12/10

Financije prosinac 2010.

i porezi TEB
Časopis za poduzeća i banke, obrtnike,
poslovno
savjetovanje
ISSN 1845-0814 UDK 65:33
proračune i proračunske korisnike, neprofitne i ostale organizacije

AKTUALNO

Novi Zakon o platnom prometu

Izmjene uz dobit i dohodak
Poklon uz
Poklon uz FIP
FIP 1/11:
1/11: TEB-ov
TEB-ov kalendar
kalendar za
za računovođe
računovođe
Ističemo: TEB-ovi seminari i stručna usavršavanja:
◆ Pripreme za izradu financijskih ◆ Kako koristiti fondove Europske unije
izvještaja ◆ Banke i osiguravatelji u sustavu PDV-a i izmjene poreza na dobit
◆ Manjkovi i viškovi ◆ Platni promet i ovrha na novčanim sredstvima
◆ Godišnji obračun amortizacije ◆ Praktikum za JLP(R)S
◆ Godišnji popis ◆ Proračunsko računovodstvo i financije
◆ Proračuni – pripreme za financijske
izvještaje
Sretan Božić i Nova 2011. godina!
 poslovno Učimo na primjerima iz prakse
TEB savjetovanje
Praktikum
ZA JEDINICE LOKALNE I PODRUČNE
(REGIONALNE) SAMOUPRAVE
HRVATSKA MATICA
ISELJENIKA, Trg S. Radića 3
(kod dvorane
“Vatroslav Lisinski”)

ZAGREB
VODITELJI RADIONICE:
17. 12. 2010.
Helena Masarić, dipl. iur.,
pročelnica u Gradu Opatiji početak u 9,30 sati
Danijel Jerman, dipl. iur., pročelnik prijam u 8,45 sati
u Gradu Opatiji

dr. sc. Alen Rajko, TEB Poslovno savjetovanje d.o.o.

pročelnik u Gradu Opatiji
2340009-1100180787, Trg žrtava fašizma 15/I, 10000 Zagreb, p.p. 819,
Dušanka Marinković Drača, dipl. iur.,
TEB-ova viša savjetnica Tel.: 01/45 71 640, Fax: 01/46 11 411, e-mail: teb@teb.hr, www.teb.hr

Seminar
poslovno
TEB savjetovanje
BANKE I OSIGURAVATELJI U SUSTAVU PDV-a i
izmjene u oporezivanju dobiti
Oporezivanje PDV-om i sastavljanje PDV-K za 2010.

HOTEL DUBROVNIK,
Gajeva 1

ZAGREB
15. 12. 2010.
PREDAVAČI: početak u 9,30 sati
prijam od 8,15 sati
Mirjana Račevska, viša savjetnica u
Odjelu za PDV
Središnjeg ureda Porezne uprave

Zdravka Barac, stalna suradnica

TEB Poslovno savjetovanje d.o.o.
mr. sc. Ida Dojčić, TEB-ova viša 2340009-1100180787, Trg žrtava fašizma 15/I, 10000 Zagreb, p.p. 819,
savjetnica
Tel.: 01/45 71 640, Fax: 01/46 11 411, e-mail: teb@teb.hr, www.teb.hr
Financije
i porezi
Glavna urednica:
mr. sc. Mirjana Paić Ćirić
Urednica rubrika: Porez na
dohodak, Plaće i naknade plaća,
MO i ZO
Zamjenica glavne urednice:
Nikolina Bičanić
Urednica rubrike:
Proračunsko računovodstvo
Jasminka Rakijašić
Urednica rubrika:
Financije i računovodstvo,
Porez na dohodak,
Revizija
Dinko Lukač
Urednik rubrika:
PDV, Porez na dobit
Irena Slovinac
Urednica rubrika:
Financije i računovodstvo,
Porez na dobit, Trgovina
Dušanka Marinković
Drača
Urednica rubrika:
Pravo - radno, obavezno,
trgovačko, Javna nabava
12/10
UVODNIK NEPROFITNE ORGANIZACIJE
Tko pjeva zlo ne misli Popis imovine i obveza kod
mr. sc. Mladen Štahan 4 neprofitnih organizacija
Krešimir Vranar 105
Aktualno POREZI I DOPRINOSI
Što propisuje novi Zakon o platnom
prometu? Neka pitanja oporezivanja dobiti
Mario Maravić 5 mr. sc. Ida Dojčić 111
Izmjene Pravilnika o porezu na PDV i carina pri uvozu i izvozu
Domagoj Zaloker dobit dobara (II. dio)
Urednik rubrike:
Financije i računovodstvo
Ksenija Cipek, Maja Bartolić 13 Dinko Lukač 118
Izmjene i dopune Pravilnika o Mjesto oporezivanja inženjerskih
porezu na dohodak usluga
Ksenija Cipek, Iva Uljanić 21 mr. sc. Ljubica Javor 129
FINANCIJE I RAČUNOVODSTVO Darovi djeci i božićnice
mr. sc. Mirjana Paić Ćirić 133
Pripreme za izradu financijskih
mr. sc. Ida Dojčić
Urednica rubrika: izvještaja poduzetnika Troškovi reprezentacije, promidžbe
Porez na dobit, Porez na
dodanu vrijednost Irena Slovinac 29 i darovanja
mr. sc. Ida Dojčić 139
Knjiženje viškova i manjkova kod
obveznika poreza na dobit POSLOVANJE OBRTNIKA
Krešimir Vranar 59 Utvrđivanje zajedničkog dohotka –
Godišnji obračun amortizacije Obrazac DOH-Z za 2010.
Krešimir Vranar
Domagoj Zaloker 72 mr. sc. Mirjana Mahović 147
Urednik rubrika:
Poslovanje obrtnika,
Trgovina, Računovodstvo Godišnji popis DEVIZNO POSLOVANJE
neprofitnih
Nikolina Bičanić 87 Primjena Upute za provedbu
Odluke o uvjetima i načinu obavljanja
PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO platnog prometa s inozemstvom
Pripreme za sastavljanje financijskih mr. sc. Zvjezdana Brodarac 156
izvještaja za 2010. godinu
RADNO PRAVO
Nikolina Bičanić 93
Ljubica Ðukanović
Urednica rubrike:
Otkazni rok
Zdravstveno i mirovinsko
osiguranje Miroslav Brzica 161
Izmjene u ostvarivanju prava za
vrijeme nezaposlenosti poslovno
Davorka Vuković 166 TEB savjetovanje Organizira seminar za poduzetnike,
POSLOVNO UPRAVLJANJE proračune i proračunske korisnike
Kontroling – lučonoša uspjeha
mr. sc. Andreja Švigir 170
Kako koristiti fondove
TEBOV PODSJETNIK 177 Europske unije
HOTEL
DUBROVNIK,
Nagrada FINA-e i TEB-a sudionicima PREDAVAČI: Gajeva 1
seminara:

Financijska agencija, TEB-ov poslovni

partner i suorganizator ciklusa seminara
mr. sc. Ana Klarić, PRAKTIS
Savjetovanja d.o.o.
ZAGREB
„Pripreme za izradu poreznih prijava i
godišnjih izvještaja“ nagradila je sve su- Renata Deiuri, EBRD TAM/BAS
3. 12. 2010.
dionike s mjesec dana PROMO korištenja Program
WEB servisa JRR u kojem su dostupni početak u
podaci o redovnim kunskim računima Goranka Crnković, 9,30 sati
poslovnih subjekata. Iz Jedinstvenog reg-
Erste&Steiermarkiche Bank prijam od
istra računa od 1.1.2011. bit će dostupna i
informacija o tome je li poslovni subjekt, d.d. Zagreb
na određeni dan, u blokadi ili ne.
8,15 sati
Svi sudionici, na svoju će adresu e-pošte Zoran Grubišić Čabo, Služba
zaprimiti obavijest o nagradi i korisničkom za fondove EU,
imenu i lozinki kojima će moći pristupiti HŽ Infrastruktura d.o.o. TEB Poslovno savjetovanje d.o.o.
servisu koji je dostupan na internetskoj
stranici www.fina.hr. Sudionici koji do 15. mr. sc. Ana Budin, PRAKTIS 2340009-1100180787, Trg žrtava fašizma 15/I, 10000 Zagreb, p.p. 819,
prosinca o. g. eventualno ne dobiju nave- Savjetovanja d.o.o. Tel.: 01/45 71 640, Fax: 01/46 11 411, e-mail: teb@teb.hr, www.teb.hr
denu obavijest, mogu se direktno obratiti
FINA-i, na adresu jrr@fina.hr .“

Impresum:
poslovno
Utemeljitelj i nakladnik:
TEB Poslovno savjetovanje d.o.o.
TEB savjetovanje
Zagreb, Trg žrtava fašizma 15/1
OIB: 99944170669 PLATNI PROMET I OVRHA NAD NOVČANIM
telefon: 385 (01) 46 11211
telefaks: 385 (01) 46 11411 SREDSTVIMA OD 1.1.2011.
Internet adresa: www.teb.hr
e-mail: teb@teb.hr Zagreb, Hotel Sheraton, 16.12. 2010.
Direktor: Početak u 9,30 sati
mr. sc. Mladen Štahan
Program: Prijam od 8,15 sati
Uredničko vijeće:
I. Primjena Zakona o platnom prometu od 1.1.2011.
dr. sc. Dragan Bolanča
mr. sc. Zlatko Fabijančić II. Devizna plaćanja
Zdenka Koharić III. Ovrha nad novčanim sredstvima od 1.1.2011.
Ivica Maros IV. Odgovori na pitanja
mr. sc. Slavica Pezer Blečić Predavači:
Zdenka Pogarčić
◆ stručnjaci iz HNB-a
dr. sc. Katarina Žager
◆ savjetnici iz Ministarstva financija
Nakladnički savjet: ◆ TEB-ovi savjetnici
mr. sc. Mladen Štahan Detaljno o programu i prijavi na TEB-ovom portalu: www.teb.hr.
mr. sc. Mirjana Paić Ćirić
Nikolina Bičanić
Dušanka Marinković Drača poslovno
Jasminka Rakijašić
Zdravka Barac
TEB savjetovanje Najavljujemo stručno usavršavanje:
mr. sc. Josip Šaban
Oblikovanje i priprema: A&C oblikovanje Zagreb, od 6. do 10. prosinca 2010. (5 dana)
Tisak: STEGA - TISAK d.o.o., Zagreb
Prijava izdavanja časopisa upisana je pod brojem 527.
Časopis izlazi jedanput mjesečno.
Proračunsko računovodstvo i financije
Rukopisi se ne vraćaju. Detaljno o programu i prijavi na TEB-ovom portalu: www.teb.hr.
Godišnja pretplata za 2011. godinu iznosi 1.150,00 kn.
mr. sc. Mladen Štahan
Tko pjeva zlo ne misli
Direktor TEB-a
Bliži se Božić. Trgovci su ukrasili trgovi-
UVODNIK
ne, zvone božićni zvončići i 2010. godina se
primiče kraju. Nećemo za njom žaliti. Pamtit
ćemo je po padu poslovnih aktivnosti, rastu
zaduženja, stečajevima i nezaposlenosti, po
brojnim aferama i uhićenjima, depresiji i be-
znađu...
Na neki način smo se sami u sebe razoča-
rali, pa niti drage pjesme ne vesele kao nekad,
i čini se da je baš kao u starom vicu:
tko pjeva zlo ne misli – tko misli nije mu
do pjesme!
Pred nama je 2011. godina. Što možemo
od nje očekivati? Prognoze doduše nisu oso-
bite, ali ipak možemo, pa i trebamo željeti!
Čak i ako su nam želje nerealne, a nade teško
ostvarive. Jer dobrim željama može se opro-
stiti neumjerenost i pretjerivanje. Tako bih tr-
govcima poželio dobar promet i dobre cijene,
a kupcima povoljnu kupnju svega potrebnog,
pa čak i poneke suvišne sitnice! Želio bih da se
povećani promet zasniva na rastu poslovnih
aktivnosti hrvatskih poduzetnika, s kojim bi
rasli i proračunski prihodi, pa bi tako Vlada
Republike Hrvatske konačno zabilježila pro-
računski suficit! I to usprkos smanjenju po-
reznih stopa, čime bi se odteretilo i dopunski
potaknulo hrvatske poduzetnike na nova ula-
ganja i novo zapošljavanje! A političari, koji
su se do sada iscrpljivali međusobnim nad-
mudrivanjima i brojnim raspravama o pro-
računu zasnovanom na gušenju siromašnog
gospodarstva, započeli bi se uspješnije baviti
svojom glavnom zadaćom – radom na boljit-
ku svih građana Republike Hrvatske. Tako bi
se otvorile nove mogućnosti i potrebe, koje
bi uspješno servisirali hrvatski poduzetnici.
Novi prihodi dopunski bi punili proračun,
što bi omogućilo financiranje svih potrebnih
aktivnosti uz daljnje smanjenje poreznih sto-
pa. Smanjile bi se i stope doprinosa, nakna-
da i renti, jer bi se obračunavale na sve veće
osnovice, te tako osigurale ulaganja i potre-
ban razvitak zdravstva, školstva i drugih za-
jedničkih potreba. Hrvatski radnik postao bi
dobro plaćen i konkurentan, jer bi se zahva-
ljujući rastu prihoda i nižim stopama poreza i
doprinosa udio troška plaće u ukupnom pri-
hodu kontinuirano smanjivao, a zahvaljujući
značajnim ulaganjima u nova znanja i vješti-
na bio bi cijenjen i tražen u svim zemljama
svijeta. Zahvaljujući sve većim plaćama rad-
nika i dalje bi se povećavala potrošnja, pa bi
i državni službenici dobili veće plaće. Stoga
bi i oni savjesnije, zdušnije i radosnije prio-
nuli na posao i ubrzo otklonili sve zaostatke.
Liječnici bi bolje, brže, stručnije i savjesnije
liječili, a jednako tako bi i suci sudili. Učitelji
i profesori bi s još više žara radili na odgo-
ju i obrazovanju mlađih naraštaja, kako bi se
ovaj započeti trend rasta i razvoja nastavio i
u budućnosti, i kako bi se i nama – budućim
umirovljenicima, ali i svim drugim žiteljima
Lijepe naše osigurao život dostojan čovjeka.
Ovo je ipak samo Božićna bajka, jer sve ove
želje nažalost neće se ostvariti u 2011. Ali brzo
će i 2012., 2013., 2014... A već u 2011. Vladi
Republike Hrvatske želim uspješniju borbu s
kriminalom i lopovlukom, korupcijom, huli-
ganstvom, s krizom, proračunskim deficitima
i neefikasnim gospodarstvom. Poduzetnicima
želim institucionalne uvjete u kojima će moći
bolje poslovati, jednostavniji i razumljiviji po-
rezni sustav, niže poreze i davanja te poreznu
politiku koja će bolje potaknuti poduzetniš-
tvo i zapošljavanje. Radnicima želim sigurno
zaposlenje i redovitu plaću, a umirovljenici-
ma i svima ostalima primanja od kojih mogu
dostojanstveno i pristojno živjeti.
A Vama, dragi čitatelji, u ovom predblag-
danskom ozračju, u ime TEB-a, svih TEB-
ovki i TEB-ovaca i u svoje ime, želim čestit
Božić i sretnu 2011. godinu, zdravlje, osob-
nu sreću i ljubav, jer tako se je znatno lakše
nositi s razočaranjem radi onih svih drugih
neostvarenih želja!
 Mario Maravić, dipl. oec.*
Zagreb

Što propisuje novi

Zakon o platnom
prometu?
Od 1.1.2011. u Republici Hrvatskoj primjenjivat će se novi Zakon o
* Stajališta iznesena u ovom
platnom prometu1. U članku autor daje usporedbu pojedinih odreda- članku osobna su i ne pred-
ba novog Zakona s važećim propisima, pojašnjava nove definicije i stavljaju službena stajališta
Hrvatske narodne banke u
pojmove te nacrte prijedloga novih podzakonskih propisa, a po- kojoj je autor zaposlen.
tanje pojašnjava i institucije za platni promet i platne sustave.

Novi Zakon kojim se u nacionalno zakonodav- čin, kao da se radi o plaćanjima unutar nacionalnih
stvo Republike Hrvatske (u nastavku: RH) prihvaća- granica,
ju odredbe Direktive 2007/64/EC Payments Service ◆ stvaranje zajedničke pravne platforme u svrhu uspo-
Directive (u nastavku: Direktiva), stupa na snagu stave Jedinstvene platne zone (SEPA - Single Euro

Mario Maravić | Što propisuje novi Zakon o platnom prometu?

1.1.2011. Nositelj Nacrta prijedloga novog Zakona, s
čijom se izradom započelo odmah po službenoj objavi
Direktive u Službenom listu Europske unije u prosincu
2007., je Hrvatska narodna banka (u nastavku: HNB).
Rok za implementaciju Direktive u nacionalna zako-
nodavstva država članica Europske unije (u nastavku:
države članice EU) je bio 1.11.2009.
Predmetna Direktiva je prvi propis koji na jedin-
stven i jednoobrazan način uređuje pružanje platnih
usluga na području država članica EU. Važno je ista-
knuti da je Direktiva i propis tzv. “potpune implemen-
tacije” iz čega proizlazi da je državama članicama EU
ostavljeno vrlo malo prostora za nacionalne diskrecije
i specifičnosti koje su do tada imali u platnom prome-
tu u svojim nacionalnim granicama.
Osnovni ciljevi donošenja Direktive jesu:
◆ uspostava standarda koji su primjenjivi na sve plat-
ne usluge u Europskoj uniji (u nastavku: EU),
◆ poticanje konkurentnosti na tržištu uvođenjem no-
vih pružatelja platnih usluga (institucije za platni
promet i institucije za izdavanje elektroničkog nov-
Payments Area) u kojoj će potrošači i pravne osobe
zadavati i primati plaćanja u eurima, pod istim uvje-
tima, s istim pravima i obvezama, neovisno o mjestu
gdje se trenutno nalaze i o tome da li se radi i preko-
graničnim plaćanjima ili domaćim plaćanjima.
Novi Zakon je donesen 23.10.2009., 14 mjeseci prije
zakonskog stupanja na snagu, kako bi se svi sudionici
mogli pravovremeno pripremiti do početka njegove
primjene.
Analiza implementacije Direktive u državama člani-
cama EU, prema podacima Europske komisije, poka-
zuje da je znatan broj država imao istovremenu objavu
i primjenu ovog propisa (Luksemburg, Litva, Belgija,
Grčka, Španjolska, Latvija, Malta, i dr.) dok su Poljska,
Švedska i Island posljednje države kod kojih odredbe
Direktive stupaju na snagu2 (krajem tekuće godine).
5
1. Važeći propisi i podzakonski akti
Stupanjem na snagu novog Zakona prestaje važiti
Zakon o platnom prometu u zemlji3, koji je na snazi
Financije i porezi | 12/10

ca), povećanja efikasnosti i snižavanja troškova, od veljače 2002., te dio propisa donesenih na temelju
◆ izvršenje prekograničnih platnih transakcija na po- 2
Direktiva je obvezujuća za države potpisnice Ugovora o Europsko-
dručju država članica EU na učinkovit i siguran na-
me gospodarskom prostoru (države članice EU uključivo Island,
Lichteinstein i Norvešku)
1 3
Zakon o platnom prometu (Nar. nov., br. 133/09; u nastavku: Zakon o platnom prometu u zemlji (Nar. nov., br. 117/01; u na-
novi Zakon) stavku: važeći Zakon)

