. 56 god. i 3 mj. 31 god. i 3 mj. 61 g. i 3 mj. 15 god.
Starosnu mirovinu u mlađoj dobi od na-
2016. 56 god. i 6 mj. 31 god. i 6 mj. 61 g. i 6 mj. 15 god.
vedene mogu ostvariti osiguranici koji su
ostvarili staž osiguranja s povećanim tra-
2018. 57 god. 32 god. 62 god. 15 god.
janjem, a smanjenje dobne granice ovisi
o trajanju i stupnju povećanja tog staža.
Za stjecanje prava na mirovinu razdoblje 2020. 57 god. i 6 mj. 32 god. i 6 mj. 62 g. i 6 mj. 15 god.
zaposlenja s nepunim radnim vremenom 2021. 57 god. i 9 mj. 32 god. i 9 mj. 62 g. i 9 mj. 15 god.
smatra se razdobljem zaposlenja s punim 2022. 58 god. 33od g. 63 god. 15 god.
radnim vremenom, što važi za sve vrste 2023. 58 god. i 3 mj. 33 god. i 3 mj. 63 g. i 3 mj. 15 god.
mirovina. 2024. 58 god. i 6 mj. 33 god. i 6 mj. 63 g. i 6 mj. 15 god.
Za žene se od 1. siječnja 2011. postupno 2025. 58 god. i 9 mj. 33 god. i 9 mj. 63 g. i 9 mj. 15 god.
povećava dobna granica za starosnu miro- 2026. 59 god. 34 god. 64 god. 15 god.
vinu, također po tri mjeseca godišnje (vidi 2027. 59 god. i 3 mj. 34 god. i 3 mj. 64 g. i 3 mj. 15 god.
tablicu). Uvjeti za mirovinu za žene i muš- 2028. 59 god. i 6 mj. 34 god. i 6 mj. 64 g. i 6 mj. 15 god.
karce izjednačit će se u 2030. (prijevreme- 2029. 59 god. i 9 mj. 34 god. i 9 mj. 64 g. i 9 mj. 15 god.
na starosna mirovina: 60 g. života i 35 g. 2030. 60 g. 35 g. 65 god. 15 god.
mirovinskog staža, starosna mirovina: 65
g. života i 15 g. mirovinskog staža), čime se Umanjenje prijevremene starosne mirovine. Stu-
otklanja nejednakost u ostvarivanju tih prava utvrđena panjem na snagu izmjena Zakona, polazni faktor pu-
Odlukom Ustavnog suda, odnosno Zakon o mirovin- tem kojega se trajno umanjuje prijevremena starosna
skom osiguranju usklađuje se s tom Odlukom. mirovina, umjesto dosadašnjeg umanjenja od 0,15%
po mjesecu ranijeg umirovljenja, iznosit će od 0,15%
Prema Zakonu o posredovanju pri zapošljavanju i
do 0,34% umanjenja za svaki mjesec odlaska u miro-
pravima za vrijeme nezaposlenosti, osiguranici nisu
vinu prije dobi propisane za starosnu mirovinu, od-
mogli imati status nezaposlene osobe ako ispune uvjete
nosno u slučaju 5 godina ranijeg odlaska u mirovinu,
za prijevremenu starosnu mirovinu. Radi dužeg zadr-
umanjuje se od 9% do 20,4%.
žavanja osiguranika u svijetu rada (veća je vjerojatnost
da će se starija osoba zaposliti ako je prijavljena na Hr- Novina je da postotak umanjenja prijevreme-
16 vatskom zavodu za zapošljavanje, nego ako ostvari mi- ne starosne mirovine po mjesecu ranijeg odlaska
rovinu), ovaj zakon bi se izmijenio tako da i nezaposle- u mirovinu ovisi o dužini mirovinskog staža –
ne osobe koje ispune uvjete za prijevremenu starosnu umanjenje je najveće za staž do 36 godina, a naj-
mirovinu mogu biti prijavljene na Hrvatskom zavodu manje ako staž iznosi 40 i više godina (muškarci),
za zapošljavanje i ostvarivati prava u tom sustavu. što se vidi u tablici.
Ženama koje će ostvariti prijevremenu starosnu
PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO mirovinu u razdoblju do 31. prosinca 2029., polazni
faktor putem kojeg se smanjuje mirovina postupno
Primjena Pravilnika o financijskom
izvještavanju u proračunskom računovodstvu se izjednačava s polaznim faktorom za muškarce i u
2010. iznosi: s navršenih do 31 g. mirovinskog staža
Cijena: 160,00 kn umanjenje iznosi 0,34% po mjesecu ranijeg odlaska
Naručite još danas na www.teb.hr
Tablica 2. Umanjenje prijevremene starosne mirovine - muškarci
Broj mjeseci
ranijeg Umanjenje % Umanjenje % Umanjenje % Umanjenje % Umanjenje %
odlaska u (36 g. staža) (37 g. staža) (38 g. staža) (39 g. staža) (40 g. staža)
mirovinu
1 0,34 0,29 0,24 0,19 0,15
12 4,08 3,48 2,88 2,88 1,80
24 8,16 6,96 5,76 4,56 3,60
36 12,24 10,44 8,64 6,84 5,40
48 16,32 13,92 11,52 9,12 7,20
60 20,40 17,40 14,40 11,40 9,00
u mirovinu, s navršene 32 g. staža umanjenje iznosi 1.1. Povećanje starosne mirovine za starije
0,29% po mjesecu, s navršene 33 g. staža umanjenje osiguranike
iznosi 0,24%, s navršene 34 g. staža umanjenje iznosi
0,19%, s navršenih 35 i više godina staža iznosi 0,15% Radi poticanja dužeg rada i kasnijeg odlaska u mi-
po mjesecu. Od 2011. za žene se svake godine poveća- rovinu, uvodi se povećanje starosne mirovine za sta-
va za 3 mjeseca mirovinski staž prema kojem se odre- rije osiguranike - za svaki mjesec odlaska u mirovinu
đuje postotak umanjenja mirovine po mjesecu ranijeg nakon godina života propisanih za starosnu mirovinu,

odlaska u mirovinu, a od 2030. važit će isti uvjeti uma- mirovina se trajno povećava za 0,15% za svaki mje-
njivanja prijevremene starosne mirovine za muškarce sec kasnijeg odlaska u mirovinu, a najviše za 9% (60
i žene (vidi tablicu). mj.*0,15%) ako osiguranik ostvari mirovinu 5 godina
stariji od dobi propisane za starosnu mirovinu.
▼ Tablica 3. Umanjenje prijevremene starosne
Povećanje starosne mirovine važi za muškarce stari-
mirovine ovisno o navršenom
je od 65 godina, odnosno za žene koje ostvare starosnu
mirovinskom stažu - žene
Umanjenje po mjesecu ranijeg odlaska u mirovinu
Godina
0,34% 0,29% 0,24% 0,19% 0,15%
2010. 31 god. 32 god. 33 god. 34 god. 35 god.
2011. 31 god. i 3 mj. 32 god. i 3 mj. 33 god. i 3 mj. 34 god. i 3 mj. 35 god. i 3 mj.
2019. 33 god. i 3 mj. 34 god. i 3 mj. 35 god. i 3 mj. 36 god. i 3 mj. 37 god. i 3 mj. 17
mirovinu s više od 60 g. života u 2010., s više od 60 g. ruju najnižu mirovinu, koja je u tom slučaju veća od
i 3 mj. u 2011., s više od 60 g. i 6 mj. u 2012. itd., a od mirovine s dodatkom određene prema plaćama. Naj-
2030. važe isti uvjeti povećanja starosne mirovine za niža mirovina po godini mirovinskog staža u 2010.
oba spola. Povećanje starosne mirovine pripada samo iznosi 56,59 kn, odnosno za 20 godina staža najniža
osiguranicima koji prvi puta ostvare mirovinu. mirovina iznosi 1.132 kn, a za 40 godina staža dvostru-
ko, odnosno 2.264 kn.
Tablica 4. Povećanje starosne mirovine
Osiguranicima koji su u obračunskom razdoblju
ostvarivali plaću od približno 75% prosječne plaće ili
Broj mjeseci
kasniijeg
Povećanje veću, isplaćuje se mirovina određena prema ostvare-
mirovine noj plaći.
odlaska u
%
mirovinu Za osiguranike koji su u radnom vijeku ostvarivali
1 0,15 plaću u visini prosječne plaće u RH, starosna mirovina
12 1,80 za 20 godina staža s dodatkom od 27% iznosi 1.483
24 3,60 kn, za 40 g. staža iznosi dvostruko (2.965 kn), a za 45
36 5,40 g. staža iznosi 3.336 kn. Za kraći ili duži staž, odnosno
48 7,20 manje ili veće plaće, svota mirovine i dodatka je raz-
60 9,00
mjerno manja ili veća od navedene.
Mirovina se ograničava i isplaćuje se najviša mirovi-
Umanjenje prijevremene starosne mirovine do na ako je mirovina s dodatkom veća od najviše mirovi-
20,4% i povećanje starosne mirovine do 9% će pota- ne. Visina najviše mirovine također je proporcionalna
knuti osiguranike, ako mogu, da duže rade i ostvare dužini mirovinskog staža - najviša mirovina određena
mirovinu u starijoj životnoj dobi, s obzirom da će rani- na temelju 20 godina staža iznosi 4.436 kn, za 40 go-
ji odlazak u mirovinu znatno i trajno smanjiti buduću dina staža iznosi dvostruko ili 8.872 kn, odnosno raz-
mirovinu, dok će svaki mjesec i godina dužeg rada i mjerno više za staž duži od 40 godina.
kasnijeg umirovljenja znatno povećati buduću miro-
Prema izmjenama Zakona, iznosi prijevremene sta-
vinu.
rosne mirovine, uključujući najnižu i najvišu mirovinu,
manji su od navedenih za 0,15% do 20,4%, ovisno o
1.2. Iznosi starosne mirovina dužini mirovinskog staža i broju mjeseci ranijeg odla-
ska u mirovinu u odnosu na dob propisanu za starosnu
U tablici su pokazani iznosi starosne mirovine za
mirovinu.
određeni mirovinski staž i visinu plaće iskazane kao
postotak prosječne plaće u RH, s dodatkom od 27%. Iznosi starosne mirovine za osiguranike koji ostvaruju
Visina mirovine proporcionalna je dužini mirovinskog mirovinu u starijoj dobi od dobi za starosnu mirovinu,
staža i visini plaća - svaka godina, mjesec i dan dužeg uključujući najnižu i najvišu mirovinu, veći su od nave-
staža razmjerno povećava buduću mirovinu. denih za 0,15% do 9%, ovisno o broju mjeseci ostvariva-
nja mirovine nakon dobi za starosnu mirovinu.
Osiguranici koji su u radnom vijeku ostvarili plaću
u visini do približno 75% prosječne plaće u RH, ostva- Tablica 5. Iznos starosne mirovine od 1.1.2010. s
18 dodatkom od 27%
Visina plaće u odnosu na prosječnu plaću u RH
Godine Najniža
staža mirovina Najviša
50% 70% 100% 150% 200% 250% 300%
mirovina
15 849 556 778 1.112 1.668 2.224 2.780 3.336 3.327
16 905 593 830 1.186 1.779 2.372 2.965 3.558 3.549
17 962 630 882 1.260 1.890 2.520 3.151 3.781 3.771
18 1.019 667 934 1.334 2.002 2.669 3.336 4.003 3.993
19 1.075 704 986 1.408 2.113 2.817 3.521 4.225 4.214
20 1.132 741 1.038 1.483 2.224 2.965 3.706 4.448 4.436
21 1.188 778 1.090 1.557 2.335 3.113 3.892 4.670 4.658
Visina plaće u odnosu na prosječnu plaću u RH

Godine Najniža
staža mirovina Najviša
50% 70% 100% 150% 200% 250% 300%
mirovina
22 1.245 815 1.142 1.631 2.446 3.262 4.077 4.893 4.880
23 1.302 852 1.193 1.705 2.557 3.410 4.262 5.115 5.102
24 1.358 890 1.245 1.779 2.669 3.558 4.448 5.337 5.323
25 1.415 927 1.297 1.853 2.780 3.706 4.633 5.560 5.545
26 1.471 964 1.349 1.927 2.891 3.855 4.818 5.782 5.767
27 1.528 1.001 1.401 2.002 3.002 4.003 5.004 6.005 5.989
28 1.585 1.038 1.453 2.076 3.113 4.151 5.189 6.227 6.211
29 1.641 1.075 1.505 2.150 3.225 4.300 5.374 6.449 6.432
30 1.698 1.112 1.557 2.224 3.336 4.448 5.560 6.672 6.654
31 1.754 1.149 1.609 2.298 3.447 4.596 5.745 6.894 6.876
32 1.811 1.186 1.661 2.372 3.558 4.744 5.930 7.116 7.098
33 1.867 1.223 1.712 2.446 3.669 4.893 6.116 7.339 7.320
34 1.924 1.260 1.764 2.520 3.781 5.041 6.301 7.561 7.541
35 1.981 1.297 1.816 2.595 3.892 5.189 6.486 7.784 7.763
36 2.037 1.334 1.868 2.669 4.003 5.337 6.672 8.006 7.985
37 2.094 1.371 1.920 2.743 4.114 5.486 6.857 8.228 8.207

38 2.150 1.408 1.972 2.817 4.225 5.634 7.042 8.451 8.429
39 2.207 1.446 2.024 2.891 4.337 5.782 7.228 8.673 8.650
40 2.264 1.483 2.076 2.965 4.448 5.930 7.413 8.896 8.872
41 2.320 1.520 2.128 3.039 4.559 6.079 7.598 9.118 9.094
42 2.377 1.557 2.179 3.113 4.670 6.227 7.784 9.340 9.316
43 2.433 1.594 2.231 3.188 4.781 6.375 7.969 9.563 9.538
44 2.490 1.631 2.283 3.262 4.893 6.523 8.154 9.785 9.759
45 2.547 1.668 2.335 3.336 5.004 6.672 8.340 10.008 9.981
Napomena: Ako je mirovina s dodatkom manja od najniže mirovine, isplaćuje se najniža mirovina
ako je mirovina s dodatkom veća od najviše mirovine, isplaćuje se najviša mirovina
1.3. Utjecaj datuma ostvarivanja prava na predloženi zakon zadržava isto smanjenje prije-
visinu mirovine vremene starosne mirovine od 0,15% za svaki
mjesec odlaska mirovinu prije dobi propisane za
Promjena uvjeta za stjecanje prava na mirovinu za starosnu mirovinu.
žene, veće smanjenje prijevremene starosne mirovine Međutim, osiguranici koji imaju mirovinski staž
za osiguranike s kraćim mirovinskim stažem i uvođe- kraći od 35 g. (žene) odnosno 40 g. (muškarci), a na-
nje povećanja starosne mirovine za starije osiguranike, mjeravaju uskoro ostvariti prijevremenu starosnu miro-
sve će to utjecati na odgađanje odlaska u mirovinu, jer vinu, veću će mirovinu ostvariti ako mirovinu ostvare
će duži mirovinski staž i starija životna dob značajno prije stupanja na snagu Zakona (prestanak zaposlenja/ 19
povećavati iznos buduće mirovine. Međutim, predlo- osiguranja u tom slučaju najkasnije 2 dana prije stu-
ženo veće umanjenje prijevremene starosne mirovine panja na snagu Zakona), nego ako mirovinu ostvare
navelo je neke osiguranike da ostvare mirovinu prije nakon stupanja na snagu odredbi o većem umanjenju
stupanja na snagu novog zakona. S druge strane, pred- prijevremene starosne mirovine. Razlika između visi-
loženo povećanje starosne mirovine za starije osigurane mirovine koju bi ostvarili prema sadašnjem i pred-
nike će potaknuti neke osiguranike da odgode odlazak loženom zakonu manja je za starije osiguranike, a veća
u mirovinu, što je i cilj novih zakonskih odredbi. za mlađe osiguranike kojima više mjeseci nedostaje do
Za osiguranike koji ispunjavaju uvjete za pri- dobi za starosnu mirovinu.
jevremenu starosnu mirovinu i imaju dugi mi- I za žene i muškarce na visinu mirovine povoljno utje-
rovinski staž (40 i više godina muškarci, žene 35 če činjenica da su stariji i da imaju duži mirovinski staž.
i više godina u 2010., 35 g. i 3 mj. u 2011. itd.), Međutim, od stupanja na snagu ovog zakona na visinu
prijevremene starosne mirovine osobito povoljno utjecat do dobi za starosnu mirovinu. Međutim, ako ostvari
će činjenica da su navršili godinu dana duži mirovinski mirovinu sredinom ili krajem 2011., veću će mirovinu
staž, jer će se u tom slučaju primijeniti manji postotak ostvariti nego krajem 2010.
umanjenja za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu Ako ova žena nastavi raditi nekoliko godina i ostva-
– za muškarce koji su navršili 36 g. staža umanjenje po ri prijevremenu starosnu mirovinu nekoliko mjeseci
mjesecu iznosi 0,34%, za staž od 37 g. umanjenje izno- prije dobi za starosnu mirovinu, ostvarit će veću mi-
si 0,29% itd. Za žene se uvjeti za određivanje postotka rovinu od mirovine koju bi ostvarila prema sadašnjem
umanjenja mirovine ovisno o mirovinskom stažu mije- zakonu. Njena buduća mirovina bit će veća prema dvi-
njaju svake godine u prijelaznom razdoblju do 2030., ali je osnove - ostvarit će duži staž, a samo nekoliko mje-
je i za žene povoljnije da navrše staž koji im osigura- seci će joj nedostajati do dobi za starosnu mirovinu pa
va primjenu manjeg postotka umanjenja prijevremene će postotak smanjenja mirovine biti nizak.
starosne mirovine, jer će na taj način, kao i muškarci,
Ako ova žena nastavi raditi i umjesto prijevreme-
ostvariti i do 3% veću mirovinu od mirovine koju bi
ne starosne ostvari starosnu mirovinu krajem 2013.
ostvarili nekoliko dana prije navršavanja tog staža.
sa 62 g. života, ostvarit će znatno veću mirovinu od
Nadalje, za žene će prijevremena starosna mirovina mirovine koju bi ostvarila prema sadašnjem zakonu u
biti manja ako mirovinu ostvare od 1. siječnja 2011. listopadu 2010. Naime, u 2013. će biti starija od dobi
u odnosu na mirovinu koju bi ostvarile krajem 2010., za starosnu mirovinu i imat će duži staž, što će rezul-
jer će se u 2011. za žene povećati dob za starosnu mi- tirati i do 20% većom mirovinom od mirovine koju bi
rovinu na 60 g. i 3 mj., pa bi im početkom 2011. više ostvarila krajem 2010.
mjeseci nedostajalo do propisane dobi i po toj osnovi
Za muškarce prijelaz u sljedeću kalendarsku godi-
bi im se više umanjila mirovina.
nu nema značaja u prijelaznom razdoblju 2011.-2029.,
Međutim, ako se odlazak u prijevremenu starosnu već je za visinu prijevremene starosne i starosne mi-
mirovinu odgodi za nekoliko godina, mirovina će biti rovine važno da mirovinu ostvare što stariji i s dužim
veća od mirovine koja bi se ostvarila prema važećem mirovinskim stažem.
zakonu, i to po osnovi dužeg staža i starije životne dobi
U vezi povećanja starosne mirovine za starije osi-
(manje će mjeseci nedostajati do dobi za starosnu mi-
guranike, osiguranicima koji će uskoro navršiti ili su
rovinu). Ovo osobito važi za muškarce, kojima se ne
navršili godine života za starosnu mirovinu, znatno se
mijenjaju uvjeti za ostvarivanje mirovine, pa odgađa-
više nego prema važećem zakonu isplati odgoditi od-
nje odlaska u mirovinu više nego ženama pridonosi
lazak u mirovinu. Naime, za razliku od važećeg zakona
povećanju buduće mirovine.
prema kojemu su godine života uvjet da bi se ostvarila
Za žene koje planiraju ostvariti mirovinu krajem te- mirovina, ali ne utječu na visinu starosne mirovine,
kuće ili početkom sljedeće godine, treba naglasiti da prema novom zakonu, svaki mjesec ostvarivanja mi-
je povoljnije ostvariti prijevremenu starosnu i starosnu rovine nakon dobi za starosnu mirovinu (muškarci 65
mirovinu krajem tekuće godine, jer se u prijelaznom g., žene 60 g. u 2010., 60 g. i 3 mj. u 2011. itd.), a za
razdoblju 2011-2029. svake godine dob za starosnu osiguranike koji prvi puta ostvare mirovinu, povećava
mirovinu povećava za 3 mjeseca. Međutim, ako nasta- buduću mirovinu po osnovi dužeg staža i starije život-
ve raditi sljedeće godine, povoljno je raditi što duže i ne dobi. Svaka godina dužeg staža i kasnijeg odlaska
ostvariti mirovinu krajem kalendarske godine, koja će u mirovinu povećava buduću mirovinu približno za
zbog dužeg staža i veće životne dobi biti veća od miro- 5-6%, što važi i za najnižu i najvišu mirovinu.
20 vine koju bi ostvarile 12 mjeseci prije.
Navedeno se osobito odnosi na žene koje su krajem
Na primjer, žena ima 59 g. života u listopadu 2010. 2010. starije od 60 g. i muškarce starije od 65 g., koji-
i 32 g. mirovinskog staža, što znači da joj nedostaje 12 ma se više isplati ostvariti mirovinu nakon stupanja na
mj. do dobi za starosnu mirovinu. Ako ostvari prije- snagu novog zakona, jer će im se trajno povećati sta-
vremenu starosnu mirovinu u listopadu 2010. prema rosna mirovina po osnovi starije životne dobi i dužeg
sadašnjem zakonu, mirovina će se umanjiti za 1,8% (12 mirovinskog staža.
mj.*0,15%). Međutim, ako ostvari prijevremenu staro-
Na primjer, u listopadu 2010. žena ima 63 g. života i
snu mirovinu nakon stupanja na snagu novog zakona,
29 g. mirovinskog staža. Njena mirovina bit će približ-
umanjenje će iznositi 3,48% (12 mj.* 0,29%). Uma-
no 6% veća ako je ostvari krajem 2010. nakon što stupe
njenje će se povećati ako mirovinu ostvari početkom
na snagu nove zakonske odredbe u odnosu na miro-
2011. kada se povećava uvjet starosti za žene na 60 g.
vinu koju bi ostvarila prema sadašnjem zakonu, jer će
i 3 mj., pa će se povećati broj mjeseci koji nedostaje
tada biti 38 mjeseci starija od dobi propisane za staro-
snu mirovinu (38*0,15%=5,7% povećanje mirovine po skog zakonika3 («Narodne nov.», br. 76/07) od 1. siječ-
osnovi starije životne dobi). Njena mirovina bit će još nja 2008. “član posade broda u međunarodnoj plovidbi,
veća ako mirovinu ostvari krajem 2011., krajem 2012. bez obzira na državnu pripadnost broda, obvezno je
itd., i to zbog i povećanja razlike između njene životne osigurana osoba u obveznom mirovinskom osiguranju
dobi i dobi propisane za starosnu mirovinu u pojedi- ako u RH ima prebivalište, odnosno uobičajeno bora-
nim godinama i dužeg staža u narednim godinama. vište (rezident)”. Osiguranje traje za svaku plovidbu
S obzirom da se do 2030. samo za žene povećava zasebno, od ukrcaja na brod do iskrcaja. Poslodavac
uvjet starosne dobi za starosnu i prijevremenu sta- odnosno lučka kapetanija dužni su podnositi prijavu
rosnu mirovinu, žene bi trebale izbjegavati odlazak i odjavu na osiguranje u ovim slučajevima. U skladu
u mirovinu početkom kalendarske godine, jer će biti s tim, dvojako je uređeno mirovinsko osiguranje po-
povoljnije ostvariti mirovinu krajem godine. Naime, moraca, i to:
budući da se uvjet starosti za žene svake godine po- ▶ pomorci ukrcani na brodovima u unutrašnjoj plo-
većava za 3 mjeseca, mirovina ostvarena u prosincu vidbi ostaju obvezno osigurani kao radnici, jer su to
tekuće godine bit će približno za 1% veća od mirovine osobe u radnom odnosu koje mirovinsko osigura-
ostvarene u siječnju sljedeće godine. Međutim, ako se nje uspostavljaju ugovorom o radu,
mirovina ostvari sredinom ili krajem sljedeće godine, ▶ pomorci u međunarodnoj plovidbi bili bi osigurani
bit će približno za 4-5% veća od mirovine ostvarene u na mirovinsko osiguranje za vrijeme trajanja ugo-
tekućoj godini. Prema tome, povoljnije je što kasnije vora o ukrcaju na brod, kada imaju prebivalište ili
ostvariti starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu, uobičajeno boravište u RH.
osobito krajem kalendarske godine.
Neće svi pomorci u međunarodnoj plovidbi biti

Iznimno, ako je u posljednjoj godini rada ostvarena osigurani prema ovim odredbama, jer će neki biti osi-
plaća znatno veća od prosjeka plaća u radnom vijeku, gurani kod stranog nositelja mirovinskog osiguranja
uključujući otpremninu koja se u poreznom smislu prema državi zastave broda. Naime, prema ugovorima
smatra plaćom, ponekad će i ženama biti povoljnije o socijalnom osiguranju RH s 25 država4, obveza na
ostvariti mirovinu u siječnju umjesto u prosincu pret- osiguranje za pomorce ukrcane na brodovima država
hodne godine. Naime, ako žena ostvari mirovinu u ugovornica uređena je prema državi zastave/pripad-
siječnju sljedeće godine, tada će ta visoka plaća ući u nosti broda. Stoga će se odredba o osiguranju u RH
izračun mirovine, povećati njenu visinu i tako kom- primijeniti ako se za pomorca ne uspostavi mirovin-
penzirati smanjenje mirovine uzrokovano povećanjem sko osiguranje u državi s kojom je sklopljen ugovor o
dobne granice za 3 mjeseca. socijalnom osiguranju, čime se izbjegava dvostruko
Dakle, visina mirovine ovisi o dužini staža, visini pla- osiguranje u istom slučaju rada.
ća u radnom vijeku i životnoj dobi prigodom odlaska u
mirovinu, što motivira osiguranike da duže rade i ka- Mirovinsko osiguranje osoba koje obavljaju
snije ostvare mirovinu, jer će tako ostvariti veću mirovi- «neformalnu» djelatnost
nu i veći dodatak na mirovinu. I visina najniže i najviše Prema članku 11. točki 5. Zakona o mirovinskom
mirovine također ovisi o dužini mirovinskog staža i sta- osiguranju, obvezno su osigurane osobe koje ostvaru-
rosti osiguranika, što i buduće korisnike ovih mirovina ju prihod i upisane su u registar obveznika poreza na
motivira da duže rade i kasnije ostvare mirovinu. dohodak od samostalne djelatnosti, a nisu osigurane
po drugoj osnovi. Međutim, tom točkom nisu bile
2. Ostale izmjene i dopune Zakona o obuhvaćane osobe koje ostvaruju prihod po osnovi 21
mirovinskom osiguranju obavljanja raznih «neformalnih» oblika djelatnosti za
čije obavljanje nije propisano izdavanje odobrenja i re-
Uz odredbe o starosnoj i prijevremenoj starosnoj
mirovini, Konačni prijedlog Zakona Zakon o izmje- 3
Zakon o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika
nama Zakona sadrži i druge odredbe kojima se uskla- (Nar. nov., br. 76/07)
4
đuje mirovinski sustav s drugim sustavima i koje osi- RH je sklopila ugovor o socijalnom osiguranju s: Australijom,
guravaju efikasniju provedbu obveznog mirovinskog Austrijom, Belgijom, BiH, Bugarskom, Češkom, Danskom,
osiguranja na temelju generacijske solidarnosti. Francuskom, Italijom, Kanadom, Québec, Luksemburgom,
Mađarskom, Makedonijom, Nizozemskom, Norveškom, Nje-
Mirovinsko osiguranje pomoraca mačkom, Poljskom, Slovačkom, Slovenijom, Srbijom, Crnom
Gorom, Švedskom, Švicarskom, Ujedinjenim kraljevstvom Velike
Prema Zakonu o izmjenama i dopunama Pomor- Britanije i Sjeverne Irske i Turskom (još nije na snazi).
gistracije kao što su: ▶ obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo: samostalna

▶ djelatnost osoba koje ostvaruju primitke od kojih gospodarska i socijalna jedinica koju čine punoljet-
se, prema propisima o porezu na dohodak, utvrđuje ni članovi zajedničkoga kućanstva, a temelji se na
drugi dohodak, ali su promijenile način utvrđivanja vlasništvu i/ili uporabi proizvodnih resursa u obav-
dohotka pa prema tim primicima utvrđuju doho- ljanju poljoprivredne djelatnosti,
dak od samostalne djelatnosti ili dobiti; ▶ poljoprivrednik: fizička osoba na poljoprivrednom
▶ djelatnosti osoba koje ostvaruju primitke od imovi- gospodarstvu koja se bavi poljoprivredom te posje-
ne i imovinskih prava od kojih se, prema propisima duje znanja i vještine o poljoprivredi,
o porezu na dohodak, utvrđuje dohodak od imovine ▶ nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva:
i imovinskih primanja, ali su promijenile način utvr- punoljetna osoba koja radi stalno ili povremeno na
đivanja dohotka pa prema tim primicima utvrđuju gospodarstvu i odgovorna je za njegovo poslovanje.
dohodak od samostalne djelatnosti ili dobiti; Uveden je i registar obiteljskih poljoprivrednih gos-
▶ ostale djelatnosti upisane u registar obveznika po- podarstava, koji sadrži podatke o nositeljima i članovi-
reza na dohodak po osnovi obavljanja samostalne ma tih gospodarstava. S tim u vezi, obvezno su osigu-
djelatnosti i po osnovi koje su obveznici poreza na rani poljoprivrednici kojima je poljoprivreda jedino ili
dohodak ili poreza na dobit. glavno zanimanje i koji su upisani u registar obiteljskih
S tim u vezi izmijenjena je točka 5. članka 11. tako poljoprivrednih gospodarstava u svojstvu nositelja ili
da se mirovinskim osiguranjem obuhvaćaju i gore na- člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Upi-
vedene osobe, a definira ih se kao osobe koje obavljaju som i brisanjem iz registra uspostavljalo bi se i pre-
djelatnost za čije obavljanje nije propisano izdavanje stajalo svojstvo osiguranika poljoprivrednika prema
odobrenja ili registracije, ali imaju obilježje samostalno- članku 12. stavku 1. ZOMO, čime bi se mirovinskim
sti, trajnosti i s namjerom stvaranja izvora dohotka ili osiguranjem obuhvaćalo osobe koje se stvarno bave
dobiti i po osnovi obavljanja tih djelatnosti su obveznici poljoprivrednom djelatnošću.
poreza na dohodak ili poreza na dobit, ako nisu korisnici Osiguranici poljoprivrednici zatečeni u obveznom
mirovine ili nisu obvezno osigurane po drugoj osnovi. mirovinskom osiguranju na dan stupanja na snagu
Nadalje, člankom 68. Zakona o izmjenama i dopu- ovoga Zakona, koji nisu obuhvaćeni mirovinskim osi-
nama Zakona o obrtu5 (Narodne nov., br. 68/07), od guranjem prema novo važećoj odredbi, mogu mogu
10. srpnja 2007. omogućeno je obavljanje obrta «kao ostati u tom osiguranju, te mogu na svoj zahtjev istu-
sporednog zanimanja ili domaće radinosti», a za kori- piti iz tog osiguranja, koje tada prestaje s posljednjim
snike mirovine u tom se slučaju ne uspostavlja svojstvo danom mjeseca u kojemu je podnesen zahtjev za istup
osiguranika u obveznom mirovinskom osiguranju. Sli- iz osiguranja.
jedom toga, dopunjen je članak 11. ZOMO, tako da Mirovinsko osiguranje članova upravnog odbora
se mirovinskim osiguranjem obuhvaćaju i osobe koje i izvršnih direktora
obavljaju domaću radinost ili sporedno zanimanje, osim
ako su obvezno osigurane prema drugoj osnovi ili su Prema dosadašnjem članku 13. ZOMO obvezno su
korisnici mirovine, osim korisnika invalidske mirovi- osigurani članovi uprave trgovačkih društava, ako nisu
ne zbog profesionalne nesposobnosti za rad. obvezno osigurani po drugoj osnovi. Člankom 64. Za-
kona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim
Mirovinsko osiguranje poljoprivrednika
društvima (Narodne nov., br. 107/07), od 1. travnja
22 Zakonom o poljoprivredi6 (Narodne nov., br. 2008. uvedena je mogućnost da trgovačka društva,
149/09) definirani su: umjesto uprave i nadzornog odbora, imaju upravni
▶ poljoprivredno gospodarstvo: pravna ili fizička odbor i izvršne direktore. U skladu s tim, uz obvezno
osoba ili više fizičkih osoba koje se bave poljopri- mirovinsko osiguranje članova uprave, obveznim mi-
vredom, a djeluju kao obiteljsko poljoprivredno rovinskim osiguranjem obuhvaćaju se i izvršni direk-
gospodarstvo, obrt registriran za obavljanje poljo- tori u trgovačkim društvima.
privredne djelatnosti, trgovačko društvo ili zadruga Mirovinsko osiguranje roditelja njegovatelja
registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatno-
sti, ili druga pravna osoba, Člankom 31. Zakona o izmjenama i dopunama Za-
kona o socijalnoj skrbi8 (Narodne nov., br. 79/07), od
5
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu
6
(Nar. nov., br. 68/07) Zakon o poljoprivredi (Nar. nov., br. 149/09)
8. kolovoza 2007. uveden je status roditelja njegovate- nu za majku stupanjem na snagu Zakona izjednačio
lja, koji se priznaje jednom od roditelja djeteta kojemu se s uvjetom za oca tako da se za majku povećao uvjet
je zbog održavanja kvalitete života potrebno pružanje starosti s 55 na 60 godina života.
specifične njege izvođenjem medicinsko-tehničkih Pravo na mirovinu u slučaju smrti korisnika
zahvata, za koje je, prema preporuci liječnika, roditelj
Prema izmijenjenom članku 87. ZOMO, pravo na
osposobljen. Roditeljima taj se status priznaje u po-
mirovinu pripada korisniku u cijelosti za mjesec u ko-
sebnom postupku, imaju pravo na odgovarajuću na-
jem je umro, a ne, kao prema dosadašnjem zakonu, do
knadu, a doprinose za njihovo mirovinsko osiguranje
dana smrti. U skladu s tim, obiteljska mirovina može
plaća Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Prema
se steći najranije od prvoga sljedećeg mjeseca nakon
Zakonu, ovi roditelji imali bi status osiguranika u ob-
mjeseca u kojemu je korisnik mirovine umro.
veznom mirovinskom osiguranju.
Isplata mirovine
Osiguranici koji su sami obveznici plaćanja
doprinosa Mirovine se isplaćuju korisnicima u inozemstvu
preko banke, u skladu s ugovorom o socijalnom osi-
Člankom 24. ZOMO određeno je da se osiguranicima, guranju koji se primjenjuje s odnosnom državom, a
koji su sami obveznici plaćanja doprinosa, računa staž ako nema ugovora – primjenom uzajamnosti (recipro-
osiguranja “ako su u cijelosti uplaćeni doprinosi za mi- citeta). Međutim, neki umirovljenici žive u državama
rovinsko osiguranje”. Također, člancima 32. i 54. ZOMO s kojima nema ugovora ili odnosa uzajamnosti. Stoga
omogućeno je da ovi osiguranici ipak mogu ostvariti bi se u skladu s izmijenjenim člankom 88. ZOMO u
pravo na starosnu ili invalidsku mirovinu na temelju tome slučaju odobrila isplata u inozemstvo posebnim
mirovinskog staža za koji su plaćeni doprinosi, ako ispu-

rješenjem, na zahtjev korisnika mirovine.
njavaju za to propisane uvjete, s time da im ostaje obveza
Nadalje, dospjela novčana primanja koja nisu ispla-
plaćanja doprinosa za nepokriveni dio staža osiguranja.
ćena zbog smrti korisnika mogu se nasljeđivati, a pri-
Međutim, u slučajevima djelomičnog izmirenja obveza,
manja nakon smrti korisnika koji nema nasljednika
a primjenom propisa o naplati poreznih obveza, najprije
pripadaju RH, tj. državnom proračunu.
se naplaćuju ukupne kamate, pa ukupna glavnica, a ne
naplaćuju se glavnica i kamate dospjeli prema vremen- Isplate u slučaju skrbništva
skom slijedu (od najstarijih do najnovijih). Radi reguliranja isplata u slučaju skrbništva i smje-
Radi zaštite osiguranika koji djelomično izmiruju štaja korisnika u ustanovi za zbrinjavanje starijih i
obveze u pogledu plaćanja doprinosa, staž osiguranja u nemoćnih osoba, dodani su stavci 3. i 4. članka 91.
tim slučajevima utvrđivat će se na temelju pokriveno- ZOMO koji uređuju te situacije:
sti staža osiguranja razmjerno uplaćenim doprinosima ▶ kada je korisnik mirovine stavljen pod skrbništvo,
i pripadajućim kamatama prema vremenskom slijedu kao osoba potpuno lišena poslovne sposobnosti ili
nastanka obveza, sve do potpunog podmirivanja obve- lišena poslovne sposobnosti u pogledu raspolaganja
za. Način utvrđivanja staža osiguranja na temelju pla- prihodima, Zavod njegovu mirovinu isplaćuje u skla-
ćenih doprinosa za mirovinsko osiguranje utvrdit će du s odlukom nadležnog centra za socijalnu skrb,
pravilnikom ministar nadležan za mirovinsko osigura- ▶ kada je korisnik mirovine smješten u ustanovu za
nje, uz prethodnu suglasnost ministra financija. Nave- zbrinjavanje starijih i nemoćnih osoba, on može
deni način naplate doprinosa i računanja staža osigura- ovlastiti Zavod da njegovu mirovinu isplaćuje na
nja ne mijenja ništa u pogledu dosadašnjeg utvrđivanja račun ustanove, u svrhu pokrića troškova smještaja 23
visine doprinosa i kamata u ovim slučajevima. u toj ustanovi.
Uvjeti za obiteljsku mirovinu roditelja Obveza je primatelja mirovine da izvješćuje Zavod
Odlukom Ustavnog suda od 18. travnja 2007. utvr- o svim promjenama kod korisnika koje su od značaja
đene su neustavnima i odredbe članka 66. stavaka 1. i za pravo na mirovinu (smrt, zaposlenje i dr.).
2. ZOMO, koje sadrže različite uvjete starosne dobi za
Skraćivanje rokova prijava i odjava na osiguranje

stjecanje prava na obiteljsku mirovinu za roditelje koje
je osiguranik, odnosno korisnik mirovine, uzdržavao Radi omogućavanja bolje kontrole poslodavaca, za-
do svoje smrti. U vezi s time, ovim Zakonom uvjet sta- štite radnika i njihovih prava i učinkovitog rada Dr-
rosne dobi za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovi- žavnog inspektorata RH, skraćeni su rokovi podnoše-
nja prijava i odjava na mirovinsko osiguranje s 15 na
6
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi (Nar.
nov., br. 79/07
8 dana.

Dušanka Marinković
Drača, dipl. iur.
TEB, Zagreb
Sklopljen novi Temeljni
kolektivni ugovor za
službenike i namještenike
u javnim službama
Vlada RH i reprezentativni sindikati javnih službi sklopili su 4. li-
stopada 2010. novi Temeljni kolektivni ugovor za službenike i na-
mještenike u javnim službama. Uz ukidanje “cipelarine” i odredbu
prema kojoj se u 2010. neće isplaćivati božićnica, novi Temeljni
kolektivni ugovor sadrži još neke izmjene, na koje autorica u tek-
stu posebno ukazuje, kao i na odnos ovoga akta i Zakona o radu.
1. Važenje TKU-a dogovore drukčije sastav i postupak arbitraže, za sa-

stav arbitraže i arbitražni postupak primijeniti odred-
Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namje- be Zakona o radu1 (u nastavku: ZR), koje reguliraju
štenike u javnim službama (u nastavku: TKU) objav- arbitražu u slučaju poslova koji se ne smiju prekidati
ljen je u Narodnim novinama br. 116 od 13. listopada za vrijeme štrajka.
2010. Međutim on već od dana potpisa - 4. listopada Za tumačenje TKU-a i nadalje se osniva Povjeren-
2010. obvezuje sve poslodavce u javnim službama na stvo, koje, uz tumačenje i praćenje njegovih odredbi,
koje se primjenjuje. TKU je sklopljen na rok od tri go- dobiva i novu ovlast - da predlaže ugovornim stranama
dine, tako da isti važi do 4. listopada 2013. Međutim, izmjene spornih članaka TKU-a. Važno je istaknuti da
TKU sadrži klauzulu, kojom je predviđeno ako zbog tumačenja Povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke
promjena okolnosti koje nisu postojale niti su bile po- kolektivnog ugovora te je stoga od iznimne važnosti
znate u trenutku zaključenja ugovora, jedna od strana obveza javne objave tih tumačenja.
ne bi mogla neke od odredbi TKU-a izvršavati, ili bi
joj to bilo izuzetno otežano, obvezuje se da neće jed-
nostrano prekršiti TKU, nego će drugoj strani predlo- 2. Ukinuta “cipelarina”
žiti njegovu izmjenu. Ugovorne strane su se obvezale Ranijim Temeljnim kolektivnim ugovorom bilo je
da će započeti pregovore za sklapanje novog TKU-a 3 utvrđeno pravo zaposlenika koji stanuje na udaljenosti
mjeseca prije isteka njegova važenja. manjoj od 1 km od mjesta rada, na naknadu troškova
24
Za individualne radne sporove predviđa se mirno mjesnog prijevoza u visini 1/11 cijene godišnje karte
rješavanje, koje bi obvezivalo službenike i namješte- ZET-a (gradskog prijevoza u Zagrebu). Sada TKU (čl.
nike da na taj način rješavaju sve radne sporove. U 67.) izrijekom utvrđuje da zaposlenik koji ima manje
roku od 6 mjeseci ugovorne strane bi trebale donijeti od 1 km od mjesta stanovanja do mjesta rada ili do
Pravilnik o mirenju. Za očekivati je da će ugovorne stanice međumjesnog prijevoza, nema pravo na na-
strane provesti tu odredbu, budući je istovjetna obve- knadu troškova mjesnog prijevoza.
za bila propisana ranijim TKU-om, ali nije realizirana. Međutim, to pravo će ipak još za neko vrijeme
Ugovorne strane mogu se dogovoriti da spor iznesu ostvarivati zaposlenici u djelatnosti zdravstva i
pred arbitražu. Ovim TKU-om propisuje se da će se zdravstvenog osiguranja, srednjoškolskih ustanova
u slučaju ako se stranke dogovore za arbitražu, a ne
1
Zakon o radu (Nar. nov., br. 149/09)
UDK 336.2
i osnovnoškolskih ustanova. Naime, u Kolektivnom nosa, uz obvezno oglašavanje putem Hrvatskog zavo-
ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osigu- da za zapošljavanje, odnosno na oglasnim pločama
ranja2 (čl. 79.), Kolektivnom ugovoru za zaposlenike ustanova i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, objav-
u srednjoškolskim ustanovama3 (čl. 29.) i Kolektivnim ljuje i na web stranicama ustanova te u Narodnim
ugovorom za zaposlenike u osnovnoškolskim usta- novinama. Rok prijave za natječaj teče od dana objave
novama4 (čl. 22.) još uvijek postoji odredba o pravu natječaja u Narodnim novinama. Javni natječaj nije
radnika na “cipelarinu”. Zbog toga je TKU-om pred- potreban jedino u slučajevima koji se predvide gran-
viđeno da ugovorne strane u roku od 60 dana imaju skim kolektivnim ugovorima.
obvezu uskladiti granske kolektivne ugovore u javnim
službama s odredbama čl. 67. TKU-a. Do tada zaposle- 5. Probni rad
nici u navedenim djelatnostima, koji stanuju na uda-
ljenosti manjoj od 1 km od mjesta rada, imaju pravo Prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovo-
na naknadu troškova mjesnog prijevoza u visini 1/11 riti probni rad. Probni rad može trajati najviše:
cijene godišnje karte ZET-a. mjesec dana za radna mjesta IV. vrste za koje je
opći uvjet niža stručna sprema ili osnovna škola;
3. U 2010. nema isplate božićnice dva mjeseca za radna mjesta III. vrste za koje je
opći uvjet srednjoškolsko obrazovanje;
Pravo na isplatu božićnice i nadalje je sadržano u
TKU-u (čl. 71.). O visini božićnice Vlada RH i sindi- tri mjeseca za radna mjesta II. vrste za koje je
opći uvjet viša stručna sprema stečena prema ranije
Dušanka Marinković Drača | Sklopljen novi Temeljni kolektivni ugovor

kati javnih službi pregovarat će svake godine u postup-
ku donošenja Prijedloga Državnog proračuna, s time važećim propisima, odnosno završen stručni studij ili
ako se dogovor ne postigne, osnovica za božićnicu preddiplomski sveučilišni studij; i
iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata. šest mjeseci za radna mjesta I. vrste za koje je opći
Međutim, prema čl. 71. TKU-a u 2010. ta odredba se uvjet visoka stručna sprema stečena prema ranije va-
neće primijeniti, tako da za ovu godinu nema ispla- žećim propisima, odnosno završen preddiplomski i di-
te božićnice. Valja napomenuti da je isplata božićnice plomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski
predviđena kolektivnim ugovorima za srednjoškolsko i diplomski sveučilišni studij.
obrazovanje (čl. 26.), zdravstvo (čl. 83.) i djelatnost hu- Ako je zaposlenik bio odsutan najmanje deset dana,
manitarnog razminiranja5 (čl. 64.). Za takve slučajeve, probni rad se može iznimno produžiti zbog objektiv-
kao i za “cipelarinu”, TKU utvrđuje obvezu ugovornih nih razloga za onoliko vremena koliko je zaposlenik
strana da u roku od 60 dana usklade granske kolektiv- bio odsutan.
ne ugovore s odredbama čl. 67. TKU-a. Kod prestanka ugovora o radu zbog činjenice da za-
poslenik nije zadovoljio na probnom radu, valja voditi
4. Zasnivanje radnog odnosa računa da je poslodavac u obvezi zaposleniku dostavi-
ti odluku o otkazu najkasnije posljednjega dana prob-
TKU i nadalje sadrži odredbu kojom je propisana noga rada, u protivnom će se smatrati da je zaposlenik
obveza da se za zasnivanje radnog odnosa za sve po- zadovoljio na probnom radu.
slove u javnim službama raspisuje javni natječaj radi
Također je važno da je poslodavac prije uručenja 25
ispunjavanja ustavne odredbe o jednakoj dostupnosti
odluke o otkazu provede savjetovanje s radničkim
javnih službi svim građanima RH.
vijećem ako je ono osnovano, odnosno sindikalnim
Novost je da se potreba za zasnivanjem radnog od- povjerenikom te je dužan u pisanom obliku donijeti,
2
obrazložiti otkaz te odluku uručiti radniku.
Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osigura-
nja (Nar. nov., br. 9/05, 20/06, 156/09 i 52/10)

3
Kolektivni ugovor za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama 6. Radno vrijeme
(Nar. nov., br. 11/08)
4
Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama Odredbe o radnom vremenu nisu doživjele nikakve
(Nar. nov., br. 80/02, 174/04 i 28/06) promjene. Tako je i nadalje utvrđeno da je tjedno rad-
5
Kolektivni ugovor za djelatnost humanitarnog razminiranja no vrijeme raspoređeno na pet dana u tjednu, u pra-
(Nar. nov., br. 22/07)
vilu od ponedjeljka do petka. Kao i raniji, i ovaj TKU minimuma. Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora
sadrži odredbu o obvezi poslodavca na vođenje evine uračunavaju se dani tjednog odmora (u pravilu
dencije o radnom vremenu, koju je dužan dostaviti subota i nedjelja) te blagdani i neradni dani.
zaposleniku ili sindikalnom povjereniku. Budući je od Prema čl. 38. TKU-a za vrijeme korištenja godiš-
1. lipnja 2010. na snazi Pravilnik o sadržaju i načinu njeg odmora zaposleniku se isplaćuje naknada plaće
vođenja evidencije o radnicima6, poslodavac je u obve- u visini kao da je radio u redovnom radnom vreme-
zi evidenciju voditi sukladno odredbama toga Pravil- nu, osim zaposleniku čija je narav posla takva da mora
nika, uz poštivanje obveze iz TKU da uvid omogući ne raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno
samo radniku, nego i sindikalnom povjereniku. zakonom predviđenim neradnim danom. Tom zapo-
sleniku pripada pravo na naknadu plaće za godišnji
7. Odmori i dopusti odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu
u prethodna tri mjeseca, ukoliko je to za njega po-
Odmor u tijeku rada (stanka) svakodnevno traje voljnije. Prema ZR-u za vrijeme korištenja godišnjeg
najmanje 30 minuta. Navedeni odmor ne mora biti odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini
u neprekidnom trajanju, osim za maloljetnike, što je određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu
nova odredba TKU-a. Vrijeme odmora ubraja se u ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove pro-
radno vrijeme i ne može se odrediti u prva tri sata sječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (ura-
nakon početka radnoga vremena niti u zadnja dva sata čunavajući sva primanja u novcu i naravi koja pred-
prije završetka radnog vremena. stavljaju naknadu za rad). Kako je riječ o kogentnoj
I ovaj TKU sadrži odredbu prema kojoj zaposlenik odredbi, koja je za zaposlenike povoljnija od odredbe
ne smije raditi više od 16 sati neprekidno, osim u slu- TKU-a, to bi na zaposlenike kod računanja naknade
čaju više sile (nesreće, elementarne nepogode, požara i plaće za vrijeme godišnjeg odmora trebalo primijeni-
sl.) ili potrebe hitne medicinske, socijalne, veterinarske ti po principu pogodnosti ZR, a ne TKU.
i slične intervencije. Mišljenja smo kako je navedena Pravo zaposlenika na korištenje godišnjeg odmo-
odredba protivna čl. 53. ZR-a, prema kojoj tijekom ra u dva ili više dijelova, u dogovoru s poslodavcem,
svakog vremenskog razdoblja od dvadeset četiri sata, usklađeno je s novim ZR-om.
radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje dva-
naest sati neprekidno, a iznimno, punoljetni radnik
koji radi na sezonskim poslovima ima pravo na dnevni
8. Plaćeni dopust
odmor u trajanju od najmanje deset sati neprekidno, Kod plaćenog dopusta došlo je do nekih promjena u
pod uvjetom da se tom radniku u svakom razdoblju broju dana plaćenog izostanka i to:
od osam dana osigura zamjenski dnevni odmor, u tra-
– za selidbu u istom mjestu stanovanja – 2 radna dana
janju jednakom propuštenim satima odmora iz stavka
(prije 1 radni dan);
1. ovoga članka. To znači da je maksimalno vrijeme
rada 12, odnosno 14 sati, a nikako 16. U navedenom – selidbe u drugo mjesto stanovanja – 4 radna dana
slučaju bi se po principu pogodnosti (čl. 7. st. 3. ZR-a), (prije 2 radna dana);
na radnika trebala primijeniti povoljnija odredba, da- – teške bolesti roditelja ili djeteta izvan mjesta stano-
kle ona o maksimalnom trajanju rada prema ZR-u. vanja – 3 radna dana (prije 2 radna dana).
26
Trajanje godišnjeg odmora i nadalje se utvrđuje na Kod ostalih osnova, za koje se ostvaruje pravo na pla-
način da se na 18 dana dodaju dani godišnjeg odmo- ćeni dopust, nema promjena.
ra prema kriterijima utvrđenim kolektivnim ugovori-
ma djelatnosti. Budući da ZR utvrđuje godišnji odmor 9. Otkazni rok i otpremnina
u minimalnom trajanju od četiri tjedna, to znači da će
se radniku morati osigurati godišnji odmor najmanje Člankom 47. TKU-a utvrđeno je pravo na otpre-
u tolikom trajanju, ako bi dodavanjem dana po razli- mninu zaposlenika kojemu poslodavac otkazuje, a
čitim kriterijima trajanje istog bilo ispod zakonskog razlog otkaza nije skrivljeno ponašanje zaposlenika.
Otpremnina se u tom slučaju utvrđuje u skladu sa ZR-
6
Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima om (jedna trećina prosječne mjesečne plaće koju je
(Nar. nov., br. 66/10)
zaposlenik) ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugo- sljedećih uvjeta:

vora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog ▶ starosti – 5 godina pred starosnu mirovinu; ili
poslodavca). Iznimno, zaposleniku s 30 i više godina
▶ profesionalnog oboljenja; ili
staža kod istog poslodavca, isplaćuje se povlaštena ot-
premnina u visini najmanje 65% prosječne mjesečne ▶ povrede na radu.
bruto plaće, isplaćene zaposleniku u tri mjeseca prije Tim zaposlenicima poslodavac dužan osigurati po-
prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu voljniju normu i to bez smanjenja plaće (od plaćom
rada. se računa osnovna plaća i dodaci na plaću), koju su
Novost je da se ove odredbe ne primjenjuju na rav- ostvarili u vremenu prije nastupa spomenutih okolno-
natelje ustanova, što je sukladno i čl. 2. st. 4. ZR-a, sti.
prema kojoj odredbi se na ravnatelje ne primjenjuju Zaposlenike 5 godina pred starosnu mirovinu, majke
odredbe ZR-a o prestanku ugovora o radu (razlozi pre- s malim djetetom do tri godine starosti i samohranog
stanka ugovora o radu, otpremnina, otkazni rokovi). roditelja ne može se rasporediti na rad noću te odre-
diti dežurstvo i pripravnost bez njihovog pristanka.
Dodatno, prema ZR-u (čl. 49.) od noćnog rada zašti-
10. Plaće i materijalna prava ćena je trudnica, kojoj poslodavac ne smije odrediti
Ugovorne strane utvrdile su da su Dodatak Spora- noćni rad, osim ako trudnica takav rad zatraži i ako
zumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. je ovlašteni liječnik ocijenio da noćni rad ne ugrožava
svibnja 2009. godine te sve njegove izmjene i dopune njezin život ili zdravlje, kao i život ili zdravlje djeteta.

ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz Također je zabranjen noćni rad maloljetnika, osim
njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u ako je takav rad privremeno prijeko potreban u dje-
obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006. godine latnostima koje su uređene posebnim propisima, a pu-
važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u ro- noljetni radnici nisu dostupni, u kojem slučaju isti ne
kovima određenim tim samim dokumentima. može, u razdoblju od dvadeset četiri sata, trajati duže
Člankom 88. TKU-a Vlada RH obvezala se ostvari- od osam sati, niti maloljetnik smije raditi u razdoblju
ti, zaštititi i održavati primjerenu cijenu rada u javnim od ponoći do četiri sata ujutro.
službama u odnosu na druge plaće u zemlji sukladno
potpisanim sporazumima zaključenim na razini Pre- 12. Pravo na naknadu plaće za
govaračkih odbora sa sindikatima javnih službi. Su- vrijeme bolovanja
kladno dinamici dogovorenoj sa sindikatima javnih
službi, Vlada RH uklonit će zaostajanje plaća u javnim Ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja do
službama za primjerenom plaćom od prvog kvartala 42 dana, pripada mu naknada plaće u visini 85% od
2000. godine za koje se zaostajanje utvrdi. Potpisnici njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca nepo-
TKU-a imenovati će zajedničko povjerenstvo za pra- sredno prije nego je započeo bolovanje (čl. 59. TKU-a).
ćenje i analizu kretanja plaća i tumačenje provedbe Naknada u 100% iznosu njegove plaće u prethodna tri
navedenih sporazuma. mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje,
TKU-om se utvrđuje i nadalje obveza poslodavca da pripada zaposleniku kada je na bolovanju zbog profe-
na zahtjev zaposlenika uplati obustavu kredita, uzdr- sionalne bolesti ili ozljede na radu. 27
žavanja, sindikalne članarine, osiguranja i sl..
U rad po pozivu, uz efektivni rad, u radno vrijeme 13. Ostala materijalna prava
koje se računa kao prekovremeni rad, uključeno je i
vrijeme potrebno za dolazak na posao i povratak kući. 13.1. Pomoći zaposleniku i obitelji
Zaposlenik ili njegova obitelj imaju pravo na pomoć

11. Zaštita zaposlenika u određenim slučajevima, kako prikazuje Tablica 1.
TKU-om ugovorena su i ostala materijalna prava
TKU i nadalje sadrži odredbe o zaštiti zaposlenika
prikazana u Tablici 2.
(čl. 56.) kod kojih je došlo do smanjenja radne sposob-
nosti utvrđene rješenjem nadležnog tijela i jednog od
Tablica 1. Pravo na pomoć

Slučaj Pravo – neto iznos Neoporezivi iznos
Smrt zaposlenika koji izgubi život u
3 proračunske osnovice i troškovi
obavljanju ili povodom obavljanja Do 7.500,00 kn godišnje
pogreba
službe, odnosno rada
Smrt zaposlenika 2 proračunske osnovice Do 7.500,00 kn godišnje
Smrt supružnika, djeteta i roditelja 1 proračunska osnovica Do 3.000,00 kn godišnje
Jednom godišnje u visini jedne
Bolovanje duže od 90 dana Do 2.500,00 kn godišnje
proračunske osnovice
Nastanak teške invalidnosti zaposle-
Do 2.500,00 kn za slučaj invalidnosti
nika, malodobne djece ili supružnika U visini jedne proračunske osnovice
radnika
zaposlenika*
Kupnja medicinskih pomagala, odnosno Jednom godišnje u visine od jedne
lijekova proračunske osnovice.
*Nastanak invalidnosti zaposlenika i supružnika utvrđuje se dostavom pravomoćnog rješenja o općoj ili profesionalnoj nes-
posobnosti za rad, a nastanak invalidnosti malodobnog djeteta utvrđuje se pravomoćnim rješenjem o invalidnosti nadležne
službe socijalne skrbi.
Tablica 2. Ostala materijalna prava

Vrsta prava Pravo – neto iznos Neoporezivi iznos
Regres Najmanje koliko je bila zadnja isplata Prigodne nagrade (božićnica, naknade
regresa u visini koja proizlazi temeljem za godišnji odmor) do 2.500,00 kn
ugovora između Vlade i sindikata – za godišnje
2009. godinu 1.250,00 kn
Jubilarna nagrada 5 godina – u visini 1 osnovice oporezivo
10 godina – u visini 1,25 osnovice 10 godina - do 1.500,00 kn
25 godina – u visini 2 osnovice 25 godina - do 3.000,00 kn
45 godina – u visini 5 osnovica oporezivo**
Dar u prigodi Sv. Nikole Najmanje onoliko koliko je bila zadnja Do 600,00 kn godišnje
isplata dara za djecu u visini koja proi-
zlazi temeljem ugovora između Vlade
RH i sindikata – za 2009. god. 500,00 kn
Sistematski pregled* 500,00 kn U punom iznosu
Otpremnina za poslovno ili osobno U skladu sa Zakonom o radu. Do 6.400,00 kn za svaku navršenu
uvjetovani otkaz Zaposleniku s 30 i više godina staža godinu rada kod tog poslodavca
kod istog poslodavca, isplaćuje
se povlaštena otpremnina u visini Do 8.000,00 kn radi ozljede na radu ili
najma¬nje 65% prosječne mjesečne profesionalnih bolesti za svaku navršenu
28 bruto plaće, isplaćene zaposleniku u godinu rada kod tog poslodavca
tri mjeseca prije prestanka ugovora o
radu, za svaku navršenu godinu rada.
Otpremnina za odlazak u mirovinu Tri proračunske osnovice Do 8.000,00 kn
* Svi zaposlenici do 50 godina starosti svake 3 godine, a zaposleni iznad 50 godina starosti svake 2 godine imaju pravo na
sistematski pregled u vrijednosti od 500 kuna, po cijenama zdravstvenih usluga iz obveznog zdravstvenog osiguranja, organizira-
no putem ministarstva nadležnog za zdravstvo, a koje će se obavljati u zdravstvenim ustanovama iz mreže javne zdravstvene
službe, u pravilu prema mjestu rada. Navedeno pravo primjenjivat će se na način i u dinamici sukladno mogućnostima Državnog
proračuna RH.
** Prema Prijedlogu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak, čiji tekst u vrijeme tiskanja ovih Dopuna
nije objavljen u Narodnim novinama, isplata jubilarne nagrade za 40 godina i svakih narednih 5 godina radnog staža biti će
neoporeziva do 5.000,00 kuna.
TKU-om su ugovoreni iznosi naknade troškova koji nastaju zaposleniku u svezi obavljanja radnih zadaća, od-
nosno dolaska na posao i odlaska s posla, a prikazani su u Tablici 3.
Tablica 3. Naknade troškova

Vrsta prava Pravo – neto iznos Neoporezivi iznos
Dnevnica za službeno putovanje u 170 kuna* po danu ako putovanje traje 170,00 kn
zemlji više od 12 sati.
Pola dnevnice ako putovanje traje više 85,00 kn
od 8 sati, a manje od 12 sati.
Ako zaposlenik ima plaćen smještaj tj.
spavanje i prehranu, pripada mu 30% od
dnevnice.
Naknada troškova prijevoza i naknada U punom iznosu U punom iznosu
punog iznosa troškova smještaja
Terenski dodatak Na način kako je to utvrđeno za državna 170,00 kn (za boravak na terenu preko
tijela 30 dana)
Naknada za odvojeni život Uredit će se granskim kolektivnim 1.600,00 kn
ugovorima
Naknadu troškova prijevoza na posao i Troškovi mjesnog i međumjesnog pri- U visini stvarnih izdataka mjesečne ili
s posla** jevoza (do 100 km; iznad prema odluci pojedinačne karte
Ministarstva).
Zaposlenik koji ima manje od 1 km od

mjesta stanovanja do mjesta rada ili do
stanice međumjesnog prijevoza, nema
pravo na naknadu troškova mjesnog
prijevoza.
Korištenje privatnog automobila u U visini neoporezivog iznosa prema Do 2,00 kn po prijeđenom kilometru
službene svrhe poreznim pravilima
*Ako dođe do promjene poreznih propisa kojima se neoporezivi iznos dnevnice povećava, od dana primjena toga propisa toliko
se povećava iznos dnevnice iz ovoga članka. Dnevnica za putne troškove u inozemstvo obračunava se na način kao što to pripada
zaposlenima u državnoj upravi. Dnevnica i terenski dodatak međusobno se isključuju.
** Naknada troškova mjesnog i međumjesnog prijevoza na posao i s posla ne isplaćuje se u slučaju godišnjeg odmora, porodnog
dopusta i bolovanja dužeg od 42 dana. Zbog korištenja godišnjeg odmora zaposleniku se naknada troškova prijevoza neće ispla-
titi za onaj mjesec u kojem koristi najveći dio godišnjeg odmora. Pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla ima pod
jednakim uvjetima iz ovoga članka i onaj zaposlenik koji ne koristi javni prijevoz, nego automobil i sl.

GODIŠNJI ODMORI prema novom
ZAKON O RADU Zakonu o radu Cijena: 100,00 kn
Cijena: 500,00 kn
• komentar Autori: Dušanka Marinković Drača
• sudska praksa i Neven Baica
29
• ogledni primjeri
autori: • komentar novih odredbi Zakona
mr.sc. Iris Gović uz godišnji odmor
Dušanka Marinković Drača, • primjeri ostvarivanja prava i
Darko Milković izračuna naknade
• naknada za neiskorišteni
OPSEG: 950 str. godišnji odmor
Naručite još danas na www.teb.hr Naručite još danas na www.teb.hr

Marina Kuveždić
Zagreb
Stručno osposobljavanje
za rad bez zasnivanja
radnog odnosa
Mlade osobe bez radnog iskustva u osobito su teškom položaju
na tržištu rada i teško dolaze do prvog posla. Zato je zapošlja-
vanje mladih osoba bez radnog iskustva jedan od prioriteta
aktivne politike zapošljavanja u Hrvatskoj na što ukazuje
autorica u nastavku članka.
Situacija je još teža kada je riječ o mladim osobama stekli prvo radno iskustvo“.
u zanimanjima za koja postoji zakonska obveza pola- Cilj ove mjere je mladim nezaposlenim osobama
ganja stručnog i majstorskog ispita. Preduvjet za po- bez radnog iskustva i staža osigurati ulazak na tržište
laganje stručnog i majstorskog ispita je radni staž od rada kroz stručno osposobljavanje za rad.
barem godinu dana, što je mnogim mladima prepreka, Ciljane skupine koje mogu biti obuhvaćene ovom
jer poslodavci nerado zapošljavaju osobe bez radnog mjerom definirane su čl. 41. Zakona o radu, a skladu s
iskustva. tim, Hrvatski zavod za zapošljavanje definirao je da se u
Osobe koje prema posebnom propisu trebaju polo- primjenu ove mjere mogu uključiti nezaposlene osobe
žiti stručni ispit, odnosno obavezno imati odgovara- koje su najmanje 6 mjeseci u evidenciji nezaposlenih,
juće radno iskustvo, su osobe visoke stručne spreme sa završenim fakultetom, prvim stupnjem fakulteta ili
(liječnici, veterinari, stomatolozi, građevinari, arhitek- višom školom, bez radnog iskustva starosti do 29 godi-
ti i dr; sve osobe koje u državnoj upravi moraju imati na života i nezaposlene osobe koje su najmanje 6 mje-
staž radi polaganja stručnog ispita), više stručne spre- seci u evidenciji nezaposlenih, sa završenom srednjom
me, osobe srednje stručne spreme (medicinske sestre školom u trogodišnjem ili četverogodišnjem trajanju,
i sl.), odnosno osobe iz strukovnih škola koje polažu bez radnog iskustva, starosti do 25 godina života.
majstorski ispit. Poslodavac s osobom koju želi primiti na stručno
Poslodavcima je katkad, osobito u kriznim vreme- osposobljavanje za rad potpisuje Ugovor o stručnom
nima, financijski neisplativo uključivati mlade osobe osposobljavanju, a ne Ugovor o radu. Sukladno s tim,
u stručno osposobljavanje za rad kako bi stekle radni kako je Zakonom o radu definirano, osoba uključena
staž kao preduvjet polaganju stručnog ili majstorskog u stručno osposobljavanje za rad ne prima plaću, ali
ispita. poslodavac za nju uplaćuje obvezne doprinse za I. i II.
30 stup mirovinskog osiguranja prema Zakonu o dopri-
1. Provedba mjera nosima tako da osoba ostvaruje radni staž.
Po mjesečnoj dostavi dokaza o uplati doprinosa za
Upravo iz tog razloga, Hrvatski zavod za zapošlja- mirovinsko osiguranje1 Zavod poslodavcu refundira
vanje započeo je s provedbom mjere Stručno osposo- trošak mirovinskog osiguranja čija osnovica, prema
bljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa koja je čl. 43. i 44. Zakona o doprinosima, iznosi umnožak
sastavni dio Nacionalnog plana za poticanje zapošlja- prosječne plaće u Hrvatskoj prema objavi Hrvatskoga
vanja 2009/2010., a sadržana je i u Programu gospo- zavoda za statistiku i koeficijenta 0,35.
darskog oporavka RH u poglavlju 7. Dinamiziranje
tržišta rada u mjeri “Uvođenje sustava volontiranja, 1
Napomena uredništva: smatramo da poslodavac popunjava Obra-
stažiranja, radne prakse i pripravništva kako bi mladi zac R-Sm na način i prema šiframa propisanim za volontere.
UDK 336.2
Kako mlada osoba ne prima plaću za svoj rad, Za- Trajanje stručnog osposobljavanja za rad također
vod joj mjesečno isplaćuje novčanu pomoć u iznosu je definirano Zakonom o radu te iznosi maksimalno
od 1.600 kn kojom može pokriti eventualne troškove 12 mjeseci.
prijevoza, toplog obroka i ostalog. Po završetku tog perioda, polaznik dostavlja plani-
Provođenje ove mjere od koristi je, dakle, ne samo rani datum polaganja stručnog ispita i potvrdu o po-
mladim osobama koji će steći radni staž i preduvjete za loženom ispitu.
polaganje stručnog i majstorskog ispita, nego i poslo- Zavod je obvezan vršiti redovite isplate poslodavcu i
davcima, koji u konačnici neće imati nikakav trošak, a polazniku, kao i kontrolu urednog provođenja progra-
dobit će mladu osobu spremnu za rad, koja se možda ma te pokrenuti postupak povrata sredstava uvećanih
u budućnosti pokaže kao izvrstan radnik s kojim će za zakonsku zateznu kamatu ukoliko dođe do kršenja
sklopiti Ugovor o radu. ugovornih obveza od strane poslodavca ili polaznika.
Kako bi provedba programa bila zaista uspješna, po- Provedba mjere Stručno osposobljavanje za rad
slodavac koji ima zakonski propis koji utvrđuje obvezu bez zasnivanja radnog uvelike olakšava ulazak na tr-
polaganja stručnog i majstorskog ispita mora osigurati žište rada mladim osobama istovremeno olakšavajući
polazniku stručnog osposobljavanja za rad mentora, poslodavcima provođenje stručnog osposobljavanja i
odnosno, osobu odgovarajućeg zanimanja i stručne doprinoseći ostvarenju strateških ciljeva nacionalne
Marina Kuveždić | Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa

spreme koja će ga uvoditi u posao. politike zapošljavanja.
Isto tako, poslodavac osigurava uvjete za neometanu Upute za provedbu ove mjere i zaprimanje zahtjeva
provedbu programa stručnog osposobljavanja za rad te poslodavaca te potrebne dokumentacije, kao i obrasci
dostavlja Zavodu redovita mjesečna izvješća o prisuto- zahtjeva za stručno osposobljavanje za rad bez zasniva-
sti polaznika, kao i financijsku dokumentaciju, RS-m nja radnog odnosa dostupni su u svakoj područnoj služ-
obrasce i izvatke sa žiro-računa, koja dokazuje da redo- bi Zavoda, kao i na web stranici Zavoda www.hzz.hr.
vito uplaćuje doprinose za mirovinsko osiguranje.

ZAKON O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA ZAKON O RADU
31
Autori:
Autori:
Autori
prof.dr.sc. Zvonimir Slakoper i
sutkinja VTS-a dipl.iur. Vesna Buljan
Autori: • komentar
mr.sc. Iris Gović • sudska praksa
S detaljnim, jasnim i praktičnim komentarima odredbi ZTD-a

koje se povezuju s sudskom praksom Dušanka Marinković Drača • ogledni primjeri
Darko Milković
Cijena: 750,00 kn Cijena: 500,00 kn

tvrde korice,653 str. OPSEG: 950 str.

Boris Peko, dipl. oec.*
Mario Dadić, dipl. oec.**
Split
Ulaganja u
pridružena društva
Ulaganja u pridružena društva, odnosno u društva u kojima
ulagač ima značajan utjecaj, evidentiraju se u pravilu primje-
nom metode udjela. Koje su značajke te metode te kako se ista
primjenjuje, obrazlažu autori na više praktičnih primjera.
* Vanjski suradnik Ekonomskog

fakulteta u Splitu, Katedra za
Premalo podataka je dolazilo iz fi- više sljedećih načina (toč. 7. MRS-a 28 i
računovodstvo
nancijskih izvještaja ulagača koji su pri- toč. 2.40. HSFI-a 2):
** Član Uprave Koteks d.d., Split kazivali samo primljene dividende po 1. zastupanjem u upravnom odboru ili
osnovi ulaganja u društva u kojima su odgovarajućem upravljačkom tijelu
imali značajan utjecaj te je nastala potre- subjekta koji je predmet ulaganja,
ba za razvojem nove metode tzv. metode 2. sudjelovanjem pri donošenju politika
udjela. (npr. dividendi),
Metoda udjela odnosno ulaganja u 3. značajnim transakcijama između ula-
pridružena društva na koja se ista primje- gača i subjekta koji je predmet ulaga-
njuje, u djelokrugu su MRS-a 28 - Ula- nja,
ganja u pridružene subjekte za obveznike
4. međusobnom razmjenom rukovod-
MSFI-a1, odnosno HSFI-a 2 – Konsoli-
nog osoblja,
dirani financijski izvještaji za obveznike
HSFI-a2. Pridruženim poduzetnikom, 5. pribavljanjem bitnih tehničkih infor-
prema navedenim standardima, smatra macija.
se poduzetnik koji nije ni ovisni podu- Ako je ulaganje u društvo s udjelom
zetnik niti zajednički pothvat, a nad ko- ispod 20% onda je riječ o ulaganju bez
jim ulagač ima značajan utjecaj. značajnog utjecaja, te je nadležan MRS
Značajan utjecaj se definira kao moć 39 – Financijski instrumenti: priznavanje
sudjelovanja u odlučivanju o financijskim i mjerenje odnosno HSFI 9 – Financijska
i poslovnim politikama poduzetnika koji imovina, a ako je ulaganje u društvo s
je predmet ulaganja, ali nije kontrola niti više od 50% glasačke moći, to označava
zajednička kontrola nad tim politikama. kontrolu, te postojanje ovisnog društva,
Smatra se da ulagač ima značajni utjecaj što zahtijeva primjenu MRS-a 27 – Kon-
kada, izravno ili neizravno, ima 20% ili solidirani i odvojeni financijski izvještaji
više glasačke moći kod subjekta u koji odnosno HSFI-a 2.
32 je izvršio ulaganje, osim kad jasno može Ulagač gubi značajan utjecaj u su-
biti pokazano da to nije slučaj. Znatno bjektu u koji je izvršio ulaganje kad gubi
ili većinsko vlasništvo drugog ulagača moć sudjelovanja u odlukama o finan-
nužno ne prijeći da ulagač ima znača- cijskim i poslovnim politikama tog su-
jan utjecaj (toč. 6. MRS-a 28 i toč. 2.39. bjekta. Može se dogoditi da pridruženo
HSFI-a 2). Postojanje značajnog utjecaja društvo padne pod kontrolu vlade, suda,
ulagača obično se dokazuje na jedan ili administratora ili drugog regulatora ili
1
da se kontrola izgubi određenom ugo-
Međunarodni standardi financijskog izvještavanja
vornom odredbom.
(MSFI/MRS); (Nar. nov., br. 136/09 – 56/10)
2
Hrvatski standardi financijskog izvještavanja
(HSFI);(Nar. nov., br. 30/08 i 4/09)
UDK 657.1
Financije i porezi | Financije i računovodstvo
1. Primjena metode udjela Također, metoda udjela se, sukladno toč. 38. MRS-a
27 i toč. 2.49. HSFI-a 2, ne primjenjuje u odvojenim
1.1. Ulaganja na koja se primjenjuje financijskim izvještajima ulagača-matice. U tom slu-
čaju, ulaganja u pridružena društva obračunavaju se
metoda udjela i iznimke
po trošku, a obveznici MSFI-a ih mogu iskazivati i u
Ulaganja u pridružene poduzetnike, sukladno toč. skladu s MRS-om 39.
13. MRS-a 28 te toč. 2.74. HSFI-a, evidentiraju se pri- Ulagač prestaje s korištenjem metode udjela onog
mjenom metode udjela, osim u istim točkama navede- trenutka kad izgubi značajan utjecaj u pridruženom
nim izuzecima. subjektu i od tog datuma to ulaganje evidentira u skla-
U skladu s toč. 13. MRS-a 38, metoda udjela se ne du s MRS-om 39 odnosno po fer vrijednosti, uz uvjet
primjenjuje: da pridruženi subjekt ne postane ovisni subjekt ili za-
a) kada je ulaganje razvrstano kao imovina koja se drži jednički pothvat (toč. 18. MRS-a 28 i toč. 2.84. HSFI-a
za prodaju u skladu s MSFI-om 5, 2). Fer vrijednost ulaganja na datum kad ono prestane
biti pridruženi subjekt se uzima kao njegova fer vri-
b) kada je dozvoljeno matici koja ima udjel u pridru-
jednost prilikom prvog priznavanja kao financijskog
ženom subjektu da ne sastavlja konsolidirane finan-
sredstva (toč. 19. MRS-a 28).
cijske izvještaje,
c) kada su zadovoljeni svi sljedeći uvjeti:
1.2. Početno i naknadno vrednovanje
▶ ulagač je ovisni subjekt u potpunom ili djelomič-
nom vlasništvu drugog subjekta, i njegovi drugi ulaganja po metodi udjela
vlasnici, uključujući i one koji nemaju glasačka Prema metodi udjela, ulaganje u pridruženi subjekt
prava, su obaviješteni o tome da ulagač neće pri- znači da se inicijalno ulaganje u pridruženo društvo
mjenjivati metodu udjela i tome se ne protive,
Boris Peko, Mario Dadić | Ulaganja u pridružena društva

vrednuje u pojedinačnim izvještajima ulagača prema
▶ ulagačevim dužničkim ili vlasničkim instrumen- trošku ulaganja. Knjigovodstveni iznos ulaganja na-
tima se ne trguje na uređenom tržištu, knadno raste ili se smanjuje kako bi se priznao ula-
▶ ulagač nije predao, niti je u procesu predaje, svo- gačev udjel u profitima ili gubicima subjekta u koji
jih financijskih izvještaja komisiji za vrijednosne je izvršeno ulaganje nakon datuma ulaganja. Udjel u
papire ili bilo kojoj drugoj regulatornoj agenciji, objavljenoj dobiti kod ulagača se priznaje kao prihod
u svrhu izdavanja bilo koje vrste instrumenata na uz povećanje na kontu ulaganja u pridruženo druš-
uređenom tržištu, i tvo.4 Suprotno, udjel u objavljenom gubitku pridru-
▶ krajnja ili bilo koja posredna matica ulagača sa- ženog društva kod ulagača se iskazuje kao rashod uz
stavlja konsolidirane financijske izvještaje raspo- smanjenje na kontu ulaganja u pridruženo društvo5.
ložive za javnu upotrebu u skladu s MSFI-ima. Primljene dividende od pridruženog društva smanju-
ju knjigovodstvenu vrijednost ulaganja u pridruženo
Prema toč. 2.74. HSFI-a 2, obveznici tih standarda,
društvo. (toč. 11. MRS-a 28 i toč. 2.75. HSFI-a 2).
ulaganja u pridruže poduzetnike ne evidentiraju pri-
mjenom metode udjela: Ulaganje u pridruženo društvo se u nekim sluča-
jevima mora korigirati zbog promjena u ulagačevom
a) kada je ulaganje razvrstano kao imovina koja se drži
razmjernom udjelu u subjektu u koji je izvršeno ulaga- 33
za prodaju ili
nje, proizašlih iz promjena glavnice kod toga subjek-
b) kada se primjenjuje izuzeće iz toč. 2.46. HSFI-a 23
koje dozvoljava matici koja ima udjel u pridruže- a preostali dioničari uključujući i one koji inače nemaju glasačka
nom društvu da ne sastavlja konsolidirane financij- prava su obaviješteni o tome da matica neće prikazati konsolidira-
ne financijske izvještaje i tome se ne protive i
ske izvještaje.
(b) krajnji ili bilo koji posredni vlasnik matice sastavlja konsolidi-
3
Prema toč. 2.46. HSFI-a 2, matica ne treba prikazati konsolidirane rane financijske izvještaje raspoložive za javnu upotrebu u skladu s
financijske izvještaje u kojima konsolidira svoja ulaganja u ovisne HSFI-ima ili MSFI-ima.
4
poduzetnike, u pridružene poduzetnike i zajednički kontrolirane Za isti iznos se prema čl. 6. st. 1. toč. 1. Zakona o porezu na dobit
poduzetnike ako su zadovoljena dva sljedeća kriterija: (Nar. nov., br. 177/04 – 80/10) umanjuje porezna osnovica.
5
(a) matica, ulagač ili pothvatnik je u 90%-tnom ili većem vlasniš- Povećava osnovicu poreza na dobit (čl. 11. st. 3. Pravilnika o pore-
tvu drugog poduzetnika, zu na dobit; Nar. nov., br. 95/05 – 146/09).
Financije i računovodstvo | Financije i porezi
ta koje nisu bile uključene u dobit ili gubitak (ostala nosti ulaganja i iskaže kao prihod u razdoblju u kojem
sveobuhvatna dobit) i za koje se također mora iskazati je ulaganje izvršeno.
financijski učinak na ulagača (toč. 11. MRS-a 28 i toč. Knjigovodstveni iznos ulaganja u pridruženo druš-
2.75. HSFI-a 2). Takvi su slučajevi kad se kod pridru- tvo treba korigirati u slučaju da se kod usklađivanja
ženog društva izravno priznaje povećanje/smanjenje s knjigovodstvenih na fer vrijednosti dođe do razlika.
glavnice zbog: Npr. usklađivanjem se poveća vrijednost imovine pa
▶ revalorizacije nekretnina, postrojenja, opreme, te- se zbog dodatne amortizacije treba smanjiti knjigo-
čajnih razlika nastalih preračunavanjem stranih va- vodstveni iznos ulaganja.
luta, Također, knjigovodstveni iznos ulaganja u pridruže-
▶ naknadnog vrednovanja financijske imovine koja je no društvo treba korigirati zbog umanjenja vrijednosti
klasificirana kao „imovina raspoloživa za prodaju“. kao što su: goodwill, nekretnine, postrojenja i oprema
Ove promjene udjela u glavnici pridruženog druš- pridruženog društva.
tva knjiže se i u glavnicu ulagača, tj. nema knjiženja
prihoda i rashoda u izvještaju o sveoubuhvatnoj do- Dobici i gubici od internih transfera
biti ulagača (MRS 28, toč. 11.). Ako zbog primjene fer
vrijednosti dođe do povećanja glavnice pridruženog Nadalje, između ulagača i pridruženog subjekta mo-
društva onda se kod ulagača priznaje porast glavnice guće su i transakcije prodaje imovine, koje mogu biti
i povećanje na kontu ulaganja u pridruženo društvo. uzlazne ili silazne. Uzlazna transakcija je situacija kada
Suprotno, ako zbog primjene fer vrijednosti dođe do pridruženo društvo prodaje proizvode i ostalu imovinu
smanjenja glavnice pridruženog društva onda se kod ulagaču. Silazna transakcija je kada pridruženo društvo
ulagača priznaje smanjenje glavnice i smanjenje na kupuje proizvode i ostalu imovinu od ulagača.
kontu ulaganja u pridruženo društvo. Dobici i gubici od uzlaznih i silaznih transakcija
Ulaganje u pridruženo društvo obračunava se me- između ulagača i pridruženog subjekta u ulagačevim
todom udjela od datuma na koji je postalo pridruženo financijskim izvještajima priznaju se samo u visini ne-
društvo. Kod stjecanja ulaganja, svaka razlika između povezanog ulagačeva interesa u pridruženom društvu,
troška stjecanja i ulagačeva udjela u neto fer vrijedno- a MRS 28 u toč. 22. zahtijeva da se ulagačev udio u
sti utvrdive imovine i utvrdivih obveza pridruženog dobiti i gubicima pridruženog subjekta koji rezultiraju
društva obračunava se kako slijedi: iz ovakvih transakcija eliminira.
(a) goodwill koji se odnosi na pridruženo društvo se
Korištenje financijskih izvještaja pridruženog
uključuje u knjigovodstveni iznos ulaganja i njegova
društva
amortizacija nije dopuštena,
(b) svaki višak ulagačevog udjela u neto fer vrijedno- Kod primjene metode udjela koriste se najnoviji fi-
sti utvrdive imovine i utvrdivih obveza pridruženog nancijski izvještaji pridruženog subjekta. MRS 28 na-
društva iznad troška ulaganja se kod utvrđivanja laže da se financijski izvještaji ulagača i pridruženog
ulagačevog udjela u dobiti ili gubitku pridruženog subjekta izrađuju na isti dan osim ako to nije izvedivo.
društva u razdoblju stjecanja ulaganja uključuje u Kada se koriste financijski izvještaji pridruženog
34 prihod.6 subjekta s datumom koji se razlikuje od datuma fi-
Dakle, goodwill povezan s pridruženim subjektom nancijskih izvještaja ulagača, neophodno je napraviti
se ne iskazuje zasebno već se uključuje u cjelokupnu usklađenja za sve bitne transakcije, te razlika između
knjigovodstvenu vrijednost ulaganja.7 U slučaju nega- datuma izvještaja ne smije biti duža od 3 mjeseca.
tivne razlike između troška kupnje udjela i udjela u fer Također se trebaju koristiti jedinstvene računovod-
vrijednosti neto imovine, toč. 23. b MRS-a 28 nalaže stvene politike za jednake transakcije i poslovne doga-
da se takva razlika izuzme iz knjigovodstvene vrijed- đaje u sličnim okolnostima. U slučaju da pridruženi
subjekt koristi drugu računovodstvenu politiku, tada
6
toč. 23. MRS-a 28 se odgovarajuća usklađenja izvode prema financijskim
7
Za razliku kod poslovnih kombinacija kod kojih se primjenjuje
izvještajima pridruženog subjekta kada ih ulagač kori-
MSFI 3 – Poslovna spajanja, i kod kojih se goodwill priznaje kao
zasebna stavka.
sti u primjenjivanju metode udjela.
Gubici pridruženog društva Knjiženja kod A d.d.
76601 - Prihod od udjela u

Ako pridruženo društvo ostvaruje gubitak jednak 04010 - Ulaganje u B d.d. dobitku B d.d.
ili veći od knjigovodstvene vrijednosti ulaganja, onda
(1) 1.800.000 33.000 (3) 95.000 (2)
ulagač obično prekida priznavanje svojeg udjela u gubi- (2) 95.000
cima, odnosno priznaje ga sve dok se knjigovodstveni SZ 1.862.000
iznos ulaganja ne svede na nulu. Nakon što pridruženo
društvo nastavi poslovati s gubicima, ulagač kod sebe
1550 - Potraživanje od povezanih
priznaje gubitke samo u onoj mjeri u kojoj je ulagač društava za dividende 1000 - Žiro račun
stvorio obveze ili obavljao plaćanja u ime pridruženog O
(3) 33.000 33.000 (3a S 6.500.000 1.800.000 (1)
subjekta za koje je ulagač jamčio ili se na drugi način (3a) 33.000
obvezao. U slučaju da ulagač nema nikakvih obveza
prema poslovanju pridruženog subjekta, a ulaganje je
Završni saldo ulaganja u B d.d. u 2008. tj. početni u
nula, nema priznavanja dodatnih gubitaka.
2009. je 1.862.000 kn.
Ako pridruženi subjekt kasnije iskaže dobit u po-
Za 2009. B d.d. je objavilo gubitak u iznosu 2.200.000
slovanju, tada ulagač najprije mora takvu dobit prebiti
kn (udio A d.d. je 2.200.000 x 25% = 550.000 kn). A
s nepriznatim gubicima iz prethodnih razdoblja, a tek
d.d. smanjuje ulaganje za 550.000 kn.
onda može priznati prihod u svojim izvještajima.
Knjiženja kod A d.d.