UDK 336.717
 Aktualno | Financije i porezi
istog. Još uvijek važeći Zakon nije u proteklom raz-
doblju mijenjan i dopunjavan već su se sve potrebe za
dopunama, u svrhu praćenja razvoja standarda u plat-
nom prometu, provodile u okviru izmjena i dopuna
podzakonskih propisa.
Dio podzakonskih akata koji su donijeti na temelju
važećeg Zakona, na odgovarajući način će se primjenji-
vati dok HNB ne donese, u roku od 6 mjeseci od stu-
panja na snagu novog Zakona, nove podzakonske akte.
Nacrti prijedloga podzakonskih propisa, koji će se do-
nijeti na temelju novog Zakona, bili su dostupni javno-
sti putem javne objave na internet stranicama HNB-a.
Danom početak primjene novog Zakona prestaju
važiti i pojedini članci Zakona o deviznom poslova-
nju4, u dijelu koji se odnosi na izvršenje platnih tran-
sakcija, kao i određeni podzakonski propisi doneseni
na temelju Zakona o deviznom poslovanju, koji se od-
nose na obavljanje platnog prometa s inozemstvom.
Početkom primjene novog Zakona prestaju važiti i
pojedini članci Zakona o zaštiti potrošača.5
Važno je napomenuti da novi Zakon, za razliku
od važećeg, ne uređuje izvršenje osnova za plaćanje i
blokade računa poslovnih subjekata. I prije stupanja
na snagu novog Zakona, jedan drugi propis je već u
sadržaju svojih odredaba stavio izvan snage pojedine
članke važećeg Zakona.
Naime, Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sred-
stvima6 je odredbama čl. 34. propisao prestanak važe-
nja čl. 13. st. 3. i čl. 44. toč. 4. važećeg Zakona. Dakle,
s te osnove, HNB nema više ovlast donošenja propisa
kojim se uređuje Jedinstveni registar računa poslovnih
subjekata, a u međuvremenu je ministar financija do-
nio i Pravilnik o Jedinstvenom registru računa7.
Novim podzakonskim propisom, koji je donijet
na temelju Zakona o provedbi ovrhe na novčanim
sredstvima, definiraju se obveznici dostave podataka
6 u Jedinstveni registar računa (pored HNB i banaka
obveznici su stambene štedionice i kreditne unije),
a obveznici dostavljaju, uz podatke o transakcijskim
računima poslovnih subjekata i podatke o transakcij-
skim računima građana, podatke o računima oročenih
sredstava, stambeno štednim računima i dr.
4
Zakon o deviznom poslovanju (Nar. nov., br. 96/03 – 92/09)
5
Zakon o zaštiti potrošača (Nar. nov., br. 79/07 – 89/09)
6
Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima
(Nar. nov., br. 91/10)
7
Pravilnik o Jedinstvenom registru računa (Nar. nov., br. 96/10)
2. Usporedba pojedinih odredaba
važećeg Zakona i novog Zakona
Koje značajne izmjene i novitete u obavljanju plat-
nog prometa i pružanju platnih usluga donosi novi Za-
kon koji uskoro stupa na snagu? Što se bitno mijenja za
korisnike platnih usluga, prije svega potrošače, a onda
i korisnika platnih usluga koji nisu potrošači (pravne
osobe)? Kakav platni promet u RH možemo očekivati
nakon početka primjene novog Zakona?
Općenito, vrlo je teško uspoređivati važeće odredbe
koje uređuju današnji platni promet, i ono što suklad-
no zakonskim propisima pod time podrazumijevamo,
s odredbama budućeg propisa.
Novi Zakon propisuje vrste platnih usluga i
pružatelje koji takve usluge mogu pružati, ure-
đuje drugačije osnove na kojima se zasniva od-
nos korisnika i pružatelja platnih usluga, defini-
ra njihova prava i obveze, uvodi nove pružatelje
platnih usluga, uređuje platne sustave i uvodi niz
novih pojmova. Isto tako, novim Zakonom de-
finiraju se platne usluge koje do sada nisu bile
predmet zakonskog uređenja i u platnoprometni
sustav uvode se novi pružatelji platnih usluga. To
se prije svega odnosi na osnivanje, rad i nadzor
institucija za platni promet.
Novi Zakon sadržajno se sastoji od 9 cjelina (glava)
kojima će se, na drugačiji način od postojećeg, ubudu-
će uređivati platni promet. Glavnina odredbi iz novog
Zakona je preuzeta i usklađena s odredbama Direktive,
dok jedan dio Zakona sadrži nacionalne specifičnosti
koje su rezultat dosadašnjih pozitivnih iskustava (tran-
sakcijski računi i rokovi izvršenja nacionalnih platnih
transakcija između kreditnih institucija) i potrebe da
se u potpunosti definiraju sustavi za prijenos novčanih
sredstava (platni sustavi).
U nastavku se daje prikaz osnovnih specifičnosti va-
žećeg Zakona i novog Zakona uz navođenje temeljnih
različitosti i pristupa u definiranju područja poslova
koji se nazivaju platnim prometom. Temeljne razlike i
osobitosti navedenih propisa se ogledaju u sljedećem:
 Važeći Zakon: platni promet je usko definiran u
okviru propisanih poslova.
Novi Zakon: novi i širi opseg uređivanja platnog
prometa.
Odredbe novog Zakona definiraju 7 vrsta platnih
usluga, uređuju prava i obveze u vezi s pružanjem i

korištenjem platnih usluga, usmjeren je na zaštitu
korisnika platnih usluga, uređuju se obveze pružate-
lja usluga o informiranju i dr. Zakon kao nove platne
usluge definira izdavanje/prihvat platnih kartica, uslu-
ge novčanih pošiljaka, kao i plaćanje mobilnim telefo-
nima, izravna terećenja i dr.
Platne usluge koje mogu, kao svoju djelatnost,
obavljati ovlašteni pružatelji usluga jesu:
1. i 2. usluge koje omogućuju polaganje/podizanje
gotovog novca na račun za plaćanje i postupci koji
se odnose na vođenje računa za plaćanje,
3. usluge izvršenja platnih transakcija, uključujući pri-
jenos novčanih sredstava na račun za plaćanje kod
korisnikovog pružatelja platnih usluga ili kod dru-
gog pružatelja platnih usluga,
4. usluge izvršenja platnih transakcija u kojima su
novčana sredstava pokrivena kreditnom linijom za
korisnika platnih usluga,
5. usluge izdavanja i/ili prihvaćanja platnih instrume-
nata,
6. usluge novčanih pošiljaka,
7. usluge izvršenja platnih transakcija kada se sugla-
snost platitelja daje nekim telekomunikacijskim,
digitalnim ili informatičko-tehnološkim uređajem,
a plaćanje se obavlja TK ili mrežnom operateru ili
operateru informatičko-tehnološkog sustava, koji
djeluje isključivo kao posrednik između korisnika
platne usluge i dobavljača robe i usluga.8
Važno je istaknuti da kreditne institucije sa sjedi-
štem u RH-a koje imaju odobrenje za pružanje platnih
usluga sukladno Zakonu o kreditnim institucijama9,
mogu i nadalje pružati platne usluge gore navedene
od 1. do 6., bez posebnog odobrenja HNB-a, i mogu u
sudski registar upisati te djelatnosti.
 Važeći Zakon: usmjeren je na poslovne subjekte.
Važeći Zakon uređuje obavljanje platnog prometa
isključivo za poslovne subjekte, a građani se navode u
kontekstu sudionika u platnom prometu. Važeći Za-
kon i podzakonski akti koji su donijeti na temelju tog
Zakona za građane propisuju samo jedinstvenu kon-
strukciju računa i rokove izvršenja naloga za plaćanje,
i u drugim područjima platnog prometa ne uređuju
građane.
8
Primjer platne usluge je plaćanje putem mobilne ili fiksne telefo-
nije, npr. usluge parkirnog mjesta ili karata za javni prijevoz i dr.
9
Zakon o kreditnim institucijama
(Nar. nov., br. 117/08 – 153/09)
Financije i porezi | Aktualno
Novi Zakon: usmjeren je prvenstveno na potroša-
če, ali uređuje i pružanje platnih usluga poslovnim
subjektima.
Novi Zakon prije svega uređuje prava potrošača i
fokus odredbi Zakona se odnosi na zaštitu njihovih
prava i definira posebno njihova prava kod izvršenja
platnih transakcija (autorizacija, opoziv, i dr.). Niz
odredaba novog Zakona usmjeren je u svrhu zaštite
potrošača pri čemu se potrošač definira kao fizička
osoba koja u ugovorima o platnim uslugama djeluje
izvan područja svoje gospodarske djelatnosti ili slo-
bodnog zanimanja.
 Važeći Zakon: ne uređuje odnos između sudionika i
banke.
Novi Zakon: uređuje odnos između korisnika i
pružatelja platnih usluga i usmjeren je zaštiti kori-
snika platnih usluga.
Poglavlje 2 i 3 uređuju obvezno informiranje ko-
risnika od strane pružatelja usluga, te druga prava
i obveze u vezi s pružanjem i korištenjem platnih
Mario Maravić | Što propisuje novi Zakon o platnom prometu?
usluga. Novi Zakon propisuje rokove u kojima je
pružatelj usluga u obvezi odgovoriti na dostavljeni
prigovor korisnika (rok od 7 radnih dana). Korisnici
platnih usluga imaju također mogućnost, na postu-
panje pružatelja usluga, uložiti i pritužbu HNB-u,
koja je u obvezi o nalazu izvijestiti podnositelja
pritužbe. Ukoliko se utvrdi da je pružatelj platnih
usluga počinio prekršaj HNB će pokrenuti prekršaj-
ni postupak pred Financijskim inspektoratom.
U svrhu zaštite prava potrošača, a vezano uz even-
tualne sporove između potrošača i pružatelja plat-
nih usluga, određeno je i nadležno tijelo kod kojega
je moguće podnijeti prijedlog za mirenje. U okviru
izvansudskog rješavanja sporova prijedlog je moguće
podnijeti Centru za mirenje Hrvatske gospodarske
komore pri čemu će se sredstva za mirenje osigurati 7
u državnom proračunu. Nagodba u postupku mire-
nja ima svojstvo ovršne isprave, a u slučaju neuspjeha
postupka mirenja, strane u sporu i nadalje mogu isko-
ristiti institut sudskog rješavanja spora.
Financije i porezi | 12/10
 Važeći Zakon: uređuje isključivo kunska plaćanja u
zemlji.
Novi Zakon: jedinstveno uređuje domaći i preko-
granični platni promet.
Novi Zakon uređuje i definira nacionalne, međuna-
rodne i prekogranične platne transakcije.
 Aktualno | Financije i porezi
Do ulaska RH u EU sve platne transakcije, u koji-
ma jedan od pružatelja platnih usluga posluje u RH,
a drugi u „trećoj državi“, uključivo i države EU, jesu
međunarodne platne transakcije.
Od trenutka ulaska RH u EU plaćanja izvan naci-
onalnih granica prema EU jesu prekogranične platne
transakcije, a prema drugim državama izvan EU me-
đunarodne platne transakcije.
 Važeći Zakon: nosioci platnog prometa su HNB i
banke.
Novi Zakon: pored kreditnih institucija uvode se
novi pružatelji platnih usluga.
Novim Zakonom, pored kreditnih institucija i sre-
dišnje banke (kada nije u svojstvu monetarnog autori-
teta), pružatelji platnih usluga mogu biti i institucije za
platni promet i institucije za elektronički novac.
Novi pružatelji platnih usluga mogu pružati plat-
ne usluge ukoliko za to prethodno dobiju odobrenje
HNB-a. Pružatelji platnih usluga, od dana pristupanja
RH u EU, također mogu biti i kreditne institucije sa
sjedištem u državi članici, kao i institucije za elektro-
nički novac i institucije za platni promet sa sjedištem
u državi članici. Navedeni pružatelji mogu obavljati
platne usluge u RH u granicama odobrenja koje je iz-
dalo nadležno tijelo matične države članice.
 Važeći Zakon: uređuje postupanje s ovršnim rješe-
njima i drugim instrumentima prisilne naplate.
Novi Zakon: ne uređuje prisilnu naplatu.
Novi Zakon ne uređuje provođenje ovrhe na nov-
čanim sredstvima budući da i Direktiva, prema kojoj
je Zakon donijet, ne omogućuje zakonodavno uređe-
nje obavljanja te vrste poslova kroz odredbe navede-
nog propisa. S te osnove, Zakonom o provedbi ovrhe
na novčanim sredstvima i pripadajućim Pravilnicima
uređuje se provedba ovrhe, uključujući vođenje Oče-
8
vidnika redoslijeda osnova za plaćanje, način određi-
vanja blokade računa, vođenje Jedinstvenog registra
računa, kao i nadzor nad provedbom tog zakona.
Primjena Zakona o provedbi ovrhe na novčanim
sredstvima započinje također 1.1.2011. Ovrhu na nov-
čanim sredstvima u novom sustavu provodi Financij-
ska agencija (u nastavku FINA), na način da nadležna
tijela i ovrhovoditelji osnovu za plaćanje dostavljaju u
FINA-u koja zatim daje nalog banci da izvrši nalog u
visini novčanih sredstava potrebnih za izvršenje osno-
ve za plaćanje. Važno je napomenuti da ovim propisima
nije uređeno postupanje s mjenicama već će imatelji
mjenica iste i nadalje podnositi na naplatu u banku.
 Važeći Zakon: dozvoljava eksternalizaciju poslova
platnog prometa (“treća strana”).
Novi Zakon: uređuje eksternalizaciju samo za in-
stitucije za platni promet i platne sustave.
Novi Zakon ne uređuje mogućnost eksternalizacije
platnih usluga za kreditne institucije („obavljanje
poslova platnog prometa u ime i za račun banke“)
već je taj opseg poslova definiran u okviru odre-
daba Zakona o kreditnim institucijama i Odluke o
eksternalizaciji.
Ovaj segment poslova, u sadržaju novog Zakona,
navodi se samo kada se govori o eksternalizaciji odre-
đenih aktivnosti vezano uz rad institucija za platni
promet i platnih sustava. U oba slučaja, o namjerava-
noj eksternalizaciji, potrebno je prije zaključenja ugo-
vora s pružateljem usluga eksternalizacije, prethodno
obavijestiti HNB.
 Važeći Zakon: definira raspoloživost i pokriće sred-
stava na računu, definira pojam glavnog računa,
uvjetuje postojanje deviznog računa u banci gdje je
prethodno otvoren kunski račun.
Novi Zakon: ne uređuje ove pojmove.
Zakon ne uređuje ove pojmove i od dana primjene
Zakona korisnici platnih usluga u kreditnim institu-
cijama nisu više u obvezi određivati „glavni račun“,
odnosno otvarati devizne račune pod propisanim
ograničenjima. Navedena određenja su bila nužna u
svrhu provođenja sustava „prisilne naplate“, a Zakon
o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima na drugačiji
način (osobni identifikacijski broj) uređuje provođenja
ovrhe na svim novčanim sredstvima ovršenika u ban-
kama, stambenim štedionicama i kreditnim unijama.
3. Nove definicije i pojmovi
Od pojmova i definicija koje se navode u novom Za-
konu, najviše interesa usmjereno je na pojmove koji
uređuju račun za plaćanje, jedinstvenu identifikacijsku
oznaku, izravno terećenje, novčanu pošiljku, okvirni
ugovor i platnu karticu.
U nastavku se daje prikaz predmetnih pojmova i
njihova značenja.

Račun za plaćanje je bilo koji račun koji vodi pru-
žatelj platnih usluga za jednog ili više korisnika i koji
se koristi za izvršenje platnih transakcija.
Kreditne institucije vode i otvaraju korisnicima plat-
nih usluga transakcijske račune, a korisnici imaju mo-
gućnost otvarati i zajedničke račune (joint account).
Zajedničke račune mogu otvarati potrošači i pravne
osobe, a kreditne institucije su u obvezi, ukoliko žele
takvu vrstu usluge ponuditi svojim klijentima, prila-
goditi okvirne ugovore.
Institucije za platni promet, koje imaju odobrenje za
platne usluge koje uključuju vođenje računa, otvara-
ju korisniku platnih usluga račun za plaćanje. Ukoli-
ko institucija za platni promet pruža platnu uslugu u
okviru koje vodi račune za plaćanje ti računi se mogu
koristiti isključivo za platne transakcije.
Jedinstvena identifikacijska oznaka je moguća
kombinacija slova, brojeva i simbola koju određu-
je pružatelj usluga korisniku platnih usluga u svrhu
izvršenja platnih transakcija. To mogu biti različite
kombinacije navedenoga, ali se kao najpoznatiji i naj-
konkretniji primjer može navesti konstrukcija IBAN-a
(International Bank Account Number).
Izravno terećenje jest platna usluga kojom se omo-
gućuje terećenje platiteljevog računa za plaćanje, pri
čemu je platna transakcija inicirana od strane prima-
telja plaćanja na temelju prethodne suglasnosti koju je
platitelj dao svom pružatelju platnih usluga, samom
primatelju ili njegovom pružatelju platnih usluga.
Posebno je važno da svi pružatelji usluga, sukladno
odredbama Zakona, prilagode okvirne ugovore za ovu
vrstu platne usluge i osiguraju tehnološka rješenja koja
će omogućiti ovakvo izvršenje.
Novčana pošiljka je platna usluga pri čemu se pri-
maju novčana sredstva od platitelja u svrhu prijenosa
novčanih sredstava primatelju ili drugom pružatelju
platnih usluga. Kod korištenja usluge novčane pošiljke
korisnik ne treba imati otvoren račun za plaćanje i na-
vedena usluga ima karakter jednokratne platne tran-
sakcije. Primjer jednokratne platne transakcije, pored
usluge novčanih pošiljaka, mogu još biti i npr. podi-
zanje/polaganje gotovog novca na bankomatu druge
banke ili uplata na šalteru druge banke.
Okvirni ugovor jest ugovor o platnim uslugama ko-
jim se uređuje buduće izvršenje platnih transakcija, a
koji može sadržavati i uvjete pod kojima korisnik otva-
ra računa za plaćanje.
Financije i porezi | Aktualno
Platna kartica je sredstvo koje omogućuje njego-
vom imatelju izvršenje plaćanja robe i usluga preko
prihvatnog uređaja ili na daljinu, ili koje ujedno omo-
gućuje podizanje gotovog novca ili obavljanje neke
druge usluge na bankomatu ili drugom samousluž-
nom uređaju.
4. Nacrti prijedloga podzakonskih
propisa
U svrhu pravodobnog upoznavanja s predloženim
nacrtima prijedloga podzakonskih propisa, koji se do-
nose na temelju novog Zakona, HNB je u razdoblju od
1.7. do 1.10.2010, provela javnu raspravu za sljedeće
akte:
 Odluku o pravilima rada Hrvatskog sustava veli-
kih plaćanja (u nastavku: HSVP)
✓ Prilog 1 - Uputa za operativne postupke HSVP-a.
✓ Prilog 2 - Terminski plan obračuna preko HSVP-a.
✓ Prilog 3 - Cjenik usluga HSVP-a.
Mario Maravić | Što propisuje novi Zakon o platnom prometu?
Najznačajnija određenja, u odnosu na važeću Odlu-
ku koja uređuje rad HSVP-a, su sljedeća:
▶ koncepcijski drugačije uređenje Odluke i u cijelosti
je provedeno usklađenje s novim Zakonom o ko-
načnosti namire u platnim sustavima i sustavima za
namiru financijskih instrumenata,
▶ uređuje se drugačiji status Središnjem klirinškom
depozitarnom društvu kao sudioniku u HSVP-u
(nema više status posebnog sudionika),
▶ smanjuje se cijena platne transakcije izvršene pre-
ko HSVP-a slijedom čega se u većoj mjeri provodi
usklađenje s cjenikom TARGET2 sustava (sustav
velikih plaćanja za euro plaćanja u EU),
▶ definiran drugačiji odnos s upraviteljima platnih
sustava koji će obavljati namiru preko HSVP-a,
▶ Terminski plan je Prilog 2 Odluke, a ne više zasebni
podzakonski propis. 9
 Odluka o pravilima rada Nacionalnog klirinškog
sustava (u nastavku: NKS)
Najznačajnija određenja su sljedeća:
▶ sudionik u NKS-u može biti u statusu izravnog (sa-
Financije i porezi | 12/10
mostalno sudjeluju u obračunu) ili posrednog (su-
djeluje u obračunu preko izravnog sudionika),
▶ terminski plan obračuna donosi FINA uz suglasnost
HNB-a (terminski plan obračuna više nije zaseban
podzakonski akt koji je donosila HNB),
▶ svi sudionici u NKS-u obvezni su ugovorno reguli-
 Aktualno | Financije i porezi
rati svoj status u NKS-u u roku od 90 dana od stu-
panja na snagu Odluke,
▶ novim načinom naplate HNB naplaćuje upravite-
lju NKS-a (FINA) naknadu za provedenu namiru u
HSVP-u.
 Odluka o načinu otvaranja transakcijskih računa
Najznačajnija određenja su sljedeća:
▶ iz konstrukcije računa biti će i nadalje vidljivo radi li
se o potrošaču ili poslovnom subjektu,
▶ iz konstrukcije računa neće se moći razlikovati ra-
čun rezidenta od nerezidenta,
▶ upotreba IBAN-a u nacionalnom platnom prometu,
▶ više se ne propisuje dokumentacija koja je potrebna
za otvaranje računa poslovnih subjekata (uređeno je
kroz propise kojima se uređuje sprječavanje pranja
novca i financiranje terorizma) i uvjeti za otvaranje
računa u kreditnim institucijama.
Kreditne institucije su u obvezi i nadalje određivati
za korisnike platnih usluga konstrukciju računa suklad-
no odredbama Odluke. Posebno je važno napomenuti
da je određen rok od kojega je moguće (od 1.1.2012.),
u nacionalnim granicama, u svrhu označavanja računa
platitelja/primatelja koristiti IBAN.
Od 2013. kreditna institucija otvara transakcijske
račune prema IBAN konstrukciji i tako otvoren račun
koristi se za izvršenje svih platnih transakcija. U svrhu
priprema za ove aktivnosti potrebno je, pored ostalo-
ga, prilagoditi programske aplikacije kako bi kreditne
institucije bile u mogućnosti prihvatiti ove novitete u
platnom prometu.
 Odluka o nalozima za plaćanje
Najznačajnija određenja su sljedeća:
▶ nalozi za plaćanje dopunjeni su na način da se mogu
koristiti i za međunarodna i prekogranična plaća-
nja,
▶ propisani su i elementi na nalozima koji određuju
10 naziv kreditne institucije platitelja/primatelja plaća-
nja – unosi se BIC kreditne institucije,
▶ mogućnost upisa/unosa različitih valuta na nalog.
Slijedom zahtjeva iz Odluke, koji se odnose na uvo-
đenje novih propisanih elemenata na nalogu za plaća-
nje, bit će potrebno izraditi i novi obrazac u platnom
prometu (novi HUB obrazac) koji će se moći koristiti
za nacionalna, međunarodna odnosno prekogranična
plaćanja.
Osim navedenog provedena je javna rasprava i za
sljedeće Odluke:
 Odluku o registru računa institucija za platni
promet,
 Odluku o jamstvenom kapitalu institucija za plat-
ni promet,
 Odluku o zaštiti novčanih sredstava korisnika
platnih usluga.
Navedeni propisi uređuju javni registar institucija
za platni promet, njihovih podružnica i zastupnika,
propisuju način izračuna jamstvenog kapitala i defini-
raju oblike imovine u koje se mogu ulagati primljena
novčana sredstva korisnika platnih usluga u svrhu za-
štite novčanih sredstava.
Ovi podzakonski akti usmjereni su u svrhu si-
gurnog i stabilnog poslovanja institucija za platni
promet i zaštiti korisnika platnih usluga koje će
svoje usluge obavljati preko navedenog ovlašte-
nog pružatelja.
Isto tako, u pripremi je i nova Odluka kojom će se
urediti obveznici dostave statističkih izvješća, sadržaj,
rokovi i način izvješćivanja iz područja platnog pro-
meta. Implementacija predmetne odluke, nakon služ-
bene objave, zahtijeva vremensku prilagodbu svih ob-
veznika dostave statističkih izvješća.
Dobro je podsjetiti se!
▶ Propisuje se novi i širi opseg uređi-
vanja platnog prometa.
▶ Novi Zakon usmjeren je prvenstve-
no na potrošače, ali uređuje i pružanje
platnih usluga poslovnim subjektima.
▶ Uređuje se odnos između korisnika
i pružatelja platnih usluga i usmjeren je zaštiti korisni-
ka platnih usluga.
▶ Jedinstveno se uređuje domaći i prekogranični platni
promet.
▶ Pored kreditnih institucija uvode se novi pružatelji
platnih usluga.
▶ Novi Zakon ne uređuje prisilnu naplatu.
▶ Korisnici platnih usluga nisu više u obvezi određivati
glavni račun.
▶ Pojava novih pružatelja platnih usluga na tržištu - in-
stitucije za platni promet.
▶ Kartične kuće u budućnosti će platne usluge moći
obavljati samo kao ovlašteni pružatelji platnih usluga.
▶ Propisuju se upravitelji i sudionici u platnim sustavi-
ma, način izdavanja odobrenja za rad, sadržaj zahtjeva
i uvjeti pod kojim platnom sustavu može biti oduzeto
odobrenje za rad.

▶ U ovisnosti od vrste platne usluge za koju se traži odo-
brenje propisana je i obvezna uplata temeljenog kapitala
koja mora biti uplaćena u novcu.
▶ Odredbe novog Zakona primjenjivati će se na sve platne
transakcije, neovisno o tome da li se radi o nacionalnim,
međunarodnim ili prekograničnim platnim transakcija-
ma.
▶ Pravne osobe, osim kreditnih institucija i institucija za
izdavanje elektroničkog novca, ako pružaju platne uslu-
ge, trebaju u roku od 90 dana podnijeti zahtjev za izda-
vanje odobrenja za pružanje platnih usluga.
5. Institucija za platni promet
Jedna od najvažnijih novina novoga Zakona zasi-
gurno je i pojava novih pružatelja platnih usluga na
tržištu. Navedeno se odnosi na institucije za platni
promet (u nastavku: IPP) i institucije za izdavanje
elektroničkog novca10.
IPP kao novi pružatelji platnih usluga, sa stupanjem
na snagu novoga Zakona vrlo brzo će se pojaviti na tr-
žištu platnih usluga u RH. Naime, prema odredbama čl.
155. st. 1. novoga Zakona sve pravne osobe, izuzev kre-
ditnih institucija i institucija za elektronički novac, koje
pružaju platne usluge dužne su podnijeti zahtjev za iz-
davanje odobrenja za pružanje platnih usluga u roku
od 90 dana od dana stupanja na snagu novog Zakona.
Ukoliko pravna osoba želi obavljati, kao svoju dje-
latnost, bilo koju od platnih usluga iz čl. 3. novoga Za-
kona, dužna je prethodno dobiti odobrenje za pru-
žanje platnih usluga od HNB-a. U ovisnosti od vrste
platne usluge za koju se traži odobrenje propisana je
i obvezna uplata temeljenog kapitala koja mora biti
uplaćena u novcu.
Sasvim je izvjesno da će kartične kuće, koje danas
obavljaju platne usluge u dijelu izdavanja/prihvaća-
nja platnih instrumenta, u budućnosti te poslove moći
obavljati samo kao ovlašteni pružatelji platnih usluga.
Najčešće se upiti vezano uz rad IPP-a odnose na za-
konsko tumačenje o tome, pod kojim uvjetima i kako
IPP iz RH može pružati platne usluge u inozemstvu,
odnosno pod kojim uvjetima i kada mogu IPP koji je
registriran u državama članicama EU obavljati platne
usluge u RH.
10
Novim Zakonom o elektroničkom novcu (RH prihvatila je naj-
noviju Direktivu 2009/110/EC), koji treba stupiti na snagu
1.1.2011., stavlja se izvan snage staviti važeći Zakon o institucija-
ma za elektronički novac (Nar. nov., br. 117/08 i 74/09).
Financije i porezi | Aktualno
Navedeno je potrebno promatrati u ovisnosti o tome
da li je RH punopravna članica EU ili to još uvijek nije,
te stoga navodimo sljedeće:
 RH izvan EU
IPP koja ima sjedište u RH može pružati platne
usluge izvan RH samo preko podružnice i za osnivanje
podružnice u trećoj državi IPP mora dobiti odobrenje
HNB-a (do ulaska RH u EU sve strane države su „treće
države“).
IPP iz države članice EU ne može pružati plat-
ne usluge niti neposredno, niti preko podružnice,
niti preko zastupnika na području RH.
 RH u EU
IPP sa sjedištem u RH može pružati platne usluge
(za koje je dobila odobrenje) u dugim državama člani-
cama EU preko podružnice, zastupnika ili neposred-
no, uz uvjet da o tome prethodno obavijesti HNB.
IPP iz druge države članice EU može pružati
platne usluge na području RH preko podružnice
ili preko zastupnika, odnosno i neposredno, pod
Mario Maravić | Što propisuje novi Zakon o platnom prometu?
uvjetom da ih pruža privremeno.
HNB i nadležna tijela druge države članice među-
sobno surađuju u nadzoru nad IPP-ima koje pružaju
platne usluge na području RH i na području druge
države članice EU. Isto tako, HNB će obavijestiti Eu-
ropsku komisiju o svojoj nadležnosti koja se odnosi na
izdavanje odobrenja za pružanje platnih usluga i nad-
zor nad IPP.
IPP u svrhu dobivanja odobrenja za pružanje platnih
usluga dužna je podnijeti zahtjev HNB-u koji uključuje
iznimno zahtjevnu dokumentaciju i dokaze koji omo-
gućuju procjenu da budući IPP može na propisan i kva-
litetan način obavljati određene vrste platnih usluga.
U postupku obrade i procjene propisane dokumen-
tacije HNB se može savjetovati s drugim nadležnim
tijelima.
11
IPP je u obvezi, radi sigurnog poslovanja održavati
odgovarajuću visinu jamstvenog kapitala.
Pored toga, IPP je dužna novčana sredstva korisnika
držati odvojeno od ostalih novčanih sredstava i obve-
Financije i porezi | 12/10
zna je zaštiti novčana sredstva korisnika na način da
zaprimljena sredstva od korisnika, ukoliko još nisu
prenesena primatelju, do kraja radnog dana koji slijedi
nakon primitka sredstava, položi na poseban račun u
kreditnoj instituciji, ili uloži u nisko rizične i visoko
likvidne oblike imovine odnosno novčana sredstva ko-
 Aktualno | Financije i porezi
risnika platnih usluga pokrije policom osiguranja. Isto
tako, novčana sredstava koja IPP zaprimi od korisnika
platnih usluga radi pružanja tih istih usluga ne sma-
traju se depozitom. IPP ima obvezu revidirati godišnje
financijske izvještaje i u propisanim rokovima dostavi-
ti ih HNB-u, na propisani način voditi poslovnu doku-
mentaciju i evidencije, sastavljati i objavljivati godišnje
financijske izvještaje i dr.
Nadzor nad radom IPP-a obavlja HNB prikuplja-
njem i analizom izvješća i informacija i praćenjem po-
slovanja, obavljanjem izravnog nadzora i nalaganjem
nadzornih mjera. Isto tako novi Zakon omogućuje
razne oblike suradnje između nadležnih tijela država
članica EU i HNB-a.
HNB je u obvezi objaviti registar IPP-a kojima je iz-
dala odobrenje za pružanje platnih usluga, podružnica
i zastupnika.
Zaključno, novi pružatelji platnih usluga, i nakon
dobivanja potrebnog odobrenja, postaju institucije koje
su predmet kontinuiranog praćenja i nadzora od strane
nadležnog tijela i HNB ima na raspolaganju različite
mehanizme kako bi pratio zakonitost i financijsku sta-
bilnost svakog IPP-a koji je dobio odobrenje za rad.
Prethodno navedena obveza (90 dana od dana stu-
panja na snagu novog Zakona) o potrebi regulira-
nja budućeg statusa subjekata koji se bave propi-
sanim platnim uslugama se prije svega odnosi na
kartične kuće koje posluju u RH i koje bi sukladno
odredbama Zakona trebale, nakon dobivanja odo-
brenja do strane HNB-a, započeti obavljati platne
usluge kao ovlašteni pružatelji platnih usluga.
7. Platni sustavi
Predmetna sadržajna cjelina nije preuzeta iz Direkti-
ve, ali je novi zakonski okvir iskorišten kako bi se defi-
12 niralo osnivanje, rad i nadzor nad platnim sustavima.
U okviru ove cjeline propisuju se upravitelji i sudi-
onici u platnim sustavima, način izdavanja odobrenja
za rad, sadržaj zahtjeva i uvjeti pod kojim platnom su-
stavu može biti oduzeto odobrenje za rad.
Najznačajnijim dijelom svakog budućeg platnog
sustava, u postupku izdavanja odobrenja, smatraju se
pravila rada platnog sustava na koje suglasnost daje
HNB. Pravila rada platnog sustava su skup pravila i
standardiziranih postupaka u svrhu obrade, obračuna
ili namire platnih transakcija između njegovih sudio-
nika. Isto tako, u odredbama novog Zakona navode se
elementi koje obvezno moraju sadržavati pravila rada.
HNB obavlja nadzor nad platnim sustavima, defi-
nira način obavljanja nadzora, vrste nadzornih mjera
i obveze izvješćivanja. Međubankovni platni sustavi,
HSVP i NKS, nastavljaju s radom i nakon stupanja na
snagu novoga Zakona i za njihov rad nije potrebno po-
sebno odobrenje HNB.
8. Zaključno
Novi Zakon propisuje da pravne osobe, osim kredit-
nih institucija i institucija za izdavanje elektroničkog
novca, koje na dan stupanja na snagu Zakona pružaju
platne usluge, trebaju u roku od 90 dana podnijeti
zahtjev za izdavanje odobrenja za pružanje platnih
usluga. Pravne osobe koje upravljaju platnim sustavi-
ma dužne su podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja
za rad platnog sustava najkasnije do 30.6.2011., u su-
protnom, pravne osobe koje ne podnesu zahtjeve duž-
ne su prestati pružati platne usluge odnosno upravljati
platnim sustavima.
Stupanjem na snagu novog Zakona, kreditne insti-
tucije i nadalje nastavljaju pružati platne usluge za svo-
je klijente bez ikakvih ograničenja (osim platne usluge
iz čl. 3. toč. 7.). Najzahtjevniji dio za pružatelje platnih
usluga jest prihvaćanje svih obveza iz dijela novoga Za-
kona kojim se uređuju prava i obveze korisnika platnih
usluga, njihovo pravo na informaciju i sva druga prava
koja proizlaze iz okvirnih ugovora koji uređuju njihov
međusobni odnos.
Odredbe novog Zakona primjenjivati će se na sve
platne transakcije, neovisno o tome da li se radi o naci-
onalnim, međunarodnim ili prekograničnim platnim
transakcijama.
RH obvezala se donijeti novi Zakon u okviru pre-
govaračkog poglavlja 4. Sloboda kretanja kapitala, a u
cilju usklađenja s pravnom stečevinom EU.
Posebno je važno napomenuti da novi Zakon treba
promatrati kao pravnu osnovu koja omogućuje prila-
godbu u svrhu prihvaćanja SEPA standarda, kao i pri-
hvata i uvođenja eura kao službene valute. Jedinstvena
platna euro zona (SEPA) je područje na kojem kori-
snici platnih usluga i drugi sudionici na tržištu mogu
izvršavati i primati plaćanja u eurima, na području EU,
bilo između ili unutar nacionalnih granica, pod istim
osnovnim uvjetima, pravima i obvezama, neovisno o
njihovoj lokaciji.

 Ksenija Cipek, dipl. oec.

Maja Bartolić, dipl. oec.
Zagreb

Izmjene Pravilnika
o porezu na dobit
Izmijenjenim odredbama Zakona o oporezivanju dobiti, koje su
stupile na snagu 1. srpnja 2010., propisani su novi kriteriji za pore-
zno priznavanje troškova uporabe određene vrste imovine, zatim
mogućnost predujmljivanja dobiti, a na novi se način reguliraju i
odnosi između povezanih osoba rezidenata. Brojne zakonske iz-
mjene popraćene su izmjenama i dopunama provedbenog pro-
pisa, o čemu autorice detaljnije obrazlažu u nastavku članka.

U Narodnim novinama broj 80 od zrakoplovi, apartmani i kuće za od-

28. lipnja 2010. objavljen je Zakon o iz- mor) u privatne svrhe, iako je takva
mjenama i dopunama Zakona o porezu imovina evidentirana u dugotrajnoj
na dobit, koji je stupio na snagu 1. srpnja imovini, kada se amortizacija takve
imovine i svi pripadajući troškovi

Ksenija Cipek, Maja Bartolić | Izmjene Pravilnika o porezu na dobit

2010., a koji je donijet s ciljem:
knjiže kao poslovni rashod društva,
▶ provođenja aktivnosti Programa gos-
 prijenosa odnosno transfera dobiti
podarskog oporavka, budući da Plan
između povezanih osoba rezidenata
provedbenih aktivnosti takvog pro-
u slučaju kada jedna od povezanih
grama1 određuje propisivanje obveze
osoba ima povlašteni porezni status,
podnošenja poreznih izvješća u elek-
 statusnih promjena zbog „trgovanja“
tronskom obliku za velike poduzet-
poreznim gubicima odnosno u slu-
nike kao kratkoročnu mjeru fiskalne
čaju „kupovine“ pravnih osoba koje
politike. Nadalje, navedeni Plan pro-
ne obavljaju djelatnost kroz duže
vedbenih aktivnosti određuje i prizna-
razdoblje ili im se djelatnost bitno
vanje izdvajanja poslodavaca u 3. stup
mijenja (bez cilja sanacije društva i
kao porezno priznati trošak i to kao
zadržavanje radnih mjesta) od stra-
kratkoročnu mjeru u sustavu mirovin-
ne poreznih obveznika koji na takav
skog osiguranja, a što je dio priprema
način umanjuju poreznu osnovicu
za uvođenje promjena u sustav miro-
za tako iskazane porezne gubitke te
vinskog osiguranja,
plaćaju manji porez na dobit.
▶ sprečavanja porezne evazije precizni-
Izmjenama i dopunama Zakona o po- PROČITAJTE VIŠE...
jim normativnom uređenjem i to oso- 13
rezu na dobit sadržane su odredbe koji-
bito u slučaju:
ma se: K. Cipek, M. Bartolić:
 podmirivanja troškova za privatni Uz izmjene Zakona o
▶ propisuje da su porezno priznati ras-
život dioničara, članova društva i s porezu na dobit,
hod i rezerviranja za neiskorištene go-
njima povezanih osoba iz sredstava FIP 7/10
dišnje odmore,
Financije i porezi | 12/10

poslovanja,
 korištenja određene imovine (plovila,
1
Vlada Republike Hrvatske je na 55. sjedni-
ci održanoj 6. svibnja 2010. prihvatila Plan
provedbenih aktivnosti Programa gospodarskog
oporavka
▶ povećava iznos pojedinačnog troška
nabave iznad kojeg se određena imo-
vina smatra dugotrajnom imovinom,
▶ proširuje obveza plaćanja poreza na
dobit po odbitku po stopi od 20% na
sve vrste usluga koje su plaćene oso-