2. Primjeri primjene metode udjela 716 - Rashod od udjela
04010 - Ulaganje u B d.d. u gubitku B d.d.
U nastavku se na primjerima prikazuje primjena
SO 1.862.000

550.000 (1) (1) 550.000
metode udjela s aspekta ulagača u njegovim pojedi-
SZ 1.312.000
načnim izvještajima. Znači, prikazuje se primjena
metode udjela za ulaganja u pridružena društva kada
ulagač ne sastavlja konsolidirane financijske izvještaje Početni saldo u 2010. godini je 1.312.000 kn. Za
(nije matica). 2010. B d.d. je objavilo gubitak od 6.000.000 kn (udio
A d.d. je 1.500.000 kn).
Primjer 1. Kupnja 25% udjela, evidencija A d.d. smanjuje ulaganje za 1.312.000 kn tj. svodi
goodwilla, objava dobiti (gubitka) pridruženog ulaganje u B d.d. na nulu.
društva Početni saldo u 2011. je 0 kn i 188.000 kn eviden-
tiranog gubitka u internim bilješkama. Društvo A d.d.
A d.d. je kupilo 25% od 60.000 redovnih dioni- na kraju 2010. godine nema saldo konta ulaganje u B
ca društva B d.d. za 1.800.000 kn (15.000 dionica d.d. u svome izvještaju o financijskom položaju na kra-
x 120,00 kn) isplatom sa žiro-računa. A d.d. je time ju razdoblja, međutim, ima evidentirani gubitak koji je
osiguralo značajan utjecaj u društvu B d.d. te primje- veći od ulaganja.
njuje metodu udjela. Fer vrijednost 25% društva B d.d.
je 1.600.000 kn te je goodwill 200.000 kn. Za razliku Knjiženja kod A d.d. 35
od MSFI-a 3, goodwill se u ovoj situaciji ne evidenti-
716 - Rashod od udjela
ra zasebno već je sastavni dio ulaganja u pridruženo 04010 - Ulaganje u B d.d. u gubitku B d.d.
društvo. B d.d. je za 2008. objavila neto-dobit u izno-
SO 1.312.000 1.312.000 (1) (1) 1.312.000
su 380.000 kn a A d.d. evidentira svoj dio od 25% ili
95.000 kn. Također, društvo B d.d. je isplatilo dividen-

du u iznosu 2,2 kn po dionici te A d.d. knjiži doznaku Za 2011. društvo B d.d. objavljuje dobit od 1.600.000
u iznosu 33.000 kn (2,2 kn x 15.000 dionica) kn (udio A d.d. je 400.000 kn).
A d.d. evidentira ulaganje u iznosu 400.000 kn –
188.000 = 212.000 kn. Sada je društvo evidentiralo
udio u dobiti društva B d.d. umanjen za gubitak koji je
bio evidentiran u internim bilješkama. koji će društvo B d.d. morati podmiriti nakon realiza-
cije revalorizacijske pričuve npr. kod prodaje imovine.
Knjiženja kod A d.d. Tada će se revalorizacijska pričuva uključiti u poreznu
76601 - Prihod od udjela
osnovicu.
04010 - Ulaganje u B d.d. u dobitku B d.d.
(1) 212.000 212.000 (1) Knjiženje kod B d.d.
9311 - Revalorizacijske
0101 - Zemljište pričuve zemljišta
Primjer 2. Kupnja 25% udjela, objava dobitka SO 2.000.000 640.000 (1)
(gubitka) pridruženog društva, revalorizacija
dugotrajne imovine kod pridruženog društva 018 - Vrijednosno 978 - Odgođena
usklađenje zemljišta porezna obveza
Pretpostavlja se situacija identična iz prethod- (1) 800.000 160.000 (1)
nog primjera nakon obračuna prvotne dobiti i
isplate dividendi tj. A d.d. knjiži povećanje ulaganja u iznosu od
76601 - Prihod od udjela u 640.000 kn x 25% = 160.000 kn.
04010 - Ulaganje u B d.d. dobitku B d.d.
(1) 1.800.000 33.000 (3) 95.000 (2) Knjiženje kod A d.d.
(2) 95.000 935 - Revalorizacija
SZ 1.862.000 04010 - Ulaganje u A d.d. ulaganja u B d.d.
SO 1.862.000 192.000 (1)
1550 - Potraživanje od povezanih (1) 192.000
društava za dividende 1000 - Žiro račun Sz 2.054.000
(3) 33.000 33.000 (3a SO 6.500.000 1.800.000 (1)

(3a) 33.000 Primjer 3. Kupnja 25% udjela, objava dobitka
(ili gubitka) pridruženog društva, interni
U toj situaciji završni saldo je bio 1.862.000 kn. Me- transfer (ulagač prodaje zalihe pridruženom
đutim, u 2009. društvo je napravilo revalorizaciju ze- društvu), do kraja godine ništa nije prodano
mljišta u iznosu 800.000 kn. trećim stranama
25% porasta pripada A d.d. uz odbitak 20% od- Pretpostavlja se situacija identična iz prvog primjera
gođene porezne obveze. Koristeći stranu literaturu i nakon obračune prvotne dobiti i isplate dividendi tj.
proučavajući standarde situacija je sljedeća. Naime,
Knjiženja kod A d.d.
u MRS-u 28 u toč. 11. piše: „Usklađivanje knjigovod- 76601 - Prihod od udjela u
stvene vrijednosti može također biti nužno zbog pro- 04010 - Ulaganje u B d.d. dobitku B d.d.
mjena u ulagačevom razmjernom udjelu u subjektu u (1) 1.800.000 33.000 (3 95.000 (2)
koji je izvršeno ulaganje, proizašlih iz promjena ostale (2) 95.000
sveoubuhvatne dobiti toga subjekta. Takve promjene SZ 1.862.000
uključuju i one koje su proizašle iz revalorizacije ne-
36
kretnina, postrojenja i opreme i iz tečajnih razlika na-
stalih preračunavanjem stranih valuta. Ulagačev udio društava za dividende 1000 - Žiro račun
u ovim promjenama se priznaje u sklopu ostale sveo- O
(3) 33.000 33.000 (3a) S 6.500.000 1.800.000 (1)
buhvatne dobiti ulagača.“ 3a) 33.000
Slijedom toga, zaključak je da bi ulagač trebao
proporcionalno evidentirati i u svojim revaloriza- B d.d. je u 2009. objavila dobit u iznosu 800.000 kn
cijskim rezervama nastalu promjenu u vrijednosti (200.000 kn za A d.d.) i dividende u iznosu 1,8 kn po
nekretnina,opreme i strojeva kod pridruženog druš- dionici (27.000 kn za A d.d.)
tva. Tijekom 2009. A d.d. je prodao B d.d. zaliha za
Odgođena porezna obveza je iznos poreza na dobit 200.000 kn a nabavna vrijednost bila je 160.000 kn. B
d.d. ništa od interno trgovanih zaliha nije prodala tre- - preostale interno trgovane zalihe x % interne do-
ćoj strani te je potrebno izvršiti eliminacijska knjiženja biti = 100.000 x 20% = 20.000
na sljedeći način: - 20.000 x (1- stopa poreza na dobit) x udio u kapi-
- preostale interno trgovane zalihe x % interne do- talu pridruženog društva =
biti = 200.000 x 20% = 40.000 20.000 x 80% x 25% = 4.000 kn.
- 40.000 x udio u kapitalu pridruženog društva x
Knjiženje kod A d.d.
(1 – stopa poreza na dobit) = 40.000 x 25% x 80% =
8.000 kn.
Knjiženje kod A d.d. SO 1.862.000 27.000 (2) (3) 4.000 200.000 (1)
76601 - Prihod od udjela u (1) 200.000 4.000 (3
SO 1.862.000 27.000 (2) (3) 8.000 200.000 (1) 1550 - Potraživanje od povezanih
(1) 200.000 8.000 (3) društava za dividende 1000 - Žiro račun
(2) 27.000 27.000 (2a) SO 4.733.000
1550 - Potraživanje od povezanih (2a) 27.000
društava za dividende 1000 - Žiro račun
O
(2) 27.000 27.000 (2a) S 7.733.000
(2a) 27.000 Naime, 50% zaliha (100.000) je ostalo neprodano
te je ukupna nerealizirana dobit jednaka umnošku
iznosa neprodanih zaliha i postotku interne dobiti
Primjer 4. Kupnja 25% udjela, objava dobitka
(40.000/200.000 = 20%) te iznosi 20.000 kn. Ukupna
(ili gubitka) pridruženog društva, interni
nerealizirana dobit se množi sa (1 - stopa poreza na

transfer (ulagač prodaje pridruženom društvu),
dobit) što je 80%, a na kraju se sve množi s udjelom
do kraja godine 50% prodano trećim stranama
društva A d.d. u B d.d. te je ukupan iznos potreban za
Pretpostavlja se situacija identična iz prvog primjera eliminaciju 4.000 kn.
nakon obračuna prvotne dobiti i isplate dividendi tj.
Primjer 5. Kupnja 25% udjela, objava dobitka (ili
gubitka) pridruženog društva, interni transfer (pri-
76601 - Prihod od udjela u druženo društvo prodaje ulagaču), do kraja godine
50% prodano trećim stranama
(1) 1.800.000 33.000 (3 95.000 (2)
(2) 95.000 Pretpostavlja se situacija identična iz prvog primjera
SZ 1.862.000 nakon obračune prvotne dobiti i isplate dividendi tj.
(3) 33.000 33.000 (3a) SO 6.500,000 1.800.000 (1)
(1) 1.800.000 33.000 (3) 95.000 (2)
(3a)33.000 37
(2) 95.000
SZ 1.862.000
B d.d. je u 2009. objavila dobit u iznosu 800.000 kn
(200.000 kn za A d.d.) i dividende u iznosu 1,8 kn po
dionici (27.000 kn za A d.d.). 1550 - Potraživanje od povezanih
Tijekom 2009. A d.d. je prodao B d.d. zaliha za
200.000 kn a nabavna vrijednost bila je 160.000 kn. (3) 33.000 33.000 (3a) SO 6.500.000 1.800.000 (1)
(3a) 33.000
B d.d. je 50% interno trgovanih zaliha prodala trećoj
strani te je potrebno izvršiti eliminacijska knjiženja, B d.d. je u 2009. objavila dobit u iznosu 800.000 kn
odnosno A d.d. eliminira 50% od “svoga” dijela (25%) (200.000 kn za A d.d.) i dividende u iznosu 1,8 kn po
nerealizirane dobiti: dionici (27.000 kn za A d.d.).
Tijekom 2009. B d.d. je prodao A d.d. zaliha za ganja u pridruženo društvo zbog isplate dividendi,
400.000 kn a nabavna vrijednost bila je 240.000 kn. osnovna su značajka metode udjela. Također, primje-
A d.d. je 50% interno trgovanih zaliha prodala trećoj na te metode nalaže odgovarajuću eliminaciju učinaka
strani te je potrebno izvršiti eliminacijska knjiženja na internih transfera za onaj dio koji nije realiziran van
sljedeći način: odnosa pridruženog društva i ulagača.
- preostale interno trgovane zalihe x % interne do-
biti = 200.000 x 40% = 80.000 Literatura:
- 80.000 x (1 – stopa poreza na dobit) x udio u ka- ■ http://www.worldgaapinfo.com/pdf/IAS/IAS28.pdf
pitalu pridruženog društva = 80.000 x 80% x 25% = ■ Barry J. Epstein, Eva K. Jermakowicz: Wiley IFRS
16.000 kn. 2008: Interpretation and Application of International
Accounting and Financial Reporting Standards 2008

04010 - Ulaganje u B d.d. dobitku B d.d. Dobro je podsjetiti se!
SO 1.862.000 27.000 (2 (3) 16.000 200.000 (1)
▶ Ulaganja u pridružena društva u pra-
(1) 200.000 16.000 (3
vvilu se evidentiraju primjenom metode
udjela,
1550 - Potraživanje od povezanih ▶ pridružena društva su ona u kojima
društava za dividende 1000 - Žiro račun ulagač ima značajan utjecaj (20 – 50%
(2) 27.000 27.000 (2a O
S 4.733.000 glasačke moći),
(2a) 27.000 ▶ prema metodi udjela, ulaganje u pri-
druženo društvo početno se evidentira
po trošku, a kasnije njegova vrijednost raste ili se smanjuje kako
3. Zaključno bi se priznao ulagačev udjel u dobicima ili gubicima pridruženog
društva,
Ono što označava primjenu metode udjela je tzv. ▶ ulagačev udio u dobiti ili gubitku pridruženog društva priznaje
nepotpuna ili djelomična konsolidacija i kontinuirano se kao ulagačev prihod ili rashod,
spominjanje termina „značajan utjecaj“ ili „utjecaj na ▶ primljene raspodjele dobiti pridruženog društva smanjuju
donošenje odluka“. Smatra se da ulagač ima značajan vrijednost ulaganja,
utjecaj kada posjeduje, izravno ili neizravno, 20% ili više ▶ dobici i gubici od uzlaznih i silaznih transakcija između ulagača
i pridruženog društva (interni transferi) priznaju se samo u visini
glasačke moći u društvu u koje je ulaganje izvršeno.
nepovezanog ulagačeva interesa,
Povećanje vrijednosti udjela zbog ostvarivanja do- ▶ udio u gubitku pridruženog društva priznaje se u pravilu do
biti i još nekih efekata te smanjenje stanja konta ula- vrijednosti ulaganja.
RAČUNOVODSTVO TRGOVAČKIH DRUŠTAVA VREDNOVANJE PODUZEĆA

Autori:
mr.sc. Stjepan Kolačević,
38 mr.sc. Baldo Hreljac
Cijena: 550,00 kn
- novi pristupi i upravljanje temeljeno na
• primjena Zakona o računovodstvu i vrijednosti
drugih povezanih propisa
• knjigovodstvene evidencije i kontni Iz programa izdvajamo:
plan - Koncepti očuvanja supstance i kapitala
• knjiženja svih poslovnih događaja - Mjerenje uspješnosti i učinkovitosti poslovanja
prema HSFI i MSFI na primjerima iz prakse e - Utvrđivanje troška kapitala
• primjeri knjiženja poreza, doprinosa i drugih davanja - Pristupi i metode vrednovanja poduzeća
• provođenje i knjiženje rezultata inventure i procjena - Značaj marke i kupca u vrednovanju poduzeća
- Vrijednost menadžmenta, kadrova i organizacije
• utvrđivanje i raspodjela financijskog rezultata
- Tržišna vrijednost poduzeća i dr.
• sastavljanje financijskih izvještaja na praktičnom primjeru
• prihvaćanje i objava financijskih izvještaja i godišnjeg izvješća
Naručite još danas na www.teb.hr Sadržaj pripručnika PTP možete pregledati na: www.teb.hr
Irena Slovinac, dipl. oec.
TEB, Zagreb
Otpis obveza
Poduzetnici u svojim poslovnim knjigama imaju obveze za koje
je nastupila zastara ili je obveza prestala temeljem nekih dru-
gih osnova. O mogućnostima postupanja s takvim obvezama
pišemo u ovom članku.
Računovodstveno postupanje s obvezama ure- ▶ da se vjerovnik odrekne svojih prava ili ih izgubi.
đeno je HSFI-om 13 - Obveze1. Sukladno toč. 13.3. Na istovjetan način obveze su definirane u toč. 69.-
HSFI-a 13, obveza je sadašnja obveza poduzetnika, 76. MRS-a 1 – Prezentiranje financijskih izvještaja2 i
proizašla iz prošlih događaja i za čije se podmirenje toč. 60.-64. Okvira za sastavljanje i prezentiranje fi-
očekuje odljev resursa. Obveza je dužnost ili odgovor- nancijskih izvještaja.
nost da se postupi ili nešto izvrši na određeni način.
Obveze proizlaze iz prošlih transakcija ili drugih proš- 1. Otpis obveza u korist prihoda
lih poslovnih događaja i klasificiraju se kao kratkoroč-
ne i dugoročne. Kratkoročna obveza je, sukladno toč. U korist prihoda priznaju se obveze za koje je nastu-
13.7. HSFI-a 13 sadašnja obveza koja ispunjava jedan pila zastara ili kojih se vjerovnik dragovoljno odrekao.
od sljedeća četiri kriterija:
▶ očekuje se da će se podmiriti u redovnom tijeku po- 1.1. Istek (zastara) obveza
slovnog ciklusa,
▶ dospijeva za podmirenje u roku unutar dvanaest Zastara je uređena čl. 214.-246. Zakona o obveznim
mjeseci poslije datuma bilance, odnosima3. Sukladno čl. 214. ZOO-a zastarom presta-
▶ primarno se drži radi trgovanja, je pravo zahtijevati ispunjenje obveze. Zastara nastupa
▶ poduzetnik nema bezuvjetno pravo odgađati pod- kad protekne zakonom određeno vrijeme u kojem je
mirenje obveze za najmanje dvanaest mjeseci posli- vjerovnik mogao zahtijevati ispunjenje obveze. Zasta-
je datuma bilance. ra počinje teći prvog dana poslije dana kad je vjerov-
nik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze, ako za-
Sve ostale obveze klasificiraju se kao dugoročne ob-
Irena Slovinac | Otpis obveza

konom za pojedine slučajeve nije što drugo propisano
veze.
(čl. 215. ZOO-a). Na primjer: zastara za račun izdan
Obveza se priznaje kada je vjerojatno da će zbog kupcu 15.4.2007. s dospijećem 15.5.2007. počinje teći
podmirenja sadašnje obveze, doći do odljeva resursa iz 16.5.2007., a nastupa 16.5.2010.
poduzetnika i kada se iznos kojim će se ona podmiriti
Rokovi zastare propisani su člancima 225.-234.
može pouzdano izmjeriti (toč. 13.18. HSFI-a 13). Ob-
ZOO-a, a ovise o vrsti tražbine.
veza se prestaje priznavati kada se navedeni kriteriji
ne ispunjavaju (toč. 13.32. HSFI-a 13). Međusobne tražbine iz trgovačkih ugovora o pro-
metu robe i usluga, odnosno ugovora koje sklope tr-
Prestanak priznavanja obveza propisan je u toč. 39
govac i osoba javnog prava o prometu robe i usluga te
13.33. HSFI-a 13, a detaljnije je definiran u toč. 1.6.
tražbine naknade za izdatke učinjene u vezi s tim ugo-
Okvira za primjenu HSFI-a, prema kojoj se obveza
vorima, sukladno čl. 228. ZOO-a, zastarijevaju za tri
prestaje priznavati na više načina:
godine. Zastara teče odvojeno za svaku isporuku robe,
▶ novčanom isplatom, izvršeni rad ili uslugu. Za tri godine zastarijeva i traž-
▶ prijenosom druge imovine, bina zakupnine i najamnine, bilo da je određeno da se

▶ pružanjem usluga, plaća povremeno, bilo u jednom ukupnom iznosu.
▶ zamjenom te obveze s drugom obvezom,
2
▶ konverzijom obveza u kapital i Odluka o objavljivanju Međunarodnih standarda financijskog
izvještavanja (Nar. nov., br. 136/09 - 65/10)
1 3
Odluka o objavljivanju Hrvatskih standarda financijskog izvješta- Zakon o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05 i 41/08; u
vanja (Nar. nov., br. 30/08 i 4/09) nastavku: ZOO)
UDK 657.1
Za jednu godinu zastarijeva: ▶ tražbina naknade za ču „RD“ po računu br. 528 od 15.10.2007. u iznosu
isporučenu električnu i toplinsku energiju, plin, vodu, 9.000,00 kn, za koju je nastupila zastara. Kako za istu
za dimnjačarske usluge i za održavanje čistoće, kad je prema saznanjima nije pokrenut postupak naplate od
isporuka, odnosno usluga obavljena za potrebe kućan- strane dobavljača, uprava društva donosi Odluku o ot-
stva ▶ tražbina radiopostaje i radiotelevizijske postaje pisu iste.
za uporabu radioprijamnika i televizijskog prijamnika
▶ tražbina pošte, telegrafa i telefona za uporabu tele- Na temelju provedenog popisa obveza sukladno čl.
11. Zakona o računovodstvu (Nar. nov., br. 109/07) i
fona i poštanskih pretinaca te druge njihove tražbine
čl. 56. st. 13. i 14. Općeg poreznog zakona (Nar. nov.,
koje se naplaćuju u tromjesečnim ili kraćim rokovima br. 147/08), a u skladu sa zahtjevima HSFI-a, Uprava
▶ tražbina pretplate na povremene tiskovine, računa- trgovačkog društva „TM“ d.o.o. Zagreb, Kružna 15,
jući od isteka vremena za koje je tiskovina naručena OIB 11111111111, donijela je dana 31.12.2010.
(čl. 232. ZOO-a).
Odluku o otpisu obveza
Zastarjele obveze poduzetnik može utvrditi tijekom
redovnog poslovanja u toku godine ili popisom. Nai- 1. Popisom obveza utvrđena je zastarjela obve-
me, sukladno čl. 11. Zakona o računovodstvu4 i čl. 56. za prema dobavljaču „RD“ po računu br. 528 od
st. 13. i 14. Općeg poreznog zakona5, svaki poduzet- 15.10.2007., te se za istu utvrđuje otpis u iznosu
nik je dužan najmanje jednom i to na kraju poslovne 9.000,00 kn.
godine popisati imovinu i obveze i s popisanim sta- 2. Za utvrđeni otpis obveze nalaže se računovodstvu
njem uskladiti knjigovodstveno stanje. Dakle, popis da provede potrebna knjiženja u poslovnim knjiga-
(inventura) podrazumijeva i popisivanje obveza. Popis ma.
obveza u pravilu se obavlja usklađivanjem salda s do- 3. Odluci se prilažu popisne liste i pregled utvrđenih
bavljačima pomoću obrasca Izvadak otvorenih stava- zastarjelih obveza.
ka (IOS) na kojem dužnik potvrđuje saldo dugovanja,
Predsjednik uprave:
tj. priznaje dug.
Svrha popisa je fer i istinito izvještavanje o financij- K.V.
skom položaju i financijskoj uspješnosti poduzetnika.
Pri popisu obveza treba utvrditi da li su obveze eviden- Društvo „TM“ je, na temelju Odluke uprave, prove-
tirane u ispravnom iznosu, ima li zastarjelih obveza, lo potrebna knjiženja u svojim poslovnim knjigama.
ima li obveza po kojima vjerovnici ne iskazuju potra- Knjiženje:
živanja i sl. Red. Konto
Opis Iznos
Ukoliko poduzetnik utvrdi da u njegovim poslov- br. Duguje Potražuje
nim knjigama postoje obveze za koje je nastupila za- Obveza prema

9.000,00 220
So
stara, sukladno računovodstvenim standardima, može dobavljaču
donijeti Odluku o prestanku priznavanja odnosno ot- Otpis zastarjele obveze prema dobavljaču „RD“ u skladu
s Odlukom
pisu istih.
- obveze prema
Otpis zastarjelih obveza obavlja se u korist priho- 1. dobavljačima 9.000,00 220
da. Otpis zastarjele obveze evidentira se na dugovnoj - prihod od otpisa ob-
40 strani konta obveza (npr. 220 - Obveze prema dobavlja-
veze prema dobavlja-
ču zbog zastare 9.000,00 75983
čima i dr.) uz istodobno priznavanje prihoda na kontu
75983 - Prihodi nastali otpisom obveza zbog zastare.
Prihod evidentiran s osnova otpisa obveza oporeziv
je porezom na dobit, tj. zajedno s ostalim prihodima
Primjer 1. Otpis obveze prema dobavljaču ulazi u osnovicu za plaćanje poreza na dobit.
Društvo „TM“ prilikom popisa obveza na dan Otpis obveza nema utjecaja na porez na dodanu vri-
31.12.2010. utvrdilo je da na kontu obveze prema jednost odnosno na pretporez koji je priznat pri naba-
dobavljačima ima iskazanu obvezu prema dobavlja- vi dobara i usluga, jer su uvjeti za odbitak pretporeza
4
ostvareni neovisno o plaćanju.
Zakon o računovodstvu (Nar. nov., br. 109/07)
5
Opći porezni zakon (Nar. nov., br. 147/08; u nastavku: OPZ)
1.2. Otpis obveze koje se vjerovnik Horvat donosi odluku o odricanju od dane pozajmice
u iznosu od 100.000,00 kn.6
odrekao
Uprava društva „TM“ d.o.o. koju čini član društva
U praksi se događa da vjerovnik izjavi dužniku da
Marko Horvat na temelju čl. xx Društvenog ugovora,
se odriče svojeg potraživanja. Navedeno je predviđeno te čl. 203. Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov.,
čl. 203. ZOO-a kojim je propisano da obveza prestaje br. 35/05 i 41/08) sklopila je dana 31.10.2010.
kad vjerovnik izjavi dužniku da neće zahtijevati njezi-
no ispunjenje, a dužnik se s tim suglasi. Otpis obveze Sporazum o otpustu duga
koje se vjerovnik odrekao provodi se na temelju pisane 1. Ovim sporazumom utvrđuje se da je član društva
obavijesti vjerovnika, a u korist prihoda. Marko Horvat iz Zagreba, Maksimirska 175, OIB
10101010101, tijekom 2009. godine uplatio druš-
tvu „TM“ d.o.o. pozajmicu u iznosu od 200.000,00
Primjer 2. Obveza koje se vjerovnik odrekao kn i time stekao tražbinu prema društvu temeljem
ugovora o zajmu.
Društvo „TM“ d.o.o. provodilo je popis obveza te
svom dobavljaču „AZ“ d.o.o., u svrhu usklađivanja sal- 2. Član društva Marko Horvat odriče se dijela tražbi-
ne iz toč. 1. ovog sporazuma u iznosu 100.000,00
da, poslalo izvod otvorenih stavaka na kojem je iska-
kn, te izjavljuje dužniku – društvu „TM“ d.o.o.
zana obveza po računu br. 327 od 15.3.2008. u iznosu da ne zahtijeva ispunjenje obveze u iznosu od
od 2.500,00 kn. Dobavljač „AZ“ osporio je navedeni 100.000,00 kn.
saldo, jer u svojim poslovnim knjigama nema iskazano 3. Dužnik „TM“ d.o.o. je suglasan te prihvaća otpust
takvo potraživanje. Temeljem pisane obavijesti dobav- duga koji ima prema vjerovniku Marku Horvat u
ljača društvo „TM“ donosi Odluku o otpisu obveze i iznosu od 100.000,00 kn.
istu evidentira u korist prihoda. 4. Za utvrđeni iznos računovodstvo će evidentirati
Knjiženje: otpis obveze prema članu društva u korist priho-
da.
Red. Konto
Opis Iznos 5. Ovaj Sporazum stupa na snagu na dan donošenja.
br. Duguje Potražuje
Vjerovnik: Dužnik:
Obveza prema
So 2.500,00 220 Član društva M. Horvat “TM“ d.o.o.
dobavljaču
Otpis obveze prema dobavljaču „AZ“ u skladu s Odlukom
Na temelju sporazuma provode se knjiženja u po-
- obveze prema
slovnim knjigama poduzetnika.

1. dobavljačima 2.500,00 220
- prihodi nastali odu- Knjiženje:
stajanjem vjerovni-
ka od potraživanja 2.500,00 75982 Red. Konto
Opis Iznos
Najčešći slučaj odricanja vjerovnika od potraživanja, Obveze za primljene
je odricanje člana (ili članova) društva, od potraživanja So kratkoročne poza-
po osnovi pozajmica, prodaje stvari osobne imovine jmice 200.000,00 253
društvu i sl. To se obično pojavljuje kada društvo po- Otpis obveze prema članu društva
sluje s gubitkom pa se član (ili članovi) društva odriču - obveze za prim-
ljene kratkoročne 41
potraživanja, kako bi društvo evidentiralo prihode na
1. pozajmice 100.000,00 253
temelju otpisa obveza i na taj način smanjilo gubitak ili - prihodi nastali odu-
čak ostvarilo dobit. stajanjem vjerovni-
ka od potraživanja 100.000,00 75982
Odricanje člana društva od potraživanja može biti i
u drugim slučajevima. Otpis obveze prema članu društva u primjeru je
evidentiran kao prihod. Ovaj prihod čini osnovicu za

Primjer 3. Otpis obveze prema članu društva plaćanje poreza na dobit.
Društvo „TM“ d.o.o. ima u knjigovodstvu eviden-

tiranu obvezu za primljenu pozajmicu od člana druš- 6
Član društva može donijeti odluku i o odricanju ukupnog potra-
tva Marka Horvata u iznosu od 200.000,00 kn. Marko živanja u iznosu od 200.000,00 kn.
2. Pretvaranje (konverzija) obveza u Primjer 4. Pretvaranje obveze u kapitalne

rezerve
kapital
Društvo „TM“ d.o.o. ima u knjigovodstvu evidenti-
Obveze prema članu (članovima) društva i dobav-
ranu obvezu za primljenu pozajmicu od člana društva
ljačima mogu se pretvoriti u kapitalne rezerve i temelj-
Marka Horvata u iznosu od 300.000,00 kn. Član druš-
ni kapital.
tva donosi odluku o oblikovanju kapitalnih rezervi.
2.1. Pretvaranje obveza u kapitalne Član društva „TM“ d.o.o., Marko Horvat , na teme-
rezerve lju čl. xx. Društvenog ugovora i na temelju čl. 391.
i 406. Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov., br.
Obveze prema članu (članovima) društva mogu se 111/93 – 137/09), a u skladu s čl. 9. st. 2. Pravilni-
pretvoriti u kapitalne rezerve. Pretvaranje obveze u ka o porezu na dobit (Nar. nov., br. 95/05, 133/07 i
ulaganje provodi se u skladu sa Zakonom o trgovač- 146/08) donosi dana 1.10.2010.
kim društvima7.
Odluku o oblikovanju kapitalnih rezervi
Takvo ulaganje, sukladno čl. 9. st. 2. Pravilnika o
porezu na dobit8, ne smatra se oporezivim prihodom 1. Član društva Marko Horvat uplatio je u 2009. druš-
tvu pozajmicu u iznosu 300.000,00 kn i time stekao
pod uvjetom da osigura status imovine društva, tj. da
tražbinu prema društvu, za koju, temeljem ugovo-
na temelju tog ulaganja ne postoji ni sadašnja ni bu- ra o zajmu, društvo ima obvezu prema njemu u
duća obveza društva, te da društvo imovinu posjeduje navedenom iznosu.
i s njom neograničeno raspolaže. Pritom se pod neo- 2. Član društva raskida ugovorni odnos iz toč. 1. ove
graničenim raspolaganjem imovinom podrazumijeva Odluke i dosadašnji zajam u iznosu od 300.000,00
da se na društvo prenosi pravo činjeničnog (faktičnog) kn prenosi u kapitalne rezerve, sa svim pravima i
vlasništva, odnosno pravo gospodarske pripadnosti obvezama što proizlaze iz takvih ulaganja.
dobra društvu, sukladno odredbi čl. 34. OPZ-a (čl. 10. 3. Ova odluka stupa na snagu na dan donošenja.
st. 2. Pravilnika o porezu na dobit).
Član društva:
Dobro je podsjetiti se! Marko Horvat
______________
▶ Obveza se prestaje priznavati ako je ne-
stala, tj. ako je podmirena, istekla ili ako
Na temelju Odluke provode se knjiženja u poslov-
se vjerovnik odrekao svojih prava ili ih je nim knjigama poduzetnika.
izgubio; Knjiženje:
▶ zastarjele obveze otpisuju se u korist
Red. Konto
prihoda; Opis Iznos
▶ obveze kojih se vjerovnik odrekao otpisuju se u korist prihoda
ili u korist kapitala; Obveze za primljene
▶ prihod nastao s osnova otpisa obveza oporeziv je porezom So kratkoročne pozaj-
mice 300.000,00 253
na dobit;
42 ▶ pretvaranje obveza u neupisani kapital ne smatra se opore- Pretvaranje obveze u kapitalne rezerve
zivim prihodom pod uvjetima propisanim čl. 10. Pravilnika o - obveze za prim-
porezu na dobit; 1. ljene kratkoročne
▶ otpis obveza ne utječe na priznavanje pretporeza. pozajmice 300.000,00 253
- kapitalne rezerve 300.000,00 910
2.2. Pretvaranje obveze u upisani kapital

7
Obveze prema članu (članovima) društva, kao i ob-
Zakon o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 113/93 – 137/09;
veze prema dobavljačima, mogu se pretvoriti u temelj-
u nastavku: ZTD)
8
Pravilnik o porezu na dobit (Nar. nov., br. 95/05, 133/07 i ni kapital društva. U tom slučaju vjerovnik neće pri-
156/08) miti uplatu s temelja potraživanja, već će dobiti udio u
kapitalu dužnika. Postupak pretvaranja potraživanja u - primljenu pozajmicu u iznosu od 2.000.000,00 kn i

kapital provodi se u skladu sa odredbama ZTD-a. - primljenu robu i usluge u iznosu od 600.000,00 kn.
Budući time dolazi do povećanja kapitala, potrebna Društvo „TM“ d.o.o. je osnivač i jedini član društva
je, sukladno čl. 457. ZTD-a, odluka članova društva o „AM“ d.o.o. S obzirom da društvo „AM“ d.o.o. nema
izmjeni društvenog ugovora. Pritom treba voditi raču- novčanih sredstava za plaćanje navedenih obveza do-
na da je povećanje temeljnog kapitala ulaganjem stvari nesena je odluka o pretvaranju potraživanja u temeljni
i prava moguće ako se u odluci o povećanju kapitala kapital društva.
to izričito navede i ako se navede rok u kojem će se
Društvo „AM“ d.o.o. podnosi prijavu za upis pove-
ulaganje izvršiti. Napominjemo da ovime dolazi i do
ćanja temeljnog kapitala u sudski registar. Po primitku
promjene udjela postojećih članova. Za povećanje te-
Rješenja o upisu povećanja temeljnog kapitala u sudski
meljnog kapitala podnosi se prijava u sudski registar
registar provode se knjiženja u poslovnim knjigama.
kojoj se prilaže izjava o preuzimanju temeljnih uloga
Knjiženje u društvu „AM“:
(ovjerena od strane javnog bilježnika), popis osoba
koje su preuzele temeljne uloge te dr. potrebna doku- Red. Konto
Opis Iznos
mentacija. br. Duguje Potražuje
Obveze za zajmove
od povezanih
Primjer 5. Pretvaranje obveze u temeljni kapital So poduzetnika 2.000.000,00 251
Obveze prema
Društvo „AM“ d.o.o. ima u knjigovodstvu evidenti- dobavljačima 600.000,00 220
ranu obvezu prema društvu (matici) „TM“ d.o.o. za: Pretvaranje obveze u temeljni kapital
- obveze za zaj-
move od poveza-
nih poduzetnika 2.000.000,00 251
1. - obveze prema
TEB-ov PRIRUČNIK O dobavljačima
- ulozi u društvo
600.000,00 220
TRGOVAČKOM POSLOVANJU - PTP prije upisa u

sudski registar 2.600.000,00 911
a) Propisi u trgovini Rješenje o upisu temeljnog kapitala
b) Propisi o deviznom poslovanju - ulozi u društvo
c) Propisi o carinskom poslovanju
prije upisa u
d) Propisi o nadzoru kakvoće robe pri uvozu i izvozu

2. sudski registar 2.600.000,00 911
- upisani temeljni
kapital – „TM“
d.o.o. 2.600.000,00 9010
Knjiženje u društvu „TM“ d.o.o.:
Red. Konto
Opis Iznos
Dani zajmovi po-

vezanim poduzet- 43
S o nicima 2.000.000,00 151
Potraživanja od
kupaca 600.000,00 120
- namjenjen je subjektima koji se bave djelatnošću tuzemne
i inozemne trgovine Pretvaranje potraživanja u udjele
Pretplatom dobivate: - dani zajmovi pov-
ezanim poduzet-
- priručnik u oblikuregistratora s propisima nicima 2.000.000,00 151
- dopune kojima se ažuriraju propisi tijekom 2011. godine 1. - potraživanja od
kupaca 600.000,00 120
- udjeli u poveza-
nim poduzetnici-
Sadržaj pripručnika PTP možete pregledati na: www.teb.hr ma – „AM“ d.o.o. 2.000.000,00 040

Domagoj Zaloker, dipl.oec.
TEB, Zagreb
Vrijednosno usklađenje
(umanjenje) dugotrajne
materijalne imovine
Računovodstveni postupak u svezi vrijednosnog usklađe-
nja odnosno umanjenja vrijednosti dugotrajne materijalne
imovine prilično je složen i potrebno mu je posvetiti duž-
nu pozornost kako bi informacije prezentirane u finan-
cijskim izvještajima bile sukladne zahtjevima odnosnih
računovodstvenih standarda.
Sukladno zahtjevima HSFI-a 6 – Du- mjerenja dugotrajne materijalne imovine

gotrajna materijalna imovina1 i MRS-a poduzetnik odabere, potrebno je voditi
16 – Nekretnine, postrojenja i oprema2, računa i o zahtjevima MRS-a 36 – Uma-
nakon početnog priznavanja dugotrajne njenje imovine (toč. 9.) i HSFI-a 6 (toč.
materijalne imovine, poduzetnici treba- 6.49.) prema kojima je na kraju svakog
ju odabrati metodu troška ili metodu re- izvještajnog razdoblja potrebno ocijeniti
valorizacije kao svoju računovodstvenu postoji li bilo kakva indikacija da neka
politiku i primijeniti tu politiku na cje- imovina može biti umanjena.3 Ako takva
lokupnu skupinu dugotrajne materijalne indikacija postoji, poduzetnik treba pro-
imovine. cijeniti nadoknadivi iznos predmetne
Primjenjujući model troška, kao mo- dugotrajne materijalne imovine.
del naknadnog mjerenja dugotrajne Prema zahtjevima toč. 12. MRS-a
materijalne imovine, poduzetnik će po- 36, postoje određeni vanjski i unutar-
jedinu dugotrajnu materijalnu imovinu nji izvori informacija pomoću kojih se
iskazati po njenom trošku umanjenom može ocijeniti postoje li pokazatelji koji
za ispravak vrijednosti i akumulirane upućuju na potrebu umanjenja imovine,
gubitke od umanjenja. a to su:
Primjenjujući model revalorizacije,
▶ Vanjski izvori informacija
poduzetnik će dugotrajnu materijal-
nu imovinu, čija se fer vrijednost može a) tijekom razdoblja, tržišna vrijednost
PROČITAJTE VIŠE... pouzdano izmjeriti, iskazati po revalo- imovine je značajno smanjena, više
44 riziranom iznosu, koji čini njegova fer nego se očekivalo kao rezultat prote-
D. Zaloker: Revalorizaci- vrijednost na datum revalorizacije uma- ka vremena i normalne upotrebe;
ja dugotrajne materi- njena za kasniji ispravak vrijednosti i ka- b) značajne promjene su nastale tijekom
jalne imovine, snije gubitke od umanjenja.
FIP 6/10 Bez obzira koju metodu naknadnog 3
Kako bi se utvrdilo podliježe li pojedina nekret-
nina, postrojenje ili oprema umanjenju, subjekt
1
Odluka o objavljivanju Hrvatskih standarda fi- primjenjuje MRS 36, Umanjenje imovine. Ovaj
I. Žic: Vrijednosno uskla- nancijskog izvještavanja (Nar. nov., br. 30/08 i standard objašnjava kako subjekt provjerava knji-
đivanje dugotrajne 4/09) govodstvenu vrijednost imovine, kako se utvrđu-
2
materijalne imovine, Odluka o objavljivanju Međunarodnih standarda je nadoknadivi iznos imovine, kada se priznaju
FIP 2/08 financijskog izvještavanja (Nar. nov., br. 136/09, ili poništavaju gubici od umanjenja (toč. 63.
8/10, 18/10, 27/10 i 65/10) MRS-a 16).
UDK 657.1
razdoblja, ili će nastati u bliskoj budućnosti s nega- nosti imovine u uporabi. Ako bilo koji od navedenih
tivnim učinkom na subjekt, u tehnološkim, tržiš- iznosa premašuje knjigovodstvenu vrijednost pred-
nim, ekonomskim ili zakonskim uvjetima u kojima metne imovine, imovina se ne umanjuje i nije nužno
posluje ili na tržištu kojem je imovina namijenje- procjenjivati drugi iznos.
na;
c) tržišne kamatne stope ili druge tržišne stope povra-
ta od ulaganja povećane su tijekom razdoblja, a ta
1.1. Fer vrijednost imovine umanjena za
će povećanja vjerojatno utjecati na diskontnu stopu troškove prodaje
koja se koristi u izračunavanju vrijednosti u upo-
Fer vrijednost imovine umanjena za troškove pro-
trebi imovine i značajno će smanjiti nadoknadivi
daje je iznos za koji se imovina ili jedinica koja stvara
iznos imovine;
novac može prodati između informiranih i nepove-
d) knjigovodstvena vrijednost neto imovine subjekta
zanih stranaka koje su voljne obaviti transakciju (toč.
je viša od njegove cijene na tržištu (tržišna kapitali-
6. MRS-a 36). Osnova za izračun fer vrijednosti neke
zacija),
imovine je uvijek njena trenutna tržišna vrijednost.
Domagoj Zaloker | Vrijednosno usklađenje (umanjenje) dugotrajne materijalne imovine

▶ Interni izvori informacija Najbolji dokaz o fer vrijednosti minus troškovi pro-
daje sredstva je cijena u obvezujućem ugovoru o pro-
e) postoji dokaz zastarjelosti ili fizičkog oštećenja
daji po tržišnim uvjetima, koja je usklađena za dodat-
sredstva;
ne troškove koji se mogu izravno pripisati prodaji toga
f) značajne promjene su se dogodile tijekom razdoblja
sredstva (toč. 25. MRS-a 36).
ili će se dogoditi u bliskoj budućnosti s negativnim
učinkom na subjekt, u obujmu ili načinu na koji se Ako ne postoji ugovor o prodaji, ali se imovinom tr-
imovina koristi ili se očekuje koristiti. Te promjene guje na aktivnom tržištu4, fer vrijednost minus troškovi
obuhvaćaju imovinu koja se stavlja van upotrebe, prodaje sredstva je tržišna cijena sredstva umanjena za
planove za prestanak ili rekonstrukciju poslovanja troškove prodaje. Odgovarajuća tržišna cijena obično
kojem imovina pripada, planove za prodaju imovi- je tekuća ponuđena cijena. Ako tekuća ponuđena cije-
ne prije ranije očekivanog datuma, i ponovnu prona nije raspoloživa, cijena posljednje transakcije može
cjenu korisnog vijeka upotrebe imovine kao ogra- pružiti osnovu za procjenu fer vrijednosti minus troš-
ničenog radije nego neograničenog; kovi prodaje, uz uvjet da nema značajne promjene eko-
g) postoji dokaz iz internih izvještaja koji pokazuje nomskih okolnosti između datuma transakcije i datu-
da ekonomski učinak imovine već je ili će biti lošiji ma na koji se obavlja procjena (toč. 26. MRS-a 36).
nego se očekuje. Ako ne postoji ugovor o prodaji ili aktivno tržište,
Ako je nadoknadivi iznos dugotrajne materijalne poduzetnici će odrediti fer vrijednost umanjenu za
imovine niži od njene knjigovodstvene vrijednosti, troškove prodaje prema najbolje raspoloživim infor-
tada je potrebno knjigovodstvenu vrijednost predmet- macijama, uzimajući pritom u obzir slijedeće parame-
ne imovine smanjiti do njenog nadoknadivog iznosa tre: ostvariva cijena između obaviještenih i spremnih
(toč. 59. MRS-a 36). Takvo smanjenje se naziva gu- strana i visina posljednje transakcije za sličnu imovinu
bitak od umanjenja imovine i priznaje se odmah u unutar slične djelatnosti.
računu dobiti i gubitka, osim ako se imovina iskazuje Troškovi prodaje neke dugotrajne materijalne imo- 45
u revaloriziranom obliku. Postupanje s gubitkom od vine mogu biti pravni troškovi, pristojbe i slični troš-
umanjenja prethodno revalorizirane imovine prikazu- kovi transakcije, troškovi premještanja sredstva i ostali
jemo u posebnom dijelu ovog članka. izravni troškovi nastali dovođenjem sredstva u stanje
prodaje. Troškovi prestanka rada prema MRS-u 19 i
troškovi koji se odnose na smanjenje ili reorganizaciju

1. Nadoknadivi iznos imovine poslovanja koji slijede nakon prodaje nisu izravno ve-
Nadoknadivi iznos dugotrajne materijalne imovi- 4
Aktivno tržište je tržište na kojem postoje svi slijedeći uvjeti: a)
ne, prema definicijama iz toč. 6. MRS-a 36 i toč. 6.11.
predmeti kojima se trguje su homogeni, b) u svako se vrijeme
HSFI-a 6, definiran je kao viši iznos između fer vrijed- mogu pronaći spremni kupci i prodavači i c) cijene su dostupne
nosti imovine umanjene za troškove prodaje te vrijed- javnosti (toč. 6. MRS-a 36).
zani za prodaju sredstva te se ne smatraju troškovima nute upotrebe i koji su uvelike neovisni od novčanih
prodaje. tokova od ostale imovine ili drugih skupina imovine.
Kako bi se pravilno utvrdio iznos fer vrijednosti Sukladno zahtjevima toč. 30. i 31. MRS-a 36 i toč.
umanjene za troškove prodaje, troškovi prodaje (ako 6.55. HSFI-a 6, izračun vrijednosti u uporabi pojedi-
nastaju) se oduzimaju od neto cijene koja se očekuje ne imovine bazira se na slijedećim elementima:
ostvariti prilikom prodaje predmetne imovine.
▶ procjeni budućih novčanih tokova koji se očekuju
od neprekinute upotrebe imovine,
Tablica 1. Izračun fer vrijednosti umanjene za
troškove prodaje ▶ očekivanju mogućih odstupanja u iznosima ili vre-
menu nastanka budućih novčanih tokova,
Red.
Opis Iznos
br. ▶ vremenskoj vrijednost novca koju predstavlja teku-
Neto knjigovodstvena vrijednost ća tržišna nerizična kamata,
1. 1.000.000,00
imovine
▶ cijeni prisutnog rizika koje nosi imovina, i
Neto cijena imovine ostvariva na
2.
tržištu (bez PDV-a)
800.000,00 ▶ ostalim čimbenicima, kao što je nelikvidnost koja
Procijenjeni troškovi prodaje
može utjecati na određivanje očekivanih budućih
3. (pravni troškovi, demontaža, 40.000,00 novčanih tokova koje stvara neprekinuta upotreba
premještanje) imovine.
Fer vrijednost umanjena za tro- Izračun vrijednosti u uporabi uključuje dva ko-
4. 760.000,00
škove prodaje (r.br. 2. – r.br. 3.)
raka:
Iznos vrijednosnog usklađenja
5. (umanjenja) imovine 240.000,00 ▶ procjenu budućih novčanih priljeva i odljeva koji
(r.br. 1. – r.br. 4.) proizlaze iz neprekinute upotrebe imovine i iz nje-
ne konačne prodaje i
Treba napomenuti da ako su troškovi prodaje za-
▶ primjenu odgovarajuće diskontne stope na gore na-
nemarivi ili ih se ne može identificirati (ne postoje),
vedene buduće novčane tokove.
poduzetnik ih neće oduzimati od procijenjene neto
cijene imovine ostvarive ne tržištu. Sukladno navedenim zahtjevima, razvidno je da je
za izračun vrijednosti u uporabi neke dugotrajne ma-
Ponekad neće biti moguće odrediti fer vrijednost
terijalne imovine potrebno procijeniti iznos budućih
umanjenu za troškove prodaje, budući ne posto-
novčanih tokova i primijeniti odgovarajuću diskontnu
ji osnova za izradu pouzdane procjene koji iznos se
stopu kako bismo izračunali sadašnju vrijednost bu-
može ostvariti prodajom imovine po tržišnim uvjeti-
dućih novčanih tokova koje očekujemo od neprekinu-
ma između obaviještenih i spremnih strana. U takvim
te uporabe i konačne prodaje dugotrajne materijalne
slučajevima, za nadoknadivi iznos imovine može se
imovine.
uzeti njena vrijednost u uporabi (toč. 20. MRS-a 36. i
toč. 6.51. HSFI-a 6).
1.2.1. Procjena budućih novčanih tokova
1.2. Vrijednost imovine u uporabi Prema zahtjevu toč. 33. MRS-a 36 i toč.6.56. HSFI-a
46 6, procjena budućih novčanih tokova temelji se na sli-
Vrijednost imovine u uporabi je sadašnja vrijednost
jedećim pretpostavkama:
budućih novčanih tokova za koje se očekuje da će pri-
tjecati od imovine ili jedinice koja stvara novac. a) razumne i zasnovane pretpostavke uprave koje
predstavljaju najbolju procjenu ekonomskih uvjeta
Treba napomenuti da ako nije moguće procijeni-
koji će postojati za vrijeme preostalog vijeka upo-
ti nadoknadivi iznos pojedinog predmeta dugotrajne
trebe imovine, pri čemu se veći naglasak daje vanj-
materijalne imovine, poduzetnik treba odrediti nado-
skim izvorima;
knadivi iznos jedinice stvaranja novca kojoj taj predmet
dugotrajne materijalne imovine pripada. Jedinica koja b) najnoviji financijski planovi (budžeti) izrađeni od
stvara novac je najmanja skupina imovine koja se može strane uprave, koji isključuju bilo kakve procijenje-
identificirati, a koja stvara novčane tokove od nepreki- ne buduće novčane priljeve i odljeve koji se očekuju
od budućih restrukturiranja ili poboljšanja ili po-
većanja obujma djelovanja imovine, pri čemu takvi imovine koja se provjerava, i
planovi obuhvaćaju razdoblje od najviše pet (5) go- b) novčani odljevi koji se odnose na već priznate ob-
dina, osim ako se dulje razdoblje može opravdati; veze (dobavljači, mirovine, rezervacije).
c) projekcije novčanih tokova nakon razdoblja od pet Budući novčani tokovi se trebaju procijeniti za imo-
(5) godina procjenjuju se ekstrapolirajućim projek- vinu u njenom trenutnom stanju. Stoga, prilikom nji-
cijama koje se temelje na izrađenim financijskim hove procjene u obzir se neće uzimati procijenjeni
planovima (budžetima) koristeći stabilne ili opada- budući novčani priljevi i odljevi koji se očekuju od:
juće stope rasta za naredne godine, osim ako se može
a) budućeg restrukturiranja za koje se poduzetnik još
opravdati povećana stopa, pri čemu ta stopa rasta
nije odlučio ili
ne treba prelaziti prosječnu dugoročnu stopu rasta
proizvoda, djelatnosti ili zemlje odnosno zemalja u b) budućeg poboljšanja ili povećanja uspješnosti imo-
kojima subjekt posluje ili na tržištu gdje se imovina vine koja se provjerava.
koristi, osim ako se može opravdati viša stopa. Ako je kojim slučajem već odlučeno da poduzetnik
Detaljni, eksplicitni i pouzdani financijski planovi ulazi u proces restrukturiranja, tada je izvjesno za oče-
(budžeti) budućih novčanih tokova za razdoblja dulja kivati da će restrukturiranje utjecati i na pojedine sku-

od pet godina obično nisu raspoloživi. Iz tih razloga, pine imovine poduzetnika. U tom slučaju se budući
procjene uprave budućih novčanih tokova temelje se novčani priljevi i odljevi od restrukturiranja uključuju
na najnovijim planovima (budžetima) razdoblja od u procjenu budućih novčanih tokova imovine koja se
najviše pet godina. Uprava može koristiti projekcije provjerava prema zahtjevima toč. 47. MRS-a 36.
novčanih tokova koje se temelje na financijskim pla- Budući se vremenska vrijednost novca procjenjuje
novima (budžetima) za razdoblje dulje od pet godina, diskontiranjem budućih novčanih tokova ti novčani
ako je uvjerena da su projekcije pouzdane i da se može tokovi ne sadrže novčane priljeve i odljeve iz finan-
pokazati njihova mogućnost, na osnovi prethodnog cijskih aktivnosti. Slično tome, budući se diskontna
iskustva, točnog prognoziranja novčanih tokova za stopa određuje na osnovicu prije poreza, budući nov-
dulje razdoblje (toč. 35. MRS-a 36). čani tokovi se također procjenjuju na osnovici prije
Procjene budućih novčanih tokova uključuju: poreza (toč. 51. MRS-a 36).
▶ projekcije novčanih priljeva iz neprekinute upotre- Također, treba napomenuti da se amortizacija du-
be imovine, gotrajne materijalne imovine, kao nenovčani odljev
(izdatak), neće uzimati u obzir pri utvrđivanju pro-
▶ projekcije novčanih odljeva koji nužno nastaju pri cjene budućih novčanih tokova.
stvaranju novca iz neprekinute upotrebe imovine
(uključujući novčane odljeve za dovođenje imovi- Diskontna stopa
ne za upotrebu) i da se može izravno pripisati ili na
razuman i dosljedan način rasporediti na imovinu, Diskontna stopa treba biti stopa prije poreza koja
i odražava tekuće tržišne procjene:
▶ neto novčane tokove, ako uopće postoje, koji se tre- a) vremenske vrijednosti novca, i
baju primiti (ili platiti) za prodaju imovine na kraju b) rizika specifičnih sredstvu za koje nije proveden
korisnog vijeka uporabe. ispravak vrijednosti procjene budućih novčanih
47
Projekcije novčanih odljeva obuhvaćaju buduće opće tokova.
troškove kao i direktne troškove koji se mogu izravno Stopa koja odražava tekuće tržišne procjene vre-
pripisati ili rasporediti na razumnoj i dosljednoj osno- menske vrijednosti novca i rizika specifičnih sredstvu
vi na imovinu u upotrebi (toč. 41. MRS-a 36). jest povrat koji bi ulagatelji mogli zahtijevati ako mogu
izabrati ulaganje koje će stvarati novčane tokove u vi-
Kako bi se pri procjenjivanju budućih novčanih to-

kova izbjeglo dvostruko obračunavanje, u procjenu se sini, vremenu i riziku jednake onima koji se očekuju
ne uključuju slijedeći novčani priljevi i odljevi: da će se dobiti od sredstva. Ova se stopa procjenjuje
temeljem stope koja se nalazi u tekućim tržišnim tran-
a) novčani priljevi koji proizlaze od imovine koja stva-
sakcijama za slična sredstva ili temeljem prosječnih
ra novčane priljeve koji su u velikoj mjeri neovisni
ponderiranih troškova kapitala određenih subjekata
(kao što su potraživanja) o novčanim priljevima
koji kotiraju na burzi i imaju jedan predmet imovine nakon korisnog vijeka trajanja nisu uzeti u obzir pri
(ili portfelj imovine) sličnih uvjeta mogućih usluga i samom izračunu vrijednosti u uporabi.
rizika sredstva koje se promatra (toč. 56. MRS-a 36). Prvi korak u izračunu očekivanih novčanih priljeva
Poduzetnici će uobičajeno koristiti jednu diskon- i odljeva je izračun planiranih prihoda i rashoda od
tnu stopu za procjenu vrijednosti imovine u uporabi. neprekidne uporabe postrojenja u ostatku korisnog vi-
Međutim, poduzetnici će koristiti različite diskontne jeka uporabe (4 godine).
stope za različita buduća razdoblja jer je vrijednost
imovine u uporabi osjetljiva na razlike u rizicima za Tablica 2. Izračun planiranih prihoda i rashoda
različita razdoblja ili na vremensku strukturu kamat- postrojenja
nih stopa. Troškovi
Godina Prihodi
(bez amortizacije)
Primjer 1. Izračun vrijednosti imovine u Godina 7. 375.000,00 84.000,00
uporabi i knjiženje umanjenja vrijednosti Godina 8. 400.000,00 126.000,00
(vrijednosnog usklađenja) Godina 9. 325.000,00 165.000,00
Godina 10. 100.000,00 45.000,00
Društvo „A“ se bavi proizvodnjom i prodajom proi-
zvoda „X“. Za proizvodnju predmetnog proizvoda ko- Ukupno: 1.200.000,00 420.000,00
risti se postrojenje „Z“. U svojim poslovnim knjigama
Temeljem očekivanih prihoda i troškova od nepre-
društvo ima evidentiranu neto knjigovodstvenu vri-
kidnog korištenja postrojenja, a kako bi izračunalo
jednost postrojenja „Z“ u iznosu od 1.000.000,00 kn.
sadašnju vrijednost postrojenja, društvo očekivane
Društvo koristi postrojenje već 6 godina, a početno
buduće novčane priljeve i odljeve diskontira na sadaš-
procijenjeni korisni vijek uporabe postrojenja iznosio
nju vrijednost primjenom diskontne stope. Diskontna
je 10 godina. Društvo procjenjuje da je nadoknadiva
stopa je odabrana u komunikaciji s poslovnom ban-
vrijednost postrojenja niža od njegove knjigovodstve-
kom društva na temelju vremenske vrijednosti novca
ne vrijednosti te pristupa izračunu vrijednosti u upo-
za očekivani period i iznosi 5%.
rabi predmetnog postrojenja.
Društvo je u izračunu očekivanih priljeva i odljeva
Društvo analizom podataka iz poslovnog plana
novčanih sredstava od neprekidne uporabe postroje-
(budžeta) izračunava očekivane novčane priljeve i od-
nja u obzir uzelo i ispravke vrijednosti budućih novča-
ljeve od neprekidnog korištenja postrojenja u slijedeće
nih tokova, odnosno očekivanja mogućih odstupanja
4 godine do isteka korisnog vijeka trajanja postrojenja.
od planiranih novčanih tokova temeljena na procjeni
Pri izračunu očekivanih priljeva i odljeva u obzir je budućeg ekonomskog okruženja te prošlih iskustava
uzeto i smanjenje proizvodnog kapaciteta postrojenja, u realizaciji poslovnih planova (budžeta) u korište-
porast troškova održavanja koje proizlazi od neprekid- nju ovog ili sličnih postrojenja. Temeljem navedenog,
nog korištenja i starenja te percepcija budućih zahtje- društvo pri izračunu diskontne stope nije u obzir uzelo
va tržišta, kao što su tehnološka poboljšanja istovrsnih i rizike specifične sredstvu, kako ne bi došlo do dvo-
proizvoda na tržištu. Društvo procjenjuje da nakon strukog obračunavanja istih rizika.
isteka korisnog vijeka uporabe, za postrojenje neće
postojati aktivno tržište ni zainteresiranih strana, pa Tablica 3. Izračun sadašnje vrijednosti budućih
48 stoga novčani priljevi i odljevi od otuđenja postrojenja novčanih tokova
Novčani priljevi Diskontni faktor* Sadašnja vrijednost
Godina
(prihodi – troškovi) (diskontna stopa 5%) budućih novčanih tokova**
Godina 7. 291.000,00 0,952381 277.142,86
Godina 8. 274.000,00 0,907029 248.526,08
Godina 9. 160.000,00 0,863838 138.214,02
Godina 10. 55.000,00 0,822702 45.248,64
Ukupno: 780.000,00 - 709.131,59
* Diskontni faktori za izračun sadašnje vrijednosti se mogu pronaći u II. Financijskim tablicama.
** Sadašnja vrijednost može se izračunati i pomoću slijedeće formule: SV = BV / (1 + k)n gdje je: SV = sadašnja vri-
jednost, BV = buduća vrijednost, k = diskontna stopa i n = broj razdoblja.
Nakon izračuna vrijednosti postrojenja u uporabi, vijeka uporabe postrojenja „Z“ ostalo još dodatne če-
društvo temeljem informacija sa tržišta procjenjuje fer tiri (4) godine, novu knjigovodstvenu vrijednost je po-
vrijednost imovine umanjenu za troškove prodaje u trebno amortizirati u tom periodu.
iznosu od 690.000,00 kn. Društvo izračunava novu godišnju stopu te iznos
Pošto je izračun nadoknadivog iznosa postrojenja amortizacije za ostatak korisnog vijeka uporabe:
(koji je niži od neto knjigovodstvene vrijednosti po- ◆ godišnji iznos amortizacije postrojenja
strojenja) pokazao da je vrijednost u uporabi viša od „Z“ = 709.131,59/4 = 177.282,90 kn
fer vrijednosti umanjene za troškove prodaje, društvo
◆ godišnja stopa amortizacije postrojenja
će temeljem donesene odluke od strane ovlaštene osobe
„Z“ = 177.282,90/2.500.000,00 = 7,091316%
obaviti umanjenje vrijednosti (vrijednosno usklađenje)
postrojenja do iznosa njegove vrijednosti u uporabi, što
znači da će se knjigovodstvene vrijednost postrojenja 2. Vrijednosno usklađenje
umanjiti za 290.868,41 kn (1.000.000,00 – 709.131,59). prethodno revalorizirane imovine
Knjiženje:
Detaljno u svezi revalorizacije dugotrajne materijal-

Konto
Red.
Opis Iznos ne imovine već smo pisali u našem časopisu.6
Kao što smo već prethodno spomenuli, gubitak
Umanjenje vrijednosti (vrijednosno usklađenje)
postrojenja do njegove vrijednosti u uporabi
od umanjenja imovine kod nerevalorizirane imovine
priznaje se kao gubitak u računu dobiti i gubitka. Me-
- ispravak vrijed-
nosti (vrijed- đutim, gubitak od umanjenja revalorizirane imovine
1. nosno usklađenje) priznaje se kao smanjenje revalorizacijske rezerve i
postrojenja „Z“ 290.868,41 0298
- rashodi od vrijed-
iskazuje u okviru ostale sveobuhvatne dobiti7 do izno-
nosnog usklađenja sa do kojeg gubitak od umanjenja imovine ne prelazi
postrojenja „Z“ 290.868,41 7030 iznos revalorizacijskog viška iste imovine.
Gubitak od umanjenja revalorizirane imovine uma-
Amortizacija nakon vrijednosnog usklađenja
njuje iznos revaloriziranog viška po toj imovini (toč.
Za obavljena vrijednosna usklađenja dugotrajne 61. MRS-a 32). Odnosno, svako smanjenje te povećane
materijalne imovine u tijeku trajanja korisnog vijeka vrijednosti iskazuje se kao smanjenje revalorizacijske
uporabe imovine poduzetnici trebaju uskladiti i stopu rezerve sve do iznosa koji je prethodno bio priznat u
amortizacije koja će biti obračunata u budućim razdo- tu revalorizacijsku rezervu. Preostali iznos smanjenja
bljima, kako bi se trošak amortizacije sustavno raspo- vrijednosti imovine iskazuje se kao gubitak od uma-
redio na umanjenu knjigovodstvenu vrijednost za raz- njenja i priznaje u računu dobiti ili gubitka.
doblje preostalog korisnog vijeka uporabe. Navedeno prikazujemo na slici i primjeru u nastavku.
Primjer 2. Utvrđivanje nove osnovice i iznosa Slika 1. Prikaz vrijednosnog usklađenja revalorizira-
amortizacije nakon obavljenog vrijednosnog ne dugotrajne materijalne imovine
usklađenja5
Povećanje vrijednosti Smanjenje vrijednosti
Društvo „A“ je nabavilo postrojenje „Z“ prije šest imovine (revalorizacija): revalorizirane imovine: 49
(6) godina. Trošak nabave postrojenja „Z“ je evidenti- Revalorizacijska Revalorizacijska
Ukidanje revalori-
zacijske rezerve
ran u iznosu od 2.500.000,00 kn. Procijenjen je korisni rezerva rezerva - ne evidentira se u
RDG-u
vijek uporabe od deset (10) godina, odnosno godišnja Gubitak od umanjenja
Knjigovodstvena - evidentira se
stopa amortizacije od 10%. Tijekom prethodnih šest Knjigovodstvena u RDG-u
vrijednost
godina obračunavana je godišnja amortizacija u izno- vrijednost
imovine
su od 250.000,00 kn. imovine
Nakon obavljenog vrijednosnog usklađenja od

290.868,41 kn, knjigovodstvena vrijednost postrojenja 6
Revalorizacija dugotrajne materijalne imovine, Domagoj Zaloker,
„Z“ iznosi 709.131,59 kn. Pošto je do kraja korisnog FIP br. 6/2010, str. 21-28.
5 7
Primjer 2. je poslovnim događajima povezan s primjerom 1. Obveznici HSFI-a iskazuju u okviru kapitala.
Primjer 3. Vrijednosno usklađenje (umanjenje) 3. Ukidanje umanjenja vrijednosti

revalorizirane dugotrajne materijalne imovine
imovine
1. Društvo u svojim poslovnim knjigama ima eviden- Na svaki datum izvještavanja poduzetnik treba oci-
tirano postrojenje koje se iskazuje po svom revalo- jeniti postoji li pokazatelj da je u prethodnim razdoblji-
riziranom iznosu. Stanja u poslovnim knjigama su ma priznat gubitak od umanjenja neke imovine sma-
slijedeća: njen ili više ne postoji. Ako takav pokazatelj postoji,
poduzetnik je dužan ponovo procijeniti nadoknadiv
Opis Iznos
iznos takve imovine (toč. 110. MRS-a 36).
Postrojenje 1.200.000,00
Kao i pri utvrđivanju nadoknadivog iznosa za pret-
Ispravak vrijednosti postrojenja
600.000,00 hodno priznat gubitak od umanjenja imovine, a prema
(akumulirana amortizacija)
zahtjevima toč. 111. MRS-a 36, i u ovom slučaju postoje
Revalorizacijska rezerva 160.000,00
vanjski i unutarnji izvori informacija koji poduzetniku
Odgođene porezne obveze 40.000,00
pomažu pri ocjeni da za neku imovinu više ne postoji
2. Nakon obavljene procjene vrijednosti u uporabi gubitak od umanjenja ili se smanjio.
postrojenja, koja je manja od neto knjigovodstvene ▶ Vanjski izvori informacija
vrijednosti postrojenja, društvo donosi odluku o a) tržišna vrijednost sredstva je značajno povećana ti-
vrijednosnom usklađenju postrojenja u iznosu od jekom razdoblja;
300.000,00 kn.
b) značajne su promjene nastale s povoljnim učinkom
Knjiženje: na subjekt za vrijeme razdoblja ili će nastati u bli-
Red. Konto skoj budućnosti, u tehnološkim, tržišnim, gospo-
Opis Iznos
br. Duguje Potražuje darskim ili zakonskim uvjetima u kojima se posluje
Stanja u poslovnim knjigama ili na tržištu kojem je imovina usmjerena;
- postrojenje u uporabi 1.200.000,00 0210 c) tržišne kamatne stope ili druge stope povrata na
- ispravak vrijednosti ulaganja su smanjene tijekom razdoblja i njihova
So postrojenja 600.000,00 0290
- revalorizacijska smanjenja su vjerojatno utjecala na diskontnu stopu
rezerva – postrojenje 160.000,00 9331 koja se koristi u izračunavanju vrijednosti u upo-
- odgođene porezne
trebi sredstva i značajno povećavaju nadoknadivi
obveze 40.000,00 9780
iznos sredstva.
Vrijednosno usklađenje (umanjenje) postrojenja
▶ Unutarnji izvori informacija
- ispravak vrijednosti
(vrijednosno usklađe- d) značajne su promjene nastale s povoljnim učinkom
nje) postrojenja 300.000,00 0298 na subjekt za vrijeme razdoblja ili se očekuje da će
- revalorizacijska
1. rezerva – postrojenje 160.000,00 9331 nastati u bliskoj budućnosti, u mjeri ili na način na
- odgođene porezne koji se imovina koristi ili se očekuje koristiti. Ove
obveze 40.000,00 9780 promjene obuhvaćaju izdatke koji su nastali tijekom
- rashodi od vrijed-
nosnog usklađenja razdoblja s ciljem da se poboljša ili poveća uspješ-
50 postrojenja 100.000,00 7030 nost odnosno restrukturira djelatnost kojoj imovi-
na pripada,
Kao što je vidljivo iz obavljenih knjiženja, vrijedno-
e) podaci raspoloživi iz internog izvješćivanja koji
sno usklađenje (umanjenje) prethodno revalorizirane
ukazuju da ekonomska uspješnost sredstva jest ili
dugotrajne imovine evidentirano je na način da se za
će biti bolja nego se očekuje.
definiran iznos umanjenja imovine prvo ukida iznos
formirane revalorizacijske rezerve zajedno s pripada- Ako poduzetnik ocijeni da navedene vanjske i unu-
jućim iznosom odgođene porezne obveze, a za ostatak tarnje informacije upućuju da postoje realni pokazatelji
iznosa umanjenja imovine terete se rashodi od smanje- da je nadoknadivi iznos imovine veći od njene sadaš-
nja vrijednosti imovine. nje knjigovodstvene vrijednosti (nakon akumulirane
amortizacije i prethodno priznatog gubitka od umanje-
nja), nadoknadivi iznos imovine ili jedinice koja stvara
novac računa se ponovno. Izračun se obavlja na isti na- na korištenja (akumulirana amortizacija):
čin kako smo to naveli u okviru toč. 1. ovog članka. ◆ amortizacija u prvih šest (6) godina korištenja
Gubitak od umanjenja imovine koji je priznat za (250.000,00 x 6) = 1.500.000,00 kn
imovinu, osim goodwilla, u ranijim godinama treba ◆ amortizacija u 7. i 8. godini (177.282,90 x 2) =
ukinuti samo ako su se promijenile procjene korištene 354.565,80 kn
za određivanje nadoknadivog iznosa sredstva od kada
▶ ispravak vrijednosti od vrijednosnog usklađenja
je posljednji gubitak od umanjenja imovine priznat. U
(umanjenja) u 7. godini = 290.868,41 kn
ovom slučaju knjigovodstvena vrijednost sredstva tre-
ba se povećati do njegovog nadoknadivog iznosa. Ovo ▶ neto knjigovodstvena vrijednost postrojenja „Z“ na
povećanje ispravlja gubitak od umanjenja imovine (toč. kraju 8. godine korištenja = 354.565,80 kn.
114. MRS-a 36). Na početku 9. godine korištenja, temeljem anali-
Povećanje knjigovodstvene vrijednosti nekog sred- ze vanjskih i unutarnjih informacija, društvo „A“, su-
stva, osim goodwilla, radi ukidanja gubitka od uma- kladno zahtjevima MRS-a 36, izračunava nadoknadi-
njenja imovine ne treba prelaziti knjigovodstvenu vu vrijednost postrojenja u iznosu od 500.000,00 kn.
vrijednost koja bi se mogla odrediti (neto, bez amorti- Društvo donosi odluku o ukidanju prethodnog gubitka

zacije) da nije bilo gubitka od umanjenja imovine koji od umanjenja postrojenja u iznosu od 145.434,20 kn
je priznat za tu imovinu u ranijim godinama (toč. 117. (500.000,00 – 354.565,80) te obavlja potrebno knjiže-
MRS-a 36). nje na način da se za navedeni iznos stornira prethod-
Ukidanje gubitka od umanjenja za neku imovinu, no evidentiran ispravak vrijednosti od vrijednosnog
osim goodwilla, treba se priznati kao prihod odmah u usklađenja u korist prihoda od ukidanja gubitka od
računu dobitka i gubitka, osim ako je imovina knjižena umanjenja vrijednosti postrojenja.
u revaloriziranom iznosu po drugim standardima (pri- Knjiženje:
mjerice, sukladno revalorizacijskom modelu iz MRS-a Red. Konto
Opis Iznos
16). S ukidanjem gubitka od umanjenja imovine kod br. Duguje Potražuje
revalorizacije sredstva treba se postupati kao s poveća- Ukidanje gubitka od umanjenja vrijednosti postrojenja „Z“
njem revalorizacije po tom drugom standardu (toč.119. - ispravak vrijednosti
MRS-a 36). (vrijednosno uskla-
1. đenje) postrojenja
Navedeni zahtjevi iz MRS-a 36 u stvari znače da će „Z“ 145.434,20 0298
se ukidanje gubitka od umanjenja priznati kao prihod - prihodi od ukidanja
gubitka od umanjenja
u računu dobiti i gubitka, ali samo za iznos prethod- postrojenja „Z“ 145.434,20 7760
no priznatog gubitka od umanjenja, odnosno do onog
iznosa koji bi predstavljao sadašnju neto knjigovodstve- Uzmimo za primjer da društvo „A“ nije u 7. godini
nu vrijednost kao da prethodnog gubitka od umanjenja korištenja postrojenja „Z“ umanjilo njegovu vrijednost
nikada nije bilo. Svako ukidanje umanjenja vrijednosti za 290.868,41 kn.
imovine u iznosu u kojem ono prelazi iznos prethodno Društvo bi u 7. i 8. godini korištenja i nadalje obra-
priznatog umanjenja tretira se kao revalorizacija imo- čunavalo godišnju amortizaciju u iznosu od 250.000,00
vine sukladno zahtjevima MRS-a 16. kn, te bi knjigovodstvena vrijednost postrojenja „Z“ na 51
Primjer 4. Ukidanje gubitka od umanjenja početku 9. godine korištenja, odnosno prije navedenog
imovine8 ukidanja gubitka od umanjenja iznosila 500.000,00 kn.
To znači da bi u navedenom primjeru svako pove-
Nakon osam (8) godina korištenja postrojenja „Z“, ćanje vrijednosti koje bi premašilo iznos od 500.000,00
društvo „A“ u svojim poslovnim knjigama ima eviden-
kn bilo evidentirano kao revalorizacija postrojenja „Z“

tirana slijedeća stanja u svezi postrojenja „Z“: te bi se taj iznos evidentirao u korist revalorizacijske
▶ nabavna vrijednost postrojenja = 2.500.000,00 kn rezerve.
▶ akumulirani ispravak vrijednosti u osam (8) godi- Na primjer, kada bi društvo „A“ utvrdilo da nado-
knadiva vrijednost postrojenja „Z“ iznosi 550.000,00
8
Primjer 4. je temeljen na poslovnim događajima iz primjera 1. i 2. kn, što znači da bi se tada knjigovodstvena vrijednost
postrojenja „Z“ povećala za 195.434,20 kn, iznos od ne materijalne imovine u poreznom razdoblju kada je
145.434,20 kn (koji povećava knjigovodstvenu vrijed- usklađenje obavljeno ili u razdoblju kada je imovina
nost postrojenja do 500.000,00 kn) bi se evidentirao prodana ili na drugi način uporabljena.
kao prihod od ukidanja gubitka od umanjenja, a iznos Nastavno vam odgovaramo.
od 50.000,00 kn (koji povećava knjigovodstvenu vri-
Prema odredbi članka 5. stavak 1. Zakona o porezu
jednost postrojenja preko 500.000,00 kn) kao poveća-
na dobit (Narodne novine br. 177/04, 90/05 i 57/06), po-
nje revalorizacijske rezerve prema zahtjevima HSFI-a
rezna osnovica je dobit koja se utvrđuje prema računo-
6 i MRS-a 16.
vodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda pri-
je obračuna poreza na dobit, uvećana i umanjena prema
Amortizacija nakon ukidanja prethodno
odredbama istoga Zakona. Primjena računovodstvenih
priznatog vrijednosnog usklađenja
propisa znači i primjenu Međunarodnih standarda fi-
Nakon što je storniranje gubitka od umanjenja imo- nancijskog izvještavanja (MSFI) i Međunarodnih raču-
vine priznato, trošak amortizacije se treba uskladiti za novodstvenih standarda (MRS), a to znači iskazivanje
buduća razdoblja kako bi se sustavno rasporedio na realne, fer vrijednosti imovine u bilanci. Fer vrijednost
promijenjenu knjigovodstvenu vrijednost imovine tije- je definirana kao iznos za koji bi se imovina mogla raz-
kom preostalog korisnog vijeka trajanja sredstva. Sam mijeniti između upućenih i voljnih stranaka u transak-
postupak usklađenja troška amortizacije kod ukidanja ciji pred pogodbom, u što spada usklađenje vrijednosti
vrijednosnog usklađenja istovjetan je onome prikaza- opreme i zaliha na vrijednost nižu od knjigovodstvene,
nom u Primjeru 2. kako je to navedeno u definicijama pojmova MSFI-a 1,
Dodatak A.
Zakon o porezu na dobit u člancima 9. i 10. propisuje
4. Porezni aspekt priznavanja odstupanja od navedenih računovodstvenih propisa tako
vrijednosnog usklađenja da propisuje za koju se imovinu rashodi porezno ne pri-
znaju pri usklađenju njene vrijednosti s realnom vrijed-
U hrvatskoj računovodstvenoj praksi ponekad se nošću. Za iznos rashoda s naslova smanjenja vrijednosti
javlja dvojba u svezi poreznog priznavanja ili ne pri- imovine treba povećati poreznu osnovicu u razdoblju
znavanja rashoda od vrijednosnog usklađenja dugo- kada je vrijednost imovne smanjenja kao privremenu
trajne materijalne imovine. razliku, jer se ti rashodi porezno priznaju u razdoblju
Dvojba proizlazi iz tumačenja odredbe čl. 12. st. 10. u kojemu se imovna proda ili na drugi način upotrijebi
Zakona o porezu na dobit9 prema kojoj se neamorti- (sve zalihe, financijska imovina, potraživanja). Među-
zirani trošak nabave dugotrajne imovine priznaje u tim, Zakon o porezu na dobit ne propisuje obvezu pove-
porezni rashod u poreznom razdoblju u kojem je du- ćanja porezne osnovice za rashode od usklađenja vrijed-
gotrajna imovina prodana, darovana, na drugi način nosti dugotrajne imovine. To znači da se rashodi nastali
otuđena ili uništena. Doslovnim tumačenjem navede- usklađenjem vrijednosti dugotrajne imovine porezno
ne odredbe moglo bi se zaključiti da rashodi od vrijed- priznaju u razdoblju kada je usklađenje obavljeno, ne-
nosnog usklađenja (umanjenja) dugotrajne materijalne ovisno o tome je li dugotrajna materijalna imovina pro-
nisu porezno priznati rashod odnosno da povećavaju dana, uništena ili na drugi način uporabljena, a što pro-
52 osnovicu poreza na dobit jer imovina u trenutku obav- istječe iz navedene odredbe članka 5. stavak 1. Zakona
ljanja vrijednosnog usklađenja nije prodana, darovana, o porezu na dobit, odnosno primjene računovodstvenih
na drugi način otuđena ili uništena. propisa pri utvrđivanju porezne osnovice…“
Ministarstvo financija se po tom pitanju izjasnilo Prema navedenom mišljenju Ministarstva financija
svojim mišljenjem od 19. rujna 2007. godine10, čije di- zaključujemo da je rashod od vrijednosnog usklađe-
jelove navodimo u nastavku: nja dugotrajne materijalne imovine porezno priznat
„U vašem pismu … postavljate pitanje priznaje li se rashod u razdoblju u kojem je vrijednosno usklađenje
rashod s naslova vrijednosnog usklađenja dugotraj- odnosno umanjenje vrijednosti obavljeno.
9
Zakon o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04, 90/05, 57/06,
146/08 i 80/10)
10
Klasa: 410-01/07-01/1161; Ur. br.: 513-07-21-01/07-2
5. Zaključak usklađenja odnosno umanjenja vrijednosti svoje dugo-

trajne imovine.
Vrijednosno usklađenje (umanjenje vrijednosti)
dugotrajne materijalne imovine prema zahtjevima Literatura:
računovodstvenih standarda i nije tako jednostavan 1. Odluka o objavljivanju Međunarodnih standarda fi-
postupak kako se to ponekad želi prikazati. Obveznici nancijskog izvještavanja (Nar. nov., br. 136/09, 8/10,
primjene računovodstvenih standarda bi pri naknad- 18/10, 27/10 i 65/10)
nom mjerenju dugotrajne materijalne imovine trebali 2. Odluka o objavljivanju Hrvatskih standarda finan-
u potpunosti primjenjivati zahtjeve računovodstvenih cijskog izvještavanja (Nar. nov., br. 30/08 i 4/09).
standarda.
3. Barry J. Epstein: Eva K. Jermakowicz, IFRS 2008 –
Bez obzira na navedeno, prilično je izvjesno da će Interpretation and application of International fi-
pri procjenjivanju i izračunavanju nadoknadive vrijed- nancial reporting standards, John Wiley & Sons,
nosti pojedine dugotrajne materijalne imovine obve- Inc., Hoboken, New Jersey, 2008.
znici primjene računovodstvenih standarda nailaziti na
4. Vidučić, Lj.: Financijski menadžment, V. izdanje,
brojne poteškoće, osobito pri utvrđivanju vrijednosti u

Zagreb, 2006.
uporabi dugotrajne materijalne imovine, jer bi postu-
pak njenog utvrđivanja mogao ipak biti prekomplici- 5. Žic, I.: “Vrijednosno usklađivanje dugotrajne mate-
ran za široku uporabu. rijalne imovine”, Financije i porezi br. 2/2008, TEB
Zagreb
Upravo radi složenosti postupka utvrđivanja vri-
jednosti u uporabi pojedine dugotrajne materijalne 6. Žager, K.: „Vrijednosno usklađivanje imovine“, Su-
imovine, možemo zaključiti da će u hrvatskoj raču- vremeno poduzetništvo br. 10/2002, TEB Zagreb
novodstvenoj praksi utvrđivanje nadoknadive vrijed-
nosti dugotrajne materijalne imovine ipak češće biti
povezano s utvrđivanjem fer vrijednosti umanjene za

troškove prodaje nego s utvrđivanjem njene vrijedno-
sti u uporabi. Naravno, takav postupak umanjenja vri- Dobro je podsjetiti se!
jednosti ne bi bio sukladan zahtjevima MRS-a 36, koji
▶ Ako je nadoknadivi iznos dugotrajne
je po tom pitanju vrlo jasan te zahtjeva izračun i fer
materijalne imovine niži od njene knji-
vrijednosti umanjene za troškove prodaje i vrijednost
govodstvene vrijednosti, tada je potrebno
imovine u uporabi. knjigovodstvenu vrijednost predmetne
Kod imovine koja se drži isključivo za otuđenje imovine smanjiti do njenog nadoknadivog
(prodaju), poduzetnici nemaju razloga vjerovati da će iznosa.
vrijednost u uporabi takve imovine biti znatno različita ▶ Nadoknadivi iznos definiran je kao viši iznos između fer
od njene fer vrijednosti umanjene za troškove prodaje, vrijednosti imovine umanjene za troškove prodaje te vrijednosti
pa u takvim slučajevima MRS 36 (toč. 21.) dopušta ko- imovine u uporabi.
rištenje fer vrijednosti umanjene za troškove prodaje ▶ Fer vrijednost imovine umanjena za troškove prodaje je iznos
za utvrđivanje nadoknadive vrijednosti takve imovine, za koji se imovina ili jedinica koja stvara novac može prodati
jer se kod takve imovine vrijednost u uporabi ionako između informiranih i nepovezanih stranaka koje su voljne obaviti
53
uglavnom sastoji od neto primitaka od prodaje, budući transakciju.
▶ Vrijednost imovine u uporabi je sadašnja vrijednost budućih
su novčani tokovi od neprekinute uporabe sve do pro-
novčanih tokova za koje se očekuje da će pritjecati od imovine ili
daje vjerojatno zanemarivi.
jedinice koja stvara novac.
Kojim god načinom obveznici primjene računovod- ▶ Za izračun vrijednosti u uporabi potrebno je procijeniti iznos
stvenih standarda procjenjivali i izračunavali nadokna- budućih novčanih tokova i primijeniti odgovarajuću diskontnu
divu vrijednost svoje dugotrajne materijalne imovine, stopu.
potrebno je voditi računa i o zahtjevima MRS-a 36 ▶ Rashod od vrijednosnog usklađenja dugotrajne materijalne
(toč. 126. – 137.) kojima su navedene informacije koje imovine je porezno priznat rashod u trenutku vrijednosnog uskla-
poduzetnici moraju objaviti u svojim bilješkama uz đenja imovine.
financijske izvještaje u svezi obavljenog vrijednosnog
Zlatko Bakić,
dipl. oec. i ovl. rev.
Kupnja i prodaja
Zagreb
adaptiranih starih
nekretnina
Računovodstveno i porezno postupanje s adaptiranim i re-
konstruiranim starim nekretninama ima niz specifičnosti.
Kada se ove nekretnine u daljnjem prometu smatraju „sta-
rim” a kada „novim” nekretninama, te kako se pritom opo-
rezuju i evidentiraju autor pojašnjava u nastavku članka.
Poduzetnici često kupuju tzv. stare 1. Porezni tretman rekon-

nekretnine, tj. nekretnine izgrađene prije
1.1.1998., radi daljnje prodaje ili za svo-
struiranih, adaptiranih i
je potrebe, kao dugotrajnu materijalnu dograđenih nekretnina
imovinu koju iz različitih razloga kasnije
Porezni tretman adaptirane i dogra-
prodaju. S obzirom da su ove nekretnine
đene nekretnine ovisi od tri faktora i to:
nabavljene uz plaćanje 5% poreza na pro-
met nekretnina, u daljnjoj prodaji treba- 1. da je zgrada u trenutku stjecanja upi-
le bi se oporezivate porezom na promet sana u zemljišne knjige,
nekretnina od 5%, sukladno odredbama 2. fizičkom stanju objekta nakon adapta-
Zakona o porezu na promet nekretnina1. cije i rekonstrukcije, te
3. vrsti građevinske dozvole.
Međutim, stare su nekretnine u većini
slučajeva zbog starosti u poluruševnom ili Navedeno proizlazi iz mišljenja Mi-
ruševnom stanju te se moraju rekonstrui- nistarstva financija, Kl. br.: 410-19/99-
rati ili adaptirati da bi postale funkcional- 01/461, Ur. br. 513-07/99-2 od 27.srpnja
ne. Pri tome su potrebni i veći građevinski 1999., iz kojeg izdvajamo: „Prema odredbi
zahvati na rekonstrukciji, da bi se takva čl. 20. Zakona o porezu na dodanu vri-
nekretnina stavila u funkciju. Prilikom jednost (Nar. nov., br. 47/95. i 164/98.)
rekonstrukcije i adaptacije građevinski poduzetniku - poreznom obvezniku koji je
materijal i usluge kooperanata nabavljaju nabavio tzv. rabljenu nekretninu na koju je
PROČITAJTE VIŠE...
platio porez na promet nekretnina po stopi
54 se uz 23% PDV-a koji investitor ili izvođač
radova ima pravo uz zadovoljenje uvjeta 5% prema odredbama Zakona o porezu na
Z. Barac: Oporezivanje promet nekretnina (Nar. nov., br. 69/97.)
prometa nekretnina- iz čl. 20. Zakona o porezu na dodanu vri-
jednost2 odbiti kao pretporez. na kojoj obavlja adaptaciju i dalje je pro-
ma, FIP 12/08 daje, nije zabranjen odbitak pretporeza po
S obzirom na tu činjenicu postavlja se
računima dobavljača za isporučeni materi-
pitanje poreznog tretmana kod daljnje
jal i usluge potrebne za tu adaptaciju. .....
prodaje ovih nekretnina.
Adaptirana nekretnina prilikom pro-
1
Zakon o porezu na promet nekretnina (Nar. nov., daje kupcu može imati različiti tretman.
br. 69/97, 26/00-Odluka USRH i 153/02) Ako se radi o tzv. rabljenoj nekretnini
2
Zakon o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., na kojoj su obavljeni manji adaptacijski
br. 47/95-94/09; u nastavku: Zakon o PDV-u)
UDK 657.1
radovi za koje po Zakonu o gradnji nije potrebna građe- sukladno odredbama čl. 4. Zakona o porezu na pro-
vinska dozvola, takva nekretnina i dalje zadržava status met nekretnina. Ukoliko su nakon stjecanjana na
tzv. rabljene nekretnine i pri prodaji takve nekretnine nekretnini izvršeni manji adaptacijski radovi, koji
stjecatelj nekretnine je prema odredbi čl. 6. Zakonu o se mogu tretirati kao tekuće održavanje i kod ko-
porezu na promet nekretnina, obveznik poreza na pro- jih je odbijen pretporez po računima dobavljača za
met nekretnina, na osnovicu koju čini tržišna vrijednost materijal i usluge, ne mijenja porezni tretman pred-
nekretnina. metne nekretnine.
Nekretnina na kojoj su obavljeni veliki adaptacijsko- ▶ „stara nekretnina” na kojoj su izvedeni veći građe-
rekonstrukcijski radovi kojima se bitno mijenja vijek vinski radovi, koji uključuju troškove investicijskog
korištenja nekretnine, povećanje površine, znatno po- održavanja ili radove koji predstavljaju investicijsko
boljšanje unutrašnje uređenosti i opremljenosti nekret- ulaganje na nekretni i koji povećavaju nekretninu za
nine, i za koju je potrebna građevinska dozvola, smatra novoizgrađene dijelove (površinu), i po čijim računi-
se u smislu odredbe čl. 9. Pravilnika o porezu na dodanu ma dobavljača za materijal i usluge je odbijen pretpo-
vrijednost (Nar. nov., br. 60/96., 113/97. i 7/99.) novoiz- rez, dobiva u poreznom smislu tretman novoizgrađe-
građenom nekretninom koja pri prodaji podljiježe opo- ne nekretnina, te se ista u daljnoj prodaji oporezuje
rezivanju porezom na dodanu vrijednost. porezom na dodanu vrijednost prema čl. 2. st. 1. toč.
1. Zakona o PDV-u. Samo se dio koji se odnosi na ze-
Prema odredbi čl. 9. Pravilnika, novosagrađenom ne-
mljište, uvećano za naknade komunalnog uređenja, i
kretninom smatraju se nekretnine (građevine I njihovi
dalje oporezuje porezom na promet nekretnina.
dijelovi) koje su sagrađene, isporučene ili plaćene nakon
31. prosinca 1997. godine. Kod sastavljanja ugovora o kupoprodaji treba utvr-
diti koji dio nekretnine podliježe oporezivanju pore-
Poreznu osnovicu za obračun poreza na promet ne-
Zlatko Bakić | Kupnja i prodaja adaptiranih starih nekretnina

zom na promet nekretnina, sukladno odredbama čl. 4.
kretnina prema odredbi čl. 8., st. 1. Zakona o porezu na
Zakona o porezu na promet nekretnina, a koji dio se
dodanu vrijednost i čl. 51., st. 14 Pravilnika, čini na-
oporezuje PDV-om, sukladno čl. 2. st. 1. toč. 1. Zakona
knada za vrijednost isporučenog objekta koja ne sadr-
o porezu na dodanu vrijednost. Na temelju kupopro-
ži vrijednost zemljišta ni iznos naknade za komunalno
dajnog ugovora porezno tijelo će razrezati porez na
uređenje zemljišta prema odluci mjerodavnih tijela.
promet nekretnina sukladno odredbama čl. 17. Zako-
Dogradnja jedne etaže na postojećoj nekretnini smatra na o porezu na promet nekretnina, koji će prema čl. 6.
se također novoizgrađenom nekretninom koja pri isporu- Zakona o porezu na promet nekretnina platiti porezni
ci podliježe oporezivanju porezom na dodanu vrijednost. obveznik, koji je stjecatelj nekretnine.
Poreznu osnovicu čini naknada za isporučeni dio nekret-
PDV na osnovicu dijela tržišne vrijednosti nekret-
nine (stan, apartman) umanjena za vrijednost zemljišta
nine prodavatelj zaračunava stjecatelju u računu R-1.
i naknade za komunalno uređenje prema odluci mjero-
Stjecatelj koji je porezni obveznik, u sustavu PDV-a,
davnih tijela u smislu odredbe čl. 51., st. 14. Pravilnika.
temeljem računa odbiti će pretporez, prema čl. 20. Za-
U smislu odredbe čl. 9 Zakona o vlasništvu i drugim kona o PDV-u, a stjecatelj koji je krajnji korisnik PDV
stvarnim pravima (Nar. nov., br. 91/96.) postoji jedin- će u konačnosti platiti.
stvo zemljišta i zgrade, te pri prodaji stana ili apartma-
U eventualnom daljnjem prometu (prodaje i stjeca-
na prodavatelj isporučuje, a kupac stječe i pripadajuće
nja) nekretnina će imati slijedeći porezni status: 55
zemljište.
▶ ukoliko nekretninu prodaje prodavatelj koji je prili-
Vrijednost zemljišta za koju se umanjuje osnovica za
kom stjecanja bio u sustavu PDV-a nekretnina će i
obračun poreza na dodanu vrijednost pri isporuci novo-
dalje zadržati porezni status kakav je imala u trenut-
sagrađene nekretnine, čini tržišna vrijednost zemljišta.
ku stjecanja (“stara“ ili “nova“ nekretnina),
Na tržišnu vrijednost zemljišta u trenutku stjecanja u