UDK 336.2
 Aktualno | Financije i porezi
bama koje imaju sjedište ili mjesto stvarne uprave
odnosno nadzora poslovanja u državama, osim dr-
žava članica Europske unije, u kojima je stopa pore-
za na dobit (opća ili prosječna nominalna) manja od
12,5%
▶ povećaju iznosi minimalnih novčanih kazni za pre-
kršaje poreznih obveznika.
Ministar financija donio je Pravilnik o izmjenama
i dopunama Pravilnika o porezu na dobit, objavljen u
Narodnim novinama broj 123 od 4. studenog 2010.,
na temelju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona
o porezu na dobit2, a kojim se Pravilnik o porezu na
dobit3 usklađuje sa izmijenjenim odredbama Zakona,
te podrobnije propisuju odredbe koje su mijenjane i
dopunjene u Zakonu o porezu na dobit.4
1. Premije dobrovoljnog mirovinskog
osiguranja
Zakonom o porezu na dobit definirano je (čl. 5. st.
1.) da je porezna osnovica dobit koja se utvrđuje prema
računovodstvenim propisima kao razlika prihoda i ras-
hoda prije obračuna poreza na dobit, uvećana i uma-
njena prema odredbama navedenog Zakona. Nadalje,
u dijelu utvrđivanja porezne osnovice Zakon propisuje
(čl. 5. st. 5.) da se porezno dopustivim rashodima sma-
traju i rashodi po osnovi uplaćenih premija dobrovolj-
noga mirovinskog osiguranja koje poslodavac uplaćuje
u korist zaposlenika, uz njegov pristanak, tuzemnom
dobrovoljnom mirovinskom fondu koji je registriran u
skladu s propisima koji uređuju dobrovoljno mirovin-
sko osiguranje, a na koje se ne plaća porez na dohodak
prema Zakonu o porezu na dohodak.5 Sukladno čl. 11.
st. 4. Pravilnika o porezu na dobit, rashodima poreznog
razdoblja smatraju se i rashodi utvrđeni na način pod
uvjetima propisanim čl. 5. st. 5. Zakona, te propisima o
porezu na dohodak.
14
Porez na dohodak ne plaća se na premije dobro-
voljnoga mirovinskog osiguranja, koje poslodavac
uplaćuje u korist svojeg radnika, uz njegov pri-
2
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit
(Nar. nov., br. 80/10)
3
Pravilnik o porezu na dobit
(Nar. nov., br. 95/05, 133/07, 156/08 i 146/09)
4
Zakon o porezu na dobit
(Nar. nov., br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08 i 80/10)
5 6
Zakon o porezu na dohodak
(Nar. nov., br. 177/04, 73/08 i 80/10)
stanak, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom
fondu, koji je registriran u skladu s propisima koji
uređuju dobrovoljno mirovinsko osiguranje, do
visine 500,00 kn za svaki mjesec poreznog raz-
doblja, odnosno ukupno do 6.000,00 kn godišnje
(čl. 10. toč. 17. Zakona o porezu na dohodak).
Dakle, porez na dohodak ne plaća se na premije do-
brovoljnoga mirovinskog osiguranja koje poslodavac
na svoj teret uplaćuje u korist radnika, tuzemnom do-
brovoljnom mirovinskom fondu, do visine 500,00 kn
za svaki mjesec poreznog razdoblja, odnosno ukupno
do 6.000,00 kn godišnje (čl. 7. st. 12. Pravilnika o pore-
zu na dohodak6).
Ako poslodavac u tijeku jednog mjeseca poreznog
razdoblja uplaćuje premije dobrovoljnoga miro-
vinskog osiguranja u korist radnika za više mjeseci tog
poreznog razdoblja, iste se mogu neoporezivo uplatiti
do visine 500,00 kn za svaki mjesec poreznog razdoblja
za koji je premija trebala biti uplaćena. Ako poslodavac
uplaćuje premije osiguranja u korist radnika jednom
godišnje, iste može neoporezivo jednokratno uplatiti
do visine 6.000,00 kn.
Poslodavci su obvezni voditi evidenciju o uplaće-
nim premijama dobrovoljnoga mirovinskog osigu-
ranja na svoj teret u korist radnika i Poreznoj upravi
dostavljati propisani obrazac, prema čl. 42. st. 9. i 10.
Pravilnika o porezu na dohodak. Nadalje, Pravilnik o
porezu na dohodak propisuje da poslodavci i isplatitelji
primitka (plaće) te porezni obveznici koji obavljaju sa-
mostalnu djelatnost iz čl. 18. Zakona, koji su uplaćivali
premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja na svoj
teret u korist radnika, odnosno sebe osobno ako do-
hodak ostvaruju obavljanjem samostalne djelatnosti iz
čl. 18. Zakona, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom
fondu, a koje su bile oslobođene od plaćanja poreza na
dohodak, obvezni su nakon proteka poreznog razdo-
blja, a najkasnije do kraja mjeseca veljače iduće godine,
Poreznoj upravi dostaviti podatke o tim premijama, na
propisanom obrascu. Obrazac sadrži podatke o podno-
sitelju izvješća, imenu i prezimenu, adresi i osobnom
identifikacijskom broju radnika - člana fonda, nazivu
i osobnom identifikacijskom broju društva za uprav-
ljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima, broju i
nadnevku ugovora, iznosu ugovorene premije, iznosu
u poreznom razdoblju uplaćene premije i iznosu upla-
Pravilnik o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05, 96/06,
68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispr., 146/09 i 123/10)

ćene premije koja je u tom poreznom razdoblju bila
oslobođena plaćanja poreza na dohodak.
Iz navedenih odredbi proizlazi da je na uplaćene
premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja iznad
propisanog iznosa od 500,00 kn mjesečno potrebno
obračunati, obustaviti i uplatiti predujam poreza na do-
hodak, prirez porezu na dohodak i obvezne doprinose,
budući da se tako uplaćene premije iznad propisanog
iznosa smatraju plaćom. Rashodi po takvim premijama
su porezno priznati rashod obvezniku poreza na dobit.
Skrećemo pozornost kako je izmjenama Zakona o
porezu na dohodak7 propisano da su iznimno od čl.
4. st. 3. ovog Zakona, premije dobrovoljnoga mirovin-
skog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist svo-
jeg radnika, uz njegov pristanak, tuzemnom dobrovolj-
nom mirovinskom fondu, koji je registriran u skladu
s propisima koji uređuju dobrovoljno mirovinsko osi-
guranje, za 2010. oslobođene su oporezivanja ukupno
do 3.000,00 kn na godišnjoj razini, za uplate izvršene u
2010., a nakon stupanja na snagu izmjena Zakona.
Izmijenjenim je odredbama Zakona o porezu na
dobit izrijekom propisano da se rashodima poreznog
razdoblja ne smatraju rashodi koji nisu u svezi s obav-
ljanjem djelatnosti poreznog obveznika niti su poslje-
dica obavljanja djelatnosti. Naime, takva odredba nije
novina, jer je ista bila ranije propisana čl. 11. st. 4. Pra-
vilnika o porezu na dobit.
2. Amortizacija
Izmijenjenim je odredbama Zakona o porezu na
dobit od 1. srpnja 2010. povećan iznos pojedinačnog
troška nabave iznad kojeg se određena imovina smatra
dugotrajnom imovinom s vijekom trajanja dužim od
godine dana i to sa 2.000,00 kn na 3.500,00 kn. Izrije-
kom se propisuje da se ne priznaju rashodi amortiza-
cije za imovinu kojom se ne obavlja djelatnost. Takva
odredba je ranije bila sadržana u čl. 22. st. 5. Pravilnika
o porezu na dobit.
Nadalje, novim se zakonskim odredbama propisuje
se da se poreznom obvezniku koji u dugotrajnoj imo-
vini ima evidentirana plovila, zrakoplove, apartmane
i kuće za odmor priznaje kao rashod amortizacija ta-
kve imovine pod uvjetima:
 da je porezni obveznik registriran za djelatnost
iznajmljivanja i prijevoza plovilima i zrakoplovima,
7
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak
(Nar. nov., br. 80/10)
Financije i porezi | Aktualno
odnosno za djelatnost iznajmljivanja apartmana i
kuće za odmor,
 da po osnovi korištenja plovila i zrakoplova ostva-
ruje u poreznom razdoblju prihod najmanje u visini
od 7% nabavne vrijednosti takve imovine, a
 da po osnovi korištenja apartmana i kuće za odmor
ostvaruje u poreznom razdoblju prihod najmanje u
visini od 5% nabavne vrijednosti takve imovine.8
Porezni obveznik koji u poreznom razdoblju ne is-
puni propisane uvjete, dužan je za to porezno razdo-
blje uvećati poreznu osnovicu za rashod amortizacije
takve imovine, te za sve pripadajuće troškove koji su
nastali u svezi s korištenjem takve imovine. Porezna
osnovica uvećat će se, u poreznom razdoblju, za sve
pripadajuće troškove koji su nastali u svezi s korište-
njem takve imovine i onom poreznom obvezniku koji
je u prethodnim poreznim razdobljima amortizirao
navedenu imovinu, ako u tom poreznom razdoblju ne
ispuni propisane uvjete (čl. 12. st. 17. i 18. Zakona o
porezu na dobit).
Ksenija Cipek, Maja Bartolić | Izmjene Pravilnika o porezu na dobit
Poreznom obvezniku koji koristi navedenu imovi-
nu temeljem poslovnog najma (operativni leasing),
priznaju se troškovi najma takve imovine, te troškovi
nastali po osnovi korištenja iste imovine, pod uvjetom
da je u poreznom razdoblju po osnovi korištenja takve
imovine ostvario prihod najmanje u visini troškova
najma. Ako porezni obveznik ne ispuni u poreznom
razdoblju navedeni uvjet, istom se uvećava porezna
osnovica za trošak najma takve imovine i pripadajuće
troškove nastale po osnovi korištenja takve imovine
(čl. 12. st. 19. Zakona o porezu na dobit).
U smislu ovih odredbi, plovilom se smatra brod ili
brodica (jahta) i čamac unutarnje plovidbe koje služi
razonodi, športu ili rekreaciji, te najmu; dok se zra-
koplovom ne smatra zrakoplov koji služi za redoviti i
izvanredni zračni prijevoz putnika (čl. 12. st. 20. i st.
21. Zakona o porezu na dobit).
Napominjemo da za 2010. porezno priznati rashod 15
amortizacije i troškovi korištenja imovine utvrđuju se
od dana stupanja na snagu izmijenjenih odredbi Za-
kona o porezu na dobit, dakle od 1.7.2010. i to za raz-
mjerni dio poreznog razdoblja.
Financije i porezi | 12/10
Izmijenjenim su odredbama Pravilnika o porezu na
dobit detaljnije pojašnjavaju odredbe vezano uz pore-
zno priznavanje rashoda amortizacije i troškova kori-
štenja imovine.
8
Čl. 12. st. 16. Zakona o porezu na dobit
 Aktualno | Financije i porezi

Tablica 1. Plovila, zrakoplovi, apartmani i kuće 3. Podmirivanje privatnih troškova na

za odmor
teret rashoda poslovanja
Poreznom obvezniku koji u dugotrajnoj imovini
ima evidentirana plovila, zrakoplove, apartmane Sukladno izmijenjenim odredbama Zakona o pore-
i kuće za odmor, ne priznaje se kao rashod amor-
tizacija takve imovine, te pripadajući troškovi zu na dobit, porezna se osnovica uvećava za rashode
koji su nastali u svezi s korištenjem takve utvrđene u postupku nadzora s pripadajućim PDV-om,
imovine, ako:
 porezni obveznik nije registriran za djelat- porezom na dohodak, prirezom porezu na dohodak, te
nost iznajmljivanja i prijevoza plovilima i obveznim doprinosima koji su nastali u svezi skrivenih
Čl. 22. st. 7. zrakoplovima, odnosno za djelatnost iznajm-
Pravilnika ljivanja apartmana i kuća za odmor, i isplata dobiti, te izuzimanja dioničara, članova društva
 po osnovi korištenja plovila i zrakoplova ne i fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost od
ostvari u poreznom razdoblju prihod naj-
manje u visini 7% nabavne vrijednosti takve
koje se plaća porez na dobit, te s njima povezanim oso-
imovine, i bama. Naime, u praksi su se pojavili slučajevi kada se če-
 po osnovi korištenja apartmana i kuće za sto privatni troškovi odnosno troškovi za privatni život
odmor ne ostvari u poreznom razdoblju pri-
hod najmanje u visini 5% nabavne vrijednosti dioničara, članova društva, fizičkih osoba koje obavljaju
takve imovine. samostalnu djelatnost od koje se plaća porez na dobit
U nabavnu vrijednost navedene imovine te s njima povezanim osobama, podmirivali na teret
Čl. 22. st. 8. uključuju se i svi troškovi koji se izravno mogu
Pravilnika pripisati dovođenju imovine na mjesto i u sredstava poslovanja, i to u pravilu, s ciljem izbjegavanja
radno stanje za namjeravanu upotrebu. plaćanja poreza na takav način knjižeći takve troško-
Iznimno, u prvoj godini nabave i u godini ve kao troškove koji su učinjeni u cijelosti za poslovne
otuđenja navedene imovine, prihodi po osnovi
Čl. 22. st. 9. korištenja te imovine najmanje u visini od 7%
svrhe. Dakle, takvi troškovi u poslovnim knjigama nisu
Pravilnika odnosno 5% nabavne vrijednosti imovine mogu bili evidentirani kao troškovi učinjeni za privatne svrhe,
se utvrditi razmjerno broju mjeseci korištenja stoga se nije niti obračunavao niti plaćao porez na doho-
imovine.
dak, a niti porez na dobit jer je osnovica poreza na dobit
Porezni obveznik koji ostvaruje prihode od
pružanja turističkih usluga sukladno posebnim bila umanjena za troškove koji su učinjeni za poslovne
propisima kojima se uređuje pružanje usluga svrhe prema knjiženju poreznog obveznika.
u turizmu na način da kombinacijom više
turističkih usluga zaračunava jednu cjelovitu Moguće je da se u postupcima poreznog nadzora
uslugu, a ne svaku uslugu pojedinačno, za
priznavanje troškova amortizacije pojedinog
utvrdi da su određeni troškovi učinjeni za privatne svr-
sredstva odnosno pojedine imovine i svih he bez obračuna i plaćanja poreza na dohodak, a što je
pripadajućih troškova koji su nastali u svezi porezni obveznik sukladno odredbama Zakona o po-
korištenjem sredstva i imovine treba ispuniti
Čl. 22. st. 10. rezu na dohodak bio dužan učiniti. Stoga se u takvim
uvjete iz čl. 12. st. 16. Zakona.
Pravilnika
Zbog utvrđivanja prihoda koji se mogu pripisati slučajevima utvrđuje da takvi troškovi nisu porezno
pojedinom sredstvu i imovini porezni ob-
veznik treba osigurati vjerodostojne isprave o priznati rashod zajedno sa obračunatim porezom na
pruženoj kombinaciji usluga koja je uključivala dohodak, prirezom porezu na dohodak i obveznim do-
korištenje sredstva i imovine, odnosno prema
kalkulaciji cijene usluge utvrditi visinu prihoda
prinosima koji će biti obračunati u postupku nadzora.
koji se mogu pripisati sredstvu i imovini, te Izmjenama Pravilnika o porezu na dobit propisano
vjerodostojne isprave o rashodima koji su
nastali temeljem korištenja sredstva i imovine je da se je porezni obveznik obvezan voditi evidenci-
u poslovne svrhe. ju o troškovima učinjenim za privatne potrebe fizičkih
16 Porezni obveznik koji u dugotrajnoj im- osoba (skrivene isplate dobiti odnosno izuzimanja, te
ovini ima evidentirana plovila, zrakoplove,
apartmane i kuće za odmor obvezan je sas- povlastice) koja osobito sadrži sljedeće podatke: nad-
taviti pregled podataka za pojedino sredstvo nevak nastalih troškova, ime i prezime, adresa, te OIB
odnosno imovinu koji osobito sadrži:
▶ vrstu sredstva odnosno imovine,
osobe kojoj su podmireni takvi troškovi, vrsta troško-
▶ nabavnu vrijednost, ostvareni prihod po va, te iznos nastalih troškova.
Čl. 22. st. 11. osnovi korištenja sredstva odnosno imovine u
Pravilnika poreznom razdoblju,
▶ amortizaciju u poreznom razdoblju, te
pripadajuće troškovi koji su nastali u svezi
4. Cijene i kamate između povezanih
s korištenjem sredstva odnosno imovine u
poreznom razdoblju prema vrsti troška.
osoba rezidenata
Pregled podataka o sredstvu odnosno im-
ovini obvezno se prilaže uz prijavu poreza Odredbe o transfernim cijenama i kamatama, koje
na dobit. su propisane za povezane osobe rezidente i nereziden-