▶ ukoliko nekretninu prodaje prodavatelj koji je prili-
koju se uključuje i iznos naknade za komunalno uređe-
kom stjecanja bio krajnji korisnik i nije bio u sustavu
nje zemljišta, obračunava se porez na promet nekretni-
PDV-a, svaku nekretninu (bilo “staru“, bilo “novu“)
na po stopi od 5%.”
pri daljnjoj prodaji novom stjecatelju oporezivat će
Iz citiranog mišljenja proizlazi da se: sukladno odredbama čl. 4. Poreza na promet ne-
▶ tzv. „stara nekretnina” i u daljnjoj prodaji oporezuje kretnina.
2. Računovodstvo stare nekretnine Zalihe3, odnosno MRS-a 2 Zalihe4, drži zbog prodaje u
redovitom tijeku poslovanja.
Prilikom evidentiranja kupnje i prodaje adaptirane U slučaju “b“ također se radi o trgovačkoj robe s tim
i rekonstruirane „stare” nekretnine postavlja se pitanje što se adaptacija i rekonstrukcija iste smatra njenom
računovodstvenog tretmana takve nekretnine. Pod tim doradom, te se nekretnina evidentira kao trgovačka
se prvenstveno misli na pitanje da li je takva nekretni- roba na doradi i obradi. Ukupna vrijednost nekretni-
na trgovačka roba ili poluproizvod koji treba dovršiti ne, uključujući nabavnu vrijednost zemljišta evidenti-
i prodati kao gotov proizvod. Određivanje načina evi- ra se na kontu 662-Roba na doradi, kao i svi budući
dentiranja ovisi o više slučajeva: troškovi adaptacije i rekonstrukcije. Dakle, i s ovom
a) da li se nekretnina samo kupuje i u nepromijenje- nekretninom postupa se sukladno zahtjevima HSFI-a
nom fizičkom stanju prodaje kao rabljena nekretni- 10, odnosno MRS-a 2, te se ista iskazuje kao kratko-
na sa 5% poreza na promet nekretnina, ročna imovina.
b) da li se nekretnina kupuje i adaptira uz građevin- U slučaju “c“, s obzirom da se radi o kompletnom
sku dozvolu dobivenu samo u svrhu rekonstrukcije rušenju i gradnji nove nekretnine, za nekretninu se
i adaptacije i to: primjenjuju metode praćenja proizvodnje u tijeku,
1. kada troškovi adaptacije bitno ne mjenjaju funk- sukladno HSFI-u 10 (MRS-u 2). To znači da će se svi
cionalnost i fizičko stanje nekretnine, te se ne- troškovi rušenja stare zgrade, nabavljeni materijal i
kretnina i dalje prodaje uz 5% poreza na promet usluge, te ostali izravni troškovi evidentirati u prvoj
nekretnina. fazi na kontima grupe 4-Troškovi. U drugoj fazi preko
2. kada se rabljena nekretnina adaptira i rekonstrui- konta 490-Raspored troškova proizvodnje isti se pre-
ra, a krajnji rezultat te adaptacije i rekonstrukcije nose na konto 600-Proizvodnja u tijeku, a po završet-
je bitno promjenjena i poboljšana funkcionalnost ku radova nekretnina se evidentira na kontu 630-Go-
i fizičko stanje nekretnine. U tom slučaju se cijeli tovi proizvodi u skladištu. Na isti način evidentirat će
građevinski dio nekretnine prodaje uz 23% pore- se i nabavna vrijednost zemljišta na kojem je srušena
za na dodanu vrijednost, a pripadajuće zemljište stara nefunkcionalna ruševna zgrada i na kojem će se
uz 5% poreza na promet nekretnina. izgraditi novi objekt.
3. kada se rabljena nekretnina dorađuje (na staroj Opći troškovi koji se pritom javljaju predstavljaju
nekretnini gradi se nova etaža) gdje se stari dio troškove razdoblja i izravno terete ukupan prihod.
nekretnine prodaje uz 5% PPN-a, a novi dogra- U nastavku dajemo primjer poreznog i računovod-
đeni dio uz 23% PDV-a, te 5% poreza na promet stvenog tretmana kupnje i prodaje nekretnine izgrađe-
nekretnina na pripadajući dio zemljišta. ne prije 1.1.1998.
c) da li se nekretnina kupuje, ali zbog starosti i nefunk-
cionalnosti nema upotrebnu vrijednost, te se ista Primjer 1. Kupnja, rekonstrukcija i prodaja
ruši i izgrađuje (uz potrebnu građevinsku dozvolu) stare nekretnine
i prodaje kao potpuno nova nekretnina uz obračun
Trgovačko društvo “Gradpromet” d.o.o. kupilo je
i plaćanje poreza na dodanu vrijednost po stopi od
građevinski kompleks izgrađen prije 1.1.1998. s ci-
23%. U tom slučaju pripadajući dio zemljišta uve-
56 ljem daljnje prodaje.
ćan za naknadu troškova komualnog uređenja opo-
rezuje se sa 5% poreza na promet nekretnina. Nekretnina se sastoji od slijedećeg:
U slučaju navedenom pod točkom “a“, kada se roba 1. zemljišta u ukupnoj površini od 2.000 m2,
kupuje i prodaje u nepromijenjenom fizičkom stanju, 2. objekta “A“ - skladišni prostor izgrađen tije
riječ je o kupoprodaji nekretnine, te se ista evidentira kom 1985., ukupne površine 800 m2 i
kao trgovačka roba. Vrijednost nekretnine, uključujući
3
i nabavnu vrijednost zemljišta, evidentira se u okviru Hrvatski standardi financijskog izvještavanja
konta 660-Roba na skladištu. To znači da će ova ne- (Nar. nov., br. 30/08 i 4/09)
4
kretnina biti iskazana u bilanci trgovačkog društva kao Međunarodni standardi financijskog izvještavanja/Međunarodni
računovodstveni standardi, MSFI/MRS,
kratkotrajna imovina koja se po definiciji HSFI-a 10
(Nar. nov., br. 136/09–65/10
3. objekta “B“ - upravna zgrada izgrađena Objekt “A“

1985., ukupne površine 410 m2. Ukupna bruto razvijena površina: prizemlje 400 m2
Za stavljanje nekretnine u funkciju potrebna je I kat 400 m2
rekonstrukcija koja mijenja temeljni izgled i fizičko
ukupno: 800 m2
stanje zgrade, te je u tu svrhu izdana građevinska
dozvola. Objekt “B“
4. objekta “C“ - tvornička zgrada izgrađena Ukupna bruto razvijena površina: prizemlje 150 m2
1947. površine 1.000 m2. I kat 130 m2
Zgrada je u ruševnom stanju i nije za uporabu. ukupno: 410 m2
Zgradu je potrebno srušiti i na njenom mjestu iz-
graditi novu zgradu za što je potrebna nova građe- Na temelju navedenih podataka utvrđeni su postoci
vinska dozvola. udjela zgrada i zemljišta u ukupnoj nabavnoj vrijedno-
sti, te raspored nabavne vrijednosti kao što je prikaza-
Vrijednost nekretnine:
no u Tablici 1.
Kupovna vrijednost nekretnine 10.000.000,00 kn
Tablica 1. Udjeli pojedinih dijelova nekretnina
Porez na promet nekretnina 5% 500.000,00 kn
Red. Površina Koef. udjela
Ukupna nabavna vrijednost: 10.500.000,00 kn Nekretnina Vrijednost
br. m2 (%)
1 2 3 4 5
Utvrđivanje vrijednosti zgrada i zemljišta u 1. Objekt “A“ 800 24.92 2.616.822,43
ukupnoj nabavnoj vrijednosti nekretnine 2. Objekt “B“ 410 12.77 1.341.121,50

3. Zemljište 2.000 62.31 6.542.056,07

Radi utvrđivanja poreznog statusa nabavljene ne- Ukupno: 3.210 100.00 10.500.000,00
kretnine prvenstveno treba razlučiti vrijednost zemlji- Vrijednost zemljišta po m2 = 6.542.056,07 : 2.000 = 3.271,02 kn.
šta i vrijednost pojedine zgrade u ukupnoj vrijednosti
nabavljene nekretnine. Nakon utvrđivanja građevinske vrijednosti zgrade
treba utvrditi vrijednost zemljišta za svaku zgradu po-
Za razlučivanje, ovom prilikom, koristit ćemo se
sebno.
metodom utvrđivanja vrijednosti zemljišta izraženo u
m2 u odnosu na ukupnu površinu m2 cijelog građevin- Da bi se putem koeficijenata utvrdila pripadajuća
skog kompleksa. vrijednost zemljišta svakoj zgradi, treba utvrditi:
S obzirom da je zgrada “C“ u ovom primjeru u pot- a) površinu zemljišta pod zgradama (tlocrtna površina)
puno ruševnom i neupotrebljivom stanju smatra se da b) površinu zemljišta bez zgrada
ista nema tržišnu vrijednost, te se za utvrđivanje koefi- Utvrđivanje pripadajuće vrijednosti zemljišta svakoj
cijenata za raspored troškova nabavne vrijednosti ne- zgradi prikazano je u Tablici 2.
kretnine koristi bruto površina zgrada izražena u m2
samo za zgrade “A“ i “B“. ▼ Tablica 2. Utvrđivanje vrijednosti zemljišta
% učešća tloc.
Nabavna
Tlocrtna površine u Površina Ukupna Vrijednost Ukupna vrijed- 57
Objekt vrijednost
površina ukupnoj tloc. bez zgrada površina zemljišta nost zgrade
zgrade
površini
6 (5 x
1 2 3 4 5 (2 + 4) 7 8
3.271,02)
“A” 400 38.10 361,90 761,90 2.492.205,71 2.616.822,43 5.109.028,14
“B” 150 14.29 135,71 285,71 934.577,14 1.341.121,50 2.275.698,64

“C” 500 47.62 452,38 952,38 3.115.273,22 0,00 3.115.273,22
Ukupno: 1.050 100.00 950,00 2.000,00 6.542.056,07 3.957.943,93 10.500.000,00
Napomena: Za izračun primijenjena je metoda prosječnih odnosa vrijednosti zgrada izgrađenih u različitom periodu
i različitih starosti i zemljišta. Za procjenu građevinske vrijednosti kupljenih zgrada može se angažirati i ovlašteni
sudski vještak.
Evidentiranje kupnje, adaptacije i prodaje Za objekt “A“ izdan je račun R-1 bez PDV-a budući
nekretnina da se pri prodaji istog plaća 5% poreza na promet ne-
kretnina, dok su za objekte “B“ i “C“ izdani računi R-1
Nakon što je utvrđena nabavna vrijednost zemlji- s obračunanim PDV-om, osim za zemljište na koje je
šta i zgrada, u svezi kupnje, adaptacije, rekonstrukci- obračunan porez na promet nekretnina.
je, proizvodnje i prodaje nekretnina, u knjigovodstvu
8. Izvršen je i evidentiran obračun prodaje objekata
tvrtke „Gradpromet” evidentirane su slijedeće poslov-
“A“, “B“ i “C“.
ne promjene:
9. Kupci su platili dug.
1. Nabava nekretnina i plaćanje poreza na promet ne- 10. Izvršen je obračun i plaćanje PDV-a.
kretnina. U graditeljskoj djelatnosti obračun troškova proi-
2. Plaćeno dugovanje prema dobavljačima za nekret- zvodnje vrlo je složen. Radi pravilne evidencije obra-
nine. čuna proizvodnje i dorade potrebno je utvrditi u raču-
3. Plaćen porez na promet nekretnina. novodstveno-obračunskom smislu nosioce troškova
4. Troškovi adaptacije i rekonstrukcije objekta “B“ i i mjesta troška. To uključuje formiranje određenih
troškovi proizvodnje objekta “C“ prema računima organizacijskih jedinica. Najčešće su to gradilišta kao
dobavljača za materijal i usluge iznose: cjeline ili objekti kao cjeline, te prateće službe kao što
- za objekt “B“ 970.000,00 kn su nabava, transport i dr. koji imaju obilježje troškova
- za objekt “C“ 5.254.000,00 kn koji se raspoređuju na objekte ili druge nosioce troš-
- dobavljači za troškovi uprave 185.000,00 kn kova, kao troškovi konverzije sukladno HSFI 10. Opći
- ukupno računi dobavljača: 6.409.000,00 kn troškovi uprave ne terete troškove objekata, već pred-
stavljaju troškove razdoblja koji izravno terete ukupan
5. Obračunati su ostali troškovi, amortizacija, troško
prihod sukladno HSFI 16 - Rashodi. U primjeru, bu-
vi osoblja, naknade, članarine, kamate i sl.
dući da se radi o više objekata, obračunske jedinice za
6. Prijenos troškova na zalihe.
praćenje troškova proizvodnje i rekonstrukcije formi-
7. Objekti nekretnine prodani su kupcima po slijede
rane su prema vrstama objekta. To su objekti “B“ i “C“,
ćim neto cijenama:
budući da se objekt “A“ prodaje u istom stanju u kojem
- objekt “A“ – kupcu “Metalprom“ 6.000.003,85 kn
je i nabavljen tj. kao trgovačka roba. Navedeno je pri-
- objekt “B“ – kupcu “Borpromet“ 5.100.001,66 kn kazano u Tablici 3.
- objekt “C“ – kupcu “Velprom“ 14.116.711,17 kn.
▼ Tablica 3. Raspored troškova proizvodnje
Troškovi Troškovi
Opći troškovi
Konto Vrsta i naziv troška adaptacije proizvodnje Ukupno
uprave
objekta “B” objekta “C“
1 2 3 4 5 6
40000 Troškovi građ. zemljišta 0,00 3.115.273,22 0,00 3.115.273,22
40001 Sirovine i materijal 300.000,00 2.500.000,00 10.000,00 2.810.000,00
400 Ukupno troškovi materijala: 300.000,00 5.615.273,22 10.000,00 5.925.273,22
58 401 Troškovi energije 200.000,00 500.000,00 25.000,00 725.000,00
402 Troškovi pričuvih dijelova 6.000,00 10.000,00 30.000,00 46.000,00
403 Troškovi sitnog inventara 14.000,00 30.000,00 20.000,00 64.000,00
413 Troškoovi kooperanata i ostalih usluga 450.000,00 2.214.000,00 100.000,00 2.764.000,00
Ukupno troškovi po računima dobavljača 970.000,00 8.369.273,22 185.000,00 9.524.273,22
430 Amortizacija 0,00 0,00 30.000,00 30.000,00
4452 Naknade, članarine i doprinosi 0,00 0,00 20.000,00 20.000,00
470 Troškovi osoblja 50.000,00 600.000,00 80.000,00 730.000,00
710 Kamate na kredite 0,00 0,00 1.000.000,00 1.000.000,00
Troškovi sveukupno: 1.020.000,00 8.969.273,22 1.315.000,00 11.304.273,22
Kupcima nekretnina izdani su računi R-1 sa sljedećim elementima:

▶ „Metalprom”-u d.o.o. za objekt “A“, tzv. “staru nekretninu”
Opis Jed. mj. Količina Cijena Iznos
Objekt “A“ skladišna hala na lokaciji
Cesarov put br. 24, Zagreb m2 800 4.383,31 3.506.648,00
Građevinsko zemljište m2 761,90 3.272,55 2.493.355,85
Ukupno: 6.000.003,85
PDV nije obračunan temeljem čl. 4. Zakona o porezu na promet nekretnina i čl. 87. st. 1. Pravilnika o porezu na
dodanu vrijednost.
▶ „Borpromet”-u d.o.o. za objekt “B“, rekonstruiranu i adaptiranu “staru nekretninu”

Objekt “B“ upravna zgrada na lokaciji
Cesarov put br. 24, Zagreb m2 410,00 10.158,54 4.165.001,40
2
Građevinsko zemljište m 285,71 3.272,55 935.000,26
Ukupno: 5.100.001,66
Osnovica za PDV 4.165.001,40
PDV 23% 957.950,32
Ukupno za naplatu: 6.057.951,98

PDV na 2. stavku „građevinsko zemljište” nije obračunan temeljem čl. 4. Zakona o porezu na promet nekretnina i čl.
87. st. 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost.
▶ „Velprom”-u d.o.o. za objekt “C“, novoizgrađenu nekretninu

Objekt “C“ upravna zgrada na lokaciji
Cesarov put br. 24, Zagreb m2 1.000,00 11.000,00 11.000.000,00
Građevinsko zemljište m2 952,38 3.272,55 3.116.711,17
Ukupno: 14.116.711,17
Osnovica za PDV 11.000.000,00
PDV 23% 2.530.000,00
Ukupno za naplatu: 16.646.711,17
PDV na 2. stavku „građevinsko zemljište” nije obračunan temeljem čl. 4. Zakona o porezu na promet nekretnina i čl.
87. st. 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost. 59
RAČUNOVODSTVO TRGOVAČKIH DRUŠTAVA

• primjena Zakona o računovodstvu i drugih povezanih propisa • utvrđivanje i raspodjela financijskog rezultata
• knjigovodstvene evidencije i kontni plan • sastavljanje financijskih izvještaja na praktičnom primjeru

• knjiženja svih poslovnih događaja prema HSFI i MSFI na • prihvaćanje i objava financijskih izvještaja i godišnjeg
primjerima iz prakse izvješća
• primjeri knjiženja poreza, doprinosa i drugih davanja • primjeri računovodstvenih politika, akata i odluka
• provođenje i knjiženje rezultata inventure i procjena • konsolidacija financijskih izvještaja
Cijena: 500,00 kn

Knjiženje:
Red. Konto
Opis Iznos
Nabava nekretnina
- objekt “A“ - roba 4.865.741,09 66000
1.a - objekt “B“ građevinski dio - roba na doradi 1.277.258.57 66200
- objekt “B“ zemljište - roba na doradi 890.073,47 66201
- objekt “C“ zemljište - trošak 2.966.926,87 40000
- dobavljači nekretnina 10.000.000,00 220
Obračun poreza na promet nekretnina

- objekt „A” 243.287,05 66000
1.b - objekt “B“ građevinski dio 63.862,93 66200
- objekt “B“ zemljište 44.503,67 66201
- objekt “C“ zemljište 148.346,35 40000
- obveze za porez na promet nekretnina 500.000,00 2640
Prijenos zemljišta u proizvodnju
1.c
- prijenos zemljišta „C” u proizvodnju 3.115.273,22 60001 490
Podmirenje obveze prema dobavljaču

2.
- plaćanje računa dobavljača za nekretninu 10.000.000,00 220 1000
Plaćanje poreza na promet nekretnina

3.
- plaćanje poreza na promet nekretnina 500.000,00 2640 1000
Troškovi adaptacije i rekonstrukcije objekta „B”
- troškovi materijala na doradi - objekt „B” 300.000,00 40001

- troškovi energije na doradi - objekt “B“ 200.000,00 401
4.a - troškovi pričuvnih djelova na doradi - objekt “B“ 6.000,00 402
- troškovi otpisa sitnog inventara 14.000,00 403
- troškovi usluga kooperanata i ostalih usluga 450.000,00 413
- pretporez po ulaznim računima 223.100,00 1602
- dobavljači za materijal i usluge - objekt “B“ 1.193.100,00 220
Troškovi proizvodnje objekta „C”
- troškovi materijala za proizvodnju 2.500.000,00 40001

- troškovi energije 500.000,00 401
4.b - troškovi pričuvnih dijelova 10.000,00 402
- troškovi sitnog inventara 30.000,00 403
- troškovi kooperanata i ostalih usluga 2.214.000,00 413
- pretporez po ulaznim računima 1.208.420,00 1602
- dobavljači za materijal i usluge - objekt “C“ 6.462.420,00 220
Troškovi uprave
- troškovi potrošnog materijala 10.000,00 4000

- troškovi energije 25.000,00 401
4.c - troškovi održavanja 30.000,00 402
- troškovi sitnog inventara 20.000,00 403
60 - troškovi usluga 100.000,00 413
- pretporez po ulaznim računima 42.550,00 1602
- dobavljači za materijal i usluge 227.550,00 220
Plaćeni računi dobavljačima materijala i usluga
4.d
- plaćeni računi dobavljačima 7.883.070,00 220 1000
Obračunata amortizacija
5.a
- trošak amortizacije 30.000,00 430 029
Trošak osoblja
- troškovi osoblja na doradi objekta “B“ 50.000,00 47

5.b - troškovi osoblja u proizvodnji objekta “C“ 600.000,00 47
- troškovi osoblja u upravi 80.000,00 47
- obveze za troškove osoblja 730.000,00 27
Red. Konto
Opis Iznos
Plaćeni troškovi osoblja
5.c
- plaćeni porezi, dopirnosi i neto plaće 730.000,00 27 1000
Troškovi naknada, članarina i sl.

5.d
- troškovi naknada, članarina i sl. 20.000,00 4452 2643
Plaćeni troškovi naknada, članarina i sl.

5.e
- plaćeni troškovi naknada, članarina i sl. 20.000,00 2643 1000
Obračunate kamate na kratkoročni kredit

5.f
- kamate na kratkoročni kredit 1.000.000,00 710 2563
Plaćene kamate po kreditu

5.g
- plaćene kamate 1.000.000,00 2563 1000
Prijenos troškova na zalihe
- prijenos troškova dorade objekta “B“na zalihe 970.000,00 6620 490

- prijenos troškova proizvodnje objekta „C” na zalihe 5.254.000,00 60001 490
- prijenos dijela troškova osoblja na zalihe - objekt “B“ 50.000,00 6620 490
6. - prijenos dijela troškova osoblja na zalihe - objekt “C“ 600.000,00 60001 490
- prijenos sa dorade na zalihe robe objekta „B“- 2.361.121,50 66001 66200
- prijenos zemljišta - objekt “B“ na zalihe robe 934.577,14 66002 66201
- prijenos troškova proizvodnje objekta “C“ na gotove proizvode 5.854.000,00 63000 60000
- prijenos troškova zemljišta objekta “C“ na gotove proizvode 3.115.273,22 63001 60001

Objekt “A “ prodan kupcu
7.a
- izdan račun kupcu „Metalprom” za objekt “A“ 6.000.003,85 120 7521
Objekt “B “ prodan kupcu
7.b - izdan račun za objekt “B“ 5.100.001,66 7521

- obveza za PDV 957.950,32 2602
- potraživanje od kupca “Borpromet” 6.057.951,98 120
Objekt “C “ prodan kupcu
7.c - izdan račun za objekt “C“ 14.116.711,17 7501

- obveza za PDV 2.530.000,00 2602
- potraživanje od kupca “Velprom” 16.646.711,17 120
Obračun prodaje objekta “A”
8.a
- obračun troškova prodaje objekta “A“ 5.109.028,14 7020 66000
Obračun prodaje objekta ”B”
8.b - obračun troškova prodaje objekta “B“ – građevinski dio 2.361.121,50 66001
- obračun troškova prodaje objekta “B“ - zemljište 934.577,14 66002
- troškovi nabavne vrijednosti trgovačke robe 3.295.698,64 7020
Obračun prodaje objekta „C” 61
8.c - obračun troškova prodaje objekta “C“ – građevinski dio 5.854.000,00 63000
- obračun troškova prodaje objekta “C“ - zemljište 3.115.273,22 63001
- troškovi prodanih proizvoda 8.969.273,22 7010
Obračunati troškovi razdoblja
8.d
- raspored troškova neposeredno na teret prihoda 1.315.000,00 7000 491
Kupci platili dug
- kupac “Metalprom“ platio objekt “A“ 6.000.003,85 120

9. - kupac “Borpromet“ platio objekt “B“ 6.057.951,98 120
- kupac “Velprom“ platio objekt “C“ 16.646.711,17 120
- priljev na žiro- račun 28.704.663,15 1000
Red. Konto
Opis Iznos
Obračun i plaćanje PDV-a
- PDV po izlaznom računu za objekt “B“ 957.950,32 2602

- PDV po izlaznom računu za objekt “C“ 2.530.000,00 2602
10. - pretporez po ulaznim računima za objekt “B“ 223.100,00 1602
- pretporez po ulaznim računima za objekt “C“ 1.208.420,00 1602
- pretporez po ulaznim računima za troškove uprave 42.550,00 1602
- obveza PDV-a po obračunu 2.013.880,32 2609
- plaćena obveza za PDV po obračunu 2.013.880,32 2609 1000
U prikazanim poslovnim događajima društvo panje prilikom kupnje, izgradnje, adaptacije, rekon-
„Gradpromet” je platilo sljedeće poreze:
- porez na promet nekretnina 500.000,00 kn,
strukcije i prodaje takvih objekata.

- porez na dodanu vrijednost 2.013.880,32 kn, Dobro je podsjetiti se!
- porez na dobit 1.305.542,57 kn.
▶ Promet nekretnina u RH
oporezuje se porezom na promet
3. Zaključak nekretnina i porezom na dodanu
v
vrijednost.
Evidentiranje i oporezivanje starih adaptiranih i re- ▶ Promet tzv. „starih” nekretni-
konstruiranih nekretnina vrlo je kompleksno, a ovisi na (izgrađenih do 1.1.1998.) opo-
od slučaja do slučaja, uzimajući u obzir fizičko stanje rezuje se sa 5% poreza na promet
nekretnine prije i poslije adaptacije ili rekonstrukcije, nekretnina.
te vrstu građevinske dozvole koja je izdana. Odredbe ▶ Promet novoizgrađenih nekretnina (izgrađenih po-
Zakona o porezu na promet nekretnina i Zakona o slije 31.12.1997.) oporezuje se porezom na dodanu vri-
PDV-u ovo područje uređuju općenito, pa investitor jednost.
i kupac kod ugovaranja kupoprodaje ovom problemu ▶ Isporuke zemljišta oporezuju se sa 5% poreza na pro-
trebaju pristupiti vrlo oprezno i s dužnom pozornošću. met nekretnina.
▶ Promet adaptiranih i dograđenih „starih” nekretnina
Posebnu pažnju treba posvetiti utvrđivanju da li se radi
oporezuje se:
o manjem ili većem ulaganju, odnosno utvrditi što je ◆ porezom na promet nekretnina u slučaju kada su
tekuće, a što investicijsko ulaganje kako bi se odredilo na nekretnini izvršeni manji radovi koji ne mije-
da li promet takve nekretnine podliježe oporezivanju njaju funkcionalnost i fizičko stanje nekretnine
porezom na promet nekretnina ili porezom na dodanu ◆ porezom na dodanu vrijednost, kada su na nekret-
vrijednost. nini izvršeni veliki adaptacijsko-rekonstrukcijski
radovi kojima se mijenjena funkcionalost i fizičko
Utvrđivanje poreznog tretmana stare nekretnine u
stanje nekretnine i za koje je potrebna građevinska
određenom dijelu utječe i na računovodstveno postu- dozvola.
62 Zaključite s TEB-om Ugovor o poslovnom savjetovanju za 2011!

neograničen broj telefonskih konzultacija sa TEB-ovim
savjetnicima uz PIN
neograničen broj pisanih odgovora na Vaša pitanja
sudjelovanje na 10-ak TEB-ovih seminara godišnje bez
plaćanja
korištenje TEB-ovog web portala uz PIN
poslovne obavijesti putem e-mail-a i druge pogodnosti
u cijenu je uključena i pretplata na TEB-ova izdanja:
• časopis “Financije i porezi”
• TPP - TEB-ov priručnik o porezima sa svim dopunama
• ZMF - Zbirka misljenja Ministarstva financija sa svim dopunama
ma
• TEB-ovi priručnici na seminarima
Uštedite i do 15.000,00 kn godišnje

mr. sc. Ivo Mijoč
Josip Martinović, dipl. oec.
Analiza dr. sc. Dubravka Mahaček

Osijek
financijskih izvještaja
Kontrola i revizija bave se kritikom, a analiza prosudbom
poslovanja. Analiza se bavi ispitivanjem biti ekonomskih po-
java u poduzeću i njihovim posljedicama na strateški i ope-
rativni cilj poduzetnika sa svrhom donošenja zaključka.
Prema F. Krajčeviću1, analiza je jedan od tri aspek- ske analize doprijeti do osnovnih jedinica ekonomske
ta ispitivanja. Dok se prva dva, kontrola i revizija, bave pojave, utvrditi njihove međusobne odnose i utjecaje
formalnim ili kritičkim metodama ispitivanja, analiza na njihova kretanja te ocijeniti pravilnost tih kretanja.
se koristi materijalnom metodom, tj. analitičkim ispiti- Pritom uvijek treba voditi računa o cjelini ekonomske
vanjem i prosuđivanjem boniteta poslovanja poduzeća. pojave, jer je razumijevanje dijelova s pomoću cjeli-
Ivo Mijoč, Josip Martinović, Dubravka Mahaček | Analiza financijskih izvještaja

ne pouzdaniji postupak nego spoznavanje cjeline pre-
Predmet analize u poduzeću jest materijalno finan-
ko dijelova. Također je važno iz razmatranja isključiti
cijsko poslovanje, odnosno pojave i veličine, koje su
utjecaj slučajnih vanjskih čimbenika (npr. više sile), jer
s njim u vezi ili iz njega proizlaze.2 Predmet analize
oni nisu pod neposrednom kontrolom cjeline. Raščla-
može biti određen: (1) kao stalan, redovit posao, na
njivanje cjeline mora biti optimalno, ovisno o predme-
temelju organizacijskog propisa o ustrojstvu analitičke
tu analize. Kao što ne treba pretjerivati s raščlanjiva-
službe u poduzeću, (2) kao povremen posao ili (3) kao
njem, tako nije poželjno raščlanjivanje reducirati na
izvanredan posao, prema posebnim zahtjevima.
manji broj većih analitičkih jedinica. Takav pristup
Kao stalan posao najčešće se postavljaju zahtjevi za može imati za posljedicu poopćivanje zaključka.
redovito periodično analiziranje uspješnosti poslova-
Zaključci do kojih se dolazi analitičkim ispitivanjem
nja i financijske stabilnosti poduzeća. Kao povremen
uobličuju se u analitička izvještaja s mnogobrojnim
posao, analiza se bavi ispitivanjima onda kad nastupe
pokazateljima analiziranih pojava i glavni su dokaz za
povremene promjene i događaji: porast zaliha, zastoji
donošenje upravljačkih odluka. Takva uloga analitič-
u naplati, pad pokazatelja poslovnosti i dr. Kad se pri-
kih izvještaja nameće financijskoj analizi veliku struč-
mijeti kako se strateški i operativni ciljevi ne ostvaru-
nu i poslovnu odgovornost prigodom predlaganja
ju prema planu i očekivanju te zbog vanjskih razloga,
alternativnih mogućnosti i izricanja ocjena, poruka i
najčešće se analizi postavljaju izvanredni zahtjevi.
zaključka o predmetu analize.
Osim ispitivanja djelotvornosti poslovnoga procesa
1. Financijska analiza koje se radi za potrebe upravljanja, analitička se izvje-
šća, isto kao i financijski izvještaji za opće namjene,
Pod financijskom analizom3 podrazumijevamo ana-
izrađuju i za potrebe drugih korisnika: vlasnika, dr-
litičko ispitivanje ekonomskih pojava i njihov utjecaj 63
žave, banaka, komitenata te zaposlenika i sindikata.
na odvijanje poslovnoga procesa s ciljem donošenja
Svaki od tih korisnika od analitičkih izvještaja očekuje
zaključka. Dakle, ekonomska pojava, ili kraće pojava,
dodatne informacije o subjektu s kojim ili za koji po-
središnji je interes financijske analize. Cilj je financij-
sluju kako bi (u tom poslovnom odnosu) lakše procije-
1
Krajčević, F., Analiza poslovanja poduzeća, Školska knjiga, Za- nili svoj poslovni rizik. Vlasnika i ulagača zanima vje-
greb, 1966., str. 1. rojatnost dobitka i povrat uloženoga kapitala, državu

2
Isto, str. 15.
3
pouzdanost naplate fiskalnih prihoda, banke i druge
analiza (lat. analysis od grč. analýein: rastavljati) – traženje veze,
uzroka i posljedice i izvođenje zaključka pomoću rastavljanja, ra-
zajmodavce povrat kredita, komitente opći bonitet su-
ščlanjivanja cjelovitoga na sastavne elemente; raščlamba, razgloba, bjekta, a zaposlenike u prvom redu stalnost zaposlenja
razludžba; Hrvatski enciklopedijski rječnik, Novi Liber, Zagreb, i redovitost ugovorene razine plaća, što zapravo znači
2002., str. 38.
UDK 657.1
cjelokupnost poslovanja. Za potrebe rečenih korisnika tat jest 0 (ništa);

financijska analiza izrađuje odgovarajuće pokazatelje ▶ dijagnostička analiza: provodi se npr. pri unutar-
ili indikatore poslovanja. Međutim, kod dostavljanja njoj reorganizaciji tvrtke, a to je načešće slučaj kada
analitičkih izvještaja vanjskim korisnicima, osobito postoji pisana (formalna) organizacija, a već se radi
konkurenciji, uvijek treba zadržati određenu mjeru prema nekoj drukčijoj (neformalnoj) organizaciji; ili
opreza i selektivnosti, prije svega da ne bi bila pogrešno npr. ako se želi osvojiti novo prodajno područje;
protumačena i nekorektno upotrijebljena, kao i da ne ▶ analiza vrijednosti: proizvod se analizira prema sa-
bi umanjila dostignuti prestiž. O dostavljanju analitič- stavnim dijelovima (glavnim, pomoćnim, sporednim),
kih izvještaja vanjskim korisnicima odlučuje uprava. pa se kvaliteta najslabijeg dijela usklađuje s kvalitetom
ostalih dijelova, ili se kvaliteta ostalih dijelova podređu-
1.1. Vrste financijske analize je kvaliteti najslabijeg dijela (ako je ovaj najvredniji).
Za ispitivanje stanja i kretanja ekonomskih pojava 2. Primjena analitičkih postupaka u

analitičari se koriste različitim vrstama analiza. Najuo-
bičajnije su sljedeće: 4 reviziji i računovodstvu
▶ analiza strukture: analiziraju se sastavnice pojedi- Primjena analitičkih postupaka često se koristi u
ne ekonomske pojave; npr. cijena koštanja analizira se reviziji. Na temelju komparativnih financijskih izvje-
po sastavnim dijelovima: materijal, rad, tuđe usluge, štaja, strukturnih financijskih izvještaja te pokazatelja
opći troškovi; ili imovina se analizira prema njezinu analize financijskih izvještaja, dolazi se do zaključaka
sastavu: dugotrajna i kratkotrajna; dugotrajna se da- o poslovanju klijenta. U okviru revizijskih postupaka
lje analizira po svojim sastavnicama: nematerijalna, daje se opis primjene nekih od analitičkih postupaka.
materijalna, financijska itd.; prihod se analizira prema Analitički postupci u reviziji regulirani su međunarod-
vrstama prodaje: od proizvoda, od robe, od usluga, od nim revizijskim standardom 520 – Analitički postupci.
financiranja itd.; Analitički postupci, prema MrevS-u 520, predstavljaju
▶ komparativna analiza: uspoređuje se npr. ostva- ocjenjivanje financijskih informacija provedeno pro-
reno s planiranim, sadašnje razdoblje s prethodnim, učavanjem vjerojatnih odnosa između financijskih i
tvrtka s najboljima, tvrtka s prosjekom itd.; nefinancijskih podataka. Analitički postupci, također,
▶ analiza intenziteta – ABC analiza: ekonomska po- uključuju istraživanje uočenih fluktuacija i nedosljed-
java razvrstava se u skupine prema njihovoj važnosti, nih odnosa s ostalim relevantnim podatcima ili zna-
npr. 50 vrsta materijala čini 70% vrijednosti zaliha, čajno odstupaju od predviđenih iznosa. U kontekstu
daljnjih 300 vrsta čini 20% vrijednosti, a preostalih 250 analitičkih postupaka vrlo značajno mjesto pripada
vrsta čini 10% vrijednosti zaliha; ili npr. 60% potraži- tzv. skeniranju - pretraživanju financijskih izvještaja.
vanja je od 10 kupaca, 30% od 80 kupaca, a preostalih Primjenom spomenute tehnike revizor nastoji doći do
10% od 410 kupaca; saznanja o postojanju neuobičajenih promjena i stavki
▶ analiza intenziteta – XYZ analiza: npr. trgovačka se radi utvrđivanja značajnih razlika što se može primi-
roba razvrstava i analizira prema brzini obrtanja; po- jeniti na godišnje, polugodišnje i kvartalne podatke.5
traživanja od kupaca razvrstavaju se i analiziraju pre- Analitičke metode koje revizor može koristiti u po-
ma danima vezivanja; stupku revizije financijskih izvještaja su:6
64
▶ analiza točke pokrića: grafički se s pomoću pravca 1. korištenje omjera (analiza omjera),
prikazuje veličina ukupnog prihoda kao funkcija koli- 2. korištenje postotnih bilanci (strukturna izvje-
čine prodanih proizvoda i cijena, dok se troškovi raz- štaja),
vrstavaju na fiksne i varijabilne i grafički se pravcem 3. analiza vremenskog niza,
prikazuju kao funkcija količine prodanih proizvoda; 4. analiza trenda,
tamo gdje se siječe pravac varijabilnih troškova i pra- 5. Altmanov sustav pokazatelja (Zeta model ili
vac ukupnog prihoda, nalazi se točka pokrića; u toj su 5
Tušek, B., Žager, L., Revizija, Hrvatska zajednica računovođa i
točki troškovi pokriveni prihodima i financijski rezul- financijskih djelatnika, Drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje,
Zagreb, 2008., str. 93.
4 6
Vidjeti: L. Crnković, J. Martinović, I. Mijoč, Financijsko računo- Vitezić, N., Analitički postupci u reviziji, RRiF, br. 9/94., Zagreb,
vodstvo, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2009. 1994., str. 41.-44.
Z-obrazac), prosuđuje se koliko je uspješno i sigurno poslovanje

6. regresijska analiza, promatranog društva.
7. financijsko modeliranje. Kako bi se usporedba izvršila pojave moraju biti us-
Korištenje omjera (analiza omjera) je najraširenije poredive. Usporedba se vrši jer se želi doći do zaključ-
korištena tehnika zbog lagane razumljivosti i upora- ka o tome je li neka pojava značajna ili beznačajna,
be. Uz pomoć kompjuterskih programa mogu se auto- raste li ili pada, je li kretanje pozitivno ili negativno.
matski izračunati pokazatelji, koji predstavljaju radnu Dakle, usporedivost ima svoj kvalitativni i kvantita-
dokumentaciju revizora. Međutim, ako revizor želi tivni značaj.”9
koristiti navedene podatke kao revizijski dokaz tada
Komparativnim financijskim izvještajima prati se
mora biti obazriv pri tumačenju pokazatelja što znači
tendencija i dinamika kretanja podataka iz bilance i
da mora raspolagati sa znanjem i iskustvom kako bi
računa dobiti i gubitka. Najčešće se za prikaz dinami-
mogao uočiti razlike jer u suprotnom krivo tumačeni
ke koriste bazni indeksi, na način da se izabere jedna
podatci revizora ne oslobađaju odgovornosti.7
godina kao baza i podatci iz ostalih godina izraze se
Korištenje postotnih bilanci (strukturna izvješća) u postotku od te godine. Osim baznih indeksa mogu
sastoje se u preračunavanju, u postotke, bilančnih po- se koristiti i verižni indeksi u slučaju kada se analizira
zicija u odnosu na izraženu ukupnu vrijednost aktive više od dva razdoblja.
čija vrijednost može biti izražena kao postotno pove-

ćanje ili postotno smanjenje u odnosu na promatranu Tablica 1. Bilanca društva «A» za 2008. i 2009.
vrijednost. Primjerice, postotno povećanje vrijednosti godinu u kn
dugotrajne imovine je 112 (indeks), odnosno 12% u % pove-
promatranoj godini u odnosu na prethodnu godinu. POZICIJA 2008. 2009. ćanja ili
smanjenja
Postupak je istovjetan kada se radi o postotnom sma-
njenju. Primjerice, vrijednost zaliha upotrebom po- AKTIVA
stotnih bilanci iznosi 95 (indeks), odnosno 5% manje Novčana sredstva 1.798.108 1.068.309 -40,59
u promatranoj godini u odnosu na prethodnu godinu. Potraživanja od 14.667.462 17.259.398 17,67
kupaca
Dakle, zaključuje se kako izračuni analitičke metode
Zalihe 4.787.250 4.918.737 2,75
postotnih bilanci omogućavaju revizoru relativni uvid
u nastale razlike kod financijskih izvještaja. Financijska 3.060.083 1.711.832 -44,06
imovina
Modeli, koji se koriste vremenskim nizom pripa-
Ukupna kratkotraj-
daju u složeniju vrstu analize i zasnivaju se na uporabi 24.312.903 24.958.276 2,65
na imovina
više varijabli. Naprimjer, modelom se može predvidje- Nematerijalna 0 0 -
ti buduća prodaja, koja je funkcija prodaje na temelju imovina
podataka prijašnjih razdoblja koja se javljaju kao fak- Potraživanja 0 0 -
tor korekcije. U računalo se unose podatci, koji naj- Dugotrajna materi-
bolje objašnjavaju rast u prijašnjim godinama te se na 3.755.547 3.535.277 -5,87
jalna imovina
temelju njih predviđaju određene veličine za tekuću Financijska imo- 316.400 355.400 12,33
godinu putem jednadžbi, koje najbolje opisuju kreta- vina
nje vremenskog niza u prošlim godinama.8 Dugotrajna imo- 4.071.947 3.890.677 -4,45 65
vina
2.1. Horizontalna analiza financijskih Ukupna imovina 28.384.850 28.848.954 1,64
izvještaja PASIVA
Kratkoročne 26.056.783 25.074.896 -3,77
Horizontalna analiza temelji se na komparativnim obveze

financijskim izvještajima, koji daju usporedbu određe- Dugoročne obveze 0 0 -
ne pojave kroz više razdoblja. Na temelju tih promjena
7
Popović, Ž., Vitezić, N., Revizija i analiza – instrumenti donošenja
9
poslovnih odluka, HZFRD, 2000., str. 84.-85. Brekalo, F., Revizija financijskih izvještaja, Zgombić i partneri,
8
Isto, str. 85. Zagreb, 2004., str. 43.
Dugoročna rezer- 2.2. Vertikalna analiza financijskih

viranja za rizike i 0 1.180.000 - izvještaja
troškove
Uplaćeni kapital 2.150.716 2.328.068 8,24 Pod vertikalnom analizom, najčešće, se podrazumi-
Dobit tekuće 177.352 265.990 49,98 jeva usporedba financijskih podataka, koji se odnose
godine na jednu poslovnu godinu (istovjetna kalendarskoj
Ukupno kapital 2.328.068 2.594.058 11,43 godini). Ova analiza omogućava uvid u strukturu fi-
Kapital i obveze 28.384.851 28.848.954 1,64 nancijskih izvještaja. Strukturni financijski izvještaji
izračunani su na način da se u bilanci aktiva i pasiva
1. U tekućoj godini primjećuje se povećanje ukupne izjednače sa 100, dok se ostale pozicije izražavaju kao
imovine za 1,64%. Povećanje kratkotrajne imovine postotak od ukupne aktive ili pasive. U računu dobiti
(tekuće aktive) uzrokovano je prvenstveno poveća- i gubitka uobičajeno se sa 100 izjednačuju prihodi od
njem potraživanja od kupaca za oko 18,0%. Istovre- prodaje, a druge pozicije se prikazuju kao postotak od
meno novčana sredstva su se smanjila za 40,59% te prihoda od prodaje, odnosno od veličine koja je izjed-
financijska imovina za 44,06%; načena sa 100. Strukturnim financijskim izvještajima
2. kratkoročne obveze su se smanjile za 3,77% što dolazi se do važnih spoznaja kao i primjenom hori-
ukazuje na povećanje koeficijenta likvidnosti po- zontalne analize, ali su oni korisniji kod uspoređivanja
duzeća, odnosno sposobnosti poduzeća da podmi- s drugim društvima različite veličine te u slučaju pri-
ruje svoje kratkoročne obveze; sutne inflacije u gospodarstvu.
3. zalihe trgovačke robe u odnosu na prethodnu godi-
nu povećale su se za 2,75%, uz istovremeno poveća- Kod vertikalne analize važno je promatrati, koji su
nje poslovnih prihoda za 40,91%. Ova tendencija po- izvori kapitala, odnosno koliko je imovina financira-
većanja prodaje upućuje i na povećanje koeficijenta na iz vlastitih, a koliko iz tuđih izvora iz razloga utvr-
obrta zaliha u odnosu na prošlu godinu; đivanja zaduženosti nekog društva te drugih pitanja
4. u pasivi bilance mijenja se struktura u odnosu na važnih za financiranje poslovanja. U slijedećoj tablici
prethodnu godinu. Ukupne obveze društva sma- strukturne bilance pojedine pozicije bilance izražene
njuju se za 3,77%. Dugoročnih obveza nema. Uku- su kao postotak od ukupne aktive ili pasive dok su kod
pno povećanje pasive iznosi 1,64% koliko se pove- strukturnog računa dobiti i gubitka izražene kao po-
ćala i aktiva; stotak od ukupne prodaje.
5. u tekućoj godini poslovni prihodi povećali su se Tablica 3. Struktura bilance društva «A» za 2008. i
za 40,91%, dok su se poslovni rashodi povećali za 2009. godinu u %
39,27%.
POZICIJA 2008. 2009.
Tablica 2. Račun dobiti i gubitka društva «A» za 2008. AKTIVA
i 2009. godinu
Novčana sredstva 6,33 3,70
% pove- Potraživanja od kupaca 51,67 59,83
POZICIJA 2008. 2009. ćanja ili
Zalihe 16,87 17,05
smanjenja
Financijska imovina 10,78 5,93
Poslovni prihodi 70.326.682 99.098.070 40,91
66 Ukupna kratkotrajna
Poslovni rashodi 70.305.346 97.911.883 39,27
imovina 85,65 86,51
Financijski prihodi 84.805 286.185 237,46
Nematerijalna imovina 0,00 0,00
Financijski rashodi 899.799 1.440.590 60,10
Potraživanja 0,00 0,00
Izvanredni prihodi 1.431.042 792.624 -44,61
Dugotrajna mat. imovina 13,23 12,25
Izvanredni rashodi 408.712 488.036 19,41
Ukupno prihodi 71.842.529 100.176.880 39,44
Dugotrajna imovina 14,35 13,49
Ukupno rashodi 71.613.857 99.840.508 39,42
UKUPNA IMOVINA 100,00 100,00
Dobit prije oporezivanja 228.672 336.372 47,10
PASIVA
Porez na dobit 51.320 70.382 37,14
Kratkoročne obveze 91,80 86,92
Dobit tekućeg razdoblja 177.352 265.990 49,98
Dugoročne obveze 0,00 0,00 U strukturi dugotrajne imovine udjel materijalne

Dugoročna rezerviranja za 4,09 imovine je znatan i iznosi 90,87%, a najznačajniji udjel
0,00 u materijalnoj imovini imaju građevinski objekti sa
rizike i troškove
Uplaćeni kapital 7,58 8,07 čak 80%. Udjel financijske imovine ne mijenja se zna-
Dobit tekuće godine 0,62 0,92 čajno i iznosi 9,13%.
Ukupno kapital 8,20 8,99 Tablica 7. Struktura kratkotrajne imovine društva
KAPITAL I OBVEZE 100,00 100,00 «A» za 2008. i 2009. godinu u %
Tablica 4. Struktura računa dobiti i gubitka društva POZICIJA 2008. 2009.
«A» za 2008. i 2009. godinu u %
Nematerijalna imovina 0 0
POZICIJA 2008. 2009. Materijalna imovina 92,23 90,87
Poslovni prihodi 97,89 98,92 Financijska imovina 7,77 9,13
Financijski prihodi 0,12 0,29 Dugotrajna imovina 100,00 100,00
Izvanredni prihodi 1,99 0,79
UKUPNO PRIHODI 100,00 100,00
U tekućoj godini, udjel potraživanja i zaliha raste
Poslovni rashodi 98,17 98,07

dok se udjel financijske imovine i novca na računu u
Financijski rashodi 1,26 1,44 blagajni smanjuje. Udjel potraživanja tekuće prema
Izvanredni rashodi 0,57 0,49 prethodnoj godini povećao se za 14,64%, udjel kratko-
UKUPNO RASHODI 100,00 100,00 trajne financijske imovine smanjen je za 45,51% dok je
udjel novca na računu i u blagajni smanjen za 42,16%.
Tablica 5. Struktura imovine društva «A» za 2008. i
2009. godinu u % Tablica 8. Struktura pasive društva «A» za 2008. i
2009. godinu u %
Dugotrajna imovina 14,35 13,49 POZICIJA 2008. 2009.

Kratkotrajna imovina 85,65 86,51
Novac na računu i blagajni 7,40 4,28
Ukupna imovina 100,00 100,00
Potraživanja 60,32 69,15
Zalihe 19,69 19,71
Pogledom u strukturnu bilancu, uočava se visok udjel
kratkotrajne imovine u prethodnoj godini, a stanje je
slično i u tekućoj godini. Ovo je povoljna situacija, jer je Kratkotrajna imovina 100,00 100,00
riječ o obrtnim sredstvima, koja društvu donose dobit. Usporedbom strukture pasive bilance, uočava se
Kratkotrajna imovina, odnosno obrtna sredstva u pret- povećanje udjela kapitala u društvu s 8,20% na 8,99%.
hodnoj godini čine 85,65% ukupne aktive. Potraživanja Udjel kratkoročnih obveza smanjen je s 91,80% na
čine 60,32% ukupne kratkotrajne imovine, 19,71% su 86,92%. U strukturi kratkoročnih obveza, kao što je to i
zalihe, 12,59% je financijska imovina, dok novac na ra- uobičajeno, najveći dio odnosi se na obveze prema do-
čunu i u blagajni ima najmanji udjel 7,40%. bavljačima i kreditnim institucijama. 67
Tablica 6. Struktura dugotrajne imovine društva «A» Iz podataka u bilanci i računu dobiti i gubitka te uvidom
za 2008. i 2009. godinu u % u njihovu strukturu dobivene su sljedeće informacije:
1. poslovni prihodi u tekućoj godini znatno su poveća-
ni u odnosu na prethodnu godinu,
Dugoročne obveze 0 0 2. financijski rashodi tekuće godine povećani su u od-

Dugoročna rezerviranja za nosu na prethodnu godinu,
0 4,09
rizike i troškove 3. u obje godine ostvaren je dobitak iz poslovanja,
Kratkoročne obveze 91,80 86,92 4. zalihe u tekućoj godini su povećane - manje je novca
Kapital i rezerve 8,20 8,99 na računu, a potraživanja su veća,
Ukupna pasiva 100,00 100,00 5. ukupna imovina društva veća je tekućoj godini u od-
nosu na prethodnu godinu. iz bilance. Pokazuju ima li na raspolaganju dovoljno

Na temelju dobivenih informacija izvode se zaključci gotovog novca i sredstava, koja se brzo mogu pretvoriti
o poslovanju, a s tim u svezi i upravljanju društvom te se u novčani oblik kako bi se podmirila dugovanja prema
isto tako donose odluke kojima se osigurava kontinuitet njihovom dospijeću. Sljedeći su pokazatelji likvidnosti:
i profitabilnost poslovanja.
Tablica 9. Pokazatelji likvidnosti
Stan-
2.3. Analiza financijskih izvještaja OPIS
Način
dardna
pomoću pokazatelja izračunavanja
veličina
Koeficijent tekuće kratkotrajna imovina/
Uz već spomenutu horizontalnu i vertikalnu anali- 2 i veći
likvidnosti kratkotrajne obveze
zu temeljnih financijskih izvještaja moguće je provodi-
Koeficijent trenutne novac/kratkoročne
ti analizu pomoću pokazatelja. Na taj način se dolazi 1
likvidnosti obveze
do potpunijih i kvalitetnijih informacija potrebnih za
Koeficijent ubrzane kratkotrajna imovina-za-
upravljanje i razvoj društva. Ako je temelj za izračun 1 i veći
likvidnosti lihe/kratkoročne obveze
financijskih pokazatelja račun dobiti i gubitka tada se
dugotrajna imovina/
dobivaju informacije o poslovanju u tijeku određenog Koeficijent financijske
(kapital+dugoročne <1
vremenskog razdoblja dok se izračunom financijskih stabilnosti
obveze)
pokazatelja na temelju bilance dobivaju informacije,
koje pokazuju poslovanje u određenom trenutku. Kako Koeficijentom tekuće likvidnosti nastoji se ukazati
bi se dobro poslovalo potrebno je zadovoljiti kriterije na mogućnost održavanja solventnosti. Standardna
sigurnosti i uspješnosti. Sigurnost poslovanja mjeri se veličina ovog pokazatelja je 2, što znači da bi tekuća
pokazateljima likvidnosti i zaduženosti dok se učinko- imovina trebala biti barem dvostruko veća od tekućih
vitost poslovanja utvrđuje pokazateljima ekonomično- obveza kako bi ih društvo bilo sposobno podmiriti do-
sti i profitabilnosti. Sigurnost i uspješnost poslovanja spjele (tekuće). Ako je pokazatelj veći, smatra se kako
utvrđuje se pokazateljima aktivnosti. Kako bi se utvrdi- je veća sposobnost društva da podmiruje svoje račune.
lo značenje pojedinih pokazatelja potrebno ih je uspo- Veličina pokazatelja likvidnosti, u znatnoj mjeri, ovisi
rediti s određenim standardnim veličinama, planiranim o vrsti poslovanja te o specifičnostima stavki potraži-
pokazateljima, pokazateljima u grani kojoj to društvo vanja i dugovanja.
pripada ili sličnom društvu. Dobivene pokazatelje po- Koeficijent trenutne likvidnosti predstavlja odnos
trebno je promatrati u međuzavisnosti. Drugim rije- najlikvidnije imovine, novca i kratkoročnih obveza.
čima, to znači kako bi se promatranjem samo jednog Ako je izračunati pokazatelj 1, znači kako su raspolo-
pokazatelja moglo doći do krivog zaključaka o položaju živa novčana sredstva dostatna za podmirenje kratko-
društva. Pokazatelje, koji su dobiveni na temelju bilan- ročnih obveza.
ce i računa dobiti i gubitka, treba promatrati, u svezi s, Koeficijent ubrzane likvidnosti pokazuje može li
pokazateljima koji su dobiveni na temelju izvještaja o društvo podmiriti svoja dugovanja, odnosno krat-
novčanom tijeku. Primjerice, društvo je ostvarilo dobit koročne obveze iz gotovine kojom raspolaže ili brzo
u poslovanju, ali nije nužno da raspolaže iznosom nov- unovčivih izvora. Iz tekuće imovine isključene su zali-
68 ca potrebnim za podmirivanje dospjelih obveza. he kao najnelikvidniji dio obrtnih sredstava. Navedeni
U tekstu u nastavku daje se način izračunavanja ne- pokazatelj bi trebao biti jedan i veći. Takvo stajalište
kih pokazatelja10. proizlazi iz uvjerenja da zalihe i fiksnu imovinu treba
financirati dugoročno, a nematerijalne oblike tekuće
2.3.1. Pokazatelji likvidnosti imovine moguće je financirati kratkoročno.
Koeficijent financijske stabilnosti mora biti manji od
Pokazateljima likvidnosti mjeri se sposobnost druš- jedan jer se tada povećava likvidnost i financijska sta-
tva kako podmiruje dospjele kratkoročne obveze. Poka- bilnost društva. Tada se manji dio glavnice i dugoroč-
zatelji likvidnosti izračunavaju se na temelju podataka nih obaveza koristi za financiranje dugotrajne imovi-
10
ne, a sve veći dio se koristi za financiranje kratkoročne
Više o tome Žager, K., Žager, L., Analiza financijskih izvještaja,
Zagreb, Masmedia, 1999. imovine. Zbroj koeficijenta zaduženosti i koeficijenta
vlastitog financiranja iznosi 1. Ti koeficijenti pokazuju pokriće dugotrajne imovine glavnicom dok stopa po-
u kojem postotku se društvo financira iz vlastitih, a u krića II promatra pokriće dugotrajne imovine glavni-
kojem iz tuđih izvora. com uvećanom za dugoročne obveze. Povećanje ovih
Među mogućim načinima za povećanje omjera li- koeficijenata ukazuje na smanjenje zaduženosti uz,
kvidnosti može se spomenuti smanjivanje zaliha, pre- istovremeno, povećanje likvidnosti.
tvaranje dijela dugotrajne imovine u kratkotrajnu,
plaćanje nekih dugova te povećavanje tekuće imovine 2.3.3. Pokazatelji aktivnosti
putem kredita ili drugih posudbi novca sa dospijećem
dužim od jedne godine. Pokazatelji aktivnosti nazivaju se i koeficijenti obr-
taja. Pomoću pokazatelja aktivnosti utvrđuje se koliko
se efikasno koriste resursi društva u poslovnom proce-
2.3.2. Pokazatelji zaduženosti su. Istovremeno, navedeni pokazatelji prikazuju kako
brzo imovina cirkulira u poslovnom procesu.
Pod pojmom zaduženosti podrazumijeva se kori-
štenje tuđih sredstava za financiranje. Pokazatelji za- Tablica 11. Pokazatelji aktivnosti
duženosti daju se u tablici 10.
Stan-
Način
Tablica 10. Pokazatelji zaduženosti OPIS dardna
izračunavanja

veličina
Stan-
Način Koeficijent obrtaja ukupni prihod/ukupna
OPIS dardna 4
izračunavanja ukupne imovine imovina
veličina
Koeficijent obrtaja ukupni prihod/kratko-
Koeficijent ukupne obveze/ukupna 8
< 0,50 kratkotrajne imovine trajna imovina
zaduženosti imovina
Koeficijent obrtaja prihodi od prodaje/po-
Koeficijent vlastitog kapital i rezerve/ukupna 28
> 0,50 potraživanja traživanja
financiranja imovina
Trajanje naplate 365/koeficijent obrtaja
Koeficijent ukupne obveze/kapital i 14
= / < 1,00 potraživanja potraživanja
financiranja rezerve
Stupanj pokrića I
glavnica/dugotrajna
-
Koeficijent obrtaja ukupne imovine pokazuje koliko
imovina jedna novčana jedinica aktive stvara novčanih jedinica
glavnica + dugoročne prihoda. Ako se koeficijent obrta ukupne imovine po-
Stupanj pokrića II obveze/dugotrajna - većao u odnosu na prethodno promatrano razdoblje
imovina prosječno trajanje cirkulacije sredstava u poslovnom
procesu se smanjilo te je prisutna pozitivna tendencija
Najčešći pokazatelj, koji se koristi za izračunavanje
u poslovanju.
zaduženosti je koeficijent zaduženosti. Koeficijent za-
Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine pokazuje
duženosti pokazuje koliko je ukupne imovine financi-
odnos jedne novčane jedinice prihoda i kratkotrajne
rano iz tuđih izvora, a prihvatljiv je do 50,0%.
imovine. Povećanje koeficijenta u odnosu na prethod-
Koeficijent vlastitog financiranja pokazuje koliko
no promatrano razdoblje ukazuje na pozitivnu ten-
je dio ukupne imovine financiran vlastitim izvorima
denciju u poslovanju. 69
sredstava. Položaj društva je bolji, ukoliko, se vlastitim
Koeficijent obrtaja potraživanja izračunava se stav-
sredstvima financira veći dio ukupne imovine, odno-
ljanjem u odnos prihoda od prodaje i potraživanja.
sno upućuje na manji značaj korištenja tuđih izvora u
Povećanjem koeficijenta smanjuje se trajanje naplate
financiranju potreba.
potraživanja.
Koeficijent financiranja pokazuje koliko jedinica
Trajanje naplate potraživanja dobiva se stavljanjem
tuđeg kapitala po jedinici vlastitog kapitala društvo

u odnos broj dana u godini (365) prema koeficijentu
koristi za financiranje poslovanja. Društvo se ne treba
obrtaja potraživanja. Pokazatelj je povoljniji ukoliko
zaduživati iznad vrijednosti vlasničke glavnice.
je dobiveni broj manji što upućuje na manji broj dana
Stopa pokrića I i II mogu se ubrojiti u pokazatelje
potreban za naplatu potraživanja.
likvidnosti i u pokazatelje zaduženosti. Temelje se na
Koeficijent obrtaja može se izračunavati za zalihe,
podatcima iz bilance. Kod stope pokrića I promatra se
kao dio kratkotrajne imovine, odnosno za različite Ekonomičnost izvanrednih aktivnosti izračunava se
proizvode i za skupine proizvoda te uspoređivati vla- stavljanjem u odnos izvanrednih prihoda i izvanrednih
stiti koeficijent s koeficijentima društava iste ili slične rashoda te je potrebno ostvariti prihode iz izvanrednih
djelatnosti. Može se izračunavati češće nego jednom aktivnosti za pokriće nastalih rashoda ovih aktivnosti.
godišnje. Prema njemu se prati potražnja za pojedinim
proizvodima te određuje, kojim proizvodima treba 2.3.5. Pokazatelji profitabilnosti
dati prioritet pri narudžbi, a za koje narudžba može
pričekati. Koeficijent obrtaja zaliha koji primjerice Rezultat i cilj cjelokupnog poslovanja društva je
iznosi 20, 37 i koji se povećao u odnosu na prethodnu profit. Efikasnost korištenja resursa društva i povrat
godinu pokazuje pozitivna kretanja. uloženog kapitala utvrđuje se na temelju pokazatelja
profitabilnosti.
2.3.4. Pokazatelji ekonomičnosti
Tablica 13. Pokazatelji profitabilnosti
Na temelju podataka o prihodima i rashodima, Način
OPIS
koji se pronalaze u računu dobiti i gubitka mogu se izračunavanja
izračunati pokazatelji ekonomičnosti. Pokazateljima neto dobit + kamate/ukupni
Neto marža profita
ekonomičnosti se utvrđuje stupanj ostvarenih prihoda prihod
društvo po jedinici rashoda. Utvrđuje se ekonomič- dobit prije poreza + kamate/
Bruto marža profita
nost ukupnog poslovanja ili pojedine skupine prihoda ukupni prihod
i rashoda. Uspješno poslovanje znači kada navedeni neto dobit + kamate/ukupna
Neto rentabilnost imovine
pokazatelji nisu manji od 1. imovina
Rentabilnost vlastitog
Tablica 12. Pokazatelji ekonomičnosti neto dobit/vlastiti kapital
kapitala
Stan-
Način Neto marža profita je pokazatelj kojim se mjeri ren-
OPIS dardna
izračunavanja
veličina tabilnost prometa, a dobiva se stavljanjem u odnos
Ekonomičnost ukupni prihod/ zbroja neto dobiti i kamata i prihoda od prodaje. Ako
1
ukupnog poslovanja ukupni rashodi je izračunata neto marža profita u promatranom raz-
Ekonomičnost prihodi od prodaje/ doblju 1,70%, a u prethodno promatranom razdoblju
1
poslovanja rashodi prodaje
1,50%, uočavamo pozitivno kretanje.
Ekonomičnost financijski prihodi/
1 Bruto profitna marža pokazuje uspješnost podu-
financiranja financijski rashodi
zeća, odnosno sposobnost managementa da upravlja
Ekonomičnost izvanredni prihodi/
izvanrednih aktivnosti izvanredni rashodi
1 prodajnim cijenama, troškovima i obujmom poslov-
ne aktivnosti. Ukoliko se dobiveni postotak povećao u
Ekonomičnost ukupnog poslovanja utvrđuje se stav- odnosu na prethodno promatrano razdoblje došlo je
ljanjem u odnos ukupnih prihoda i ukupnih rashoda. do povećanja rentabilnosti.
Potrebno je da društvo posluje ekonomično, odnosno Neto rentabilnost imovine je pokazatelj, kojim se
da ostvaruje više prihoda nego što je utrošeno za nji- mjeri profitabilnost zbrajanjem neto dobiti i kamata
70 hovo postizanje (poželjno je da su ukupni prihodi veći u odnos s ukupnom imovinom. Veći pokazatelj potvr-
od ukupnih rashoda). đuje i veću profitabilnost.
Ekonomičnost poslovanja izračunava se stavljanjem Rentabilnost vlastitog kapitala dobiva se stavljanjem
u odnos prihoda od prodaje i rashoda od prodaje. Kada u odnos neto dobiti i vlastitog kapitala. Ostvarena veća
su prihodi od prodaje veći od rashoda od prodaje eko- neto dobit ima za rezultat i povećanje rentabilnosti
nomičnost poslovanja je pozitivna. vlastitog kapitala.
Ekonomičnost financiranja je odnos financijskih Pravovremene i kvalitetne informacije neophodne
prihoda i financijskih rashoda. Kada je, dobiveni, po- su za dobro upravljanje društvom, odnosno za nasta-
kazatelj, primjerice 0,2, ekonomičnost financiranja je vak poslovanja i njegov razvoj. Potrebni podatci osigu-
negativna, odnosno ne ostvaruje se dovoljno financij- ravaju se u računovdstvenim evidencijama, odnosno u
skih prihoda za pokriće nastalih financijskih rashoda. financijskim izvještajima. Kvalitetna analiza i uspore-
đivanje odnosa pojedinih pozicija dovodi do utvrđiva- i gubitka trgovačkog društva Lucija d.d. Osijek. Finan-
nja stanja u kome se društvo nalazi te se utvrđuju ten- cijski izvještaji su preuzeti s internetske stranice www.
dencije kretanja poslovanja u budućnosti. Na temelju hanfa.hr što znači kako se radi o realnom primjeru po-
predočenih pokazatelja te nekih drugih, koji ovdje slovnog subjekta. Pomoću pokazatelja cilj nam je po-
nisu predstavljeni, uočavaju se kretanja u poslovanju kazati svrsishodnost i valjanost odnosno nužnost po-
društva te se pravovremeno mogu poduzeti aktivnosti znavanja i primjene pokazatelja u poslovnom procesu
za ukljanjanje uočenih negativnosti. odlučivanja. Podaci su preuzeti u mjesecu srpnju 2010.
godine, a navedeno poduzeće je otišlo iste godine u
3. Praktični primjer analize stečaj. Analiza financijskih izvještaja pomoću pokaza-
telja izvedena je za tekuće razdoblje.
pokazatelja financijskih izvještaja
U nastavku se daje primjer bilance te računa dobiti
3.1. Bilanca dioničkog društva Lucija d.d. Osijek

Iznosi u tisućama (kn)
31. 12.
Zadnji dan tekućeg
Pozicija AOP prethodne

razdoblja
godine
AKTIVA
A) Potraživanja za upisani, a neuplaćeni kapital 001 0 0
B) Dugotrajna imovina (AOP 003+004+005+006) 002 474.405 520.145
Nematerijalna imovina 003 50.281 49.716
Materijalna imovina 004 422.428 470.395
Financijska imovina 005 1.696 34
Potraživanja 006 0 0
C) Kratkotrajna imovina (AOP 008+009+010+011+012) 007 193.883 235.088
Zalihe 008 99.532 130.197
Potraživanja od kupaca 009 68.678 70.957
Ostala potraživanja 010 2.762 1.863
Financijska imovina 011 22.764 31.899
Novac na računu i blagajni 012 147 172
D) Plaćeni troškovi budućeg razdoblja, nedospjela naplata prihoda 013 24.603 22.779
E) Gubitak iznad visine kapitala 014 0 0
UKUPNO AKTIVA (AOP 001+002+007+013+014) 015 692.891 778.012
PASIVA
A) Kapital i rezerve (AOP 017+018+019) 016 337.569 338.753
Upisani kapital 017 316.069 316.069
Rezerve** 018 20.467 21.500
Dobit/gubitak tekuće godine* 019 1.033 1.184
B) Manjinski interesi 020 0 0
71
C) Dugoročna rezerviranja za rizike i troškove 021 0 0
D) Dugoročne obveze 022 172.263 150.911
E) Kratkoročne obveze (AOP 024+025+026) 023 183.059 288.348
Obveze prema dobavljačima 024 52.491 59.575
Kratkoročne financijske obveze 025 129.798 228.312
Ostale kratkoročne obveze 026 770 461

F) Odgođeno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja 027 0 0
UKUPNA PASIVA (AOP 016+020+021+022+023+027) 028 692.891 778.012
Izvanbilančna evidencija 029 1.658 1.003
* Kod AOP-a 018 i 019 u slučaju da se unosi gubitak, vrijednost se upisuje s negativnim predznakom.
** U rezerve se uključuju sve rezerve i zadržana dobit/gubitak te sve ostale pozicije kapitala i rezervi koje nisu drugdje uključene.
3.2. Račun dobiti i gubitka (RDG) dioničkog društva Lucija d.d. Osijek
Iznosi u tisućama (kn)
Prethodna godina Tekuća godina
Pozicija AOP
Kumulativno Tromjesečje Kumulativno Tromjesečje
PRIHODI
A) Prihodi (AOP 031+032+033) 030 218.833 70.388 280.725 73.595
Prihodi od prodaje u zemlji 031 203.292 61.058 268.696 68.253
Prihodi od prodaje u inozemstvu 032 4.956 1.992 5.316 1.691
Ostali prihodi 033 10.585 7.338 6.713 3.651
B) Financijski prihodi (AOP 035+036) 034 7.080 6.461 2.376 1.363
Pozitivne tečajne razlike 035 2.282 2.101 173 168
Kamate i ostali financijski prihodi 036 4.798 4.360 2.203 1.195
C) Izvanredni prihodi 037 6.882 4.999 5.937 3.863
PRIHODI UKUPNO (AOP 030+034+037) 038 232.795 81.848 289.038 78.821
RASHODI
D) Promjene u zalihama gotovih proizvoda
039 2.742 -7.113 5.164 -3.439
i nedovršene proizvodnje
E) Rashodi (AOP 041+042+043+044+045) 040 197.375 72.091 253.132 74.131
Mat. troškovi i troškovi prodane robe 041 136.160 55.226 185.713 56.035
Troškovi osoblja 042 35.446 9.117 37.781 10.025
Amortizacija 043 12.337 3.508 12.369 3.516
Vrijednosno usklađenje i rezerviranja 044 0 0 0 0
Ostali troškovi iz osnovne djelatnosti 045 13.432 4.240 17.269 4.555
F) Financijski rashodi (AOP 047+048) 046 24.171 12.856 23.090 4.981
Negativne tečajne razlike 047 498 197 521 479
Kamate i ostali financijski rashodi 048 23.673 12.659 22.569 4.502
G) Izvanredni rashodi 049 7.002 3.433 5.966 2.727
UKUPNI RASHODI (AOP 039+040+046+049) 050 231.290 81.267 287.352 78.400
DOBITAK ILI GUBITAK
Dobit ili gubitak prije
051 1.505 581 1.686 421
oporezivanja* (AOP 038-050)
Porez na dobit 052 472 472 502 502
Dobit ili gubitak nakon oporezivanja (AOP 051-052) 053 1.033 109 1.184 -81
Manjinski interesi 054 0 0 0 0
Neto dobit ili gubitak skupine (AOP 053-054) 055 1.033 109 1.184 -81
UVOD U POSLOVNU ANALIZU

Autor: mr. sc. A. Ž. Batarelo II. IZDANJE
72
Kako brže uočiti i kako smanjiti poslovne rizike?
Kako olakšati odlučivanje i poboljšati upravljanje?
Kako unaprijediti poslovanje?
- analiza kao instrument upravljanja i odlučivanja

- metode poslovne analize
- pokazatelji poslovanja
- analiza poslovanja i interpretacija rezultata
- izrada pisanog izvješća i dr.
Cijena: 300,00 kn

3.3. Analiza financijskih izvještaja kuna obveza na svaku kunu imovine odnosno svaka
kuna imovine se financira 56,46% iz obveza. (prihvat-
pomoću pokazatelja
ljivo je do 50,0%).
3.3.1. Pokazatelji likvidnosti ukupne obveze 439.259
Koef. zaduženosti = = = 0,56459
1. Koeficijent tekuće likvidnosti promatranog po- ukupna imovina 778.012
duzeća iznosi 0,81529 što govori kako na svaku kunu
kratkoročnih obveza poduzeća ima 0,81529 kuna krat- 2. Koeficijent vlastitog financiranja iznosi 0,43541
kotrajne imovine odnosno kako su obveze ovog po- što znači kako ovo poduzeće svoju imovinu financira
duzeća veće od imovine. Dobiveni rezultat koeficijenta 43,54% iz vlastitog kapitala što upućuje na veći značaj
nalazi se ispod standardne veličine 2 čime se dovodi u korištenja tuđih izvora u financiranju vlastitih potre-
pitanje solventnost poduzeća. ba.
kratkotrajna
imovina 235.088 kapital i rezerve 338.753
Koef. tekuće likvidnosti = = = 0,81529 Koef. vlast financiranja = = = 0,43541
kratkoročne 288.348 ukupna imovina 778.012
obveze
2. Koeficijent trenutne likvidnosti iznosi 0,00060. 3. Koeficijent financiranja iznosi 1,27013. Na 1 kunu
Ovaj nam pokazatelj govori kako je 0,06% kratkoroč-

kapitala poduzeća dolazi 1,27013 kuna obveza čime se
nih obveza ovog poduzeća pokriveno novcem prme- potvrđuje veća zastupljenost tuđeg kapitala po jedinici
da je standardna veličina 1 što znači kako raspoloživa vlastitog kapitala koje društvo koristi za financiranje
novčana sredstva nisu dostatna za podmirenje kratko- poslovanja. Standardna veličina je 1 ili manje.
ročnih obveza.
ukupne obveze 430.259
Koeficijent financiranja = = = 1,27013
novac 172 kapital i rezerve 338.753
Koef. trenutne likvidnosti = = = 0,00060
kratkoročne 288.348
obveze
4. Stupanj pokrića I iznosi 0,60766. Dugotrajna
3. Koeficijent ubrzane likvidnosti iznosi 0,36377 što imovina pokrivena je 60,77% iz dugoročnih sredstava.
znači kako poduzeće ima 0,36377 kuna u novcu i po- Povećanje vrijednosti koeficijenata ukazuje na smanje-
traživanjima na svaku kunu kratkoročnih obveza što je nje zaduženosti i povećanje likvidnosti.
za 0,63623 manje od standardne veličine čime je upit-
glavnica 316.069
no podmirivanje dugovanja (kratkoročnih obveza) iz Stupanj pokrića I = = = 0,60766
dugotrajna 520.145
gotovine. imovina
kratkotrajna
Koef. ubrzane imovina - zalihe 235.088 -130.197 5. Stupanj pokrića II iznosi 0,89779 što nam govori
= = = 0,36377
stabilnosti kratkoročne 288.348 kako je dugotrajna imovina financirana 0,89779 iz tu-
obveze
đeg kapitala. Ponaša se na jednak način kao i koefici-
4. Koeficijent financijske stabilnosti iznosi 1,11385. jent stupanj pokrića I.
Navedeni koeficjent treba biti manji od 1 jer se iz dije-
glavnica +
la dugoročnih izvora treba financirati ne samo dugo- dugoročne 73
trajna već i kratkotrajna imovina što znači povećanu obveze 466.980
Stupanj pokrića II = = = 0,89779
likvidnost i financijsku stabilnost društva. dugotrajna 520.145
imovina
dugotrajna
Koef. financ. imovina 520.145 3.3.3. Pokazatelji aktivnosti
= = = 1,11385
stabilnosti kapital + 316.069 +150.911

dugoročne 1. Koeficijent obrtaja ukupne imovine iznosi
obveze 0,37151.Ovaj bi pokazatelj trebao biti što veći, otpri-
like 4. Međutim u našem slučaju poduzeće ne obrće
3.3.2. Pokazatelji zaduženosti dovoljno brzo svoju ukupnu imovinu. Dakle, jedna
1. Koeficijent zaduženosti iznosi 0,56459, a to nam novčana jedinica aktive stvara 0,37 novčanih jedinica
pokazuje kako promatrano poduzeće ima 0,56459 prihoda što je neznantna vrijednost.
0,10290 jedinica financijskih prihoda i iz toga mo-

Koef. obrtaja ukupni prihodi 289.038
= = = 0,37151 žemo zaključiti kako poduzeće posluje s gubitkom.
ukupne imovine ukupna imovina 778.012
Ekonomičnost financiranja je negativna odnosno ne
ostvaruje se dovoljno financijskih prihoda za pokriće
2. Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine iznosi nastalih financijskih rashoda
1,22949 što znači kako poduzeće svoju imovinu u ti-
financijski
jeku godine obrne otprilike za oko 1,23 puta. Ovaj bi Ekonomičnost prihodi 2.376
= = = 0,10290
pokazatelj trebao biti puno veći, otprilike 8 puta. financiranja financijski 23.090
rashodi
Koef. obrtaja
ukupni prihodi 289.038 4. Ekonomičnost izvanrednih aktivnosti iznosi
kratkotrajne = = = 1,22949
kratkotrajna 235.088
imovine imovina
0,99514. Na jednu jedinicu izvanrednih rashoda dola-
zi 0,99514 izvanrednih prihoda.
3. Koeficijent obrtaja potraživanja iznosi 3,78674 izvanredni
Ekonomičnost
što znači kako poduzeće svoja potraživanja obrne sko- izvanrednih =
prihodi
=
5.937
= 0,99514
ro pa 4 puta godišnje. Pokazatelj je dosta mali što se ukupni prihodi 5.966
aktivnosti
tiče ovog poduzeća, poželjna vrijednost je puno veća,
otprilike 28 dana.
prihodi od
Koef. obrtaja prodaje 268.696
3.3.5. Pokazatelji profitabilnosti
potraživanja = = = 3,78674
potraživanja 70.957
1. Neto marža profita iznosi 0,08218 što nam kazuje
kako poduzeće zadržava 0,08218 ukupnih prihoda u
4. Trajanje naplate potraživanja iznosi 96,39 dana. obliku neto dobiti odnosno dobiti nakon poreza.
Poduzeće presporo naplaćuje svoja potraživanja (više
neto dobit +
od 3 mjeseca), a poželjno je 14 dana. Potrebno je pove- Neto
kamate 1.184 + 22.569
marža = = = 0,08218
ćati broj obrtaja potraživanja kako bi se smanjilo vrije- profita ukupni prihodi 289.038
me potrebno za njihovu naplatu.
2. Bruto marža profita iznosi 0,08392 što znači da
Trajanje naplate 365 365
potraživanja = = = 96,39 poduzeće zadržava 0,08392 ukupnih prihoda u obliku
koeficijent 3.78674
obrtaja dobiti prije poreza.
potraživanja dobit prije poreza
Bruto
+ kamate 1.686 + 22.569
marža = = = 0,08392
ukupni prihodi 289.038
profita
3.3.4. Pokazatelji ekonomičnosti
3. Neto rentabilnost imovine iznosi 0,03053 što
1. Ekonomičnost ukupnog poslovanja iznosi
znači kako na jednu jedinicu aktive (prije plaćanja ka-
1,00587. Govori nam kako na jednu jedinicu rashoda
mata) se ostvaruje 0,03053 profitabilnosti.
dolazi 1,00587 jedinica prihoda.
neto dobit + 1.184 +
Ekonomičnost Neto
ukupni prihodi 289.038 kamate 22.569
rentabilnost = = = 0,03053
74 ukupnog = = = 1,00587 ukupna 778.012
ukupni rashodi 287.352 imovine
poslovanja imovina
2. Ekonomičnost poslovanja iznosi 1,44683 što 4. Rentabilnost vlastitog kapitala iznosi 0,00375,
znači da na jednu jedinicu rashoda od prodaje dolazi a to nam kazuje da se na jedinicu uloženog kapitala
1,44683 prihoda od prodaje. ostvari 0,00375 profitabilnosti.
prihodi od
Ekonomičnost 268.696 Rentabilnost
prodaje neto dobit 1.184
= = = 1,44683 vlastitog = = = 0,00375
poslovanja rashodi od 185.713 vlastiti kapital 316.069
prodaje kapitala
3. Ekonomičnost financiranja iznosi 0,10290, a to

znači kako na 1 jedinicu financijskih rashoda dolazi
3.3.6. Altmanov sustav pokazatelja Z>3 stabilna poduzeća, nema opasnosti

od bankrota (stečaja)
Altmanov sustav pokazatelja11 (Zeta model ili Z- 1<Z<3 siva zona (na granici stečaja)
obrazac) predstavlja tehniku izračuna uspješnosti po-
Z<1 znatne financijske poteškoće,
duzeća koristeći vrlo mali broj pokazatelja (5; x1...x5),
prijetnja bankrota (stečaja)
koji na temelju dodjeljenih pondera određuju stupanj
i intenzitet utjecaja na ukupnu uspješnost poduzeća te U našem primjeru Altmanov sustav pokazatelja ko-
predviđaju stanje poslovanja poduzeća u budućnosti. risti se na sljedeći način:
Ponderi (1,2, 1,4..1,0) predstavljaju konstatnu veličinu
tekuća imovina
stupnja utjecaja na vrijednost varijable od x1...x5. Po- 235.088 - 288.348
jedinačna vrijednost dobivenih pokazatelja množi se X1= - tekuće obveze = = - 0,06846
ukupna aktiva 778.012
s dodijeljenim ponderima. Konačna Z-vrijednost do-
bija se međusobnim zbrajanjem vrijednosti dobivenih zadržana dobit 6.862
umnožaka. Profesor Altman predvidio da se Z-vrijed- X 2= = =0,00882
ukupna aktiva 778.012
nost izračuna na sljedeći način:
neto dobit + troškovi kamata + troškovi
X 3= oporezivanja (operativna dobit) =
Z = 1,2 X1 + 1,4 X2 + 3,3X3 + 0,6X4 + 1,0X5 ukupna aktiva

X 3= 1.184 + 22.569 + 1.686 =0,03269
gdje su: 778.012
tekuća imovina - tekuće obveze , tržišna vrijednost glavnice (običnih i
X1= preferencijalnih dionica)
ukupna aktiva X4= =
tekuće obveze + dugoročni dugovi
zadržana dobit ,
X2= 316.069
ukupna aktiva X4= = 0,71955
288.348 + 150.911
neto dobitak + troškovi kamate + troškovi
neto prodaja
oporezivanja (operativna dobit) , 268.696
X3= X5= (prihod od prodaje) = = - 0,06846
ukupna aktiva ukupna aktiva 778.012
tržišna vrijednost glavnice (običnih i pre-
fencijalnih dionica) ,
X4= Z = 1,2 X1 + 1,4 X2 + 3,3X3 + 0,6X4 + 1,0X5,
tekuće obveze + dugoročni dugovi
Z = 1,2 x (-0,06846) + 1,4 x 0,00882 + 3,3 x 0,03269 +
neto prodaja (prihod od prodaje)
X5= 0,6 x 0,71955+1,0 x 0,034536
ukupna aktiva
Z = - 0,082152 + 0,01234 + 0,107877 + 0,43173 +
Profesor Altman, također, je utvrdio intervale re- 0,034536
ferentnih vrijednosti u kojima se može kretati Z-vri- Z = 0,504331 <1
jednost. Tumačenja izračunate Z-vrijednosti pokazuju Altmanov Z score iznosi 0,504331. Na temelju ovog 75
kako tvrtka posluje i predviđa joj budućnost. Altma- rezultata može se zaključiti kako ovo poduzeće ne po-
nov sustav pokazatelja, uobičajeno se koristi u dugo- sluje uspješno te da postoji velika mogućnost bankro-
ročnim prognozama poslovanja poduzeća predviđaju- ta, odnosno financijskog neuspjeha, čime je potvrđena
ći mogućnost nastupa bankrota (stečaja) što poduzeću prethodno navedena teza.

može biti indikator promjene poslovne politike i nači-

na poslovanja poduzeća. Referentni intervali kreću se
unutar sljedećih zadanih vrijednosti 1 i 3, odnosno:
11
Razrađeno prema Vujević, I., Revizija, Ekonomski fakultet u Spli-
www.teb.hr
tu, EFST, Split, 2003., str. 49.-50.
Nikolina Bičanić, dipl. oec.
TEB, Zagreb
Godišnji popis
(i rashodovanje imovine)
s primjerima knjiženja
Obavljanje godišnjeg popisa imovine i obveza jedan je od pri-
premnih radnji za sastavljanje godišnjih financijskih izvješta-
ja. Godišnji popis obavezan je za sve proračune i proračun-
ske korisnike, kako se priprema, obavlja i što s rezultatima
popisa, pišemo u nastavku.
Krajem proračunske godine počinju drugim slučajevima: na početku poslo-

pripremne radnje za sastavljanje godiš- vanja (prema čl. 15. st. 1. Pravilnika), ali
njih financijskih izvještaja. One obuhva- i uvijek kada se sastavlja bilanca2.
ćaju kontrolne i druge postupke kojima Oni proračuni/proračunski korisnici
se provjeravaju knjiženja poslovnih do- koji obavljaju muzejsku, knjižničarsku
gađaja i knjigovodstvena dokumentacija ili bibliotečnu djelatnost popis knjiga
te organizaciju i provedbu godišnjeg po- i bibliotečne građe ne moraju obavljati
pisa imovine i obveza. Godišnjim popi- koncem svake godine, nego u roku koji
som utvrđuje se stvarna stanja imovine, nije duži od tri godine (znači najmanje
obveza i njihovih izvora i prema njima svake treće godine), a ostalu imovinu i
usklađuju stanja iskazana u knjigovod- obveze moraju popisati na kraju svake
stvu. Na temelju takvih knjigovodstve- godine.3
nih podataka sastavljaju se godišnja fi-
Nadalje Pravilnik u čl. 15. st. 3. propi-
nancijska izvješća, koja bi trebala pružiti
suje da se podaci o popisu unose poje-
točan, istinit i pouzdan pregled imovine,
obveza, vlastitih izvora, promjena finan- planu (Nar. nov., br. 27/05 i 127/07). Kako je
cijskog položaja, uspješnosti i novčanih u čl. 89. novog Pravilnika o proračunskom raču-
novodstvu i računskom planu uređeno da će se
tijekova. računovodstveno evidentiranje za 2010 godinu
obaviti prema odredbama Pravilnika o pr račun-
skom računovodstvu i Računskom planu (Nar.
1. Obveza obavljanja popisa nov., br. 27/05 i 127/07), u ovome tekstu pozi-
vamo se odredbe toga Pravilnika.
PROČITAJTE VIŠE... Obavljanje godišnjeg popisa imovine 2
Bilanca se sastavlja kod statusnih promjena
76 i obveza propisuje čl. 15. st. 2. Pravilnika i tada je obvezno obaviti popis sveukupne
N. Bičanić: Knjiženja o proračunskom računovodstvu i račun- imovine i obveza. Popis preporučujemo obaviti
skom planu1. Osim prilikom godišnjeg prilikom primopredaja dužnosti, primjerice kod
na kraju proračunske primopredaje dužnosti računopolagatelja prepo-
godine, FIP 1/10 popisa, imovina i obveze popisuju se i u
ručujemo obavljanje popisa sveukupne imovine
i obveza, kod primopredaje dužnosti blagajnika
1
Pravilnik o proračunskom računovodstvu i ra- obavljanje djelomičnog popisa imovine (treba
čunskom planu (Nar. nov., br. 27/05 i 127/07; u popisati samo novac u blagajni), kod primopre-
nastavku: Pravilnik); daje dužnosti skladištara samo djelomičan popis
Napominjemo da 14. listopada 2010. godine (one imovine za koju je odgovoran skladištar)
tj. stupanjem na snagu novog Pravilnika o pro- itd. Pri tome se nakon obavljenog popisa imovi-
računskom računovodstvu i računskom planu ne i utvrđivanja njezinog stvarnog stanja, trebaju
(Nar. nov., br. 114/10) prestaje važiti Pravilnik korigirati knjigovodstvena.
o proračunskom računovodstvu i Računskom 3
čl. 15. st. 2. Pravilnika
UDK 657.1
Financije i porezi | Proračunsko računovodstvo
dinačno u naturalnim i novčanim izrazima u popisne za popis. Tako svaki proračun/proračunski korisnik
liste, koje su knjigovodstvene isprave i čiju vjerodo- osniva dovoljan broj povjerenstava za popis, prema
stojnost svojim potpisima potvrđuju članovi popisnog vlastitim potrebama.
povjerenstva. Kada se osniva više povjerenstava za popis, može se
U čl. 16. i 17. Pravilnik propisuje da je zakonski pred- imenovati i centralno, koje koordinira rad svih ostalih.
stavnik obvezan imenovati povjerenstvo za popis, odre- Kod velikih korisnika u praksi se najčešće osnivaju
diti datum i rokove održavanja popisa i dostavljanja posebna povjerenstva za popis određene imovine (npr.
izvještaja s priloženim popisnim listama, da je povje- povjerenstvo za popis dugotrajne nefinancijske imovi-
renstvo obvezno sastaviti izvještaj i predati ga zakon- ne, za zalihe materijala, zalihe trgovačke robe, za popis
skom predstavniku, koji na temelju toga odlučuje o: potraživanja i obveza itd). Isto tako, kod korisnika koji
▶ načinu likvidacije utvrđenih manjkova, posluju na više lokacija postoji povjerenstvo za popis
▶ načinu knjiženja utvrđenih viškova, određene imovine na svakoj od lokacija.
▶ otpisu nenaplativih i zastarjelih potraživanja i Povjerenstvo za popis treba imati najmanje pred-
obveza, sjednika i dva člana. U povjerenstvo ne bi trebali biti
imenovani zaposlenici koji su zaduženi za sredstva
▶ rashodovanju sredstava, opreme i sitnog inventara,
koja se popisuju, njihovi neposredni rukovoditelji,
Nikolina Bičanić | Godišnji popis (i rashodovanje imovine) s primjerima knjiženja