te, prema izmijenjenim se odredbama primjenjuju i
na povezane osobe rezidente, ako jedna od povezanih
osoba rezidenata ima povlašteni porezni status odno-
sno plaća porez na dobit po stopama koje su niže od
propisane stope ili je oslobođena plaćanja poreza na
dobit prema posebnim propisima (za područja poseb-
ne državne skrbi, brdsko-planinska područja, područje
Grada Vukovara, slobodne zone te poticaje ulaganja)
ili pak ima u poreznom razdoblju pravo na prijenos
poreznog gubitka iz prethodnih poreznih razdoblja.
Takvom odredbom sprječava se prijenos dobiti s jed-
nog tuzemnog društva na drugo tuzemno društvo zbog
namjernog izbjegavanja plaćanja poreza na dobit kori-
štenjem povoljnijeg poreznog statusa povezane osobe.
Odredbom čl. 29. Pravilnika o porezu na dobit po-
jašnjeno je da se porezna osnovica povećava za rashode
zateznih kamata koje su proistekle iz odnosa osoba po-
vezanih u smislu čl. 13. st. 2. Zakona, neovisno o tome
da li je kamate zaračunala povezana osoba rezident ili
nerezident. Nadalje, Pravilnikom je navedeno (čl. 37.
st. 2.) da se odredbe čl. 14. st. 3. Zakona primjenjuju
na povezane osobe rezidente i nerezidente, te na po-
vezane osobe rezidente ako jedna od povezanih osoba
ima povlašteni porezni status, odnosno plaća porez na
dobit po stopama koje su niže od propisane stope ili je
oslobođena plaćanja poreza na dobit, ili ima u pore-
znom razdoblju pravo na prijenos poreznog gubitka iz
prethodnih poreznih razdoblja.
5. Predujam dividendi i udjela u dobiti
Novim je odredbama Zakona o porezu na dobit
utvrđeno da ako je tijekom poreznog razdoblja dioni-
čaru, članu društva i fizičkoj osobi koja obavlja samo-
stalnu djelatnost od koje se plaća porez na dobit, ispla-
ćen predujam dividende ili udjela u dobiti, a istekom
tog poreznog razdoblja ostvarena dobit nije dostatna za
pokriće takvog predujma ili isti nije podmiren do dana
podnošenja prijave poreza na dobit, tada se razlika koja
je ostala nepodmirena smatra primitkom koji se opore-
zuje u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak.
Sukladno tome, ograničava se mogućnost da se ra-
zlika između isplaćenog predujma i podmirenog
predujma koristi kao pozajmica kroz duža vremenska
razdoblja bez povrata takvih sredstava (odnosno bez
vraćanja isplaćenog predujma) od strane dioničara,
člana društva ili fizičke osobe, te bez plaćanja poreza.
Isplata dividendi i udjela u dobiti regulirana je i Zako-
Financije i porezi | Aktualno
nom o trgovačkim društvima.9 Pravilnikom o porezu
na dobit sada je izričito propisano da se isplata pre-
dujma dobiti iz čl. 10.a Zakona obavlja na žiro račun
sukladno propisima o porezu na dohodak. U slučaju
nastanka razlike koja je ostala neuplaćena na potra-
živanjima za predujmljenu dobit, ista se, za porezne
svrhe, ne može u poslovnim knjigama preoblikovati
u neki drugi oblik potraživanja. Pri isplati predujma
dobiti tijekom poreznog razdoblja porezni obveznik
treba postupati sukladno posebnim propisima koji-
ma se propisuje mogućnost isplate predujma dobiti,
te pažnjom dobrog gospodarstvenika i u dobroj vjeri,
odnosno izvršiti isplatu predujma dobiti do iznosa ko-
jeg pokazuje privremeni račun dobiti i gubitka. Ako
porezni obveznik isplaćuje predujmove dobiti, isti je
obvezan voditi evidenciju o isplaćenim i podmirenim
predujmovima dobiti koja osobito sadrži sljedeće po-
datke: ime i prezime, adresu i OIB osobe kojoj je ispla-
ćen predujam, nadnevak i iznos isplaćenog predujma,
te nadnevak i iznos podmirenog predujma. Evidencija
Ksenija Cipek, Maja Bartolić | Izmjene Pravilnika o porezu na dobit
o isplaćenim i podmirenim predujmovima dobiti ob-
vezno se prilaže uz prijavu poreza na dobit.
Zakonom o porezu na dohodak obveza isplate
na žiro-račun kod banke proširena je i za isplate
dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapi-
talu (čl. 61. st. 2.).
6. Porezni gubitak
Sukladno izmijenjenim odredbama Zakona o po-
rezu na dobit, pravnom slijedniku prestaje pravo na
prijenos poreznog gubitka ako pravni prednik već dva
porezna razdoblja prije statusne promjene ne obavlja
djelatnost, ili ako se tijekom dva porezna razdoblja od
nastanka statusne promjene bitno promijeni djelatnost
pravnog prednika. Za iznos iskorištenog poreznog gu-
bitka pravni slijednik je dužan uvećati poreznu osnovi-
cu u poreznom razdoblju u kojem je prestalo pravo na 17
prijenos poreznog gubitka.
Sukladno mišljenju Središnjeg ureda Porezne upra-
10
ve uvjeti propisani čl. 17. st. 5. Zakona o porezu na
dobit, kojima se ograničava pravo na prijenos pore-
Financije i porezi | 12/10
znog gubitka pri statusnim promjenama primjenjuju se
i u slučaju kada se struktura vlasništva poreznog obve-
9
Zakon o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93 - 137/09)
10
Klasa: 410-01/10-01/1624, Ur.br.: 513-07-21-01/10-2 od 16.
kolovoza 2010.
 Aktualno | Financije i porezi
znika promijeni za više od 50% u odnosu na strukturu
vlasništva poreznog obveznika na početku poreznog
razdoblja. Stoga pravo na prijenos poreznog gubitka
prestaje i poreznom obvezniku kojemu se struktura
vlasništva tijekom poreznog razdoblja primijeni za više
od 50% u odnosu na strukturu vlasništva na početku
poreznog razdoblja, ako porezni obveznik već dva po-
rezna razdoblja prije promjene vlasništva ne obavlja
djelatnosti ili ako tijekom dva porezna razdoblja nakon
promjene vlasništva bitno promijeni djelatnost.
Slijedom navedenog, poreznom obvezniku ne prestaje
pravo na prijenos poreznog gubitka ako se tijekom pore-
znog razdoblja struktura vlasništva promijeni i za 100%
u odnosu na strukturu vlasništva na početku poreznog
razdoblja, međutim uz uvjet da tijekom dva porezna raz-
doblja nakon promjene vlasništva ne dođe do bitne pro-
mjene djelatnosti te da je porezni obveznik dva porezna
razdoblja prije promjene vlasništva obavljao djelatnost.
Međutim, u slučaju da pravni slijednik bitno promi-
jeni djelatnost zbog očuvanja radnih mjesta ili sanacije
poslovanja tada se ne primjenjuju navedene odredbe o
ograničavanju prava na prijenos poreznog gubitka (čl.
17. st. 8. Zakona o porezu na dobit).
Pravilnikom o porezu na dobit propisuju se detaljni-
je odredbe vezano uz pravo na prijenos poreznog gu-
bitka, što je prikazano u slijedećoj tablici.
Tablica 2. Prijenos poreznog gubitka kod statusnih
promjena
Pravo na prijenos poreznog gubitka prestaje por-
eznom obvezniku kojemu se struktura vlasništva
tijekom poreznog razdoblja promijeni za više od
Čl. 38. st. 4.
50% u odnosu na strukturu vlasništva na početku
poreznog razdoblja, ako porezni obveznik već
Pravilnika
dva porezna razdoblja prije promjene vlasništva
ne obavlja djelatnost ili ako tijekom dva porezna
razdoblja nakon promjene vlasništva bitno promi-
jeni djelatnost.
Bitnom promjenom djelatnosti smatra se
promjena djelatnosti koju porezni obveznik
18 Čl. 38. st. 5. stvarno obavlja, i to promjena odjeljka ili sk-
Pravilnika upine Nacionalne klasifikacije djelatnosti. Bitna
promjena djelatnosti može nastati i neovisno o
promjenama djelatnosti prema NKD-u.
Očuvanjem radnih mjesta iz smatra se osobito:
▶ očuvanje postojećih radnih mjesta u cijelos-
ti, kao i očuvanje najvećeg mogućeg broja
Čl. 38. st. 6.
Pravilnika
radnih mjesta u opravdanim slučajevima,
▶ očuvanje radnih mjesta dokvalifikacijom
odnosno prekvalifikacijom postojećih odnos-
no novih zaposlenika.
Čl. 38. st. 7.
O očuvanju radnih mjesta porezni obveznik
mora raspolagati vjerodostojnim ispravama i
Pravilnika
dokumentacijom.
Sanacijom poslovanja smatraju se postupci
koji imaju za cilj i svrhu ostvarivanje odnosno
povećanje prihoda kroz oživljavanje djelatnosti
Čl. 38. st. 8. radi nastavka poslovanja uz očuvanje radnih
Pravilnika mjesta. O sanaciji poslovanja porezni obveznik
mora raspolagati vjerodostojnim ispravama i
poslovnom dokumentacijom iz koje je jasno
razvidno provođenje postupaka sanacije.
Čl. 38. st. 9.
Sanacijom poslovanja smatra se i ostvarivanje
prava na državnu potporu za sanaciju i restruk-
Pravilnika
turiranje sukladno posebnim propisima.
7. Podnošenje prijave poreza na dobit
Porezni obveznik podnosi prijavu poreza na dobit za
porezno razdoblje i plaća porez na dobit u roku u kojemu
podnosi poreznu prijavu (čl. 35. Zakona o porezu na do-
bit). Prijava poreza na dobit podnosi se Poreznoj upravi
najkasnije četiri mjeseca nakon isteka razdoblja za koje
se utvrđuje porez na dobit.
Porezni obveznik koji je prema računovodstvenim pro-
pisima razvrstan u velike i srednje poduzetnike obvezan je
podnositi prijavu poreza na dobit elektroničkim putem.
Sukladno čl. 3. Zakona o računovodstvu11 poduzetnici
se razvrstavaju na male, srednje i velike ovisno o poka-
zateljima utvrđenim na zadnji dan poslovne godine koja
prethodi poslovnoj godini za koju se sastavljaju financij-
ski izvještaji i to:
▶ mali poduzetnik - ne prelazi dva od sljedećih tri kri-
terija: ukupna aktiva 32,5 mil. kn, prihod 65 mil. kn,
prosječni broj radnika 50;
▶ srednji poduzetnik - prelazi uvjete za malog podu-
zetnika, ali ne prelazi dva od sljedećih uvjeta: ukupna
aktiva 130 mil. kn, prihod 260 mil. kn, prosječan broj
radnika 250,
▶ veliki poduzetnik - prelazi dva uvjeta koji su propi-
sani za srednje poduzetnike; te banke, štedne banke,
stambene štedionice, institucije za elektronički no-
vac, društva za osiguranje, leasing društva, društva za
upravljanje investicijskim fondovima i zasebna imovi-
na bez pravne osobnosti kojom oni upravljaju, druš-
tva za upravljanje investicijskim fondovima i imovina
investicijskih fondova s pravnom osobnosti, društva
za upravljanje obveznim odnosno dobrovoljnim mi-
rovinskim fondovima i zasebna imovina kojom oni
upravljaju te mirovinska osiguravajuća društva.
Sukladno čl. 46. st. 3. Pravilnika o porezu na dobit
porezna prijava dostavlja se u jednom primjerku mje-
rodavnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu ob-
11
Zakon o računovodstvu (Nar. nov., br. 109/07)
 Financije i porezi | Aktualno

veznika poreza na dobit. Navedena odredba proširena
je izmjenama Pravilnika na način da se određuje za
porezne obveznike koji su prema računovodstvenim
propisima razvrstani u velike ili srednje da obvezno
podnose prijavu poreza na dobit elektroničkim putem
u okviru sustava ePorezna na način propisan poseb-
nim propisima, te tehničkim i ostalim uputama.
Poreznim obveznicima Porezna uprava je i do sada
omogućavala izvršavanje poreznih obveza putem Inter-
neta i to putem projekta ePorezna, koji je ustvari skup
usluga namijenjenih upravo poreznim obveznicima na
način uspostavljanja partnerskog odnosa između Porezne
uprave i poreznih obveznika kroz izvršavanje zakonskih
obveza bez nepotrebnog gubitka vremena i bez dodatnih
troškova i poreznim obveznicima i Poreznoj upravi. Sto-
ga su porezni obveznici mogli, između ostalog, prijavu
poreza na dobit – Obrazac PD podnositi elektroničkim
putem kroz sustav ePD. Naime, elektroničke usluge Po-
rezne uprave uključuju ePKK, ePDV, ePDV-K, eID, ePD,
eSR, te eTZ, zatim dostavu IP obrazaca, ID-1 obrazaca, te
podataka o porezno priznatim premijama osiguranja.
da se uz prijavu poreza na dobit podnosi i bilanca, te
račun dobiti i gubitka. Pravilnik o strukturi i sadrža-
ju godišnjih financijskih izvještaja,12 između ostalog,
propisuje strukturu i sadržaj godišnjih financijskih iz-
vještaja. Prema čl. 1. st. 2. navedenog Pravilnika podu-
zetnici i osobe iz st. 1. navedenoga članka dužne su sa-
stavljati godišnje financijske izvještaje prema strukturi
i sadržaju određenim u prilogu navedenog Pravilnika,
a u skladu s odredbama Zakona o računovodstvu.
Izmjenama Pravilnika o porezu na dobit navede-
no je da se Bilanca i Račun dobiti i gubitka, koji su u
propisanim rokovima dostavljeni Financijskoj agenciji
radi statističkih i drugih potreba sukladno posebnim
propisima, smatraju dostavljenima uz prijavu poreza
na dobit. Porezna uprava može zatražiti dostavu Bilan-
ce i Računa dobiti i gubitka uz prijavu poreza na dobit
neovisno o tome što su isti dostavljeni i Financijskoj
agenciji.
9. Izmjene Obrasca PD

Ksenija Cipek, Maja Bartolić | Izmjene Pravilnika o porezu na dobit

Uslijed izmjena i dopuna Zakona o porezu na dobit i
8. Prilozi uz PD obrazac Pravilnika o porezu na dobit, izmijenjen je prijava pore-
za na dobit (Obrazac PD).
Zakon o porezu na dobit propisuje (čl. 35. st. 6.)
▼ Tablica 3. PD obrazac
Obrazac PD: Opis
Na ovome red. broju upisuje se:
▶ iznos amortizacije iznad svote propisane u čl. 12. st. 13. Zakona i čl. 22. st. 3. Pravilnika,
Red. br. 5. t amortizacija iznad 400.000,00 kn
Amortizacija ▶ iznos amortizacije dugotrajne imovine iz čl. 12. st. 16. Zakona (plovila, zrakoplovi, apartmani kuće za odmor) i
svih pripadajućih troškova, te troškova najma i svih pripadajućih troškova za koje se uvećava porezna osnovica
sukladno čl. 12. st. 17., 18. i 19. Zakona.
Red. br. 8. Manjkovi na imovini iznad visine utvrđene odlukom HGK, odnosno HOK-a, u smislu propisa o PDV-u, po kojoj osnovi
Manjkovi na imovini iznad se ne plaća porez na dohodak (čl. 7. st. 1. toč. 5. Zakona i čl. 26. Pravilnika). Na ovome red. br. upisuje se iznos
visine utvrđene odlukom HGK, utvrđenih manjkova na imovini iznad visine utvrđene navedenim odlukama, a za koje se uvećava osnovica poreza
odnosno HOK-a na dobit.
(čl. 7. st. 1. t. 5. Zakona)
Red. br. 9. Rashodi utvrđeni u postupku nadzora s pripadajućim PDV-om, porezom na dohodak, prirezom porezu na dohodak,
Rashodi utvrđeni u postupku te obveznim doprinosima koji su nastali u svezi skrivenih isplata dobiti, te izuzimanja dioničara, članova društva
poreznog nadzora i fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost od koje se plaća porez na dobit, te s njima povezanim oso-
(čl. 7. bama (čl. 7. Zakona). Na ovome red. br. upisuje se iznos takvih rashoda utvrđenih u postupku nadzora za koje se
Zakona) povećava porezna osnovica.
Red. br. 25. Povećanja dobiti za ostale prihode, te porezni gubitak za koji je prestalo pravo korištenja. Na ovome red. br. iska-
Povećanja dobiti za ostale pri- zuju se povećanja dobiti ili smanjenja gubitka za prihode koji nisu iskazani računovodstvenoj dobiti, a uključuju 19
hode, te porezni gubitak za koji se u poreznu osnovicu. Na ovome rednom broju iskazuje se i povećanje porezne osnovice za iznos poreznog
je prestalo pravo korištenja gubitka za koji je prestalo pravo korištenja (čl. 17. st. 6. Zakona, te čl. 38. Pravilnika)
(čl. 17. st. 5., 6. i 7. Zakona)
Na ovome rednom broju iskazuju se prihodi i druga povećanja porezne osnovice koja nisu iskazana u računovodstvenoj
dobiti, te rashodi koji su kao privremeno porezno nepriznati bili uključeni u poreznu osnovicu u ranijim razdobljima, a
ne iskazuju se posebno na drugom rednom broju. Trgovačka društva koja su registrirana i obavljaju brodarsku djelatnost,
Red. br. 31.
sukladno posebnim propisima, na ovom red. br. iskazuju podatak od dobiti koju su ostvarili od iskorištavanja brodova u
Financije i porezi | 12/10

Smanjenje dobiti za ostale

prihode
Red. br. 34.
Ukupni iznos državnih potpora,
čl. 6. st. 1. t. 5. Zakona
(red. br. 34.1. i r. br. 34.2.)
međunarodnoj plovidbi, te dobit koju ostvare od prodaje brodova, od prodaje dionica ili udjela u trgovačkim brodarskim
društvima koja posluju u međunarodnoj plovidbi, kao niti na dobit od dividende od dionica koje imaju u trgovačkim
brodarskim društvima koja posluju u međunarodnoj plovidbi. Porezni obveznici – trgovačka društva, koja su registrirana i
obavljaju brodarsku djelatnost ne mogu temeljem iskazanog podatka na ovom rednom broju iskazati porezni gubitak.
Ukupan iznos državne potpore za istraživačko-razvojne projekte i državne potpore za obrazovanje i izobrazbu. Na
ovome rednom broju iskazuje se ukupni iznos državnih potpora iskazanih na red. br. 34.1. i 34.2. (čl. 6. st. 1. toč.
5. Zakona).

12
Pravilnik o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja (Nar. nov., br. 38/08 i 12/09)
 Aktualno | Financije i porezi
Redni brojevi 10., 11., 12., 13. i 14. Obrasca PD
nomotehnički se uređuju zbog promjena Zakona o po-
rezu na dobit.
Redni broj 34.3. Obrasca PD je brisan. Naime, Za-
kon o porezu na dobit propisivao je (do konca 2006.)
da se porezna osnovica smanjuje za svotu plaća i do-
prinosa na plaću novih zaposlenika za razdoblje za koje
se utvrđuje porez, a koja je isplaćena do dana podno-
šenja porezne prijave. Pravilnik o porezu na dobit pro-
pisivao je da pravo na smanjenje porezne osnovice za
iznos plaća i doprinosa na plaću novoga zaposlenika
porezni obveznik može koristiti godinu dana od dana
zaposlenja novoga zaposlenika. Iznimno, porezni su
obveznici mogli pravo na dodatno smanjenje porezne
osnovice za isplaćene plaće i doprinose na plaću novih
zaposlenika koji su osobe s invaliditetom, koristiti tri
godine računajući od dana njihova zaposlenja. Nave-
dena je odredba brisana je Zakonom o izmjenama i
dopunama Zakona o porezu na dobit13, a ista je odred-
ba brisana u Pravilniku o porezu na dobit14. Porezni
obveznici koji su imali pravo na smanjenje porezne
osnovice za neiskorišteni dio olakšice za svotu plaća i
doprinosa na plaću novih zaposlenika za razdoblje za
koje se utvrđuje porez na dobit, a koja je isplaćena do
dana podnošenja porezne prijave, i porezni obveznici
koji imaju pravo na smanjenje porezne obveze s naslo-
va poticanja ulaganja, stečenih na temelju odredbi čl.
6. st. 1. toč. 6. Zakona, mogli su to pravo koristiti do
isteka prava.
10. Porez na dobit po odbitku
Sukladno novim odredbama Zakona o porezu na
dobit, porez po odbitku plaća se po stopi od 20% na
sve vrste usluga koje su plaćene osobama koje imaju
sjedište ili mjesto stvarne uprave odnosno nadzora po-
slovanja u državama, osim država članica EU-a, u koji-
ma je opća ili prosječna nominalna stopa oporezivanja
20
dobiti niža od 12,5%, a država je objavljena u Popisu
država koji donosi ministar financija i koji se objavlju-
je na internetskim stranicama Ministarstva financija i
Porezne uprave RH.
Ministar financija donio je navedeni Popis na ko-
jem se nalaze sljedeće države: Američki Djevičanski
otoci (US Virgin Islands), Andora (Andorra), Anguilla,
13
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit
Nar. nov., br. 57/06)
14
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit
(Nar. nov., br. 133/07)
Antigva i Barbuda (Antigua and Barbuda), Aruba, Ba-
hami (Bahamas), Bahrain, Belize, Bermuda, Britanski
Djevičanski otoci (British Virgin Islands), Dominica,
Gibraltar, Grenada, Guernsey, Jersey, Kajmanski otoci
(Cayman Islands), Kukovi otoci (Cook Islands), Libe-
ria, Liechtenstein, Maršalovi otoci (Marshall Islands),
Monaco, Montserrat, Nauru, Niue, Nizozemski Antili
(Netherlands Antilles), Otočje Turks i Caicos (Turks
and Caicos Islands), Otok Man (Isle of Man), Panama,
Samoa, Sejšeli (Seychelles), Sveta Lucija (Saint Lucia),
Sveti Kristofor i Nevis (Saint Kitts and Nevis), Sveti
Vincent i Grenadini (Saint Vincent and the Grenadi-
nes), te Vanuatu.
Pravilnik o porezu na dobit propisuje da u naknade
za autorska prava i druga prava intelektualnog vlasniš-
tva prema čl. 31. Zakona spadaju i naknade za softver,
stoga se porez po odbitku plaća ako naknada za softver
ima elemente autorskih prava ili drugih prava intelek-
tualnog vlasništva, odnosno ako se radi o ustupanju
autorskih prava na korištenje softvera radi prodaje ili
radi daljnjeg razvitka pri čemu se ustupa na vremenski
ograničeno korištenje zaštićeno autorsko pravo. Porez
po odbitku ne plaća se na naknade za softver ako se
radi o kupnji softvera za korištenje.
11. Ostale promjene
Izmjenama i dopunama mijenjane su i druge odred-
be Pravilnika o porezu na dobit i to:
▶ dopunjen je čl. 25. st. 1. odnosno u troškove iz čl.
7. st. 1. toč. 4. Zakona za koje se povećava porezna
osnovica ne spadaju troškovi osiguranja, kamata
povezana s nabavom imovine (sredstva) i plaćeni
porez na cestovna motorna vozila i porez na plovila,
te naknade i pristojbe koje se obvezno prema po-
sebnim propisima plaćaju pri registraciji sredstva za
osobni prijevoz;
▶ mijenjan je čl. 26. - porezna osnovica povećava se
sukladno čl. 7. st. 1. toč 5. Zakona za manjkove na
imovini iznad visine utvrđene odlukom HGK, od-
nosno HOK-a, u smislu propisa o PDV-u, po kojoj
osnovi se ne plaća porez na dohodak ako je odlu-
ku da se ne tereti odgovorna osoba donio upravni
odbor, nadzorni odbor ili skupština trgovačkog
društva, a zbog nepostojanja objektivne mogućno-
sti utvrđivanja osobne odgovornosti radnika, člana
društva ili druge fizičke osobe.
 Ksenija Cipek, dipl. oec.
Iva Uljanić, dipl. oec.

Izmjene i dopune Zagreb

Pravilnika
o porezu na dohodak
Nakon donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o
porezu na dohodak (Nar. nov., br. 80/10), koji je stupio na snagu
1.7.2010., donesen je i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pra-
vilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 123/10) kojim su
usklađene odredbe koje propisuju visinu poreznih stopa i obve-
zno sastavljanje godišnjeg obračuna, brisane odredbe o nekim
poreznim olakšicama, izmijenjeni obrasci koji su sastavni dio
Pravilnika te dodane nove odredbe kojima se propisuje vođe-

Ksenija Cipek, Iva Uljanić | Izmjene i dopune pravilnika o porezu na dohodak

nje evidencije o danim darovanjima za zdravstvene potrebe
i dr. O glavnim izmjenama i dopunama Pravilnika o po-
rezu na dohodak daje se osvrt u nastavku teksta.