▶ mjerama protiv osoba odgovornih za manjkove, kao ni osobe koje vode knjigovodstvo (analitičko ili
oštećenja, neusklađenost knjigovodstvenog i stvar- račune glavne knjige) imovine ili obveza koji su pred-
nog stanja, zastaru i nenaplativnost potraživanja i meti popisa.
slično.
U povjerenstvo mogu biti imenovane i osobe koje
Pravilnik ne pojašnjava samu organizaciju popisa, nisu zaposlenici.
tko sve treba i može sudjelovati kod popisa, kako popis
Kod proračunskih korisnika koji imaju samo neko-
treba obaviti te evidentirati popisne razlike, stoga u na-
liko zaposlenika, povjerenstvo može biti i samo jedna
stavku pojašnjavamo te postupke i dajemo preporuke.
osoba.
Zadaci povjerenstva za popis su sljedeći:
2. Sudionici popisa
1. utvrditi stvarno stanje predmeta popisa - količi
U provedbi popisa sudjeluju zakonski predstavnik, nu, vrstu i vrijednost;
rukovoditelj popisa, povjerenstvo za popis (ili više po- Količina se utvrđuje prebrojavanjem, mjerenjem,
vjerenstava), djelatnici koji rukuju ili su zaduženi za vaganjem, kubiciranjem i sl. Na posebnim listama
sredstva koja se popisuju, djelatnici koji vode knjigo- popisuje se oštećena, imovina koja će se predložiti
vodstvene evidencije imovine i obveza koji se popi- za povlačenje iz uporabe, tuđa imovina i sl.
suju, a mogu sudjelovati i nezaposlenici (kao članovi
2. unijeti podatke o stvarnom stanju u popisne liste i
povjerenstva za popis ili kao stručnjaci koji se mogu
vrijednosno ih iskazati;
angažirati radi dobivanja stručnog mišljenja).
3. unijeti podatke o knjigovodstvenom stanju u popi-
Preporučujemo da zakonski predstavnik imenuje
sne liste;
rukovoditelja popisa - osobu koja će koordinirati or-
ganizaciju i provedbu popisa. To može biti bilo koji Knjigovodstvena stanja upisuju se u popisne liste 77
zaposlenik koji je stručan i kvalificiran za obavljanje nakon što je popis obavljen fizički.
tog posla, a ako nije određen nekim internim aktom ili 4. utvrditi viškove i manjkove i
odlukom zakonskog predstavnika, tada je to sam za- 5. sastaviti izvješće o obavljenom popisu i dostaviti
konski predstavnik. ga zakonskom predstavniku.
Kada postoji centralno povjerenstvo za popis, osta-

Povjerenstvo za popis la mu dostavljaju pojedinačne izvještaje o popisu koje
Ovisno o opsegu poslova koji se moraju obaviti u ono objedinjava i sastavlja izvještaj (elaborat) o popisu.
zadanom roku, količini i vrsti sredstava koja se po- U tom izvještaju treba navesti i opća zapažanja o obav-
pisuju, raspoloživom osoblju, broju lokacija i sl., za ljenom popisu, obrazloženja uzroka nastalih popisnih
obavljanje popisa osniva se jedno ili više povjerenstava razlika te prijedlozi postupanja s popisnim razlikama.
Proračunsko računovodstvo | Financije i porezi
Povjerenstvo za popis odgovorno je za točnost utvr- znavanje i usklađenje se obavlja na temelju nave-
đivanja podataka o stvarnom stanju imovine i obveza, denih nomenklaturnih oznaka,
pravilno sastavljanje popisnih lista, pravodobno izvrše- ■ zalihe moraju biti grupirane i sređene radi lakšeg
nje popisa i za točnost izvještaja o obavljenom popisu. i bržeg popisivanja (razvrstane i grupirane po vr-
Povjerenstvo za popis potpisuje popisne liste koje stama, dimenzijama itd.),
je sastavilo i time preuzima odgovornost za njihovu ■ treba posebno izdvojiti oštećenu dugotrajnu imo-
točnost i istinitost. Popisne liste smatraju se knjigo- vinu, oštećene i zastarjele zalihe,
vodstvenim ispravama4, što znači da se na temelju njih ■ posebno izdvojiti tuđu imovinu;
podaci unose u poslovne knjige. ■ sređivanje knjigovodstvene evidencije (svi po-
slovni događaji koji prethode popisu moraju biti
Zadatak povjerenstva za popis nije samo utvrditi
evidentirani u poslovnim knjigama, analitičke
stvarnu količinu predmeta koji se popisuju, već i nji-
evidencije moraju biti usuglašene s odgovaraju-
hovo stanje - kvalitetu, upotrebljivost. Povjerenstvo
ćim računima glavne knjige, analitičke evidencije
mora biti kvalificirano za stručno obavljanje zadataka,
potraživanja i obveza usklađene s poslovnim par-
što znači da u nekim slučajevima članovi povjerenstva
tnerima),
mogu biti samo određene stručne osobe.
▶ osiguravanje podataka o imovini koja je na putu,
Radi dobivanja stručnog mišljenja za ocjenu kva- doradi, obradi, preradi, popravku ili sl.,
litete i stanja određene imovine mogu se angažirati i
▶ dokumentiranost o zaduženosti zaposlenika za
posebni stručnjaci (pri čemu oni nisu članovi povje-
materijalnu imovinu.
renstva za popis).
Plan popisa sastavlja osoba koja rukovodi popisom.
Preporučujemo da se navedene odgovornosti čla-
On treba sadržavati redoslijed i rokove za popis poje-
nova povjerenstva definiraju posebnim aktom pro-
dinih vrsta imovine i radnje koje će obavljati povjeren-
računa/proračunskog korisnika, sukladno radnom
stva i ostali zaposlenici, prije i za vrijeme popisa. Za
zakonodavstvu i drugim propisima kojima se uređuje
svaku radnju određuje se rok izvršenja.
osobna odgovornost.
Planom treba točno utvrditi:
3. Organizacija popisa ▶ rokove za obavljanje pripremnih radnji – rokove
za usklađivanje analitičkog knjigovodstva s glavnom
Preduvjet uspješnog popisa je dobra organizacija knjigom, kompletiranje dokumentacije, sortiranje
popisa. Osoba koja je određena za rukovoditelja popi- artikala, označavanje artikala nomenklaturnim bro-
sa treba izraditi pisane (ili davati usmene) upute o pri- jem, odvajanje tuđe od vlastite imovine, usklađiva-
premama i provedbi popisa povjerenstvima za popis i nje knjigovodstvenih stanja s vjerovnicima i dužni-
ostalim zaposlenicima. cima, priprema obrazaca za popis itd.,
Pripreme za popis podrazumijevaju sljedeće: ▶ redoslijed obavljanja popisa imovine po vrstama,
▶ izradu plana popisa, redoslijed skladišta, pogona, prodajnih mjesta itd. te
▶ informiranje povjerenstava za popis i dostavu po- rokove do kada se popisi moraju obaviti,
trebnih materijala (obrasci za popis, informacije o ▶ rok za dostavljanje izvještaja o obavljenom po-
imovini koja se popisuje i vrijednostima), pisu, s prijedlozima za postupanje s manjkovima i
78
▶ pripremu svih prostora u kojima se nalazi imovina viškovima i
koja će se popisivati (posebno skladišta): ▶ rok za raspravljanje o rezultatima popisa i rok za
■ sva imovina koja se fizički popisuje (dugotraj- donošenje odluka zakonskog predstavnika o utvr-
na nefinancijska imovina, sitni inventar, zalihe) đenim viškovima i manjovima (rok do kojeg je za-
mora biti označena nomenklaturnim oznakama konski predstavnik dužan dostaviti računovodstvu
po kojima se raspoznaje u knjigovodstvenoj odluke o postupanju s popisnim razlikama).
(analitičkoj) evidenciji (šiframa, inventarnim
brojevima), jer se nakon utvrđivanja stvarnog
stanja uspoređuje s knjigovodstvenim, a prepo-
4
čl. 15. st. 3 Pravilnika
3.1. Rokovi godišnjeg popisa 4. Obavljanje popisa

Rokovi godišnjeg popisa nisu određeni Pravilni- Popisivanje imovine obuhvaća:
kom, ali Pravilnik (u čl. 16. st. 1.) propisuje da za- 1. utvrđivanje, mjerenje, prebrojavanje i opisivanje
konski predstavnik određuje datum popisa, rokove materijalnih vrijednosti u naravi, unošenje tih po-
obavljanja popisa i dostavljanja izvještaja s priloženim dataka u popisne liste te utvrđivanje ostale imovine
popisnim listama. i unošenje tih podataka u popisne liste,
S obzirom da se financijski izvještaji za proračunsku 2. unošenje knjigovodstvenih podataka u popisne li-
godinu dostavljaju do 15. veljače (proračunski korisni- ste,
ci) odnosno 28. veljače (proračuni i izvanproračunski
3. novčano obračunavanje popisanih materijalnih vri-
korisnici) tekuće za prethodnu godinu, a rezultati go-
jednosti, utvrđivanje razlika između stvarnih stanja
dišnjeg popisa trebaju se uključiti u godinu za koju se
(utvrđenih popisom) i knjigovodstvenih stanja te
sastavljaju financijski izvještaji, zakonski predstavnik
utvrđivanje razloga neusuglašenosti.
treba odrediti rokove godišnjeg popisa kako bi se to
omogućilo. Računopolagač bi trebao obavijestiti za- U popisne liste unose se naziv i vrsta imovine, jedi-
konskog predstavnika do kojeg datuma najkasnije nica mjere i cijena, nomenklaturni broj, stvarno i knji-
govodstveno stanje te razlika između stvarnog i knji-

može primiti odluke u vezi godišnjeg popisa (odluke
o rashodovanju sredstava i odluke o viškovima i manj- govodstvenog stanja. Kod popisa materijalne imovine,
kovima, otpisima), da bi se na vrijeme sastavili i pre- prilikom utvrđivanja fizičkog postojanja pojedinih
zentirali financijski izvještaji za proračunsku godinu. predmeta mogu se koristiti pomoćne popisne liste na
temelju kojih se podaci o utvrđenim količinama unose
Rokovi godišnjeg popisa mogu se odrediti internim
u popisne liste. To iz razloga što se podaci u popisnim
aktom, odlukom zakonskog predstavnika ili godišnjim
listama ne smiju mijenjati, nadopisivati i sl.
planom popisa imovine i obveza.
Popisne liste razvrstavaju se prema analitičkim ra-
Godišnji popis obavlja se sa stanjem na dan 31.
čunima računskog plana i trebaju biti složene i reka-
prosinca, međutim može se obaviti i prije i nakon tog
pitulirane prema pojedinim sintetičkim računima iz
dana. Primjerice popis financijske imovine, potraživa-
računskog plana.
nja i obveza u pravilu se obavlja nakon datuma bilan-
ce, nakon što se prikupi i evidentira sva dokumentacija Osobe odgovorne za imovinu koja se popisuje tre-
koja se odnosi na razdoblje koje završava 31. prosinca, baju prisustvovati kod popisa i uz povjerenstvo za po-
jer se popis obavlja prema knjigovodstvenom stanju te pis potpisati popisne liste.
imovine i obveza. S druge strane, imovina materijalnog
oblika može se fizički popisati i prije 31. prosinca, a 4.1. Popis dugotrajne nefinancijske
svakako bi se to trebalo obaviti zaključno s tim danom, imovine
odnosno 1. siječnja sljedeće godine, radi potvrđivanja
fizičkog postojanja te imovine na datum bilance. Kada Popis dugotrajne nefinancijske materijalne imovi-
se materijalna imovina popisuje prije 31. prosinca, npr. ne (zemljišta, građevina, postrojenja, opreme, alata,
20. prosinca, popisom utvrđena stanja trebaju se svesti namještaja i ostale dugotrajne materijalne imovine)
na stanje na dan 31. prosinca na način da se pridodaju obavlja se tako da se popišu određene nekretnine i
79
svi ulazi (prema primkama i dr. ulaznoj dokumentaci- stvari koje predstavljaju ovu imovinu i nakon toga ti
ji), odnosno oduzmu svi izlazi (prema otpremnicama, podaci unesu u popisne liste. Usporedbom popisnog
izdatnicama i sl.).6 stanja sa stanjem analitičke evidencije ove imovine,
6
ustanoviti će se viškovi i manjkovi.
Kod nekih proračunskih korisnika (npr. onih koji obavljaju
Zadatak popisnog povjerenstva nije samo utvrditi
proizvođačku djelatnost) nije moguće prekinuti prijam i isporuku

materijalne imovine radi obavljanja popisa (zbog specifičnih teh- broj odnosno količinu predmeta koji predstavljaju ovu
noloških procesa), pa je bitno u vrijeme popisa osigurati kontrolu imovinu, već i njihove vrijednosti, a ona ovisi o upo-
kretanja zaliha (ulaze i izlaze) popisivanjem zadnjih ulaznih i izla-
znih dokumenata, označavati već popisane zalihe (flomasterom
trebljivosti i stanju pojedine imovine.
obilježiti vrijeme popisa i utvrđeno stanje) odnosno na neki drugi Napominjemo da današnji računovodstveni pro-
odgovarajući način otkloniti mogućnost dvostrukog popisivanja grami omogućavaju takvu obradu popisnih materija-
ili neobuhvaćanja popisom.
la da se popis nefinancijske imovine obavlja na način na dan 31. prosinca).

da se samo popisuju (ili skeniraju) nomenklaturne Isto tako, tuđa imovina popisuje se na posebnim
oznake pojedinih predmeta (npr. inventarni broje- popisnim listama, koje se dostavljaju vlasnicima tih
vi dugotrajne nefinancijske imovine) - ako se radi o sredstava.
predmetima kojima povjerenstvo ocjenjuje zadovolja-
vajuće uporabno stanje. Nakon fizičkog popisa, takvi Popis investicija u tijeku
se podaci obrađuju automatskom obradom podataka
Kod popisa investicija u tijeku povjerenstvo tre-
na način da se uz svaku popisom registriranu nomen-
ba utvrditi odgovara li stupanj dovršenosti investicija
tklaturnu oznaku automatski pridodaje novčana vri-
iskazan prema privremenim obračunskim situacijama
jednost (stvarno stanje), zatim knjigovodstveno stanje
(ili dr. obračunima) stvarnom stupnju dovršenosti,
te razlike. Kada povjerenstvo prilikom popisa naiđe na
što utvrđuje provjerom je li nadležni organ investitora
imovinu neodgovarajućeg uporabnog stanja, popisuje
pravilno ovjerio obračunske situacije.
ju na posebnim listama.
Popis imovine za rashodovanje 4.2. Popis dugotrajne nematerijalne

imovine
Pod rashodovanjem podrazumijevamo trajno po-
vlačenje imovine iz upotrebe. Nakon povlačenja imo- Nematerijalna imovina je imovina bez fizičkog
vine iz upotrebe ona se uništava ili otuđuje (prodajom oblika, kao što su patenti, licence, koncesije, ulaganja
dijelova, poklanjanjem, odvozom na otpad, likvidaci- na tuđoj imovini radi prava korištenja itd. Popis ove
jom ili sl.) i u tom trenutku – otuđenja ili uništenja, imovine obavlja se prema knjigovodstvenom stanju
isključuju se iz poslovnih knjiga odnosno bilance. i zapravo predstavlja ocjenu opravdanosti i realnosti
Pitanje rashodovanja neupotrebljivih predmeta du- iskaza te imovine.
gotrajne materijalne imovine poželjno je riješiti prije Provjerava se usuglašenost iskaza ove imovine u
godišnjeg popisa, dakle tijekom godine - u trenutku analitici i na računima glavne knjige, ispravnost utvr-
kada nastanu razlozi za prestanak upotrebe. Rashodo- đivanja knjigovodstvenog iznosa i otpisa vrijednosti
vana sredstva nakon toga mogu se uništiti ili otuđiti i na (postojanje vjerodstojne knjigovodstvene dokumenta-
taj način više neće fizički postojati u vrijeme obavljanja cije, preispitivanje potrebe za umanjenjem vrijednosti
godišnjeg popisa, pa njime niti neće biti obuhvaćena. i/ili otpisom).
Ako se neupotrebljiva sredstva ne rashoduju prije Za otpis (isknjiženje) treba predložiti one stavke od
obavljanja godišnjeg popisa, prilikom popisa popisuju kojih se ne očekuju buduće ekonomske koristi.
se u posebne popisne liste, a njihovo rashodovanje, uz
obrazloženje, predlaže povjerenstvo za popis. U tom 4.3. Popis kratkotrajne nefinancijske
slučaju, odluku o rashodovanju zakonski predstavnik imovine
donosi nakon 31. prosinca, pa daljnje postupanje s
tom imovinom (otuđenje ili uništenje) slijedi nakon Popisom kratkotrajne imovine obuhvaćaju se za-
datuma bilance, tako da se ta imovina ne isknjižava iz lihe sirovina, materijala i rezervnih dijelova, sitan
poslovnih knjiga koje se zaključuju s 31. prosincem inventar i ambalaža, zalihe nedovršene proizvodnje,
80 godine za koju je obavljen godišnji popis i za koju se zalihe gotovih proizvoda, poluproizvoda i dijelova i
sastavljaju financijski izvještaji. zalihe robe.7
Ova imovina popisuje se mjerenjem, vaganjem
Popis imovine koja je dana u zakup, na putu, do-
i brojanjem. Posebna pažnja posvećuje se kvaliteti
radi i sl. i tuđe imovine
imovine koja se popisuje, s obzirom na to da određe-
Vlastita imovina koja iz nekih razloga nije kod pro- ne zalihe (npr. medicinski materijal u zdravstvenim
računa/proračunskog korisnika (na putu, dana u za- ustanovama) protekom roka upotrebljivosti ili zbog
kup, na popravku ili sl.) također se treba popisati, na kemijskih procesa koji se događaju, gube na kvaliteti
posebnim listama i to iz dokumentacije koja govori i upotrebljivosti. Ako je došlo do gubitka u kvaliteti,
gdje se ta imovina nalazi u trenutku popisa. Od kori- povjerenstvo za popis dužno je ustanoviti razlog za to
snika te imovine treba tražiti popisne liste (sa stanjem (je li to nepravilno uskladištenje, nepravilno rukovanje
itd.) i s obzirom na to u svom izvješću dati prijedlog ▶ jesu li potraživanja odnosno obveze pokriveni in-
mjera za otklanjanje utvrđenih nedostataka. Zalihe strumentima plaćanja,
koje su izgubile na svojoj kvaliteti (oštećene ili s greš- ▶ je li pokrenut postupak za naplatu dospjelih potra-
kom, podobne za daljnu upotrebu ili prodaju ili pak živanja,
neupotrebljive), zalihe kojima je istekao rok upotre-
▶ jesu li izvršena usklađivanja potraživanja i obveza s
bljivosti ili nekurentne zalihe, popisuju se na poseb-
komitentima.
nim listama. Oštećena trgovačka roba procjenjuje se
ovisno o stupnju oštećenja odnosno gubitka kvalitete. U posebnim popisnim listama iskazuju se:
Prijedlog za određivanje vrijednosti ovoj robi treba ▶ potraživanja i obveze za koje ne postoji uredna do-
dati povjerenstvo za popis. kumentacija,
Kod popisa sitnog inventara posebno se popisuje ▶ neusklađena potraživanja i obveze i
sitan inventar na zalihama i sitan inventar u upotrebi. ▶ nenaplativa ili zastarjela potraživanja.
Ako se kod popisa utvrdi dotrajalost određenih pred- S obzirom da se obavlja prema knjigovodstvenom
meta, oni se iskazuju u posebnim popisnim listama i stanju, godišnji popis ove imovine i obveza provodi se
predlažu za rashodovanje. nakon 31. prosinca, u pravilu nakon što su evidentira-
Popisom treba obuhvatiti svu kratkotrajnu nefinan- ni svi poslovni događaji koji se odnose na godinu koja

cijsku imovinu zatečenu na dan popisa. U posebnim završava 31. prosinca (uključujući i korektivna knji-
listama upisuju se zalihe na putu, dane drugima na do- ženja nakon provedenih usklađenja s vjerovnicima i
radu, obradu, čuvanje, roba dana u konsignaciju od- dužnicima).
nosno komisiju i sl. (popisuju se na temelju popisnih
lista koje sastavljaju pravne osobe kod kojih su nave- 4.5. Popis novca
dene zalihe), a isto tako i tuđe zalihe. Popisne liste s
podacima o tuđim zalihama dostavljaju se vlasnicima Popis gotovine, čekova, mjenica i drugih instru-
te imovine. menata plaćanja obavlja se brojanjem po apoenima i
vrijednostima, na dan popisa. Za svaku vrstu vrijedno-
4.4. Popis financijske imovine, snih papira osim naznačenih nominalnih iznosa treba
utvrditi njihov bonitet (naplativost) i formalnu isprav-
potraživanja i obveza
nost (ovjera izdavača i potpisi).
Popis financijske imovine, potraživanja i obveza u Popis novca kod banaka obavlja se na temelju izvo-
pravilu se obavlja prema knjigovodstvenom stanju ove da o stanju na računima na dan popisa.
imovine i obveza. Povjerenstvo za popis treba utvrditi:
▶ postoji li pravni temelj za svako potraživanje i obve- 5. Izvještaj (elaborat) o obavljenom
zu, popisu
▶ je li ispravno utvrđena visina potraživanja odnosno Nakon obavljenog popisa povjerenstvo za popis sa-
obveze, stavlja izvještaj o rezultatima popisa. On sadrži popi-
▶ razloge nepravovremene naplate ili isplate, sne liste i izvještaj povjerenstva o obavljenom popisu.
7
Za razliku od većine proračuna i proračunskih korisnika koji ne- Kada postoji centralno povjerenstvo, ono objedinja- 81
maju zalihe kratkotrajne imovine, kod korisnika koji obavljaju tr- va izvještaje o popisu svih povjerenstava u jedan.
govačku, proizvođačku ili zdravstvenu djelatnost, ove stavke su uo-
Povjerenstvo daje:
bičajene i mogu biti značajne, po prometima ili vrijednosti salda. S
obzirom na specifičnost poslovanja i organizacije pojedinih takvih ▶ svoje mišljenje o utvrđenim manjkovima i viškovi-
korisnika, kao i naturalnog oblika zaliha, radi ispravnog obavljanja ma (budući je dužno ispitati uzroke zbog kojih je
popisa potrebno je internim aktom propisati metode za mjerenje došlo do razlika),

pojedinih vrsta zaliha, način uzimanja uzorka pojedinih zaliha te
▶ prijedloge evidentiranja popisnih razlika i načina
evetualno angažiranje vještaka radi potrebnog dobivanja izvještaja
o određenim zalihama. likvidacije razlika imovine koja je izgubila na kva-
Popis nedovršene proizvodnje obavlja se prema elementima obra- liteti (budući je dužno ispitati zbog čega je imovina
čuna (radni nalozi po kojima još nije završen proces proizvodnje ili oštećena, neupotrebljiva ili lošije kvalitete i čijom je
sl.). Obustavljena proizvodnja odnosno ona koja se neće nastaviti krivicom do toga došlo),
u sljedećoj godini popisuje se u posebnim listama.
▶ mišljenja o sumnjivim, spornim i zastarjelim potra- U nastavku se daju primjeri knjiženja rezultata go-
živanjima, dišnjeg popisa. Napominjemo da su knjiženja ispravka
▶ primjedbe i izjave djelatnika koji rukuju materijal- vrijednosti i otpisa potraživanja dani u FIP-u br. 1/10,
nim i novčanim vrijednostima s utvrđenim manj- na str. 171 i 172, s pojašnjenima.
kovima i viškovima,
▶ objašnjenja viškova i manjkova koji su nastali kao
Primjer 1. Knjiženje viškova dugotrajne i
posljedica mogućih pogrešaka zbog zamjene poje-
kratkotrajne imovine
dine imovine,
▶ prijedloge mjera za otklanjanje utvrđenih nedosta- U nastavku su prikazani primjeri knjiženja viškova
taka (kako kod načina uskladištenja i manipulacije dugotrajne i kratkotrajne imovine.
materijalnim vrijednostima, tako i u financijskom Kada se utvrdi višak nefinancijske imovine, povje-
poslovanju). renstvo za popis daje prijedlog procijenjene vrijedno-
sti te imovine.
6. Odlučivanje o popisnim razlikama i Knjiženje:
njihovo knjiženje Račun
Red.
Opis Iznos
Zakonski predstavnik razmatra izvještaj o obavlje- br. Duguje Potražuje
nom popisu i u predviđenom roku donosi odluku o: Višak uredske opreme
▶ načinu likvidiranja manjkova i postupanju s viško- - procijenjena nabavna

vrijednost 1.000,00 02212
vima, 1. - procijenjen ispravak
▶ načinu evidentiranja popisom utvrđenih razlika, vrijednosti 200,00 029222
- procijenjena
▶ ispravku vrijednosti i otpisu nenaplativih i zastarje- vrijednost 800,00 9151202
lih potraživanja i obveza,
Višak sitnog inventara na zalihi
▶ rashodovanju i otpisu sredstava, opreme i sitnog in-
2. - procijenjena
ventara, vrijednost 1.000,00 04111 9151204
▶ načinu likvidiranja razlika nastalih zbog smanjenja
Višak sitnog inventara u uporabi
kvalitete sirovina, materijala, gotovih proizvoda,
3. - procijenjena
robe i ostale imovine, vrijednost 1.000,00 04211 9151204
▶ mjerama koje treba poduzeti protiv osoba odgovor-
Otpis vrijednosti 1.000,00 91111 04921
nih za manjkove ili viškove, oštećenja, neusklađe- 3.a
nost knjigovodstvenog i stvarnog stanja, zastaru i Višak uredske zalihe materijala
nenaplativost potraživanja i 4. - procijenjena 500,00 06131 9151206
▶ drugim činjenicama u vezi s popisom. vrijednost
Odluka o rezultatima popisa dostavlja se u računo- Višak uredske zalihe materijala kod zdravstvene ustanove
vodstvo, na evidentiranje. 5. - procijenjena
vrijednost 500,00 06131 65269
Rezultati godišnjeg popisa imovine i obveza, na
temelju odluka zakonskog predstavnika (manjkovi, Višak zalihe gotovih proizvoda
82 viškovi, rashodovanje, otpis obveza i potraživanja), 6. - procijenjena

vrijednost 1.000,00 06221 65269
moraju se proknjižiti u godini na koju se odnosi go-
dišnji popis (pod 31. prosinac). Višak zalihe robe
Manjkovi materijalne imovine mogu biti na teret: 7. - procijenjena

vrijednost 1.000,00 06411 65269
▶ proračuna ili proračunskog korisnika (tretiraju se
8. Višak novca u blagajni 100,00 11311 65269
kao materijalni rashod),
▶ zaposlenika (ispostavlja se izlazni račun kao da se
radi o prodaji imovine) i
▶ na teret odgovorne osobe (manjak se tretira kao pla-
ća odgovorne osobe).
Primjer 2. Knjiženje manjka dugotrajne (knjigovodstvena vrijednost je nula). U odluci je reče-

nefinancijske imovine na teret proračuna no da će se namještaj donirati.
Na temelju policijskog zapisnika kojim je utvrđena Prikaz salda u glavnoj knjizi:
krađa računala, zakonski predstavnik donio je odluku Red. Račun

Opis Iznos
da se manjak knjiži na teret proračuna. Nabavna vri- br. Duguje Potražuje
jednost računala je 5.000,00 kuna, a ispravak vrijedno- Saldo na dan 31. prosinca proračunske godine (za koju se
sti 1.875,00. obavlja godišnji popis):
1.
Knjiženje: - nabavna vrijednost 15.000,00 02211
- ispravak vrijednosti 15.000,00 02922
Red. Račun
Opis Iznos
br. Duguje Potražuje Kod proračuna i proračunskih korisnika kod ras-
Isknjiženje imovine: hodovanja dugotrajne nefinancijske imovine ne
- nabavna vrijednost 5.000,00 02211 iskazuju se rashodi, zbog toga što se iskazuju u trenut-
1. - ispravak vrijednosti 1.875,00 02922 ku nabave (na računima razreda 4 Rashodi za nabavu
- knjigovodstvena
vrijednost 3.125,00 9151202 nefinancijske imovine) u visini ukupne nabavne vrijed-
nosti imovine. Ni kod rashodovanja kratkotrajne nefi-

Primjer 3. Knjiženje manjka dugotrajne nancijske imovine ne iskazuju se rashodi, jer se iskazuju
nefinancijske imovine na teret zaposlenika u trenutku nabave te imovine (na računima razreda 3
Rashodi poslovanja), osim kod korisnika koji obavljaju
Prema odluci zakonskog predstavnika za manjak trgovačku, proizvođačku i zdravstvenu djelatnost.
računala tereti se zaposlenik koji je bio zadužen za nje-
Pravilnik u čl. 19. st. 5. propisuje da se dugotrajna
ga, putem izlaznog računa u iznosu od 3.000,00 kuna
imovina i nakon što je u cijelosti otpisana, zadržava u
(procijenjena vrijednost). Nabavna vrijednost računa-
evidenciji i iskazuje u bilanci do trenutka prodaje, daro-
la je 5.000,00 kuna, a ispravak vrijednosti 1.875,00.
vanja, drugog načina otuđenja ili uništenja. Navedeno
Knjiženje: znači da se prilikom rashodovanja (povlačenja imovine
Račun
iz upotrebe) ne obavlja isknjiženje te imovine.
Red.
Opis Iznos
br. Duguje Potražuje U prikazanom primjeru, budući je knjigovodstvena
1. Izlazni račun 3.000,00 17221 97221
vrijednost imovine koja se rashoduje nula nema nika-
kvog knjiženja, bez obzira hoće li uslijediti otuđenje
Isknjiženje imovine:
ili uništenje te imovine. Isknjiženje nabavne i isprav-
- nabavna vrijednost 5.000,00 02211
2. - ispravak vrijednosti 1.875,00 02922 ka vrijednosti obavlja se nakon otuđenja (na temelju
- knjigovodstvena izlaznog računa, darovnice i sl.) odnosno uništenja (na
vrijednost 3.125,00 911111
temelju zapisnika o uništenju) te imovine.
Ako se za manjak nefinancijske imovine tereti za- Kod rashodovanja sitnog inventara u upotrebi, ta-
poslenik tada je potrebno ispostaviti račun s datu- kođer ne bi bilo nikavih knjiženja, jer se ti predmeti
mom isporuke 31. prosinac i datumom ispostavljanja iskazuju u visini nabavne vrijednosti na računu 04211
računa koji ne smije biti raniji od datuma donošenja Sitan inventar u upotrebi (dugovno) i na računu 04921
83
odluke zakonskog predstavnika (može biti isti kao i Ispravak vrijednosti sitnog inventara u upotrebi (po-
datum te odluke). Taj račun mora biti proknjižen u tražno).
godini za koju je utvrđen manjak (pod 31. prosinac).
Primjer 5. Knjiženje rashodovanja nefinancijske
Primjer 4. Rashodovanje dugotrajne imovine za uništenje
nefinancijske imovine bez sadašnje vrijednosti Prema odluci zakonskog predstavnika rashoduje se
Prema odluci zakonskog predstavnika iz veljače, na- uređaj koji više nema uporabne vrijednosti i koji će se
kon obavljenog godišnjeg popisa imovine za prethod- uništiti (nema mogućnosti za otuđenje). Nabavna vri-
nu godinu, rashoduje se uredski namještaj nabavne jednost iznosi 100.000,00 kuna, ispravak 90.000,00.
vrijednosti 15.000,00 kuna i istog ispravka vrijednosti
Knjiženje: vrijednosti te imovine. Ako je knjigovodstvena vrijed-

Red. Račun nost nekog predmeta koji se rashoduje nula (npr. au-
Opis Iznos
br. Duguje Potražuje tomobil kojem je ispravak vrijednosti jednak nabavnoj
1 2 3 4 5 vrijednosti), a procjenjuje se da će se prodati za neku
Knjigovodstveno stanje imovine
vrijednost (ili se pouzdano zna za koju), kod rashodo-
1. - nabavna vrijednost 100.000,00 02259
vanja se njegova knjigovodstvena vrijednost ne uveća-
- ispravak vrijednosti 90.000,00 02922 va na tu očekivanu ili poznatu prodajnu vrijednost.
Odluka o rashodovanju
2. - otpis knjigovodst- Primjer 7. Knjiženje manjka novca na teret
vene vrijednosti 10.000,00 9151102 02922 zaposlenika
Knjiženje:
Na temelju odluke o rashodovanju nefinancijske
Račun
imovine za uništenje otpisuje se preostala knjigo- Red.
Opis Iznos
vodstvena vrijednost te imovine (umanjuje se na vri-
jednost nula kuna), preko računa ispravka vrijednosti 1 2 3 4 5
– promjena u vrijednosti imovine. Manjak u blagajni

1. - terećenje blaga-
jnika za manjak 120,00 12319 11311
Primjer 6. Knjiženje rashodovanja dugotrajne
nefinancijske imovine za prodaju Kada se zaposlenik tereti za manjak novca u bla-
Prema odluci zakonskog predstavnika rashoduje gajni, tada nema izlaznog računa kao kod tereće-
se automobil (uništen u prometnoj nezgodi) koji će nja za manjak nefinancijske imovine.
se prodati (očekuje se po vrijednosti od 20.000 kuna).
Nabavna vrijednost iznosi 160.000,00 kuna, ispravak Primjer 8. Knjiženje otpisa obveza
110.000,00.
Zakonski predstavnik donio je odluku o otpisu ob-
Knjiženje: veza (koje su zastarjele) koje su iskazane na računu
Red.
Opis Iznos
Račun 23299 (teretile su rashode poslovanja 2006.).
Knjiženje:
1 2 3 4 5
Red. Račun
Knjigovodstveno stanje Opis Iznos
1. - nabavna vrijednost 160.000,00 02311
- ispravak vrijednosti 110.000,00 029231 1 2 3 4 5
Knjiženje odluke o rashodovanju 1. Otpis obveza 10.000,00 23299 65269

2. - otpis knjigovodst-
vene vrijednosti 30.000,00 9151102 029231
Dobro je podsjetiti se!
Na temelju odluke o rashodovanju nefinancijske
84 imovine za otuđenje umanjuje se knjigovodstve-
na vrijednost te imovine na procijenjenu vrijednost te ▶ Godišnji popis je obavezan,
imovine (očekivanu nadoknadivu vrijednosti, odno- ▶ obavlja se sa stanjem na dan 31.
sno procijenjeni ostatak vrijednosti imovine), preko prosinca,
računa ispravka vrijednosti – promjena u vrijednosti ▶ popisne liste su knjigovodstvene
imovine. isprave (moraju biti vjerodostojne
i istinite),
Korekcija knjigovodstvene vrijednosti imovine koja
se rashoduje obavlja se samo ako je procijenjena na- ▶ nakon popisa sastavlja se izvješće o popisu,
doknadiva vrijednost imovine koja se rashoduje ma- ▶ odluke zakonskog predstavnika o popisnim razlikama
nja od knjigovodstvene vrijednosti te imovine, dakle dostavljaju se u računovodstvo na evidentiranje.
ako je potrebno izvršiti umanjenje knjigovodstvene
mr. sc. Srebrenka
Pečenjak, Zagreb
Usluge unutar grupe

i transferne cijene
Načelo nepristrane transakcije predstavlja temelj za određiva-
nje transfernih cijena između povezanih osoba. Kada transferne
cijene nisu odraz tržišnih uvjeta i ne temelje se na načelu ne-
pristrane transakcije, može doći do netočnog utvrđivanja pore-
znih obveza, prije svega obveze poreza na dobit. Što se smatra
tržišno prihvatljivima, a time i porezno dopustivim kriteriji-
ma pri obavljanju usluga unutar grupe povezanih društava,
pročitajte u nastavku članka.
Uobičajena strategija poslovanja 1. Usluge unutar grupe i
međunarodnih trgovačkih društava (u načelo nepristrane
nastavku: MTD) jest koncentracija funk-
cija radi:
transakcije
mr.sc. Srebrenka Pečenjak | Usluge unutar grupe i transferne cijene

▶ pogodnosti koje donose ekonomije, Glavna pitanja analiziranja transfer-
▶ razvoja centara izvrsnosti, nih cijena za usluge unutar grupe jesu
▶ centraliziranih poslovnih strategija, slijedeća:
▶ kontrole nad čitavom grupom. ? jesu li usluge unutar grupe pruže-
Usluge unutar grupe i podjela aktivne,
nosti postaju važna kategorija stvaranja ? utvrđivanje stvarnih dogovora o
vrijednosti u MTD-ima, što otvara po- naplati pruženih usluga unutar
sebna pitanja vezana uz transferne cije- grupe (dokumentacija) i
ne, kao npr. jesu li usluge unutar grupe ? izračun cijene, odnosno naknade
doista pružene i kakva bi naknada treba- za pružene usluge unutar grupe,
la vrijediti za usluge unutar grupe, kako u skladu s načelom nepristrane
bi to bilo u skladu s načelom nepristrane transakcije.
transakcije. Svaki pojedini slučaj ovisi o
Odgovor na pitanje jesu li usluge unu-
konkretnim činjenicama i okolnostima,
tar grupe zaista pružene proizlazi iz gos-
te dogovorima unutar grupacije. Tako PROČITAJTE VIŠE...
podarskog ili komercijalnog doprinosa,
primjerice u centraliziranoj ili integrira-
koji za jedno ili više društava unutar
noj grupi matično društvo može donosi- mr. sc. Srebrenka Pe-
grupe proizlazi iz pruženih usluga unu-
ti sve važne odluke u svezi s poslovanjem čenjak, Vesna Gilja: 85
tar grupe i kojima se poboljšava njihov
društava kćeri, dok suprotno, u decen- Transferne cijene i
trgovački položaj. Dokaz da je vrijed-
traliziranoj grupi matica može ograničiti načelo nepristrane
nost prenesena odrediti će se analizom
svoje aktivnosti samo na praćenje vlasti- transakcije, FIP 03/10
usporedivosti, koja će pokazati da li bi
tih ulaganja u društva kćeri u svojstvu
nepovezano društvo u sličnim okolno-
dioničara. Smjernice o transfernim ci-
stima platio za uslugu, kada bi mu tu Boris Peko: Transfer

jenama OECD-a1 uređuju ova pitanja u
uslugu obavilo neko drugo nepovezano dugotrajne materijal-
poglavlju VII: Usluge unutar grupe.
društvo. Ukoliko se utvrdi da bi nepo- ne imovine između
vezano društvo u sličnim okolnostima povezanih društava,
1
Smjernice o transfernim cijenama za multinaci-
platilo za uslugu koju bi za njega obavilo FIP 03/10
onalne kompanije i porezne uprave, OECD drugo nepovezano društvo, takva usluga
UDK 336.2
Porezi i doprinosi | Financije i porezi
unutar grupe može se smatrati uslugom u skladu s na- 1.2. Aktivnosti koje se ne smatraju
čelom nepristrane transakcije. uslugama
1.1. Vrste usluga unutar grupe Aktivnosti koje se ne smatraju uslugama su aktiv-
nosti dioničara, ponavljanje usluga, slučajne uzgredne
Vrste usluga unutar grupe ovise o djelatnosti i orga- pogodnosti i pasivna pripadnost grupi.
nizacijskoj strukturi grupe, a to mogu biti: Aktivnosti dioničara su:
▶ usluge upravljanja, koje se pružaju kroz aktivnosti: ■ aktivnosti koje obavlja matično društvo (ili regi-
■ stručnjaka/višeg rukovodstva, onalno holding društvo) isključivo u svrhu svojih
■ upravljanja u slučaju neprilika, vlasničkih interesa, te stoga troškovi aktivnosti
■ davanja tehničkih savjeta, dioničara ne opravdavaju naplatu istih društvima
■ stvaranja baze znanja, primateljima. Primjeri takvih aktivnosti su aktiv-
■ poreznog planiranja; nosti koje se odnose na pravni ustroj matičnog
▶ usluge podrške i administrativnih funkcija, koje društva, kao što su skupština dioničara matičnog
pružaju podršku organizaciji kroz formiranje cen- društva, izdavanje dionica u matičnom društvu,
tara izvrsnosti (financijski uredi, centri za nabavu), troškovi nadzornog odbora,
centara za izvješćivanje (regionalni/odjelni uredi), a ■ aktivnosti izvješćivanja za matično društvo. Pri-
obuhvaćaju administrativne usluge: mjeri takvih aktivnosti su prikupljanje mjesečnih
■ planiranja, financijskih podataka, kao i onih o proizvodima
■ koordinacije, i prodaji od društava kćeri u svrhu izrade unu-
■ financijskog savjetovanja, tarnjih izvješća matičnog društva, prisustvovanje
■ računovodstva, vanjskih revizora revizijama društava kćeri u svr-
■ revizije, hu izrade zbirnih izvješća matičnog društva,
■ pravnog savjetovanja, ■ prikupljanje financijskih sredstava za stjecanje
■ računalne, udjela.
■ faktoringa, Ponavljanje usluga (uz moguće iznimke), odnosno
■ financijskih usluga praćenja novčanih tokova i pružanje usluga od strane člana grupe koje se ponav-
solventnosti, ljaju, a koje drugi član grupe pruža samom sebi ili ga
■ povećanja temeljnog kapitala, za njega obavlja treća strana, ne može se smatrati pru-
■ ugovora o zajmu, žanjem usluga. Izuzetak može biti privremeno ponav-
■ pružanja pomoći na području proizvodnje, ku- ljanje usluga u prijelaznom razdoblju vezano za kom-
povanja, distribucije i marketinga, pjuterizaciju ili ponavljanje u cilju smanjenja rizika od
■ kadrovskih poslova kao što je zapošljavanje i donošenja krive poslovne odluke, primjerice traženje
stručno obrazovanje; drugog mišljenja.
▶ usluge istraživanja i razvoja, koje se pružaju kroz Slučajne, uzgredne pogodnosti nastaju u situaciji
aktivnost: kada se usluga unutar grupe, koju obavlja član, odnosi
■ obavljanja istraživanja i razvoja, samo na neke članove grupe, ali realizacija takve uslu-
86 ■ davanja na korištenja nematerijalne imovine, ge donosi pogodnosti i drugim članovima grupe. Zbog
■ zaštitu nematerijalne imovine. slučajnih pogodnosti u pravilu se ne smatra da drugi
Naplata naknade za pružene usluge unutar grupe članovi grupe dobivaju usluge unutar grupe, jer aktiv-
može biti izravna ili neizravna (alokacijski ključ), uz nosti koje donose pogodnosti nisu aktivnosti za koje bi
potrebu za određivanjem visine naknade u skladu s nepovezana društva bila voljna platiti. Primjer slučajne,
načelom nepristrane transakcije. Postoje situacije, kao uzgredne pogodnosti je reorganizacija ustroja grupe.
primjerice u slučaju financijskih usluga, kao što su za- Pasivna pripadnost grupi donosi pogodnosti koje
jmovi, devizni i hedging poslovi gdje se naknada ve- se ostvaruju isključivo zbog toga što je netko dio veće
ćinom ugrađuje u kamatnu maržu (spread), te se ne grupacije, pa se pogodnosti koje proizlaze iz pasivne
može očekivati dodatnu naknadu za uslugu. pripadnosti grupi ne smatraju uslugama (za razliku od
pogodnosti koje se mogu povezati s nekom konkret-
Financije i porezi | Porezi i doprinosi
nom aktivnosti). Primjerice, veća kreditna sposobnost

zbog povezanosti nije usluga unutar grupe, ali ako po- Samo plaćanje za usluge upravljanja ne znači da
je usluga stvarno obavljena, kao što neisplaćena nakna-
stoji veća kreditna sposobnost zbog jamstva koje iz-
da ili nepostojanje ugovora ne znači da usluge unutar
daje drugo društvo unutar grupe, onda se to smatra
grupe nisu pružene. Stoga, prije ocjenjivanja radi li se
pružanjem usluge unutar grupe.
o pružanju usluga unutar grupe treba utvrditi koja ili
koje su usluge stvarno pružene i analizirati koristi tih
1.3. Usluge koje se pružaju na poziv usluga za primatelja.
Postavlja se pitanje da li je dostupnost usluga koje

se pružaju na poziv sama po sebi posebna usluga, koja 2. Financiranje usluga unutar grupe
opravdava naknadu za stvarno pružene usluge u skla- Financiranje usluga unutar grupe je postupak koji
du s načelom nepristrane transakcije? Organizacija slijedi nakon što je utvrđeno da je usluga unutar grupe
unutar MTD-a može biti takva da matično društvo ili izvršena, a naknada, ako postoji, treba biti u skladu s
centar za usluge unutar grupe bude na raspolaganju za načelom nepristrane transakcije. Navedeno znači da
pružanje financijskih usluga, usluga rukovođenja, teh- naknadu za usluge unutar grupe treba, u svrhu opo-
ničkih usluga i sl. stavljanjem na raspolaganje osoblje, rezivanja, tretirati isto kao i naknadu za usporedive
opremu itd. u svako doba svim članicama grupe. usluge koje su izvršene između nepovezanih društava.
Odgovor na ovo pitanje je potvrdan, tj. dostupnost Ugovori sklopljeni između društava u grupi o naplaći-
usluga koje se pružaju na poziv sama po sebi jest po- vanju usluga koje su međusobno pružene mogu, ovi-
sebna usluga, ako će i nepovezana trgovačka društva sno o primijenjenoj metodi naplate, sadržavati:
mr. sc. Srebrenka Pečenjak | Usluge unutar grupe i transferne cijene

plaćati slične naknade. Primjer za usluge koje se pruža- ■ izravnu naplatu ili
ju na poziv može biti predujam odvjetničkom društvu ■ neizravnu naplatu.
za pravno savjetovanje i zastupanje u slučaju sudskog
spora ili ugovori o uslugama za prioritetne informatič- ► Metoda izravne naplate je bolje prihvaćena od
ke usluge u slučaju pada mreže. neizravne, jer omogućuje točnu identifikaciju obavlje-
Prije prihvaćanja naknade za usluge potrebno je ne usluge i osnove za plaćanje. Često se usluge koje se
provesti „provjeru funkcije“, jer naknada nije prihvat- pružaju povezanim društvima obavljaju i za nepove-
ljiva ako: zana društva i čine značajan dio djelatnosti ili glavnu
djelatnost pružatelja usluga, a naplata se vrši primje-
■ postoji mala mogućnost da će usluga biti potreb-
nom dogovora o izravnoj naplati. U tom slučaju može
na,
se pretpostaviti da MTD-a imaju razrađenu osnovu
■ su prednosti usluga na poziv zanemarive,
za određivanje određene naknade (npr. evidentiranje
■ se usluge na poziv mogu brzo i lako dobiti iz dru-
obavljenog posla i troškova ispunjavanja ugovora s tre-
gih izvora bez potrebe za posebnim dogovorima
ćom stranom odnosno nepovezanim društvima).
o pripravnosti.
U praksi je česta situacija da se povezanom društvu Metoda izravne naplate nije uvijek prikladna, osobi-
isplaćuje naknada za usluge poslovnog upravljanja, to ako se usluge nepovezanim društvima pružaju po-
tzv. management fee, temeljem računa na kojem u vremeno ili imaju malu vrijednost. Isto tako izravnu
opisu pružene usluge stoji naznaka „za usluge uprav- naplatu može biti teško izračunati zbog administrativ- 87
ljanja“. Management fee (naknada za upravljanje) ši- nog tereta ili složenih postupaka.
roko shvaćeno je naknada (fee) naplaćena za usluge ► U takvim slučajevima grupe MTD-a razvile su i
upravljanja i/ili za administrativne usluge trgovačkog druge metode naplate za usluge unutar grupe koje se
društva roditelja (parent company) ili središnjeg ureda. prakticiraju putem dogovora:
Porezne vlasti mogu takve naknade smatrati potenci- ■ koji se mogu odmah prepoznati, ali se ne temelje
jalno pogodnima za zloupotrebe u kontekstu transfer- na metodi izravne naplate, ili
ne politike cijena (transfer pricing) multinacionalnih ■ koji se ne mogu lako prepoznati, jer su ili ugra-
trgovačkih društava.2 đene u naknade za druge transfere (mješovitom
2
transferu usluga i imovine) raspoređene između
Porezni leksikon, Institut za javne financije, Zagreb, 1999. godi-
na, str. 218. članova grupe na nekoj osnovi, ili nisu uopće
raspodijeljeni između članova grupe. Primjer za Metodu neizravne naplate potrebno je primijeniti u
ugrađene naknade za druge transfere je naknada određenim slučajevima zbog same prirode usluge koja
za licenciranje patenta ili know-howa, koja može se pruža. Primjer za to je reklamiranje prodaje koja se
uključiti plaćanje za usluge tehničke pomoći, ili izvršava centralno, npr. na međunarodnim sajmovima,
plaćanje za menadžerske savjete o marketingu a utječe na količinu robe koju proizvede ili proda odre-
robe proizvedene na osnovi licence. đeni broj društava grupe. Udio u vrijednosti pruženih
Te druge metode se nazivaju metode neizravne na- usluga društvima grupe ne može se kvantificirati već
plate, čija je primjena dopuštena pod uvjetom da se utvrditi aproksimacijom ili procjenom.
vodi dovoljno računa o vrijednosti usluga koje one Drugi primjer je kada evidentiranje i analiza važnih
imaju za primatelja, odnosno vodeći računa u kojoj servisnih aktivnosti za svakog korisnika društava gru-
mjeri nepovezana društva međusobno pružaju uspo- pe uključuje administrativni posao koji je nepropor-
redive usluge. Metode neizravne naplate temelje se na cionalno velik u odnosu na same aktivnosti. Nakna-
alokaciji i raspodjeli troškova, a dobivanje osnove za de se u takvim slučajevima potencijalnim društvima
izračun naknade u skladu s načelom nepristrane tran- korisnicima određuju alokacijom troškova koji se ne
sakcije zahtjeva određeni stupanj procjene i aproksi- mogu alocirati izravno, tj. ne mogu se izričito pripi-
macije troškova. sati stvarnim društvima korisnicima usluga. Pri tome,
Stoga, svaka metoda neizravne naplate treba: da bi se zadovoljilo načelo nepristrane transakcije,
■ biti osjetljiva na komercijalne karakteristike kon- odabrana metoda treba dati rezultat (naknadu) koji
kretnog slučaja, npr. primijenjeni alokacijski bi bili spremni prihvatiti usporedivi korisnici nepove-
ključ opravdan je pod određenim okolnostima, zana društva. Podloga za alokaciju troškova može biti
■ sadržavati zaštitne mjere protiv zloupotrebe alo- promet, veličina proizvodnje, broj zaposlenih i sl., pri
kacijskog ključa, čemu prikladnost alokacije troškova ovisi o prirodi
■ temeljiti se na propisanim računovodstvenim na- korištene usluge. Primjer za podlogu za alokaciju troš-
čelima, kova za pružanje usluge obračunavanja plaća može biti
■ rezultirati naknadama ili alokacijom troškova broj zaposlenika, a ne promet, ili podloga za alokaciju
koji su bazirani očekivanim pogodnostima za troškova pružanja usluge računalne podrške mogu biti
primatelja usluge. izdaci za računalnu opremu.
U nastavku se daje primjer neizravne naplate kroz
Tablica 1. Primjeri alokacijskih ključeva za prikaz kako djeluje primjena različitih alokacijskih
raspodjelu troškova ključeva na porezno stanje društava unutar grupe.
Usluga unutar grupe Ključ za raspodjelu troškova
Savjeti vezani uz
kadrove
Broj zaposlenih Primjer 1. Neizravna naplata usluge unutar
Usluge izrade plaća Broj zaposlenih
grupe
Centralno istraživanje i Centar za usluge grupe pruža pravne usluge trima
Novi proizvodi
razvoj
društvima unutar grupe; ukupni troškovi pruženih
Marketinška podrška Promet usluga iznose 200 jedinica. Alokacijski ključ odabran
Tehnološke usluge Broj stanica, sati rada je na temelju prometa i broja zaposlenih.
88
Naknada za najam/
Vrijednosti u m2
vlasničke usluge Tablica 2. Alokacijski ključ na temelju prometa
Centralizirana nabava
Troškovi nabave Trgovačko
sirovina Promet Alokacija
društvo
Financije,
Prodaja, promet AP1 400 80 (40%)
računovodstvo
Strateško planiranje Promet proizvoda/trošak AP2 500 100 (50%)
proizvoda grupe proizvoda AP3 100 20 (10%)
Strateški savjeti Ukupno 1000 200
predsjednika i izvršnog Prodaja, promet
direktora
Tablica 3. Alokacijski ključ na temelju broja osnove pružatelja i primatelja,

zaposlenika ■ odrediti troškove „naknade“ koji se mogu izrav-
Trgovačko no primijeniti,
Broj zaposlenika Alokacija ■ odrediti alokacijski ključ za naplatu neizravnih
društvo
AP1 100 20 (10%) troškova,
AP2 600 120 (60%) ■ zbrojiti ukupnu alokacijsku osnovicu.
AP3 300 60 (30%)
Ukupno 1000 200 4. Određivanje transfernih cijena za
usluge unutar grupe
Vidljivo je kako na temelju alokacijskog ključa pro-
met (Tablica 2.) društvo AP1 snosi 80 jedinica troška Metode određivanja transfernih cijena za usluge
odnosno 40% od ukupnog, a kada je alokacijski ključ unutar grupe (poglavlje I, II i III OECD-ovih Smjer-
broj zaposlenih (Tablica 3.) to iznosi 20 jedinica ili nica) su:
10% ukupnog troška.
► metoda usporedivih nekontroliranih cijena,
Korištenje metode neizravne naplate može za po-
► metoda dodavanja bruto dobiti na troškove ili
sljedicu imati da je vrednovanje odnosa između na-
metoda trošak plus,
knade i pruženih usluga otežano, odnosno da je iznos
naknade i pruženih usluga u nerazmjeru. Time se po- ► kombinacija metoda ili metoda transakcijske
većava rizik od dvostrukog oporezivanja, a očituje se neto marže.
mr. sc. Srebrenka Pečenjak | Usluge unutar grupe i transferne cijene

kroz teškoće oko utvrđivanja odbitka na ime plaćene Metodu usporedivih nekontroliranih cijena najbolje
naknade - ako se ne može dokazati da je usluga obavje primijeniti:
ljena za primatelja usluge, ili odrediti odbitak na ime ■ kada postoji usporediva usluga koja se pruža iz-
nastalih troškova za članove grupe ako se naknada ne među nepovezanih društava na tržištu u zemlji
može lako utvrditi. primatelja usluge ili
■ ako povezano društvo, koje pruža uslugu, pruža
3. Izračunavanje naknade prema načelu tu istu uslugu i nepovezanom društvu u uspore-
divim okolnostima.
nepristrane transakcije
Primjer takvih usluga su usluge računovodstva, re-
Pri izračunavanju naknade za usluge unutar grupe, vizije, pravne i računalne usluge pri čemu je potreb-
prema načelu nepristrane transakcije, treba uzeti staja- no obratiti pozornost da servisna infrastruktura može
lište i pružatelja usluga i primatelja usluga. Pri tome se: utjecati na cijenu usluge.
►sa stajališta pružatelja usluga postavlja pitanje: Metoda trošak plus primjenjuje se u nedostatku
? koliko stoji usluga i metode usporedivih nekontroliranih cijene, ako je pri-
? koja je tržišna vrijednost usluga; roda uključenih aktivnosti, upotrijebljene imovine i
►sa stajališta primatelja usluga postavlja pitanje: preuzeti rizici usporedivi s onima u slučaju nepoveza-
? koliko vrijedi usluga, nih društava. Pozornost treba obratiti na usklađenost
? koliko bi stajalo pružanje usluge unutar društva, kategorije troškova između povezanih i nepovezanih 89
? koliko bi naplatio nepovezani pružatelj usluga. transakcija, jer je često važnija troškovna osnovica od
Cijena za pružene usluge unutar grupe treba biti povećanja dobiti.
u rasponu cijene koju bi bilo spremno platiti nepove- Ako je primjena metode usporedivih nekontrolira-
zano društvo. Postupak izračuna naknade (cijene) za nih cijena i metode trošak plus otežana, može se pri-
usluge je sljedeći:
mijeniti kombinacija više metoda kako bi se odredila

■ utvrditi koje su usluge pružene, cijena usluge koja bi bila u skladu s načelom nepristra-
■ utvrditi troškove za koje nema naknade, primjene transakcije, a kao zadnja metoda može se primije-
rice dioničarske aktivnosti i sl., niti metoda transakcijske neto marže. Načelo nepri-
■ odrediti troškovnu osnovicu za naplatu, strane transakcije ne zahtijeva primjenu više od jedne
■ odrediti nepristranu cijenu (naknadu) za usluge s metode, ali u težim slučajevima zajedničko korištenje
dokumentacije iz različitih metoda može rezultirati za- 5. Zaključak

ključkom u skladu s načelom nepristrane transakcije.
Pri pružanju usluga unutar grupe korisno bi bilo Usluge unutar grupe i podjela aktivnosti postaju
obaviti funkcionalnu analizu različitih članova grupe, važna kategorija stvaranja vrijednosti u MTD-ima,
čiji rezultat bi bio utvrđivanje odnosa između pru- što otvara posebna pitanja vezana uz transferne cijene
ženih usluga, aktivnosti i naknada kao rezultata tih kao, prije svega jesu li usluge unutar grupe doista pru-
usluga. Isto tako, potrebno je imati u vidu da troškovi žene i kakva bi naknada unutar grupe trebala vrijediti
proistekli plaćanjem naknade neće uvijek rezultirati za takve usluge u skladu s načelom nepristrane tran-
pogodnostima koje se objektivno očekuju pri nastan- sakcije. Vrste usluga unutar grupe ovise o djelatnosti i
ku tih troškova. Bez obzira na takvu moguću situaciju, organizacijskoj strukturi grupe, a mogu biti: ▶ usluge
porezni obveznik treba dokazati utemeljenost nakna- upravljanja ▶ usluge podrške i administrativnih funk-
de koju je platio povezanim društvu. cija ▶ usluge istraživanja i razvoja.
Ovisno o metodi kojom se utvrđuje da li je nakna- Aktivnosti koje se ne smatraju uslugama su: ▶ ak-
da za usluge unutar grupe u skladu s načelom nepri- tivnosti dioničara ▶ ponavljanje usluga ▶ slučajne po-
strane transakcije, postavlja se pitanje treba li naknada godnosti ▶ pasivna pripadnost grupi.
donositi dobit pružatelju usluge? U transakciji koja se Metode naplate mogu biti izravna naplata i neizrav-
temelji na načelu nepristrane transakcije nepovezana na naplata. Metoda izravne naplate je bolje prihvaćena
društva će nastojati kroz naknadu naplatiti usluge koje od neizravne naplate, jer omogućuje točnu identifika-
osiguravaju dobit, pri čemu se kod utvrđivanja nakna- ciju obavljene usluge i osnove za plaćanje. Metode ne-
de u obzir trebaju uzeti ekonomske alternative koje su izravne naplate temelje se na alokaciji i raspodjeli troš-
na raspolaganju primatelju usluge, a to znači da na- kova, a dobivanje osnove za izračun naknade u skladu
knada određena prema načelu nepristrane transakci- s načelom nepristrane transakcije zahtjeva određeni
je ne mora uvijek donositi dobit povezanom društvu stupanj procjene i aproksimacije troškova.
pružatelju usluge.
Metode određivanja transfernih cijena za usluge
Pri primjeni metode trošak plus naknada koja je u unutar grupe su:
skladu s načelom nepristrane transakcije treba rezulti-
rati određenim koristima, odnosno povećanju dobiti i ► metoda usporedivih nekontroliranih cijena,
pri tome je potrebno analizirati čimbenike kao što su ► metoda dodavanja bruto dobiti na troškove ili me-
priroda usluge, značaj usluge, učinkovitost pružatelja toda trošak plus,
usluge. Povezano društvo, kao pružatelj usluge kojemu ► kombinacija metoda ili metoda transakcijske neto
je to glavna djelatnost, trebao bi ostvariti pružanjem marže.
usluga povećanje dobiti. Pri pružanju usluga unutar grupe korisno bi bilo
U nekim slučajevima nije potrebno povećanje dobi- obaviti funkcionalnu analizu različitih članova grupe,
ti, kao npr. u slučaju kada: čiji rezultat bi bio utvrđivanje odnosa između pruženih
■ povezano društvo grupe već djeluje kao agent ili usluga, aktivnosti i naknada kao rezultata tih usluga.
posrednik, pa se cijena koja je u skladu s nače- Isto tako, nužno je imati u vidu da troškovi proistekli
lom nepristrane transakcije utvrđuje kao marža plaćanjem naknade neće uvijek rezultirati pogodnosti-
90 ma koje se objektivno očekuju pri nastanku tih troš-
na trošak obavljanja agencijske funkcije, a ne kao
marža na trošak usluge, kova. Bez obzira na takvu moguću situaciju porezni
■ troškovi su već jednaki tržišnoj cijeni, obveznik treba dokazati utemeljenost naknade koju je
■ utvrđena porezna obveza kao dodatni porezni
rashod za posljedicu bi imala nerazmjerno velike
platio povezanom društvu.

troškove određivanja kakva bi trebala biti nakna-
da prema načelu nepristrane transakcije.
TPU
• ugovori o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja
• ugovori o socijalnom osiguranju
Naručite na www.teb.hr
Naru
Zdravka Barac, dipl. oec.
Zagreb
Oporezivanje
prometa plovilima
Izmijenjeni sustav oporezivanja PDV-om donio je, između osta-
log, ograničenja prava na odbitak pretporeza kod nabave sredsta-
va osobnog prijevoza, kao i troškovima njihove uporabe. Kakav je
porezni tretman nabavke plovila za obavljanje registrirane dje-
latnosti prema odredbama o oporezivanju PDV-om, ali i pre-
ma odredbama o posebnim porezima (trošarinama), autorica
pojašnjava u članku.
Od 1. siječnja 2010. godine u primjeni PDV-u (čl. 146.), a u nastavku su nave-

su izmijenjene odredbe Zakona o porezu deni osnovni čimbenici koji utječu na
na dodanu vrijednost.1 Novim je odred- primjenu podjele pretporeza.
bama na drugačiji način riješeno opore- Zakon i Pravilnik o PDV-u propisuju
zivanje prometa prijevoznih sredstava, da ako poduzetnik koristi primljena ili
naročito u dijelu odbitka pretporeza. uvezena dobra i usluge koje su mu obav-
Tijekom 2010. izmijenjen je i poseban ljene djelomično za isporuke dobara i
propis kojim je regulirana problematika obavljanje usluga koje isključuju odbitak
oporezivanja prometa osobnih automo- pretporeza, tada se može odbiti samo
bila, ostalih motornih vozila, plovila i onaj dio pretporeza koji se odnosi na is-
zrakoplova posebnim porezom na pro- poruke dobara i usluga za koje je dopu-
met. U tekstu je riječ o oporezivanju pri- šten odbitak pretporeza. Iznos pretpo-
jevoznih sredstava prometnim porezima, reza koji se odnosi na isporuke dobara
dakle PDV-om i posebnim porezom na i usluge za koje je dopušten odbitak, a
promet, s posebnim osvrtom na plovila, koji se ne može izravno pripisati tim is-
brodove, brodice, čamce i jahte. porukama na temelju knjigovodstvene i
druge dokumentacije, određuje se na go-
dišnjoj razini kao postotak koji se dobije
1. Odbitak pretporeza kod stavljanjem u odnos ukupnih oporezivih
prijevoznih sredstava isporuka bez PDV-a za koje je dopušten
odbitak pretporeza, u odnosu na ukupan
Primjena prava na odbitak pretpore-
iznos isporuka bez PDV-a. Iznimno, po-
za propisana je čl. 20. Zakona o PDV-u, PROČITAJTE VIŠE...
duzetnik može dio pretporeza koji može 91
te čl. 132. do 140. Pravilnika o porezu
odbiti utvrđivati odvojeno za svaki dio
na dodanu vrijednost.2 Izmijenjenim je dr. sc. Božidar Jelčić,
svog poslovanja, uz uvjet da vodi odvo-
odredbama Zakona o PDV-u u hrvatski prof. emeritus,
jeno knjigovodstvo i da o tome prethod-
sustav oporezivanja PDV-om uvedena prof. dr. Duško Pavlović:
no obavijesti Poreznu upravu.
jedna novina, a to je podjela pretporeza. Promjene u poreznom
Odredbama Zakona i Pravilnika o
Postupak izračunavanja podjele tretmanu plovila,
PDV-u uvedena su ograničenja odbit-
pretporeza reguliran je Pravilnikom o FIP 6/10
ka pretporeza kod sredstava za osobni
1
Nar. nov., br. 47/95 - 94/09 (u nastavku: Zakon prijevoz, te je propisano da porezni ob-
o PDV-u) veznik ne može odbiti 30% pretporeza
2
Nar. nov., br. 149/09 (u nastavku: Pravilnik o obračunanog za obavljene mu isporuke,
PDV-u)
UDK 336.2
uvoz ili najam osobnih automobila i drugih sredsta- Potrebno je, prije svega, istaknuti odredbu Zakona o
va za osobni prijevoz te isporuke dobara, obavljene posebnim porezima kojom se propisuje (čl. 1. st. 3.) da
usluge ili uvoz dobara u vezi s njihovom nabavom, se promet upotrebljavanih osobnih automobila, osta-
najmom ili korištenjem. Također nije dopušten odbi- lih motornih vozila, plovila i zrakoplova oporezuje po
tak pretporeza za nabavu osobnih automobila i drugih ovom Zakonu u slučaju ako se taj promet ili stjecanje
sredstava za osobni prijevoz koji se odnosi na iznos ne oporezuje PDV-om. To znači da se pri oporeziva-
iznad 400.000,00 kn nabavne vrijednosti po jednom nju prometa plovila uvijek mora uvažavati i odredbe
sredstvu. Zakona o PDV-u, pa nakon toga primijeniti odredbe
Zakona o posebnim porezima. U slučaju kada se radi
Iznimno, ove se odredbe ne primjenjuju u sluča- o prodaji ili isporuci upotrebljavanog plovila, plaća se
ju kada se radi o osobnim automobilima i drugim posebni porez na promet po stopi od 5%, a porezni
sredstvima za osobni prijevoz te isporukama do- obveznik je kupac odnosno stjecatelj plovila.
bara i obavljenim uslugama u vezi s njima, što se
Zakonom o izmjeni i dopunama Zakona o poseb-
koriste za obuku vozača, testiranje vozila, servisnu
nim porezima na osobne automobile, ostala motorna
službu, taksi službu, prijevoz umrlih, iznajmljiva-
vozila, plovila i zrakoplove,4 koji se primjenjuju od 15.
nje te za daljnju prodaju. Navedena prijevozna
veljače 2010., zasebno je određena porezna osnovica za
sredstva moraju služiti isključivo za obavljanje re-
posebni porez na osobne automobile i motocikle (čl. 6.
gistrirane djelatnosti, te biti posebno označena i
st. 1. Zakona), te posebno osnovica za posebni porez
prilagođena za obavljanje te djelatnosti.
na plovila i zrakoplove (čl. 6. st. 2. Zakona). Poreznu
U svezi s odredbama o načinu obračunavanja PDV-a osnovicu čini prodajna cijena proizvoda, odnosno po-
i pravu na odbitak pretporeza kod sredstava za osobni reznu osnovicu pri uvozu čini carinska vrijednost uve-
prijevoz, s posebnim naglaskom na brodove, brodice, ćana za iznos carine. Kod utvrđivanja porezne osnovice
čamce i jahte, potrebno je navesti i odredbe koje pro- za obračunavanje posebnog poreza na promet upotre-
pisuju oporezivanje posebnim porezom – trošarinom, bljavanih osobnih automobila i ostalih motornih vozila,
te propisana oslobođenja od plaćanja posebnog pore- plovila i zrakoplova primjenjuje se tržišna vrijednost u
za. Napominjemo kako važećim Zakonom o PDV-u trenutku nastanka porezne obveze. Tržišnu vrijednost
nije propisano oslobođenje od plaćanja PDV-a pri na- utvrđuje Porezna uprava, te u slučaju nerealno iskazane
bavci ovih sredstava. tržišne vrijednosti, poreznu osnovicu Porezna uprava
utvrđuje na temelju procjene.
2. Poseban porez na motorna vozila, Porezni obveznik je kupac odnosno stjecatelj po
bilo kojem osnovu prometa (kupoprodaja, razmjena,
plovila i zrakoplove zamjena, nasljeđivanje), osim ako nije propisano pore-
Način oporezivanja, utvrđivanje porezne osnovice, zno oslobođenje (npr. kod nasljedstva za prvi nasljed-
visina posebnog poreza i pravo na porezno oslobo- ni red i sl.). Obzirom da je u ovom tekstu riječ samo o
đenje za promet plovilima - brodova ili brodica, jah- plovilima, a ne i o osobnim automobilima, u nastavku
ti i čamaca unutarnje plovidbe koja služe razonodi i prilažemo tablicu za obračunavanje posebnog poreza
športu ili rekreaciji, propisano je Zakonom o posebna plovila i zrakoplove (čl. 8. st. 2. Zakona o posebnim
92 nim porezima na osobne automobile, ostala motorna porezima).
vozila, plovila i zrakoplove.3 Ovim je Zakonom ure- Porezni obveznik posebnog poreza je uvoznik ili
đeno plaćanje posebnog poreza na promet za osobne proizvođač. Uvoznikom se smatra krajnji korisnik za
automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove čiji se račun obavlja uvoz proizvoda – plovila, a po-
koji se uvoze ili proizvode i prodaju u Republici Hrvat- rezni obveznik je kupac ili stjecatelj, u ovom slučaju
skoj. Nadalje, istim je Zakonom propisano i plaćanje stjecatelj plovila (čl. 4. Zakona o posebnim porezima).
posebnog poreza na promet upotrebljavanih osob- Zakonom o PDV-u je u čl. 9. st. 1. toč. a) definirano
nih automobila, ostalih motornih vozila, plovila i zra- kako poreznu osnovicu pri uvozu dobara čini carin-
koplova koje kupuju ili stječu pravne ili fizičke osobe. ska vrijednost utvrđena prema carinskim propisima
3
Nar. nov., br. 139/97 - 21/10 (u nastavku: Zakon o posebnim
4
porezima) Nar. nov., br. 21/10
Tablica 1. Porezna osnovica i visina posebnog poreza na plovila i zrakoplove

Osnovica – prodajna cijena (kn)
Posebni porez
preko do
0 200.000,00 5%
200.000,00 400.000,00 10.000,00 + 6 % na iznos preko 200.000,00
400.000,00 600.000,00 22.000,00 + 7 % na iznos preko 400.000,00
600.000,00 800.000,00 36.000,00 + 8 % na iznos preko 600.000,00
800.000,00 1.000.000,00 52.000,00 + 9 % na iznos preko 800.000,00
1.000.000,00 1.500.000,00 70.000,00 + 10 % na iznos preko 1.000.000,00 Dobro je
1.500.000,00 2.000.000,00 120.000,00 + 11 % na iznos preko 1.500.000,00 podsjetiti se!
2.000.000,00 2.500.000,00 175.000,00 + 12 % na iznos preko 2.000.000,00
▶ Prilikom nabave plovila
2.500.000,00 3.000.000,00 235.000,00 + 13 % na iznos preko 2.500.000,00
poduzetnik može isko-
3.000.000,00 3.500.000,00 300.000,00 + 14 % na iznos preko 3.000.000,00
ristiti 70% pretporeza
3.500.000,00 4.000.000,00 370.000,00 + 15 % na iznos preko 3.500.000,00 obračunatog do 400.000,00
4.000.000,00 više 445.000,00 + 16 % na iznos preko 4.000.000,00 kn nabavne vrijednosti
plovila.
te carina, posebni porezi, pristojbe i pretporeza u slučaju kada plovila nabav-
▶ Poduzetnici, koji nabav-
slična davanja koja se plaćaju pri uvozu ljaju poduzetnici, isključivo za obavlja- ljaju plovila za daljnju pro-
dobara, osim PDV-a. Dakle, iznos plaće- nje svoje djelatnosti. daju ili za iznajmljivanje,
nog posebnog poreza uvećava poreznu imaju pravo pri njihovoj
osnovicu za obračun PDV-a kod uvoza nabavi u cijelosti iskoristiti
svih trošarinskih proizvoda, pa tako i
3. Nabava plovila odbitak pretporeza.
plovila. U slučaju proizvodnje plovila i Pri nabavci plovila ili općenito prije- ▶ Porezni obveznik
ostalih trošarinskih proizvoda u RH po- voznih sredstava, uvijek moramo obrati- posebnog poreza na
rezni obveznik je proizvođač, koji je du- promet (trošarine) je
Zdravka Barac | Oporezivanje prometa plovilima

ti pozornost na temeljno pravilo koje se
uvoznik ili proizvođač.
žan posebni porez uključiti u prodajnu odnosi na pravo odbitka pretporeza. Za-
cijenu proizvoda. Nadalje, treba spome- ▶ Posebni porez ulazi
konom o PDV-u propisano je (čl. 20. st.
u osnovicu za obračun
nuti odredbe koje se odnose na oslobo- 1.) da je pretporez iznos PDV-a iskazan PDV-a.
đenje od plaćanja posebnog poreza što na računima za isporuke dobra i usluga ▶ Posebni porez na promet
ga mogu ostvariti porezni obveznici. koje su drugi poduzetnici obavili pore- ne plaća se na plovila –
Posebni porez ne plaća se na plovi- znom obvezniku u poduzetničke svrhe. brod ili brodicu, jahtu i
la – brod ili brodicu, jahtu i čamac Nadalje, nužno je obratiti pozornost i čamac unutarnje plovidbe,
na odredbe čl. 20. st. 12. i 13. Zakona o koji se uvoze ili isporučuju
unutarnje plovidbe, koji se uvoze ili
PDV-u, kojima se propisuje da poduzet- za obavljanje registrirane
isporučuju za obavljanje registrira- djelatnosti.
ne djelatnosti (čl. 7. st. 4. Zakonom nik – porezni obveznik ne može odbiti
30% pretporeza obračunanog za ispo- ▶ U odobrenju carinarnice
o posebnim porezima). Oslobođenje navodi se rok u kojem se
od plaćanja posebnog poreza nadlež- ruke, uvoz ili najam osobnih automobi-
plovilo, za koje je ostvare-
na carinarnica utvrđuje odobrenjem. la i drugih sredstava za osobni prijevoz no porezno oslobođenje, 93
U odobrenju se obvezno navodi rok te isporuke dobara, obavljene usluge ili ne smije otuđiti, niti dati
u kojem se plovilo ne smije otuđiti, uvoz dobra u vezi s njihovom nabavom drugome na uporabu ili
dati drugome na uporabu ili koristiti najmom ili korištenjem. Kada se radi o koristiti u druge svrhe,
prijevoznim sredstvima veće vrijedno- osim za obavljanje registri-
u druge svrhe, osim za obavljanje re-
sti od 400.000,00 kn, tada nije dopušten rane djelatnosti.
gistrirane djelatnosti.
odbitak pretporeza na vrijednost iznad ▶ Promet upotrebljava-
te svote, pa obračunani PDV snosi kao nih osobnih automobila,
U nastavku obrađujemo povezanost
ostalih motornih vozila,
odredbi Zakona o posebnim porezi- trošak u cijelosti.
plovila i zrakoplova opo-
ma sa Zakonom o PDV-u, te učinak Dakle, pri nabavi plovila, osim kada rezuje se po stopi od 5% u
pri obračunu PDV-a i pravu na odbitak ih poduzetnik nabavlja za obavljanje re- slučaju kada se taj promet
ne oporezuje PDV-om.
gistrirane djelatnosti, razvidno je da je moguće iskori- otuđiti, dati drugome na uporabu ili koristiti u druge
stiti pravo na odbitak pretporeza samo u dva porezna svrhe, osim za obavljanje registrirane djelatnosti.
razreda - do 200.000,00 kn i do 400.000,00 kn nabavne Razvidno je da odredbe Zakona o PDV-u, kojima se
vrijednosti plovila. Obzirom da u poreznu osnovicu za propisuje pravo na odbitak pretporeza u cijelosti samo
obračun PDV-a ulazi i iznos obračunatog posebnog u slučaju kada poduzetnik – obveznik PDV-a nabavlja
poreza, odbitak pretporeza poduzetnik može iskoristi- plovila za obavljanje Zakonom pobrojane djelatnosti,
ti u iznosu od 70% samo do vrijednosti 400.000,00 kn, nisu u skladu s odredbama o posebnim porezima koje
u koju je uračunat i iznos posebnog poreza. Za plovila propisuju oslobođenje od plaćanja posebnog poreza za
koja su iznad propisane vrijednosti poduzetnik – po- plovila nabavljena u svrhu registrirane djelatnosti koju
rezni obveznik PDV obračunan pri nabavi, bilo u tu- obavlja sam poduzetnik koji nabavlja/uvozi plovila.
zemstvu ili iz uvoza, snosi u cijelosti kao trošak.
Prateći odredbe o poreznom oslobođenju od plaća-
nja posebnog poreza, zaključuje se da u slučaju kada
3.1. Nabava plovila za potrebe poduzetnik koji se bavi, primjerice, registriranom dje-
registrirane djelatnosti latnošću ulova riba i morskih plodova, ima pravo na
oslobođenje od plaćanja posebnog poreza pri nabavci
S obzirom na navedene odredbe, potrebno je na- plovila, ali nema pravo iskoristiti odbitak pretporeza u
vesti u kojem slučaju poduzetnik – porezni obveznik cijelosti. Naime, prema Zakonu o PDV-u, pri nabavi
ima pravo iskoristiti odbitak pretporeza u cijelosti, od- plovila – brodova, brodica, jahti i čamaca, moguće je
nosno pretporez na ukupnu nabavnu vrijednost plo- pravo na odbitak pretporeza iskoristiti u cijelosti samo
vila. Spomenutim odredbama propisano je da se ne ako se poduzetnik bavi iznajmljivanjem plovila ili dalj-
primjenjuje ograničenje prava na odbitak pretpore- njom prodajom, odnosno jednom od djelatnosti po-
za (70%) u slučaju kada poduzetnik nabavlja osobne brojanih u čl. 20. st. 13. Zakona o PDV-u.
automobile i druga prijevozna sredstva, prema tome Dakle, poduzetnik koji se bavi registriranom djelat-
i plovila, za obavljanje registrirane djelatnosti jedne nosti, npr. ulovom riba i morskih plodova, pri nabavi
od ovih vrsta: plovila nema pravo na odbitak 30% pretporeza, nego
▶ za obuku vozača, ima pravo iskoristiti 70% pretporeza, i to do vrijed-
▶ testiranje vozila, nosti od 400.000,00 kn. Iznad te svote nabavne vrijed-
▶ servisna služba, nosti plovila poduzetnik uopće nema pravo iskoristiti
▶ taksi služba, pretporez. Pravo na oslobođenje od plaćanja posebnog
▶ prijevoz umrlih, poreza pri nabavi plovila u ovakvom slučaju nije spor-
▶ iznajmljivanje te no, jer se mogućnost poreznog oslobođenja propisu-
▶ daljnju prodaju. je kod nabave ili pri uvozu plovila u svrhu obavljanja
Kada je riječ o specijalnim prijevoznim sredstvima, registrirane djelatnosti. Razumijeva se da takva regi-
ona moraju biti posebno označena i prilagođena za strirana djelatnost mora imati mogućnost obavljanja
obavljanje te djelatnosti, kako bi se mogao u cijelosti poslovanja jedino plovilom takve vrste.
iskoristiti odbitak pretporeza (čl. 133. st. 16. Pravilnika Što se tiče primjene odredbi Zakona o PDV-u u di-
o PDV-u). jelu ostvarivanja prava na odbitak pretporeza, kod dje-
94 S druge strane, odredbom čl. 7. st. 4. Zakona o poseb- latnosti iznajmljivanja plovila (charter) ne postoji razli-
nim porezima propisano je porezno oslobođenje samo ka u slučaju kada poduzetnik plovilo iznajmljuje (daje
za plovila – brod ili brodicu (jahtu) i čamac unutarnje u najam – zakup) drugom poduzetniku za obavljanje
plovidbe, ako se nabavljaju za obavljanje registrirane turističke djelatnosti (smještaja turista na plovilu) ili
djelatnosti. Dakle, u smislu oporezivanja posebnim kada sam direktno obavlja tu djelatnost iznajmljivanja.
porezom nema ograničenja za korištenje poreznog Smatramo da se pri nabavi plovila u oba slučaja može
oslobođenja pri nabavi ili uvozu plovila prema vri- iskoristiti pravo na odbitak pretporeza u cijelosti.
jednosti i/ili vrsti registrirane djelatnosti koju obavlja Međutim, u tom slučaju ostaje otvoreno pitanje
poduzetnik. Oslobođenje od plaćanja posebnog pore- prava na porezno oslobođenje od plaćanja posebnog
za nadležna carinarnica utvrđuje odobrenjem, ali uz poreza. Naime, čl. 7. st. 4. Zakona o posebnim porezi-
obvezno određivanje roka u kojem se plovilo ne smije ma propisano je da se u odobrenju carinarnice navodi
rok u kojem se plovilo ne smije otuđiti, niti dati dru- „ Odredbom članka 10.a stavak 2. Zakona o porezu
gome na uporabu ili koristiti u druge svrhe, osim za na dodanu vrijednost (Narodne novine, od broja 47/95
obavljanje registrirane djelatnosti. Dakle, u svrhu ko- do 90/05) propisano je da se porez na dodanu vrijednost
rištenja oslobođenja od plaćanja posebnog poreza pri plaća po stopi od l0% na usluge smještaja ili smještaja
nabavi plovila i prava na odbitak pretporeza u cijelosti s doručkom, polupansiona ili punog pansiona u svim
za poduzetnika koji nabavlja plovila bitna su dva čim- vrstama komercijalnih ugostiteljskih objekata i usluge
benika: agencijske provizije za naprijed navedene usluge. Nave-
▶ registracija djelatnosti, te dene odredbe primjenjuju se od 1. siječnja 2006. godine,
▶ svrha i način korištenja plovila. a pojašnjene su člankom 57. stavak 2. Pravilnika o po-
Ovdje još treba podsjetiti i na obvezu PDV-a prema vr- rezu na dodanu vrijednost (“Narodne novine, od broja
sti djelatnosti u odnosu na poreznu stopu (23% ili 10%). 60/96 do 153/05).
Zakonom o PDV-u propisane su u čl. 10. i 10.a) porezne Smještajem se u smislu članka 10a. stavak 2. Zakona
stope, pa je povlaštena stopa PDV-a od 10% propisana, o porezu na dodanu vrijednost smatra noćenje u svim
između ostalog, za usluge smještaja gostiju – turista, ili vrstama komercijalnih ugostiteljskih objekata, usluga
smještaja s doručkom, polupansiona ili punog pansiona pansiona obuhvaća, smještaj (noćenje) i tri obroka (do-
u svim vrstama komercijalnih ugostiteljskih objekata i ručak, ručak i večeru), a polupansion smještaj (noćenje)
usluge agencijske provizije za navedene usluge. s doručkom i jednim od ostalih obroka.
Pravilnikom o PDV-u podrobnije je propisano (čl. Komercijalnim ugostiteljskim objektima u smi-
60. st. 2. toč. a) da se komercijalnim ugostiteljskim slu članka 10a. stavak 2. Zakona smatraju se: hoteli,
objektima u smislu oporezivanja PDV-om smatra- apart-hoteli, turistička naselja, turistički apartmani,
ju hoteli, apart-hoteli, turistička naselja, turistički pansioni,guest-house, kampovi, kamp naselja, kampira-
apartmani, pansioni, guest – house, kampovi, kamp lišta, kuće za odmor, sobe za iznajmljivanje, apartmani i
naselja, kampirališta, kuće za odmor, sobe za iznaj- studio-apartmani, prenoćišta, odmarališta, hosteli, pla-
mljivanje, apartmani i studio – apartmani, prenoćišta, ninarski domovi, lovački domovi, objekti za robinzonski
odmarališta, hosteli, planinarski domovi, lovački do-

smještaj i plovni objekti - brodovi ili brodice koji su pri-
movi, objekti za robinzonski smještaj i plovni objekti lagođeni za prijevoz osoba na krstarenjima i kružnim
– brodovi ili brodice koji su prilagođeni i opremljeni putovanjima i opremljeni za višednevni boravak posade
za višednevni boravak posade i turista na krstarenjima i turista. Porezna stopa 10% primjenjuje se i na agencij-
i kružnim putovanjima. Porezna stopa od 10% primje- ske usluge (agencijsku proviziju) za usluge smještaja s
njuje se i na agencijske usluge (agencijske provizije) za doručkom, polupansiona u svim vrstama komercijalnih
usluge smještaja ili smještaja s doručkom, polupansio- ugostiteljskih objekata.
na ili punog pansiona u svim vrstama navedenih ko-
U svezi s navedenim zakonskim odredbama postav-
mercijalnih ugostiteljskih objekata.
ljena su pitanja i zatražena pojašnjenja o oporezivanju
Iz navedenog je razvidno da će poduzetnik, koji daje charter djelatnosti kako slijedi:
u najam plovilo (s posadom ili bez posade) drugom
poduzetniku (charter tvrtki ili agenciji), obračunati 1. Da li se na usluge djelatnosti iznajmljivanja plovila
PDV na naknadu za uslugu najma po stopi od 23%. (charter) plaća porez na dodanu vrijednost 10%, te
Na uslugu smještaja turista na plovilu, kada smještaj plaća li se porez na dodanu vrijednost po stopi 10%
95
obavlja vlasnik plovila, charter tvrtka ili agencija, treba na najam (charter) plovnih objekata samo u slučaju
obračunati PDV po stopi od 10%. kad se iznajmljuju sa posadom za višednevni bora-
vak posade i turista na krstarenjima i kružnim puto-
Vezano uz primjenu stope PDV-a kod charter dje-
vanjima ili se porezna stopa od 10% primjenjuje i u
latnosti i djelatnosti agencija pri korištenju plovila u
slučaju kad se plovni objekti bez posade iznajmljuju
svrhu turističke djelatnosti, u nastavku dajemo mišlje-

turistima za krstarenje?
nje Ministarstva financija Porezne uprave.
Komercijalnim ugostiteljskim objektima u smislu
Mišljenje Središnjeg ureda Porezne uprave članka 10.a stavak 2. Zakona i članka 37. stavak 2. Pra-
(Klasa: 334-01/05-01/30; Ur.br: 513-07-21-01/06-5 vilnika smatraju se i plovni objekti - brodovi ili brodice
od 16. svibnja 2006.) koji su prilagođeni za prijevoz osoba na krstarenjima i
kružnim putovanjima i opremljeni za višednevni bora- Porezna stopa 10% može se primijeniti samo ako je
vak posade i turista. Sukladno navedenoj odredbi uslu- riječ o uslugama navedenim u članku 10.a stavak 2. Za-
ga smještaja turista na plovnim objektima - brodovima kona o porezu na dodanu vrijednost, dakle samo kada
ili brodicama koji su prilagođeni za prijevoz osoba na je riječ o usluzi smještaja turista na plovnim objektima
krstarenjima i kružnim putovanjima i opremljeni za koji su prilagođeni i opremljeni za višednevni boravak
višednevni boravak posade i turista (u trajanju duljem posade i turista na krstarenjima i kružnim putovanji-
cd 24 sata) načelno se oporezuje po stopi 10%. Među- ma. Stoga se usluge smještaja plovila na stalnim ili pri-
tim, navedeno se odnosi na pružanje usluga smještaja vremenom vezu u marini, usluge ronjenja zaračunane
na plovnim objektima za višednevna krstarenja u svr- u paketu turističkog aranžmana, kao transferi, izleti i
hu obavljanja turističke gospodarske djelatnosti, prema ostale slične usluge oporezuju poreznom stopom 22%.
odredbi članka 2. Pravilnika o vrstama i kategorijama 3. Koju stopu poreza na dodanu vrijednost će obraču-
plovnih objekata nautičkog turizma (Narodne novine, nati domaći poduzetnik (agencija ili charter tvrtka)
br 11/97), koji određuje vrste plovnih objekata nautič- kada posreduje pri iznajmljivanju jahti ili brodica
kog turizma prema namjeni njihovog korištenja. za višednevni smještaj domaćih ili stranih turista, te
Nadalje, odredbom članka 2. i 3. Pravilnika o uvje- kojom se stopom poreza na dodanu vrijednost opo-
tima koje mora zadovoljavati plovni objekt te fizička rezuje dnevni charter (bez noćenja)?
ili pravna osoba koja obavlja djelatnost iznajmljivanja Ako agencija ili charter tvrtka posreduje u tuđe ime
plovila (Narodne novine, br.41/05) propisano je izme- i za tuđi račun, pri iznajmljivanju jahti ili brodica za
đu ostalog da charter tvrtka može iznajmljivati vlastita smještaj domaćih ili stranih turista, tada će na agen-
plovila ili plovila u vlasništvu druge domaće fizičke ili cijsku proviziju obračunati porez na dodanu vrijednost
pravne osobe pod uvjetom da su plovila upisana u oče- 10%. Ako posreduje u svoje ime a za tuđi račun za smje-
vidnik brodica za gospodarske namjene u RH ili da su štaj bilo domaćih ili stranih turista, tada će obračunati
upisana u upisnik jahti kao jahta za obavljanje gospo- porez na dodanu vrijednost po stopi 10% na ukupan
darske djelatnosti u RH. Upisnici se vode odvojeno po iznos naknade. Najam plovnih objekata za dnevni char-
posebnim propisima. ter oporezuje se po stopi 22%, jer nije riječ o smještaju u
Radi određivanja obavljanja gospodarske djelatnosti smislu članka 10.a stavak 2. Zakona o porezu na doda-
tvrtka koja obavlja charter u smislu Pomorskog zakoni- nu vrijednost.“
ka (Narodne novine, broj 181/04) i spomenutog Pravil- Dakle, poduzetnik koji se bavi registriranom dje-
nika mora se upisati u propisani očevidnik, prema vrsti latnosti najma plovila, mora voditi računa o urednom
plovila i namjeni obavljanja djelatnosti, što određuje i vođenju dokumentacije pri nabavi plovila, a jednako
porezni status u svrhu oporezivanja porezom na dodanu tako mora imati urednu evidenciju o vrsti obavljenog
vrijednost. U skladu s navedenim zakonskim odredba- posla tim plovilom. Ovi uvjeti su obvezni i prema Za-
ma razvidno je da primjena porezne stope 10% ili 22% konu o PDV-u i prema Zakonu o posebnim porezima.
ovisi o vrsti ugovorenog i obavljenog posla. Stoga ako Što se tiče obveze obračunavanja PDV-a kod prena-
domaća pravna ili fizička osoba koja je vlasnik plovi- mjene korištenja plovila iz registrirane djelatnosti u
la daje ta plovila u najam (sa posadom ili bez posade), privatne svrhe, ili za neke druge svrhe, primjenjuju
agenciji ili charter tvrtki na određeno vrijeme, riječ je o se odredbe čl. 20. st. 5. Zakona o PDV-u, kojima je
96 usluzi najma koja se oporezuje po stopi 22%. Samo na propisano da ako se glede nekog gospodarskog dobra
usluge smještaja turista na plovilima u smislu odredbu unutar roka od 5 godina od kalendarske godine počet-
članka 10.a stavak 2. Zakona o porezu na dodanu vri- ka uporabe promijene uvjeti koji su u toj godini bili
jednost obračunava se porez na dodanu vrijednost po mjerodavni za odbitak pretporeza, tada se za razdoblje
stopi 10%. nakon promjene obavlja ispravak pretporeza. U tom
2. Da li se porez na dodanu vrijednost plaća po stopi slučaju poduzetnik je obvezan platiti razliku PDV-a,
10% n usluge smještaja plovila na stalnom vezu u na način propisan čl. 143. st. 7. Pravilnika o PDV-u.
marini, te da li na uslugu ronjenja ( koja je uključe- Ovo je u skladu i s odredbama čl. 7. st. 4. Zakona o
na u paket turističkog aranžmana sa uslugom smje- posebnim porezima, što propisuju oslobođenje od pla-
štaja) agencije mogu zaračunati porez na dodanu ćanja posebnog poreza na plovila samo ako se koriste
vrijednost po stopi 10%? za registriranu djelatnost u koju su svrhu i nabavljena
ili uvezena plovila. U suprotnom slučaju poduzetnik je 4. Umjesto zaključka

obvezan platiti posebni porez od dana nabave ili uvoza
plovila. S obzirom na izmijenjene odredbe Zakona o PDV-u
u dijelu što se odnose na odbitak pretporeza na plovila
i ostala prijevozna sredstva kada se nabavljaju ili uvo-
3.2. Posebni porez na promet ze u RH, razvidno je da nisu obuhvaćene neke bitne
upotrebljavanih plovila činjenice koje utječu na stjecanje toga prava. Naime,
za neke djelatnosti koje poduzetnici obavljaju poseb-
Zakonom o posebnim porezima propisana je ob- no opremljenim plovilima, brodovima, brodicama i
veza plaćanja posebnog poreza na promet upotre- jahtama ili čamcima, kao što su ribolov ili primjerice
bljavanih osobnih automobila, ostalih motornih vo- opskrba vodom na otocima, gašenje požara itd., pre-
zila, plovila i zrakoplova (čl. 1. st. 3. i čl. 5.). Poreznu ma važećim odredbama Zakona o PDV-u nije pro-
osnovicu čini prodajna cijena bez PDV-a ili pri uvozu pisana mogućnost odbitka pretporeza u cijelosti. To
carinska vrijednost uvećana za iznos carine, a porezna pravo mogu iskoristiti samo poduzetnici koji se bave
stopa je 5%. Kod obavljanja djelatnosti iznajmljivanja prodajom plovila te iznajmljivanjem plovila, ili osta-
plovnih objekata drugim osobama, skreće se pozornost lim djelatnostima pobrojanima u čl. 20. st. 13. Zakona
na odredbe čl. 6. st. 7. Zakona o posebnim porezima, o PDV-u. Jednako tako vrijedi i za ostala prijevozna
kojima je propisano da u slučaju kada se iznajmljuju sredstva kao što su sanitetska vozila, vatrogasna vozila,
drugim osobama za uporabu u svrhu razonode, špor- zrakoplovi za gašenje požara i sl.
ta ili rekreacije, na temelju ugovora o najmu, prema
Stoga smatramo da je u tom dijelu potrebno dora-
kojem najmoprimac postaje vlasnik plovila najkasnije
diti porezne propise, te omogućiti pravo na odbitak
isplatom zadnje rate, nastaje obveza plaćanja poseb-
pretporeza pri nabavi specijalnih plovila i prijevoznih
nog poreza po stopi od 5% u trenutku isporuke plovila
sredstava u svrhu obavljanja registrirane djelatnosti.
(davanja u najam). Isporuka plovila najmoprimcu se u
Na taj način bi se uskladio Zakon o PDV-u sa Zako-
ovom slučaju smatra prodajom, a obzirom da je riječ
nom o posebnim porezima na osobne automobile,

o isporuci upotrebljavanog plovila, utvrđuje se obveza
motorna vozila, plovila i zrakoplove, u dijelu poreznog
posebnog poreza na promet upotrebljavanog plovila.
rasterećenja poduzetnika koji obavljaju registriranu
djelatnost pomoću specijalnih prijevoznih sredstava
(posebice plovila).

TEB-ov PRIRUČNIK O POREZIMA - TPP TEB-ov PRIRUČNIK ZBIRKA MIŠLJENJA
MINISTARSTVA FINANCIJA - ZMF
Cijena: 1.120,00 kn
+ ZMF
97
U CIJENU TPP-a UKLJUČENI SU:
+
◆ za dosadašnje pretplatnike: osnovno izdanje TPP-a (u registra-
toru i na CD-u s pretraživačem) i dopune za 2011., dopune za Cijena: 980,00 kn
Zbirku mišljenja Ministarstva financija - ZMF za 2011. i CD s PRETPLATOM DOBIVATE:
osnovnim izdanjem ažuriranim na dan 1.1.2011.
Novi pretplatnici :
◆ za nove pretplatnike: Osnovno izdanje TPP-a (u registratoru i na ◆ osnovno izdanje - registrator i CD ažurirani s 31.12. 2011.
CD-u s pretraživačem) i dopune za 2011., Osnovno izdanje Zbirke ◆ dopune za 2011. s novim mišljenjima Ministarstva financija
mišljenja Ministarstva financija - ZMF za 2011. s dopunama za (PDV, porez na dohodak, porez na dobit, obvezni doprinosi,
2011. i CD s osnovnim izdanjem ažuriranim na dan 1.1.2011. ostali porezi i dr.)

Ksenija Vugrin, dipl. oec.
Zagreb
Naknada za neiskorišteni
godišnji odmor –
popunjavanje Obrasca R-Sm
Od 1. siječnja 2010. na snazi je novi Zakon o radu1, a jedna
od novina koje donosi je obveza poslodavca da radniku kojem
je prestao radni odnos i nije iskoristio godišnji odmor ili dio
godišnjeg odmora, isplati naknadu za neiskorišteni godišnji
odmor. Pritom se postavlja pitanje popunjavanja Obrasca
R-Sm na što ukazuje autorica članka.
Pravo radnika na godišnji odmor tereti za slučajeve kada radni odnos prestaje, a
onog poslodavca kod kojeg je to pravo i godišnji odmor nije moguće iskoristiti.
stečeno. Dakle, kada poslodavac prije prestanka
Poslodavac je dužan isplatiti naknadu radnog odnosa omogući radniku korište-
za neiskorišteni godišnji odmor i u slučaju nje pripadajućeg godišnjeg odmora, tada
kada radniku izvanredno otkaže ugovor o nije obvezan isplatiti radniku naknadu za
radu zbog skrivljenog ponašanja. U sluča- neiskorišteni godišnji odmor.
ju smrti radnika, nasljednici imaju pravo Naknada plaće za neiskorišteni godišnji
od poslodavca potraživati naknadu za dio odmor određuje se razmjerno broju dana
ili cijeli godišnji odmor na koji je pokojni neiskorištenoga godišnjeg odmora.
radnik stekao pravo, a nije ga iskoristio. Naknada plaće za neiskorišteni godiš-
Iznos naknade za neiskorišteni go- nji odmor se u poreznom smislu isplaćuje
dišnji odmor određuje se kolektivnim kao bruto plaća, zajedno s pripadajućim
ugovorom, pravilnikom o radu odnosno doprinosima iz plaće i na plaću, porezom
ugovorom o radu. Ako naknada nije utvr- na dohodak i eventualnim prirezom pore-
đena jednim od navedenih akata, ista se zu na dohodak.
utvrđuje kao prosjek plaća isplaćenih u
protekla tri mjeseca prije prestanka ugo-
vora o radu.
1. Popunjavanje Obrasca
U plaću ulaze: redovna plaća, dodaci na R-Sm
PROČITAJTE VIŠE... plaću (za prekovremeni rad, za rad noću,
98 U nastavku dajemo primjere popunja-
nedjeljom i blagdanom), dodatak za ote- vanja Obrasca R-Sm u slučaju kada poslo-
Lj. Đukanović: žane uvjete rada, stimulacije za prebačene
Naknada u slučaju davac isplaćuje naknadu zajedno s ispla-
norme i sl. te svi ostali primici u novcu i u tom plaće te u slučaju kada se isplaćuje
neiskorištenog godiš- naravi koji predstavljaju naknadu za rad.
njeg odmora, nakon prestanka radnoga odnosa.
Intencija zakonodavca bila je da u sluča-
FIP 8/10
ju prestanka ugovora o radu prvenstveno
Primjer 1. Naknada se isplaćuje
omogući radniku korištenje neiskorište-
D. Marinković Drača: zajedno s isplatom plaće
nog dijela godišnjeg odmora, dok isplata
Godišnji odmori, naknade predstavlja iznimku predviđenu Radnik Perić Pero otišao je od
FIP 3/10 poslodavca 1.10.2010., a nije iskori-
1
UDK 336.2
Financije i porezi | Plaće i naknade plaća
stio u cijelosti godišnji odmor, te mu poslodavac si 10.000,00 kn, a naknada za neiskorišteni godišnji
isplaćuje naknadu za neiskorišteni godišnji odmor odmor iznosi 700,00 kn.
zajedno s isplatom plaće za rujan 2010. Plaća izno-
Ksenija Vugrin | Naknada za neiskorišteni godišnji odmor – popunjavanje Obrasca R-Sm
99

▶ obveze na isplaćenu naknadu – kao na plaću,
▶ Naknada za neiskorišteni godišnji odmor se ▶ popunjavanje Obrasca R-Sm:

isplaćuje bez obzira na razloge prestanka ugovora ■ ako se isplaćuje zajedno s plaćom, naknada
o radu, se iskazuje na str. B, pod IV.5.OO – 17,
▶ visina naknade - u visini naknade plaće za ■ ako se isplaćuje nakon prestanka radnoga
godišnji odmor na koju bi radnik imao pravo da je odnosa: str. A: I.2. – 00, I.3. – 03; str. B: IV.5.OO
koristio godišnji odmor, – 17, IV.6. – 00 00.
Plaće i naknade plaća | Financije i porezi
Primjer 2. Naknada se isplaćuje nakon prestanka mor se isplaćuje nakon prestanka radnog odnosa
radnoga odnosa kod tog poslodavca, poslodavac podnosi Obrazac
R-Sm prema pravilima popunjavanja za isplatu
Radnik Perić Pero otišao je od poslodavca ostalih primitaka tj. mjesec je 00, vrsta obračuna
1.09.2010., a nije iskoristio godišnji odmor, te mu ispravka pod I.3= 03, a osnova obračuna na stra-
poslodavac isplaćuje naknadu za neiskorišteni go- nici B je 17 jer naknada za neiskorišteni godišnji
dišnji odmor u iznosu od 700,00 kn ima karakter plaće, ali se ne može vezati uz točno
5. 10. 2010. Kako je radniku prestalo osiguranje određeni mjesec osiguranja.
1.09.2010., a naknada za neiskorišteni godišnji od-
100

Krešimir Vranar, dipl. oec.
TEB, Zagreb
Pripremne radnje za
utvrđivanje dohotka od
samostalne djelatnosti (II. dio)
U časopisu Financije i porezi br. 9/10 objavili smo prvi dio
članka. Nastavno objavljujemo drugi dio u kojem autor piše o
obvezi obavljanja popisa imovine i obveza te o utvrđivanju za-
jedničkog dohotka kod obveznika utvrđivanja dohotka od
samostalne djelatnosti.
Krešimir Vranar | Pripremne radnje za utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti (II. dio)
1. Popis imovine i obveza sa stanjem na posljednji dan poslovne godine je prije
svega utvrđivanje stvarnog stanja i stvarne vrijednosti
Na kraju svake poslovne godine porezni obveznici imovine i obveza.
moraju obaviti popis imovine i obveza. Godišnjim popisom utvrđene inventurne (popisne)
Obveza godišnjeg popisa odnosi se i na porezne ob- razlike treba također evidentirati u poslovnim knji-
veznike – fizičke osobe koje obavljaju obrtničke dje- gama. Posebnu pozornost treba posvetiti utvrđenim
latnosti, djelatnosti slobodnih zanimanja i djelatnosti manjkovima, te prekomjernom kalu, kvaru, lomu i ra-
poljoprivrede i šumarstva, iako takva obveza nije nig- stepu, koji utječu na dohodak obrtnika i slobodnih za-
dje propisana Zakonom o porezu na dohodak1, a niti nimanja, a za isto obvezno je još obračunati PDV.
Pravilnikom o porezu na dohodak2. Provođenjem inventure kontrolira se i ispravnost
Međutim, porezni obveznik mora popisati svu provedenih evidentiranja u poslovnim knjigama, a sve
imovinu i obveze te navesti njihove pojedinačne u cilju kvalitetnije pripreme i izrade godišnje porezne
vrijednosti na početku poslovanja, a takav popis se prijave na dohodak za poslovnu godinu.
mora sastaviti i krajem svake poslovne godine kao Godišnji popis je jedna od najvažnijih pripremnih
godišnji popis. radnji pri izradi godišnje porezne prijave radi utvrđi-
Osim godišnjeg popisa (inventure) porezni obve- vanja stvarnog stanja imovine i obveza, jer se temeljem
znik mora popisati imovinu i obveze i u drugim slu- obavljenog popisa usklađuju podaci iskazani u poslov-
čajevima, a posebno pri promjenama cijena dobara ili nim knjigama i evidencijama sa stvarnim stanjem.
poreznih stopa ako je to bitno za oporezivanje isporu- Dakle, popis imovine i obveza sa stanjem na zadnji
ke tih dobara, kod statusnih promjena i kod otvaranja dan poslovne godine je prije svega postupak čiji re-
postupka stečaja ili postupka likvidacije ili prestanka zultat i informacije o stanju imovine i obveza trebaju
obavljanja djelatnosti (čl. 56. st. 13. i 14. Općeg pore- prvenstveno poreznom obvezniku – obrtniku ili slo-
znog zakona).3 bodnom zanimanju.
Popisne liste koje se odnose na obavljanje popisa 101
imovine i obveza smatraju se knjigovodstvenim ispra- Vrijeme provedbe popisa
vama (čl. 56. st. 15. OPZ-a).
Godišnji popis imovine i obveza provodi se krajem
Svrha redovnog godišnjeg popisa imovine i svake poslovne godine, tj. sa stanjem na dan 31. pro-
obveza sinca. Međutim, u svakodnevnom poslovanju često se
razlikuju dan s kojim se popis obavlja od dana kada se

Svrha redovnog godišnjeg popisa imovine i obveza stvarno fizički obavlja popisivanje imovine i obveza.
1
Zakon o porezu na dohodak (Nar. nov. br. 177/04, 73/08 i Zbog navedenog razloga stvarno stanje utvrđeno po-
80/10; u nastavku: Zakon) pisom treba svesti na stanje 31.12. i to na sljedeći način:
2
Pravilnik o porezu na dohodak (Nar. nov. br. 95/05 - 146/09; u
nastavku: Pravilnik) ▶ ako je popis obavljen prije 31.12., utvrđeno stanje
3
Opći porezni zakon (Nar. nov. br. 147/08; u nastavku: OPZ) popisom treba:
UDK 336.12
Poslovanje obrtnika | Financije i porezi
t QPWFʉBUJ[BTWFVMB[FoOBCBWFEP t CSPKFOKF NKFSFOKFJTM UFVOPÝFOKFVUWSÿFOJIOBUV-

t VNBOKJUJ [B QSPEBKF J[EBWBOKF EPCBSB UK [B TWF ralnih podataka u popisne liste,
utrške koji su se dogodile do 31.12. t VQJTJWBOKF OBUVSBMOJI QSPNKFOB LPKF TV OBTUBMF PE
▶ ako je popis obavljen poslije 31.12. utvrđeno stanje dana popisa do 31. prosinca,
popisom treba: t VOPÝFOKFTUBOKBJTLB[BOJIVLOKJHPWPETUWVVQPQJ-
t VNBOKJUJ[BTWFVMB[FoOBCBWFQPTMJKF sne liste,
t VWFʉBUJ[BTWFQSPEBKFoVUSÝLFLPKFTVTFEPHPEJMF t VUWSÿJWBOKFOBUVSBMOJISB[MJLB WJÝLPWBJNBOKLPWB

poslije 31.12. između popisom utvrđenog stanja i knjigovodstve-
nog stanja,
1.1. Radnje u svezi popisa t WSJKFEOPTOJPCSBʊVOTUWBSOPHTUBOKBJSB[MJLBVUWS-
đenih popisom te iskazivanje stvarnog stanja, viš-
Kako bi se popis obavio što točnije, pravodobnije i kova i manjkova u novčanim iznosima, te prijeboj
kvalitetnije, porezni obveznici trebaju obaviti i odre- viškova i manjkova pri očitoj zamjeni sličnih vrsta
đene radnje prije početka samog obavljanja popisa dobara i dimenzija,
imovine i obveza. t VUWSÿJWBOKFV[SPLBSB[MJLBJ[NFÿVTUBOKBVUWSÿFOPH
Radnje u svezi popisa možemo podijeliti prema re- popisom i knjigovodstvenog stanja,
doslijedu poslova na: t QPUQJTJWBOKFQPQJTOJIMJTUB
a) Pripremne radnje: c) Sastavljanje izvještaja o obavljenom popisu
t pregledati sva evidentiranja u poslovnim knjigama i Komisije za popis uz popisne liste, u kojima je utvr-
evidencijama, đen rezultat popisa (stvarno stanje, knjigovodstveno
t QSPWKFSJUJBOBMJUJʊLFFWJEFODJKF stanje i razlike između stvarnog i knjigovodstvenog
t PTJHVSBUJTNKFÝUBKJʊVWBOKFEPCBSB QPTFCOP[BMJIB stanja), sastavljaju i izvještaj o obavljenom popisu u
od pristupa trećih osoba trajno, a posebno za vrije- pisanom obliku. Izvještaj o obavljenom popisu trebao
me popisa, bi sadržavati npr. sljedeće:
t HSVQJSBUJEPCSBVTSPEOFWSTUFJQSFHMFEOPJITMPäJUJ t NJÝMKFOKFLPNJTJKFPVUWSÿFOJNWJÝLPWJNBJNBOKLP-
t PEWPKJUJUVÿVJNPWJOVPEJNPWJOFQPSF[OPHPCWF- vima i o uzrocima tih razlika te o odgovornoj osobi
znika, za utvrđene manjkove,
t PEWPKJUJ [BTUBSKFMF [BMJIF OFVQPSBCMKJWV JNPWJOV t QJTBOVJ[KBWVSBEOJLBLPKJSVLVKVJNPWJOPNPVUWS-
nekurentna dobra, kako bi se lakše obavio popis, te đenim viškovima i manjkovima,
unošenje ovakvih dobara u posebne popisne liste, a t QPEBULFPTUWBSOPNLBMV LWBSV SBTUFQVJMPNVJP
po mogućnosti i prije samog popisa ova dobra od- razlikama u odnosu na dopušteni kalo, kvar, rastep i
straniti i provesti potrebna evidentiranja u poslov- lom prema općem aktu obveznika,
nim njigama i evidencijama, t QSJKFEMPH[BSBTIPEPWBOKF USBKOJPUQJTJJTQSBWBLWSJ-
t POFNPHVʉJUJEBTFQPKFEJOBEPCSBQPQJÝVEWBQVUB jednosti pojedine imovine i obveza uz objašnjenje
t QSJQSFNJUJEPLVNFOUBDJKVPEPCSJNBLPKBTFFWFO- razloga,
tualno nalaze kod drugih poreznih obveznika (npr. t QSJKFEMPH [B QPEV[JNBOKF NKFSB [B OBQMBUV OFOB-
na popravku, doradi, čuvanju i sl.), plaćenih potraživanja i mjera za plaćanje dospjelih
102 t VTVHMBTJUJQPUSBäJWBOKBJPCWF[FTBTWPKJNLVQDJNB obveza i dr.
odnosno dobavljačima, kako kasnije ne bi dolazilo
d) Donošenje odluke o obavljenom popisu
da spornih situacija,
t EPOJKFUJPEMVLVPPCBWMKBOKVQPQJTBJNPWJOFJPCWF- Porezni obveznik, zajedno s komisijom, razma-
za sa stanjem na dan 31.12. poslovne godine te dati tra izvješće o obavljenom popisu imovine i obveza sa
upute u svezi popisa, stanjem na dan 31. prosinca poslovne godine. Nakon
t JNFOPWBUJLPNJTJKF[BQPQJT razmatranja izvješća o obavljenom popisu imovine
t EBUJLPNJTJKBNB[BQPQJTQPUSFCOFQPQJTOFMJTUF UJ- i obveza donose se potrebne odluke u svezi obavlje-
skanice s potrebnim priborom i dr. nog popisa. Porezni obveznik svojom odlukom u svezi
obavljenog popisa odlučuje i o:
b) Utvrđivanje stvarnog stanja od strane komisija za
popis: t OBʊJOVMJLWJEBDJKFVUWSÿFOJIWJÝLPWBJNBOKLPWB
Financije i porezi | Poslovanje obrtnika
t PEHPWPSOPTUJPTPCB[BVUWSÿFOFNBOKLPWF obavljanje djelatnosti.

t EPQVÝUFOPNJQSFLPNKFSOPNLBMV LWBSV SBTUFQVJ Kao poslovni izdaci mogu se priznati samo oni iz-
lomu, daci o kojima postoje uredne i vjerodostojne isprave i
t PUQJTJNBJSBTIPEPWBOKJNBOFVQPSBCMKJWJIEPCBSB koji su izravno vezani uz ostvarivanje primitaka (čl. 25.
t SPLVOBQMBUFQPUSBäJWBOKBJQPENJSFOKVPCWF[B st. 2. Pravilnika). Između izdataka i primitaka mora
t NKFSBNBVTWF[J[BMJIBLPKJNBKFTNBOKFOKBLWBMJUF- postojati međuzavisnost, što znači da se učinjeni izda-
ta ili je rok za uporabu pri kraju, tak treba odraziti na ostvarivanje (povećanje) tekućih
t NKFSBNB LPKF USFCB QPEV[FUJ [B PULMBOKBOKF OFEP- ili budućih primitaka. Pri utvrđivanju povezanosti pri-
stataka i poboljšanja poslovanja i o mitaka s izdacima polazi se od normativa (utroška ma-
t TWJNESVHJNNKFSBNBJʊJOKFOJDBNBVTWF[JPCBW- terijala i energije i sl.) vodeći pri tome računa o načinu
ljenog popisa. rada i posebnosti djelatnosti.
Za utvrđivanje povezanosti primitaka s izdacima,
1.2. Što je obvezno popisati? porezni obveznici koji obavljaju proizvodne i uslužne
Glavni zadatak popisa imovine i obveza je uskladiti djelatnosti za koje nabavljaju reprodukcijski i potrošni
stvarno stanje imovine i obveza utvrđeno popisom sa materijal te ugostitelji koji prodaju hranu, alkoholna i
stanjem evidentiranim u poslovnim knjigama i evi- bezalkoholna pića te pića i napitke koje su sami pro-
dencijama. izveli ili nabavili u posebnim evidencijama, moraju
osigurati podatke o nabavi (naziv dobavljača, broj i
Fizičke osobe – obrtnici i slobodna zanimanja po-
datum fakture) i utrošku reprodukcijskog i potrošnog
pisuju sljedeću imovinu i obveze: dugotrajnu nemate-
materijala, pića i napitaka (broj internog dokumenta
rijalnu i materijalnu imovinu, dugotrajnu financijsku
– specifikacije, radnog naloga i slično) za knjiženje u
imovinu, dugotrajna potraživanja, kratkotrajnu imo-
poslovne izdatke (čl. 25. st. 3. Pravilnika).
vinu, dugoročne obveze, kratkoročne obveze i ostale
obveze te tuđu imovinu. S obzirom da Pravilnikom nije propisan oblik i sa-
držaj evidencije o nabavi i upotrebi, a da ta evidencija
Kod popisa dugotrajne imovine potrebno je popi-
treba biti podlogom za utvrđivanje međuzavisnosti iz-
sati i sljedeću imovinu: ◆ dane predujmove za nabavu
među poslovnih izdataka i poslovnih primitaka iskaza-
dugotrajne imovine koja nije primljena do 31.12., na
nih u propisanim poslovnim knjigama (Obrascu KPI,
temelju izvatka žiro računa, ◆ vlastitu imovinu pore-
Obrascu TO), Porezna uprava, Središnji ured, dala je
znog obveznika koja se u trenutku popisa nalazi kod
Uputu o evidenciji o nabavi i upotrebi reprodukcij-
druge osobe (npr. transportno sredstvo na popravku u
skog i potrošnog materijala, pića i napitaka. Ovom
servisu), na temelju dokumentacije o nabavi te doku-
Uputom dan je najmanji sadržaj podataka u evidenciji
menta da je dobro na popravku, ◆ tuđu imovinu koju
i ogledni primjerak Evidencije o nabavi i upotrebi ma-
koristi porezni obveznik, npr. oprema uzeta u opera-
terijala, pića i napitaka.
tivni leasing, a na temelju ugovora i računa.
Kratkotrajnom imovinom smatraju se: ◆ zalihe, ◆ U Evidencije o nabavi i upotrebi reprodukcijskog
potraživanja, ◆ ostala potraživanja, ◆ kratkotrajna fi- i potrošnog materijala, pića i napitaka evidentiranje
nancijska ulaganja, ◆ novac na žiro-računu i u blagajni. utroška obavlja se na dan kada dođe do utroška po-
jedinog materijala u određenom pakiranju odnosno
Sve zalihe koje su plaćene bit će iskazane kao izda-
određene mjerne jedinice ili se evidentiranje utroška 103
tak u Obrascu KPI bez obzira da li su zalihe potrošene
može obaviti i jednom mjesečno, na temelju specifika-
ili ne.
cije o utrošku pojedinih vrsta materijala u određenom
pakiranju odnosno određene mjerne jedinice.
Reprodukcijski i potrošni materijal
Navedenu evidenciju treba voditi za svaku vrstu re-
Naime, poslovni izdaci su svi odljevi dobara po- produkcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka
reznog obveznika tijekom poreznog razdoblja radi posebno, neovisno o uobičajenom trgovačkom nazi-
stjecanja, osiguranja i očuvanja poslovnih primitaka vu, dobavljaču ili nabavnoj vrijednosti. Npr. frizerski
(čl. 21. st. 1. Zakona). U poslovne izdatke poreznih saloni mogu voditi jednu evidenciju za boje za kosu
obveznika koji obavljaju samostalne djelatnosti iz čl. neovisno o tome što su ih nabavili od raznih dobavlja-
18. Zakona ulaze oni izdaci koji su izravno vezani za ča i po različitim nabavnim cijenama, raznim vrstama,
sastavu, nijansi, ali pod uvjetom da se radi o pakira- pozitivnih količinskih razlika popisanih zaliha.
njima istih količina boje, neovisno o načinu pakiranja. Komisija za popis treba predložiti prijeboj negativne
Ili, jednu evidenciju mogu voditi za sve boje za kosu količinske razlike s pozitivnom količinskom razlikom
neovisno o količinama pojedinog pakiranja, ako će kod istovrsnih ili vrlo sličnih zaliha za koje su oprav-
utrošak iskazivati u određenim mjernim jedinicama. dano pretpostavili i utvrdili da je došlo do zamjene.
Za potrošni materijal koji se ne ugrađuje u finalni Kod prijeboja se mogu priznati samo količine za-
proizvod ili u uslugu, a potreban je u obavljanju djelat- liha koje su manje. U popisnu listu upisuje se i prije-
nosti (npr. za materijal koji služi za čišćenje i održavanje boj količinskih razlika zaliha zbog zamjene, a da bi se
prostorija, sitan kancelarijski materijal, pomoćni mate- mogao napraviti količinski prijeboj zamijenjenih za-
rijal i sl.) navedenu evidenciju nije potrebno voditi. liha potrebno je da porezni obveznik ima i uredno
Promjene u evidenciji nabave i upotrebe reproduk- vodi analitičke evidencije zaliha. Komisija za popis
cijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka knjiže se u svome izvješću mora posebno obrazložiti prijedlog
najkasnije u roku 15 dana po proteku svakog mjese- prijeboja nastalih zamjena zaliha.
ca poreznog razdoblja.
Nenaplaćena potraživanja i neplaćene obveze
Evidencija o nabavi i upotrebi reprodukcijskog
i potrošnog materijala, pića i napitaka zaključuje Porezni obveznici evidentiraju naplaćena potraživa-
se sa stanjem na dan 31. prosinca svakog pore- nja od kupaca za isporučena dobra i usluge trenutkom
znog razdoblja odnosno vodi se za svako porezno naplate kao primitak u Obrascu KPI.
razdoblje posebno.
Komisija za popis će stoga popisati samo nenapla-
Za novo porezno razdoblje vodi se nova Eviden- ćena potraživanja od kupaca uvidom u izlazne račune
cija s početnim stanjem za svaku vrstu materijala, pića i otvorene stavke evidentirane u Obrascu TO, odnosno
i napitaka, a koje stanje je porezni obveznik obvezan u Obrascu I-RA, a sve u svrhu davanja točne informa-
utvrditi godišnjim popisom. cije poreznom obvezniku o nenaplaćenim potraživa-
Skrećemo pozornost da evidencije o nabavi i upo- njima od kupaca.
trebi reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i Pod kratkoročnim obvezama smatraju se obve-
napitaka nisu obvezni voditi obveznici poreza na do- ze prema dobavljačima u zemlji i inozemstvu, obve-
hodak koji obavljaju djelatnost trgovine na malo i ze za primljene predujmove za robu i usluge, obveze
obrtnici proizvođači koji svoje proizvode prodaju s temelja kratkoročnih zajmova i kredita, obveze za
na malo, jer vode evidenciju o prometu robe iz čl. 16. doprinose, članarine i ostale poreze, obveze prema za-
Zakona o trgovini. poslenima, obveze za bruto plaće zaposlenih, te ostale
Fizičke osobe koje obavljaju djelatnost ugostiteljstva kratkoročne obveze.
i po toj su osnovi obveznici poreza na dohodak nisu Komisija za popis će popisati samo neplaćene ra-
obvezni voditi Evidenciju o nabavi i upotrebi repro- čune dobavljača uvidom u ulazne račune i otvorene
dukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka ako stavke evidentirane u Obrascu TO odnosno u Knjizi
u posebnoj materijalnoj evidenciji osiguravaju koli- U-RA, te ostale kratkoročne obveze koje porezni obve-
činske podatke o nabavi i utrošku pića i napitaka. znik nije podmirio do kraja poslovne godine.
104 Zbog navedenog potrebno je da obrtnici i slobodna
zanimanja imaju analitičke evidencije zaliha kako bi se 1.3. Izvješće o obavljenom popisu
moglo stvarno popisano stanje usporediti sa stanjima
Po završetku popisa u popisnim listama komisi-
u analitičkim evidencijama.
ja iskazuje rezultate popisa tj. stvarno stanje, knjigo-
vodstveno stanje i razlike između stvarnog – popisom
Trgovačka roba
utvrđenog stanja i knjigovodstvenog stanja te daje pri-
Kako je zbog velikog broja istovrsne trgovačke robe jedloge za otklanjanje utvrđenih razlika. Uz popisne
kod popisa moguća zamjena robe, a isto je moguće i liste s pripadajućom pomoćnom dokumentacijom,
kod drugih vrsta zaliha, mogu se javiti i neopravda- komisija mora poreznom obvezniku predati i izvješće
ni viškovi i manjkovi zaliha. Zbog toga je komisija za (zapisnik ili elaborat) o obavljenom popisu.
popis obvezna razmotriti uzroke i razloge negativnih i Komisija za popis u izvješću o obavljenom popisu
daje mišljenja i prijedloge u svezi obavljenog popisa Hrvatska obrtnička komora (HOK) donijela je do
kao npr. o: utvrđenim viškovima i manjkovima, stvar- sada sljedeće odluke:
nom stanju kala, kvara, rastepa i loma u odnosu na 1. Odluku o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara i
dopušteni propisan odlukama HOK-a, poduzimanju loma na proizvodima u trgovini.4
mjera za naplatu nenaplaćenih potraživanja te za pla- 2. Odluku o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara i loma
ćanje dospjelih neplaćenih obveza, ispravku vrijedno- na žitaricama i proizvodima od žitarica i brašna5
sti imovine i potraživanja, te trajnom otpisu pojedinih 3. Odluku o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara i
sredstava, potraživanja i obveza za koje je nastupila za- loma u ugostiteljstvu 6
stara, odgovornoj osobi za utvrđene manjkove i dr.
Ove Odluke na ime kala, rastepa, kvara i loma utvr-
Uz izvješće potrebno je priložiti i mišljenje ili izja- đuju dopušteni normativ manjkova izražen u postoci-
vu zaposlenika koji je odgovoran za pojedinu imovi- ma od količine proizvoda ili robe koje su u obračun-
nu u svezi utvrđenih viškova i manjkova. skom razdoblju prodane, odnosno u % po bruto/kg
Porezni obveznik zajedno s komisijom razmatra iz- proizvoda. Navedeno znači da dopuštenu visinu kala,
vješće o obavljenom popisu. kvara, rastepa i loma koja se ne bi oporezovala s PDV-
Porezni obveznik odlukom u svezi obavljenog po- om, nije moguće utvrditi ako ne postoji točna ana-
pisa mora prije svega odlučiti i o sljedećem: popisnim litička evidencija o utrošenim odnosno prodanim
razlikama, dopuštenom i prekomjernom kalu, kvaru, količinama dobara.
rastepu i lomu, terećenju odgovornih osoba za manj- Što se tiče propisa o PDV-u, isti jasnije propisuje
kove, roku naplate potraživanja i podmirenju obveza, oporezivanje manjkova, kala, rastepa, kvara i loma do-
o otpisima i rashodovanjima neuporabljivih dobara, bara (u nastavku: manjak) kod obrtnika i slobodnih
mjerama u svezi zaliha kojima je smanjena kvaliteta zanimanja obveznika PDV-a, u odnosu na propise o
ili je rok za upotrebu pri kraju, mjerama koje treba po- porezu na dohodak.
duzeti za otklanjanje nedostataka i poboljšanja poslo- Naime, manjkovi iznad visine utvrđene odlukom
vanja te o svim drugim mjerama i činjenicama u svezi HGK-a i HOK-a, smatraju se izuzimanjima na koje
obavljenog popisa. se iznose obračunava i plaća PDV.
Predlažemo poreznim obveznicima da odluku u Ovdje je zbog toga bitno skrenuti pozornost na
svezi popisnih razlika i drugih mjera vezano za popis odredbe čl. 11. Pravilnika o PDV-u7. Zaključujemo da
donesu tijekom siječnja nove poslovne godine, kako bi sukladno odredbama Odluka HOK-a i čl. 11. st. 2., 3.
se popisne razlike evidentirale na vrijeme. i 4. Pravilnika o PDV-u, porezno priznatim izdatkom
Obveznici PDV-a na porezno nepriznate manjkove kod obrtnika i slobodnih zanimanja priznaje se i ne
obvezni su platiti PDV, podnošenjem prijave na Obras- oporezuje se PDV-om, tj. ne smatra se izuzimanjem
cu PDV za mjesec prosinac prethodne godine. dobara sljedeće:
Kod onih poreznih obveznika gdje je zbog prirode t ,BMP SBTUFQ LWBSJMPNEPWJTJOFVUWSÿFOFPEMVLPN
obavljanja djelatnosti postupak popisa imovine i ob- HOK-a na temelju dopuštenog normativa gubitka
veza i usklađivanja dugotrajan, može se iznimno PDV izražen u postocima od količine dobara koje su u
na popisane manjkove platiti i podnošenjem konačne obračunskom razdoblju prodane.
prijave PDV-a na Obrascu PDV-K za poslovnu godi- t .BOKLPWJ OBTUBMJ EKFMPWBOKFN WJÝF TJMF PE WJTJOF
nu, koji se podnosi najkasnije do kraja veljače tekuće utvrđene temeljem očevidnika nadležnog tijela za 105
godine za proteklu kalendarsku godinu. procjenu štete. Ispravi za otpis manjka treba biti
priložen očevidnik nadležnog tijela.
1.4. Oporezivanje manjka, kala, rastepa, t 5FIOPMPÝLJ NBOKBL OBTUBP V QSPDFTV QSPJ[WPEOKF
kvara i loma do visine utvrđene normativima prema vrsti dje-
latnosti. Ako normativi prema vrsti djelatnosti nisu

Poslovnim primicima smatraju se i izuzimanja utvrđeni, normative utvrđuje Porezna uprava pro-
dobara osim izuzimanja financijske imovine, manjkovi cjenom na temelju međuovisnosti između primita-
dobara u smislu propisa o PDV-u iznad visine utvrđe- 4
Nar. nov., br. 101/04
ne odlukom HOK-a, te pripadajući porezi zaračunati 5
Nar. nov., br. 142/99 i 22/00
prilikom nabave dobara za koje je utvrđen manjak (čl. 6
Nar. nov., br. 101/04
20. st. 3. Zakona). 7
Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 149/09)
ka i izdataka. rezni obveznici utvrđuju izdatke za nabavljene zalihe

t .BOKBL EPCBSB [CPH OFPEHPWBSBKVʉF LWBMJUFUF dobara u trenutku plaćanja računa dobavljaču.
proteka roka trajanja, kala, rastepa, loma i kvara Dopušteni kalo po normativima evidentira se samo
iznad visine utvrđene prema čl. 11. st. 2 Pravilni- u pomoćnim evidencijama te za trgovinu na malo u
ka o PDV-u, samo u slučaju ako je pri utvrđivanju Knjizi popisa o nabavi i prodaji robe (Obrazac KP)8 i
činjeničnog stanja prisutan ovlašteni djelatnik Po- to kako slijedi:
rezne uprave ili ako porezni obveznik raspolaže od-
t V SPCOJN LBSUJDBNB JMJ ESVHPK TMJʊOPK BOBMJUJʊLPK
govarajućom dokumentacijom nadležnih tijela ili
evidenciji u trgovini kao izlaz dobara, temeljem do-
institucija o količini i vrsti preuzetih dobara koja su
puštenog kala, kvara, rastepa i loma,
dana na zbrinjavanje ili uništenje.
t VNBUFSJKBMOJNLBSUJDBNBJMJESVHPKTMJʊOPKBOBMJUJʊ-
U svim ostalim slučajevima utvrđeni manjak opore- koj evidenciji u ugostiteljstvu i proizvodnji kao izlaz
zuje se PDV-om, jer se radi izuzimanju dobara. dobara temeljem dopuštenog kala, rastepa, kvara i
Prema određenju čl. 54. st. 4. Pravilnika o PDV-u, loma, odnosno kao izlaz dobara, temeljem tehno-
porezna osnovica za izuzimanje dobara za privatne loškog manjka nastalog u procesu proizvodnje do
potrebe je tržišna cijena dobara. visine utvrđene normativima,
Kod fizičkih osoba – poreznih obveznika svaki ma- t V0CSBTDV,1VUSHPWJOJOBNBMPLBPTUPSOP[BEV-
njak koji nije porezno priznat, smatra se uvijek izuzi- ženje robe u stupcu 4 obrasca.
manjem dobara, bez obzira da li se za manjak tereti
neka odgovorna osoba ili ne. 1.5.2. Prekomjerni rastep, kvar, lom, kalo
Obrtnici i slobodna zanimanja mogu porezno pri- i manjak
znate izdatke nastale u svezi manjka utvrđivati i nepo- Evidentiranje prekomjernog kala i manjka provodi
sredno nakon nastajanja pojedinog manjka te i izvan- se u Obrascu I-RA izlaznih računa, Obrascu KPI, te za
rednim popisom dobara. trgovinu na malo i u Obrascu KP i u pomoćnim anali-
tičkim evidencijama.
1.5. Evidentiranje viškova i manjkova
Evidentiranje u Obrascu I-RA
Popisom se utvrđuje stvarno stanje robe poreznog
obveznika koje se uspoređuje sa stanjem u poslovnim Obveznik PDV-a je za prekomjerni kalo i manjak
knjigama. Ako stanje po popisu nije identično sa sta- obvezan izraditi poseban obračun odnosno izdati in-
njem u knjigama, utvrđuju se razlike, koje se iskazuju terni račun za izuzimanje s oznakom R-2.
kao viškovi ili manjkovi robe utvrđeni popisom.
Osnovica za obračun PDV-a za prekomjerni kalo
Izvješće o obavljenom popisu imovine i obveza sa i manjak je tržišna vrijednost u trenutku isporuke
stanjem na dan 31. prosinca poslovne godine zajed- dobra.
no s odlukom u svezi obavljenog popisa dostavlja se u
U Obrascu I-RA iznos prekomjernog kala i manjka,
knjigovodstvo.
zajedno s 23% PDV-a, evidentira se u stupcu 6 te osno-
Zadatak knjigovodstva je da na temelju primljene vica u stupcu 17, a PDV u stupcu 18.
cjelokupne dokumentacije u svezi obavljenog popisa
Bitno je skrenuti pozornost da se prema odredbama
106 imovine i obveza, provede odgovarajuća i propisana
8
knjiženja utvrđenih viškova i manjkova te ostala knji- Kako Zakon o trgovini (Nar. nov., br. 87/08 – 76/09) ne propisuje
oblik, sadržaj i način osiguravanja podataka o robi, a niti predviđa
ženja u svezi popisa u poslovnim knjigama i evidenci- da će se to urediti provedbenim propisima, predlažemo trgovci-
jama poreznog obveznika. ma da i dalje vode Obrazac KP zbog praktičnosti i uhodanosti
U poslovnim knjigama i evidencijama razlikuje se vođenja ove knjige te sastavljaju primku – kalkulaciju (Obrazac
PKV). Naime, čl. 16. Zakona o trgovini propisuje da trgovac mora
evidentiranje dopuštenog kala, rastepa, kvara i loma u
nadležnom inspektoru i drugoj ovlaštenoj osobi osigurati podatke
odnosu na prekomjerni te utvrđenog manjka, odno- o stanju robe u prodajnom objektu na temelju isprava iz kojih se
sno viška dobara. može spoznati poslovni događaj, te koje podatke mora najmanje
1.5.1. Dopušteni kalo, rastep, kvar i lom sadržavati isprava o robi u prodajnom objektu. Vođenjem Obrasca
PKV i Obrasca KP zadovoljavaju se propisani uvjeti iz čl. 16. Za-
Dopušteni kalo, rastep, kvar i lom (u nastavku: kalo) kona o trgovini.
ne evidentira se u Obrascu KPI, iz razloga što ovi po- Obrazac KP bio je propisan Pravilnikom o obliku i načinu vođenja
popisa robe u trgovini na malo (Nar. nov., br. 122/07).
čl. 11. st. 4. Pravilnika o PDV-u, manjak dobara zbog Preostala knjigovodstvena vrijednost dugotrajne
neodgovarajuće kvalitete, proteka roka trajanja, kala, imovne smatra se izdatkom (čl. 25. st. 1. toč. 7. Pravil-
kvara, rastepa i loma iznad visine utvrđene prema čl. nika), a u Obrascu KPI evidentira se u stupcu 12 i 15.
11. st. 2. Pravilnika o PDV-u, može priznati ako je pri Izuzimanja, a u ovom slučaju manjak, kalo, rastep,
utvrđivanju činjeničnog stanja prisutan ovlašteni dje- kvar i lom iznad visine utvrđene odlukom (aktom)
latnik Porezne uprave ili ako porezni obveznik raspo- nadležne komore, procjenjuju se prema usporedivoj
laže odgovarajućom dokumentacijom nadležnih tijela tržišnoj vrijednosti (čl. 26. st. 5. Pravilnika). Za izuzi-
ili institucija o količini i vrsti preuzetih dobara koja su manja mjerodavna je prije svega prodajna cijena
dana na zbrinjavanje ili uništenje.
Dakle, u slučaju kada se utvrdi da su dobra neodgo- Evidentiranje u Obrascu KP
varajuće kvalitete ili je protekao rok trajanja, potrebno
je pozvati na uvid ovlaštenog djelatnika Porezne upra- Obrazac KP (Knjiga popisa o nabavi i prodaji robe)
ve. Ovlaštenom djelatniku Porezne uprave treba se pre- vode obrtnici u trgovini na malo.
U Obrascu KP za manjkove i kalo iznad visine utvr-
dočiti odgovarajuća dokumentacija drugih nadležnih
tijela (npr. Državni inspektorat - Tržišna inspekcija, đene odlukom HOK-a razdužuje se roba po prodaj-
Sanitarna inspekcija, Veterinarska inspekcija i dr.) kao nim cijenama s PDV-om u stupcu 5.
dokaz o tome da je roba neodgovarajuće kvalitete ili Kako se po određenju čl. 54. st. 4. Pravilnika o PDV,
da joj je protekao rok trajanja, odnosno da je uništena. tržišnom cijenom kao osnovicom za PDV smatra ci-
Ako nema dokaza da je roba neodgovarajuće kvalitete jena nove nabave bez uračunane marže, a stupac 4
uništena, ne mogu se primijeniti odredbe čl. 11. st. 4. Obrasca KP zadužen je s prodajnom cijenom na koji
Pravilnika o PDV-u. je zaračunan PDV, potrebno je u stupcu 4 Obrasca
Svi manjkovi za koje se ne tereti odgovorna osoba KP stornirati zaduženje za svotu ukalkulirane marže
smatraju se izuzimanjem poreznog obveznika i podli- i dijela PDV zbog različitih osnovica kod zaduženja i
ježu oporezivanju PDV-om. razduženja u Obrascu KP, da bi se poslije izbjegle fi-
nancijske razlike kod novih popisa dobara.
Evidentiranje u Obrascu KPI Prekomjerni kalo i manjak potrebno je evidentirati
i u pomoćnim analitičkim evidencijama kao izlaz do-
Prema odredbi čl. 26. st. 6. Pravilnika, izuzimanjima bara.
se smatraju i manjkovi, kalo, rastep, kvar i lom iznad
visine utvrđene aktom nadležne komore.
1.5.3. Rashodovanje dugotrajne imovine
Kako se izuzimanja dobara, osim izuzimanja finan-
cijske imovine, smatraju poslovnim primitkom iste se Kada se rashoduje dugotrajna imovine, dolazi do
mora evidentirati u Obrascu KPI i to kako slijedi: otuđenja dugotrajne imovine te se, sukladno odred-
t TUVQBDQSJNJUBLVOBSBWJ[BQSFLPNKFSOJLBMP SB- bi čl. 25. st. 1. toč. 7. Pravilnika, u poslovne primitke
step, kvar, lom i manjak po tržišnoj cijeni uvećanoj evidentira tržišna cijena koja bi se za takovu rabljenu
za PDV, imovinu mogla postići na tržištu, a u poslovne izdatke
t TUVQBDTUVQBD - preostala knjigovodstvena vrijednost utvrđena na
Skrećemo pozornost da se, sukladno odredbi čl. 20. kraju mjeseca otuđenja.
Obveznici PDV-a za rashodovanu dugotrajnu imo- 107
st. 5. Zakona, poslovnim primicima smatraju manjkovi
dobara u smislu propisa o PDV-u iznad visine utvrđe- vinu trebaju izdati račun za izuzimanje, obračunati
ne odlukom HOK-a, te pripadajući porezi zaračunati PDV te račun evidentirati u Obrascu I-RA izdanih
prilikom nabave dobara za koje je utvrđen manjak. računa.
Porezni obveznik - obveznik PDV-a, na manjak U Obrascu KPI tržišna cijena rashodovane dugo-
dugotrajne imovine također treba obračunati PDV. U trajne imovine evidentira se u stupcima 7 i 9, a preo-
Obrascu KPI manjak dugotrajne imovine evidentira se stala knjigovodstvena vrijednost u stupcima 12 i 15.
u stupcima 7 i 9. Međutim, ako se rashoduje dugotrajna imovina koja
Za utvrđeni manjak dugotrajne imovine treba obra- više nije za uporabu i koja se ne stavlja u promet već
čunati i amortizaciju do kraja mjeseca u kojem je utvr- se uništava nema obveze obračunavanja PDV-a, ali uz
đen manjak. uvjet da je kod uništenja dugotrajne imovine prisutan
ovlašteni djelatnik Porezne uprave. čaja ili likvidacije dužnika, ne utvrđuje se primitak.
Rashodovana i uništena dugotrajna imovina od slje- Obračunani PDV na manjkove obrtnik treba uklju-
dećeg 1.-og u mjesecu više neće biti evidentirana u Po- čiti u Obrazac PDV za mjesec prosinac, jer je porezna
pisu dugotrajne imovine (Obrazac DI). obveza nastala najkasnije sa 31. prosincem, odnosno
najkasnije u Obrazac PDV-K koji se predaje nadlež-
1.5.4. Višak dobara noj ispostavi Porezne uprave do kraja veljače 2011. za
proteklu 2010.
Utvrđeni viškovi dobara ne smatraju se primitkom,
a niti u trenutku utvrđivanja viškova dobara nastaje
obveza za obračun PDV-a 2. Zajednički dohodak
Viškove kratkotrajnih dobara treba evidentirati u
U svakodnevnom obavljanju samostalnih djelatno-
pomoćnim analitičkim evidencijama kao zaduženje
sti obično samostalnu djelatnost obavlja jedna fizička
(ulaz) dobara, a u trgovinama na malo kao zaduženje
osoba, no javlja se i zajedničko obavljanje samostalne
robom u stupcu 4 Obrasca KP.
djelatnosti gdje su vlasnici dvije ili više fizičkih osoba.
Zaključujemo da se višak kratkotrajnih dobara ne
Dohodak od samostalne djelatnosti ili dohodak od
evidentira u Obrascu KPI.
imovine i imovinskih prava može zajedno ostvarivati i
Međutim, postoji mogućnost da za utvrđeni višak više osoba (supoduzetnici, vlasnici udjela, suvlasnici).
dobara porezni obveznik izradi zapisnik o ulaganju
Dohodak od samostalne djelatnosti i dohodak od
dobara u svoju djelatnost, uz uvjet da se provjeri da do
imovine i imovinskih prava koji zajednički ostvaruje
viška nije došlo zbog pogrešaka u evidentiranju primi-
više osoba oporezuje se kao zajednički dohodak.
taka i izdataka.
Ako više osoba zajedno ostvaruju dohodak, svakoj
Zbog čega? Iz razloga što se prema odredbama čl.
osobi se oporezuje onaj dio dohotka koji joj pripada od
27. st. 1. Pravilnika, ulaganjima smatraju sva privatna
zajedničke djelatnosti.
dobra koje porezni obveznik unese u djelatnost, a koja
ne potječu od obavljanja djelatnosti i smatraju se po-
2.1. Zajedničko obavljanje samostalne
slovnim izdacima u trenutku kada se ulaganje izvrši.
djelatnosti
U svakodnevnom poslovanju ulaganja obrtne imo-
vine procjenjuju se prema nabavnoj vrijednosti i evi- Najčešći oblik zajedničkog obavljanja samostalne
dentiraju se u Obrascu KPI, stupcima 12 i 15, a ulaga- djelatnosti je u obrtništvu i slobodnim zanimanjima.
nja dugotrajne imovine evidentiraju se u Obrascu DI Radi obavljanja gospodarskih djelatnosti po određe-
prema usporedivoj tržišnoj vrijednosti. nju čl. 35a. Zakona o obrtu9 dvije ili više fizičkih osoba
mogu zajednički obavljati obrt. Suvlasnici u zajednič-
1.5.5. Nenaplaćena potraživanja kom obavljanju obrta svoje međusobne odnose uređu-
ju pisanim ugovorom.
Porezni obveznici evidentiraju nenaplaćena potra-
Na ugovor o međusobnim odnosima primjenjuju se
živanja ili u Obrascu I-RA ili u Obrascu TO.
odredbe Zakona o obveznim odnosima10 u dijelu ob-
Ako se porezni obveznik iz osobnih razloga odre- veznih odnosa u ortakluku.
108 kne potraživanja po osnovi prodane robe ili obavljenih
U ugovoru o zajedničkom obavljanju obrta ortaci bi
usluga koje bi u poreznom razdoblju u kojemu se odre-
trebali precizno najmanje ugovoriti sljedeće:
kao potraživanja ili kasnijim poreznim razdobljima
dovela do primitaka, tada se iznos potraživanja utvr- t [BKFEOJʊLVUWSULV UKOB[JWPCSUB P[OBLVPCSUB JNF
đuje kao primitak u godini u kojoj je donesena odluka i prezime ortaka sa adresama stanovanja i OIB, te sje-
o odricanju potraživanja (čl. 8. st. 8. Pravilnika). dište obrta, kao i skraćeni naziv zajedničke tvrtke),
t EKFMBUOPTUPCSUB
Iznos nenaplaćenih potraživanja mora se iskazati
t VMPHFPSUBLBVTUWBSJNBJOPWDV UFWFMJʊJOVPSUBʊLJI
kao poslovni primitak u Obrascu KPI u godini kada je
uloga u % za svakog ortaka posebno,
donesena odluka o odricanju potraživanja.
t VEKFMFVSBTQPEKFMJEPIPULBJQPLSJʉVHVCJUBLB
Po osnovi potraživanja koja su se pokazala nenapla-
9
tivim nakon provedenog sudskog postupka, zbog ste- Zakon o obrtu (Nar. nov., br. 77/93 – 40/10 – Odluka USRH)
10
Zakon o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05 i 41/08)
t PESFEJUJ PSUBLB LPKJ ʉF QSFETUBWMKBUJ J [BTUVQBUJ [B- zetnik ili u nekom drugom obliku sudjelovanja u do-
jednički obrt hotku od samostalne djelatnosti.
t VUWSEJUJQPTMPWFLPKFʉFLPKJPEPSUBLBPCBWMKBUJ Po određenju čl. 34. st. 1. Zakona ako više fizičkih
t JTUVQJJTLMKVʊFOKFJ[[BKFEOJʊLPHPCSUB osoba ostvaruje dohodak zajedničkim obavljanjem
t OBTMKFÿJWBOKFQSBWBJPCWF[BJESVHP samostalne djelatnosti putem supoduzetništva, svaka
Zajednički obrt posluje pod zajedničkom tvrtkom fizička osoba (supoduzetnik) plaća porez na dio do-
(čl. 35a. st. 4. Zakona o obrtu). hotka koji joj pripada od zajedničke samostalne dje-
Fizičke osobe mogu obavljati zajednički obrt ako latnost (čl. 34. st. 1. Zakona).
udovoljavaju sljedećim uvjetima: Zaključujemo, da se za zajedničko obavljanje sa-
1. da udovoljavaju posebnim zdravstvenim uvjetima, mostalne djelatnosti utvrđuje zajednički dohodak kao
ako je to zakonom propisano i jedinstveni dohodak u skladu s odredbama čl. 19. do
2. da im nije pravomoćnom sudskom presudom, rje- 24. Zakona.
šenjem o prekršaju ili odlukom Suda časti izrečena Dohodak od zajedničke imovine i imovinskih prava
sigurnosna mjera ili zaštitna mjera zabrane obavlja- utvrđuje se u skladu s čl. 27. st. 1. do 5. Zakona.
nja djelatnosti, dok te mjere traju.
Ako iznajmljivanje i davanje u zakup zajedničke ne-
Za zajedničko obavljanje vezanih obrta, uz opće
kretnine odnosno imovine podliježe PDV-u, zajednič-
uvjete, jedan od ortaka mora ispunjavati i poseban
ki dohodak od imovine i imovinskih prava utvrđuje se
uvjet stručne osposobljenosti ili položenog majstor-
u skladu s čl. 19. do 24. Zakona.
skog ispita.
U skladu s odredbama čl. 29. st. 3. Zakona, porezni
Ortak koji uz opće uvjete ne ispunjava poseban
obveznici koji iznajmljuju ili daju u zakup nekretnine
uvjet stručne osposobljenosti ili položenog
i pokretnine i dohodak od imovine utvrđuju na način
majstorskog ispita može obavljati vezani obrt ako
propisan za samostalnu djelatnost prema čl. 19. do 24.
na tim poslovima zaposli radnika koji udovoljava tom
Zakona, mogu se opredijeliti i za plaćanje poreza na
uvjetu.
dobit umjesto poreza na dohodak odnosno obvezni su
Fizičke osobe – ortaci mogu zajednički obavljati plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak pod
obrt ako pri upisu u obrtni registar nadležnom župa- uvjetima propisanim Zakonom o porezu na dobit11.
nijskom uredu, odnosno uredu Grada Zagreba, prilo-
U slučaju suvlasništva zahtjev za plaćanje poreza na
že ugovor o zajedničkom obavljanju obrta.
dobit moraju podnijeti svi suvlasnici zajednički.
Ako fizička osoba pristupi u obrt ili istupi iz zajed-
Pri utvrđivanju dohotka od zajedničke djelatnosti i
ničkog obrta, obavljanje obrta se nastavlja (čl. 35c. Za-
zajedničke imovine i imovinskih prava, odnosi između
kona o obrtu). U ovim slučajevima, istupanje fizičke
supoduzetnika i zajedničke djelatnosti uređuju se pre-
osobe iz zajedničkog obrta i pristupanje novih fizičkih
ma odredbama čl. 49. st. 6., 7. i 8. Pravilnika.
osoba prijavljuje se nadležnom županijskom uredu,
odnosno uredu Grada Zagreba, koji te promjene upi- Zajednički ostvaren dohodak ili gubitak dijeli se na
suje u obrtni registar. pojedine supoduzetnike prema ugovoru. Ako ugovor
nije sklopljen dohodak ili gubitak se dijeli na jednake
Kada se u praksi pojave navedeni slučajevi predla-
dijelove.
žemo ortacima da naprave aneks ugovoru o zajed-
ničkom obavljanju obrta ili zaključe novi ugovor o Supoduzetnici moraju imenovati nositelja zajed- 109
zajedničkom obavljanju obrta. ničke djelatnosti, a nositelj zajedničke djelatnosti, ob-
vezan je o tome izvijestiti nadležnu ispostavu Porezne
Ostale odredbe Zakona o obrtu, koje se odnose na
uprave prema svome prebivalištu ili uobičajenom bo-
obavljanje obrta kada obrt obavlja jedna fizička osoba,
ravištu pri početku obavljanja zajedničke djelatnosti.
odgovarajuće se primjenjuje i na obrt koji zajednički
obavlja više fizičkih osoba. Nositelj zajedničke djelatnosti, prvenstveno je od-

govoran za vođenje poslovnih knjiga, plaćanje pore-
znih i drugih obveza, podnošenje prijava i izvješća i
2.2. Oporezivanje zajedničkog dohotka izvršavanje drugih propisanih obveza koje proizlaze iz
Dohodak od samostalne djelatnosti iz čl. 17. Zako- zajedničke djelatnosti (čl. 34. st. 5. Zakona).
na, porezni obveznik može ostvariti sam, kao supodu- 11
Zakon o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04 -80/10)
Kod početka obavljanja zajedničke samostalne dje- U slučaju kada supoduzetnik daje uz naknadu (za-
latnosti obvezno je i podnijeti prijavu radi upisa u Re- kupninu, najamninu i sl.) na raspolaganje gospodar-
gistar poreznih obveznika poreza na dohodak. sko dobro za obavljanje zajedničke djelatnosti, a za na-
Prijavu podnosi nositelj zajedničke djelatnosti pre- knadu je tijekom godine iskazan poslovni izdatak od
ma svojem prebivalištu ili uobičajenom boravištu nad- zajedničke djelatnosti, primljena naknada povećava
ležnoj ispostavi Porezne uprave i to u roku od 8 dana supoduzetnikov dohodak od samostalne djelatnosti.
od dana početka obavljanja djelatnosti. Dano gospodarsko dobro na raspolaganje za obav-
Prijava u Registar poreznih obveznika podnosi se ljanje zajedničke djelatnosti smatra se dugotrajnom
na obrascima: Obrazac RPO i Prilog A i B. imovinom iz čl. 24. Zakona. U Popisu dugotrajne imo-
vine (Obrazac DI) treba navesti podatke o suvlasniš-
Inozemni porezni obveznik (nerezident) ne može
tvu supoduzetnika.
biti imenovan nositeljem zajedničke djelatnosti.
Što se tiče izdataka što ih je supoduzetnik imao u
Ako supoduzetnici ne imenuju nositelja zajedničke
obavljanju zajedničke djelatnosti, a isti nisu iskaza-
djelatnosti, nadležna ispostava Porezne uprave imeno-
ni kao izdaci zajedničke djelatnosti (iako se smatraju
vat će nositelja zajedničke djelatnost.
porezno priznatim izdatcima), za neiskazane izdatke
smanjuje se dohodak supoduzetnika od zajedničke
2.3. Utvrđivanje zajedničkog dohotka djelatnosti (čl. 34. st. 3. Zakona).
Imenovani nositelj zajedničke djelatnosti (zajednič-
Dohodak od samostalne zajedničke djelatnosti utvr-
ki upravitelj) po isteku poreznog razdoblja obvezan je
đuje se kao razlika porezno priznatih poslovnih pri-
nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti prijavu
mitaka i poslovnih izdataka u određenom poreznom
o utvrđenom dohotku od zajedničke djelatnosti. Pri-
razdoblju, tj. na istovjetan način kao i kod samostalnih
java o ostvarenom dohotku od obavljanja zajedničke
djelatnosti gdje je jedan nositelj.
djelatnosti dostavlja se na Obrascu DOH – Z, i to naj-
Poslovni primici i izdaci evidentiraju se u jednoj kasnije do kraja mjeseca siječnja tekuće godine za
Knjizi primitaka i izdataka (Obrazac KPI) za ukupnu proteklu godinu.
samostalnu zajedničku djelatnost i to neovisno o broju
Prijava na Obrascu DOH-Z sadrži sljedeće podatke:
sudionika zajedničke samostalne djelatnosti.
1. Naziv zajedničke djelatnosti, telefon, mjesto, ulica i
Kod dohotka od samostalne zajedničke djelatnosti vode kućni broj
se iste poslovne knjige kao kada samostalnu djelatnost 2. Nositelj zajedničke djelatnosti (ime i prezime, OIB,
obavlja jedna fizička osoba, na istovjetan način utvrđu- mjesto prebivališta/uobičajenog boravišta, ulica i
ju se i evidentiraju poslovni primici i poslovni izdaci.12 kućni broj)
Za utvrđivanje zajedničkog dohotka skrećemo 3. Podaci o supoduzetnicima (ime i prezime, OIB,
pozornost i na odredbe čl. 34. st. 3. Zakona i čl. 49. st. adresa prebivališta/uobičajenog boravišta)
6., 7. i 8. Pravilnika, gdje su propisani odnosi između 4. Iznos dohotka/gubitka od zajedničke djelatnosti
supoduzetnika – suvlasnika i zajedničke djelatnosti. 5. Umanjenja dohotka ili uvećanje gubitka za plaće
Naime, ako supoduzetnik dobije naknadu za svoj novozaposlenih osoba
rad u zajedničkoj djelatnosti, ta se naknada ne opo- 6. Umanjenja dohotka ili uvećanje gubitka za nagra-
rezuje prema odredbama propisanim za dohodak od de učenicima na praktičnom radu
110
nesamostalnog rada ili drugi dohodak, već primlje- 7. Umanjenja dohotka ili uvećanje gubitka za izdatke
na naknada povećava njegov udio u dohotku od za- školovanja i stručnog usavršavanja
jedničke djelatnosti. Naknade dane supoduzetniku u 8. Umanjenja dohotka ili uvećanje gubitka za izdatke
zajedničkoj djelatnosti povećavaju njegov dohodak od istraživanja i razvoja.
samostalne djelatnosti i to ako su tijekom godine iska- 9. Iznos dohotka od zajedničke djelatnosti nakon
zane kao poslovni izdaci od zajedničke djelatnosti. umanjenja (r.br.4. – r.br.5. – r.br.6. – r.br.7. –
r.br.8.)
12
Potanje o vođenju poslovnih knjiga, utvrđivanju i evidentira- 10. Raspodjela zajedničkog dohotka/gubitka na supo-
nju poslovnih primitaka i poslovnih izdataka kod obavljanja
duzetnike, i to:
samostalne djelatnosti možete pročitati u TEB-ovom priručniku:
Obrtnici, slobodna zanimanja i poljoprivredni te u našem časopi- ◆ redni broj (stupac 1),
su br. 9/10. ◆ OIB supoduzetnika (stupac 2),
◆ postotak udjela u zajedničkom dohotku (stupac imovine i imovinskih prava,

3), t QSFTMJLV1PQJTBEVHPUSBKOFJNPWJOF
◆ iznos dohotka/gubitka supoduzetnika (stupac t izvadak iz poslovnih knjiga s podacima o ukupnim
4), primicima i ukupnim izdacima, pri čemu se poseb-
◆ uvećanja i umanjenja dijelova zajedničkog dono iskazuju podaci o iznosu otpisa te reprezentacije,
hotka/gubitka (+/-) (stupac 5) i t QPEBUBLPCSPKV[BQPTMFOJITBTUBOKFNOBEBO
◆ ukupan dohodak/gubitak supoduzetnika (stu- prosinca poreznog razdoblja,
pac 6 = stupac 4 + stupac 5). t JTQSBWFOBUFNFMKVLPKJITVLPSJÝUFOFQPSF[OFPMBL-
11. Podaci o olakšicama, oslobođenjima i poticajima, i šice (ugovori i preslike naloga o primljenim iznosi-
to: ma),
◆ neoporezivi primici umjetnika (čl. 24. st. 2 Pra- t UFJESVHFEPLVNFOUFOBWFEFOFVʊMJ1SBWJM-
vilnika), nika o porezu na dohodak, ako su potrebni.
◆ neoporezivi dio umjetničkog honorara (čl. 46. Obrazac DOH-Z potpisuju svi supoduzetnici, od-
st. 6. Pravilnika), nosno samo nositelj zajedničke djelatnosti, ako je za to
◆ porezno priznati izdaci reprezentacije (čl. 22. ovlašten ugovorom ili drugim ispravama o zajedničkoj
st. 1. toč. 1. Zakona). djelatnosti.
12. Popis priloga uz Obrazac DOH-Z (Pregled poslovnih Obrazac DOH-Z predaje se Poreznoj upravi do kraja
primitaka i izdataka, Popis dugotrajne imovine i dr.). siječnja tekuće godine za proteklu godinu, kako bi svaki
Nositelj zajedničke djelatnosti Obrascu DOH-Z ob- od supoduzetnika mogao za sebe sastaviti godišnju pri-
vezno prilaže i obračun zajedničkog dohotka, odnosno javu poreza na dohodak na Obrascu DOH u koji je ob-
učinaka propisanih oslobođenja i olakšica. vezan upisati iznos svoga dijela zajedničkog dohotka.
Podatak za iznos dohotka od zajedničkog djelatno- Svaki supoduzetnik pripadajući dio ostvarenog za-
sti (pod 9. Obrasca DOH-Z), sastavlja se na način da se jedničkog dohotka iskazanog u Obrascu DOH-Z obve-
iznos zajedničkog dohotka (pod 4. Obrasca DOH-Z) zno upisuje u svoju poreznu prijavu u Obrascu DOH.
umanji za iznos iskorištenih olakšica i oslobođenja iz Zajednički dohodak i njegova raspodjela na pojedine
čl. 83. st. 3. toč. 5. do 8. Pravilnika (vidjeti čl. 83. Pra- supoduzetnike utvrđuje se rješenjem Porezne uprave.
vilnika).
Rješenje o utvrđenom zajedničkom dohotku koje se
U svezi raspodjele zajedničkog dohotka/gubitka na donosi na temelju podnesene prijave dohotka od za-
supoduzetnike (pod 10. Obrasca DOH-Z) skrećemo jedničke djelatnosti dostavlja se nositelju zajedničke
pozornost na sljedeće: djelatnosti. Nositelj zajedničke djelatnosti o utvrđe-
▶ dijelu dohotka ili gubitka svakog supoduzetnika do- nom zajedničkom dohotku i njegovoj raspodjeli oba-
daju se primici koje pojedini supoduzetnik ostvari za vještava ostale supoduzetnike.
svoj rad ili druge naknade, a koji su kao poslovni izda- Svaki supoduzetnik obvezno u svoju poreznu prija-
ci smanjili dohodak od zajedničke djelatnosti, vu (Obrazac DOH) mora obvezno unijeti i utvrđeni
▶ od dijela dohotka ili gubitka svakog supoduzetnika udio u dohotku od zajedničke djelatnosti.
odbijaju se izdaci koji su nastali pojedinom supodu-
Ostale odredbe Zakona i Pravilnika, koje se odno-
zetniku, a kao poslovni izdaci nisu smanjili dohodak
se na obavljanje samostalne djelatnosti kada je obavlja
od zajedničke djelatnosti. 111
jedna fizička osoba odgovarajuće se primjenjuju i na
Uz Obrazac DOH-Z treba priložiti i: zajedničko obavljanje samostalne djelatnosti.
t VHPWPSFJJTQSBWFP[BKFEOJʊLPKEKFMBUOPTUJJPEOPTJ- Zaključujemo da na temelju udjela u zajedničkom
ma između supoduzetnika međusobno i zajedničke dohotku u Obrascu DOH-Z, svaki od pojedinih su-
djelatnosti i supoduzetnika, ako se oni već ne nalaze dionika koji su sudjelovali u ostvarivanju dohotka od
u nadležnoj ispostavi Porezne uprave, zajedničkog obavljanja djelatnosti, imaju obvezu da za

t VHPWPSFJJTQSBWFPPUVÿFOKV[BKFEOJʊLFEKFMBUOPTUJ
sebe podnesu i poreznu prijavu na Obrascu DOH, u
ili dijelova zajedničke djelatnosti, ako se djelatnost
kojoj su uz ostale svoje dohotke obvezni iskazati i udio
ne nastavlja,
t QSFHMFE QPTMPWOJI QSJNJUBLB J J[EBUBLB BLP TF ne
vode poslovne knjige – kod dohotka od zajedničke
u dohotku od zajedničke djelatnosti.

Gordana Miškić1
Zagreb
Izvještavanje o kreditnim
poslovima s inozemstvom
Izvještavanje o kreditnim poslovima s inozemstvom dio je
statističkog izvještavanja za potrebe sastavljanja i praćenja bi-
lance plaćanja države, stanja inozemnog duga te stanja među-
narodnih ulaganja. Trgovačka društva svoju obvezu statistič-
kog evidentiranja i praćenja kreditnih odnosa s inozemstvom
1
Stajališta iznesena u ovom
trebaju izvršavati u propisanim rokovima sukladno deviznim
članku osobna su stajališta i propisima. O vrstama kreditnih poslova, vrstama izvješća o
ne odražavaju nužno stajališta
Hrvatske narodne banke u kojoj kreditnim poslovima, nastanku obveze prijave kreditnog
je autorica teksta zaposlena. posla s inozemstvom, najčešćim propustima u prijavi
kreditnih poslova, ispravku pogrešno dostavljenih
podataka autorica potanje piše u članku.
Uz gotovo potpunu liberalizaciju deviznog poslo- u skladu s odredbama čl. 14. spomenutog zakona, kao
vanja s inozemstvom koja je omogućena donošenjem i posebnih zakona, obavlja poslove službene statistike.
Uredbe o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom U skladu s odredbama čl. 62. Zakona o Hrvatskoj na-
poslovanju2 i napose vrlo skore izmjene Zakona o rodnoj banci5 radi ostvarivanja ciljeva i zadataka utvr-
deviznom poslovanju3 očekuje se praktično potpuni đenih ovim zakonom HNB pribavlja i statistički obra-
nestanak zadnjih preostalih regulatornih barijera u đuje podatke te posebnom odlukom utvrđuje popis
financijskim odnosima s inozemstvom. Od 1.7.2010. statističkih podataka i osobe koje će ih dostavljati kao
ukinuta je zabrana odobravanja kratkoročnih finan- i oblike izvješćivanja. HNB, sukladno čl. 49. st. 4. i 5.
cijskih kredita prema inozemstvu s rokom dospijeća Zakona, izrađuje projekciju platne bilance Republike
kraćim od 3 mjeseca. Od 1.1.2011. ukidaju se i odred- Hrvatske (u nastavku: RH), kao analitičku podlogu za
be koje, osim iznimno, zabranjuju otvaranje deviznih utvrđivanje zadataka monetarne i devizne politike te
računa u inozemstvu i vođenje platnog prometa preko prati njezino ostvarivanje. Tim je člankom propisana
istih, kao i obveza da se sredstva kredita iz inozem- i obveza rezidenata da, bilo posredno ili neposredno,
stva plasiraju (koriste) preko računa u domaćoj banci, izvješćuju HNB o poslovima i transakcijama s inozem-
odnosno kreditnoj instituciji. Uzevši sve navedeno u stvom radi praćenja ostvarenja projekcije platne bilan-
obzir, očito je da će, kako za pravne, tako i za fizičke ce. Također, čl. 53. istog Zakona izrijekom je propisana
osobe, financijski odnosi s inozemstvom postati znat- i obveza rezidenata da HNB izvješćuju o kreditnim
no jednostavniji, te da će se od 2011. moći isključivo poslovima zaključenima s inozemstvom u skladu s
112 posvetiti ekonomskim aspektima spomenutoga poslo- propisanim načinima i rokovima izvješćivanja.
vanja. Jedino na što će i dalje biti potrebno obratiti po- HNB je Odlukom o prikupljanju podataka za potre-
zornost jest vođenje utvrđenih poslovnih knjiga, kao be sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga
i na obvezu izvješćivanja Hrvatske narodne banke (u i stanja međunarodnih ulaganja6 propisao načine, ro-
nastavku: HNB) o spomenutim poslovima. kove i obveznike izvješćivanja o kreditnim poslovima
HNB je u skladu s odredbama čl. 7. Zakona o služ- s inozemstvom kao jednim od neophodnih izvora po-
benoj statistici4 jedan od nositelja službene statistike te 4
Zakon o službenoj statistici (Nar. nov., br. 103/03)
2 5
Uredba o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci (Nar. nov., br. 75/08)
6
(Nar. nov., br. 153/09) Odluka o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne
3
Zakon o deviznom poslovanju (Nar. nov., br. 96/03 – 153/09; u bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja
nastavku: Zakon) (Nar. nov., br. 121/07 i 4/10; u nastavku: Odluka)
UDK 657.1
Financije i porezi | Poslovanje s inozemstvom
dataka za navedene svrhe. Sadašnji način statističkog čl. 22. i 23. Odluke, obrazac PU-UDP).
praćenja i izvješćivanja kreditnih poslova s inozem- U nastavku će biti definirano koji obveznici izvje-
stvom prema HNB u primjeni je od 1.1.2008. Krajem štavaju o kojim poslovima i putem kojih izvješća.
2010. vjerojatno će uslijediti dodatne izmjene Odluke
koje će preciznije definirati izvješćivanje depozitnih
poslova s inozemstvom. Napominjemo, za nepoštiva- 2. Vrste izvješća o kreditnim poslovima
nje Odlukom definiranih obveza izvješćivanja HNB-a Tri su izvješća o kreditnim poslovima kojima se vrši
propisane su i značajne novčane kazne za prekršaje (čl. obuhvat statistike kreditnih poslova s inozemstvom i
63. st. 1. toč. 18. Zakona). to:
Svi navedeni propisi, osim Zakona o službenoj stati- 1. Mjesečno izvješće o kratkoročnim komercijalnim
stici, dostupni su kako za pregledavanje, tako i za pre- kreditima jest izvješće o odgodama plaćanja s ugo-
uzimanje na web stranici HNB-a (www.hnb.hr). vorenim rokom plaćanja od 8 dana do/uključivo 12
mjeseci, odnosno o plaćanjima unaprijed do/uklju-
1. Vrste kreditnih poslova čivo 12 mjeseci, koja se ugovaraju izravno između
kupca i dobavljača za plaćanje roba i usluga, odno-
Kreditnim poslovima s inozemstvom, po odredbi sno investicijskih radova. Obveznici izvještavanja
čl. 30. Odluke, smatraju se komercijalni (ili trgovač- po ovom izvješću jesu isključivo trgovačka društva
ki) krediti i financijski krediti, uključujući i kreditne koja su odabrana u uzorak za izvještavanje, a o tome
poslove u sklopu izravnih ulaganja (na način kako su su dobila pisanu obavijest koja ih obvezuje na dosta-
definirani čl. 11. i čl. 9 st.3. toč. 2. Zakona). Međutim,
Gordana Miškić | Izvještavanje o kreditnim poslovima s inozemstvom

vu predmetnog izvješća i to sve do pisanog opoziva
odredbom čl. 53. st. 2. Zakona, propisano je da za po- od strane HNB-a. Ovo se izvješće dostavlja Direkciji
trebe izvješćivanja HNB može odrediti da se u kredit- za statistiku HNB na obrascu KD-ZO i to najkasni-
ne poslove uvrste i drugi poslovi između rezidenata je 20 radnih dana po isteku izvještajnog mjeseca.
i nerezidenata koji po ekonomskoj svrsi odgovaraju
2. Izvješće o ostalim kreditnim poslovima jest iz-
kreditnom poslu. Odredba Odluke proširuje definiciju
vješće kojim obveznici izvještavaju o svim kredit-
kreditnih poslova na način da se kreditnim poslovi-
nim poslovima s inozemstvom osim kratkoročnih
ma smatraju i svi drugi oblici dužničko-vjerovničkih
komercijalnih kredita, kao i o svim kreditnim po-
odnosa između rezidenta i nerezidenta kojima se od
slovima između rezidenta i nerezidenta nastalim
dužnika zahtijeva plaćanje glavnice i/ili kamata vjerov-
slijedom naknadnih pravnih poslova poput cesije,
niku. Dakle, osnovni kriterij identificiranja kreditnog
kupnje ili prodaje potraživanja, preuzimanja duga,
posla s inozemstvom jest postojanje ugovora kojim se
faktoringa i forfaitinga. Obveznici izvješćivanja ob-
utvrđuje obveza vraćanja glavnice i/ili kamata. Tako se
vezni su izvještavati i o pravnim poslovima kojima
za izvještajne potrebe kreditnim poslovima, osim ko-
su drugog rezidenta doveli u položaj dužnika po
mercijalnog i financijskog kredita, smatraju i: ▶ depo-
kreditnom poslu s inozemstvom (prodaja dijela ili
zit ▶ repo ugovori ▶ faktoring i forfaiting ▶ krediti
čitavog potraživanja, sekuritizacija i slično). Detalj-
s obilježjima hibridnih i podređenih instrumenata ▶
nije o ovom izvješću u sljedećem poglavlju.
plaćanja unaprijed (avansi) ▶ izdani dužnički vrijed-
nosni papiri na inozemnim tržištima ▶ cash pooling 3. Izvješće o kreditnim poslovima stanovništva
113
▶ sekuritizacija itd. Prethodno ne znači da su svi obve- jest izvješće kojega su obveznici trgovci pojedinci,
znici dužni izvještavati o svim navedenim poslovima. obrtnici, te sve fizičke osobe s prebivalištem u RH
ukoliko zaključe bilo koji navedeni kreditni posao
Izvještavanje o kreditnim poslovima između re-
s nerezidentom, bilo kao dužnik ili vjerovnik, u
zidenata i nerezidenata ne obuhvaća: ▶ jamstva i ga-
iznosu/protuvrijednosti većoj od 500.000 HRK.
rancije ▶ udjele rezidenta u sindiciranom kreditu koji

Obveza izvješćivanja smatra se ispunjenom ukoliko
drugom rezidentu odobrava međunarodni (inozemni)
u roku od 10 radnih dana po zaključenju ugovo-
sindikat banaka/monetarnih financijskih institucija ▶
ra o kreditnom poslu dostave njegovu presliku u
ulaganja u dužničke vrijednosne papire nerezidentnih
HNB.
izdavatelja (jer se o tim poslovima izvještava u okviru
izvještavanja o poslovima s vrijednosnim papirima -
Poslovanje s inozemstvom | Financije i porezi
3. Izvješće o ostalim kreditnim c. neprofitne organizacije i udruge,

d. uzorak ostalih nefinancijskih privatnih trgovač-
poslovima kih društava.
Obveznici izvještavanja po ovom izvješću suštinski Obveznici druge skupine o kreditnim poslovima iz-
se dijele u dvije skupine, razvrstane po institucional- vještavaju putem izvještajnih INOK tablica, odnosno
noj (sektorskoj) pripadnosti, načinu izvještavanja te svoja izvješća dostavljaju putem web aplikacije kojoj
po eventualnoj mogućnosti pribavljanja alternativnih pristupaju uz pomoć od HNB-a dodijeljenog korisnič-
izvora podataka o dijelu njihova inozemnog duga ili kog imena i lozinke, a izvješća se dostavljaju izravno
potraživanja iz kreditnih poslova. u HNB-ovu bazu podataka o kreditnim poslovima s
Obveznike prve skupine čine: inozemstvom.
a. središnja država (tijela državne vlasti poput mini- Napominje se da su sve pravne osobe koje se ubra-
starstava), jaju u prvu, te drugu a), b) i c) skupinu obveznika
b. republički fondovi (HZZO, HZMO, HZZ, HFP, dužne izvješćivati o svim Odlukom definiranim
DAB, Hrvatske vode i Hrvatske ceste), kreditnim, odnosno dužničko-vjerovničkim poslo-
c. HBOR, vima, bilo aktivnim, bilo pasivnim, s inozemstvom,
d. lokalna država (organi lokalne uprave; županije, na propisani način i u propisanim rokovima.
gradovi, općine),
e. kreditne institucije. Obveznici druge d) skupine privatna su nefinan-
Obveznici prve skupine o kreditnim poslovima iz- cijska poduzeća koje je Direkcija za statistiku HNB
vještavaju na ‘’starim’’ obrascima i to: ▶ KZ2 – Upitnik odabrala u uzorak za izvještavanje o ovim poslovima i
o kreditnom poslu zaduženja ▶ KO2 – Upitnik o kre- o tome ih obavijestila pisanim putem. Dužni su izvje-
ditnom poslu odobrenja (dostavljaju se u roku od 10 štavati o ostalim kreditnim poslovima sve do opoziva
radnih dana po zaključenju ugovora) i ▶ K3 - Pregled Direkcije za statistiku HNB-a pisanim putem.
korištenja kredita, otplate glavnice i plaćanja kamate
(dostavlja se u roku 5 radnih dana po završetku izvje-
4. Nastanak obveze prijave kreditnog
štajnog mjeseca).
Obveznike druge skupine čine:
posla s inozemstvom
a. financijske institucije i financijski posrednici (miro- Sukladno prethodno rečenom o obveznicima iz-
vinski fondovi, osiguravajuća društva, investicijski vješćivanja i rokovima izvještavanja, jasno je da za sve
fondovi odnosno društva za upravljanje investicij- obveznike prve i obveznike 2.a), 2.b.) i 2.c) druge sku-
skim fondovima, leasing i faktoring društva, karti- pine, obveza prijave kreditnog posla nastupa praktič-
čarske organizacije, kreditne unije i sva trgovačka no odmah po njegovu nastanku. Preciznije, obvezni-
društva kojima je prevladavajuća djelatnost financi prve skupine o nastalom kreditnom poslu moraju
cijsko posredovanje), izvijestiti dostavljanjem obrazaca KZ2 ili KO2 u roku
b. javna i mješovita trgovačka društva (nefinancijska od 10 radnih dana po zaključenju ugovora. Obveznici
društva) koja podliježu kontroli državnih tijela sre- druge skupine iz 2.a), 2.b.) i 2.c) o novim poslovima
dišnje ili lokalne razine što se očituje u udjelu tih izvještavaju na sljedeći način:
114
tijela u vlasništvu društva od 50% ili više, bilo izrav- ▶ ako već izvještavaju putem INOK izvješća, o novom
no, bilo posredno putem drugog javnog/mješovitog poslu trebaju izvijestiti u sklopu uobičajene mjeseč-
trgovačkog društva i/ili mogućnošću određivanja ne dostave INOK izvješća, odnosno najkasnije 10
korporativne politike imenovanjem uprave društva radnih dana po isteku izvještajnog mjeseca,
(Odluka o popisu trgovačkih društava od posebnog ▶ ako do sada nisu imali kreditnih poslova s inozem-
državnog interesa7, Sektorizacija Državnog zavoda stvom, najkasnije do kraja mjeseca u kojem je za-
za statistiku – sektor 11001, a vidljivo na Internet ključen kreditni posao s inozemstvom, ili ako to nije
adresi http://www.dzs.hr/Hrv/important/Sektoriza- moguće, 10 radnih dana po njegovu isteku, trebaju
cija/sektorizacija.asp#tekst. se javiti Direkciji za statistiku HNB te zatražiti kori-
7
Odluka o popisu trgovačkih društava od posebnog državnog inte- sničko ime i lozinku kako bi o nastalom kreditnom
resa (Nar. nov., br. 132/09)
poslu mogli izvještavati putem INOK izvješća. trenutku u kojem, npr. novim korištenjem inozemnog
Obveznici druge skupine iz 2.d), odnosno privatna kredita, trenutno ukupno stanje zaduženosti trgovač-
nefinancijska trgovačka društva odabrana u uzorak kog društva prema inozemstvu premaši protuvrijed-
i o novim kreditnim poslovima izvještavaju u okviru nost 2.000.000 EUR, odnosno premaši protuvrijednost
uobičajene mjesečne dostave INOK izvješća, odno- 500.000 EUR za kreditne poslove u kojima sudjeluju
sno najkasnije 10 radnih dana po isteku izvještajnog vlasnički (bilo izravno, bilo posredno) povezan rezi-
mjeseca. Međutim, i nefinancijska trgovačka društva dent i nerezident (izravna ulaganja).
koja nisu odabrana u uzorak, a u određenom trenut- Analogno, obveza prijave nastaje i u bilo kojem tre-
ku ispune uvjet iz čl. 47. Odluke, dužna su prijaviti se nutku u kojem, npr. novom isplatom aktivnog kredita
HNB-u u sustav statistike inozemnog duga. u inozemstvo, trenutno ukupno stanje potraživanja po,
Nastanak obveze čl.47. Odluke propisuje na sljedeći Odlukom definiranima, kreditnim poslovima trgovač-
način: kog društva prema inozemstvu premaši protuvrijed-
nost 2.000.000 EUR, odnosno protuvrijednost 500.000
“(1) Iznimno od odredaba članka 40. obveza prijave
EUR za kreditne poslove u kojima sudjeluju vlasnički
u izvještajni sustav statistike inozemnog duga nastupiti
(bilo izravno, bilo posredno) povezan rezident i nere-
će i za ostala nefinancijska trgovačka društva koja nisu
zident (izravna ulaganja).
odabrana u uzorak za izvještavanje o ostalim kreditnim
poslovima ukoliko im razina stanja inozemne zaduže- Kako bi se ilustrirao trenutak nastanka obveze prija-
nosti, odnosno inozemnih potraživanja u toku godi- ve navode se tri primjera.
ne premaši iznos ekvivalentan iznosu od 2,0 milijuna Primjer 1. Nastanak obveze prijave u sklopu