1. Neoporezivi primici matelja darovanja ili zdravstvene usta-

1.1. Darovanja za zdravstvene
potrebe
Oporezivim dohotkom ne smatraju se,
prema čl. 9. Zakona o porezu na doho-
dak1 (u nastavku: Zakon) i čl. 6. Pravil-
nika o porezu na dohodak2 (u nastavku:
Pravilnik), primici koje fizičke osobe
ostvaruju po osnovi darovanja pravnih
i fizičkih osoba za zdravstvene potrebe
(operativne zahvate, liječenja, nabavu
lijekova i ortopedskih pomagala), a pod
uvjetom da:
◆ zdravstvene potrebe koje se financi-
raju danim darovanjima nisu plaćene
iz osnovnog, dopunskog, dodatnog ili
privatnoga zdravstvenog osiguranja,
niti na teret sredstava fizičke osobe,
◆ su novčana sredstva (darovanja) ispla-
nove u tuzemstvu ili u inozemstvu za
te svrhe te
◆ da davatelj i primatelj darovanja o na-
vedenim darovanjima i njihovu kori-
štenju posjeduju vjerodostojne isprave
(potvrde o primitku dobara, isprave o
izvršenoj doznaci na žiroračun prima-
telja, račune za izvršene zdravstvene
PROČITAJTE VIŠE...
usluge i drugo).
Pravilnikom je propisano da ako pri- K. Cipek, I. Uljanić:
mljena darovanja nisu u cijelosti ili dije- Godišnji obračun po-
lom utrošena za zdravstvene potrebe pri- reza na dohodak pri
matelja, neutrošena novčana sredstva ili zadnjoj isplati plaće,
vrijednost darovanja smatraju se opore- FIP 11/10
zivim primitkom. 21
Nakon izmjena Zakona, odnosno od
K. Cipek, I. Uljanić:
1.7.2010. omogućeno je poslodavcima
Primjena izmijenje-
da neoporezivo uplaćuju darovanja za
nog Zakona o porezu
zdravstvene potrebe i svojim radnicima,
na dohodak,
Financije i porezi | 12/10

pod propisanim uvjetima.

ćena na žiro račun fizičke osobe pri- FIP 8/10
Izmjenama Pravilnika propisano je da
1
Zakon o porezu na dohodak je davatelj darovanja obvezan voditi evi-
(Nar. nov., br. 177/04, 73/08 i 80/10)
2
denciju o danim darovanjima, neovisno
Pravilnik o porezu na dohodak
u kojem obliku, koja osobito sadrži slije-
(Nar. nov., br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08,
2/09, 9/09, 149/09 i 123/10) deće podatke:

UDK 336.2
 Aktualno | Financije i porezi
◆ nadnevak isplate odnosno davanja,
◆ ime i prezime primatelja darovanja te njegov OIB,
◆ način isplate (na žiro račun primatelja dara ili zdrav-
stvene ustanove ili u dobrima),
◆ iznos koji se daruje.
1.2. Premije dobrovoljnog mirovinskog
osiguranja
Iako su prema Programu gospodarskog oporavka
u Zakonu o porezu na dohodak brisane olakšice po
osnovi uplaćenih premija osiguranja (životnih osi-
guranja s obilježjem štednje, dodatnog i dopunskog
zdravstvenog osiguranja, dobrovoljnog mirovinskog
osiguranja) koje su porezni obveznici mogli iskoristiti
u ukupnom iznosu do 12.000,00 kn godišnje, tijekom
poreznog razdoblja (umanjenjem dohotka od nesa-
mostalnog rada) ili temeljem godišnje porezne prijave
(uz ostale olakšice-za zdravstvene usluge i stambene
potrebe), izmjenama Zakona omogućeno je poslodav-
cima da neoporezivo uplaćuju do 500,00 kn mjesečno,
odnosno 6.000,00 kn godišnje, dobrovoljno mirovin-
sko osiguranje u korist svojih radnika, kako bi se što
više potaknulo poslodavce na uplate u dobrovoljne
mirovinske fondove kako bi radnicima omogućili veće
mirovine i bolje uvjete prilikom odlaska u mirovinu.
Budući da je moguće prema ugovoru sa društvima
za upravaljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima
uplate u fond izvršavati mjesečno, godišnje, polugodiš-
nje i kvartalno, izmjenama Pravilnika propisano je da
ako poslodavac u tijeku jednog mjeseca poreznog raz-
doblja uplaćuje premije dobrovoljnoga mirovinskog
osiguranja u korist radnika za više mjeseci tog pore-
znog razdoblja, iste se mogu neoporezivo uplatiti do
visine 500,00 kn za svaki mjesec poreznog razdoblja za
koji je premija trebala biti uplaćena. Također, ako po-
slodavac uplaćuje premije osiguranja u korist radnika
jednom godišnje, iste može neoporezivo jednokratno
22
uplatiti do visine 6.000,00 kn. Ako poslodavac na svoj
teret uplaćuje premije dobrovoljnog mirovinskog osi-
guranja u korist svojih radnika više od 500,00 kn mje-
sečno, odnosno 6.000,00 kn godišnje, iznos koji pre-
lazi te propisane iznose smatra se primitkom od kojeg
se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada na koji se
plaća porez na dohodak. Isto vrijedi i za fizičke osobe
koje ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti
iz čl. 18. Zakona, a koje premije doborovoljnog miro-
vinskog osiguranja uplaćuju u korist svojih radnika ili
sebe osobno. Navedene premije poslodavci, isplatite-
lji primitaka od nesamostalnog rada, odnosno fizičke
osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost mogu pri-
znati kao izdatak odnosno rashod.
 Obrazac o uplaćenim premijama
Poslodavci i isplatitelji primitka (plaće) te porezni
obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost iz čl.
18. Zakona, koji su uplaćivali premije dobrovoljnoga
mirovinskog osiguranja na svoj teret u korist radnika,
odnosno sebe osobno ako dohodak ostvaruju obav-
ljanjem samostalne djelatnosti iz čl. 18. Zakona, tuze-
mnom dobrovoljnom mirovinskom fondu, a koje su
bile oslobođene od plaćanja poreza na dohodak, ob-
vezni su voditi evidencije o tim uplaćenim premija-
ma te Poreznoj upravi dostavljati obrazac o uplaćenim
premijama nakon proteka poreznog razdoblja, a naj-
kasnije do kraja mjeseca veljače iduće godine.
Obrazac sadrži podatke o:
◆ podnositelju izvješća,
◆ imenu i prezimenu, adresi i osobnom identifikacij-
skom broju radnika-člana fonda,
◆ nazivu i osobnom identifikacijskom broju društva
za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovi-
ma,
◆ broju i nadnevku ugovora,
◆ iznosu ugovorene premije,
◆ iznosu u poreznom razdoblju uplaćene premije i
iznosu uplaćene premije koja je u tom poreznom
razdoblju bila oslobođena od plaćanja poreza na
dohodak.
Podatke iz navedenog obrasca dostavlja društvima
za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima
elektroničkim putem Porezna uprava, a na temelju po-
dataka dobivenih od poslodavaca i isplatitelja primita-
ka (plaće) odnosno poreznih obveznika koji obavljaju
samostalnu djelatnost iz čl. 18. Zakona.
Budući da je Zakon o izmjenama i dopunama Zako-
na o porezu na dohodak3 (u nastavku: Zakon o izmje-
nama Zakona) kojim se propisuju navedene odredbe
na snagu stupio 1.7.2010., za 2010. poslodavci mogu
ukupno neoporezivo uplatiti premije dobrovoljnog
mirovinskog osiguranja do 3.000,00 kn godišnje i to
samo za uplate nakon 1.7.2010.
Budući su navedene premije bile oslobođene opo-
3
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak
(Nar. nov., br. 80/10; u nastavku: Zakon o izmjenama Zakona)
 Financije i porezi | Aktualno

rezivanja prilikom uplate, Zakonom i Pravilnikom je R.

Mjesečna plaća - bruto 10.000,00 3.546,10
propisano da će prilikom isplate radniku, odnosno br.
članu fonda društvo za upravljanje dobrovoljnim mi- 1.
Uplaćeni doprinosi za MO
I. stup - 20%4 2.000,00 709,22
rovinskim fondom od isplaćenih primitaka utvrditi
2. Dohodak 8.000,00 2.836,88
dohodak od osiguranja i to u visini uplaćenih premija
3. Osobni odbitak 1.800,00 -
koje su bile oslobođene oporezivanja prilikom upla-
4. Porezna osnovica 6.200,00 2.836,88
te od strane poslodavca. Iz tako utvrđenih primitaka
Porezna osnovica za stopu 12%
plaća se porez na dohodak po stopi od 12% uvećan za 5.
(do 3.600,00 kn) 3.600,00
-
možebitni prirez porezu na dohodak. Porezna osnovica za stopu 25% 2.600,00 2.836,88
6.
(na idućih 7.200,00 kn)
 Primjer 1. Poslodavac uplaćuje premiju Porezna osnovica za stopu 40%
7. - -
dobrovoljnog mirovinskog osiguranja radniku (iznad 10.800,00 kn)
8. Porez po stopi 12% 432,00 -
Poslodavac uplaćuje na svoj teret premije dobro- 9. Porez po stopi 25% 650,00 709,22
voljnog mirovinskog osiguranja u korist svojeg rad- 10. Porez po stopi 40% - -
nika u iznosu 5.000,00 kn jednom godišnje. Radniku 11. Porez ukupno 1.082,00 709,22
mjesečno isplaćuje plaću u iznosu 10.000,00 kn bruto. 12. Prirez 18% 194,76 127,66
U 2010. je iznos od 5.000,00 kn uplatio 15.12.2010. te 13. Ukupno porez i prirez 1.276,76 836,88

Ksenija Cipek, Iva Uljanić | Izmjene i dopune pravilnika o porezu na dohodak

se iznos od 2.000,00 kn koji prelazi neoporezivi iznos 17. Iznos plaće za isplatu 6.723,24 2.000,00
premija smatra primitkom od nesamostalnog rada i Doprinosi za obvezna osiguranja
to neto primitkom koji će poslodavac preračunati na 19.
na plaću (obveza poslodavca)
bruto iznos i uplatiti obvezne doprinose, porez na do- Doprinos za zdravstveno osigu- 1.500,00 531,92
20.
hodak i prirez porezu. Radnik nema uzdržavanih čla- ranje (15%)

nova i ima prebivalište u gradu Zagrebu. Doprinos za zdravstveno osiguran- 50,00 17,73
21.
je zaštite zdravlja na radu (0,5%)
U nastavku se daje obračun plaće za mjesec studeni, 22. Doprinos za zapošljavanje (1,7 %) 170,00 60,28
isplaćene 5.12.2010. i premije dobrovoljnog mirovin-
skog osiguranja koja prelazi neoporezivi iznos, uplaće- Poslodavac je do kraja veljače 2011. obvezan Pore-
ne 15.12.2010. znoj upravi dostaviti obrazac sa podacima o uplaćenim
premijama dobrovoljnog mirovinskog osiguranja koje
su bile oslobođene oporezivanja.

MINISTARSTVO FINANCIJA
POREZNA UPRAVA
PODRUČNI URED Zagreb
ISPOSTAVA Centar

PODACI O PODNOSITELJU IZVJEŠĆA

NAZIV / IME I PREZIME: Info d.o.o.
ADRESA: Trg bana Jelačića 1
OIB: 11111111111
(iznosi u kunama i lipama)

PODACI O PREMIJAMA DOBROVOLJNOG MIROVINSKOG OSIGURANJA ZA 2010. GODINU

23
PODACI O RADNIKU-ČLANU FONDA PODACI O MIROVINSKOM DRUŠTVU IZNOS
BROJ I NADNE- UGOVORENA IZNOS
UPLAĆENE
IME I PREZIME OIB ADRESA NAZIV OIB ADRESA VAK UGOVORA PREMIJA PREMIJE...*
PREMIJE

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Cvjetno 5, Y mirovinsko Trnjanska 1, UG1001,
Ivo Ivić 11111111112 11111111113 5.000,00 5.000,00 3.000,00
Zagreb društvo Zagreb 1.1.2010.
Financije i porezi | 12/10

NADNEVAK 15.1.2011.
PEČAT I POTIS OVLAŠTENE OSOBE

* koja je bila oslobođena od oporezivanja (čl. 10. t. 17. Zakona)

4
Radnik je osiguranik samo I. stupa osiguranja.
 Aktualno | Financije i porezi
1.3. Neoporezive stipendije za redovno
školovanje
Pravilnikom je propisano da se neoporezivima sma-
traju stipendije učenicima i studentima za redovno
školovanje u tuzemstvu i inozemstvu na srednjim, višim
i visokim školama te fakultetima do visine 1.600,00 kn
mjesečno. Iznimno, oporezivim se primicima ne sma-
traju stipendije studenata na sveučilištima u tuzemstvu
i inozemstvu do visine 4.000,00 kn mjesečno, koje se
dodjeljuju studentima za izvrsna postignuća u znanju
i u ocjenama na sveučilištima, a koji su za dodjelu sti-
pendija izabrani na javnim natječajima kojima mogu
pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima. Por-
eznom obvezniku – studentu, može se priznati neo-
porezivi dio stipendije do visine 4.000,00 kn mjesečno
po osnovi samo jedne dodijeljene stipendije. Porezno
priznati neoporezivi dio stipendije u visini do 4.000,00
kn mjesečno i porezno priznati neoporezivi dio sti-
pendije u visini do 1.600,00 kn mjesečno, međusobno
se isključuju.
Novost u svezi prethodno navedenih neopor-
ezivih stipendija jest u tome što je izmjenama
Pravilnika omogućeno neoporezivanje stipendija koje
se dodjeljuju za redovno školovanje u inozemstvu.
 Stipendije koje daju zaklade, fundacije, ustanove
Nadalje, Zakonom o izmjenama Zakona propisano
je da se porez na dohodak ne plaća na stipendije studen-
tima izabranima na javnim natječajima kojima mogu
pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima, za re-
dovno školovanje na visokim učilištima koje isplaćuju,
odnosno dodjeljuju zaklade, fundacije, ustanove i
druge institucije registrirane u RH za odgojno-obra-
zovne ili znanstveno-istraživačke svrhe, koje djeluju u
skladu s posebnim propisima, osnovane s namjenom
stipendiranja.
24 Izmjenama Pravilnika je nadalje propisano da se te
stipendije ne oporezuju ako služe za pokriće stvarnih
troškova školovanja (školarina, prijevoza, smještaja,
obveznog zdravstvenog osiguranja za korištenje
zdravstvene zaštite u inozemstvu prema posebnim
propisima, prehrane, knjiga i ostalo). Isplatitelji tih
stipendija obvezni su voditi evidenciju o dodijeljenim
stipendijama za pojedinu akademsku godinu, koja
sadrži podatke o isplatitelju stipendije, primatelju sti-
pendije te troškovima koji su pokriveni stipendijom,
a osobito: t naziv, osobni identifikacijski broj i adresa
sjedišta isplatitelja stipendije t ime i prezime, osobni
identifikacijski broj, adresu prebivališta/uobičajenog
boravišta primatelja stipendije t naziv i adresu vi-
sokog učilišta koji primatelj stipendije pohađa t iznos
stipendije t vrstu troškova koji se pokrivaju stipendi-
jom te iznos istih, posebno za svaku vrstu troška t
neiskorišteni iznos stipendije.
Pravo na neoporezivu isplatu stipendije isplatitelji
dokazuju vjerodostojnim ispravama (potvrdama o
uplati školarine i smještaja, računima za prijevozne
troškove, potvrdama o upisu na visoko učilište, pot-
vrdama o statusu redovnog studenta i drugim ispra-
vama).
Iznos stipendije koji nije iskorišten za pokriće st-
varnih troškova školovanja smatra se oporezivim
primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak.
Evidencije o isplaćenim stipendijama su ispla-
titelji obvezni voditi na Obrascu ST - „Evidencija
o isplaćenim stipendijama za akademsku godinu
______“, koji je sastavni dio Pravilnika. Obrazac ST
dostavlja se Poreznoj upravi na njezin zahtjev.
Osim podataka iz Obrasca ST isplatitelji stipendija
su obvezni osigurati i podatke o adresi primatelja sti-
pendije tijekom školovanja, godini upisa, razdoblju za
koje se stipendija dodjeljuje te broju i nadnevku od-
luke temeljem koje se dodjeljuje stipendija, nadnevku
isplate stipendije i druge podatke.
 Primjer 2. Zaklada isplaćuje stipendije za
redovno školovanje
Zaklada „Pomoć“ isplaćuje stipendije za redovno
školovanje studenata na Pravnom fakultetu. Zaklada
je u rujnu 2010. objavila javni natječaj kojem su mo-
gli pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima, te
je izabrala 3 studenta kojima isplaćuje po 6.000,00 kn
po svakom upisanom semestru za pokriće školarine i
drugih troškova redovnog školovanja, s tim da troškove
školarine u iznosu 5.000,00 kn po semestru uplaćuje
direktno na žiro račun Pravnog fakulteta, a ostatak sti-
pendije isplaćuje studentu na njegov žiro račun.
Zaklada je obvezna voditi stipendiju o isplaćenim
stipendijama i to na obrascu ST.
2. Izuzimanja i skrivene isplate dobiti
Dohotkom od kapitala se, prema čl. 30. Zakona,
smatraju primici po osnovi kamata, izuzimanja imov-
ine i korištenja usluga na teret dobiti tekućeg razdoblja
 Financije i porezi | Aktualno

OBRAZAC ST

EVIDENCIJA O ISPLAĆENIM STIPENDIJAMA ZA AKADEMSKU GODINU 2010./2011.