EUR, odnosno 0,5 milijuna EUR za trgovačka društva vlasničkih ulaganja
koja su vlasnički povezana s nerezidentnim kreditorom,
odnosno nerezidentnim dužnikom. Trgovačko društvo LUX d.o.o. nije uključeno u
(2) Trgovačka društva iz stavka (1) ovog članka obve- uzorak izvještavanja o ostalim kreditnim poslo-
zna su Direkciji za statistiku Hrvatske narodne banke, vima iako ima dva kredita iz inozemstva; jedan
u roku od 10 radnih dana po isteku mjeseca u kojem u inicijalnom (ugovorenom) iznosu od 450.000
je nastupila obveza prijave iz stavka (1) ovog članka, EUR od poduzeća-majke iz Luxemburga, te jed-
dostaviti popis kreditnih poslova s inozemstvom s poda- nu revolving kreditnu liniju u iznosu od 1.300.000
cima o ugovorenom iznosu kreditnog posla, stanju isko- EUR, odobrenu od banke iz Italije.
rištene neotplaćene glavnice, stanju ugovorene neiskori- U rujnu 2010. LUX d.o.o u svojstvu dužnika
štene glavnice i vlasničkom odnosu između rezidenta i sklapa novi ugovor o kreditu s trgovačkim druš-
nerezidenta. tvom iz Republike Srbije kojega je 25%-tni vla-
(3) Temeljem dostavljenog popisa kreditnih poslova snik, u iznosu od 210.000 EUR.
Direkcija za statistiku Hrvatske narodne banke donijeti U tablici se prikazuje moguće kretanje duga (koje
će odluku o potrebi uključivanja trgovačkog društva u proistječe iz transakcija korištenja, odnosno otplata
uzorak ostalih nefinancijskih društava koja izvještavaju glavnice) po navedenim kreditnim poslovima i trenu-
sukladno odredbama članka 44., 45. i 46. ove Odluke. tak nastanka obveze prijave.
(4) O donesenoj odluci Direkcija za statistiku Hrvat- 115
ske narodne banke pisanim putem obavještava trgovač- TEB-ov PRIRUČNIK O TRGOVAČKOM
ko društvo iz stavka (1) ovog članka. “ POSLOVANJU - PTP
Obveza prijave u sustav statistike inozemnog duga,
odnosno izvještavanja o kreditnim poslovima nastupa Pretplatom dobivate:
praktično u trenutku ispunjenja gornjeg uvjeta iz st.1. - priručnik u obliku registratora s propisima
čl. 47. Odluke. Prijavu je potrebno izvršiti najkasnije - dopune kojima se ažuriraju propisi tijekom
2011. godine
10 radnih dana po isteku mjeseca kada je nastala ob-
veza prijave.
Kako ustanoviti kada je nastala obveza prijave? U ovom je slučaju vidljivo da je obveza prijave u su-
Kako je već rečeno, obveza prijave nastaje u bilo kojem Sadržaj pripručnika PTP možete pregledati na: www.teb.hr
stav nastala 31.12.2010. jer je LUX d.o.o premašio sta-
Stanje duga Stanje duga Stanje duga Stanje duga

(iskorištene, (iskorištene, (iskorištene, (iskorištene,
Ugovoreni iznos Vlasnička
neotplaćene neotplaćene neotplaćene neotplaćene
kredita u EUR povezanost
glavnice) glavnice) glavnice) glavnice)
30.9.2010. 31.10.2010. 30.11.2010. 31.12.2010.
450.000 da 400.000 350.000 350.000 300.000
1.300.000 ne 1.000.000 1.100.000 1.500.000 900.000
210.000 da 0 100.000 150.000 210.000
Zaduženost u sklopu
400.000 450.000 500.000 510.000
vlasničkih ulaganja
Ukupna zaduženost 1.400.000 1.550.000 2.000.000 1.410.000
Nastanak obveze NE NE NE DA
nje zaduženosti prema inozemstvu od 500.000 EUR u Primjer 2. Nastanak obveze prijave zbog
okviru izravnih vlasničkih ulaganja. LUX d.o.o. u ovom ukupnih potraživanja prema inozemstvu
se slučaju treba do 10. radnog dana siječnja 2011. javi-
ti HNB-u i to dostavljanjem popisa kreditnih poslova Trgovačko društvo CANDELA d.o.o. nije
s inozemstvom s podacima o ugovorenom iznosu kre- uključeno u uzorak izvještavanja o ostalim kre-
ditnog posla, stanjem iskorištene neotplaćene glavnice, ditnim poslovima iako je odobrilo dva kredita u
stanjem ugovorene i neiskorištene glavnice, te definici- inozemstvo; jedan u inicijalnom (ugovorenom)
jom vlasničkog odnosa po svim kreditnim poslovima iznosu od 400.000 EUR odobren poduzeću-kćeri
po kojima postoji stanje duga ili potraživanja. HNB će u Republici Sloveniji, te jedan dugoročni trgovač-
tada razmotriti uključivanje LUX d.o.o. u uzorak izvje- ki kredit po izvozu robe u Republiku Njemačku,
štavanja i o svojoj Odluci izvijestiti ga pisanim putem. u iznosu od 1.400.000 EUR.
U slučaju odluke u uključivanju, LUX d.o.o. primiti će, U rujnu 2010. CANDELA d.o.o u svojstvu vje-
vodeći računa o povjerljivosti, korisničko ime i lozinku rovnika sklapa novi ugovor o kreditu s poduze-
putem kojih će odgovorna osoba za izvještavanje do- ćem iz Republike Bosne i Hercegovine u iznosu
stavljati INOK izvješća. U slučaju odluke o neuključiva- od 800.000 EUR.
nju, poduzeće će također dobiti pisanu obavijest u kojoj U tablici se prikazuje moguće kretanje potraživanja
ih se upućuje da, iako zasad nisu odabrani u uzorak, prema inozemstvu (koje proistječe iz transakcija kori-
primitkom svakog slijedećeg zaduženja ili po novom štenja, odnosno otplata glavnice) po navedenim kre-
odobrenju kredita u inozemstvo ponovo dostave popis ditnim poslovima i trenutak nastanka obveze prijave.
svih “živih” kreditnih poslova s utvrđenim podacima. U ovom je slučaju vidljivo da je obveza prijave u su-
stav nastala 15.06.2011. jer je LUX d.o.o, novim ispla-
Stanje duga Stanje duga Stanje duga Stanje duga
(iskorištene, (iskorištene, (iskorištene, (iskorištene,
Ugovoreni iznos Vlasnička
neotplaćene neotplaćene neotplaćene neotplaćene
kredita u EUR povezanost
glavnice) glavnice) glavnice) glavnice)
15.9.2011. 15.12.2011. 15.03.2011. 15.06.2011.
116 400.000 da 400.000 350.000 300.000 300.000

1.400.000 ne 1.000.000 1.100.000 1.200.000 1.300.000
800.000 ne 0 100.000 500.000 800.000
Potraživanja u sklopu
400.000 450.000 300.000 300.000
vlasničkih ulaganja
Ukupna zaduženost 1.400.000 1.750.000 2.000.000 2.400.000
Nastanak obveze NE NE NE DA
tama inozemnih kredita, premašio stanje potraživanja nih poslova s inozemstvom s podacima o ugovorenom
od inozemstva od 2 milijuna EUR. CANDELA d.o.o. iznosu kreditnog posla, stanju iskorištene neotplaćene
u ovom se slučaju treba do 10-og radnog dana srpnja glavnice, stanju ugovorene i neiskorištene glavnice, te
2011. prijaviti HNB-u i to dostavljanjem popisa kredit- definicijom vlasničkog odnosa između kreditora i duž-
nika po svim “živim” kreditnim poslovima, bilo odo- i mogao biti slučaj u opisanom poslu i to ako ZEUS
brenja, bilo zaduženja. Daljnje je postupanje HNB-a d.o.o. nema saznanja o tome da je doveden u položaj
isto kao i u primjeru 1. dužnika po kreditnom poslu s inozemstvom. Tada, s
obzirom da HERA d.o.o. nema uvida u status ZEUS
Primjer 3. Nastanak obveze prijave kod naknadnih d.o.o. kao mogućeg obveznika izvještavanja o ostalim
pravnih poslova s inozemstvom kreditnim poslovima s inozemstvom, niti u eventualno
Hrvatsko trgovačko društvo HERA d.o.o. ima već postojeću zaduženost ZEUS d.o.o. prema inozem-
potraživanje u protuvrijednosti 1.000.000 EUR stvu, ovakav posao automatski treba prijaviti HNB-u,
od drugog hrvatskog trgovačkog društva ZEUS i to 10 radnih dana po isteku mjeseca u kojem je sklo-
d.o.o. temeljem prodaje roba. HERA d.o.o., kako pljen navedeni pravni posao.
bi ranije došla do likvidnih sredstava, odlučuje U slučaju da je novi dužnik, odnosno ZEUS d.o.o.
prodati svoje potraživanje uz diskont od 5% ino- upoznat s nastankom obveze prema inozemstvu, pri-
zemnom društvu. Da li se radi o kreditnom po- mjenjuje se čl. 39. st. 2. Odluke koji definira da su
slu s inozemstvom, kako i za koga nastaje obveza obveznici izvješćivanja obvezni izvještavati i o svim
prijave? kreditnim poslovima s inozemstvom u kojima su
postali dužnik ili vjerovnik slijedom akcesornih (na-
Sukladno čl. 11. Zakona, ovakvi poslovi prodaje po- knadnih) pravnih poslova (cesija, kupnja ili prodaja
traživanja, smatraju se komercijalnim kreditnim po- potraživanja, preuzimanje duga, faktoring i forfaiting).
slovima, ako u izvornom poslu prodaje roba ili usluga U navedenom slučaju, ako je ZEUS d.o.o. nefinancij-
kao ugovorna strana sudjeluje rezident, što je u opisa- sko privatno trgovačko društvo koje je već uključeno

nom slučaju upravo tako, odnosno obje ugovorne stra- u uzorak izvještavanja, ili pripada u bilo koju drugu
ne u izvornom poslu su rezidenti. Također, sukladno skupinu obveznika izvještavanja, o ovom će poslu
čl. 30. st. 2. Odluke, posao faktoringa između rezi- izvijestiti u sklopu redovnog mjesečnog izvještavanja
denta i nerezidenta se i za izvještajne potrebe smatra putem INOK izvješća kao o novom pasivnom kre-
kreditnim poslom s inozemstvom. Međutim, s obzi- ditnom poslu s inozemstvom, s ugovorenim iznosom
rom da Odluka za izvještajne potrebe (s bitno različi- od 1.000.000 EUR. Ako je ZEUS d.o.o. nefinancijsko
tim tretmanom obveze prijave i izvještavanja) razliku- privatno trgovačko društvo koje nije uključeno u
je kratkoročne komercijalne kredite i ostale kreditne uzorak izvještavanja, obveza prijave u sustav statisti-
poslove, pri čemu se kratkoročnim komercijalnim kre- ke kreditnih poslova s inozemstvom ovisi o tome da
ditima (čl. 31. Odluke) smatraju samo odgode plaćanja li će, s novom obvezom prema inozemstvu u iznosu
s ugovorenim rokom plaćanja od 8 dana do 12 mjeseci od 1.000.000 EUR, premašiti iznose propisane čl. 47.
(uključujući i 12 mjeseci), odnosno plaćanja unaprijed Odluke, odnosno spomenutih 2 mil. EUR. Postupanje
do 12 mjeseci (uključujući i 12 mjeseci), ugovorena HNB-a isto je kao u primjerima 1. i 2.
izravno između kupca i dobavljača, za robe i usluge
odnosno plaćanje investicijskih radova, jasno je da
opisani pravni posao sukladno Odluci ne udovoljava 4.1. Forma prijave u sustav statistike
definiciji kratkoročnog komercijalnoga kredita. Stoga kreditnih poslova s inozemstvom
se poslovi faktoringa, bez obzira na ročnost, smatraju
Za privatna nefinancijska poduzeća koja nisu ob- 117
ostalim kreditnim poslovima s inozemstvom, te se na
veznici druge skupine pod 2.d), prijavom u sustav
njih primjenjuje obveza prijave odnosno izvještavanja
statistike kreditnih poslova s inozemstvom smatra se
pod uvjetima i na način propisanima čl. 39. do čl. 47.
upućivanje Direkciji za statistiku HNB obavijesti koja
Odluke.
može biti u formi dopisa ili elektroničke pošte; popisa
U opisanom primjeru, posebno ističemo obvezu iz kreditnih poslova s inozemstvom s podacima o ugo-
čl. 39. st. 3. Odluke koja naglašava da su obveznici iz- vorenom iznosu kreditnog posla, stanjem iskorištene
vješćivanja obvezni izvještavati i o pravnim poslovima neotplaćene glavnice, stanjem ugovorene i neiskorište-
kojima su drugog rezidenta doveli u položaj dužnika ne glavnice te vlasničkom odnosu između kreditora i
po kreditnom poslu s inozemstvom (prodaja dijela dužnika. Temeljem tako zaprimljene obavijesti HNB
ili čitavog potraživanja, sekuritizacija i slično), što bi odlučuje o činjenici potrebe propisivanja obveze iz-
vještavanja za društvo u kontaktu s društvom. Putem inozemne zaduženosti/potraživanja. Na ovaj se način,

izravnog kontakta procjenjuju se i poslovni planovi obzirom na propisanu mjesečnu dinamiku izvještava-
trgovačkog društva te mogućnost eventualnog do- nja, ostavlja dovoljno vremena HNB-u da temeljem
datnog zaključivanja ugovora o kreditnim poslovima zaprimljene obavijesti odgovori društvu nastupa li
s inozemstvom. Temeljem svih prikupljenih činjenica obveza izvještavanja, kao i društvu da se upozna s iz-
HNB donosi odluku o kojoj zatim i pisanim putem iz- vještajnim tablicama INOK te tehnologijom dostave
vještava trgovačko društvo. Tek slijedom pisane oba- podataka. Dakle, ništa se neće dogoditi ako poduzeće
vijesti o propisivanju obveze izvještavanja trgovačko ne obavijesti HNB odmah po zaključenju ugovora, a
društvo postaje obveznik dostavljanja INOK izvje- prije njegova korištenja, jer obveza prijave nije nastala,
šća. Forma ili obrazac same prijave nije propisan, ali ali obveznici bi trebali imati na umu da će tako olakšati
u idućem primjeru se može vidjeti kako bi ona mogla posao i sebi i HNB-u.
izgledati. Nadalje, za nefinancijska privatna poduze-
ća koja nisu odabrana u uzorak, bitno je po-
noviti i to da obveza prijave nije istoznačni-
ca obvezi izvještavanja, kako je to za ostatak
izvještajne populacije. Obveza izvještavanja
HNB-a o kreditnim poslovima nastupa tek
primitkom pisane obavijesti HNB-a o uklju-
čenju u uzorak. Od toga trenutka, pa sve do
opoziva, obveznik je putem INOK izvješća
dužan HNB mjesečno izvješćivati o svim, i
aktivnim i pasivnim Odlukom propisanim
kreditnim poslovima s inozemstvom.
5. Najčešći propusti u prijavi

kreditnih poslova
Često se događa, pogotovo kod kredita u
okviru izravnih vlasničkih ulaganja, da ob-
veza prijave nastane, a dužnik ne izvršava
S obzirom da INOK izvješće koristi identificiranje propisanu obvezu prijave jer još nije dobio potpisanu
poslova s inozemstvom kao pasivnih, odnosno aktiv- dokumentaciju o kreditu od npr. poduzeća-majke koja
nih, i ovdje se kao oznaka za vrstu posla koriste ozna- je kreditor. Za obveznike druge skupine nije propisana
ke P (za kredite zaduženja iz inozemstva), odnosno A dostava kopije kreditnog ugovora, stoga bi bilo uputno
(za kredite odobrenja u inozemstvo). izvršiti prijavu kredita, pa makar i u trenutku nepo-
Ponovimo, za nefinancijska privatna poduzeća sjedovanja kompletne dokumentacije. Naime, ako i
koja nisu odabrana u uzorak, za razliku od svih dođe do nekih manjih grešaka u prijavi, one se lako
118 mogu naknadno ispraviti, dočim je kašnjenje u prijavi
ostalih obveznika izvješćivanja, osnova nastan-
ka obveze prijave nije samo zaključenje kredit- automatski prekršaj po čl. 63. Zakona čime nastaje i
nog posla s inozemstvom, već nastanak ukupnih mogućnost utvrđivanja novčane kazne.
dužničkih obveza odnosno potraživanja po kre- Do propusta zna doći i kada trgovačko društvo nije
ditnim poslovima s inozemstvom u iznosu koji u uzorku, po članku 47. ne prelazi utvrđeni limit, a nije
premašuje iznose utvrđene čl. 47. Odluke. upoznato s činjenicom da po sektorizaciji institucional-
nih jedinica koju objavljuje i održava Državni zavod za
S druge strane, bilo bi uputno da se trgovačka druš- statistiku pripada u sektor 11001- Javna nefinancijska
tva HNB-u jave s popisom svih kreditnih obveza/po- poduzeća za koja je propisan potpuni obuhvat, odno-
traživanja odmah po zaključenju novoga ugovora či- sno javna su trgovačka društva obveznici izvješćivanja
jim će korištenjem društvo premašiti propisanu razinu
o ostalim kreditnim poslovima automatizmom, po ma, te potrebnim šifarnicima i modalitetima dostupna

sklapanju bilo kakvog kreditnog posla s inozemstvom. na web stranici HNB-a (www.hnb.hr, u okviru rubrike
Ista je situacija i s trgovačkim društvima koja se bave Propisi/ Odluke, upute i obrasci/ Statistika/ Statistika
financijskim posredovanjem kao prevladavajućom platne bilance/ Inozemna izravna i portfeljna ulaganja,
djelatnošću i utvrđen im je sektor 12302 ili 12303, od- kreditni odnosi i depozitni poslovi s inozemstvom).
nosno takva društva pripadaju u obveznike 2. a. sku- Svrha je daljnjeg teksta, sadašnjim obveznicima, kao
pine (financijske institucije i financijski posrednici) za i potencijalnim budućim obveznicima ukazati s kojim
koje je utvrđen potpuni obuhvat. aspektima izvještavanja su dosadašnji obveznici izvje-
štavanja po INOK izvješćima imali najviše problema.
6. Najčešći problemi u izvješćivanju
kreditnih poslova s inozemstvom 6.1. Izmjena podataka temeljem aneksa
ugovora o kreditu
putem “INOK’’ izvješća”
INOK izvješće, za razliku od izvješća koja se do- Ukoliko rezident i nerezident zaključe aneks ugo-
stavljaju na papirnatim obrascima, polazi od dostave vora o kreditu temeljem kojeg se mijenja bilo koji od
podataka (slogova) putem internetske sigurne veze u obilježja instrumenta, obveznik izvješćivanja treba
obliku tekstualne datoteke koja se generira iz “templa- prikazati nastalu promjenu u odgovarajućoj izvještaj-
te” excel datoteke u koju se unose podaci. Podaci se noj tablici dostavljanjem novog sloga/novih slogova
dostavljaju u 5 izvještajnih tablica. T1 sadrži podatke u tablici T2, ako mijenja neko od obilježja te tablice,
ili u T5, ako se mijenja neko od obilježja nerezidenta.

o osobama za kontakt u okviru trgovačkih društava
obveznika izvještavanja. T2 sadrži podatke o zaključe- Navedeni slog/slogovi trebaju sadržavati sve popunje-
nom kreditnom poslu. T3 sadrži podatke o stanjima i ne podatke i izmijenjenu vrijednost ili vrijednosti
transakcijama po zaključenim kreditnim poslovima u obilježja koje se aneksom reguliraju na nov način.
izvještajnom mjesecu. T4 sadrži podatke o planu otpla- Izuzetno je važno da u dostavljenom slogu u obilježju
te za kreditne poslove pri čemu se ova tablica dostav- Razdoblje naznači mjesec u kojem je zaključen aneks
lja iznimno u slučaju da obveznik za srodne kreditne ugovora i od kojeg se primjenjuju izmijenjeni podaci.
poslove izvještava agregirano, ili se radi plan otplate Ukoliko je primjerice LUX d.o.o. za kreditni posao
koji je potpuno nepravilan te ga nije moguće izračuna- P00005 u srpnju 2010. zaključio aneks ugovora kojim
ti primjenom matematičkog algoritma. T5 sadrži po- se iznos kredita odobrenog u siječnju 2008. povećava
datke o nerezidentu (vjerovniku ili dužniku) u ugovo- za još 2,0 milijuna EUR na ukupan iznos od 12,0 mi-
renom kreditnom poslu. Izvještavanje sukladno ovom lijuna EUR, a fiksna kamatna stopa se povećava sa 6%
izvješću detaljno je propisano Uputom za sastavljanje i na 6,5%., nastale je promjene potrebno izvijestiti i to u
dostavljanje izvješća o kreditnim odnosima s inozem- tablici T2 na slijedeći način:
stvom (“INOK”), koja je zajedno sa template tablica-
Osiguranje
Oznaka Osnova Vrsta
Vrsta sloga Identifikator Razdoblje izvozne ISIN
izvješća izvješćivanja instrumenta
agencije
119
T2 01 P00005 201007 01 02
Rok - izvorno Vrsta kamatne Visina kamatne Valuta

Garant Valuta otplate Iznos
dospijeće stope stope (%) ugovaranja
72 02 6,50 EUR EUR 12.000.000,00
Frekvencija Prvi datum Frekvencija Prvi datum

Način izračuna Broj rata Broj rata Ostatak
otplate plaćanja otplate plaćanja
plana glavnice kamata vrijednosti
glavnice glavnice kamata kamate
02 05 201301 1 05 201301 1
Skrećemo pozornost na obilježja Razdoblje, Iznos i njenje otplate glavnice i/ili kamate i ova se promjena
Visina kamatne stope koja sadrže novi podatak. Obi- mora prikazati u T3.
lježje Razdoblje sadrži podatak o mjesecu u kojem je
zaključen aneks ugovora i od kojeg se primjenjuje po-
Primjer 4. Evidentiranje u T3
datak o povećanom iznosu kredita i kamatnoj stopi.
Obilježje Iznos sadrži podatak o novom iznosu kre- Kratkoročni kredit ugovoren s izvornim dos-
ditnog posla, a obilježje Visina kamatne stope o novo- pijećem od 12 mjeseci, i s jednokratnom otpla-
ugovorenoj visini kamatne stope. Na isti bi se način tom glavnice u iznosu od 1.000.000 EUR, dospio
prikazala izmjena podataka i u bilo kojoj drugoj izvje- je 30.6.2010. na naplatu. Na isti je datum dospio
štajnoj tablici o primjerice vrsti kamatne stope ili dr- i obračun kamata za polugodišnje razdoblje (po-
žavi nerezidenta, a isto se može istovremeno učiniti za lugodišnja frekvencija otplate kamata). U lipnju .
promjenu kamatne stope, roka dospijeća ili bilo kojeg zbog problema s likvidnošću nije izvršena otpla-
drugog obilježja. ta niti glavnice niti kamata. U srpnju 2010 izvr-
šena je djelomična otplata glavnice u iznosu od
400.000 EUR, a nije izvršena otplata dospjelih ka-
6.2. Evidentiranje zakašnjelih obveza
mata. Prikaz u INOK tablici za razdoblje 7. 2010.
Ukoliko društvo iz bilo kojih razloga nije u moguć- zahtijeva evidentiranje zakašnjelih obveza samo
nosti izmirivati svoje obveze o dospijeću i nastane kaš- u tablici T3. i to na sljedeći način:
Tablica 1. Stanja i transakcije (T3)

Oznaka izvješća Vrsta sloga Identifikator Razdoblje izvješća Vrsta iznosa Korištenje Otplata
T3 01 P00001 201007 01 1.000.000,00
T3 01 P00001 201007 02 600.000,00
T3 01 P00001 201007 03 18.000,00
T3 01 P00001 201007 04 18.000,00
Pretvaranje duga u
Oprost duga Otpis, diskont, rabat Završno stanje
vlastiti ulog
0,00
600.000,00
0,00
18.000,00
U ovom primjeru treba uočiti dvije značajne činje- prikazivanjem negativnog korištenja i povećati stanje
nice; prva je način evidentiranja nastanka kašnjenja, a redovne obveze prikazivanjem negativne otplate. Ova-
to je da prikazivanje nastanka kašnjenja podrazumi- kav način prikaza, koliko se god činio neobičnim, nu-
jeva istovremeno smanjivanje stanja redovne glavnice žan je kako bi se ispravno pratila kumulativna korište-
i/ili kamata te korištenje tj. povećanje stanja za vrste nja i otplate po pojedinom kreditu.
120 iznosa Zakašnjela glavnica i/ili kamata. Razlika izme- Opisani će postupak biti jasniji iz sljedećeg primje-
đu prikazane otplate redovne glavnice od 1.000.000, ra:
te stvarno izvršene otplate od 400.000 ‘’seli’’ se u vrstu
iznosa Kašnjenje glavnice. Nadalje, treba uočiti da za Primjer 5. Evidentiranje u T2 i T3
srpanj 2010. nije prikazano korištenje za vrstu iznosa
Kamate. Razlog je taj što se za kredit koji je u potpuno- Za kredit iz prethodnog primjera dužnik je u
sti dospio ne može obračunavati (pa dakle, niti prika- kolovozu 2010. otplatio 100.000 EUR glavnice, a
zati njeno korištenje) redovna kamata. Ukoliko dužnik u istom je mjesecu s kreditorom ugovorio produ-
izmiri zakašnjele obveze prikazat će otplatu za vrstu ženje roka otplate do 31.8.2011. pri čemu se do-
iznosa kašnjenje glavnice ili kamate, a ukoliko dužnik spjela kamata pripisuje neotplaćenoj glavnici, te
s vjerovnikom ugovori prolongiranje otplate zakašnje- ugovara jednokratna otplata i glavnice i kamate.
le obveze potrebno je umanjiti stanje zakašnjele obveze Kreditor je do razdoblja sklapanja aneksa ugovo-
ra obračunao zateznu kamatu u iznosu od 15.450 izvještajnim tablicama za 8. mjesec 2010. zahtije-
EUR, te troškove aneksa u iznosu 1% novog va evidentiranje u tablici T2 i T3. i to na sljedeći
iznosa kredita, koje je dužnik u istom mjesecu i način.
platio. Prikaz navedenih promjena i transakcija u
Tablica 2. Instrumenti (T2)
Osiguranje
Oznaka Osnova Vrsta
Vrsta sloga Identifikator Razdoblje izvozne ISIN
izvješća izvješćivanja instrumenta
agencije
T2 01 P00001 201008 01 02
Rok - izvorno Vrsta kamatne Visina kamatne Valuta

Garant Valuta otplate Iznos
dospijeće stope stope (%) ugovaranja
26 03 3,50 EUR EUR 518.000,00
Frekvencija Prvi datum Frekvencija Prvi datum

Način izračuna Broj rata Broj rata Ostatak
otplate plaćanja otplate plaćanja
plana glavnice kamata vrijednosti
glavnice glavnice kamata kamate
02 05 201101 1 05 201101 1
Tablica 3. Stanja i transakcije (T3)

Oznaka izvješća Vrsta sloga Identifikator Razdoblje izvješća Vrsta iznosa Korištenje Otplata
T3 01 P00001 201008 01 18.000,00 -500.000,00
T3 01 P00001 201008 02 -500.000,00 100.000,00
T3 01 P00001 201008 03 1.900,00
T3 01 P00001 201008 04 -18.000,00
T3 01 P00001 201008 05 15.450,00
T3 01 P00001 201008 06 5.180,00
T3 01 P00001 201008 07
Pretvaranje duga u
Oprost duga Otpis, diskont, rabat Završno stanje
vlastiti ulog
518.000,00
0,00
1.900,00
0,00
0,00
0,00
0,00 121
6.3. Ispravak pogrešno dostavljenih Istovremeno obveznik će dostaviti novi redovni slog
podataka koji će sadržavati ispravno popunjene podatke svih
obilježja. Pretpostavimo primjerice da je društvo LUX
Kako bi se pogrešno popunjeni podatak ispravio, u T5 već poslalo slog u kojemu je pogrešno prikaza-
potrebno je dostaviti dva sloga. Prvi slog predstavlja lo državu za dužnika po kreditnom poslu odobrenja.
u potpunosti ponovljene podatke ranije dostavljenog Umjesto Sierra Leonea (SL) u obilježju Država nere-
pogrešnog sloga uz izmjenu u obilježju Vrsta sloga zidenta društvo je trebalo naznačiti Sloveniju (SI). T2
u kojem je potrebno odabrati modalitet 02 - storno. s ispravljenim podatkom i storno slogom izgledala bi
kako slijedi:
Oznaka Država ner- Sektor ner- Šifra nerezi- Vlasnički

Vrsta sloga Identifikator Razdoblje Udio (%)
izvješća ezidenta ezidenta denta odnos
T5 02 A00002 201003 SL 01 01 100,00
T5 01 A00002 201003 SI 01 01 100,00
Dakle, kako bi se pogrešno popunjeno obilježje u no te istodobno dostaviti novi redovan slog koji sadrži
slogu izmijenilo, potrebno je ponoviti dostavu identič- ispravne podatke. Na ovaj bi se način prikazao ispra-
nog (pogrešnog) sloga uz oznaku vrste sloga 02 – stor- vak podataka u bilo kojoj od izvještajnih tablica.

brenja), K3 (Pregled korištenja kredita, otplate glavnice
i plaćanja kamata),
▶ O kreditnim poslovima zaključenim
s inozemstvom rezidenti obvezno izvje- ✓ obveznici druge skupine izvještavanja su financijske
šćuju HNB. institucije i financijski posrednici; javna i mješovita ne-
financijska trgovačka društva; neprofitne organizacije i
▶ Načini, rokovi i obveznici izvješći-
udruge te ostala nefinancijska privatna trgovačka druš-
vanja o kreditnim poslovima s inozem-
tva (izabrana u uzorak), a izvještavaju putem INOK ta-
stvom propisani su Odlukom o priku-
blica.
pljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance,
stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja ✓ izvješće o kreditnim poslovima stanovništva (obvezni-
(u nastavku: Odluka). ci izvještavanja su trgovci pojedinci, obrtnici te sve fi-
zičke osobe s prebivalištem u RH ukoliko zaključe kre-
▶ Tri su izvješća o kreditnim poslovima kojima se vrši
ditni posao s nerezidentom u protuvrijednosti većoj od
obuhvat statistike kreditnih poslova s inozemstvom i to:
500.000,00 kn).
✓ mjesečno izvješće o kratkoročnim komercijalnim kre- ▶ Za nefinancijska privatna poduzeća koja nisu odabrana
ditima (dostavlja se na obrascu KD–ZO, a obveznici u uzorak, za razliku od svih ostalih obveznika izvješćiva-
izvještavanja su isključivo trgovačka društva koja su nja, osnova nastanka obveze prijave nije samo zaključenje
odabrana u uzorak za izvještavanje), kreditnog posla s inozemstvom, već nastanak ukupnih
✓ izvješće o ostalim kreditnim poslovima, dužničkih obveza odnosno potraživanja po kreditnim
✓ obveznici prve skupine izvještavanja su tijela državne poslovima s inozemstvom u iznosu koji premašuje izno-
uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) se utvrđene čl. 47. Odluke (tj. ako u toku godine premaši
samouprave, republički fondovi i kreditne institucije, a iznos od 2,0 milijuna EUR, odnosno 0,5 milijuna EUR za
izvješćuju na obrascima KZ2 (Upitnik o kreditnom po- trgovačka društva koja su vlasnički povezana s nereziden-
slu zaduženja), KO2 (Upitnik o kreditnom poslu odo- tom kreditorom odnosno nerezidentnim dužnikom).
TEB-ov PRIRUČNIK CARINSKA

TARIFA - TCT
Priručnik u obliku sadržaja sadrži:
122
1. Carinsku tarifu za 2011. godinu
2. Uredbu o Carinskoj tarifi za 2011. godinu
3. Propisa koji se odnose na primjenu carinske tarife, pregled
porebnih poreza (trošarina) koji se plaćaju pri uvozu roba
Pretplatom na priručnik dobivate:

- osnovno izdanje, registrator i CD te dopune tijekom 2011 godine
Sadržaj pripručnika PTP možete pregledati na: www.teb.hr

Melita Buljan
Zagreb
ATA karnet
ATA karnet je međunarodna isprava i koristi se za carinski
postupak privremenog uvoza odnosno izvoza robe u ili iz
carinskog područja Republike Hrvatske (u nastavku: RH).
Hrvatska gospodarska komora izdaje i ovjerava ATA karnete
u RH. O prednostima korištenja, roku važenja, robi za koju
se može koristiti te drugim specifičnostima ATA karneta
autorica potanje piše u članku.
Carinski postupak privremenog uvoza odnosno 1. Što je ATA karnet i tko ga izdaje?
izvoza robe odobrava se sukladno odredbama Konven-
ATA karnet je međunarodna isprava koja se koristi
cije o privremenom uvozu1 (tzv. Istanbulska konvenci-
za carinski postupak privremenog uvoza robe u carin-
ja), odredbama čl. 96. do 102., 145. do 152. Carinskog
sko područje RH odnosno u slučaju kada je robu po-
zakona2 te odredbama čl. 125., 136., 139., 140., 208. do
trebno privremeno izvesti iz carinskog područja RH.
230. i 260. do 297. Uredbe za provedbu Carinskog za-
Naziv predstavlja skraćenicu odnosno kombinaciju
kona.3 Konvencija o privremenom uvozu stupila je na
početnih slova francuskih riječi “Admission tempora-
snagu 27.11.1990., a u primjeni je u RH od 1.6.1999.
ire” i engleske riječi “Temporary Admission” što znači
Osnovna svrha privremenog uvoza odnosno izvoza privremeni uvoz.
robe je uporaba strane robe na teritoriju privremenog
Primjena ATA karneta, kao i izgled istoga pro-
uvoza koja je namijenjena ponovnom izvozu u nepro-
pisana je Aneksom A Konvencije. Od 19.6.2003., u
mijenjenom stanju, osim uobičajenog obezvrjeđenja
uporabi je novi obrazac ATA karneta koji se koristi i
uporabom i izuzećem od primjene trgovinskih mjera.
danas. ATA karnet se sastoji od više listova, pri čemu
Kada se sa stranom robom namjerava obavljati broj i vrsta istih ovisi o broju država kroz koje roba
određena aktivnost odnosno dorada, obrada ili proi- prolazi u provozu odnosno o broju država u koje se
zvodnja na području na kojem se ista uvozi odnosno roba privremeno uvozi odnosno izvozi. ATA karnet se
izvozi isto se odobrava kroz druge carinske postupke,
Melita Buljan | ATA karnet

sastoji od:
odnosno postupak unutarnje proizvodnje ili postupak
▶ Korica koje se zelene boje,
vanjske proizvodnje, a ne kroz postupak privremenog
▶ Kupona za izvoz i ponovni uvoz te talona za izvoz i
uvoza odnosno izvoza robe.
ponovni uvoz, koji su žute boje,
Uporaba strane robe u postupku privremenog uvo- ▶ Kupona za uvoz i ponovni izvoz te talona za uvoz i
za može se odobriti s potpunim ili djelomičnim oslo- ponovni izvoz koji su bijele boje, te
bođenjem od plaćanja carine i PDV-a. ▶ Provoznog kupona i talona za provoz u plavoj
Međutim, kako to predviđa Konvencija te nacional- boji. 123
ni propisi, ATA karnet, kao dokument privremenog ATA karnet izdaje gospodarska komora zemlje iz
uvoza odnosno izvoza robe može se koristiti samo u koje se roba šalje u privremeni izvoz. ATA karnete u
slučaju kada je moguće primijeniti privremeni uvoz RH izdaje i ovjerava Hrvatska gospodarska komora.
uz potpuno oslobođenje od plaćanja carine, dok se
isti nikako ne može koristiti za postupak privremenog
uvoza uz djelomično oslobođenje od plaćanja carine.

2. Prednosti korištenja ATA karneta
1
Uredba o pristupanju Konvenciji o privremenom uvozu (Aneksi U redovnom carinskom postupku privremenog
A do E), (Nar. nov. – Međunarodni ugovori, br. 16/98; u nastav- uvoza odnosno izvoza robe, taj postupak se može kori-
ku: Konvencija).
2
Carinski zakon (Nar. nov., br. 78/99 – 56/10)
stiti samo u slučaju da je taj postupak prethodno odo-
3
Uredba za provedbu Carinskog zakona (Nar. nov., br. 161/03 – brilo nadležno carinsko tijelo, izdavanjem odgovara-
76/09; u nastavku: Uredba)
UDK 339.13
jućeg odobrenja za uporabu postupka. Nakon izdanog prvotnog karneta i svako njegovo produženje, kao i
odobrenja, korisnik odobrenja može robu staviti u taj broj prvotnog karneta. Zamjenski ATA karnet se mora
postupak i to podnošenjem carinske deklaracije, te uz prihvatiti i u slučaju uništenja, krađe ili gubitka ATA
posjedovanje odgovarajućeg instrumenta osiguranja karneta, ako se roba na koje se karnet odnosi nalazi na
kada se zahtijeva postupak privremenog uvoza. carinskom području RH. U tom slučaju carinarnica će
Međutim, kako ATA karnet obuhvaća sve prethod- prihvatiti zamjenski karnet s rokom važenja što istječe
no navedeno, a uvažavajući činjenicu da se, u pravilu, kada i rok važenja prvotno prihvaćenog ATA karneta.
sav postupak obavlja na graničnom prijelazu na kojem
roba ulazi odnosno izlazi iz carinskog područja, isti 4. Za koju robu se može koristiti ATA
predstavlja najjednostavniji način korištenja postupka karnet?
privremenog uvoza odnosno izvoza robe.
Ali uporaba ovog postupka uz ATA karnet neće se Kako je i prethodno navedeno, ATA karnet se može
moći odobriti za svu robu i postupke za koje se inače odobriti samo za robu za koju je Konvencijom pred-
može odobriti postupak privremenog uvoza. Prven- viđena mogućnost potpunog oslobođenja od plaća-
stveno, ATA karnet je dokument privremenog uvoza nja carine. Pri tome, isti će se najčešće koristi: ▶ za
odnosno privremenog izvoza kojega se primjenjuje robu namijenjenu izložbenim ili prodajnim svrhama ▶
samo za robu koju se može potpuno osloboditi od kod uvoza stručne opreme ▶ te uvoza uzoraka robe ▶
plaćanja carine, osim prijevoznih sredstava, sukladno pri uvozu sportske opreme ili osobnih predmeta put-
Konvenciji, i ne može se koristiti kod privremenog nika, ako se isti ne prijavljuju usmeno na graničnom
uvoza uz djelomično oslobođenje od plaćanja carine prijelazu ▶ kod uvoza životinja namijenjenih sudjelo-
sukladno Aneksu E Konvencije. vanju na priredbama, izložbama ili natjecanjima, a iste
se sukladno odredbama Konvencije i nacionalnih pro-
pisa, ne može usmeno ili na pojednostavnjeni način
3. Rok važenja ATA karneta deklarirati za postupak privremenog uvoza (npr. pri-
ATA karnet se izdaje s rokom važenja koji ne može vremeni uvoz konja radi sudjelovanja na natjecanju).
biti dulji od jedne godine od datuma izdavanja. Pri
tome, rok važenja karneta upisuje se na prednje stra- 4.1. Roba namijenjena izložbenim ili
nice karneta, u polje Gc) karneta. U tom roku važenja prodajnim svrhama
karneta roba se mora ponovno izvesti iz carinskog po-
dručja na kojem je bila korištena u postupku privre- Privremeni uvoz proizvoda namijenjenih izlaganju
menog uvoza. Rok za ponovni izvoz robe odnosno rok ili uporabi na izložbama, sajmovima, sastancima i slič-
za prijavljivanje robe carinarnici, odobren ovisno o vr- nim priredbama reguliran je čl. 283. Uredbe i Anek-
sti robe, odnosno rokovima propisanim za konkretnu som B.1 Konvencije. Tim odredbama obuhvaćena je
robu, upisuje carinska služba koja odobrava postupak roba koja se izlaže na takvim događajima, ali i roba
privremenog uvoza, u rubriku 2 uvoznog talona, te u koja je namijenjena uporabi u svezi s izlaganjem robe
polje Hb) uvoznog kupona. iako sama neće biti izložena.
Međutim, ako je za postizanje cilja privremenog Privremeni uvoz uz potpuno oslobođenje neće se
124 uvoza potrebno razdoblje duže od roka važenja karne- odobriti ako se radi o robi koja je namijenjena izlož-
ta, izdavatelj može nositelju karneta, na njegov zahtjev, bama organiziranim za privatne svrhe u trgovinama ili
izdati novi ATA karnet (zamjenski), koji carinarnica poslovnim prostorima radi prodaje strane robe.
prihvaća uz provjeru podataka u novom karnetu, te Člankom 4. ovog Aneksa određen je rok ponovnog
razduženje starog ATA karneta. izvoza, na način da isti ne može biti manji od 6 mje-
Zamjenski karnet podnosi se carinarnici nadležnoj seci, osim ako kraći rok zahtijeva osoba kojoj se odo-
prema mjestu gdje se roba nalazi, a koja će razdužiti brava privremeni uvoz. Ako se radi o više priredaba
prvotni karnet, tako da kupon ponovnog izvoza vrati na kojima će biti izložena ova roba, maksimalni rok
bez odlaganja carinskoj ispostavi početka postupka, odobravanja privremenog uvoza je 1 godina.
te prihvati nadomjesni karnet i zadrži ulazni kupon, Kada se radi o umjetničkim djelima, zbirkama i an-
nakon što je u isti upisala datum ponovnog izvoza iz tikvitetima, te robi koja nije novije proizvodnje a koja
se privremeno uvozi za izložbu s namjerom potencijal- temelju ATA karneta, pod uvjetom da isti zadovoljava-
ne prodaje rok završetka postupka je 2 mjeseca. ju uvjete propisane Konvencijom i Uredbom, a rok je
određen na 6 mjeseci od dana privremenog uvoza.
4.2. Stručna oprema
4.4. Roba za proizvodne djelatnosti
Privremeni uvoz uz potpuno oslobođenje od pla-
ćanja carine odobriti će se za stručnu opremu koja Privremeni uvoz robe kojima se obavlja neka pro-
je potrebna radi obavljanja određenog posla osobi izvodna djelatnost regulirana je čl. 279. i 284. Uredbe
koja posjećuje zemlju privremenog uvoza u okviru i Aneksom B.4 Konvencije. Pod tom robom podra-
svog zanimanja, trgovine ili struke, sukladno čl. 275. zumijevaju se: ▶ matrice ▶ blokovi ▶ ploče ▶ crteži ▶
i 276. Uredbe, te Aneksu B.2 Konvencije. Tu spada: ▶ predmeti za mjerenje, kontrolu i provjeru ▶ specijalni
oprema za tisak ▶ emitiranje zvuka ili televizijsko emi- alati i instrumenti koji se privremeno uvoze radi kori-
tiranje ▶ kinematografska oprema radi snimanja filma štenja u proizvodnim procesima ▶ i rezervna sredstva
▶ i sva ostala oprema nužna za obavljanje zanimanja, za proizvodnju (strojevi i uređaji koji se daju kod po-
obrta ili profesije osobe koja posjećuje teritorij privre- pravka takve robe).
menog uvoza te ▶ pomoćni aparati i sastavni dijelovi Preduvjeti za odobravanje privremenog uvoza uz
radi popravka te opreme. potpuno oslobođenje za robu radi proizvodne djelat-
Međutim, ove odredbe i Aneks ne uključuju opre- nosti je da je ta roba vlasništvo strane osobe a nami-
mu koja se koristi u industrijskoj proizvodnji ili pa- jenjena je domaćoj pravnoj osobi, te da se najmanje
kiranju robe ili za eksploataciju prirodnih izvora, za 75% proizvoda koji se proizvedu od takve robe i
gradnju, popravke ili održavanje zgrada, za zemljane izvezu iz RH. Rok ponovnog izvoza te robe je najma-
ili slične radove. Navedeno je isključeno zbog zaštite nje 12 mjeseci.
domaće industrije i radne snage. Privremeni uvoz za Kada se radi o specijalnim alatima i instrumentima
takvu robu ne može se odobriti kroz ovaj Aneks već te zamjenskim sredstvima za proizvodnju, takva roba
kao djelomično oslobođenje sukladno Aneksu E Kon- mora biti u vlasništvu strane osobe i mora se dati be-
vencije, te se sukladno tome niti ne može privremeno splatno na raspolaganje domaćoj osobi, koja će tu robu
uvoziti odnosno izvoziti na temelju ATA karneta. koristiti za proizvodnju robe koja se u cijelosti mora
Pri tome, ručni alat nije isključen i za isti se može izvesti. Rok ponovnog izvoza je najmanje 6 mjeseci. U
odobriti privremeni uvoz uz potpuno oslobođenje, što protivnome, ako nisu zadovoljeni prethodno navedeni
znači mogućnost korištenja uz ATA karnet. uvjeti kao i za drugu robu koja nije navedena, ne može

Osnovni preduvjet za odobravanje privremenog se odobriti privremeni uvoz uz potpuno oslobođenje
uvoza za stručnu opremu je: ▶ da je ta stručna opre- odnosno ne može se privremeno uvoziti odnosno
ma u vlasništvu strane osobe ▶ da ju privremeno uvozi izvoziti na temelju ATA karneta.
strana osoba ili zaposlenik strane osobe, koji može biti
i domaća osoba. Rok ponovnog izvoza stručne opreme 4.5. Osobni predmeti putnika i predmeti
je najmanje 12 mjeseci od datuma privremenog uvoza. za športske svrhe
4.3. Uzorci robe Privremeni uvoz uz potpuno oslobođenje od pla- 125
ćanja carine osobnih predmeta putnika i predmeta za
Sukladno Aneksu B.3 Konvencije, te čl. 281. Uredbe, sportske svrhe reguliran je čl. 270. Uredbe i Aneksom
privremeni uvoz odnosno izvoz se može odobriti i za B.6 Konvencije. To uključuje sve predmete, nove ili
uzorke robe, kada se isti uvoze u svezi s nekom komerci- rabljene koje putnik s razlogom može trebati za osob-
jalnom operacijom, pri čemu uvoz sam po sebi nije konu uporabu tijekom putovanja, pri čemu je opisna lista
mercijalna operacija, odnosno svrha privremenog uvo- dana u Prilogu I. Aneksa Konvencije, te športske rekvi-
za je reklamiranje ili predstavljanje komercijalne robe zite i ostale predmete za uporabu putnika u športskim
ili ugovaranje prodaje, ili ispitivanje ili demonstriranje natjecanjima ili demonstriranju ili za potrebe treninga
robe kako bi se u budućnosti možda zaključio ugovor. na teritoriju privremenog uvoza, a opisna lista dana je
Privremeni uvoz uzoraka robe može se odobriti na u Prilog II. Aneksa Konvencije.
Uvjet za odobravanje privremenog uvoza uz pot- 5. Način korištenja ATA karneta

puno oslobođenje od plaćanja carine je da osobni
predmeti moraju biti uvezeni na putniku ili u prtljazi ATA karnet se podnosi graničnim carinskim ispo-
putnika, neovisno da li stižu s putnikom ili odvojeno, stavama, na kojima roba ulazi u carinsko područje
a za robu uvezenu u športske svrhe da su u vlasniš- RH i na kojoj započinje postupak privremenog uvoza.
tvu osobe sa sjedištem ili prebivalištem izvan teritorija Zbog toga sve uvjete koji su propisani za određenu vr-
privremenog uvoza i da su uvezeni u odgovarajućim stu robe provjerava granična carinska ispostava koja u
količinama, s obzirom na planirane uporabe te robe. slučajevima kada ne može provjeriti ispunjavanje pro-
Privremeni uvoz osobnih predmeta putnika odo- pisanih uvjeta za provedbu postupka može robu uputi-
brava se bez carinskih dokumenata ili jamstva, od- ti unutrašnjoj carinskoj ispostavi radi provjere.
nosno na temelju usmene deklaracije na samom gra-
ničnom prijelazu na kojem putnik ulazi u carinsko 5.1. Postupanje na graničnoj carinskoj
područje RH, odnosno izlazi sa tog područja. ispostavi kod podnošenja ATA karneta
Kada se radi o sportskim predmetima može se ta-
U slučaju privremenog izvoza na temelju ATA kar-
kođer za iste podnijeti usmena deklaracija te zahtije-
neta, isti se podnosi graničnoj carinskoj ispostavi, koja
vati popis robe s pismenom obvezom ponovnog izvo-
je dužna provjeriti da su sve rubrike karneta pravilno
za. Međutim, u slučajevima privremenog uvoza roba
popunjene, kako bi se moglo ustanoviti vrstu, količinu
za športske svrhe, čija je vrijednost velika, kao i za
i vrijednost robe, odnosno istovjetnost iste.
motorna vozila koja se privremeno uvozi radi demon-
striranja ili za potrebe treninga, za iste se mora podni- Prije puštanja robe, granična ispostava popunjava
jeti neki od dokumenata privremenog uvoza, odnosno donji dio prednje stranice karneta – rubriku H, te u isti
može se koristiti ATA karnet. unosi redne brojeve glavnog popisa robe ako roba nosi
carinska obilježja iz stupca 7 glavnoga popisa robe,
označuje da li je roba pregledana ili nije, broj pod ko-
4.6. Životinje jim je karnet upisan u odgovarajući kontrolnik, naziv
Privremeni uvoz uz potpuno oslobođenje od pla- carinske ispostave, mjesto i datum gdje je karnet pod-
ćanja carine i PDV-a za životinje, uključujući i kućne nesen te stavlja potpis i pečat carinskog službenika.
ljubimce koje putnici vode sa sobom, odobrava se su- U slučaju privremenog uvoza, odnosno kada roba
kladno čl. 274. st. 1. Uredbe i Aneksu D Konvencije. ulazi na teritorij na kojem će biti stavljena u postupak
Životinje moraju biti u vlasništvu osobe sa sjedištem privremenog uvoza, ulazna granična carinska isposta-
odnosno prebivalištem u inozemstvu. va kojoj je podnesen karnet ATA dužna je nakon pro-
Te odredbe uključuju i privremeni uvoz teglećih ži- vjere da li je ATA karnet pravilno popunjen, te da li je
votinja za rad na zemlji u pograničnom području, pod moguće utvrditi vrstu, vrijednost, količinu i istovjet-
uvjetom da ih uvoze stanovnici pograničnog područ- nost robe, popuniti uvozni talon i kupon karneta sa
ja susjedne zemlje, ili radi ispaše u pograničnom po- podacima o rednim brojevima robe iz glavnog popisa
dručju. U pravilu, privremeni uvoz teglećih životinja robe, rokom za ponovni izvoz robe, brojem evidencije
za rad na zemlji u pograničnome području, te životi- karneta u odgovarajućem kontrolniku, namjenom pri-
126 nja uvezenih za ispašu na zemlji unutar pograničnog vremenog uvoza, kao i mjestu smještaja privremeno
područja, kao i životinja privremeno uvezenih radi uvezene robe, te nazivu carinske ispostave, mjestu, da-
putovanja, uključivši i kućne ljubimce putnika, te radi tumu, potpisu i ovjeri carinskog službenika.
sudjelovanja u operacijama spašavanja odobrava se uz
usmeno prijavljivanje na graničnom prijelazu. 5.2. Postupanje na unutrašnjoj robnoj
Za privremeni uvoz svih drugih životinja po- carinskoj ispostavi
trebno je podnijeti neki od dokumenata privremenog
uvoza, što podrazumijeva i mogućnost korištenja ATA U slučaju kada ulazna granična ispostava koja treba
karneta. Rok za ponovni izvoz životinja, sukladno čl. odobriti postupak privremenog uvoza ne može utvr-
6. Aneksa, je najmanje 12 mjeseci od dana privreme- diti da li su ispunjeni uvjeti za odobravanje postupka
nog uvoza. za konkretnu robu, robu će zajedno sa provoznim ta-
lonom uputiti na unutarnju carinsku ispostavu koja će krađe privremeno uvezene robe.
provjeriti da li su ispunjeni uvjeti za odobravanje ovog
postupka. 6.1. Uništenje i krađa privremeno uvezene
U pravilu, upućivanje robe na unutrašnju carinsku robe temeljem ATA karneta
ispostavu koristi se kod privremenog uvoza robe te-
meljem Aneksa B.2 ili B.4 Konvencije, s obzirom da Postupak privremenog uvoza u pravilu završava
ispunjavanje svih propisanih uvjeta u tim slučajevima ponovnim izvozom robe. Međutim, u određenim i
je teško provjeriti na samom graničnom prijelazu (npr. propisanim slučajevima postupak privremenog uvoza
kod Aneksa B.4, uvjet odobravanja postupka je da se može završiti i na drugi način, a koji su propisani čl.
najmanje 75% proizvoda koji se proizvedu od robe 14. Konvencije.
koja se privremeno uvozi i izveze iz RH). Navedenom odredbom predviđeno je da privremeni
Roba se u provozni postupak, upućuje pomoću uvoz može prestati u slučaju ako privremeno uvezena
provoznih (plavih) listova ATA karneta. U slučaju da roba bude uništena ili potpuno izgubljena zbog nez-
se u ATA karnetu ne nalazi potreban broj plavih listo- gode ili više sile, kada je korisnik privremenog uvoza
va za provoz, tada je potrebno podnijeti provozni set oslobođen plaćanja uvozne carine i poreza. Pri tome,
JCD-a. Unutarnja carinska ispostava provjerava ispu- uništenje ili potpuni gubitak se mora odnositi samo na
njavanje uvjeta za provedbu postupka, te ako su isti is- slučajeve na koje korisnik postupka nije imao ili nije
punjeni, ovjerava uvozni talon i kupon karneta. mogao imati nikakvu kontrolu. Viša sila podrazumi-
Plavi listovi – provozni kupon i talon ATA karneta, jeva specifične situacije kao npr. rat, pobunu, prirodne
pored opisanog slučaja, koristi se i u slučaju provoza katastrofe i sl.
robe kroz carinsko područje RH između ulaznih i izla- Međutim, roba što je tijekom privremenog uvo-
zne granične carinske ispostave. za ukradena ne smatra se potpuno izgubljenom i za
takvu robu nema osnove za oslobođenje od plaćanja
5.3. Postupak kod završetka postupka sa carine i poreza.
ATA karnetom Također, na otpad ili otpatke nastale uslijed unište-
nja, ako ostaju na teritoriju privremenog uvoza odno-
Procedura kod završetka postupka, odnosno ako sno puštaju se u slobodan promet, potrebno je naplati-
se roba nakon postupka privremenog izvoza ponovno ti carinu i porez što bi ih se naplatilo da su isti uvezeni
uvozi u carinsko područje RH, ATA karnet se zajedno u tom stanju.
sa robom podnosi graničnoj carinskoj ispostavi, koja

Stoga, za robu koja je uništena zbog nezgode ili više
provjerava istovjetnost robe koja se ponovno uvozi, sile dok se nalazila u postupku privremenog uvoza ne
te ovjerava kupon za ponovni uvoz i talon ponovnog nastaje obveza naplate carine i poreza, dok se za robu
uvoza, te navodi redne brojeve robe iz glavnog popisa koja je u privremenom uvozu ukradena, ili ako se radi
koja se ponovno uvozi, broj izvoznog kupona na te- o ostacima nakon uništenja (neovisno da li ostaju na
melju kojeg je roba privremeno izvezena, sa mjestom i teritoriju privremenog uvoza ili su ukradeni), napla-
datumom te potpisom carinskog službenika i pečatom ćuje carina po propisanoj stopi i porez.
nadležne carinske ispostave.
127
Na identičan način postupa granična carinska ispo- 6.2. Obračun carinskog duga i kamata
stava kod završetka postupka privremenog uvoza, na
kojoj se roba izvozi iz carinskog područja. Namjera privremenog uvoza je ponovni izvoz robe
iz RH. Sukladno tome, carinski dug ni ne nastaje za
6. Završetak postupka robu koja je bila privremeno uvezena uz potpuno oslo-
bođenje od plaćanja carine, odnosno koja je privreme-

U pravilu, postupak privremenog uvoza trebao bi no uvezena temeljem ATA karneta.
završiti ponovnim izvozom robe iz carinskog područ- Međutim, carinski dug će nastati u slučaju ako roba
ja na kojem je odobren ovaj postupak. Međutim, po- koja je bila privremeno uvezena temeljem ATA karne-
stupak privremenog uvoza može završiti i puštanjem ta, ne bude ponovno izvezena iz carinskog područja
robe u slobodni promet, ili može doći do uništenja ili RH, već se ista pušta u slobodni promet na teritoriju
na kojem je bio odobren postupak privremenog uvoza.

Tada se iznos duga određuje na temelju elemenata za Dobro je podsjetiti se!
obračun koji se primjenjuju na dan prihvaćanja carin- ▶ ATA karnet je međunarodna
ske deklaracije za stavljanje robe u postupak privre- isprava koja se koristi za carinski
menog uvoza, odnosno na dan kada je roba temeljem postupak privremenog uvoza robe
ATA karneta unesena u carinsko područje RH osim u u carinsko područje RH odnosno
slučaju privremenog uvoza sukladno čl. 283. Uredbe. u slučaju kada je robu potrebno
Kada se radi o privremenom uvozu temeljem čl. 283. privremeno izvesti iz carinskog
Uredbe odnosno za robu namijenjenu izložbi, izlaga- područja RH.
nju ili predstavljanju i sl., te koja se uvozi radi izložbe
▶ ATA karnet se može odobriti samo za robu za
s namjerom njezine potencijalne prodaje, iznos duga
koju je Konvencijom o privremenom uvozu pred-
utvrđuje se na osnovi elemenata za obračun na dan
viđena mogućnost potpunog oslobođenja od pla-
prihvaćanja deklaracije za puštanje robe u slobodan
ćanja carine.
promet.
▶ Primjena ATA karneta, kao i izgled istog pro-
Na obračunati carinski dug obračunavaju se i zate-
pisana je Aneksom A Konvencije o privremenom
zne kamate, osim u slučaju kada je izričito navedeno
uvozu.
da se iste ne naplaćuju temeljem čl. 227. Uredbe. Pri
tome, kamate se obračunavaju mjesečno, počevši od ▶ ATA karnet se sastoji od više listova, pri čemu
prvog dana slijedećeg mjeseca u kojem je uvozna roba, broj i vrsta istih ovisi o broju država kroz koje roba
za koju nastaje carinski dug, prvi puta stavljena u od- prolazi u provozu odnosno o broju država u koje
nosni carinski postupak, pa do posljednjega dana u se roba privremeno uvozi odnosno izvozi.
mjesecu u kojem je carinski dug nastao.
▶ ATA karnete u RH izdaje i ovjerava Hrvatska
gospodarska komora.
▶ ATA karnet se izdaje s rokom važenja koji ne
može biti dulji od jedne godine od datuma izda-
vanja.
Zaključite s TEB-om Ugovor o poslovnom

savjetovanju za 2011!
neograničen broj telefonskih konzultacija sa TEB-ovim
savjetnicima uz PIN
128 neograničen broj pisanih odgovora na Vaša pitanja
sudjelovanje na 10-ak TEB-ovih seminara godišnje bez
plaćanja
korištenje TEB-ovog web portala uz PIN
poslovne obavijesti putem e-mail-a i druge pogodnosti
u cijenu je uključena i pretplata na TEB-ova izdanja:
• časopis “Financije i porezi”
• TPP - TEB-ov priručnik o porezima sa svim dopunama
• ZMF - Zbirka misljenja Ministarstva financija sa svim dopunama
• TEB-ovi priručnici na seminarima
Uštedite i do 15.000,00 kn godišnje

mr. sc. Josip Tomašić,
dipl. ing., Rijeka
Razvrstavanje vina
u carinsku tarifu na razini
Kombiniranog nazivlja
Na robu koja se uvozi u carinsko područje Republike Hrvatske (u
1
nastavku: RH) plaća se carina prema Carinskoj tarifi i odredbama
2 3
propisanim Carinskim zakonom i Zakonom o carinskoj tarifi.
Carinska tarifa RH obuhvaća sustav nazivlja i brojčanog
označavanja robe preuzet iz Kombiniranog nazivlja Europske
mr. sc. Josip Tomašić | Razvrstavanje vina u carinsku tarifu na razini Kombiniranog nazivlja
unije te dodatnu podjelu koja se u cijelosti ili djelomično
temelji na Kombiniranom nazivlju. O razvrstavanju vina
u određeni tarifni broj i drugim specifičnostima autor
potanje piše u članku.
U carinskoj tarifi za 2010. struktura vina pod pritiskom, vina EU podrijetla

podjele tarifnog broja 2204 na razi- nisu u potpunosti odvojena od vina po-
ni Kombiniranog nazivlja (u nastavku: drijetlom iz drugih zemalja.
KN) je bitno promijenjena tako da goto- Dosadašnja podjela na kvalitetna i
vo nema podbroja koji nije doživio pro- stolna vina je napuštena, a uvedene su
mjenu. Uzrok promjena je nova organi- četiri nove kategorije vina:
zacija tržišta vina u Europskoj uniji (u
1. vina sa zaštićenom oznakom izvor-
nastavku: EU). Treba imati na umu da nosti,
KN ne služi samo za carinsku tarifu i sta- 2. vina sa zaštićenom oznakom zemljo-
tistiku vanjske trgovine EU nego i za sta- pisnog podrijetla,
tistiku trgovine između zemalja članica 3. ostala sortna vina,
EU-a, kao i za spomenutu organizaciju 4. ostala vina.
unutarnjeg tržišta EU-a. Prve su tri vrste vina definirane do-
Stoga su velikom većinom podbrojeva datnom napomenom 6 uz poglavlje 22
obuhvaćena: i to vina sa zaštićenom oznakom izvor-
▶ vina proizvedena u EU (od 2204 21 nosti i vina sa zaštićenom oznakom ze-
11 do 2204 21 92 i 2204 29 11 do 2204 mljopisnog podrijetla napomenom 6a,
29 92), a sortna vina napomenom 6b. Prema 129
▶ dok je za vina iz ostalih zemalja osta- tim napomenama, vina sa zaštićenom
lo svega nekoliko podbrojeva (2204 oznakom izvornosti i vina sa zaštićenom
21 93 do 2204 21 98 i 2204 29 93 do oznakom zemljopisnog podrijetla preci-
2204 29 98). A i oni su prilagođeni zno su definirana člancima 118b do 118t
novoj podjeli vina na četiri vrste. Uredbe Vijeća Europskih zajednica br.
Jedino kod pjenušavih vina i drugih 1234/2007 objavljene u Službenim novi-

nama EU serije L br. 299 do 16. 11. 2007.
1
Uredba o Carinskoj tarifi g. na str. 1, dok su ostala sortna vina de-
(Nar. nov., br. 145/09 – 31/10)
2
Carinski zakon (Nar. nov., br. 78/99 – 56/10)
finirana čl. 118z istog propisa. Vina pro-
3
Zakon o carinskoj tarifi izvedena u EU definirana su istim propi-
(Nar. nov., br. 61/00 – 146/08)
UDK 339.13
som i čl. 55 Uredbe Komisije br. 607/2009 objavljenom razvrstavanje vina koje je u carinskoj tarifi podijeljeno
u Službenim novinama EU serije L br. 193 do 24. 07. na puno podbrojeva i na puno razina podjele,4 što po-
2009. na str. 60. Svi su ovi podaci navedeni u spome- djelu čini nepreglednom i vrlo teškom za praćenje. Va-
nutoj dodatnoj napomeni 6 uz poglavlje 22. lja napomenuti da su mnogi podbrojevi KN-a za vino
Bitno je promijenjena i podjela vina prema obujam- dalje podijeljeni na hrvatskoj razini podjele u skladu s
skom udjelu stvarnog alkohola (od sada samo u okviru hrvatskim propisima o vinu, ali ta razina podjele nije
vina podrijetlom iz EU). Dosadašnjih je pet skupina obuhvaćena tablicama br. 1 do 3. Autor teksta, naime,
svedeno na tri: smatra da je, nakon što se pomoću tablica odredi pod-
broj na razini KN-a, relativno lako odrediti potpod-
▶ vina s obujamskim udjelom stvarnog alkohola od
broj na hrvatskoj razini podjele.
15 % i manjim,
▶ vina s obujamskim udjelom stvarnog alkohola ve- U tablici 1 prikazana je podjela pjenušavih vina i
ćim od 15 % ali ne većim od 22 % te, drugih vina pod pritiskom. U tablici 2 su ostala vina
▶ vina s obujamskim udjelom stvarnog alkohola ve- (osim onih iz tablice br. 1) u posudama obujma 2 l ili
ćim od 22 %. manjeg, a tablici 3 su ostala vina (osim onih iz tablice
Ukinuta je dosadašnja podjela na vina s obujam- br. 1) u posudama obujma većeg od 2 l. Pregled pod-
skim udjelom stvarnog alkohola do 13% i ona s obu- brojeva za hrvatska vina i za vina iz zemalja koje nisu
jamskim udjelom stvarnog alkohola od 15 do 18 %. članice EU-a nalazi se u tablici 5.
Ovaj tekst, posebno tablice kao njegov najvažniji Tablice služe za brzo snalaženje i točno razvrstavanje
dio, ima za cilj pojednostavljeno i pregledno prikazati vina u podbrojeve carinske tarife.
Tablica 1. Klasifikacija pjenušavih vina i drugih vina pod pritiskom

Vina prema dodatnim U spremnicima obujma:
Vrsta vina Podvrsta vina
napomenama 2 l ili manjeg većeg od 2l
2204 10 11 2204 10 11
Zaštićene oznake Poimenično
i 2204 10 91 i 2204 10 91
izvornosti
Ostala 2204 10 93 2204 10 93
Pjenušavci (pod pritiskom od 3
Zaštićene oznake zemljo-
bara ili većim) 2204 10 94 2204 10 94
pisnog podrijetla
Ostala sortna vina 2204 10 96 2204 10 96
Ostala vina 2204 10 98 2204 10 98
Zaštićene oznake
2204 21 06
izvornosti
U bocama s gljivastim čepom ili
drukčije punjena zbog poveća- Zaštićene oznake zemljo-
2204 21 07 2204 29 10
nog pritiska od 1 bara i većeg, pisnog podrijetla
ali manjeg od 3 bara Ostala sortna vina 2204 21 08
Ostala vina 2204 21 09
Tablica 2. Klasifikacija vina iz tar. broja 2204 carinske tarife (osim pjenušavih i vina iz podbroja 2204 21 10 te
130 mošta od vina) u posudama obujma 2 l ili manjeg (podbroj 2204 21 HS-a)
Obujamski udjel stvarnog alkohola u postocima:
Boja vina Vrsta vina Podvrsta vina
≤ 15 % > 15 ≤ 22 % > 22 %
2204 21 11 do 2204 21 85 do
Zaštićene oznake izvornosti Poimenično
2204 21 37 2204 21 89
iz EU:
Ostala 2204 21 38 2204 21 90
Bijela: Zaštićene oznake zemljopi- 2204 21 85 do 2204 21 92
2204 21 79
snog podrijetla iz EU 2204 21 90
Ostala sortna vina iz EU 2204 21 81 2204 21 91
Ostala vina iz EU 2204 21 83 2204 21 91
4
Čak na osam razina podjele.
Nastavak tablice 2.
≤ 15 % > 15 ≤ 22 % > 22 %
Zaštićene oznake izvornosti i
zaštićene oznake zemljopi- 2204 21 93 2204 21 93 2204 21 93
Bijela: snog podrijetla izvan EU
Ostala sortna vina izvan EU 2204 21 95 2204 21 95 2204 21 95
Ostala vina izvan EU 2204 21 97 2204 21 97 2204 21 97
2204 21 42 do 2204 21 85 do
2204 21 77 2204 21 89
iz EU:
Ostala 2204 21 78 2204 21 90
Zaštićene oznake zemljopi- 2204 21 85 do 2204 21 92
2204 21 80
Crna i Ostala sortna vina iz EU 2204 21 82 2204 21 91
ružičasta: Ostala vina iz EU 2204 21 84 2204 21 91
mr. sc. Josip Tomašić | Razvrstavanje vina u carinsku tarifu na razini Kombiniranog nazivlja
snog podrijetla izvan EU
Značenje znakova u tablici: ≤ manje od ili jednako … (najviše); > više od ...
Tablica 3. Klasifikacija vina iz tar. broja 2204 carinske tarife (osim pjenušavih i vina iz podbroja 2204 29 10 te
mošta od vina) u posudama obujma većeg od 2 l (podbroj 2204 29 HS-a)
≤ 15 % > 15 ≤ 22 % > 22 %
2204 29 11 do 2204 29 85 do
2204 29 17 2204 29 89
iz EU:
Ostala 2204 29 18 2204 29 90
2204 29 79
Ostala sortna vina iz EU 2204 29 81 2204 29 91
Bijela:
Ostala vina iz EU 2204 29 83 2204 29 91
2204 29 42 do 2204 29 85 do
2204 29 48 2204 29 89
iz EU:
Ostala 2204 29 78 2204 29 90 131
2204 29 80
Crna i Ostala sortna vina iz EU 2204 29 82 2204 29 91
ružičasta: Ostala vina iz EU 2204 29 84 2204 29 91

Značenje znakova u tablici: ≤ manje od ili jednako … (najviše); > više od ...
Tablica 4a. Podjela mirnih vina iz čl. 5 Zakona o vinu (Nar. nov., br. 96/03)
1. stolna
2. kvalitetna: a) obična
b) arhivska (čl. 6 Zakona)
3. vrhunska u širem smislu riječi: a) obična vrhunska u užem smislu riječi: 1. s kontroliranih i ograničenih vinorodnih područja
2. s kontroliranih i ograničenih specifičnih vinorodnih
područja
b) obična predikatna (čl. 7 Zakona)
c) arhivska (čl. 6 Zakona): 1. vrhunska u užem smislu riječi
2. predikatna
Tablica 4b. Podjela mirnih vina iz čl. 5. Zakona o vinu Tablica 5. Podbrojevi za hrvatska vina i za vina iz
Red. br. Vrsta vina zemalja koje nisu članice EU-a
1. - stolna U spremnicima obujma:
Vrsta vina
2. - kvalitetna 2 l ili manjeg većeg od 2 l
2a. - - obična Pjenušavci
2b. - - arhivska (čl. 6. Zakona) (pod pritiskom od 3 2204 10 98 2204 10 98
bara ili većim)
3. - vrhunska u širem smislu riječi:
U bocama s glji-
3a. - - obična vrhunska u užem smislu riječi: vastim čepom ili
- - - s kontroliranih i ograničenih vinorodnih drukčije punjena
3a1. zbog povećanog 2204 21 09 2204 29 10
područja
pritiska od 1 bara i
- - - s kontroliranih i ograničenih specifičnih
3a2. većeg, ali manjeg
vinorodnih područja
od 3 bara
3b. - - obična predikatna (čl. 7. Zakona)
Ostala bijela vina 2204 21 97 2204 29 97
3c. - - arhivska (čl. 6. Zakona)
Ostala crna i
3c1. - - - arhivska vrhunska u užem smislu riječi 2204 21 98 2204 29 98
ružičasta vina
3c2. - - - arhivska predikatna
Prema mišljenju Ministarstva financija - Carinske jedan podbroj ovisno o kombinaciji boje vina i veličini
uprave vina proizvedena u zemljama koje nisu člani- posude u kojoj je vino, bez obzira na kakvoću i jakost
ce EU ne zadovoljavaju odredbe dodatne napomene (obujamski udjel stvarnog alkohola) vina.
6 uz poglavlje 22 (jer ne udovoljavaju europskom za- Kako su i podbrojevi navedeni u prethodnom od-
konodavstvu) pa vina iz tih drugih zemalja nije mo- lomku, a i drugi dalje podijeljeni na hrvatskoj razini
guće razvrstati pod pojmovima „vina sa zaštićenom podjele, kao pomoć u razvrstavanju na toj razini po-
oznakom izvornosti“, „vina sa zaštićenom oznakom djele mogu poslužiti tablice br. 4a i 4b u kojima je pri-
zemljopisnog podrijetla“ i „sortna vina“, te su podbro- kazana domaća, hrvatska podjela mirnih vina.
jevi 2204 21 93 do 2204 21 96 i 2204 29 93 do 2204 29
Pjenušava vina iz RH i iz zemalja koje nisu člani-
132 96 „prazni“, u njih se ne može deklarirati nikakva vina.
ce EU razvrstava se u podbroj 2204 10 98 bez obzira
Nakon ove konstatacije zaključak je da se bijela vina u
na boju vina, a druga vina pod pritiskom iz navede-
posudama obujma 2 l ili manjeg koja nisu proizvedena
nih zemalja u podbroj 2204 21 09 ako su u posudama
u EU razvrstava u podbroj 2204 21 97 KN-a, a crna
obujma 2 l ili manjeg, a ako su u većim posudama u
i ružičasta u podbroj 2204 21 98 KN-a. Bijela se pak
podbroj 2204 29 10 KN-a. Ovaj je posljednji podbroj
vina u posudama obujma većeg od 2 l koja nisu proi-
za sva druga vina pod pritiskom bez obzira na podrije-
zvedena u EU razvrstava u podbroj 2204 29 97 KN-a,
tlo, iz EU-a kao i iz zemalja koje nisu članice EU-a.
a crna i ružičasta u podbroj 2204 29 98 KN-a. Dakle,
razvrstavanje hrvatskih mirnih vina (koja nisu pjenu-
šava) u izvozu i vina iz zemalja koje nisu članice EU-a

u uvozu je jednostavno, jer na razini KN-a postoji po
Gordana Sedmak –
Jednačak, dipl. oec.
Sisak
Objedinjena/zajednička
nabava u lokalnim
jedinicama (II. dio)
U prvom dijelu članka, objavljenom u prošlom broju, auto-
rica je dala opis modela sustava objedinjene/zajedničke jav-
ne nabave, uz navođenje značajnih prednosti takvog modela
javne nabave i za lokalne jedinice. Nastavno, u ovom dije-
Gordana Sedmak – Jednačak | Objedinjena/zajednička nabava u lokalnim jedinicama (II. dio)

lu članka dajemo pregled aktivnosti vezanih uz osnivanje
Odjela centralne/središnje javne nabave grada i konkretne
primjere pojedinih dokumenata koje je potrebno sačiniti
radi prijenosa ovlasti na središnje tijelo.
1. Osnivanje Odjela central- Opis poslova Odsjeka objedinjene

ne središnje javne nabave nabave za upravu, ustanove i
trgovačka društva
Aktivnosti vezane uz osnivanje Odjela - utvrđivanje ukupnih potreba prema
centralne/središnje javne nabave su slje- pojedinačnim zahtjevima (na godiš-
deće: njoj razini) od subjekata sudionika
▶ kreiranje te od nadležnog tijela grada zajedničke nabave, po utvrđenim ka-
prihvaćanje modela centralne/središnje tegorijama roba, usluga,
javne nabave, - uspostavljanje baze podataka vezane
▶ implementacija modela kroz informa- uz zahtjeve obveznika prema nabav-
tički sustav, nim kategorijama,
▶ rješavanje kadrova i osnivanje odjela, - koordinacija aktivnosti između ob-
veznika/sudionika zajedničke nabave,
▶ edukacija kadrova za rad u informatič-
- utvrđivanje ukupne procijenjene vri-
kom sustavu prihvaćenog modela.
jednosti predmeta nabave za objedi-
Kod formiranja Odjela centralne/ njenu nabavu i prijedlog uvrštavanja
središnje javne nabave treba voditi raču- u jedinstveni Plan nabave Grada
na da se uspostavi hijerarhijski sustav (donosi ga gradonačelnik), a suklad- PROČITAJTE VIŠE...
profesionalnosti rada i odgovornosti. no osiguranim ukupnim financijskim 133
Poslove treba tako posložiti da odgovor- sredstvima, G. Sedmak - Jednačak:
nost i profesionalnost dođe do punog - prije pokretanja postupaka nabave - Objedinjena/za-
izražaja. Dapače, Zakon o javnoj nabavi1 pribavljanje pojedinačnih odluka o jednička nabava u
(u nastavku: Zakon) tu nam daje punu početku postupka i ovlaštenje za na- lokalnim jedinicama
podršku.
bavu (u obliku jednog ili dva akta) od (I. dio),

Koncepcija Odjela centralne/središ- svakog sudionika zajedničke nabave FIP 10/10
nje javne nabave obuhvaća sljedeće opise (proračunskih korisnika),
poslova: - izrada jedinstvene Odluke o počet-
1
ku postupka nabave (donosi je gra-
Zakon o javnoj nabavi
(Nar. nov., br. 110/07 i 125/08) donačelnik), gdje se navodi da se radi
UDK 339.132
Javna nabava | Financije i porezi
o postupku objedinjene nabave koji Grad provodi DKOM-om u svezi eventualnih žalbi,
za proračunske korisnike (poimence, a što je vezano - uspostava evidencije po postupcima (naznaka faze
za potrebe za pojedinim predmetom nabave), izrade u kojoj se nalazi predmet nabave),
- izrada dokumentacije za nadmetanje, - praćenje sklapanja ugovora i elektronička objava
- provođenje postupaka nabave, istih.
- izrada prijedloga Odluke o odabiru/poništenju,
- pisanje očitovanja i sva ostala zakonska prepiska Odsjek specifične nabave uprave grada
sa DKOM-om u svezi eventualnih žalbi, obuhvaća sljedeće poslove
- uspostava evidencije po postupcima (naznaka faza
izrade u kojoj se nalazi predmet nabave), - utvrđivanje potreba prema specifičnim nabavkama
- praćenje sklapanja ugovora i elektronička objava u pojedinim odjelima Grada (komunalni, poljopri-
istih, te praćenje ušteda temeljem objedinjene na- vreda, lokalna samouprava, informiranje),
bave. - uspostava baze podataka vezane uz specifične naba-
ve po odjelima uprave,
- utvrđivanje procijenjenih vrijednosti predmeta naba-
Opis poslova Odsjeka specifičnih nabava
ve i prijedlog za uvrštavanje u jedinstveni Plan naba-
ustanova i trgovačkih društava ve Grada, a sukladno pojedinačnim prijedlozima
Nabavke koje su vezane uz djelatnost, kako usta- Odjela i osiguranim sredstvima u proračunu Gra-
nova tako i trgovačkih društava te se ne mogu sve- da,
sti na zajednički nazivnik, zbrojiti i tako nabaviti kroz - izrada prijedloga Odluke o početku postupka naba-
objedinjenu nabavu, zovemo specifičnim nabavama. ve,
Činjenica je da je nabava roba, radova i usluga za svako - izrada dokumentacije za nadmetanje (tehnička pod-
trgovačko društvo ili ustanovu specifična i unificirana, loga struke iz pojedinih odjela),
te se teško može objediniti. - provođenje postupaka specifične nabave uprave,
- izrada prijedloga Odluka o odabiru/poništenju,
Svaka djelatnost ima svoje određene karakteristike i
- pisano očitovanje i sva zakonska prepiska sa DKOM–
samim time i nabavu koje se ne mogu unificirati. Tako-
om u svezi eventualnih žalbi,
đer, i te nabavke ćemo provoditi, ali kroz poseban odsjek
- uspostava evidencije po predmetima (naznaka faze
Odjela centralne/središnje javne nabave.
izrade u kojoj se nalazi predmet nabave),
Odsjek specifičnih nabava ustanova i trgovačkih dru- - praćenje sklapanja ugovora i elektronička objava
štava imao bi u svom djelokrugu rada sljedeće poslove: istih.
- utvrđivanje potreba za specifičnim nabavama u
ustanovama grada (I. faza) i trgovačkim društvima
2. Pripremne radnje
(II. faza),
- uspostava baze podataka vezane za specifične naba- Pripremne radnje su jako bitne, jer bez njihove pra-
ve po subjektima, vilne postavke upitna je daljnja razrada i konačni uspjeh
- utvrđivanje procijenjenih vrijednosti predmeta čitavog sustava. Kao što smo u ranijem pisanju spome-
nabave za koje se ide u specifičnu nabavu i prijedlog nuli, neki su gradovi ušli u sustav takvog nabavnog pro-
134 uvrštavanja u jedinstveni Plan nabave Grada, a su- cesa i polučili uspjehe na financijskom polju te sa sobom
kladno pojedinačnim planovima nabave ustanova i nose iskustva iz tog obimnog posla.
osiguranim financijskim sredstvima, Iz primjera ostalih gradova koji su krenuli u zajed-
- pribavljanje ovlaštenja za nabavu, ničku nabavu vidljivo je da su oni bili svjesni činjenice,
- izrada prijedloga Odluke o početku postupka naba- da u početku nisu u mogućnosti objediniti apsolutno sve
ve, nabave te su započeli postupak uvođenjem sustava obje-
- izrada dokumentacije za nadmetanje (tehničku dinjene nabave za nekoliko grupa proizvoda i uslu-
podlogu osiguravaju ustanove i trgovačka društva), ga (npr. uredsku opremu i namještaj, školski namještaj,
- provođenje postupaka nabave, komunikacijsku opremu, usluge fiksne telefonije, usluge
- izrada prijedloga odluka o odabiru/poništenju, korištenja interneta, usluge mobilne telefonije, lož ulje
- pisanje očitovanja i sva ostala zakonska prepiska sa ekstra lako, gorivo diesel i sl.).
Financije i porezi | Javna nabava
Napominjemo da kod sastavljanja baze nabavnih

II.
kategorija treba dobro razlučiti s kojim kategorija- Roba pod toč. 5. Gorivo al. 5. – Lož ulje ekstra lako
ma krenuti, odnosno u suradnji s obveznicima zajed- odnosi se na proračunske korisnike – osnovne škole i ustanove
ničke nabave preciznije definirati pojedine robe i usluge predškolskog odgoja/dječje vrtiće koji imaju grijanje putem
ovog energenta.
pa čak ako je potrebno i unutar pojedinih kategorija, Usluga pod točkom 6. - Prijevoz učenika osnovnih škola
kako bi se odmah na početku neutralizirale mogućnosti odnosi se na obvezu besplatnog prijevoza učenika osnovnih
škola od strane Grada, pa se na ovaj način/javnim nadmeta-
različitog pristupa od strane ponuditelja, odnosno razli-
njem odabire tvrtka – prijevoznik koji će pružiti uslugu za 9
čitog nuđenja. Znači, treba izvršiti strateško planiranje i škola na području Grada.
izradu strateškog kataloga odnosno donošenje Odluke/ Roba pod rednim brojem 7. i 8. - Svježe voće i povrće, te
meso i mesne prerađevine/odnosi se na proračunske korisni-
Zaključka o određivanju roba i usluga/nabavnih kate- ke/dječje vrtiće, jer se na ovaj način javnim nadmetanjem
gorija za koje se nabava provodi objedinjeno na razini odabiru tvrtke ponuditelji tih artikala za 5 vrtića.
grada. Ostale navedene kategorije primjenjuju svi ostali obve-
znici objedinjene nabave koji će biti definirani posebnim
aktom i s kojima će se potpisati Sporazum.
Primjer 1. Zaključak o nabavnim kategorijama

za koje se provodi objedinjena nabava III.
Proračunski korisnici dužni su izraditi i donijeti Plan
nabave roba, radova i usluga za tekuću godinu postupajući
Na temelju čl. ___ Statuta Grada _____________, a vezano sukladno čl. 13. st. 1. Zakona o javnoj nabavi te ga dostaviti
uz čl. 13. Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 110/07 na uvid Gradu kao nositelju objedinjene nabave, kao i
i 125/08), Gradonačelnik Grada _____________, dana eventualne daljnje izmjene i dopune Plana nabave tijekom
____________ donio je godine.
ZAKLJUČAK IV.
O ODREĐIVANJU ROBA I USLUGA (nabavnih kategorija) ZA Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja.
KOJE SE NABAVA PROVODI OBJEDINJENO NA NIVOU GRADA
I. Gradonačelnik:
Robe i usluge (nabavne kategorije) za koje će se provesti po- ___________________
stupci nabave na razini Grada _______________ su sljedeće:
1. Nabava uredskog materijala:
- papira Napominjemo, da se osim roba i usluga kao nabav-
- tonera na kategorija mogu evidentirati i radovi, npr. tekuće i
- pisaćeg pribora
- obrazaca
investicijsko održavanje objekata u vlasništvu Grada –
2. Potrošni materijal: zgrada dječjih vrtića (zamjena dotrajalih stolarija u ne-
- sredstva za čišćenje i održavanje koliko vrtića), zatim zamjena dotrajalih ravnih krovova
- materijal za higijenske potrebe
3. Telekomunikacijske usluge u pokretnoj i
koji prokišnjavaju sa kosim krovovima na više zgrada
nepokretnoj mreži i usluge interneta osnovnih škola i sl. Tako je moguće izvršiti objedinjenu
- usluge mobilne telefonije nabavu za više proračunskih korisnika i dobiti jeftiniju
- usluge fiksne telefonije
- usluge interneta ponudu i polučiti uštedu te preostala sredstva prenami-
- usluge prijenosa podataka jeniti za nešto drugo što je na listi prioriteta.
4. Poštanske usluge
- u vezi s pismima
- u vezi s paketima Primjer 2. Sporazum o provođenju objedinjene
- u vezi s novinama i stručnim časopisima nabave
5. Usluge osiguranja 135
- osiguranje osoba/djelatnika Naručitelj Grad ________, adresa ___________ kojeg
- osiguranje opreme zastupa Gradonačelnik _____________ (u nastavku: Grad), kao
- osiguranje nekretnina centralno/središnje tijelo nabave s jedne strane,
- osiguranje vozila i s druge strane
6. Grafičke i tiskarske usluge ustanove (poimenični nazivi ustanova s adresama ustanova,
7. Gorivo te imenima osoba koje ih zastupaju)
- motorni benzin eurosuper 98 i trgovačka društva (poimenični nazivi trgovačkih društava

- motorni benzin super plus 98 s adresama, te imenima osoba koje ih zastupaju)
- motorni benzin BMB 95 dana _________ sklopili su sljedeći
- gorivo diesel – eurodisel
- lož ulje ekstra lako SPORAZUM
8. Prijevoz učenika O PROVOĐENJU OBJEDINJENE NABAVE ROBA I
9. Svježe voće i povrće USLUGA U PRORAČUNSKOJ ___________ GODINI
10. Meso i mesne prerađevine
kroz institut centralnog/središnjeg tijela za nabavu omo-

I.
Grad, po ovlaštenju gore navedenih ustanova i trgovačkih
gućio da Grad kao naručitelj za naručitelje koji su ga
društava, provodi postupak objedinjene nabave u njihovo ime ovlastili sklapa godišnje ugovore ili okvirne sporazume.
i za njihov račun. Aktom u obliku Sporazuma uređuju se odnosi u objedi-
II.
Strane ovog Sporazuma, kao sudionici u postupku objedinjenoj nabavi, s time da se za svaki pojedini predmet na-
njene nabave s ciljem ostvarenja najpovoljnije cijene robe bave donose sve odluke sukladne odredbama Zakona.
i usluga za kojima su iskazali potrebe, sukladno Zakonu o
javnoj nabavi (Nar. nov. br. 110/07 i 125/08), u ___________ Prvi zadatak je utvrđivanje/snimanje stanja i potre-
godini sporazumni su nabaviti sljedeće robe i usluge: ba za određenim predmetom nabave koji će se nabavlja-
- komunikacijsku opremu
- usluge korištenja interneta,
ti objedinjeno. Od svih subjekata koji će biti sudionici
- usluge mobilne telefonije, odnosno obveznici zajedničke nabave najprije se tra-
- školski namještaj, že podaci o:
- uredski materijal,
- prehrambene proizvode i - potrebama za dotičnom robom, uslugama i radovi-
- sredstva za osobnu higijenu. ma na godišnjem nivou,
III.
Sukladno čl. 2. toč. 13. Zakona o javnoj nabavi, ustanove i
- ujedno što se tiče stanja, tražiti odgovor da li postoji
trgovačka društva kao naručitelji, ovlašćuju Grad da u njihovo važeći okvirni sporazum za dotični predmet naba-
ime i za njihov račun sklapa ugovore i okvirne sporazume za ve, a koji je potpisan prethodnih godina, te na koji
nabavu roba i usluga koje su utvrđene kao nabavne kategorije.
IV. rok je on sačinjen (2, 4 ili više godina iz opravdanih
Prema Zakonu o javnoj nabavi, Grad u položaju central- razloga vezanih uz predmet nabave) odnosno do kada
nog/središnjeg tijela za nabavu, prihvaća donositi odluke
on traje?
o početku nabave za svaki predmet nabave, kao i odluke o
odabiru odnosno poništenju nadmetanja. Međutim, treba dobro razmisliti da li raskinuti takve
U postupcima objedinjene nabave odgovorna osoba je
Gradonačelnik.
prije sklopljene okvirne sporazume, ili kod tih subjekata
V. pričekati da ti sporazumi prestanu vrijediti. Za te spora-
U odnosu na sklapanje ugovora o javnoj nabavi roba i uslu- zume je proveden postupak nadmetanja, koji je polučio
ga, narudžbi i isporuka roba i usluga, plaćanja i izvršavanja
pojedinih ugovora o javnoj nabavi, u smislu Zakona o javnoj
najpovoljniju ponudu, te je riskantno sada ići na njihovo
nabavi, svaki sudionik objedinjene nabave (svaka ustanova i ukidanje (makar oni ne predstavljaju ugovornu obvezu),
svako trgovačko društvo) zadržava položaj i ovlasti naručitelja. jer se može desiti da se po novom postupku dobije lošija
VI.
Stručne poslove oko izrade dokumentacije za nadmetanje cijena za istu robu, uslugu, radove.
za svaku pojedinu objedinjenu nabavu, te izrade svih akata Zakon u čl. 2. toč. 5. navodi da je svrha okvirnog
koji proizlaze iz postupka nabave, obavlja Grad kroz svoju
centralnu/središnju službu. sporazuma utvrditi uvjete pod kojima se sklapaju ugo-
Podatke za izradu objedinjenog troškovnika, te druge vori tijekom određenog razdoblja, posebice u pogledu
podatke u svezi predmeta nabave za koji se provodi postu-
cijene i prema potrebi, potrebnih količina. Znači, oni ne
pak, daju ustanove i trgovačka društva sudionici zajedničke
nabave. predstavljaju nikakvu ugovornu obvezu, ali kao što i sam
VII. njihov naziv govori predstavljaju okvir ponašanja oda-
Odluku o početku nabave za svaki predmet nabave donosi
Grad/Gradonačelnik u položaju centralnog/središnjeg tijela
branog ponuditelja u pogledu bitnih elemenata, koji se
nabave. ne smiju mijenjati. Na temelju tako dobivenih podataka
Odluka iz st. 1. ove točke, sukladno Zakonu o javnoj naba- od subjekata/sudionika u objedinjenoj nabavi, stvara se
vi, mora sadržavati sljedeće elemente:
1. procijenjenu vrijednost nabave, kvalitetna baza podataka u svezi godišnjih potreba, te
136 2. izvore financiranja (proračunska stavka, stavka finan- okvirnih sporazuma koji su na snazi sa postignutim ci-
cijskog plana), jenama na tržištu.
3. visinu planiranih sredstava,
4. odabrani postupak javne nabave,
5. zakonsku osnovu postupka koji će se provoditi,
6. ovlaštene predstavnike naručitelja (predstavnici ispred 3. Planiranje nabave
Grada, ustanova i trgovačkih društava).
VIII. Planiranje na nivou Grada i subjekata vezano je uz
Ovaj Sporazum stupa na snagu danom potpisivanja. financijska sredstva (donošenje cjelovitog plana nabave
Potpisi sudionika objedinjene nabave: Grad: prema pojedinačnim planovima sudionika zajedničke
nabave).
Kao što je vidljivo iz prethodnog primjera, Zakon je
Financije i porezi | Javna nabava
Primjer 3. Zaključak o prihvaćanju plana nabave osnovi tog okvirnog sporazuma (npr. za dva godišnja
ugovora). Sredstva ne moraju biti u cijelosti osigurana
Na temelju čl. 13. st. 1. Zakona o javnoj nabavi
(Nar. nov., br. 110/07 i 125/08) i čl. ___ Statuta Grada odnosno za dvije godine, da bi se prišlo postupku na-
_________ (Službeni glasnik ______) Gradonačelnik Grada bave. Navedeno potvrđuje i čl. 13. toč. 3. al. 3. Zakona,
_____________ dana ________ donosi slijedeći
koji govori da javni naručitelj smije započeti postupak
ZAKLJUČAK javne nabave i kada nisu osigurana sredstva za naba-
vu, u cijelosti ili djelomično i to kada postupak javne
1. Prihvaća se Plan nabave za _____ godinu.
2. Plan nabave za _____ godinu sastavni je dio ovog Zaključ-
nabave završava sklapanjem okvirnog sporazuma kojim
ka. se ne stvara ugovorna obveza Znači da je u slučajevima
3. Ovaj Zaključak stupa na snagu i primjenu od dana dono- okvirnog sporazuma potrebno osigurati financijska
šenja.
Gradonačelnik sredstva za svaki pojedinačni godišnji ugovor okvir-
nog sporazuma, neposredno prije njegovog sklapanja.
Unutar cjelovitog Plana nabave za ____ godinu, na-

vodi se da će se provoditi postupci zajedničke nabave 4. Ovlaštenje za provedbu postupka
za upravna tijela Grada _______, ustanove čiji je osnivač
Grad i trgovačka društva koja su u vlasništvu odnosno
javne nabave
pretežitom vlasništvu Grada i to: ▶ Primjer iz prakse: Naručitelj je proveo postupak
▶ Predmet nabave – usluge osiguranja osoba/djelatnika, nabave, a da nije tražio ovlaštenja svih subjekata za koje
▶ Procijenjena vrijednost nabave (ukupna bez PDV-a) je provodio postupak. Međutim, u čl. 2. toč. 13 Zakona
- godišnja ili višegodišnja ukoliko se radi o sklapanju navedeno kako je za provođenje zajedničke nabave, od-
okvirnog sporazuma, nosno nabave putem centralnog/središnjeg tijela za na-
▶ Izvori financiranja (naziv proračunske stavke), bavu, potrebna pribaviti ovlaštenja subjekata za koje
▶ Visina planiranih sredstava – ukupna sredstva sa se postupak provodi. Ujedno, čl. 13. st. 1. Zakona odre-
pdv-om, koja su osigurana za izvršenje financijske đuje, da postupak javne nabave započinje donošenjem
obveze iz ugovora o javnoj nabavi, za dotičnu objedi- odluke o početku postupka, dok st. 5. toga članka pro-
njenu nabavu, pisuje što treba sadržavati takva odluka. S obzirom da
▶ Odabrani postupak nabave - npr. otvoreni postupak npr. Grad provodi postupak za druge naručitelje, svi na-
javne nabave sa namjerom sklapanja godišnjeg ugo- ručitelji su dužni dati ovlaštenje da za njih provede pred-
vora ili npr. otvoreni postupak javne nabave sa na- metnu nabavu. Pri tome se ne mora raditi o dva akta, već
mjerom sklapanja okvirnog sporazuma na 2 godine, je moguće i ovlaštenje iz čl. 2 toč. 13. i elemente iz čl. 13.
▶ Zakonska osnova postupka koji će se provoditi - čl. st. 5. Zakona, obuhvatiti u jednom dokumentu. Sama
21. Zakona za otvoreni postupak, uz primjenu čl. 101. dostava plana nabave od strane subjekta za kojeg se
i 102. Zakona ukoliko se sklapa okvirni sporazum, obavlja nabava nije dovoljna, jer on ne sadrži elemente
▶ Način nabave – objedinjena/zajednička nabava za iz ovlaštenja i odluke o početku postupka nabave. Stoga
djelatnike uprave Grada, djelatnike 16 ustanova Gra- u takvom predmetnom postupku nisu ispunjeni svi za-
da (nazivi), te djelatnike 9 gradskih trgovačkih dru- konom utvrđeni uvjeti za provođenje postupka nabave.
štava (nazivi).
Tako se za svaki predmet nabave koji se nabavlja obje- Primjer 4. Ovlaštenje naručitelja centralnom/sre-
137
dinjeno utvrđuju procijenjene vrijednosti i predlaže se dišnjem tijelu za provođenje postupka
uvrštavanje u jedinstveni Plan nabave Grada, kojeg do-
Naručitelj _____________ (naziv i adresa subjek-
nosi Gradonačelnik, a sukladno osiguranim ukupnim ta za kojeg se provodi postupak), kojeg zastupa:
sredstvima. Moramo napomenuti, ukoliko se ide u po- __________________ (ime i prezime fizičke osobe)
Temeljem čl. 2. toč. 13. Zakona o javnoj nabavi (Nar.
stupak nabave s ciljem sklapanja okvirnog sporazuma nov., br. 110/07 i 125/08) dajemo
npr. za dvije godine, tada se u plan nabave unosi uku-
pni iznos planiranih potreba za sve subjekte, za dvije OVLAŠTENJE
godine. Znači izračun procijenjene vrijednosti za okvir- Ovlašćuje se Grad ________________, adresa:
________________________, da kao centralno/središnje
ni sporazum sastoji se od procijenjene vrijednosti svih tijelo provede postupak javne nabave (npr. otvorenim
ugovora, za koje naručitelj predviđa da će se sklopiti na postupkom nabave za predmet nabave: uredski materijal) u
naše ime i za naš račun, sukladno Odluci o početku postupka patente, podrijetlo i sl. moguće u slučaju da se predmet
javne nabave br. ____________.
(Ovlaštenje može glasiti i na sklapanje ugovora odnosno
nabave ne može dovoljno precizno i razumljivo opisati,
okvirnog sporazuma, u kojem slučaju je potrebno u Ovlašte- ali tada treba staviti napomenu odnosno označiti traženi
nju i to naznačiti.) proizvod/uslugu s dodatkom „ ili jednakovrijedan„ (čl.
Ujedno ovlašćujemo Grad ____________ da u naše ime
i za naš račun sklopi ugovor/odnosno okvirni sporazum 70. st. 9. Zakona). U istom čl. 70. ali u st. 10. Zakona
(npr. na dvije godine) za nabavu predmetne robe (uredskog za takve proizvode s naznakom „ili jednakovrijedan„
materijala).
određeno je da se u troškovniku mora ostaviti prazna
U ____________, dana ________ godine
Potpis osobe koja zastupa subjekt za koji se provodi mjesta na pojedinim stavkama, a gdje ponuditelj treba
postupak: navesti podatke o proizvodu i tipu proizvoda kojeg nudi
_____________________
i ostale podatke koji su vezani za taj proizvod. Pritom
naručitelj u dokumentaciji za nadmetanje, odnosno u
Ovaj primjer se odnosi samo na ovlaštenje, znači po- opisu predmeta nabave, mora navesti koji su kriteriji za
trebno je posebno dostaviti i Odluku o početku otvo- ocjenu jednakovrijednosti proizvoda (certifikati koje
renog postupka javne nabave za npr. nabavu uredskog su izdala ovlaštena tijela - neovisni laboratoriji, naziv ti-
materijala s namjerom sklapanja okvirnog sporazuma jela za ocjenu sukladnosti). Znači, ponuditelj obvezno
na dvije godine. Međutim, kao što smo naprijed spo- dostavlja taj dokaz jednakovrijednosti. Međutim, ukoli-
menuli, moguće je ovlaštenje dopuniti s elementima ko na ostavljenim praznim mjestima za upis ponuditelj
iz čl. 13. st. 3. Zakona i tako pokriti sadržaj Odluke o ne upiše nikakve druge proizvode, smatra se da je po-
početku postupka javne nabave. Znači iza teksta ovla- nudio proizvod koji je u dokumentaciji naveden kao
štenja, nastavno navesti sljedeće: primjer uz dodatak „ili jednakovrijedan„.
- procijenjenu vrijednost nabave (bez PDV-a) dotičnog Sažimanje potreba svih subjekata u objedinjeni troš-
subjekta, kovnik za predmet nabave je itekako bitno, jer iz kvali-
- izvore financiranja - pozicija proračuna ili financijskog tetno napravljenog troškovnika potencijalni ponuditelj
plana, može prepoznati kakav se proizvod traži, kakvih karak-
- visinu planiranih sredstava (s PDV-om) dotičnog su- teristika, u kakvoj veličini ambalaže, u kojoj ukupnoj ko-
bjekta, ličini, kakva je dinamika tražene isporuke (da li dnevno,
- dabrani postupak javne nabave i zakonsku osnovu, tjedno, mjesečno), a sve ovisno o potrebama djelatnosti
koju obavljaju. Na taj način potencijalni ponuditelj može
- podatke o ovlaštenom predstavniku dotičnog subjek-
odmah procijeniti da li može konkurirati odnosno da li
ta za kojeg se provodi postupak (jedna osoba kao su-
može ponuditi proizvod koji udovoljava traženim ka-
dionik u povjerenstvu).
rakteristikama.
5. Izrada dokumentacije za nadmetanje Dokumentaciju za objedinjeno nadmetanje izrađu-

je naručitelj, služi kao podloga za pripremu ponuda i
Prije nego se priđe izvršenju svake pojedine nabave, mora sadržavati sve elemente koji su bitni za uspješni
odnosno pokretanja postupka nabave, potrebno je od završetak nadmetanja. To znači da treba navesti da se
svakog sudionika/subjekta objedinjene nabave tražiti, radi o objedinjenoj/središnjoj nabavi za više subjekata.
da sukladno prije dostavljenim potrebama izraženim u Potom, navesti naziv naručitelja (grad, županija), koji će
138 procijenjenim vrijednostima nabave, dostave konkret- provesti postupak kao centralno/središnje tijelo zajed-
ne zahtjeve vezane za pojedine vrste i potrebnu količi- ničke nabave, te poimence za koje subjekte se provodi
nu predmeta nabave. To je potrebno kako bi se sačinio tako objedinjeni postupak. Dokumentaciji za nadmeta-
kvalitetan objedinjeni troškovnik, odnosno potrebno je nje u kojoj se navode upute za izradu ponude, prilaže
prikupiti podatke koji će točno definirati, kakav pred- se objedinjeni troškovnik u čijem se sačinjavanju mora
met nabave – robu/uslugu želimo. Pritom se moramo maksimalno angažirati tehnička struka, kako ne bi došlo
pridržavati zakonske odredbe koja nam govori, da se do grešaka koje bi dovele do poništenja nadmetanja.
nikako u troškovniku ne smije navoditi nazive proi-
zvođača i proizvoda (podrijetlo, marke, tipovi), nego
da se detaljno opišu karakteristike navedenog proizvo-

da. Jedino je upućivanje na određenog proizvođača, na www.teb.hr
Darko Milković, dipl. iur.*
Zagreb
POSLOVNO UVJETOVANI
OTKAZ PREMA NOVOM
ZAKONU O RADU
Vrijeme financijske i gospodarske krize zahtijeva od poslo-
davca prilagođavanje novonastalim uvjetima. U tom se smislu
poslodavci odlučuju na preinake u načinu poslovanja, što če-
sto dovodi do poslovno uvjetovanog otkazivanja većeg broja
ugovora o radu. Autor u članku posebno ukazuje na nove *
Darko Milković, dipl. iur.,
zakonske odredbe o kojima poslodavac mora voditi ra- sudac i predsjednik Građanskog
odjela Županijskog suda u
čuna kod otkazivanja ugovora o radu po ovoj osnovi. Zagrebu
Zakon o radu (u nastavku: ZR )1 u čl. suglasna ugovor bi prestao sporazumom
Darko Milković | Poslovno uvjetovani otkaz prema novom Zakonu o radu

104. propisuje načine prestanka ugovora pa ne bi bilo potrebe za otkazom).
o radu navodeći kao iste: ▶ smrt radni- Stoga možemo slobodno reći da je ot-
ka ▶ istek vremena na koje je sklopljen kaz institut u kojem se sukobljavaju rad-
ugovor o radu na određeno vrijeme ▶ nikovo pravo na rad s jedne strane, i pra-
kada radnik navrši 65 godina života i 15 vo poslodavca na slobodu poduzetništva
godina mirovinskog staža ako se radnik i s druge strane. Upravo zbog potonje či-
poslodavac drukčije ne dogovore ▶ spo- njenice, prava poslodavca na slobodu po-
razum radnika i poslodavca ▶ dostavu duzetništva, redoviti poslovno uvjetovni
pravomoćnog rješenja o priznanju prava otkaz, posebno zaokuplja našu pažnju.
na invalidsku mirovinu zbog opće nes-
posobnosti za rad, ▶ otkaz i ▶ odluku
nadležnog suda.
1. Razlozi za poslovno
Od svih navedenih načina prestanka
uvjetovani otkaz
ugovora o radu, otkaz privlači najviše Radni se odnos temelji na ugovoru
pažnje stručne javnosti pa je stoga to u o radu, kojeg su zaključili poslodavac i
stručnoj literaturi i najčešće zastupljen radnik. Poslodavac ima potrebu za ra-
način prestanka ugovora o radu. Razlog dom radnika, a radnik za ostvarivanjem
tome je što kod otkaza ugovora o radu plaće koja mu se isplaćuje za obavljeni
dolazi do sukoba interesa stranaka ugo- PROČITAJTE VIŠE...
rad.3 Međutim, s vremenom znaju na-
vora o radu. Naime, jedna stranka želi 139
stupiti (nove) okolnosti koje po svojoj
prestanak ugovora o radu, pa je u stvari prirodi onemogućuju poslodavca da M. Brzica: Zbrinjava-
otkaz izraz njene volje u tom smislu,2 a radniku osigura daljnji rad na radnom nje viška radnika,
druga strana s tim nije suglasna (da je mjestu predviđenom ugovorom o radu. FIP 9/10
1
Zakon o radu (Nar. nov., br. 149/09) Te okolnosti ZR svrstava u tri vrste
2
U teoriji se ugovor o radu definira kao «izraz sa-
držaja individualne autonomije u pravcu slobode
otkaznih razloga: gospodarski, tehnički
u zasnivanju radnog odnosa, slobode u određiva- i organizacijski.
nju prava i obveza, u određivanju radnog mjesta
(posla) na kojemu će radnik raditi, u utvrđivanju
3
trajanja radnog odnosa i dr.» Tintić, N. Radno i Stoga je odredbom čl. 5. ZR-a propisana obveza
socijalno pravo, Knjiga prva: Radni odnosi (II), poslodavca radniku dati posao, te mu za obavlje-
Narodne novine, Zagreb, 1972 godine, str.165. ni rad isplatiti plaću.
UDK 349.22
Radno pravo | Financije i porezi
Pod gospodarskim razlozima u sudskoj praksi cijski razlog prema sudskoj praksi može biti ukidanje
susreću se, primjerice: smanjenje tržišta,4 neprofita- neefikasne službe ili odjela, gdje je procijenjeno da nje-
bilnost određene djelatnosti pa i pojedinog radnog govo postojanje nije neophodno kada se poslovi preras-
mjesta,5 smanjenje posla te druge okolnosti koje dovo- podijele.10 Često su to situacije kada velike kompanije
de do prestanka potrebe za radom radnika. Nadalje, u poslove koji ne spadaju u njihovu osnovnu djelatnost,
ovoj vrsti razloga pripada i okolnost da je zbog raskida povjeravaju vanjskim partnerima, npr. poslove čišće-
ugovora o koncesiji poslodavac izgubi koncesijske po- nja, prehrane, zaštite,11 knjigovodstvenih poslova12 i sl.
slove a time i potrebu za radom radnika.6 Koliko je to trend u modernom poslovanju, pokazuje
Možemo reći da gospodarski razlozi predstavljaju činjenica da se čak i poslovi održavanja pogona povje-
okolnosti koje su nastale neovisno o poslovnim po- ravaju vanjskim partnerima. Prije tih promjena bilo bi
tezima poslodavca, ali koje zbog svog (negativnog) dobro da poslodavac izmijeni Pravilnik o radu ili dru-
učinka utječu na daljnje poteze poslodavca jer je, radi gi akt kojim regulira sistematizaciju radnih mjesta.
opstanka na tržištu, prisiljen reagirati. Te se reakcije
često svode na smanjenje troškova proizvodnje kako
2. Obveze poslodavca i kriteriji o
bi se povećala konkurentnost proizvoda, što rezultira
otkazivanjem određenog broja ugovora o radu. U ta- kojima mora voditi računa kod
kvim slučajevima sud prilikom procijene dopuštenosti otkaza
otkaza ugovora o radu, utvrđuje gospodarsku situaciju
Obveza zaposlenja na drugom radnom mjestu
poslodavca i potrebu za radom radnika u vrijeme do-
nošenja odluke o otkazu, odnosno šest mjeseci nakon Prije svega, potrebno je istaknuti da je otkaz ugovo-
toga (arg. čl. 107. st. 7. ZR-a). Stoga ako je poslodavac ra o radu dopušten samo kao krajnje sredstvo (ulti-
u tom razdoblju na radnom mjestu radnika zaposlio ma ratio), odnosno ako se radi o stvarnom ukidanju
novog radnika, otkaz je nedopušten,7 ali činjenica da je određenih poslova pri čemu se radnik čiji se ugovor
poslodavac nakon proteka tog vremena zaključio ugo- o radu otkazuje ne može zaposliti na drugom rad-
vor o radu s novim radnicima, ne utječe na zakonitost nom mjestu (čl. 107. st. 2. ZR-a). Nadalje, poslovno i
odluke o otkazu.8 osobno uvjetovani otakaz dopušten je samo ako se niti
obrazovanjem ne može osposobiti za rad na drugim
Za tehničke razloge možemo reći da se radi o
poslovima, odnosno ako postoje okolnosti zbog kojih
okolnostima koje su nastale uvođenjem nove tehnolo-
nije opravdano očekivati od poslodavca da obrazuje ili
gije, uslijed kojih je došlo do viška radnih mjesta. Naj-
osposobi radnika za rad na nekim drugim poslovima
češće je to kod uvođenja automatizirane proizvodnje ili
(čl. 107. st. 4. ZR-a).13
kompjutorskih sistema u poslovanje. Za razliku od gos-
podarskih razloga koji su direktno uvjetovani vanjskim
okolnostima, tehnički razlozi otkazivanja nastaju kao Kriteriji kod otkazivanja
posljedica aktivnosti samog poslodavca, usmjerene ka Pri odlučivanju poslodavac mora voditi računa o
unapređenju dotadašnjeg načina poslovanja.
Organizacijski razlozi podrazumijevaju promje- 9
Vs, Rev- 1638/98 od 14.1.1999. Izbor 1- 99
10
nu organizacije poslovanja. Pravo je poslodavca da Vs, Rev 1802/01 od 21.5.2002. IO VS 2002-26 Žs u Zagrebu
organizira proces rada, uključujući pritom mogućnost Gžr-255/02 od 12.8.2003.
140 11
Tako se, primjerice, u odluci Vs, Rev 398/00 od 28.2.2001.
ukidanja radnog mjesta, premještanja na drugo radno navodi da « postoje razlozi za poslovno uvjetovani otkaz kad su
mjesto, a sve suglasno potrebama organizacije rada i se kod poslodavca prestali obavljati poslovi na kojima je radio
(poslovi zaštite) i obavljanje tih poslova povjereno tvrtki kod koje
cilju zbog kojih je sklopljen ugovor o radu.9 Organiza- je radniku omogućeno zasnivanje radnog odnosa».
12
Vs, Revr-635/03-2 od 17.12.2003.
4 13
Tako je, primjerice, u odluci Županijskog suda u Zagrebu Gž- Obzirom da se obrazovanjem radnici mogu osposobiti za rad na dru-
6373/01 od 26.8.2003. godine istaknuto da « u smislu odredbi gim poslovima i na taj način zadržati radno mjesto, za pretpostaviti
čl. 106. Zakona o radu poslovno uvjetovani otkaz može se dati, da će radnici međusobno konkurirati za obrazovanje a time i prigo-
primjerice, ako su na tržištu nastale takve promjene za poslodavca varati listi odabranih ako nisu među njima. Međutim, poslodavčevo
da poslodavac radi opstanka poduzeća mora otpustiti radnika». je autonomno pravo, koga će uključiti u dodatno osposobljavanje.
5 Tako se u odluci Žs u Zagrebu, Gžr-2240/02 od 2.9.2003. ističe da
Vs, Revr -605/02 od 9.4.2003. Izbor 1-03
6 je «U postupku dokazano da je tuženik provodio internu edukaciju, a
Žs u Zagrebu Gžr-255/02 od 12.8.2003.
7 pravilan je stav suda prvog stupnja da je poslodavčevo pravo odlučiti
Vs, Revr-361/04-2
8 koga će od svojih radnika uključiti u taj program.»
Vs, Revr -605/02 od 9.4. 2003. Izbor 1-03
Financije i porezi | Radno pravo
▶ trajanju radnog odnosa ▶ starosti ▶ invalidnosti i ▶ radnika (čl. 107. st. 5. ZR-a).
obvezama uzdržavanja koje terete radnika (čl. 107. st. Poslodavac koji je poslovno uvjetovanim otkazom
3. ZR-a). U vezi s ovim obvezama poslodavca, u praksi otkazao radniku, ne smije šest mjeseci na istim poslo-
se pojavljuju dvojbe glede ispunjenja istih. vima zaposliti drugog radnika. Ako u tom razdoblju
U odnosu na obvezu zaposlenja na drugom rad- od šest mjeseci nastane potreba zapošljavanja zbog
nom mjestu, postavlja se pitanje: odnosi li se ta obve- obavljanja istih poslova, poslodavac je dužan ponuditi
za isključivo na onu organizacijsku jedinicu u kojoj je sklapanje ugovora o radu radniku kojem je otkazao iz
radnik radio ili se obveza poslodavca proteže na po- poslovno uvjetovanih otkaza. U slučaju da poslodavac
slodavca u cijelosti? Odgovor bi bio potvrdan u slučaju nekog drugog zaposli, radnik tužbom može tražiti da
kad u drugoj organizacijskoj jedinici poslodavca po- se poslodavcu naloži sklapanje ugovora o radu.
stoji slobodno radno mjesto. Međutim u slučaju da u
drugoj organizcijskoj jedinici nema slobodnog radnog Kriterij invalidnosti
mjesta, ali su u njoj radnici koji su kraće u radnom
odnosu i imaju manje obveze uzdržavanja, ipak sma- Novim je ZR-om, uz dosadašnje kriterije o kojima
tramo da ne bi postojala obveza poslodavca u smislu poslodavac mora voditi računa pri odlučivanju o po-
otkazivanja takvom radniku jer se njegova organizacij- slovno i osobno uvjetovanom otkazu (trajanju radnog
ska jedinici ne ukida, odnosno ne dolazi do ukidanja odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete
njegovog radnog mjesta. Obveza poslodavca odnosi- radnika) dodan novi kriterij – invalidnost. Pored toga,
novi ZR je u kategorije radnika koji uživaju povećanu

la bi se na izbor između radnika čija su radna mjesta
ukinuta, pri čemu je dužan voditi računa o navedenim zaštitu kod otkazivanja, u smislu da poslodavac mora
kriterijima. prethodno pribaviti suglasnost radničkog vijeća,
Sama činjenica da zakonodavac za nepoštivanje svrstao i radnika s invaliditetom.16
navedene obveze nije predvidio posebnu sankciju, S tim u vezi pojavljuju se dva problema:
omogućuje poslodavcu da u obzir uzme i neke druge - zakonodavac ne objašnjava izraz „invalidnost“
kriterije, poput uspješnosti u radu i sl.14 Naime, auto-
- poslodavcu nije omogućeno pravo na saznanje
nomno je pravo poslodavca prema kojim će kriteriji-
ima li neki njegov radnik invalidnost (prema čl. 77.
ma utvrditi višak radnika i kojim će kriterijima dati
st. 1. ZR-a radnik ima obvezu obavijestiti poslodavca
prednost jer smisao odredbe čl. 107. st. 3. ZR-a nije u
samo o privremenoj nesposobnosti za rad).
tome da ograniči slobodu odlučivanja poslodavca tako
da višak radnika mora utvrditi isključivo prema traja- Naime, dosadašnji Zakon o radu priznavao je trajne
nju radnog odnosa, starosti, invalidnosti i obvezama promjene u zdravstvenom stanju radnika prema ZO-
uzdržavanja koja terete radnika. Poslodavac može od- MO-u u smislu opće nesposobnosti za rad, profesio-
luku donijeti uzimajući u obzir i druge kriterije (kva- nalne nesposbnosti za rad i neposrednu opasnost od
litetu, odgovornost, točnost i urednost u radu) pri nastanka invalidnosti.
čemu mora voditi računa o kriterijima navedenim čl. Opća nesposobnost za rad postoji kod radnika
107. st. 3. ZR-a. kome je utvrđen trajni gubitak sposobnosti za rad.
Možemo stoga zaključiti da je poslodavac, pri utvrđi- Profesionalna nesposobnost za rad postoji kod
vanju za kojim radnicima je trajno prestala potreba, radnika kod kojeg je u postupku utvrđivanja invalid- 141
ovlašten ocijeniti kojem će od propisanih kriterija i u nosti, nalazom i mišljenjem, ovlašteni vještak utvr-
kojoj mjeri dati prednost, odnosno postoje li okolno- dio da je njegova radna sposobnost trajno smanjena
sti koje u svojoj ukupnosti dovode pojedine radnike u za više od polovine prema radniku tjelesno i psihički
povoljniji položaj u odnosu na ostale radnike. Pritom zdravom iste ili slične naobrazbe i sposobnosti (čl. 34.
je potrebno istaknuti da poslodavac mora konkretno st. 1. ZOMO-a).
naznačiti koje radnike je uzeo u obzir i kojim se krite- 15

U slučajevima kad se poslodavac zadovoljio općom frazom da je
rijima rukovodio.15 imao na umu radni staž i obveze uzdržavanja radnika kojemu je
otkazao ugovor o radu, a primijenjeni kriteriji su sporni, sud je
Navedene obveze i kriteriji ne primjenjuju se na tijekom postupka dužan raspraviti i utvrditi koji su radnici imali
otkaz ako poslodavac zapošljava manje od dvadeset pravo ostati na radu, a kojima je poslodavac bio ovlašten dati
otkaz.
14 16
VSRH Revr-372/06 od 13.9.2006. Riječ je o čl.150. st.1. ZR-a.
Radno pravo | Financije i porezi
Neposredna opasnost od nastanka invalidnosti radu? Međutim, nismo sigurni da bi propust radnika
postoji kod radnika kod kojega je ovlašteni vještak na- da poslodavca izvijesti o nastupu invalidnosti pred-
lazom i mišljenjem, utvrdio da ga je iz preventivnih stavljao tešku povredu obveza iz radnog odnosa koja
razloga potrebno premjestiti na drugo radno mjesto, bi bila dovoljna za otkaz ugovora o radu.
jer pri obavljanju njegovih poslova uvjeti rada (bez Vidimo da je zakonodavac svojom nepromišljenom
obzira na mjere zaštite na radu koje se primjenjuju i intervencijom doveo poslodavca u vrlo nezahvalan
koje se mogu primijeniti) utječu na njegovo zdravstve- položaj i koji sad prije otkazivanja ugovora o radu kod
no stanje i radnu sposobnost u tolikoj mjeri da postoji svakog radnika trebao posebno provjeriti (izjavom ili
opasnost od nastanka invalidnosti (čl. 36. ZOMO-a). na sličan način) je li mu utvrđena neka vrsta invalidite-
Kad nadležno tijelo HZMO-a utvrdi postojanje neta. U svakom slučaju, ako se htjelo dodatno zaštiti oso-
kih od navedenih promjena u zdravstvenom stanju be s invaliditetom, tada je tom pitanju trebalo pritupiti
radnika, dostavilo bi rješenje poslodavcu koji je tada na sustavan i uređen način, koji pritom ne bi dovodio
dužan postupiti u skaldu s čl. 104. ZR-a (opća nespo- strane ugovora o radu u situaciju da ne mogu biti si-
sobnost za rad), odnosno čl. 78. i 79. ZR-a (profesio- gurne u zakonitost svojih postupaka.
nalna nesposobnost za radi i neposredna opasnost od
nastanka invalidnosti). Primjer 1. Odluka o poslovno uvjetovanom
Nasuprot tome, budući da ZR ne pojašnjava izraz otkazu - gospodarski razlozi
„invaliditet“, supsidijarno će se primjeniti i Zakon o
Na temelju čl. 107. st. 1. toč. 1. Zakona o radu (Nar.
profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba nov., br. 149/09) poslodavac _____________, donio je
s invaliditetom,17 prema kojem postoji preko 20-tak
vrsta invaliditeta. U tom smislu zakonodavac je pogri- ODLUKU
ješio kad nije preciznije naznačio na koje vrste invali- O OTKAZU UGOVORA O RADU
diteta se misli, jer smo sigurni da sve vrste invaliditeta 1. Radniku ______koji obavlja poslove _____ otkazuje
ne opravdavaju posebnu radnopravnu zaštitu u smislu se ugovor o radu sklopljen na neodređeno vrijeme
odredbi ZR-a. Nadalje, liječnik koji utvrdi invaliditet dana ________, zbog poslovno uvjetovanih razloga.
kod radnika, nema obvezu izvješćivanja poslodavca o 2. Ugovor o radu prestaje istekom otkaznog roka u
trajanju od _________, koji počinje teći od dana
tome, a niti ZR ne obvezuje radnika da o tome obavi- dostave ove Odluke.
jesti poslodavca. 3. Radnik ima pravo na otpremninu u visini ______za
Stoga se u praksi može lako dogoditi da posloda- svaku neprekidnu godinu rada provedenu kod poslo-
vac prilikom otkaza ugovora o radu provede postupak davca. (Alt. Radnik nema pravo na otpremninu.)
savjetovanja s radničkim vijećem (nije imao saznanje Obrazloženje
da je radniku kome otkazuje ugovor o radu za vrijeme
radnog odnosa utvrđen invaliditet), a da radnik potom Poslodavac i radnik su dana _______sklopili ugovor o
u sudskom postupku traži utvrđenje otkaza nedopu- radu za obavljanje poslova _______.
štenim jer mu je utvrđen invaliditet pa mu poslodavac Radniku se otkazuje navedeni ugovor o radu jer je
prestala potreba za obavljanjem poslova zbog kojih
u skladu sa čl. 150. st. 1. ZR-a nije ovlašten otkazati
je bio sklopljen ugovor o radu. (Obrazložiti razloge,
ugovor o radu prije nego što pribavi suglasnost rad- primjerice: U prvih devet mjeseci ove godine potražnja
142 ničkog vijeća. proizvoda koje na kojima je radnik u okviru svog rad-
nog mjesta radio, pala je za 70% pa je poslodavac u
Očito da će otkaz biti utvrđen nedopuštenim, prem-
skladu s tim odlučio smanjiti proizvodnju a tim i broj
da poslodavac objektivno nije odgovoran što nije pri- izvršitelja.
bavio prethodnu suglasnost radničkog vijeća pa se Odlučujući između svih radnika koji rade na tim
postavlja pitanje: na koji način osigurati zakonitost poslovima, o radniku za čijim je radom prestala
budućeg postupanja? Da li prilikom sklapanja ugovora potreba, poslodavac je uzeo u obzir kriterije iz čl.
107. Zakona o radu: trajanje radnog odnosa, starost,
o radu obvezati radnika da mora obavijestiti poslodav-
invalidnost i obveze uzdržavanja koje terete radnika.
ca o nastupu eventualne invalidnosti tijekom radnog Na temelju tih kriterija poslodavac je utvrdio da je
odnosa, odnosno tu obvezu propisati pravilnikom o prestala potreba za radom navedenog radnika.
Pritom se posebno ističe da poslodavac radnika ne
17
Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s
invaliditetom (Nar.nov., br. 143/02 i 33/05)
Financije i porezi | Radno pravo
može zaposliti na nekim drugim poslovima, niti ga

može obrazovati ili osposobiti za rad na nekim drugim Obrazloženje
poslovima, niti bi bilo opravdano očekivati da to poslo-
davac u konkretnoj poslovnoj situaciji učini. Poslodavac i radnik su dana __________ sklopili ugovor
o radu za obavljanje poslova ____________.
Prije otkaza poslodavac se savjetovao sa radničkim
vijećem koje se suglasilo sa otkazom ugovora o radu. Radniku se otkazuje navedeni ugovor o radu jer je
(Alt. Radničko vijeće se protivilo otkazu ili se nije prestala potreba za obavljanjem poslova zbog kojih
očitovalo pa se smatra da je suglasno s otkazom). je bio sklopljen ugovor o radu. (Obrazložiti razloge,
primjerice: Poslodavac je odlukom uprave od ________
O otkaznom roku poslodavac je odlučio na temelju odlučio da ne obavlja poslove __________ već da ih
čl. 114. Zakona o radu (Alt. Na temelju kolektivnog povjeri vanjskim partnerima. U skladu s ovom Odlu-
ugovora/ugovora o radu/pravilnika o radu). kom poslodavac je izmijenio i interni akt koji regulira
O pravu na otpremninu odlučeno je na temelju čl. pitanje unutarnje organizacije i sistematizacije.)
119. Zakona o radu (Alt. Na temelju kolektivnog ugo- Budući da je poslodavac mogao samo dio radnika
vora/ugovora o radu/pravilnika o radu). koji su obavljali poslove __________ zaposliti u ostalim
Pouka o pravnom lijeku: organizacijskim jedinicama (njih _____), uzevši u obzir
Protiv ove Odluke radnik može poslodavcu podnijeti kriterije iz čl. 107. Zakona o radu (trajanje radnog
zahtjev za zaštitu prava u roku od 15 dana od dana odnosa, starost, invalidnost i obveze uzdržavanja koje
primitka Odluke. terete radnika), poslodavac je- utvrdio da je prestala
potreba za radom navedenog radnika.
Ako radnik pripada jednoj od kategorija navedenih
u čl. 129. st. 4 Zakona o radu (radnici koji imaju sk- Poslodavac ne može obrazovati ili osposobiti za
lopljen ugovor o radu na određeno vrijeme, radnici rad na nekim drugim poslovima niti bi bilo opravdano

koji su na temelju ugovora o radu upućeni na rad u in- očekivati da to poslodavac u konkretnoj poslovnoj situ-
ozemstvo i radnici na koje se ne primjenjuje niti jedan aciji učini.
kolektivni ugovor), zaštitu povrijeđenog prava može Prije otkaza poslodavac se savjetovao sa radničkim
zatražiti pred nadležnim sudom u roku od 15 dana od vijećem koje se suglasilo sa otkazom ugovora o radu
dana dostave ove Odluke i bez prethodnog podnošenja (Alt. Radničko vijeće se protivilo otkazu ili se nije
zahtjeva poslodavcu. očitovalo pa se smatra da je suglasno s otkazom).
O otkaznom roku poslodavac je odlučio na temelju
Dostaviti: čl. 114. Zakona o radu (Alt. Na temelju kolektivnog
Radniku_________ ugovora/ugovora o radu/pravilnika o radu).
Kadrovski poslovi O pravu na otpremninu odlučeno je na temelju čl.
Arhiva ovdje 119. Zakona o radu (Alt. Na temelju kolektivnog ugo-
Poslodavac vora/ugovora o radu/pravilnika o radu).
___________ Pouka o pravnom lijeku:
Protiv ove Odluke radnik može poslodavcu podnijeti
Primjer 2. Poslovno uvjetovani otkaz - zahtjev za zaštitu prava u roku od 15 dana od dana
primitka Odluke.
organizacijski razlozi
Ako radnik pripada jednoj od tri kategorije nave-
dene u čl. 129. st. 4 Zakona o radu (radnici koji imaju
Na temelju čl. 107. st. 1. toč.1. Zakona o radu (Nar. sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme, radnici
nov., br. 149/09) poslodavac _____________, donio je koji su na temelju ugovora o radu upućeni na rad u in-
ozemstvo i radnici na koje se ne primjenjuje niti jedan
ODLUKU kolektivni ugovor), zaštitu povrijeđenog prava može
O OTKAZU UGOVORA O RADU zatražiti pred nadležnim sudom u roku od 15 dana od 143
dana dostave ove Odluke i bez prethodnog podnošenja
1. Radniku ________, koji obavlja poslove ___________, zahtjeva poslodavcu.
otkazuje se ugovor o radu sklopljen na neodređeno Poslodavac
vrijeme dana __________, zbog poslovno uvjeto- ___________
vanih razloga.
Dostaviti:
2. Ugovor o radu prestaje istekom otkaznog roka u tra-

Radniku_________
janju od ____________, koji počinje teći od dana
Kadrovski poslovi
dostave ove Odluke.
Arhiva ovdje
3. Radnik ima pravo na otpremninu u visini
____________ za svaku neprekidnu godinu rada pro-
vedenu kod poslodavca. (Alt. Radnik nema pravo na
otpremninu.)
Dušanka Marinković
Drača, dipl. iur.
TEB, Zagreb
Skraćeni stečajni
postupak za pravne
osobe bez zaposlenih
Dopunama Stečajnog zakona uvodi se skraćeni stečajni po-
stupak za pravne osobe koje nemaju niti jednog zaposlenog,
a imaju evidentiranu blokadu poslovnog računa u nepre-
kidnom trajanju duljem od 60 dana. Tim dopunama želi se
osigurati učinkovitija provedba stečajeva kao dio reforme
pravosuđa, u cilju poboljšanja vladavine prava, zaštite
vjerovnika i poštivanja ugovora.
Zakon o dopunama Stečajnog zako- Zahtjev za pokretanje skraćenog ste-

na, koji je objavljen u Nar. nov., br. 116 čajnog postupka podnosi se za svaku
od 13 listopada 2010., stupio je na snagu pravnu osobu:
21. listopada 2010. Njime su dopunjene ▶ koja nema zaposlenih,
odredbe Stečajnog zakona1 novom gla- ▶ za koju su ispunjeni uvjeti iz čl. 4. st.
vom X.a, koja se odnosi na skraćeni ste- 4. Stečajnog zakona, što znači da je ri-
čajni postupak. Uz to, utvrđuje se obveza ječ o pravnoj osobi koja je nesposob-
da rješenje o otvaranju stečajnoga pona za plaćanje, tj. koja ima evidenti-
stupka (ne samo skraćenog) sadrži i sat rane nepodmirene obveze kod banke
i minutu otvaranja stečajnog postupka. koja za nju obavlja poslove platnog
Tom dopunom Stečajni zakon usklađuje prometa u razdoblju duljem od 60
se sa Zakonom o financijskom osigura- dana, a koje je trebalo, na temelju
nju2, prema kojem je određivanje vreme- valjanih osnova za naplatu, bez dalj-
na pokretanja stečaja prema satu i minu- njeg pristanka dužnika naplatiti s bilo
ti od važnosti za utvrđivanje valjanosti kojeg od njezinih računa (okolnost
ugovora o financijskom osiguranju. da je dužnik u tom razdoblju imao
sredstava na drugim svojim računi-
ma kojima su se mogle namiriti sve te
1. Pokretanje skraćenog tražbine ne znači da je on sposoban
PROČITAJTE VIŠE... postupka za plaćanje),
144 ▶ za koju nisu ispunjeni uvjeti za po-
mr. sc. J. Čuveljak: Što je Skraćeni stečajni postupak ovlašteno kretanje drugog postupka radi bri-
novoga u Stečajnom je pokrenuti Ministarstvo financija - Po- sanja iz sudskog registra. Tako se ovaj
zakonu, FIP 9/06 rezna uprava. Ova ovlast Porezne uprave skraćeni stečajni postupak ne provo-
vremenski je ograničena, na način da to di za slučajeve za koje je Zakonom o
tijelo takve skraćene postupke može po- sudskom registru3 propisan postupak
D. Madžarac: Osiguranje kretati do 31. prosinca 2012. godine. brisanja društva (npr. ako pravna
potraživanja radnika u
osoba nema imovine ili ako tri godi-
slučaju stečaja poslo- 1
Stečajni zakon (Nar. nov., br. 44/96, 29/99,
davca, FIP 10/08 129/00, 123/03 i 82/06) 3
Zakon o sudskom registru (Nar. nov., br. 1/95,
2
Zakon o financijskom osiguranju (Nar. nov., br. 57/96, 1/98, 30/99, 45/99, 54/05, 40/07 i
76/07) 91/10)
UDK 347.742
Financije i porezi | Gospodarsko pravo
ne po redu ne postupi po zakonskoj obvezi da obja- odgovarajuće se primjenjuju odredbe čl. 196. do 202.
vi svoja godišnja financijska izvješća s propisanom Stečajnog zakona.
dokumentacijom, kada je zakonom propisana ob- Kada po pozivu suda vjerovnici predlože otvara-
veza objavljivanja tih izvješća). nje stečajnog postupka, sud će ih pozvati na solidarno
Zahtjev za provedbu skraćenog stečajnog postup- plaćanje predujma za pokriće troškova postupka. Me-
ka Porezna uprava podnosi nadležnom trgovačkom đutim, ti vjerovnici nemaju obvezu plaćanja dodatne
sudu prema sjedištu dužnika - pravne osobe, koji će pristojbe za vođenje stečajnog postupka, koja inače za
po službenoj dužnosti pribaviti izvadak iz sudskog re- provedbu redovnog postupka iznosi 10.000,00 kuna.
gistra. Potom je sud obvezan pozvati članove uprave,
odnosno osobe ovlaštene za zastupanje da u roku od 15
3. Obustava skraćenog postupka i
dana podnesu sudu ovjerovljen prokazni popis imo-
vine pravne osobe, uz upozorenje da se davanjem ne- pokretanje prethodnog odnosno
točnih ili nepotpunih podataka izlažu odgovornosti kao stečajnog postupka
za lažan iskaz pred sudom. Na davanje prokazne isprave
primjenjuje se odredba čl. 16.a Ovršnog zakona4. U slučaju kad nisu ispunjeni uvjeti za istovremeno
Dušanka Marinković Drača | Skraćeni stečajni postupak za pravne osobe bez zaposlenih
otvaranje i zaključenje stečajnog postupka nad prav-
Istodobno, sud će objaviti oglas u Narodnim no-
nom osobom, sud će obustaviti skraćeni stečajni po-
vinama kojim će pozvati vjerovnike da najkasnije u
stupak i donijeti rješenje o pokretanju prethodnog
roku od četrdesetpet dana od objave poziva predlože
postupka, odnosno otvaranju stečajnog postupka, na
otvaranje stečajnoga postupka.
koje se primjenjuju opće odredbe Stečajnog zakona.
U tom slučaju stečajni sudac može za privremenog
2. Otvaranje i zaključenje stečajnog stečajnog upravitelja postaviti odvjetnika, javnog bi-
postupka lježnika ili osobu sa liste stečajnih upravitelja ili liste
sudskih vještaka.
U slučaju da članovi uprave ili osobe ovlaštene za Za privremenog stečajnog upravitelja ne može biti
zastupanje pravne osobe u roku od petnaest dana ne imenovana osoba koja bi morala biti izuzeta kao su-
podnesu prokazni popis imovine pravne osobe ili dac u stečajnom postupku, a osobito osoba koja je bila
ako iz toga popisa proizlazi da pravna osoba ima imo- zaposlena kod dužnika ili je bila članom nekog njego-
vinu koja ne bi bila dostatna ni za pokriće predvidivih vog tijela, zatim bliski srodnik stečajnoga suca, osoba
troškova stečajnoga postupka, te ako u roku od četrde- odgovornih za obveze u stečaju, članova uprave i dru-
setpet dana ni jedan vjerovnik ne predloži otvaranje gih tijela dužnika, vjerovnika, osoba koja je u odnosu
stečajnoga postupka i ne predujmi sredstva za pokriće suparništva s dužnikom, osoba koja po zakonu ne bi
troškova toga postupka, smatrat će se da je pravna oso- mogla biti imenovana za člana uprave dužnika, nad-
ba nesposobna za plaćanje. U tom slučaju sud donosi zornog odbora ili sličnog tijela, osoba pravomoćno
rješenje o otvaranju i zaključenju stečajnog postupka. osuđena za počinjena kaznena dijela protiv sigurno-
Ako se stečajni postupak zaključi na takav način, sti platnog prometa i poslovanja, te za druga kaznena
a dužnik nema sredstava niti za pokriće najnužnijih djela koja ju čine nedostojnom za obavljanje dužnosti
troškova (oglas, sređivanje arhivske građe i sl.), ta će stečajnog upravitelja. 145
se sredstva isplatiti na teret Fonda za pokriće troškova Sudski savjetnici ovlašteni su provoditi skraćeni
stečajnih postupaka. Stečajni upravitelj može i nakon stečajni postupak, na način da na temelju tako pro-
zaključenja stečajnog postupka u ime stečajnog dužni- vedenog postupka podnose sucu kojeg na to ovlasti
ka, a za račun stečajne mase unovčiti imovinu dužnika predsjednik suda, pisani prijedlog na temelju kojeg su-
i prikupljenim sredstvima podmiriti nastale troškove
dac donosi odluku o otvaranju i zaključenju stečajnog

stečajnoga postupka, a eventualni ostatak uplatiti u na-
vedeni Fond. Na prava stečajnih vjerovnika nakon za-
ključenja postupka, naknadnu diobu i pravne lijekove
postupka.

Jeste li se pretplatili na
4
Ovršni zakon (Nar. nov., br. 57/96, 29/99, 42/00 - USRH,
173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08)
časopis Financije i porezi?
Ljubica Đukanović, mag.iur.
TEB, Zagreb
Naknada plaće osnovom

ozljede na radu
Naknada plaće osnovom ozljede na radu i profesionalne bolesti jedno je
od prava koje pripada osiguranicima zdravstvenog osiguranja s tog osno-
va. Pod kojim uvjetima i na koji način se ostvaruje naknada plaće s osno-
ve ozljede na radu/ zbog profesionalne bolesti, tko utvrđuje privremenu
nesposobnost za rad, do kada osiguraniku pripada pravo na naknadu
kao i kako se navedeno pravo ostvaruje od trenutka prijave do pri-
znavanja ozljede na radu tema je ovog članka.
Pravo na naknadu plaće za vrijeme 1. Utvrđivanje privremene
bolovanja zbog ozljede na radu, kao i u nesposobnosti za rad
slučaju profesionalne bolesti propisano
je Zakonom o zdravstvenom osiguranja Privremenu nesposobnost osigura-
zaštite zdravlja na radu1 (u nastavku: Za- nika za rad, odnosno bolovanje uzro-
kon) i Pravilnikom o pravima, uvjetima i kovanu bolešću samog radnika utvrđu-
načinom ostvarivanja prava iz obveznog je izabrani doktor medicine primarne
zdravstvenog osiguranja zaštite zdrav- zdravstvene zaštita. Za razliku od toga,
lja na radu2 (u nastavku: Pravilnik). Za privremenu nesposobnost osigurani-
vrijeme bolovanja zbog ozljede na radu i ka za rad, odnosno bolovanje radnika
profesionalne bolesti osiguraniku pripa- uzrokovano ozljedom na radu, odnosno
da pravo na naknadu plaće iako ne ispu- profesionalnom bolešću utvrđuje doktor
njava uvjet prethodnog osiguranja. specijalist medicine rada u zdravstvenoj
Naknadu plaće obračunava i isplaćuje ustanovi, odnosno trgovačkom društvu
osiguraniku iz svojih sredstava pravna, koje u svom sastavu ima djelatnost me-
odnosno fizička osoba – poslodavac, s dicine rada. Privremenu nesposobnost
time da je Hrvatski zavod za zdravstve- za rad utvrđuje i specijalist medicine
no osiguranje zaštite zdravlja na radu (u rada u privatnoj praksi, odnosno liječ-
nastavku: HZZOZZR) obvezan vratiti ničko povjerenstvo Hrvatskog zavoda za
isplaćenu naknadu u roku od 45 dana od zaštitu zdravlja i sigurnost na rada (u na-
dana primitka zahtjeva za povrat. stavku: HZZZSR), sukladno općem aktu
koji donosi HZZOZZR uz suglasnost
Za vrijeme bolovanja uzrokovanog
ministra nadležnog za zdravstvo.
ozljedom na radu, odnosno profesional-
nom bolešću, naknada plaće ne može Bolovanje osiguranika osnovom
PROČITAJTE VIŠE... iznositi manje od 100% od osnovice za ozljede na radu/profesionalne bo-
146 naknadu plaće utvrđene Zakonom o ob- lesti utvrđuje isključivo ovlašteni
Ljubica Đukanović, veznom zdravstvenom osiguranju3 (u doktor medicine rada koga je po-
Naknada plaće za nastavku: ZOZO) i propisima koji regu- slodavac izabrao za svog nadležnog
vrijeme bolovanja zbog liraju pravo na naknadu plaće donese- specijalistu medicine rada.
ozljede na radu, nim osnovom ZOZO.
Nadzor nad ostvarivanjem prava s
FIP 1/10
osnove privremene nesposobnosti za
1
Zakon o zdravstvenom osiguranja zaštite zdrav- rad temeljem navedene osnove, obavlja
lja na radu (Nar. nov., br. 85/06 i 67/08)
2
Pravilnik o pravima, uvjetima i načinom ostvariva- HZZOZZR, s tim da poslodavac osigu-
nja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja zašti- ranika može zahtijevati kontrolu oprav-
te zdravlja na radu (Nar. nov., br. 125/07 i 4/08) danosti korištenja prava s osnove privre-
3
Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju
(Nar. nov., br.150/08 – 71/10) mene nesposobnosti za rad osiguranika
UDK 336.2
Financije i porezi | Zdravstveno osiguranje
uzrokovanom ozljedom na radu (čl. 16. st. 3. Zakona). na naknadu plaće ako je:
Zahtjev za kontrolu opravdanosti korištenja prava na ◆ privremeno nesposoban za rad zbog priznate ozlje-
bolovanje poslodavac podnosi područnoj službi HZ- de na radu ili profesionalne bolesti,
ZOZZR-a prema mjestu sjedišta poslodavca. O utvr- ◆ radi liječenja ili medicinskih ispitivanja vezanih uz
đenoj privremenoj nesposobnosti osiguranika, kao i priznatu ozljedu na radu ili profesionalnu bolest
o prestanku privremene nesposobnosti osiguranika za smješten u zdravstvenu ustanovu,
rad, doktor specijalist medicine rada obvezan je u roku ◆ privremeno nesposoban za rad zbog određenog li-
od 3 dana od dana utvrđivanja te nesposobnosti dosta- ječenja ili medicinskog ispitivanja koje se ne može
viti obavijest izabranom doktoru medicine primarne obaviti izvan radnog vremena osiguranika, a uzro-
zdravstvene zaštite osiguranika sukladno ZOZO-u (čl. kovano je ozljedom na radu ili profesionalnom bo-
16. st. 4. Zakona). lesti,
Pored prava poslodavca na kontrolu opravdanosti ◆ izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze u nje-
bolovanja s osnove ozljede na radu, Zakonom je pro- govoj okolini, odnosno privremeno nesposoban za
pisano i pravo osiguranika da u roku od 8 dana može rad zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist
staviti prigovor na ocjenu specijalista medicine rada druge osigurane osobe HZZO-a s tim da je ta izola-
o privremenoj nesposobnosti za rad. Prigovor se do- cija u svezi ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
stavlja liječničkom povjerenstvu HZZZSR-a. Osigu- Pravo na naknadu plaće osiguranik ostvaruje pod
ranik nezadovoljan ocjenom, nalazom i mišljenjem uvjetima i na način propisan Zakonom i Pravilnikom,
liječničkog povjerenstva HZZZSR-a može zahtijevati s tim da se pod privremenom nesposobnošću za rad
izdavanje rješenja u upravnom postupku od nadležne smatra odsutnost s rada radi ozljede na radu ili pro-
područne službe HZZOZZR-a na koje nije dopuštena fesionalne bolesti zbog kojih je osiguranik spriječen
žalba, ali osiguranik može pokrenuti upravni spor na izvršavati svoju obvezu rada.
Upravnom sudu RH, s tim da pokrenuti upravni spor
Ljubica Đukanović | Naknadu plaće osnovom ozljede na radu

ne odgađa izvršenje izdanog rješenja. 2. Trajanje prava na naknadu plaće
Većinu prava s osnove ozljede na radu osiguranici
Za razliku od trajanja prava na naknadu plaće u ob-
ostvaruju u područnim službama HZZOZZR-a u koji-
veznom zdravstvenom osiguranu na koju osiguranik
ma se obavljaju poslovi u svezi priznavanja ozljeda na
ima pravo vezano uz svoj status, pravo na naknadu
radu, i to:
plaće po osnovi ozljede na radu i profesionalne bolesti
◆ ovjera tiskanica potvrda o priznatoj ozljedi na radu osiguranik ima bez obzira na svoj status, odnosno osi-
ili profesionalnoj bolesti i guranik ima pravo na naknadu plaće sve dok nadležni
◆ izdavanje prvostupanjskog rješenja u upravnom doktor specijalist medicine rada, odnosno liječničko
postupku, povjerenstvo HZZZSR-a ne utvrde da je sposoban za
U područnim službama, pored poslova priznava- rad ili dok konačnim rješenjem nadležnog tijela miro-
nja ozljeda na radu, provodi se i obvezno zdravstveno vinskog osiguranja nije utvrđena njegova invalidnost.
osiguranje zaštite zdravlja na radu u svezi ostvarivanja
Kao i u obveznom zdravstvenom osiguranju, ako
prava osiguranika, i to:
privremena nesposobnost za rad traje neprekidno
◆ zaprimanje i rješavanje zahtjeva radi ostvarivanja
6 mjeseci zbog iste ozljede na radu ili profesionalne
propisanih prava,
bolesti, doktor specijalist medicine rada obvezan je
◆ obračun i isplata: naknade plaća, odnosno povrat 147
obraditi osiguranika za upućivanje na ocjenu radne
isplaćene naknade plaće za vrijeme bolovanja; na-
sposobnosti i invalidnosti te sa svom propisanom do-
knade troškova prijevoza te pogrebnih troškova,
kumentacijom uputiti nadležnom tijelu mirovinskog
◆ ovjera potvrda o ortopedskim i drugim pomagalima.
osiguranja koje donosi ocjenu radne sposobnosti i in-
Pravo na naknadu plaće osiguranik ostvaruje sve
validnosti najkasnije u roku od 30 dana od dana pri-
dok doktor specijalist medicine rada, odnosno liječ-
mitka prijedloga. Posebno naglašavamo da obrada osi-

ničko povjerenstvo HZZZSR ne utvrde:
guranika radi upućivanja na ocjenu radne sposobnosti
◆ da je sposoban za rad ili i invalidnosti tereti sredstva HZZOZZR-a samo ako je
◆ dok konačnim rješenjem nadležnog tijela mirovinskog doktor specijalist medicine rada uputio osiguranika na
osiguranja nije utvrđena invalidnost osiguranika. ocjenu radne sposobnosti ili ako ga uputi po prijedlo-
Za vrijeme privremene nesposobnosti za rad uzro- gu liječničkog povjerenstva HZZZSR-a.
kovane ozljedom na radu, osiguraniku pripada pravo
Zdravstveno osiguranje | Financije i porezi
Osiguraniku kojem za vrijeme trajanja privremene Ako poslodavac uputi osiguranika na rad u inozem-
nesposobnosti za rad prestane radni odnos, odnosno stvo i osiguranik doživi ozljedu na radu, osiguraniku
obavljanje djelatnosti osobnim radom, pripada nakna- pripada pravo na naknada plaće zbog ozljede na rad,
da plaće i nakon prestanka radnog odnosa, odnosno ali se ta naknada za vrijeme boravka osiguranika u
obavljanja djelatnosti osobnim radom sve dok doktor inozemstvu isplaćuje na teret sredstava poslodavca, a
specijalist medicine rada, odnosno liječničko povje- tek nakon povratka u RH naknada se isplaćuje na teret
renstvo HZZZSR-a ne utvrde da je sposoban za rad ili sredstava HZZOZZR-a.
dok nije konačnim rješenjem nadležnog tijela miro- Poslodavac ostvaruje pravo na povrat isplaćene na-
vinskog osiguranja utvrđena invalidnost osiguranika. knade osnovom zahtjeva za povrat isplaćenih sredsta-
Isplatu naknade plaće obavlja HZZOZZR neposred- va uz koji je obvezan priložiti:
no osiguraniku u slučaju: ◆ tiskanicu – Potvrda o plaći,
◆ prestanka radnog odnosa, ◆ tiskanicu – Izvješće o bolovanju,
◆ stečajnog postupka poslodavaca, ◆ dokumentaciju o izvršenim isplatama naknada plaće.
◆ prestanka postojanja poslodavca,
◆ kada poslodavac nije u mogućnosti zbog nelikvid-
nosti isplatiti plaću, odnosno naknadu plaće za naj-
3. Ostvarivanje prava na naknadu plaće
manje tri kalendarska mjeseca. Bolovanje zbog ozljede na radu ili profesionalne
Zakon je propisao uvjete pod kojima se ostvaruje bolesti osiguranik ostvaruje isključivo kod ovlaštenog
pravo na naknadu plaće, ali i razloge zbog kojih osi- doktora specijaliste medicine rada koga je poslodavac
guranik nema pravo na naknadu plaće. Izrijekom je izabrao za svog nadležnog specijalistu medicine rada.
propisano da osiguranik nema pravo na naknadu pla- Iako je nadležni doktor specijalista medicine rada o
će ako: utvrđenoj privremenoj nesposobnosti kao i o prestan-
◆ je svjesno prouzročio privremenu nesposobnost za rad, ku te nesposobnosti dužan u roku od 3 dana dosta-
◆ namjerno sprječava ozdravljenje, odnosno osposo- viti obavijest izabranom doktoru medicine primarne
bljavanje, zdravstvene zaštite osiguranici su se obraćali svom
◆ radi za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, izabranom doktoru opće/obiteljske medicine radi ko-
◆ se bez opravdanog razloga ne odazove na poziv za rištenja zdravstvene zaštite za slučaj ozljede na radu
liječnički pregled doktora specijalista medicine rada, koji nisu ovlašteni utvrditi privremenu nesposobnost
odnosno liječničkog povjerenstva HZZZSR-a, s osnove ozljede na radu.
◆ doktor specijalist medicine rada, tijelo HZZO ZZR-a Radi nesmetanog korištenja zdravstvene zaštite s
ovlašteno za kontrolu privremene nesposobnosti za osnova ozljede na radu HZZO i HZZOZZR izdali su
rad, odnosno liječničko povjerenstvo HZZZSR-a zajedničku Uputu ugovornim doktorima opće/obitelj-
utvrdi da se ne pridržava uputa za liječenje, odnosno ske medicine, Klasa: 502-03/09-01/21; Ur. broj: 338-
bez suglasnosti doktora specijalista medicine rada 01-02-09-2, od 30. rujna 2009., o postupanju u sluča-
otputuje iz mjesta prebivališta. jevima ozljede na radu, bez obzira što je priznavanje
U navedenim slučajevima osiguranik nema pravo ozljede na radu još u tijeku.
na naknadu plaće od dana nastanka tih slučajeva do
Povod izdavanja zajedničke Upute bio je naputak
dana njihova prestanka, odnosno prestanka posljedica
HZZOZZR-a od 2. srpnja 2009. Osnovom zajedničke
148
njima uzrokovanih.
Upute, bolovanje koje je posljedica ozljede nastale na
Osiguraniku, isto tako, ne pripada pravo na naknada radu od prvog dana vodi se od strane doktora specija-
plaću ako za vrijeme dok je udaljen s rada stupi na bolo- liste medicine rada, neovisno o tome da li je ozljeda na
vanje. radu priznata ili je njezino priznanje u tijeku.
Naknada plaće za vrijeme privremene nespo-
Sva ostala prava koja su u svezi ozljede na radu, i to:
sobnosti za rad uzrokovane ozljedom na radu
pripada osiguraniku od prvog dana privremene ◆ liječenje,
nesposobnosti za rad na teret sredstava obveznog ◆ izdavanje uputnica i recepata,
zdravstvenog osiguranja zaštite zdravlja na radu i ◆ izdavanja potvrde o ortopedskim i drugim
to samo za dane, odnosno sate za koje bi osigu- pomagalima,
ranik ostvario pravo na plaću, odnosno naknadu ◆ izdavanje putnih naloga i drugo
plaće u skladu s propisima o radu. osiguranik ostvaruje kod doktora primarne zdravstve-
ne zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja, odno- sječni iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena u po-
sno kod doktora opće/obiteljske medicine zaposlenih u sljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je otvo-
domovima zdravlja ili kod doktora opće/obiteljske me- reno bolovanje zbog ozljede na radu. Prosječni iznos
dicine u privatnoj praksi koji sa HZZOZZR-om imaju plaće je zbroj isplaćenih plaća podijeljen s brojem sati
sklopljene ugovore o pružanju zdravstvene zaštite. rada za koje su te plaće isplaćene.
Doktori opće/obiteljske medicine pružaju zdravstve- Ako u posljednjih šest mjeseci nije isplaćena niti
nu zaštitu s osnova ozljede na radu pod uvjetima i na na- jedna plaća, odnosno ako je isplaćena samo jedna
čin propisan odredbama ugovora o pružanju zdravstve- plaća, kao osnovica za naknadu plaće uzima se plaća
ne zaštite i to putem tiskanica propisanim općim aktima isplaćena do dana otvaranja bolovanja, odnosno plaća
HZZOZZR-a. Tiskanice osnovom kojih se ostvaruju pripadajuća prema ugovoru o radu, drugom ugovoru
prava s osnove ozljede na radu razlikuju se od tiskanica ili pojedinačnom aktu.
obveznog zdravstvenog osiguranja jer su zelene boje. Pod isplaćenom plaćom, prema čl. 58. Pravilnika,
Zajednička Uputa HZZO-a i HZZOZZR-a prido- podrazumijeva se redovna mjesečna plaća isplaćena u
nijela je lakšem ostvarivanju prava osiguranika, a isto skladu s odredbama propisa o radu i drugih propisa o
tako od samog nastanka ozljede na radu odvojeno se određivanju plaće, te naknada plaće isplaćena za vrije-
vode svi troškovi kao i svi ostali pokazatelji u svezi me odsutnosti s rada (godišnji odmor, plaćeni dopust
ozljeda na radu u odnosu na troškove koji nastaju s i bolovanje) koju isplaćuje pravna ili fizička osoba kod
osnove prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja. To koje je osiguranik zaposlen (plaća isplaćena u tekućem
se odnosi na sve nastale troškove, a ne samo nakna- mjesecu za taj mjesec, odnosno u tekućem mjesecu za
de plaće kao što su troškovi zdravstvene zaštite, stope prethodni mjesec).
bolovanja i ostalih naknada koje osiguranik ostvaruje. Osiguraniku koji obavlja gospodarsku djelatnost,
Prema zajedničkoj Uputi dvaju zavoda sve troškove odnosno samostalno u obliku zanimanja obavlja profe-

koji nastanu u svezi ostvarivanja prava osiguranika sionalnu djelatnost za utvrđivanje osnovice za nakna-
za koje je podnesena prijava o ozljedi na radu, nakon du plaće uzima se mjesečna osnovica osiguranja tog
provedenog postupka priznavanja ozljede na radu, ako osiguranika za obračun i uplatu doprinosa za obvezno
pravomoćnim rješenjem HZZOZZR-a osiguraniku zdravstveno osiguranje, za posljednjih šest mjeseci pri-
ozljeda na radu nije priznata, HZZOZZR će preknjižiti je mjeseca u kojem je otvoreno bolovanje, umanjena za
HZZO-u, ali samo do visine standarda utvrđenog pro- doprinos za mirovinsko osiguranje, porez i prirez. Ako
pisima iz obveznog zdravstvenog osiguranja. osiguranik nije bio zdravstveno osiguran po istoj osno-
vici šest mjeseci, kao plaća za utvrđivanje osnovice za
4. Određivanje naknade plaće za vrijeme naknadu plaće uzima se prosječna osnovica osiguranja
bolovanja zbog ozljede na radu na koju je osiguranik bio prijavljen u posljednjih šest
mjeseci prije stjecanja prava na naknadu plaće. Pravo
Naknada plaće za vrijeme bolovanja zbog ozljede na naknadu plaće stječe se danom nastanka ozljede i
na radu od prvog dana privremene nesposobnosti za pod uvjetom da tu ozljedu naknadno prizna HZZO-
rad isplaćuje se na teret sredstava HZZOZZR-a, a ne ZZR za ozljedu na radu.
može iznositi manje od 100% od osnovice za naknadu Ako osiguranik nije bio zdravstveno osiguran naj-
utvrđene ZOZO-om i propisima donesenim na teme- manje dva mjeseca prema prosječnoj osnovici, kao
lju toga Zakona. osnovica za naknadu uzima se najniža osnovica osigu- 149
Osnovica za obračun naknade plaće utvrđuje se kao ranja koja služi za obračunavanje i plaćanje doprinosa
satna ili dnevna osnovica, ovisno o rasporedu radnog za obvezno zdravstveno osiguranje važeće za mjesec
vremena osiguranika – korisnika naknade. Osigura- koji prethodi mjesecu otvaranja bolovanja umanjene
niku koji obavlja gospodarsku djelatnost, odnosno za doprinose iz osnovice, porez i prirez.
samostalno u obliku zanimanja obavlja profesional- Ako se osnovica za naknadu utvrđuje na osnovi više
nu djelatnost, naknada plaće pripada za radne dane u osnovice osiguranja izabrane odlukom osiguranika,
tjednu (6 radnih dana), a obračunava se kao prosječ- ona se primjenjuje samo ako je osiguranik na osnovi te
na dnevna naknada, a naknada plaće mu pripada pod osnovice bio zdravstveno osiguran najmanje šest mje-
uvjetom da za vrijeme bolovanja ne radi. seci prije mjeseca u kojem je otvoreno bolovanje zbog
Osnovicu za utvrđivanje naknade plaće čini pro- ozljede na radu.
Zdravstveno osiguranje | Financije i porezi
Za radnike upućene na rad u inozemstvo pod Obračun plaće prema stopama poreza na dohodak
isplaćenom plaćom smatra se osnovica za obračun ob- do 30.6.2010.:
veznih doprinosa umanjena za doprinos iz osnovice, 1. Plaća 9.500,00
porez i prirez. 2. Doprinos za MO (20%) 1.900,00
3. Dohodak 7.600,00
Primjer 1. Naknada plaće zbog ozljede na radu 4. Osobni odbitak i prvo dijete 2.700,00
5. Porezna osnovica 4.900,00
Osiguraniku - radniku otvoreno je bolovanje
Porez 15% x (do 3.600,00) 540,00
zbog ozljede na radu 10. 09 2010., koje je u tijeku.
Porez 25% (na 1.300,00) 325,00
Poslodavac je prijavio ozljedu na radu i priznava-
Porez ukupno 865,00
nje ozljede je u tijeku. Bolovanje je otvorio nad-
Prirez 18% 155,70
ležni doktor - specijalista medicine rada. Nakna-
6. Porez i prirez 1.020,70
da plaće određuje se od osnovice za naknadu koja
7. Neto plaća 6.579,30
se određuje od plaće koja je osiguraniku isplaće-
8. Poseban porez (6.579,30 x 4%) 263,17
na u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u ko-
Plaća od koje se određuje osnovica za
jem je radnik doživio ozljedu na radu. Naknada 9.
naknadu plaće
6.316,13
se određuje u visini 100% osnovice za naknadu, a
Obračun plaće po novim poreznim stopama i poseb-
obračunava je i isplaćuje poslodavac i to od prvog
nim porezom od 1. 07.2010.:
dana bolovanja na teret sredstava HZZOZZR-a.
1. Plaća 9.500,00
Osoba živi u Zagrebu i koristi osnovni osobni 2. Doprinos za MO (20%) 1.900,00
odbitak i odbitak za prvo dijete. 3. Dohodak 7.600,00
Naknada plaće na teret sredstava poslodavca 4. Osobni odbitak i prvo dijete 2.700,00
iznosi 85% plaće isplaćene u posljednja 3 mjese- 5. Porezna osnovica 4.900,00
ca prije mjeseca otvaranja bolovanja. Porez 12% (do 3.600,00) 432,00
U razdoblju ožujak - kolovoz 2010. poslodavac Porez 25% (na 1.300,00) 325,00
je redovito isplaćivao plaću, i to do 10. u mjesecu Porez ukupno 757,00
za protekli mjesec. Prirez 18% 136,26
Bruto plaća radnika iznosi 9.500,00 kn. 6. Porez i prirez 893,26
7. Neto plaća 6.706,74
8. Poseban porez (6.706,74 x 4%) 268,27
Plaća od koje se određuje osnovica za
9. 6.438,47
naknadu plaće
2. PODACI O IZNOSIMA PLAĆE KOJA JE OSIGURANIKU ISPLAĆENA U POSLJEDNJIH ŠEST MJESECI PRIJE MJESECA U KOJEM JE NASTUPIO
SLUČAJ NA OSNOVI KOJEG SE STJEČE PRAVO NA NAKNADU
u razdoblju od 01.03.2010. do 30.08.2010.a za mjesece:
Broj sati
Isplata
provedenih na radu u Odsutnost s Sati prema
izvršena Isplaćena Sati bolo-
Plaća rada s pravom Ukupno kalendaru
150 za mj / plaća punom dužem od
na naknadu sati
vanja na
radnog vre-
god. radnom punog radnog teret HZZO
vremenu vremena plaće po ZOR-u mena
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.
02/10. 9.500,00 6.316,13 160 - 160 160
03/10. 9.500,00 6.316,13 184 - 184 184
04/10. 9.500,00 6.316,13 168 - 8 176 176
05/10. 9.500,00 6.316,13 168 - 168 168
06/10. 9.500,00 6.316,13 152 - 24 176 176
07/10. 9.500,00 6.438,47 176 - 176 176
Ukupno: 57.000,00 38.019,12 1008 32 1040 1040
3. Osnovicu čini prosječni iznos plaće isplaćene u posljednjih šest mjeseci, a koja iznosi 54,80 kn po satu - bruto, odnosno 36,56 kn po satu - neto.
Neto plaće koje ulaze u osnovicu od koje se određu- ke Upute sve troškove koji nastanu u svezi ostvarivanja
je osnovica za naknadu plaće za bolovanja umanjuju prava osiguranika za koje je podnesena prijava o oz-
se za poseban porez sukladno odredbama Zakona o ljedi na radu, nakon provedenog postupka priznava-
posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke. nja ozljede na radu, ako pravomoćnim rješenjem HZ-
Naime, naknada plaće se, prema čl. 41 . st. 1. Zakona, ZOZZR-a osiguraniku nije priznata ozljeda na radu,
određuje od osnovice za naknadu koju čini prosječni HZZOZZR će preknjižiti HZZO-u, ali samo do visine
iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena, na koju su standarda utvrđenog propisima iz obveznog zdrav-
prethodno obračunati obvezni doprinosi porezi i pri- stvenog osiguranja.
rez, a to znači i poseban porez na plaće. Za mjesec rujan poslodavac ispostavlja obrazac
R-Sm te podatke za navedenog radnika na stranici B
Plaća od 1. – 9. 09.2010. upisuje u dva retka, i to:
◆ u prvom retku sa šifrom osnove obračuna „10“
Za razdoblje 1. – 9. 09. 2010. poslodavac obračuna-
iskazuje se isplaćeni dio plaće,
va plaću za 56 sati rada:
◆ u drugom retku sa šifrom osnove obračuna „58“
◆ ukupan broj sati u 9/2010. = 176, iskazuje se isplaćena naknada plaće zbog ozljede
◆ ukupan broj sati rada 56. na radu za razdoblje od 10. – 31. rujna.
◆ iznos plaće (9.500,00 : 176 x 56) = 3.022,73 kn.
Od navedenog iznosa poslodavac obračunava propisa- Utvrđivanje naknade plaće za razdoblje 10. –
ne doprinose, poreze i prirez. 31.9. 2010.
Obračun plaće
Naknada plaće za razdoblje 10. – 31.9. 2010. ispla-
Red. ćuje se na teret sredstava poslodavca, jer se naknada
Opis Iznos
br.
plaće do 42 dana bolovanja zbog bolesti samog radni-

1 2 3
ka isplaćuje na teret sredstava poslodavca, budući oz-
1. Plaća 9.500,00
ljeda na radu po podnesenoj prijavi nije priznata.
2. Doprinos za MO (20%) 1.900,00
Naknada plaće na teret sredstava poslodavca iznosi
3. Dohodak 7.600,00
85% plaće isplaćene u posljednja 3 mjeseca prije mje-
4. Osobni odbitak i prvo dijete 2.700,00
seca otvaranja bolovanja.
◆ 85% od osnovice po satu iznosi: 54,80 x 85% =
Porez 12% (do 3.600,00) 432,00
46,58 kn (bruto);naknada iznosi: 122 sati x 46,58
Porez 25% (na 1.300,00) 325,00
kn = 5.682,76 kn.
Porez ukupno 757,00
Poslodavac je za razdoblje od 10.9. – 31.9.2010.
Prirez 18% 136,26 radniku isplatio naknadu plaće zbog ozljede na radu
6. Porez i prirez 893,26 u iznosu od 4.460,32 kn, dok po propisima koji ob-
7. Neto plaća 6.706,74 vezuju poslodavca radniku pripada naknada plaće u
8. Poseban porez (6.706,74 x 4%) 268,27 iznosu 3.803,14 kn (36,67 x 122 x 85%). Poslodavac je
9.
Plaća od koje se određuje osnovica za na-
6.438,47 radniku isplatio naknadu plaće u većem iznosu od pri-
knadu plaće padajućeg za 657,184 kn. Zakonom i Pravilnikom nije
Utvrđivanje naknade plaće na teret HZZO propisan postupak kako će poslodavac radniku uste- 151
ZZR-a za razdoblje 10.09. – 31.09. 2010. gnuti više isplaćeni iznos naknade plaće. To će poslo-
◆ Ukupan broj sati u 9/2010. = 176 sata, davac učiniti ustegom od plaće radnika kod naredne
◆ prosječni iznos plaće 54,80 kn po satu isplate plaće.
◆ sati bolovanja: 122 sati Nakon izračuna naknade plaće koja pripada radni-
◆ osnovica za naknadu plaće: 36,56 kn po satu ku za bolovanje koje nije posljedica ozljede na radu već
◆ naknada plaće za 122 sati bolovanja: 36,56 x „obično“ bolovanje poslodavac mora obaviti ispravke
122 x 100% = 4.460,32 kn. sljedećih obrazaca: R-Sm, i IP.
Poslodavac je 7.10.2010. isplatio plaće i naknade
plaća, a HZZOZZR je 15.10. 2010. donio rješenje ko- 4
Razlika između naknade plaće koja radniku pripada po propisi-
jom se ozljeda na radu ne priznaje. Temeljem zajednič- ma HZZOZZR-a i po propisima koji obvezuju poslodavca.
Vijesti | Financije i porezi
Nakon višemjesečnog izostanka na prognoziraju kako bi njegova vrijednost

svjetsku gospodarsko-medijsku scenu vra- mogla otići i do 1.600 dolara po unci. No
tila se je Kina. Profiti njihovih industrijskih više nas zabrinjava rast cijene industriji naj-
kompanija ove su godine porasli 55% kao i važnijeg metala - bakra koja se sada kreće
potražnja i za automobilima ili pamukom oko 3,8$. Isto tako u proteklih mjesec dana
te je ona sada veća od kineske proizvod- rasla je i cijena pamuku, šećeru, vuni (ba-
nje. Produžuje se i kontroverzna tibetanska rem u Novom Zelandu), kukuruzu, soji…
željeznica kako bi se olakšao pristup rud- Zanimljivo je i na forex tržištu. One isku-
nicima u Mongoliji gdje je zabilježen rast snije rizničare i ekonomiste sasvim sigurno
rudarskih aktivnosti. Kineska CNOOC neće začuditi podatak kako je vrijednost
kompanija kupila je i naftna polja u Tek- američkog dolara trenutno vrlo nisko, dok
Financijske vijesti iz svijeta
od 15.9. do 15.10.
sasu za 1,08 mlrd. dolara. Uz sve to kine- su na visokim razinama vrijednosti kine-
ske devizne rezerve srušile su novi rekord skog juana i japanskog jena. Koja je poslje-
po veličini te one sada iznose 2,5 bilijarde dica takvog stanja? Pa navest ćemo samo
američkih dolara. to kako je vrijednost kineskog izvoza, kao i
*** rast industrije u Japanu, u posljednjih mje-
Osim Kine dobre makroekonomske gos- sec dana smanjena. Što se deviznog tečaja
podarske vijesti stizale se nam i iz Japana kune u odnosu na euro trenutno se kreće
gdje je zabilježen rast narudžbi strojeva, oko razine 7,31. S druge stane, vrijednosti
Njemačke čiji bi gospodarski rast ove godi- američkog dolara i švicarskog franka poče-
ne mogao iznositi oko 3,5%, Južne Koreje, le su padati.
Australije, Filipina, Švedske… No unatoč ***
tome, u OECD-u su izračunali kako je ti- Što se domaćih gospodarskih vijesti tiče,
jekom kolovoza gospodarski rast u tim ze- u proteklih mjesec dana nismo primili na-
mljama ipak bio usporen. ročito zanimljive vijesti. Sive makroeko-
*** nomske vijesti i dalje prevladavaju te se ve-
Dobe vijesti su nam dolazile i iz kor- ćinom odnose na rast vanjskog i unutarnjeg
porativnih krugova. Tijekom jeseni svoje duga i nezaposlenosti te pad građevinskih
vlasnike razveselile su sljedeće kompanije: aktivnost i realnih osobnih dohodaka. Ali
H&M, Hugo Boss, Toyota, Porsche, Sam- konačno se je počelo pisati i o kvalitetnijim
sonite, Škoda, Google, Apple, Sony, Zara, stvarima na mikrorazinama. Primjerice, po
Nike… No osim očiglednog rasta prodaje svemu sudeći domaći drvni sektor napušta
u trgovini na malo, u znatnom je porastu recesijske vode te se sve više njihovih pro-
i prodaja vlasničkih udjela. Tako je L’Oreal izvoda traži na inozemnim tržištima. I do-
kupio Avon, Pfizer Pharmaceuticals, IBM maći bankari su odlučili popustiti. Sniža-
Netezzu, Unilever Alberta Culverra… Na- vaju se kamatne stope i odobravaju se novi
javljuju se i novi IPO-ovi. Češka Fortuna, zajmovi. Raste maloprodaja. S korporativne
Facebook, Michelin, Varšavska burza samo razine izdvajamo vijest prema kojoj bi HT
su neki od najavljenih. mogao preuzeti Kosovski telekom, Atlan-
*** tic Grupa je preuzela Kalničke vode od
152 No ipak je najviše dinamike bilo na tr- Badela. Niskopodni vlak Končara i Gre-
žištu realnih dobara. Začuđujuće nezapa- delja prošao je na inozemnim testiranjima
ženo je prošla vijest o rastu cijene sirove te bi i on uskoro mogao postati naš novi
nafte koja je u prošlih mjesec dana došla i izvozni adut… Za kraj ćemo Vam pružiti
do 85$ dolara za barel. Zato će nas u ovim ponešto informacija iz domaćih novčarskih
predzimskim mjesecima razveseliti i vijest krugova. Cijena novca na prekonoćnom tr-
o padu cijene prirodnog plina na najniže žištu i dalje se kreće oko 1%, Crobex malo-
razine u posljednjih godinu dana. No ako pomalo raste, a dobre rezultate ostvaruju i
su energenti jeftini ne znači da su i metali investicijski fondovi.
i hrana također jeftini. Zlato je opet dota-
Pripremio: mr.sc. Krešimir Jušinski;
knulo povijesno najvišu razinu, a neki čak
www.anicazna.com
TEB-ov podsjetnik
SADRŽAJ str. str.