PODACI O ISPLATITELJU STIPENDIJE:

NAZIV: Zaklada „pomoć“
ADRESA: Cvjetno 5, Zagreb
OIB: 11111111111
(iznosi u kunma i lipama)

PODACI O ISPLAĆENIM STIPENDIJAMA ZA AKADEMSKU GODINU__2010./2011._

VISOKO UČILIŠTE KOJE PRI- IZNOS TROŠKOVI ZA KOJE JE STI-
PODACI O PRIMATELJU STIPENDIJE IZNOS
R.BR. MATELJ STIPENDIJE POHAĐA ISPLAĆENE PENDIJA ISKORIŠTENA
STIPENDIJE...*
IME I PREZIME ADRESA OIB NAZIV ADRESA STIPENDIJE VRSTA TROŠKA IZNOS
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
školarina 10.000,00

Cvjetno 1, Pravni Cvjetno 2, prijevoz 200,00

1. Ivo Ivić 11111111112 12.000,00 0,00
Zagreb fakultet Zagreb knjige 500,00

smještaj 1.300,00

Pešćenica 1, Pravni Cvjetno 2, školarina 10.000,00

2. Marko Marić 22222222222 12.000,00 0,00
Zagreb fakultet Zagreb smještaj 2.000,00

Ksenija Cipek, Iva Uljanić | Izmjene i dopune pravilnika o porezu na dohodak

školarina 10.000,00
Dubrava 1, Pravni Cvjetno 2,
3. Mara Ivić 33333333333 12.000,00 knjige 700,00 0,00
Zagreb fakultet Zagreb
smještaj 1.300,00

NADNEVAK
PEČAT I POTPIS ODGOVORNE OSOBE
* koji nije iskorišten za pokriće troškova iz čl. 45. st. 1. t. 7. Pravilnika

i udjeli u dobiti ostvareni dodjelom ili opcijskom kup-
njom vlastitih dionica, a koji su ostvareni u poreznom
razdoblju.
Izuzimanjima imovine i korištenjem usluga za
potrebe oporezivanja smatraju se izuzimanja imov-
ine i korištenje usluga od strane članova trgovačkih
društava za njihove privatne potrebe (skrivene isplate
dobiti) izvršeni tijekom poreznog razdoblja na teret
dobiti tekućeg razdoblja, te izuzimanja fizičkih osoba
koje obavljaju samostalnu djelatnost iz čl. 18. Zakona
od koje se plaća porez na dobit.
Izmjenama Pravilnika dodatno je pojašnjeno da se
izuzimanjima smatraju i troškovi uporabe dobara u
vlasništvu ili najmu društva i drugih povlastica koje se
odnose na privatni život dioničara ili člana društva, a
skrivenim isplatama dobiti osobito se smatraju:
◆ davanje određenih koristi dioničaru ili članu društva
◆ davanje dobara ili usluga dioničaru ili članu društva
u vrijednosti većoj od vrijednosti dobara, usluga
ili učinaka odnosno koristi koje je dioničar ili član
društva dao društvu,
◆ omogućavanje dioničaru ili članu društva drugih
koristi za koje nema pravne osnove.
Također, izmjenama Pravilnika propisano je da se
primici od kapitala koji su ostvareni u pravima, stva-
rima i uslugama koje imaju novčanu vrijednost, sma-
traju primicima u naravi i pri obračunavanju i plaćanju
predujma poreza na dohodak vrijednost primitka u
naravi (koji uključuje i možebitni porez na dodanu
25
vrijednost) uvećava se za porez na dohodak i prirez
porezu
Nadalje, primici s obilježjima skrivenih isplata do-
biti, odnosno izuzimanja, koje ostvaruju fizičke osobe
koje nisu dioničari ili članovi društva ili radnici ili
Financije i porezi | 12/10

uz naknadu nižu od tržišne, uključujući i povoljniju
kamatu,
◆ plaćanje veće naknade dioničaru ili članu društva
za dobra ili usluge od vrijednosti dobara, usluga
ili učinaka odnosno koristi koje je dioničar ili član
društva dao društvu,
fizičke osobe koje su obveznici poreza na dobit, sma-
traju se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak
(čl. 44.st. 19. Zakona). Ako se navedeni primici ost-
varuju u stvarima, pravima ili uslugama smatraju se
primicima u naravi.
 Aktualno | Financije i porezi
4. Godišnji obračun poreza na dohodak
i prireza porezu na dohodak
Zakonom i Pravilnikom propisuje se da je poslodavac
i isplatitelj primitaka i mirovina sa zadnjom isplatom
dohotka od nesamostalnog rada u toj godini obvezan
sastaviti godišnji obračun poreza na dohodak od nesa-
mostalnog rada za svoje radnike odnosno osobe koje
ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada ako tijekom
godine dohodak od nesamostalnog rada nije redovito
mjesečno isplaćivan pod uvjetom da su radnici i fizičke
osobe koje ostvaruju primitke od nesamostalnog rada
kod njega ostvarivali plaću, mirovinu ili dohodak od
nesamostalnog rada u cijelom poreznom razdoblju i nisu
mijenjali prebivalište ili uobičajeno boravište između
gradova i općina koje su propisale plaćanje prireza por-
ezu. Izmjenama Zakona propisuje se obveza sastavljanja
godišnjeg obračuna poreza na dohodak od nesamostal-
nog rada i ako je radnik odnosno osoba koja ostvaruje
plaću u tijeku poreznog razdoblja koristila pravo na
rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski dopust, bolovanje
iznad 42 dana ili drugi dopust za koji se prema poseb-
nim propisima isplaćuje naknada plaće na teret sred-
stava obveznih osiguranja, osim ako je to pravo koristila
svih 12 mjeseci poreznog razdoblja, odnosno u svim
ostalim slučajevima kada je porezno opterećenje u por-
eznom razdoblju bilo različito te bi na temelju godišnjeg
obračuna radnik odnosno osoba koja ostvaruje plaću os-
tvarila razliku za povrat preplaćenog poreza ili za uplatu
manje uplaćenog poreza zbog ravnomjernog godišnjeg
oporezivanja, odnosno izravnanja porezne osnovice.
Prema članku 68. Pravilnika poslodavac i isplatitelj
primitka (plaće) i mirovine je obvezan pri idućim isplata-
ma vratiti radniku, umirovljeniku i osobi koja ostvaruje
primitke (plaću) od nesamostalnog rada više obustavlje-
ni i uplaćeni porez ili je obvezan manje plaćeni porez na
dohodak naknadno obustaviti od primitaka po osnovi
nesamostalnog rada i uplatiti, a u sljedećim slučajevima:
26 1. ako mu radnik, umirovljenik i osoba koja ostvaruje
primitke (plaću) od nesamostalnog rada predoči
poreznu karticu (Obrazac PK) s promjenama faktora
osobnog odbitka ili promjenama adrese prebivališta
ili uobičajenog boravišta koje nisu bile poznate u
trenutku prijašnjih isplata,
2. ako utvrdi da porez nije obračunavao na Zakonom i
Pravilnikom propisani način,
3. u svim ostalim slučajevima kada je porezno
opterećenje u poreznom razdoblju bilo različito te
je na temelju godišnjeg obračuna radnik i druga
fizička osoba koja ostvaruje primitke od nesamo-
stalnog rada (plaću) ostvarila razliku za povrat
preplaćenog poreza ili za uplatu manje uplaćenog
poreza zbog ravnomjernoga godišnjeg oporezivan-
ja, pod uvjetom da su radnici i fizičke osobe koje
ostvaruju primitke od nesamostalnog rada (plaću)
kod poslodavca ostvarivali plaću, mirovinu ili do-
hodak od nesamostalnog rada u cijelom poreznom
razdoblju i nisu mijenjali prebivalište ili uobičajeno
boravište između gradova i općina koje su propisale
plaćanje prireza porezu na dohodak.
Ako poslodavac i isplatitelj primitka od nesamos-
talnog rada više nije u mogućnosti naknadno obust-
aviti manje plaćeni porez na dohodak, obvezan je o toj
činjenici izvijestiti ispostavu Porezne uprave nadležnu
prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta
poreznog obveznika.
Ako iznos primitka za isplatu nije dovoljan za uplatu
poreza i prireza, radnik odnosno osoba koja ostvaruje
primitke od nesamostalnog rada je obvezna poslodavcu
i isplatitelju primitka od nesamostalnog rada uplatiti iz-
nos koji nedostaje ili će poslodavac i isplatitelj primitka
od nesamostalnog rada taj iznos obustaviti od idućih
isplata. Navedeno ne utječe na obvezu uplate poreza od
strane poslodavca i isplatitelja primitka.
Ako poslodavac i isplatitelj primitka od nesamostal-
nog rada u idućoj isplati ne može iz obračunanog por-
eza na dohodak od nesamostalnog rada svih radnika i
osoba koje ostvaruju primitke od nesamostalnog rada
s područja jedne općine podmiriti prethodno više
plaćeni porez na plaće, može pisanim putem zahtije-
vati povrat više plaćenog poreza i prireza. Zahtjev za
povrat podnosi se putem ispostave Porezne uprave
nadležne za poslodavca i isplatitelj primitka.
Prijelaznim i završnim odredbama Pravilnika o izmje-
nama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak5 (u
nastavku: Pravilnik o izmjenama Pravilnika) propisano
je da se prilikom sastavljanja godišnjeg obračuna poreza
na dohodak od nesamostalnog rada godišnji porez na
dohodak od nesamostalnog rada za 2010. obračunava
od porezne osnovice – godišnjeg primitka od nesamo-
stalnog rada umanjenog za u toj godini uplaćeni do-
prinos za obvezno mirovinsko osiguranje, za premije
osiguranja koje su bile porezno priznate do 30. lipnja
2010. (životno osiguranje s obilježjem štednje, dopun-
sko i dodatno zdravstveno osiguranje te dobrovoljno
mirovinsko osiguranje) u ukupnom iznosu do 6.000,00
5
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na do-
hodak (Nar. nov., br. 123/10; u nastavku: Pravilnik o izmjenama
Pravilnika)

kn, a koje su uplaćene do 30. lipnja 2010. pod uvjetom
da radnik nije ostvario druge oporezive primitke, i za
osobni odbitak iz članka 36. stavaka 1. i 2. Zakona na
godišnjoj razini. Godišnji obračun poreza na dohodak
od nesamostalnog rada za 2010. podnosi se Poreznoj
upravi na Obrascu ID koji se primjenjivao prije ovih
izmjena Pravilnika, i to do 15. siječnja 2011.
Godišnji obračun poreza na dohodak i prireza porezu na
dohodak za 2010.
Porezna
Godišnja porezna osnovica
stopa
13,5% do 43.200,00 kn
iznad 43.200,00 do 108.000,00 kn
25%
(idućih 64.800,00 kn)
iznad 108.000,00 kn do 129.600,00 kn
30%
(na idućih 21.600,00kn)
iznad 129.600,00 kn do 302.400,00 kn
37,5%
(na idućih 172.800,00kn)
42,5% Iznad 302.400,00 kn
5. Podnošenje godišnje porezne prijave
Godišnju poreznu prijavu, sukladno čl. 39. Zakona, ob-
vezno podnosi porezni obveznik ako u poreznom razdo-
blju ostvari dohodak od nesamostalnog rada kod dva ili
više poslodavca istodobno, dohodak od samostalne djelat-
nosti i djelatnosti po osnovi kojih se dohodak utvrđuje i
oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti prema
čl. 19. do 24. toga Zakona, ako je Porezna uprava zatražila
da porezni obveznik naknadno plati porez na dohodak
te ako poslodavac, isplatitelj primitka ili sam porezni ob-
veznik nije obračunao, obustavio i uplatio predujam por-
eza na dohodak i prirez porezu na dohodak.
Godišnju poreznu prijavu obvezno je podnosio rez-
ident ako je oporezivi dohodak ostvario izravno iz
inozemstva (čl. 39. st. 2. Zakona). Navedena je odredba
o obvezi podnošenja godišnje porezne prijave rezidenata
izmijenjena na način da rezident ima obvezu podnošenja
godišnje porezne prijave za ostvareni inozemni dohod-
ak ako predujmovi poreza na dohodak od tog dohotka
nisu u tuzemstvu plaćeni i/ili su u tuzemstvu plaćeni u
iznosu manjem od iznosa koji bi se obračunao prema
odredbama tuzemnog Zakona o porezu na dohodak.
Novost u Zakonu je i da, s obzirom na brisanje odred-
bi o pravu na korištenje poreznih olakšica za uplaćene
premije osiguranja, stambene i zdravstvene potrebe, po-
rezni obveznici koji imaju obvezu podnošenja porezne
prijave u istoj su dužni iskazati dohodak za koji je ta
obveza propisana i dohodak od nesamostalnog rada,
ali ne i dohodak iz ostalih izvora. Međutim, ako iskažu
Financije i porezi | Aktualno
Pri godišnjem obračunu poreza na dohodak od
nesamostalnog rada za 2010. na poreznu osnovicu se
primjenjuju prosječne porezne stope koje su propisane
čl. 33. st. 4. Zakona o izmjenama Zakona.
▼ Tablica 1. Godišnji obračun dohotka od
nesamostalnog rada
Godišnji obračun poreza na dohodak i prireza porezu na
dohodak od 2011.
Porezna
Godišnja porezna osnovica
stopa
12% do 43.200,00 kn
iznad 43.200,00 do 129.600,00 kn
25%
(idućih 86.400,00 kn)
40% iznad 129.600,00 kn
Ksenija Cipek, Iva Uljanić | Izmjene i dopune pravilnika o porezu na dohodak
bilo koji dohodak iz ostalih izvora, obvezni su iskazati
ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju.
Porezni obveznici koji nisu obvezni podnijeti por-
eznu prijavu, ali to žele i dobrovoljno je podnose,
obvezni su iskazati ukupno ostvareni dohodak u por-
eznom razdoblju.
Pravilnikom je nadalje propisano da rezidenti
članovi broda u međunarodnoj plovidbi koji obvezno
podnose godišnju poreznu prijavu, sukladno Pomor-
skom zakoniku, nisu obvezni iskazati dohodak iz osta-
lih izvora ako prijavu podnose samo radi dohotka kojeg
ostvare po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plo-
vidbi. Ako su po nekoj drugoj osnovi obvezni podnijeti
poreznu prijavu, a ostvarili su uvjet plovidbe duži od 183
dana te po toj osnovi nisu obveznici poreza na dohodak,
nisu obvezni u prijavi iskazati i dohodak od nesamos-
talnog rada po osnovi rada na brodu u međunarodnoj
plovidbi. Na isti će način postupiti i ako uz dohodak
po osnovi kojeg su obvezni podnijeti prijavu iskažu do- 27
hodak iz nekog drugog izvora te su onda obvezni iska-
zati ukupno ostvareni dohodak, osim dohotka koji ne
podliježe oporezivanju.
Budući da su izmjene Zakona nastupile sredinom
Financije i porezi | 12/10
godine, porezni obveznici će temeljem podnesene
godišnje porezne prijave za 2010. još uvijek moći isko-
ristiti porezne olakšice za uplaćene premije osiguran-
ja, zdravstvene usluge i stambene potrebe, ali samo u
ukupnom iznosu do 6.000,00 kn i to ako su uplaćene
do 30. lipnja 2010. Stoga se za 2010. godišnja porezna
prijava podnosi na Obrascu DOH koji se primjenjivao
 Aktualno | Financije i porezi
i prije ovih izmjena Pravilnika i porezni obveznici su
uz prijavu obvezni priložiti vjerodostojne isprave (pot-
vrde osiguravatelja, račune, preslike ugovora i ostale
isprave) kojima dokazuju pravo na korištenje nave-
denih poreznih olakšica prema odredbama koje su bile
na snazi prije ovih izmjena.
6. Novosti u načinu dostave obrazaca
Izmjenama Pravilnika propisano je da su poslo-
davci ili isplatitelji plaće i mirovine koji su prema
računovodstvenim propisima razvrstani u velike i
srednje poduzetnike obvezni od 1.1.2011. podatke iz
Obrazaca ID dostavljati elektroničkim putem (inter-
netom) u okviru sustava e-porezna na način propisan
posebnim propisima, te tehničkim i ostalim uputama,
a oni s više od 100 radnika to su obvezni od 1.1.2012.
Nadalje, propisano je i da su veliki i srednji poduzet-
nici te poslodavci sa više od 100 radnika obvezni od
1.1.2011. Obrazac IP dostavljati elektroničkim putem
(na elektronskom mediju).
Sastavni dio Pravilnika o izmjenama Pravilnika su
slijedeći obrasci koji se mijenjaju, prvenstveno zbog uki-
danja poreznih olakšica te ukidanja posebnog poreza:
◆ Obrazac DOH, Obrazac DOH-Z, Obrazac IP i »Pot-
vrda o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom
doprinosu, porezu na dohodak i prirezu u ______
godini« koji se primjenjuju tek za 2011. i podnose u
2012. (za 2010. se primjenjuju postojeći obrasci),
◆ Obrazac DNR i Obrazac ID koji se primjenjuju od
1.1.2011. (osim Obrasca ID za mjesec prosinac koji se
podnosi do 15. siječnja 2011. na postojećem obrascu
ako je u prosincu poslodavac za svoje radnike izvršio
godišnji obračun),
◆ Prilog UPO koji je sastavni dio Obrasca DOH, mijenja
se za 2010. zbog primjene prosječnih poreznih stopa.
7. Ostale izmjene i dopune
28 Pravilnikom o izmjenama Pravilnika, osim već
prethodno navedenih većih izmjena, propisane su i
slijedeće odredbe:
◆ neoporezivim primicima smatra se i novčana pomoć
polaznicima stručnog osposobljavanja za rad bez zas-
nivanja radnog odnosa isplaćenih na teret HZZ-a,
◆ porez na dohodak ne plaća se na manjkove na im-
ovini iz čl. 7. st. 1. toč. 5. Zakona o porezu na dobit
iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske gospodar-
ske komore ili Hrvatske obrtničke komore, u smislu
poreza na dodanu vrijednost, ako je odluku da se ne
tereti odgovorna osoba donio upravni odbor, nad-
zorni odbor ili skupština trgovačkog društva, a zbog
nepostojanja objektivne mogućnosti utvrđivanja os-
obne odgovornosti radnika, člana društva ili druge
fizičke osobe,
◆ neoporezivim primicima smatraju se potpore za
slučaj smrti radnika do 7.500,00 kn koje isplaćuju
poslodavci tog radnika, osim potpora koje poslodavci
isplaćuju djeci radnika, a koje se smatraju neoporezi-
vim primicima u ukupnom iznosu,
◆ neoporezivim primicima smatraju se i nagrade rad-
nicima koje isplaćuju poslodavci za navršenih 40
godina i svakih narednih 5 godina radnog staža do
5.000,00 kn,
◆ račun kojeg su za svaku prodaju odnosno obavljenu
uslugu obvezni izdati porezni obveznici koji obavlja-
ju samostalnu djelatnost iz čl. 18. Zakona, a koji nisu
obveznici PDV-a, obvezno sadrži najmanje podatke o
izdavatelju (naziv radnje, podatke o vlasniku odnos-
no nositelju zajedničke djelatnosti, a osobito ime i pr-
ezime, osobni identifikacijski broj, adresu prebivališta
ili uobičajenog boravišta), o poslovnoj jedinici ako je
promet obavljen preko poslovne jedinice, zatim na-
dnevak izdavanja računa, broj računa, naziv robe ili
usluge, jediničnu cijenu i ukupni iznos računa,
◆ iznimno, HZMO može podatke o isplaćenim
mirovinama iz Obrasca IP s identifikatorom 1 ili
2 dostaviti Poreznoj upravi u ukupnom iznosu, po
umirovljeniku, a podatke o isplaćenim mirovinama
iz Obrasca IP s identifikatorom 3 za protekla por-
ezna razdoblja prije tekućeg poreznog razdoblja
može dostaviti u ukupnom iznosu po umirovlje-
niku za sva prethodna porezna razdoblja uz uvjet
da HZMO osigura poreznim obveznicima uvid u
podatke o isplaćenim mirovinama za prethodna
porezna razdoblja po godinama,
◆ za porezno priznate premije osiguranja koje su u
2010. uplaćene do 30.6.2010., poslodavci i isplatitelji
primitka (plaće) i mirovine obvezni su Poreznoj upra-
vi podnijeti obrazac iz čl. 42. st. 9. Pravilnika o porezu
na dohodak (Nar. nov., br. 95/05 - 146/09), odnosno
obrazac koji se podnosio prije ovih izmjena Pravilni-
ka, a osiguravatelji koji su započeli voditi evidencije
prema čl. 42. toga Pravilnika o uplaćenim porezno
priznatim premijama osiguranja moraju podatke iz
tih evidencija osigurati u trenutku isplate osigurane
svote budući da će se iz tih uplata koje su porezni ob-
veznici iskoristili kao izdatak i time umanjili svoju
poreznu obvezu, pri isplati osigurane svote utvrditi
dohodak od osiguranja i oporezovati po stopi od 12%
uvećan za možebitni prirez porezu na dohodak.
 Irena Slovinac, dipl. oec.
TEB, Zagreb

Pripreme za izradu
financijskih izvještaja
poduzetnika
Krajem poslovne godine računovodstvo mora, uz redovne poslo-
ve, obaviti i pripreme za izradu financijskih izvještaja. Cilj tih pri-
prema je osigurati istinito i fer izvješćivanje o imovinskom sta-
nju i financijskom rezultatu poslovanja poduzetnika. U članku
ćemo podsjetiti koje kontrole poduzetnik treba izvršiti i na
što treba obratiti pažnju kod pojedinih oblika imovine, ob-
veza, kapitala, prihoda i rashoda.