1. Neoporezive naknade, potpore, nagrade ◆ Pregled stopa poreza na dohodak od 1995.
i drugi primici 154 do 30. lipnja 2010.
◆ Izdaci na koje se ne plaća porez na dohodak 154 ◆ Pregled sati rada po mjesecima za 2008. i 2009.
◆ Naknade troškova korisnika Državnog proračuna 154
◆ Dnevnice u inozemstvu 155 3. Stope prireza porezu na dohodak po
gradovima/općinama - nema promjena
◆ Blagdani i neradni dani 155
(FIP br. 10/10, str. 172)
◆ Popis kolektivnih ugovora čija je primjena 4. Obrtnici i slobodna zanimanja 161
proširena na cijelu djelatnost 156
◆ Osnovice za 2009. i 2010. 161
◆ Otpremnine 156
◆ Uplatni računi 161
◆ Najviši iznos novčane naknade za vrijeme
nezaposlenosti 156 5. Zdravstveno i mirovinsko osiguranje 162
◆ Pregled visina osnovica i naknada po
2. Plaće 157
vrstama bolovanja i isplatiteljima kada su
◆ Porezi i doprinosi iz plaće i naknade plaće 157
zadovoljeni uvjeti prethodnog osiguranja 162
◆ Poseban doprinos za zdravstvenu zaštitu u
◆ Elementi za izračun mirovine 162
inozemstvu 157
◆ Uvjeti za mirovinu u 2010. 162
◆ Stope poreza na dohodak od 1.7.2010. 157
◆ Osnovica za izračun plaća u 2010. za korisnike 6. Drugi dohodak 163
državnog proračuna i javne službe 157
◆ Koeficijenti i stope za izračun obveza iz neto svota 163
◆ Proračunska osnovica 157
◆ Primjeri izračunavanja (FIP br. 10/10, str. 177)
◆ Osnovice doprinosa za 2010. 157
◆ Uplatni računi - drugi dohodak, imovina,
◆ Minimalna plaća 157
kapital, osiguranje - MB i OIB 164
◆ Beneficirani staž radnika 158
◆ Faktori osobnog odbitka i iznosi uvećanja 7. Doprinosi, naknade, članarine 165
osobnog odbitka za uzdržavane članove ◆ Pregled osnovica, stopa i rokova plaćanja
obitelji i djecu 158 po obveznicima 165
◆ Područja posebne državne skrbi i brdsko ◆ Uplatni računi 166
planinska područja 158
◆ Pregled sati rada po mjesecima 2010. 158 8. Da se ne zaboravi! 167
◆ Rokovi za predaju obrazaca u studenom 2010. 167 153
◆ Preračunavanje neto plaće u bruto
plaću - primjer 159
9. Korisne informacije 168
◆ Uplatni računi za plaće 160 ◆ Zatezne kamate 168
Plaće - statistički podaci i podaci iz prethodnih ◆ Pregled oporezivosti kamata 168
godina (FIP br. 10/10, str. 171) ◆ Odobrenja HNB-a (FIP br. 10/10, str. 183)
◆ Stope doprinosa na dan 31.12.2002. ◆ Međunarodni ugovori o izbjegavanju
◆ Osnovice doprinosa za 2007. - 2009. dvostrukog oporezivanja (FIP br. 10/10, str. 184)
◆ Prosječne plaće po zaposlenom u pravnim ◆ Ovrha na primicima i izuzeće od ovrhe 169
osobama RH 10. Novi ekonomsko-financijski propisi 170
TEB-ov podsjetnik | Financije i porezi
1. Neoporezive naknade, potpore, nagrade i drugi primici

Izdaci na koje se ne plaća porez na dohodak (i ne uvećavaju osnovicu poreza na dobit)
- čl. 9. i 10. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04, 73/08 i 80/10)
- čl. 13., 16. i 45. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09-ispr. i 146/09)
R.b. Opis Svota
1. Naknada prijevoza troškova na službenom putu U visini stvarnih troškova
2. Naknada troška noćenja na službenom putu U visini stvarnih izdataka
3. Naknada troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevoza U visini stvarnih izd. mjes. ili pojed. karte
4. Naknada troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom U visini stvar. izd. po cijeni mjes. ili pojed. karte
5. Naknada za korištenje privatnog auta u službene svrhe Do 2,00 kn po km
6. Potpore zbog invalidnosti radnika Do 2.500,00 kn godišnje
7. Potpore za slučaj smrti radnika Do 7.500,00 kn
8. Potpore za smrt člana uže obitelji (bračnog druga, roditelja, roditelja bračnog
druga, djece, drugih predaka i potomaka u izravnoj liniji, usvojene djece i djece Do 3.000,00 kn
u skrbi te punoljetne osobe kojoj je porezni obv. imenovan skrbnikom prema
posebnom zakonu)
9. Potpore zbog neprekidnog bolovanja dužeg od 90 dana Do 2.500,00 kn godišnje
10. Potpore za novorođenu djecu Do visine proračunske osnovice
11. Dar djetetu do 15 godine (koji do 31.12. navrši 15 godina) Do 600,00 kn godišnje
12. Prigodne nagrade (božićnica, naknade za godišnji odmor) Do 2.500,00 kn godišnje
13. Nagrade za:
- 10 godina radnog staža Do 1.500,00 kn
14. Dnevnice u zemlji za službeni put - preko 12 sati i 30 km Do 170,00 kn
15. Dnevnica za službeno putovanje više od 8, a manje od 12 sati i 30 km Do 85,00 kn
16. Dnevnice u inozemstvu Do iznosa propisanih za korisnike drž. prorač.
17. Terenski dodatak u zemlji (za troškove prehrane) - više od 30 km Do 170,00 kn dnevno
18. Terenski dodatak u inozemstvu Do 250,00 kn dnevno
19. Pomorski dodatak Do 250,00 kn dnevno
20. Pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe Do 400,00 kn dnevno
21. Naknada za odvojeni život Do 1.600,00 kn mjesečno
22. Otpremnine za odlazak u mirovinu Do 8.000,00 kn
Do 6.400,00 kn za svaku navršenu godinu
23. Otpremnine za poslovno i osobno uvjetovani otkaz
rada kod tog poslodavca
24. Otpremnine radi ozljede na radu ili profesionalnih bolesti Do 8.000,00 kn za svaku navršenu godinu
rada kod tog poslodavca
25. Darovi u naravi radnicima Do 400,00 kuna godišnje
26. Nagrade učenicima na praktičnom radu (naukovanju) Do 1.600,00 kn mjesečno
27. Stipendije za srednje, više i visoke škole te fakultete - za redovno školovanje Do 1.600,00 kn mjesečno
28. Stipendije za izvrsne studente u tuzemstvu (međusobno se isključuju) Do 4.000,00 kn mjesečno
29. Športske stipendije Do 1.600,00 kn mjesečno
30. Nagrade za športska ostvarenja Do 20.000,00 kn godišnje
31. Primici učenika i studenata preko učeničkih i studentskih udruga Do 50.000,00 kn godišnje
32. Stipendije iz proračuna EU bez ograničenja
33. Stipendije na javnim natječajima koje isplaćuju zaklade, fundacije i dr. bez ograničenja
154 33. Premije dobrovoljnog MO koje poslodavac isplaćuje u korist svojeg radnika do 500,00 kn mjesečno, do 6.000,00 kn godišnje;
iznimno za 2010. do 3.000,00 kn na godišnjoj razini
34. Darovanja za zdravstvene potrebe bez ograničenja
Naknade troškova korisnika Državnog proračuna
Odluka o visini dnevnica za službeno putovanje i visini naknade za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna
(Nar. nov., br. 55/04, 61/04 i 12/05)
R.b. Opis Svota
1. Dnevnica u zemlji 170,00 kn
2. Troškovi noćenja prema priloženom računu U punom iznosu
3. Korištenje privatnog automobila u službene svrhe Do 2,00 kn/km
4. Terenski dodatak (za boravak na terenu preko 30 dana) 170,00 kn
5. Odvojeni život od obitelji 1.000,00 kn
6. Odvojeni život kad je osiguran smještaj (u hotelu ili drugdje) na teret proračuna 500,00 kn
Financije i porezi | TEB-ov podsjetnik
Dnevnice u inozemstvu
Odluka o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna
(Nar. nov., br. 8/06)
R. Iznos R Iznos R. Iznos

br. Naziv države dnevnice br.. Naziv države dnevnice br. Naziv države dnevnice
1. Islamska Država Afganistan 35,00 USD 35. Država Izrael 70,00 USD 66. Republika Mozambik 35,00 USD
2. Republika Albanija 30,00 EUR 36. Jamajka 35,00 USD 67. Kraljevina Nizozemska 70,00 EUR
3. Alžirska Narodna 37. Japan 85,00 USD 68. Kraljevina Norveška 80,00 EUR
Demokratska Republika 40,00 USD 38. Republika Jemen 35,00 USD 69. Novi Zeland 70,00 USD
4. Kneževina Andora 70,00 USD 39. Hašemitska Kraljevina 70. Savezna Republika Njemačka 70,00 EUR
5. Republika Angola 35,00 USD Jordan 35,00 USD 71. Islamska Republika Pakistan 40,00 USD
6. Argentinska Republika 50,00 USD 40. Južnoafrička Republika 50,00 USD 72. Republika Peru 35,00 USD
7. Republika Armenija 50,00 USD 41. Kanada 85,00 USD 73. Republika Panama 50,00 USD
8. Australija 85,00 USD 42. Republika Kazahstan 50,00 USD 74. Republika Poljska 40,00 EUR
9. Republika Austrija 70,00 EUR 43. Republika Kenija 35,00 USD 75. Portugalska Republika 60,00 EUR
10. Azerbajdžanska Republika 50,00 USD 44. Narodna Republika Kina 50,00 USD 76. Rumunjska 40,00 EUR
11. Kraljevina Belgija 70,00 EUR 45. Narodna Republika Kina, 77. Ruska Federacija 50,00 USD
12. Republika Bjelarus 50,00 USD Hong Kong 95,00 USD 78. Kraljevina Saudijska Arabija 50,00 USD
13. Republika Bolivija 40,00 USD 46. Kirgiska Republika 50,00 USD 79. Republika Senegal 35,00 USD
14. Savezna Republika Brazil 40,00 USD 47. Republika Kolumbija 40,00 USD 80. Republika Singapur 85,00 USD
15. Bosna i Hercegovina 30,00 EUR 48. Republika Kongo 35,00 USD 81. Sirijska Arapska Republika 50,00 USD
16. Republika Bugarska 40,00 EUR 49. Demokratska Narodna 82. Sjedinjene Američke
17. Republika Cipar 60,00 EUR Republika Koreja 40,00 USD Države 95,00 USD
18. Češka Republika 50,00 EUR 50. Republika Koreja 70,00 USD 83. Slovačka Republika 50,00 EUR
19. Republika Čile 40,00 USD 51. Republika Kuba 35,00 USD 84. Republika Slovenija 50,00 EUR
20. Kraljevina Danska 70,00 EUR 52. Država Kuvajt 70,00 USD 85. Srbija i Crna Gora 30,00 EUR
21. Arapska Republika Egipat 40,00 USD 53. Republika Latvija 40,00 EUR 86. Republika Sudan 35,00 USD
22. Republika Estonija 40,00 EUR 54. Libanonska Republika 35,00 USD 87. Kraljevina Španjolska 60,00 EUR
23. Savezna Demokratska 55. Republika Liberija 40,00 USD 88. Švicarska Konfederacija 80,00 EUR
Republika Etiopija 35,00 USD 56. Socijalistička Narodna Libi- 89. Kraljevina Švedska 80,00 EUR
24. Republika Filipini 40,00 USD jska Arapska Džamahirija 40,00 USD 90. Talijanska Republika (ITALIJA) 70,00 EUR
25. Republika Finska 70,00 EUR 57. Republika Litva 40,00 EUR 91. Republika Tadžikistan 50,00 USD
26. Francuska Republika 70,00 EUR 58. Veliko Vojvodstvo 92. Republika Tunis 35,00 USD
27. Republika Gruzija 50,00 USD Luksemburg 80,00 EUR 93. Turkmenistan 50,00 USD
28. Helenska Republika (GRČKA) 60,00 EUR 59. Republika Madžarska 50,00 EUR 94. Republika Turska 50,00 EUR
29. Republika Indija 40,00 USD 60. Republika Makedonija 30,00 EUR 95. Ukrajina 50,00 USD
30. Republika Indonezija 40,00 USD 61. Malezija 40,00 USD 96. Republika Uzbekistan 50,00 USD
31. Islamska Republika Iran 60,00 USD 62. Republika Malta 60,00 EUR 97. Ujedinjena Kraljevina Velike
32. Republika Irak 60,00 USD 63. Sjedinjene Meksičke Države 35,00 USD Britanije i Sj. Irske 70,00 EUR
33. Irska 70,00 EUR 64. Republika Moldova 40,00 USD 98. Ujedinjeni Arapski Emirati 50,00 USD
34. Republika Island 80,00 EUR 65. Kneževina Monako 70,00 EUR 99. sve druge države 35,00 USD
Blagdani i neradni dani

Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (Nar. nov., br. 136/02, 112/05, 59/06 i 55/08)
Blagdani: Građani koji Božić slave na dan 7. siječnja u taj dan

1. siječnja Nova godina imaju pravo ne raditi. Građani islamske vjeroispovijedi
6. siječnja Bogojavljanje ili Sveta tri kralja imaju pravo ne raditi u dane Ramazanskog bajrama i 155
5. travnja Uskrsni ponedjeljak Kurban bajrama. Građani židovske vjeroispovijedi imaju
1. svibnja Praznik rada
pravo ne raditi u dane Roš Hašane i Jom Kipura.
3. lipnja Tijelovo
22. lipnja Dan antifašističke borbe ****
25. lipnja Dan državnosti Ako blagdan ili neradni dan pada u nedjelju ili drugi
5. kolovoza Dan pobjede i domovinske neradni dan, ne prenosi se.
zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja ****

15. kolovoza Velika Gospa
Za navedene blagdane i neradne dane radnici imaju
8. listopada Dan neovisnosti
1. studenoga Svi sveti pravo na naknadu plaće
25. i 26. prosinca prvi dan po Božiću, Sveti Stjepan
Popis kolektivnih ugovora čija je primjena proširena na cijelu djelatnost

1. Kolektivni ugovor za djelatnost trgovine (Nar. nov., br. 41/98 i 79/05)
Odluka o proširenju (Nar. nov., br. 75/05)
2. Kolektivni ugovor ugostiteljstva (Nar. nov., br. 69/02, 139/04 i 95/10)
3. Kolektivni ugovor za graditeljstvo (Nar. nov., br. 12/08 - pročišćeni tekst)
Odluke o proširenju (Nar. nov., br. 56/02, 120/03, 75/05, 104/05, 81/07, 20/08)
4. Kolektivni ugovor za djelatnost drvne i papirne industrije (uključeni Aneks 1. i 2.) (Nar. nov., br. 123/08)
5. Kolektivni ugovor za putničke agencije (Nar. nov., br. 94/02)
6. Kolektivni ugovor za zaštitarsku djelatnost (Nar. nov., br. 120/08)
7. Kolektivni ugovor za djelatnost humanitarnog razminiranja (Nar. nov., br. 22/07)
Otpremnine
Red. Način prestanka Visina otpremnine Neoporezivo Pravo na
br. radnoga odnosa prema ZR-u otpremninu
1. Sporazumni prekid Nije propisana Cijeli iznos oporeziv kao plaća
Najmanje jedna trećina

prosječne mj. plaće ostvarene Do 6.400 kn za svaku navršenu
2. Poslovno i osobno u 3 mj. prije prestanka godinu rada kod tog
uvjetovani otkaz ugovora, za svaku navršenu poslodavca (čl. 13. st. 2. Sukladno ugovoru
godinu rada kod tog toč. 21. Pravilnika2) o radu, kolektivnom
poslodavca (čl. 119. ZR-a1) ugovoru, pravilniku o
Ako nakon završenog liječenja radu, ZOR-u uvažavajući
nije vraćen na rad Do 8.000 kn za svaku primjenu najpovoljnijeg
Otpremnina zbog ozljede – otpremnina u visini navršenu godinu rada prava (čl. 7. ZR-a)
3.
na radu tj. prof. bolesti dvostrukog iznosa od iznosa kod tog poslodavca
koji bi mu inače (čl. 13. st. 2. toč. 21. Pravilnika)
pripadao (čl. 80. ZR-a)
4. Umirovljenje Nije propisano Do 8.000 kn

(čl. 13. st. 2. toč. 20. Pravilnika)
1
2
Pravilnik o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05 – 146/09)
Najviši iznos novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti

Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti*
(Nar. nov., br. 80/08 i 94/09)
156 Naknade prije izmjena Naknade prema izmijenjenom
Najviši iznos novčane naknade Zakonu (čl. 43.a)**
Zakona (čl. 43)
Iznos Opisno
1 2 3 4
ne više od min. plaće
Za prvih 90 dana 3.624,60 2.251,20 umanjene za dopr. za MO
Za preostalo vrijeme 2.589,00 1.801,00 ne više od 80% min. plaće
umanjene za dopr. za MO
Za osobe kojima je novčana naknada
utvrđena sve do zaposlenja, odnosno ne više od 60% min.
nastupanja uvjeta za mirovinu - nakon 2.071,20 1.350,72 plaće umanjene za dopr. za MO
12 mjeseci
* Uskoro se očekuje donošenje izmjena Zakona o čemu ćete biti pravodobno obaviješteni.
** Umanjene novčane naknade primjenjuju se od 1. kolovoza 2009., danom objave izmjene Zakona u Narodnim novinama, a važit će do 31. prosinca 2010
2. Plaće
Porezi i doprinosi iz plaće i naknade plaće
Doprinos Doprinosi na plaću Ukupno Posebni
Red. Vrste dohotka Porez iz plaće dopr. na dopr. za
br. i prirez ZZ na plaću zdravstvo
MO* ZO radu Zap.
1 2 3 4 5 6 7 8 9
1. Plaće za redovni i prekovremeni rad da 20,00 15,00 0,50 1,701 17,20 -
2. Plaće HRVI2 da 20,00 15,00 0,50 1,70 17,20
Plaće invalida i osoba sa smetnjama da 20,00 -
3. u razvoju u pod. za zapošlj. invalida
4. Plaća upućenih na rad u inozemstvo3 da 20,00 15,00 0,50 1,70 7,20 10,00
5. Plaće - prvo zapošljavanje4 da 20,00 -
Plaće u str. međun. org. i ustan. da 20,00 15,00 0,50 1,70 17,20
6. (s i bez dipl. imuniteta)
Naknada plaće za vrijeme bolovanja da 20,00 15,00 0,50 1,70 17,20
7. na teret poslodavca
Naknade, potpore i nagrade iznad da 20,00 15,00 0,50 1,70 17,20 6.000,01
8. propisanih iznosa radnicima
Naknada plaće za vrijeme bolovanja ne - -
9. na teret Zavoda
10. Neplaćeni dopust ne - -
11. Praktičan rad nakon završenog ne 20,00 15,00 0,50 15,50
školovanja – volonteri5
Naknade. potpore i nagrade do
12. propisanih iznosa (čl. 13. Pravilnika) ne - -
3
* Osobe samo u 1. stupu MO plaćaju 20%, osobe u 2. stupu MO plaćaju 15% + 5% Upućeni na rad u inozemstvo: osnovica za doprinose je plaća utvrđena kolektivnim
1
Određeni obveznici su dužni plaćati doprinose u visini 1,6% + 0,1% ili 1,6%+0,2%. ugovorom uvećana za 20%.
4
Obveznici zapošljavanja osoba s invaliditetom bili su dužni do kraja 2008, na svakih 42 Oslobođenje od doprinosa na plaće za radnike i izaslane radnike - doprinos za beneficirani
zaposlenih zaposliti jednu osobu s invaliditetom. staž i posebni doprinos za osobe s invaliditetom se plaćaju.
2 5
Obračunati se porez i prirez umanjuje za % utvrđene invalidnosti. Oslobođenje od plaćanja doprinosa na osnovicu za prvo zapošljavanje volontera.
Posebni doprinos za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu Osnovice doprinosa za 2010.

(Nar. nov., br. 141/09)
Osnovica za obračun doprinosa = 2.700,60 kn Prosječna mjesečna bruto plaća za razdoblje
Iznosi doprinosa za I. - VIII. 2009. iznosi 7.716,00 kn (Nar. nov., br. 135/09)
cijeli mjesec (2.700,60 x 20%) = 540,12 kn
najniža mjesečna osnovica: = 2.700,60 kn
Iznosi doprinosa za 1 dan: najviša mjesečna osnovica: = 46.296,00 kn
◆ mjesec ima 28 dana: 19,29 kn (540,12 : 28)
◆ mjesec ima 30 dana: 18,00 kn (540,12 : 30) ■ ako je mjesečna plaća radnika veća od 46.296,00 doprinosi za
◆ mjesec ima 31 dan: 17,42 kn (540,12 : 31) MO (I. i II. stup) obračunavaju se na 46.296,00 te iznose 9.259,20 kn
(46.296,00 x 20%)
Žiro račun: 1001005 – 1863000160 ■ primjenjuje se samo na primitke vezane uz rad za određeni mjesec
PO 21 8443 – 0 + MB FO 22 8443 – MBG (ne za potpore, nagrade iznad neoporezivih iznosa)
za OIB (pravne i fizičke osobe) 68 8443 – OIB ■ doprinosi na plaću obračunavaju se na stvarno isplaćenu plaću
najviša godišnja osnovica = 555.552,00 kn
■ primjenjuje se samo za doprinos za MO za I. stup
Stope poreza na dohodak od 1.7.2010. ■ doprinos za MO za II. stup obračunava se i na razliku iznad najviše
godišnje osnovice 157
Stopa Visina porezne osnovice ■ može se primijeniti samo kod jednog isplatitelja
Mjesečno Godišnje ■ doprinosi na plaću obračunavaju se na stvarno isplaćenu plaću
12% do 3.600 kn do 43.200 kn
25%
7.200 kn 86.400 kn Minimalna plaća
(razlika od 3.600 do 10.800) (razlika od 43.200 do 108.000)
40% iznad 10.800 kn iznad 129.600 kn za razdoblje
1.7.2008. od 1.6.2009. od 1.6.2010.

Osnovica za izračun plaća u 2010. -31.5.2009. - 31.5.2010. - 31.5.2011.
Korisnici državnog proračuna i javne službe 5.108,84 kn*
* osnovica se primjenjuje od 1. travnja 2009. (za plaće ostvarene u travnju) - Nar. nov., br. 40/09
Minimalna plaća 2.747,00 2.814,00* 2.814,00**
- iznimka: tekstilna, drvno-
Proračunska osnovica prerađivačka i kožarsko 2.582,18 2.701,44 2.729,58
3.326,00 kn - za obračun i isplatu naknada na temelju posebnih zako- obučarska industrija
na (Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za * Objavljeno u Nar. nov., br. 65/09
2010. godinu - Nar. nov., br. 151/09 i 103/10) ** Objavljeno u Nar. nov., br. 66/10
Beneficirani staž radnika

Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem (Nar. nov., br. 71/99, 46/07 i 41/08)
12 mjeseci Stopa dodatnog doprinosa Stopa dodatnog doprinosa za
se računa kao za I. stup MO I. stup II. stup
14 mjeseci 4,86% 3,61% 1,25%
15 mjeseci 7,84% 5,83% 2,01%
16 mjeseci 11,28% 8,39% 2,89%
18 mjeseci 17,58% 13,07% 4,51%
Faktori osobnog odbitka i iznosi uvećanja osobnog odbitka za uzdržavane

članove obitelji i djece
Visina Iznosi osobnih odbitaka
Uzdržavani član
faktora Mjesečni Godišnji
Osnovni osobni odbitak 1,0 1.800,00 21.600,00
Član uže obitelji i bivši bračni drug za kojega se plaća alimentacija 0,5 900,00 10.800,00
Djeca:
■ prvo dijete 0,5 900,00 10.800,00
■ drugo dijete 0,7 1.260,00 15.120,00
■ treće dijete 1,0 1.800,00 21.600,00
■ četvrto dijete 1,4 2.520,00 30.240,00
■ peto dijete 1,9 3.420,00 41.040,00
■ šesto dijete 2,5 4.500,00 54.000,00
■ svako sljedeće dijete: progresivno povećanje faktora (0,7; 0,8; 0,9)
Invalidnost poreznog obveznika/djeteta/člana obitelji 0,3 540,00 6.480,00
Invalidnost 100% i/ili radi invalidnosti imaju pravo na tuđu pomoć i njegu 1,0 1.800,00 21.600,00
Područja posebne državne skrbi i brdsko planinska područja

- faktori osobnog odbitka i iznosi uvećanja osobnih odbitaka za uzdržavane članove obitelji i djecu
Skupine i iznosi osobnih odbitaka
Visina Prva Druga Treća skupina
Uzdržavani član faktora skupina skupina i brdsko plan.
3.840 kn 3.200 kn 2.400 kn
Član uže obitelji i bivši bračni drug za kojega se plaća alimentacija 0,5 23.040,00 19.200,00 14.400,00
Djeca:
■ prvo dijete 0,5 23.040,00 19.200,00 14.400,00
■ drugo dijete 0,7 32.256,00 26.880,00 20.160,00
■ treće dijete 1,0 46.080,00 38.400,00 28.800,00
■ četvrto dijete 1,4 64.512,00 53.760,00 40.320,00
■ peto dijete 1,9 87.552,00 72.960,00 54.720,00
■ šesto dijete 2,5 115.200,00 96.000,00 72.000,00
■ svako sljedeće dijete: progresivno povećanje faktora (0,7; 0,8; 0.9)
Invalidnost poreznog obveznika/djeteta/člana obitelji 0,3 13.824,00 11.520,00 8.640,00
Invalidnost 100% i/ili radi invalidnosti imaju pravo na tuđu pomoć i njegu 1,0 46.080,00 38.400,00 28.800,00
158
Pregled sati rada po mjesecima 2010. LISTOPAD
(ukupno 2088 sati)
siječanj 168 svibanj 168 rujan 176 …. Po Ut Sr Če Pe Su Ne
44 1 2 3 4 5 6 7
veljača 160 lipanj 176 listopad 168 45 8 9 10 11 12 13 14
ožujak 184 srpanj 176 studeni 176 46 15 16 17 18 19 20 21
travanj 176 kolovoz 176 prosinac 184 47 22 23 24 25 26 27 28
48 29 30
radni dani: 21 dan (168 sati)
1 blagdani: 1 dan (8 sati)
Računanje vremena u 2010. godini
Ljetno računanje vremena u 2010. godini počinje 28. ožujka 2010. godine u 02 h 00 min i 00 s, tako što se pomicanjem za jedan sat unaprijed,
vrijeme u 02 h 00 min i 00 s računa kao 03 h 00 min i 00 s. Ljetno računanje vremena u 2010. godini završava 31. listopada 2010. godine u 03
h 00 min i 00 s, tako što se pomicanjem za jedan sat unatrag vrijeme u 03 h 00 min i 00 s računa kao 02 h 00 min i 00 s.
1
Nar.nov., br. 19/10
Preračunavanje neto plaće u bruto plaću za 2010. godinu

Preračunavanje neto plaće u bruto iznos može se izvršiti primjenom jedne od formula koje su dane u nastavku. Pritom
treba voditi računa da se odabere odgovarajuća formula, ovisno o visini neto iznosa plaće, osobnom odbitku, visini prir-
eza porezu na dohodak te najvišoj osnovici za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje. Najviša mjesečna osnovica za
plaće u 2010. godini iznosi 46.296,00 kn1.
Formule za preračunavanje te koeficijente poreza i prireza u skladu s izmijenjenim poreznim razredima i stopama od
1. srpnja 2010. dajemo u nastavku.
Formule za preračunavanje neto plaća u bruto plaće
1. Neto plaća ≤ osobnom odbitku Bruto plaća = neto x 1,25

(neto plaća - osobni odbitak)
+ osobni odbitak
1 - (0,12 x kp)
2. Neto plaća ≤ 3.600,00 - (432,002 x kp) + osobni odbitak Bruto plaća =
0,80
3. Neto plaća ≤ 10.800,00 - (2.232,003 x kp) + osobni odbitak
3.600,00 + os.odb. + [neto pl. – (3.600,00 – 432,00 x kp + os.odb.)] x kppr25

Bruto plaća =
0,80
4. Neto plaća > 10.800,00 - (2.232,00 x kp) + osobni odbitak te ≤ 37.036,804 - [(26.236,805 – os.odb.) x 0,40 x kp + 2.232,00 x kp]6
10.800,00 + os.odb. + [neto pl. – (10.800,00 – 2.232,00 x kp + os.odb)] x kppr40

Bruto plaća =
0,80
5. Neto plaća > 37.036,80 - [(26.236,80 – os.odb.) x 0,40 x kp + 2.232,00 x kp]7
Bruto plaća = 10.800,00 + os.odb. + [neto pl. – (10.800,00 – 2.232,00 x kp + os.odb.) ] x kppr40 + 9.259,20
Koeficijenti prireza te poreza i prireza za stope 12%, 25% i 40% Prosječna plaća po
zaposlenom u pravnim
R. br. Stopa Koeficijent Porez 12% Porez 25% Porez 40% osobama RH
prireza prireza (kp) (kppr 12) (kppr 25) (kppr 40)
Mjesec Bruto Neto
1 2 3 4 5 6
8/10 7.707,00 5.391,00
1 0,00% 1 1,136364 1,333333 1,666667
2 1,00% 1,01 1,137915 1,337793 1,677852 Razdoblje Bruto Neto
3 2,00% 1,02 1,139471 1,342282 1,689189 6/10 - 8/10 7.692,00 5.376,00
4 3,00% 1,03 1,141031 1,346801 1,700680
5 4,00% 1,04 1,142596 1,351351 1,712329
6 5,00% 1,05 1,144165 1,355932 1,724138
7 6,00% 1,06 1,145738 1,360544 1,736111
8 6,25% 1,0625 1,146132 1,361702 1,739130
1
Naredba o iznosima osnovica za obračun dopri- 159
nosa za obvezna osiguranja za 2010. godinu (Nar.
9 6,50% 1,065 1,146526 1,362862 1,742160 nov., br. 141/09).
2
10 7,00% 1,07 1,147315 1,365188 1,748252 3.600,00 x 12%
3
7.200,00 x 25% = 1.800,00 + 432,00
11 7,50% 1,075 1,148106 1,367521 1,754386 4
46.296,00 - 9.259,20 (46.296 x 20%)
12 8,00% 1,08 1,148897 1,369863 1,760563 5
6
37.036,80 – 10.800,00
Ograničenje neto iznosa plaće do iznosa prema
13 9,00% 1,09 1,150483 1,374570 1,773050 navedenom izrazu uzima se u obzir kada se pri
14 10,00% 1,1 1,152074 1,379310 1,785714 obračunu plaće doprinos za mirovinsko osiguranje
obračunava do iznosa najviše mjesečne osnovice
15 11,00% 1,11 1,153669 1,384083 1,798561 (46.296,00 kn za 2010. godinu). Odnosno, ako neto
16 12,00% 1,12 1,155268 1,388889 1,811594 iznos plaće prelazi iznos izračunat prema navede-
17 13,00% 1,13 1,156872 1,393728 1,824818 nom izrazu, a pri obračunu plaće će se primjenjiva-
ti najviša mjesečna osnovica za obračun doprinosa,
18 14,00% 1,14 1,158480 1,398601 1,838235 za preračunavanje se koristi formula pod br. 5.
7
19 15,00% 1,15 1,160093 1,403509 1,851852 Formula br. 5. koristi se u slučaju kada je neto plaća
viša od iznosa iz navedenog izraza i kada se primje-
20 16,00% 1,16 1,161710 1,408451 1,865672 njuje najviša mjesečna osnovica za obračun dopri-
21 17,00% 1,17 1,163332 1,413428 1,879699 nosa za mirovinsko osiguranje od 46.296,00 kn pa
se doprinos obračunava do tog iznosa (bruto plaća
22 18,00% 1,18 1,164958 1,418440 1,893939 viša od 46.296,00 kn).
Primjer: Preračunavanje neto plaće u bruto plaću

Plaća radnika utvrđena je u neto iznosu od 6.000,00 kn. Radnik koristi samo osnovni
osobni odbitak, a prebivalište mu je u Zagrebu.
Odgovarajuću formulu odabiremo prema prvom odgovarajućem izrazu ovisno o neto
iznosu plaće. Za ovaj primjer prvi odgovarajući izraz je onaj pod br. 3.:
3. Neto plaća ≤ 10.800,00 – (2.232,00 x kp) + osobni odbitak Kontrola:

6.000,00 ≤ 10.800,00 – (2.232,00 x 1,18) + 1.800,00 = 9.966,24 R.
te za preračunavanje koristimo formulu br.3.: Opis Iznos
br.
1 2 3
1. Bruto plaća 8.717,66
2. - 20% MO 1.743,53
3.600,00 + os.odb. + [ neto pl. – (3.600,00 – 432,00 x kp + os.odb.) ] x kppr25 3. Dohodak 6.974,13
Bruto plaća =
0,80 4. - osobni odbitak 1.800,00
6. - porez 12% (do 3.600,00) 432,00
Bruto plaća = 3.600,00 + 1.800,00 + [ 6.000,00 – (3.600,00 – 432,00 x 1,18 + 1.800,00) ] x 1,41844 7. - porez 25% (na 1.574,13) 393,53
0,80
8. - porez 40% -
5.400,00 + [ 6.000,00 – 4.890,24 ] x 1,41844 9. Porez ukupno 825,53
Bruto plaća = 10. Prirez porezu (18%) 148,60
0,80
11. Porez i prirez 974,13
Bruto plaća = 8.717,66 kn 12. Neto plaća (3. - 11.) 6.000,00
Uplatni računi za plaće

Uplatni računi
Obveze
MB OIB
1. Porez i prirez na dohodak rn grada/općine prema prebivalištu poreznog obveznika
- od nesamostalnog rada radnika PO 21 1406 - 0+MB FO 22 1406 - MBG PO i FO 68 1406 - OIB
2. Doprinos za mirov. osiguranje 1001005 - 1863000160 (I. stup MO)
- I. stup MO PO 21 8109 - 0+MB - ident. R-Sm (4 zn.) PO 68 8109 - OIB - ident. R-Sm (4 zn.)
FO 22 8117 - MBG - ident. R-Sm (4 zn.) FO 68 8117 - OIB - ident. R-Sm (4 zn.)
1001005 - 1700036001 (II. stup MO)
- II. stup MO PO 21 2003 - 0+MB - ident. R-Sm PO 68 2003 - OIB - ident. R-Sm
FO 22 2011 - MBG - ident. R-Sm FO 68 2011 - OIB - ident. R-Sm
3. Doprinos za zdravstveno osiguranje 1001005 - 1863000160
- obvezno zdravstveno osiguranje PO 21 8400 - 0+MB FO 22 8419 - MBG PO 68 8400 - OIB FO 68 8419 - OIB
160 - poseban dopr. za zašt. zdr. na radu PO 21 8559 - 0+MB FO 22 8567 - MBG PO 68 8559 - OIB FO 68 8567 - OIB
4. Doprinos za zapošljavanje 1001005 - 1863000160
- doprinos za zapošljavanje PO 21 8702 - 0+MB FO 22 8702 - MBG PO i FO 68 8702 - OIB
- poseban doprinos za zapošljavanje osoba
s invaliditetom PO 21 8729 - 0+MB FO 22 8729 - MBG PO i FO 68 8729 - OIB
5. Poseban porez na plaće 1001005 - 1863000160
PO 21 1902 - 0+MB FO 22 1902 - MBG PO i FO 68 1902 - OIB
PO - poslodavac pravna osoba; FO - poslodavac fizička osoba
4. Obrtnici i slobodna zanimanja

Osnovice za 2009. i 2010.
Najniža osnovica u kn Doprinosi za obvezna osiguranja*
Prosječna plaća (p.p) za Iznosi u kn Rok
Osnova Koef.
2009. = 2010. = Stope za 2009. za 2010. plaćanja
7.460,00 7.716,00
1 2 3 (p.p x r.b.2) 4 (p.p x r.b.2) 5 6 7 8
Samostalna djelatnost obrta ukupno 35,5%
do 15. u mj. za
- obveznici poreza na dohodak 0,65 4.849,00 5.015,40 20,0%(15+5)+ 1.721,40 1.780,47
prethodni
Ostale samostalne djelatnosti 15,0% +0,50%
Obrtnici i slobodna zanim. ukupno 35,5%
obveznici poreza na dobit a iz: 20,00% (15+5) pri isplati plaće
poduzetnička plaća na: 15%+0,5%
1,1 8.206,00 8.487,60 2.913,13 3.013,1
Trgovac pojedinac ukupno 35,5%
a) isplaćuje se plaća b 20,0%(15+5)+15% do 15. u mj. za
b) ne isplaćuje se plaća +0,5% prethodni
ukupno 35,5% do 15. u mj. za
Slobodna zanimanja 1,1 8.206,00 8.487,60 2.913,13 3.013,1
20,0%(15+5)+15,0%+0,50% prethodni mj.
ukupno 35,5% do 15. u mj. za
■ Paušalisti 0,4 2.984,00 3.086,40 1.059,32 1.095,67
20,0%(15+5)+15,0%+0,50% prethodni mj.
Samostalni umjetnici ukupno 35,5%
0,8 8.952,00 6.172,80 3.177,96 2.191,34 ---
na teret Državnog proračuna 20,00%(15+5)
Druga djelatnost godišnje godišnje

godišnji godišnje najviše godišnje najviše ukupno 35,5% : 15 dana od dana
■ obveznici poreza na dohodak i najviše najviše
0,65x12 58.188,00 60.184,80 20,00%(15+5), 15,00% dostave rješenja
obveznici poreza na dobit 20.656,74 21.365,60
* Doprinosi dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec.
Uplatni računi
Obrtnici, slobodna zanimanja i poljoprivrednici - uplatni računi
1. Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za osiguranike 1001005 - 1863000160

samostalne obveznike koji plaćaju doprinos temeljem rješenja Porezne uprave (20% ili 15%) 22 8214 - MBG 68 8214 - OIB
1001005 - 1700036001
2. Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za osigura- 22 2046 - MBG - ident. R-Sm
nike samostalne obveznike koji plaćaju doprinos temeljem rješenja Porezne uprave (5%)
68 2046 - OIB - ident. R-Sm (ne mora)
3. Doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje za osiguranike samostalne obveznike koji 1001005 - 1863000160
plaćaju doprinos na temelju rješenja Porezne uprave (15%) 22 8478 - MBG 68 8478 - OIB
4. Poseban doprinos za prava u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti za osiguranike koji 1001005 - 1863000160
doprinos plaćaju temeljem rješenja porezne uprave (0,5) 22 8591 - MBG 68 8591 - OIB
5. Predujam poreza i prireza na dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, na GRAD/OPĆINA PREBIVALIŠTA
dohodak od slobodnih zanimanja i na dohodak od poljoprivrede i šumarstva 22 1430 - MBG 68 1430 - OIB
1001005-1863000160 161
6. Predujmovi i konačan obračun posebnog poreza
22 1902 - MBG 68 1902 - OIB
Poduzetnička plaća
1. Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske 1001005 - 1863000160

solidarnosti, na poduzetničku plaću (20% ili 15%) 22 8303 - MBG - R-Sm 68 8303 - OIB - ident. R-Sm (4 zn.)
2. Doprinos za mirovinsko osiguranje temeljem individualne 1001005 - 1700036001

kapitalizirane štednje na poduzetničku plaću (5%) 22 2216 - MBG - R-Sm 68 2216 - OIB - R-Sm (4 zn.)
1001005 - 1863000160
3. Doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje na poduzetničku plaću (15%)
22 8680 - MBG 68 8680 - OIB
4. Poseban doprinos za prava u slučaju ozljede na radu i profesionalne 1001005 - 1863000160
bolesti na poduzetničku plaću (0,5) 22 8699 - MBG 68 8699 - OIB
GRAD/OPĆINA PREBIVALIŠTA
5. Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada
22 1406 - MBG 68 1406 - OIB
5. Zdravstveno i mirovinsko osiguranje

Pregled visina osnovica i naknada po vrstama bolovanja i isplatiteljima kada su
zadovoljeni uvjeti prethodnog osiguranja
Zakon o o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 150/08, 94/09 i 71/10)
Osnovica za naknadu Visina naknade
Isplaćuje
R.b. Slučajevi bolovanja isplaćene barem isplaćena jedna kod isplata prema
- na teret
dvije ili više plaća ili niti jedna plaća stupcu 4
1 2 3 4 5 6
1. Prevremena nesposobnost za rad zbog bolesti isplaćuje poslodavac prosječna isplaćena plaća 70%/80%2 od osnovice,
najniža osnovica: 2.700,60
- od 43. dana odnosno 8. dana za invalide rada na teret HZZO-a u prethodnih 6 mj. ne više od 4.257,28
2. Njega oboljelog supružnika ili djeteta starijeg isplaćuje poslodavac prosječna isplaćena plaća 70%/80%2 od osnovice,
najniža osnovica: 2.700,60
od tri godine - od prvog dana na teret HZZO-a u prethodnih 6 mj. ne više od 4.257,28
Za njegu oboljelog djeteta do tri godine isplaćuje poslodavac prosječna isplaćena plaća 100% od osnovice, ne
3. najniža osnovica: 2.700,60
života - od prvog dana na teret HZZO-a u prethodnih 6 mj. više od 4.257,28
od plaće pripadajuće za
tekući mjesec, na koju
Privremena nesposobnost za rad zbog ozljede na isplaćuje poslodavac prosječna isplaćena plaća radnik ima pravo
4. bez ograničenja
radu ili profesionalne bolesti - od prvog dana na teret HZZZR-a u prethodnih 6 mj. temeljem kol. ugovora,
pravilnika o radu ili
ugovora o radu
isplaćuje poslodavac prosječna isplaćena plaća 70% od osnovice, ne
5. Kada je radnik određen za pratitelja bolesnika najniža osnovica: 2.700,60
na teret HZZO-a u prethodnih 6 mj. više od 4.257,28
Izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze,
isplaćuje HZZO na prosječna isplaćena plaća 100% od osnovice, ne
6. nesposoban za rad zbog transplantacije organa najniža osnovica: 2.700,60
teret HZZO-a u prethodnih 6 mj. više od 4.257,28
u korist druge osobe - od prvog dana
Komplikacije u vezi s trudnoćom isplaćuje HZZO na prosječna isplaćena plaća 100% od osnovice, ne
7. najniža osnovica: 2.700,60
i porođajem - od prvog dana svoj teret u prethodnih 6 mj. više od 4.257,28
8. Rodiljni dopust isplaćuje HZZO na prosječna isplaćena plać 100% od osnovice, bez
---
do 6 mjeseci djetetova života1 - od prvog dana svoj teret u prethodnih 6 mj. ograničenja
Roditeljski dopust 100% osnovice, ali
od 6. mjeseci do 1. godine za 1. i 2. dijete isplaćuje HZZO na ne više od 80% pr.
9. --- ---
od 6. mjeseci do 3. godine za 3. dijete i svako teret proračuna osnovice (2.660,80)
slijedeće i za blizance
10. Roditeljski dopust isplaćuje HZZO na ne više od 50%
od 1. godine do iskorištenosti (30 mjeseci) teret proračuna pr. osnovice (1.663,00)
1
Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama (Nar. nov., br. 85/08 i 110/08 - ispravak) Naknada na teret HZZO-a:
Uvjet za isplatu naknade: Ako nije zadovoljen uvjet prethodnog staža osiguranja na teret HZ- 70% ► za prvih šest kalendarskih mjeseci neprekidnog bolovanja
ZO-a isplaćuje se najniži iznos naknade - 831,50 kn (proračunska osnovica x 25%) 80% ► od prvog dana nakon isteka šest mjeseci do 18 mjeseci
2
80% primjenjuje se od 6 mj. do 18. mj. 50% zadnje isplaćene naknade plaće ► nakon isteka 18 mjeseci neprekidnog bolovanja do 3 godine
Mirovinsko osiguranje
Elementi za izračun mirovine
Opis Visina Primjena od Propis
Odluka o aktualnoj vrijednosti mirovine od 1. srpnja 2009.
162 Aktualna vrijednost mirovine 58,37 1. srpnja 2009.
(Nar. nov., br. 104/09)
Odluka o najnižoj mirovini za jednu godinu mirovinskog staža
Najniža mirovina 56,59 1. srpnja 2009.
od 1. srpnja 2009. (Nar. nov., br. 104/09)
Najniža Odluka o visini najniže mirovine hrvatskom branitelju iz
Mirovina hrvatskih branitelja za 2009.
2.330,10 Domovinskog rata za godinu 2009. (Nar. nov., br. 28/09)
Uvjeti za mirovinu u 2010.*

Uvjeti propisani čl. 30. (starosna) i čl. 31. (prijevremena) Zakona o mirovinskom osiguranju (Nar. nov., br. 102/98 –
92/05, 43/07 – Odluka USRH: Izvješće o uočenoj pojavi neustavnosti u sustavu mirovinskog osiguranja, 79/07 i 35/08)
Prijevremena mirovina Starosna mirovina
Opis
Godine života Mirovinski staž Godine života Mirovinski staž
Žene 55 30 60 15
Muškarci 60 35 65 15
Napomena: Od 1. siječnja 2010. vrijednosni bodovi računaju se prema plaćama iz cijelog radnog vijeka.
* Izmjene Zakona su usvojene - detaljnije u članku Lj. Marušić.
6. Drugi dohodak
Koeficijenti i stope za izračun obveza po drugom dohotku iz neto svota
Autorska i umjetnička djela
Autorska djela izdaci: 30% Umjetnička djela izdaci 55% (30% + 25%)
Stopa 25% poreza i prirez Koeficijent od Na neto Na bruto Na neto Na bruto
prireza (kumulativ) neta na bruto Stopa poreza i Stopa poreza i Koeficijent od Stopa poreza i Stopa poreza i
prireza prireza neta na bruto prireza prireza
1 2 3 4 5 6 7 8
0,00 25,00 1,212121 21,2121 17,50 1,126761 12,6761 11,25000
1,00 25,25 1,214698 21,4698 17,68 1,128191 12,8191 11,36250
2,00 25,50 1,217285 21,7285 17,85 1,129624 12,9624 11,47500
3,00 25,75 1,219884 21,9884 18,03 1,131062 13,1062 11,58750
4,00 26,00 1,222494 22,2494 18,20 1,132503 13,2503 11,70000
5,00 26,25 1,225115 22,5115 18,38 1,133948 13,3948 11,81250
6,00 26,50 1,227747 22,7747 18,55 1,135396 13,5396 11,92500
6,25 26,56 1,228407 22,8407 18,59 1,135759 13,5759 11,95313
6,50 26,63 1,229067 22,9067 18,64 1,136122 13,6122 11,98125
7,00 26,75 1,230391 23,0391 18,73 1,136848 13,6848 12,03750
7,50 26,88 1,231717 23,1717 18,81 1,137576 13,7576 12,09375
8,00 27,00 1,233046 23,3046 18,90 1,138304 13,8304 12,15000
9,00 27,25 1,235712 23,5712 19,08 1,139763 13,9763 12,26250
10,00 27,50 1,238390 23,8390 19,25 1,141227 14,1227 12,37500
11,00 27,75 1,241080 24,1080 19,43 1,142694 14,2694 12,48750
12,00 28,00 1,243781 24,3781 19,60 1,144165 14,4165 12,60000
13,00 28,25 1,246494 24,6494 19,78 1,145639 14,5639 12,71250
14,00 28,50 1,249219 24,9219 19,95 1,147118 14,7118 12,82500
15,00 28,75 1,251956 25,1956 20,13 1,148600 14,8600 12,93750
16,00 29,00 1,254705 25,4705 20,30 1,150086 15,0086 13,05000
17,00 29,25 1,257466 25,7466 20,48 1,151576 15,1576 13,16250
18,00 29,50 1,260239 26,0239 20,65 1,153070 15,3070 13,27500
Naknade članovima odbora, povjerenstva, ugovori o djelu i stipendije*

Ugovori o djelu; naknade članovima odbora, Stipendije
25% poreza i povjerenstava, skupština i drugi dohodak umirovljenika
Stopa
prirez Na neto Na bruto Na neto Na bruto
prireza Koeficijent od
(kumulativ) Stopa poreza i Stopa mirovinskog Stope poreza i Koeficijent od Stope poreza Stope poreza i
neta na bruto*
prireza osiguranja - 20% prireza neta na bruto i prireza prireza
1 2 3 4 5 6 7 8 9
0,00 25,00 1,666667 33,333333 33,333333 20,00 1,333333 33,3333 25,00
1,00 25,25 1,672241 33,779264 33,444816 20,20 1,337793 33,7793 25,25
2,00 25,50 1,677852 34,228188 33,557047 20,40 1,342282 34,2282 25,50
3,00 25,75 1,683502 34,680135 33,670034 20,60 1,346801 34,6801 25,75
4,00 26,00 1,689189 35,135135 33,783784 20,80 1,351351 35,1351 26,00
5,00 26,25 1,694915 35,593220 33,898305 21,00 1,355932 35,5932 26,25
6,00 26,50 1,700680 36,054422 34,013605 21,20 1,360544 36,0544 26,50
6,25 26,56 1,702128 36,170213 34,042553 21,25 1,361702 36,1702 26,56
6,50 26,63 1,703578 36,286201 34,071550 21,30 1,362862 36,2862 26,63
163
7,00 26,75 1,706485 36,518771 34,129693 21,40 1,365188 36,5188 26,75
7,50 26,88 1,709402 36,752137 34,188034 21,50 1,367521 36,7521 26,88
8,00 27,00 1,712329 36,986301 34,246575 21,60 1,369863 36,9863 27,00
9,00 27,25 1,718213 37,457045 34,364261 21,80 1,374570 37,4570 27,25
10,00 27,50 1,724138 37,931034 34,482759 22,00 1,379310 37,9310 27,50
11,00 27,75 1,730104 38,408304 34,602076 22,20 1,384083 38,4083 27,75
12,00 28,00 1,736111 38,888889 34,722222 22,40 1,388889 38,8889 28,00

13,00 28,25 1,742160 39,372822 34,843206 22,60 1,393728 39,3728 28,25
14,00 28,50 1,748252 39,860140 34,965035 22,80 1,398601 39,8601 28,50
15,00 28,75 1,754386 40,350877 35,087719 23,00 1,403509 40,3509 28,75
16,00 29,00 1,760563 40,845070 35,211268 23,20 1,408451 40,8451 29,00
17,00 29,25 1,766784 41,342756 35,335689 23,40 1,413428 41,3428 29,25
18,00 29,50 1,773050 41,843972 35,460993 23,60 1,418440 41,8440 29,50
*Napomena: Isplatitelj je obvezan na bruto iznos naknade obračunati i 15% doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje.
Obzirom da se radi o doprinosu na isplatu koji ne tereti neto iznos taj doprinos nije uključen u koeficijent (stupac 3).
Uplatni računi poreza i doprinosa za drugi dohodak, dohodak od imovine, dohodak od kapitala i od osiguranja
Drugi dohodak - doprinosi Uplatni račun MB Uplatni račun OIB
Mirovinsko osiguranje (I. stup) 1001005-1863000160 Državni proračun

- pravne osobe 21 8290 - 0+MB – identifikator R-Sm (4 znamenke) 68 8290 - OIB - identifikator R-Sm (4 znamenke)
- fizičke osobe 22 8290 - MBG – identifikator R-Sm (4 znamenke) 68 8290 - OIB - identifikator R-Sm (4 znamenke)
Mirovinsko osiguranje (II stup) 1001005-1700036001 Doprinos za MO na temeljuindividualne kapitalizirane štednje
- pravne osobe 21 2194 - 0+MB - identifikator R-Sm (4 znamenke) 68 2194 - OIB - identifikator R-Sm (4 znamenke)
- fizičke osobe 22 2194 - MBG - identifikator R-Sm (4 znamenke) 68 2194 - OIB - identifikator R-Sm (4 znamenke)
Zdravstveno osiguranje 1001005-1863000160 Državni proračun
- pravne osobe 21 8664 - 0+MB 68 8664 - OIB
- fizičke osobe 22 8664 - MBG 68 8664 - OIB
Račun grada općine prema
Porez i prirez
prebivalištu poreznog obveznika
Drugi dohodak Uplatni račun MB Uplatni račun OIB
- članovi skupština i nadzornih odbora, upravnih vijeća, povjerenstva, suci porotnici
22 1457 - MBG (SBS)1 68 1457 - OIB1
(čl.32.st.3.t.1. Zakona)
- autorske naknade 22 1465 - MBG (SBS) 68 1465 - OIB
- djelatnost trgovačkih putnika, agenata, akvizitera, športskih sudaca i delegata,
prevoditelja, tumača, sudskih vještaka, turističkih djelatnika, konzultanata te druge
22 1813 - MBG (SBS) 68 1813 - OIB
slične djelatnosti kao i po osnovu ostalih nenavedenih primitaka od drugog dohotka
(čl. 32. st. 3. t. 4. i t. 11. Zakona)
- drugi dohodak po osnovi primitaka u naravi, te nagrada učenicima, primitaka učenika
i studenata za rad preko učeničkih i studentskih udruga, stipendija, nagrada i naknada 22 1821 - MBG (SBS) 68 1821 - OIB
iznad propisanih iznosa (čl. 32. st. 3. t. 5. – 10. Zakona)
- drugi dohodak po osnovu naknada za isporučeno umjetničko djelo osobama koje
22 1830 - MBG (SBS) 68 1830 - OIB
obavljaju umjetničku i kulturnu djelatnost (čl. 32. st. 5. t. 1. Zakona)
- drugi dohodak po osnovu profesionalnih djelatnosti novinara, umjetnika i športaša
koji su osigurani po toj osnovi i doprinose za obvezna osiguranja koje plaćaju prema 22 1848 - MBG (SBS) 68 1848 - OIB
rješenju (čl. 32. st. 5. t. 2. Zakona)
- drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju
22 1643 - MBG (SBS) 68 1643 - OIB
generacijske solidarnosti iznad najviše godišnje osnovice (čl. 33 Zakona)
- drugi dohodak nerezidenta za obavljanje umjetničke, artističke, zabavne, športske, PO 21 1473 - 0+MB FO 22 1473 - MBG
književne, likovne djelatnosti te djelatnosti u svezi s tiskom, radijom i televizijom te
PO 68 1473 - OIB FO 68 1473 - OIB
zabavnim priredbama (čl. 32. st. 5. t.3. Zakona)
Dohodak od imovine
- dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava koji se plaća po rješenju
PU (čl. 27. st. 5. Zakona) 22 1635 - MBG (SBS) 68 1635 - OIB
- dohodak od imovinskih prava (čl. 27. st. 4. Zakona) 22 1546 - MBG (SBS) 68 1546 - OIB
- dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i
22 1511 - MBG (SBS) 68 1511 - OIB
organiziranja kampova koji se utvrđuje paušalno (čl. 27. st. 4. i čl. 44. st. 2. Zakona),
- dohodak od imovine na temelju najma ili zakupa pokretnina i nekretnina koji se
22 1503 - MBG (SBS) 68 1503 - OIB
plaća po rješenju Porezne uprave (čl. 27. st. 2. Zakona)
Dohodak od kapitala
- dohodak od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu
(čl. 38. st. 1. i 4. Zakona) 22 1570 - MBG (SBS) 68 1570 - OIB
- dohodak po osnovi udjela u dobiti članova uprave i radnika dodjelom i
opcijskom kupnjom vlastitih dionica trgovačkihdruštava (čl. 30. st. 4. Zakona) 22 1600 - MBG (SBS) 68 1600 - OIB
164 - dohodak od kamata 22 1597 - MBG (SBS) 68 1597 - OIB
- dohodak od izuzimanja i korištenja usluga članova trgovačkih društava za
privatne potrebe (čl. 30. st. 2. Zakona), 22 1589 - MBG (SBS) 68 1589 - OIB
Samostalne djelatnosti
- dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, na dohodak od slobodnih
zanimanja i na dohodak od poljoprivrede i šumarstva koji se utvrđuje paušalno 22 1449 - MBG (SBS) 68 1449 - OIB
(čl. 44. st. 1. i 5. Zakona)
- dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, na dohodak od slobodnih
zanimanja i na dohodak od poljoprivrede i šumarstva (čl. 17. i 18. Zakona) 22 1430 - MBG (SBS) 68 1430 - OIB
- Po godišnjoj prijavi 22 1619 - MBG (SBS) 68 1619 - OIB
Dohodak od osiguranja
- dohodak po osnovi životnog osiguranja s obilježjima štednje (čl. 31. Zakona) 22 1422 - MBG 68 1422 - OIB
- dohodak po osnovi dobrovoljnog mirovinskog osiguranja (čl. 31. Zakona) 22 1805 - MBG 68 1805 - OIB
Poseban porez za drugi dohodak, dividende i ostale propisane izvore dohotka 1001005-1863000160
- pravne osobe 21 1902 - 0+MB 68 1902 - OIB
- fizičke osobe 22 1902 - MBG 68 1902 - OIB
7. Doprinosi, naknade, članarine

Red. Opis Obveznici Osnovica Stopa Rok plaćanja
br.
1 2 3 4 5 6
1. Komorski doprinos
1.1. Doprinos HGK pravne osobe - članice HGK članarina - paušal 0,0056% mjesečno
(kriterij1) UP za 2008.
članovi HOK - pravne osobe dobit 0,40% do 31.3. za I.polugod.
1.2. Doprinos HOK-u fizičke osobe dohodak ili osnovica 0,40% do 30.9. za II. polugod.
fizičke i pravne osobe poreza na dobit 18,00 kn +POK+ tromjesečno i to:

paušal udruženje obrtnika 28. 2., 31. 5., 31. 8. i 30. 11.
2. Doprinos za šume
2.1. Naknade za opće korisne funkcije pravne osobe koje obavljaju ukupan prihod 0,0525% tromjesečno
šuma gospodarsku djelatnost
2.2. Biološka obnova šuma Hrvatske šume prihod od prodaje drveta 3% pri prodaji drveta
prodajna cijena
3,5%
2.3. Šumski doprinos pravne osobe koje prodaju proizvoda na panju pri dobivanju prava na
proizvode iskorištavanja šuma - brdsko planinska i područja iskorištavanje
posebne državne skrbi 5,0%
3. Članarine
3. Članarine turističkim zajednicama djelatnosti propisane čl. 4. i 5. ukupan prihod (PO) prema mjestu i zadnji dan u mjesecu za
Zakona o članarinama ukupni primici - PDV (FO) djelatnosti tekući mjesec
4. Spomenička renta2
Osobe koje obavljaju gospoda- Prema odluci grada/
4.1. Direktna spomenička renta rsku djelatnost u nepokr. m2 korisne poslovne Od 1,00 – 7,00 kn općine temeljem
kulturnom dobru površine godišnjeg rješenja
Ukupni prihod (za plaćanje Krajem tekućeg
4.2. Indirektna spomenička renta Pravne i fizičke osobe prema predujmova UP prethodne 0,05% mjeseca za prethodni
propisanim šiframa djelatnosti godine) mjesec
1
Kriteriji propisani Odlukom o financiranju HGK u 2010. (Nar. nov., br. 140/09) kojima se mijenjaju obveznici plaćanja i stope za obračun spomeničke rente. O na-
2
Od 1. listopada 2010. godine na snagu stupaju odredbe Zakona o izmjenama vedenim izmjenama i dopunama Zakona detaljnije smo pisali u FIP-u br. 7/2010.
i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Nar. nov., br. 88/10)
Stope članarina turističkim zajednicama iz čl. 4. Zakona* (razne djelatnosti)***

Skupina djelatnosti Razred turističkih mjesta
A B C D
Prva: 49.31, 49.39, 50, 51.10, 52.23, 55, 55.22, 56, 65, 66, 66.12, 68, 69.2, 73, 77.21, 77.22, 79, 81.30, 82.3, 93.1, 93.11, 93.29 0,25 0,23 0,20 0,18
Druga: 49.32, 52.29, 77.11, 77.34, 77.35, 90, 92, 93.21 0,20 0,18 0,15 0,13
Treća: 45.20, 53, 58, 59, 60, 61, 62, 63, 74.1, 74.2, 74.3, 96.01, 96.02, 96.04 0,15 0,13 0,10 0,08
Stope članarina turističkim zajednicama iz čl. 5. Zakona* (trgovačke djelatnosti)***

Skupina djelatnosti Razred turističkih mjesta
A B C D
Prva: 45.1, 45.32, 45.40, 47.19, 47.25, 47.26, 47.30, 47.5, 47.6, 47.71, 47.72, 47.73, 47.74, 47.75, 47.76, 47.77, 47.78, 47.79,
0,05 0,048 0,043 0,040 165
47.8, 47.9, 47.91, 47.99,
Druga: 47.1, 47.2 0,04 0,038 0,035 0,033
Treća: 45, 45.31, 45.40, 46.2, 46.3, 46.4, 46.5**, 46.6, 46.7, 46.9 0,03 0,028 0,025 0,023
Četvrta: sve djelatnosti iz treće skupine koje se bave i vanjskom trgovinom 0,02 0,013 0,010 0,010
* Zakon o članarinama u turističkim zajednicama (Nar. nov., br. 152/08) *** Od 1. siječnja 2011. godine na snagu stupaju odredbe Zakona o izmjenama i
** Čl. 5. Zakona, za trgovinu na veliko informacijsko-komunikacijskom opremom dopunama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama (Nar. nov., br. 88/10)
propisana je šifra 45.5. Međutim, Odlukom o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti kojima se mijenjaju obveznici plaćanja i stope za obračun članarina u turističkim
2007 (Nar. nov., br. 58/07) za tu je djelatnost propisana šifra 46.5 te smatramo da je zajednicama. O navedenim izmjenama i dopunama Zakona detaljnije smo pisali u
u Zakonu navedena kriva šifra. FIP-u br. 7/2010.
Uplatni računi - porezi, naknade i doprinosi, članarine i rente
1. Porezi 2. Naknade i doprinosi

Obveze i uplatni računi Obveze i uplatni računi
Porez na dobit Naknade za šume
■ račun grada/općine sjedišta poduzetnika / ■ opće korisne funkcije šuma - 1001005 – 1700055099
prebivališta poduzetnika PO: 67 OIB – god. na koju se odnosi uplata (4 znamenke)
PO i FO: 68 1651 - OIB ■ šumski doprinos – račun grada/općine
Porez na dobit po odbitku PO i FO: 68 7714 – OIB
■ oznaka grada/općine sjedišta poduzetnika / Mineralne sirovine
prebivališta poduzetnika ■ naknada za eksploataciju – račun za redovno
■ naknada za autorska prava i druga prava intelekt. poslovanje grada/općine
vlasništva: PO i FO: 68 5827 – OIB
PO i FO: 68 1660 – OIB ■ naknada na podr. poseb. drž. skrbi – rn. grada/
■ usluge istraživanja tržišta, por. i posl. savj., općine prema Zakonu o PPDS-u
revizorske usluge i dr.: PO i FO: 67 OIB
68 1678 – OIB Doprinos Hrvatskoj gospodarskoj komori
■ dividende i udjeli u dobiti: ■ članarina HGK – 1001005 – 1700052620
68 1686 – OIB 67 OIB – oznaka poduzeća – mjesec/godina (4 znamenke)
■ kamate: ■ kod oznake poduzeća upisuje se: 002 – mali, 003 –
68 1694 – OIB srednji, 004 - veliki
Porez na dodanu vrijednost ■ doprinos HGK – 1001005 – 1700052783
■ 1001005 – 1863000160 67 OIB – 001 – mjesec/godina (4 znamenke)
PO i FO: 68 1201 – OIB Doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori
■ pri uvozu na uplate preko računa 845 – 1210 ■ paušalni iznos – račun grada/općine
■ na usluge poduzetnika – 1228 PO i FO: 67 OIB
Posebni porezi ■ doprinos od dohotka, dobiti ili plaće – račun grada/
■ 1001005 – 1863000160 općine
■ osobni automobili PO i FO: 67 OIB
PO i FO: 68 1040 – OIB
■ naftni derivati – 1058 3. Članarine i rente
■ alkohol – 1066
■ pivo – 1074 Obveze i uplatni računi
■ bezalkoholna pića – 1082
■ duhanski proizvodi – 1090 Članarine turističkim zajednicama
■ kava – 1104 ■ račun grada/općine u kojem je sjedište turističke
■ luksuzni proizvodi - 1112 zajednice
■ premije osig. od auto odgov. – 1120 PO i FO: 67 OIB
■ kasko osiguranje – 1139 Spomenička renta
Gradski i općinski porezi ■ direktna spomenička renta – račun grada/općine
■ račun za redovno poslovanje grada/općine gdje je renta ubrana
■ porez na potrošnju PO i FO: 67 OIB
PO i FO: 68 1708 – OIB ■ indirektna spomenička renta – račun grada/općine
■ kuće za odmor – 1716 gdje je renta ubrana
166 ■ reklame – 1724 PO i FO: 67 OIB
■ tvrtka/naziv – 1732 ■ uporaba kulturnog dobra – 1001005 – 1863000160
■ korištenje javnih površina – 1740 PO i FO: 68 7684 – OIB
■ neobrađeno obradivo poljop. zemljište – 1759
■ neiskorištene poduzetničke nekretnine – 1767
■ neizgrađeno građevinsko zemljište – 1775
TPU
• ugovori o izbjegavanju
Uplatni računi koji se koriste kada se dvostrukog oporezivanja
u pozivu na broj unosi MBG ili MB • ugovori o socijalnom osiguranju
vrijede i dalje do opoziva. Naručite na www.teb.hr

N
8. Da se ne zaboravi!
Rokovi za podnošenje obrazaca i plaćanja obveza u studenom 2010.
Obveze Rokovi
POREZI I ČLANARINE
Obrazac ID, IDD, IDD-1 do 15. studenog 2010. za plaće odnosno drugi dohodak isplaćen u listopadu 2010.
■ pri svakom plaćanju doprinosa za mirovinsko osiguranje
Obrazac R-Sm ■ do kraja mjeseca za prethodni mjesec (ako doprinosi nisu obračunani i uplaćeni u
zakonskom roku)
Obrazac IPP do 15. studenog 2010. za listopad 2010.
Predujam posebnog poreza za primitke od samostalne djelatnosti do 30. studenog 2010. za studeni 2010.
Obrazac N-EKM do 15. studenog 2010. za listopad 2010.
Predujam poreza na dohodak i dobit do 30. studenog 2010. za listopad 2010.
PDV za mjesečne obveznike do 30. studenog 2010. za listopad 2010.
Porez na potrošnju do 30. studenog 2010. za listopad 2010.
Predujam indirektne spomeničke rente do 30. studenog 2010. za listopad 2010.
Predujam članarine turističkoj zajednici do 30. studenog 2010. za studeni 2010.
Članarina i doprinos HGK-u do 30. studenog 2010. za studeni 2010.
Doprinos HOK-u (paušal za IV. tromjesječje) do 30. studenog 2010. za IV. tromjesječje 2010.
POSEBNI POREZI
Izvješće o obračunanom posebnom porezu na plovila proizvedena i
isporučena u RH do 15. studenog 2010. za listopad 2010.
- Obrazac PP-PLO (ako je bilo isporuka)
Izvješće o obračunanom posebnom porezu na zrakoplove proizvedene i
isporučene u RH do 15. studnog 2010. za listopad 2010.
- Obrazac PP-ZRA (ako je bilo isporuka)
do 15. studenog 2010. za listopad 2010. - bezalkoholna pića i kava
- Izvješća o proizvodima na koje se plaća posebni porez
do 10. studenog 2010. za listopad 2010. - za luksuzne proizvode
TROŠARINE
do 8. studenog 2010. za razdoblje od 16. do 31. listopada 2010.
- Dnevna izvješća (alkohol i alkoholna pića, energenti)
do 20. studenog 2010. za razdoblje od 1. do 15. studenog 2010.
- Mjesečna izvješća o preuzetim, utrošenim i vraćenim markicama za
do 20. studenog 2010. za protekli mjesec
označavanje (alkohol i alkoholna pića)
- Izvješća o stanju zaliha, primljenim proizvedenim, otpremljenim i uvezenim
količinama trošarinskih proizvoda, kretanju trošarinskih proizvoda i obra- do 20. studenog 2010. za protekli mjesec
čunatoj trošarini (alkohol i alkoholna pića, duhanski proizvodi, energenti)
- Izvješća o uplaćenim trošarinama (energenti) do 8. studenog 2010. za protekli mjesec
PRORAČUNI I PRORAČUNSKI KORISNICI, JLIP(R)S
Mjesečni izvještaj o obvezama korisnika državnog proračuna do 10. studenog 2010.
Konsolidirani mjesečni izvještaj o obvezama korisnika
do 15. studenog 2010.
državnog proračuna - razdjela
POSEBAN POREZ
Ne plaća se na plaće, mirovine i druge primitke od 1.11.2010., 167
bez obzira na koje se razdoblje odnose navedene isplate.
9. Korisne informacije
Stope zakonskih zateznih kamata
Razdoblje Primjena God. stopa Objava
od 11.9.96. do 30.6.02. 18% Nar. nov., br. 76/96

Svi subjekti
od 1.7.02. do 31.12.07. 15% Nar. nov., br. 72/02 i 153/04
Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca Nar. nov., br. 35/05 i 41/08 i
od 1.1.2008. i osoba javnog prava1 17%2
Ostali odnosi4 14% Nar. nov., br. 1/08, 75/08, 1/093
1 3
Osobama javnog prava smatraju se osobe koje su obvezne postupati po propi- Zakon o obveznim odnosima i Eskontna stopa HNB-a
4
sima o javnoj nabavi, osim trgovačkih društava (čl. 26. st. 6. Zakona o Svi ostali odnosi osim iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovaca i osoba
obveznim odnosima, Nar. nov., br. 35/05 i 41/08). javnog prava, dakle i izvanugovorni odnosi između navedenih osoba.
2
U navedenim odnosima moguće je i ugovoriti stopu zatezne kamate, ali najviše
do 21% godišnje.
Zatezne kamate
Dekurzivni jednostavni kamatni račun Značenje simbola:
Obračuna zateznih kamata za razdoblje dulje od godine dana K= (C x p x n)/100 K – zatezna kamata
Obračun zateznih kamata za razdoblje kraće od godine dana K=(C x p x d)/36.500 C – glavnica
odnosno za prijestupnu godinu K=(C x p x d)/36.600 p – stopa zatezne kamate
Pregled oporezivosti kamata

Porezni tretman
Zajmodavatelj Zajmoprimatelj Kamata
Dobit Dohodak
1 2 3 4 5
PODUZETNIK PODUZETNIK
beskamatno tržišna kamata
REZIDENT REZIDENT priznati rashod ---
s kamatom min. prihod
beskamatno
NEREZIDENT s kamatom: kamata 9% god
REZIDENT – POVEZANO
DRUŠTVO
J[OBEJMJ tNJOJNBMOJQSJIPE ---
ispod 9%
NEREZIDENT beskamatno
-POVEZANO s kamatom: kamata 9% god.
%36À570 REZIDENT J[OBEJMJ tNBLTJNBMOJSBTIPE ---
ispod 9%
PODUZETNIK FIZIČKA OSOBA
min. 4% god. kamata koja je ostvarena dohodak se ne utvrđuje
ZAPOSLENIK je prihod
ispod 4% dohodak u naravi - plaća
ZAPOSLENIK I min. 4% god. kamata koja je dohodak se ne utvrđuje
REZIDENT VLASNIK ispod 4% ostvarena je prihod dohodak u naravi – plaća
VLASNIK KOJI min. 4% god. dohodak se ne utvrđuje
NIJE ZAPOSLENIK skrivena isplata dobiti izuzimanje, dohodak od kapitala
ispod 4%
FIZIČKA OSOBA PODUZETNIK
168 GRAÐANIN ILI beskamatno nema dohotka
VLASNIK REZIDENT s kamatom kamata priznati rashod dohodak od kapitala
R S
SD LP
• upute
upute za proraču
proračunsko
unsko poslo
poslovanje: • sustav
ustav LiP(R)S
S
p
primjeri knjiženja, izvještavanja, • izborni sustav
izvršavanje planova i kontrola •u
upr
upravni postupak i dr.
Ovrha na primicima i izuzeća od ovrhe

PRIMICI NA KOJIMA SE PROVODI OVRHA PRIMICI IZUZETI OD OVRHE
Plaća 1. Po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale
Drugi primici: zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne
- naknada umjesto plaće (osim rodiljnih i roditeljskih naknada koje ne mogu biti sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti
predmet ovrhe ili osiguranja - kredita, pologa i slično) - čl. 4. st. 1. ZRRP1, davatelja uzdržavanja,
- naknada za skraćeno radno vrijeme , 2. Primanja po osnovi naknade zbog tjelesnoga oštećenja prema
- naknada zbog umanjenja plaće, propisima o invalidskom osiguranju,
- mirovina, 3. primanja po osnovi socijalne skrbi,
- plaće vojnih osoba, 4. primanja po osnovi privremene nezaposlenosti,
- primanja osoba u pričuvnom sastavu za vrijeme vojne službe i 5. primanja po osnovi dječjega doplatka,
- drugo stalno novčano primanje civilnih i vojnih osoba (čl. 149. st. 4. OZ)2 6. primanja po osnovi stipendije i pomoći učenicima i studentima,
7. primanja vojnika i studenata vojnih škola,
IZNOS OVRHE
8. naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po osnovi
Radi naplate tražbine Radi naplate tražbine po Za uzdržavanje djeteta zakonskoga uzdržavanja te za tražbine naknade štete prouzročene
po osnovi zakonskoga drugoj osnovi kaznenim djelom osuđenika,
uzdržavanja, naknade štete 9. primanja po osnovi odličja i priznanja (čl. 148. OZ).
nastale zbog narušenja _____________________
zdravlja ili smanjenja, Primanja invalida po osnovi novčane naknade za tjelesno oštećenje
odnosno gubitka radne i dodatka za tuđu pomoć i njegu mogu se plijeniti za zakonsko
sposobnosti i naknade štete uzdržavanje,
za izgubljeno uzdržavanje naknadu štete zbog narušenog zdravlja i za uzdržavanje zbog smrti
zbog smrti davatelja davatelja uzdržavanja - do iznosa ½ toga primanja;
uzdržavanja Primanje po osnovi ugovora o doživotnom uzdržavanju , doživotnoj
renti i osiguranju života - iznad iznosa najviše stalne socijalne skrbi
koja se isplaćuje na području na kojem ovršenik ima bivalište.
Ako ovršenik prima plaću Ako ovršenik prima plaću Ako ovršenik prima Novčane potpore ostvarene prema Zakonu o rodiljnim i roditeljs-
(drugi primitak) veću od (drugi primitak) veću od plaću (drugi primitak) kim potporama ne mogu biti predmet ovrhe ili osiguranja (kredita,
prosjeka prosjeka RH (5.309,00 veću od prosjeka RH pologa i slično), osim prema sudskoj odluci ili rješenju nadležnog
RH (5.309,00 kn4) - od kn4),od ovrhe izuzete 2/3 (5.309,00 kn4),od ovrhe centra za socijalnu skrb radi koristi djeteta za koje su ostvarene (čl. 4.
ovrhe izuzeta 1/2 prosjeka prosjeka RH: 3.539,33 kn izuzeta 1/4 prosjeka st.1. ZRRP).
RH: 2.654,50 kn (čl. 149. (čl. 149. st.1. OZ). RH: 1.327,25 kn (čl.
st.1. OZ). 149. st.1. OZ).
Ako prima plaću Ako prima plaću Ako prima plaću (drugi U postupku ovrhe poreznog duga ne mogu se plijeniti sljedeće
(drugi primitak) manju od (drugi primitak) manju od primitak) manju od ovršenikove tražbine:
prosjeka prosjeka prosjeka 1. po osnovi plaće i s plaćom izjednačenih primanja do iznosa mini-
RH (5.309,00 kn) – od RH 5.309,00 kn) – od RH (5.309,00 kn) – malne plaće u RH utvrđene prema propisu o minimalnoj plaći
ovrhe izuzeta 1/2 njegove ovrhe izuzete 2/3 njegove od ovrhe izuzeta 1/2 (2.814,00 kn),
plaće (čl. 149. st. 2. OZ). plaće njegove plaće (čl. 149. 2. novčani primici koji su izuzeti od oporezivanja prema
(čl. 149. st. 2. OZ). st. 2. OZ) posebnim propisima
(čl. 142. Općeg poreznog zakona3).
1
Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama (Nar. nov., br. 85/08 i 110/08)
2
Ovršni zakon (Nar. nov., br. 57/96, 29/99, 42/00 - USRH, 173/03, 194/03 – ispr., 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08; u nastavku: OZ)
3
Opći porezni zakon (Nar. nov., br. 147/08.)
4
Prosječna neto plaća u pravnim osobama u RH za razdoblje siječanj – kolovoz 2009. godine (Nar. nov., br. 135/09) utvrđena
je u iznosu od 5.309,00 kn
Cjenik objave promidžbenih oglasa u časopisu “financije i porezi”

Cijena u kunama Cijena u kunama 169
MJESTO I FORMAT OBJAVE MJESTO I FORMAT OBJAVE
(bez PDV-a) (bez PDV-a)
OMOT: STRANICE:
Zadnja vanjska stranica 7.500,00 1/1 (20,5x27 cm) 3.600,00
Unutarnje stranice korica 5.000,00 1/2 (20,5x13 ili 10x27 cm) 2.400,00
1/3 (20,5x9 cm) 2.000,00

1/4 (20,5x6 ili 10x12 cm) 1.800,00
Cijene za umetke, posebne oblike i formate oglasa te popusti utvrđuju se dogovorom.
10. Novi ekonomsko-financijski propisi

(Nar. nov., br. 109/10 – 118/10)
Narodne Stupanje na
NAZIV PROPISA novine br. snagu
Cestovni promet
■ Ispravak Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu
112/29.09.2010. -
cestovnom prometu
Gospodarstvo
■ Uredba o najnižoj osnovnoj cijeni vodnih usluga i vrsti troškova koje cijena
vodnih usluga pokriva 112/23.09.2010. 01.10.2010.
■ Odluka o donošenju kodeksa korporativnog upravljanja trgovačkim
društvima u kojima Republika Hrvatska ima dionice ili udjele 112/29.09.2010. 29.09.2010.
■ Zakon o dopunama Stečajnog zakona 116/13.10.2010. 21.10.2010.
Kolektivni ugovori
■ Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama 115/07.10.2010. 04.10.2010.
Kreditne institucije
■ Odluka o prestanku važenja Odluke o izvješćivanju o dužnicima kreditne
116/13.10.2010. 13.10.2010.
institucije čiji dug prelazi određeni iznos
Osobni identifikacijski broj
■ Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o osobnom
identifikacijskom broju 117/15.10.2010. 15.10.2010.
Proračunsko računovodstvo
■ Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu 114/06.10.2010. 14.10.2010.
Sudski registar
■ Pravilnik o obliku i sadržaju obrasca za davanje izjave o nepostojanju
nepodmirenih dugovanja na osnovi poreza te doprinosa za mirovinsko, 113/04.10.2010. 04.10.2010.
odnosno zdravstveno osiguranje
■ Pravilnik o načinu upisa u sudski registar 114/06.10.2010. 06.10.2010.
Zdravstveno osiguranje
■ Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima i načinu
110/22.09.2010. 22.09.2010.
ostvarivanja prava na ortopedska i druga pomagala
■ Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima i načinu
ostvarivanja prava na ortopedska i druga pomagala 113/04.10.2010. 12.10.2010.
■ Pravilnik o standardima i normativima prava na zdravstvenu zaštitu iz
obveznog zdravstvenog osiguranja zaštite zdravlja na radu 115/07.10.2010. 15.10.2010.
TEB-ov priručnik o porezima - TPP Dodatak TPP-u: Zbirka mišljenja

Ministarstva financija - ZMF
• aktualna mišljenja Ministarstva
+
financija (PDV, porez na dohodak,
porez na dobit, doprinosi, ostali
porezi)
170
• dopune tijekom godine
s novim mišjenjima
• PDV, porez na dohodak i dobit Pretplatom na TPP dobivate:

• Doprinosi za obvezna osiguranja
TPP - osnovno izdanje (tiskano u obliku registratora
• Financiranje lokalne samouprave i na CD-u) s dopunama
• Posebni porezi i igre na sreću ZMF - postojeći pretplatnici: osnovno izdanje na CD-u
• Oslobodenja i olakšice prema i dopune u 2011.
posebnim propisima - novi pretplatnici: osnovno izdanje (tiskano u
• Naredba o uplatnim računima obliku registratora i na CD-u) s dopunama u 2011.
Sadržaj TPP-a pogledajte na www.teb.hr

TEB-ova biblioteka
Red. Naziv izdanja Cijena (kn) Kol. Ukupna
br. vrijednost
NOVA IZDANJA!
1. Zakon o radu - komentar, sudska praksa, ogledni primjeri s CD-om 810,00
2. Trgovačka društva prema Zakonu o trgovačkim društvima i ZTD
- komplet od 2 knjige: “Trgovačka društva” s razradom praktične
primjene ZTD-a s opsežnom domaćom i inozemnom praksom te
proćišćeni tekst ZTD-a sa CD-om, u kojem su navedeni brojevi
stranica knjige “Trgovačka društva” na kojim se objašnjava primjena
odnosnih odredbi članka ZTD-a (tvrde korice, ukupno 980 str.) 750,00
3. Računovodstvo trgovačkih društava - primjena HSFI-a i MSFI-a na
praktičnim primjerima 500,00
4. Godišnji odmori prema novom Zakon o radu 100,00
5. Obavljanje samostalne djelatnosti - građevinari, cvijećari, stomatolozi 110,00
6. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave - prijam u službu,
primjena Zakona o radu, primjena Zakona o porezu na dohodak 230,00
7. Zakon o sudskom registru, Pravilnik o načinu upisa u sudski registar 95,00
FINANCIJE I POREZI
8. Vrednovanje poduzeća 290,00
9. Uvod u poslovnu analizu II. izdanje 300,00
10. Primjeri financijskih i računovodstvenih ugovora III. izdanje 224,00
11. Dohodak od nesamostalnog rada240,00
12. Zakon o porezu na dodanu vrijednost (pročišćeni tekst) i
Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost 70,00
13. TEB-ov analitički kontni plan 50,00
14. Trgovačko poslovanje 90,00
15. Vodič za prvu primjenu HSFI-a160,00
16. Obrtnici slobodna zanimanja i poljoprivrednici s dodatkom 280,00
17. Priručnik za banke 210,00
18. Mjenica i zadužnica 230,00
19. Novo računovodstvo neprofitnih organizacija 300,00
PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO
20. Proračunsko računovodstvo - prinjena računskog plana
(cijena u pretprodaji) 300,00
21. Proračunsko računovodstvo - primjena Pravilnika o financijskom
izvještavanju u proračunskom računovodstvu (novo) 260,00
22. Računski plan za proračunsko računovodstvo 60,00
LOKALNA I PODRUČNA (REGIONALNA) SAMOUPRAVA
23. Službenički odnosi, platni i klasifikacijski sustav u lokalnim jedinicama 260,00
24. Plaće i radni odnosi u lokalnoj područnoj (regionalnoj) samoupravi 220,00
DEVIZNO I CARINSKO POSLOVANJE
25. Carinjenje robe 256,00
26. Vanjskotrgovinsko poslovanje 220,00
PRAVO
27. Zakon o javnoj nabavi VI. izdanje (novo) 270,00
28. Aktualnosti u primjeni novog Zakona o općem upravnom postupku 153,00
29. Inspekcijsko pravo (knjiga + CD s propisima) 170,00
ZDRAVSTVO
30. Zdravstveni sustav u Republici Hrvatskoj 190,00
31. Novčane naknade za vrijeme bolovanje 100,00
OSIGURANJE
32. OSNOVE OSIGURANJA načela i praksa NARUDŽBENICA 232,00
PODACI O NARUČITELJU
Društvo / Ime i prezime :
Ulica i broj :
Mjesto :
OIB :
Ime i prezime naručitelja :
Telefon : Fax: :
E-mail :
Obvezujemo se dugujuću svotu od _____________ kn
Datum :
uplatiti u korist računa TEB- a 2340009-1100180787
Potpis i pečat :
TEB-ova stalna izdanja (za 2011.)
Red. Naziv izdanja Cijena (kn) Kol. Ukupna
br. vrijednost
1. Časopis Financije i porezi – mjesečnik s dodatcima i drugim pogodnostima
▶ u cijenu FIP-a uključeni su:
- 12 brojeva časopisa, upute za porezne prijave,
1.150,00
telefonski savjeti, zidni kalendar za računovođe i
TEB-ov e-mail servis, popusti na seminarima i dr.
2. TEB-ov priručnik o porezima - TPP
▶ u cijenu TPP-a uključeni su:
- za dosadašnje pretplatnike: osnovno izdanje TPP-a (u registratoru i na CD-u s
pretraživačem) i dopune za 2011., dopune za Zbirku mišljenja Ministarstva financija
ZMF za 20101 i CD s osnovnim izdanjem ažuriranim na dan 1.1.2011. 1.120,00
- za nove pretplatnike: Osnovno izdanje TPP-a (u registratoru i na CD-u s pretraživačem)
i dopune za 2011., Osnovno izdanje Zbirke mišljenja Ministarstva financija - ZMF
za 2010. s dopunama za 2011. i CD s osnovnim izdanjem ažuriranim na dan 1.1.2011.
3. Zbirka mišljenja Ministarstva financija – ZMF
▶ za dosadašnje pretplatnike: dopune za 2011. i CD s ažuriranim osnovnim izdanjem na
dan 1.1.2011. 400,00
▶ za nove pretplatnike: osnovno izdanje s dopunama za 2011. i CD s osnovnim izdanjem
na dan 1.1.2011. 980,00
4. Priručnik o trgovačkom poslovanju – PTP
▶ za dosadašnje pretplatnike: dopune za 2011. 840,00
▶ za nove pretplatnike: osnovno izdanje s dopunama za 2011. 1.320,00
5. Carinska tarifa – TCT
▶ za dosadašnje pretplatnike: dopune za 2011. i CD s ažuriranim propisima 1.050,00
▶ za nove pretplatnike: osnovno izdanje (u registratoru i na CD-u) s dopunama za 2011. 1.400,00
6. Sustav javne nabave – SJN
▶ za dosadašnje pretplatnike: dopune za 2011. i novi registrator Praksa u javnoj nabavi 870,00
▶ za nove pretplatnike: osnovno izdanje s dopunama za 2011. i registrator Praksa u
javnoj nabavi 1.200,00
7. Sustav državne riznice – SDR
▶ za dosadašnje pretplatnike: novo osnovno izdanje i dopune za 2011. 860,00
8. Lokalna i područna (regionalna) samouprava – LPS
▶ za dosadašnje pretplatnike: dopune za 2011. i CD s ažuriranim propisima 945,00
9. Međunarodni ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i socijalnom osiguranju – TPU
▶ osnovno izdanje s dopunama po objavi novih ugovora 600,00
▶ pretplatnici TPP-a 300,00
NARUDŽBENICA
PODACI O NARUČITELJU
Društvo / Ime i prezime :
Ulica i broj :
Mjesto :
OIB :
Ime i prezime naručitelja :
Telefon : Fax: :
E-mail :
Obvezujemo se dugujuću svotu od _____________ kn upla-
Datum :
titi u korist računa TEB- a 2340009-1100180787
Potpis i pečat :

Fip 11 2010

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Fip 11 2010

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

11/10

Financije studeni 2010.

◆ Konačni obračun plaće

4. 11. 2010. POŽEGA

9. 11. 2010. SPLIT

15. 11. 2010. BJELOVAR

TEB u suradnji s FINA-om Najavljujemo seminar

OPATIJA GODIŠNJIH IZVJEŠTAJA TE 16.11. Osijek (u suradnji s URFD Osijek)

18. i 19. 11. 2010. 17.11. Varaždin

Grand Hotel DRUGE AKTUALNOSTI 18.11. Opatija

UVODNIK PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO

Muke po evidencijama Godišnji popis (i rashodovanje

lokalnim jedinicama (II. dio)

Vrijeme održavanja treninga: 1. 2. i 3. 12. 2010.

Godišnji obračun Zagreb

Obveza sastavljanja godišnjeg obraču- s druge strane još je važnija svrha da na

obračuna ▶ uvjeti za sastavljanje obračuna: radnici cijelu go-

4. Utvrđivanje godišnjeg obračuna po- Od utvrđenog godišnjeg poreza na dohodak iz,

reznog razdoblja mijenjali prebivalište ili uobičajeno

Tablica 2. Godišnji obračun plaće za 2010.

Iskoristite pogodnosti Ugovora o poslovnom savjetovanju.

(na idućih 64.800,00 kn)

• PDV, porez na dohodak i dobit Pretplatom na TPP dobivate:

Sadržaj TPP-a pogledajte na www.teb.hr

Ljiljana Marušić | Izmjene i dopune Zakona o mirovinskom osiguranju

uvode stroži uvjeti životne dobi i mirovinskog staža za

staža (muškarci), odnosno s 55 godina ži- Tablica 1. Uvjeti za mirovinu žene

Tablica 2. Umanjenje prijevremene starosne mirovine - muškarci

Ljiljana Marušić | Izmjene i dopune Zakona o mirovinskom osiguranju

Visina plaće u odnosu na prosječnu plaću u RH

Ljiljana Marušić | Izmjene i dopune Zakona o mirovinskom osiguranju

Ljiljana Marušić | Izmjene i dopune Zakona o mirovinskom osiguranju

gistracije kao što su: ▶ obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo: samostalna

Ljiljana Marušić | Izmjene i dopune Zakona o mirovinskom osiguranju

Skraćivanje rokova prijava i odjava na osiguranje

1. Važenje TKU-a dogovore drukčije sastav i postupak arbitraže, za sa-

Dušanka Marinković Drača | Sklopljen novi Temeljni kolektivni ugovor

nja (Nar. nov., br. 9/05, 20/06, 156/09 i 52/10)

zaposlenik) ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugo- sljedećih uvjeta:

Dušanka Marinković Drača | Sklopljen novi Temeljni kolektivni ugovor

Zaposlenik ili njegova obitelj imaju pravo na pomoć

Tablica 1. Pravo na pomoć

Tablica 2. Ostala materijalna prava

Tablica 3. Naknade troškova

Dušanka Marinković Drača | Sklopljen novi Temeljni kolektivni ugovor

Naručite još danas na www.teb.hr Naručite još danas na www.teb.hr

Marina Kuveždić | Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa

S detaljnim, jasnim i praktičnim komentarima odredbi ZTD-a

Cijena: 750,00 kn Cijena: 500,00 kn

Naručite još danas na www.teb.hr Naručite još danas na www.teb.hr

* Vanjski suradnik Ekonomskog

Boris Peko, Mario Dadić | Ulaganja u pridružena društva

Gubici pridruženog društva Knjiženja kod A d.d.

76601 - Prihod od udjela u

Knjiženja kod A d.d.

Boris Peko, Mario Dadić | Ulaganja u pridružena društva

95.000 kn. Također, društvo B d.d. je isplatilo dividen-

(3) 33.000 33.000 (3a SO 6.500.000 1.800.000 (1)

Boris Peko, Mario Dadić | Ulaganja u pridružena društva

RAČUNOVODSTVO TRGOVAČKIH DRUŠTAVA VREDNOVANJE PODUZEĆA

Irena Slovinac | Otpis obveza

▶ prijenosom druge imovine, bina zakupnine i najamnine, bilo da je određeno da se

nim knjigama postoje obveze za koje je nastupila za- Obveza prema