Poslovi pripreme za izradu financijskih izvještaja Vrijeme početka priprema utvrđuje se individualno

Irena Slovinac | Pripreme za izradu financijskih izvještaja poduzetnika

odnose se na računovodstvene kontrole, provođenje
popisa te druge poslove važne za istinito i fer izvje-
šćivanje. U pripreme za godišnje financijske izvještaje
osim računovodstva treba se uključiti i uprava te ostale
funkcije u društvu. Uprava društva dužna je imenovati
komisiju za popis, donijeti odluku o popisnim razlika-
ma, te druge odluke specifične za poduzetnika u svezi
obavljanja pripremnih poslova u računovodstvu.
Ključnu ulogu u ovim pripremnim postupcima ima
računovodstvo, a prije svega voditelj računovodstva.
Voditelj računovodstva ima obvezu i odgovornost
ustrojiti kontrolno analitičke poslove u računovodstvu
na način da se osigura:
- točnost podataka u poslovnim knjigama,
- podloga za realne financijske izvještaje,
- usklađenost podataka u poslovnim knjigama sa
stvarnim stanjem utvrđenim popisom imovine i
obveza,
- zaštita imovine i kapitala, te
- pouzdanost računovodstvenih informacija.
U tu svrhu voditelj računovodstva izrađuje plan
priprema za sastavljanje financijskih izvještaja. Plan
sadrži pregled pojedinih poslova, te izvršitelje i roko-
za svako društvo ovisno o obujmu poslovanja, broju
poslovnih transakcija, broju djelatnika u računovod-
stvu, kompjuterskoj podršci i dr.
Obveznici primjene Zakona o računovodstvu1 duž-
ni su voditi poslovne knjige prema temeljnim načeli-
ma urednog knjigovodstva i sastavljati financijske iz-
vještaje tako da iz njih budu vidljivi poslovni događaji
u svezi s imovinom, obvezama i kapitalom te informa-
cije o uspješnosti poslovanja.
Prije unošenja knjigovodstvenih isprava u poslovne
knjige iste treba provjeriti u smislu suštinske, računske
i logične kontrole.
Realnost i objektivnost podataka u poslovnim knjiga-
ma može se ispitati:
▶ kontrolom fizičkog postojanja imovine koja je eviden-
tirana u poslovnim knjigama (popisom),
▶ usklađivanjem podataka iskazanih u računovodstve-
nim evidencijama s trećim osobama (dužnicima, vje-
29
rovnicima, kreditorima i dr.),
▶ provjerom početnog stanja,
▶ uvidom u izvornu dokumentaciju (račune, izvatke s
računa, primke, ugovore i dr.),
▶ kontrolom sastavljenih obračuna (amortizacije, reva-
Financije i porezi | 12/10

ve u kojima se poslovi trebaju obaviti. Temeljem tog
plana djelatnici u računovodstvu (financijski knjigo-
vođa, saldakontist, knjigovođa robe i materijala, po-
gonski knjigovođa, knjigovođa dugotrajne imovine, i
dr.) dužni su, osim svojih tekućih poslova, obavljati i
pripremne poslove.
lorizacije, rezerviranja, vrijednosnih usklađenja, ka-
mata, plaća, kalkulacija gotovih proizvoda i robe i sl.),
▶ kontrolom i usklađenjem analitičkih evidencija s glav-
nom knjigom, i dr. kontrolama.
1
Zakon o računovodstvu (Nar. nov., br. 109/07)

UDK 657.1
 Financije i računovodstvo | Financije i porezi
1. Kontrolno-analitički postupci
bilančnih pozicija
U nastavku, za pojedine bilančne stavke, navodimo
što treba provjeriti odnosno na što treba obratiti pa-
žnju prije sastavljanja financijskih izvještaja.
1.1. Kontrolno analitički postupci razreda 0
U razredu 0 evidentira se dugotrajna nematerijalna
i materijalna imovina, financijska imovina, dugoroč-
na potraživanja, ulaganja u nekretnine, potraživanja
za upisani a neuplaćeni kapital, te odgođena porezna
imovina.
1.1.1. Nematerijalna imovina (00)
Dugotrajna nematerijalna imovina je imovina koja
se može identificirati kao nemonetarna i bez fizičkih
obilježja. Uređuje ju HSFI 5– Nematerijalna imovina2
MRS 38– Nematerijalna imovina.3
Nematerijalna imovina obuhvaća izdatke za razvoj,
koncesije, prava, patente, licence, software i ostala pra-
va. O priznavanju i mjerenju nematerijalne imovine
detaljnije smo pisali u članku: Cindori, V.: Nemateri-
jalna imovina, FIP br. 5/08.
Pri evidentiranju poslovnih događaja vezanih na
nematerijalnu imovinu kao i na kraju poslovne godine
treba obratiti pažnju na sljedeće:
■ društvo koje je u toku godine imalo izdatke za
istraživanje i razvoj, izdatke nastale u fazi istra-
živanja mora odvojiti i iskazati kao trošak raz-
doblja (toč. 5.14. HSFI-a 5 i toč. 54.-57. MRS-a
38). Izdatke nastale u fazi razvoja može priznati
kao nematerijalnu imovinu samo ako se može
dokazati tehnička provedivost nematerijalne
imovine koja se dovršava tako da bude raspolo-
30 živa za uporabu ili prodaju, namjera dovršenja
nematerijalne imovine i njene uporabe ili proda-
je, mogućnost uporabe ili prodaje nematerijalne
imovine, način na koji će nematerijalna imovina
davati izgledne ekonomske koristi, raspoloživost
odgovarajućih tehničkih, financijskih i dr. izvo-
ra za završetak razvoja i korištenja ili prodaju
2
Hrvatski standardi financijskog izvještavanja
(Nar. nov., br. 30/08 i 4/09; u nastavku: HSFI)
3
Međunarodni standardi financijskog izvještavanja
(Nar. nov., br. 136/09 - 120/10; u nastavku MSFI/MRS)
nematerijalne imovine i mogućnost pouzdanog
utvrđivanja troška koji se može pripisati razvoju
nematerijalne imovine;
■ patenti, licencije, prava na znak i sl. prava mogu
se priznati kao nematerijalna imovina, ako zado-
voljavaju uvjete za priznavanje propisane HSFI-
om 5 odnosno MRS-om 38.
■ koncesija je pravo gospodarskoga korištenja pri-
rodnih bogatstava te drugih dobara za koje je za-
konom određeno da su od interesa za Republiku
Hrvatsku, pravo obavljanja djelatnosti od intere-
sa za RH te izgradnja i korištenje objekata i po-
strojenja potrebnih za obavljanje tih djelatnosti.4
Ugovorena jednokratna naknada za koncesiju
plaćena unaprijed za više godina iskazuje se kao
nematerijalna imovina, dok se naknada za konce-
siju koja se plaća u razdoblju u određenom udjelu
od ostvarenog prometa po osnovi iskorištavanja
predmeta koncesije smatra troškom razdoblja;
■ ukoliko društvo posluje u zakupljenom poslov-
nom prostoru i u toku godine je imalo značajna
ulaganja u njegovo uređenje (zbog prilagodbe
prostora za namjeravanu uporabu) mora utvrditi
koji troškovi predstavljaju trošak razdoblja, a koje
troškove je potrebno kapitalizirati. Kapitalizira-
ni trošak ulaganja sa svrhom adaptacije, rekon-
strukcije, završnog uređenja i dr. sličnih radova
na unajmljenom prostoru nazivamo ulaganje na
tuđoj imovini. Da bi ulaganje na tuđoj imovini
mogli klasificirati kao nematerijalnu imovinu
poslovni prostor mora biti u dugoročnom najmu.
Ova ulaganja amortizirati će se tijekom korisnog
vijeka uporabe, ali ne duže od razdoblja najma.
 Primjer 1. Obračun amortizacije ulaganja na
tuđoj imovini
Poduzetnik ima u zakupu poslovni prostor.
Ugovor o zakupu sklopljen je na razdoblje od 6
godina. Iznos ulaganja u poslovni prostor (gra-
đevinski radovi) koje je potrebno da bi se pro-
stor osposobio za namjeravanu uporabu iznosi
500.000,00 kn.
Obračun amortizacije:
■ godišnja stopa amortizacije = 100/6 = 16,667%
■ godišnji iznos amortizacije = 500.000,00 x
16,667% = 83.333,33 kn
4
Zakon o koncesiji (Nar. nov., br. 125/08)

Iako je Zakonom o porezu na dobit, za svr-
he oporezivanja, propisana godišnja amortizacij-
ska stopa za nematerijalnu imovinu 25% (prema
amortizacijskom vijeku od 4 godine), poduzetnik
je donio odluku da se amortizacija obračunava,
sukladno korisnom vijeku uporabe od 6 godina,
po stopi 16,667%. Ova amortizacija, obračunana
u svoti nižoj od porezno dopustive, smatra se po-
rezno priznatim rashodom.
O ulaganju na tuđoj imovini pisali smo u članku:
Zaloker, D.: Ulaganje na tuđoj imovini, FIP br. 9/09.
Za ulaganja na tuđoj imovini na kraju godine svaka-
ko je potrebno provjeriti:
 jesu li troškovi ulaganja na tuđoj imovini pravilno ras-
poređeni:
▶ troškovi podizanja pregradnih zidova, izgradnja
ograda, uređenje ili asfaltiranje prilaznih cesta i
dr. klasificiraju se kao nematerijalna imovina,
▶ troškovi bojanja zidova, popravaka i dr. troškovi
tekućeg održavanja poslovnog prostora razvrsta-
vaju se kao trošak razdoblja;
 je li amortizacija ispravno obračunana - proporcional-
no korisnom vijeku uporabe;
 uvidom u ugovor treba provjeriti da li troškove uređe-
nja poslovnog prostora snosi zakupoprimac ili zaku-
podavac;
 uračunavaju li se troškovi ulaganja u iznos ugovorene
najamnine i dr.;
 amortizacijsko razdoblje i metodu amortizacije ne-
materijalne imovine s ograničenim korisnim vije-
kom trajanja treba provjeriti na kraju svake finan-
cijske godine, te ukoliko se očekivani vijek uporabe
imovine razlikuje od prijašnjih procjena, razdoblje
amortizacije treba promijeniti. Isto tako amortiza-
cija se mora promijeniti ukoliko je bilo promjena
ekonomskih koristi imovine;
 postoji li evidentirano ulaganje za koje je istekao (ili je
prekinut) ugovor o najmu.
1.1.2. Materijalna imovina
Materijalna imovina definirana je HSFI-om-6 - Du-
gotrajna materijalna imovina i MRS-om-16 - Nekret-
nine, postrojenja i oprema kao imovina:
- koju poduzetnik posjeduje za korištenje u obavlja-
nju svoje djelatnosti, i
- koja se očekuje koristiti duže od jednog razdoblja,
- koja je namijenjena za korištenje na neprekidnoj
osnovi u svrhu aktivnosti društva.
Financije i porezi | Financije i računovodstvo
Zakon o porezu na dobit5, u čl. 12. st. 3., dugotraj-
nu materijalnu imovinu definira kao stvari čiji je po-
jedinačni trošak nabave veći od 3.500,00 kn6 i vijek
trajanja duži od godinu dana. Iznos od 3.500,00 kn
je neto iznos bez PDV-a za obveznike PDV-a, a za po-
duzetnike koji nisu u sustavu PDV-a uzima se u obzir
bruto iznos fakture (vrijednost imovine + PDV).
Za dugotrajnu materijalnu imovinu potrebno je pri-
je svega provjeriti:
 je li trošak nabave priznat u skladu s odredbama
HSFI-a 6 odnosno MRS-a 16. Trošak nabave dugo-
trajne materijalne imovine uključuje:
▶ kupovnu cijenu, uključujući uvozne pristojbe i
nepovratne poreze,
▶ sve troškove koji se mogu izravno pripisati dovo-
đenju imovine na mjesto i u radno stanje,
▶ početno procijenjene troškove demontaže, ukla-
njanja imovine i obnavljanja mjesta na kojem je
imovina smještena;
Irena Slovinac | Pripreme za izradu financijskih izvještaja poduzetnika
 je li oprema nabavljena na financijski leasing evi-
dentirana na dugotrajnoj imovini;
 primjenjuje li društvo za mjerenje dugotrajne ma-
terijalne imovine metode koje je odredio u svojim
računovodstvenim politikama (metodu troška ili
metodu revalorizacije);
 koristi li za obračun amortizacije metode i stope
koje je utvrdio svojim računovodstvenim politikama;
 primjenjuje li društvo za obračun amortizacije po-
rezno dopustive stope i metode, a ukoliko ne, amor-
tizaciju mora obračunati i linearnom metodom i
porezno dopustivim stopama te ukoliko je amorti-
zacija obračunana drugim metodama (degresivnom
ili funkcionalnom) ili po stopama višim od dopu-
štenih, za iznos amortizacije iznad porezno priznate
treba se uvećati porezna osnovica;
 je li u toku godine ispravno obračunana amortizaci-
ja, posebice za opremu nabavljenu i otuđenu u toku
godine. 31
Trošak amortizacije dugotrajne imovine priznaje
se u porezni rashod od prvog dana mjeseca koji
slijedi nakon mjeseca u kojem je dugotrajna imovina
stavljena u uporabu (čl. 12. st. 8. Zakona o porezu na
Financije i porezi | 12/10
dobit). Za imovinu koja je prodana ili na drugi način
5
Zakon o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04 - 80/10)
6
Od 1.7.2010. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o po-
rezu na dobit (Nar. nov., br. 80/10) povećan je iznos pojedinačnog
troška nabave iznad kojeg se određena imovina smatra dugotraj-
nom imovinom sa 2.000,00 kn na 3.500,00 kn.
 Financije i računovodstvo | Financije i porezi
otuđena u toku godine porezno se priznaje amortiza-
cija do kraja mjeseca u kojem je imovina bila u uporabi
(čl. 12. st. 9).
Nadalje, potrebno je provjeriti:
 nije li greškom obračunata amortizacija na imovinu
koja je u potpunosti amortizirana;
 usklađenost knjige dugotrajne materijalne imovine
(knjige inventara), analitičke evidencije dugotrajne
materijalne imovine i glavne knjige;
 vodi li društvo u poslovnim knjigama imovinu koja
je u cijelosti otpisana ali se i dalje nalazi u uporabi7;
 postoji li pokazatelj da neko sredstvo može biti
umanjeno, te u tom slučaju procijeniti nadoknadivi
iznos imovine i provesti vrijednosno usklađenje;8
 ukoliko se društvo odlučilo za revalorizaciju imo-
vine, da li je istu provelo u korist kapitala odnosno
revalorizacijske rezerve;
 provodi li se revalorizacija imovine dovoljno često
kako bi knjigovodstvena vrijednost bila što bliže fer
vrijednosti imovine na dan bilance;
 ako društvo provodi revalorizaciju imovine tada tre-
ba revalorizirati svu imovinu određene grupe (npr.
sve građevinske objekte), a ne samo jednu imovin-
sku stavku kako bi se izbjeglo iskazivanje imovine
po različitim vrijednostima;
 je li za revaloriziranu imovinu amortizacija isprav-
no utvrđena (razlika amortizacije obračunane na
revaloriziranu vrijednost i one po trošku nabave
porezno je nepriznat rashod);
 je li za ostatak vrijednosti smanjena osnovica za
amortizaciju sukladno zahtjevu iz toč. 6.7. i 6.44.
HSFI-a 6, odnosno toč. 6. i 53. MRS-a 16;
 je li prodana ili na drugi način otuđena imovina is-
knjižena iz evidencija i je li prilikom evidentiranja
prodaje ili otuđenja primijenjeno neto-načelo iska-
zivanja prihoda odnosno rashoda9;
 je li imovina za koju je donesena odluka o prodaji
32 klasificirana kao namijenjena prodaji i preknjižena
na kratkotrajnu imovinu (kontnu skupinu 68);
 je li rashodovana dugotrajna materijalna imovina
još u poslovnim knjigama, odnosno je li rashodova-
na imovina koja je uništena ili na dr. način otuđena
7
čl. 12. st. 14. Zakona o porezu na dobit
8
Vrijednosno usklađenje materijalne imovine je porezno priznati
rashod. O vrijednosnom usklađenu dugotrajne materijalne imovi-
ne pisali smo u članku: Zaloker, D.: Vrijednosno usklađenje (uma-
njenje) dugotrajne materijalne imovine, FIP br. 11/10.
9
toč. 15.60. HSFI-a 15 odnosno toč. 71. MRS-a 16
iz društva i isknjižena,
 postoji li za isknjiženu rashodovanu imovinu vjero-
dostojna dokumentacija (Odluka uprave o rasho-
dovanju i daljnjem postupanju s ovom imovinom,
zahtjev za očevid Porezne uprave, zapisnik porezne
uprave, potvrda društva za zbrinjavanje otpada o
preuzimanju imovine i sl.)10;
 investicije u tijeku, te ako je neka investicija završena
prenijeti ju s konta investicija na imovinu u uporabi
te obračunati amortizaciju. Ukoliko neka investicija
neće biti nikad završena ista se ne prenosi na konta
u uporabi, već se otpisuje na teret rashoda;
 salda danih predujmova. Provjeriti nije li po danom
predujmu primljena oprema, treba li tražiti povrat
uplaćenog predujma, obračunati kamate, provesti
usklađenje s primateljem predujma.
Dugotrajna materijalna imovina obuhvaća: zemljište
i dr. prirodna bogatstva, građevinske objekte, postroje-
nja i opremu, alate, pogonski inventar, namještaj i tran-
sportna sredstva, predujmove za dugotrajnu materijal-
nu imovinu i ostalu dugotrajnu materijalnu imovinu.
 Prirodna bogatstva (01)
Skupina konta 01 obuhvaća zemljišta, zemljišna
prava, ulaganja u prirodna bogatstva, predujmove za
prirodna bogatstva te vrijednosno usklađenje istih.
Zemljišta i dr. prirodna bogatstva koja se ne tro-
še ne podliježu amortizaciji. Stoga je osobito važno
da se prilikom nabave nekretnine, koju čini zemljište
i građevinski dio, odvoji zemljište od ostalog dijela
nekretnine te evidentira odvojeno. Ovakvo knjigovod-
stveno tretiranje nekretnine bitno je i sa stajališta opo-
rezivanja nekretnina. Zemljište se oporezuje porezom
na promet nekretnina od 5%, dok se građevinski dio
oporezuje: ▶ PDV-om 23% (novosagrađene nekretni-
ne ili novosagrađeni dijelovi starih nekretnina – posli-
je 31.12.1997.) i/ili ▶ porezom na promet nekretnina
5% (nekretnine sagrađene prije 1.1.1998.).
Trošak nabave zemljišta čine:
▶ kupovna cijena po računu dobavljača ili iz kupo-
prodajnog ugovora;
▶ troškovi komunalnog uređenja zemljišta (troš-
kovi odvjetnika, bilježnika, geodeta, upisa u
zemljišne knjige, doprinosa za komunalno ure-
đenje, pristojbi za odobrenje na priključak komu-
10
Više o rashodovanju materijalne imovine možete pročitati u član-
ku: Slovinac, I.: Rashodovanje i otpis materijalne imovine, FIP br.
5/09.
 Financije i porezi | Financije i računovodstvo

nalne infrastrukture, priključci na komunalnu Knjiženje prodaje zemljišta u društvu „AM“ d.o.o.
infrastrukturu, vodni doprinos, naknade za pre- Red. Konto
Opis Iznos
namjenu zemljišta te ostale pristojbe po rješenju br. Duguje Potražuje
lokalne samouprave ili grada i dr.); Stanjeprodaje
u poslovnim knjigama
Knjiženje zemljišta u društvu „AM“ d.o.o.
▶ porez na promet nekretnina 5%. So
- građevinsko zemljište 1.500.000,00 0101
U slučaju kad se zemljište nabavlja radi izgradnje Prodaja i isknjiženje zemljišta
(građevinsko zemljište), troškovi koji nastaju u vezi s - potraživanja od kupaca
pripremom gradilišta, geodetski troškovi, iskopi i od- dugotrajne imovine 2.000.000,00 1201
1. - građevinsko zemljište 1.500.000,00 0101
voz zemlje, izvedene instalacije, uređenje okoliša, pro-
- prihod od prodaje
jektiranje, nadzor i tehnički pregled i dr. troškovi ulaze dugotrajne materijalne
u trošak nabave građevine, a ne zemljišta. imovine 500.000,00 7802

Osim prethodno navedenih kontrola za materijalnu Knjiženje nabave zemljišta u društvu „TM“ d.o.o.
imovinu, za zemljišta evidentirana na kontnoj skupini
Konto
01 na kraju godine treba provjeriti: Red.
Opis Iznos
br. Duguje Potražuje
 je li zemljište upisano u zemljišne knjige, da li je bri-
Knjiženje nabave
Primljen računzemljišta u nabavu
(ugovor) za društvuzemljišta
„TM“ d.o.o.
sana hipoteka i dr. zabilježbe;
 je li zemljište koje je prenamijenjeno, npr. iz poljo- 1. - građevinsko zemljište 2.000.000,00 0101
- obveza prema
privrednog u građevinsko, preknjiženo s konta 0100 dobavljaču nekretnine 2.000.000,00 22001
- Poljoprivredna zemljišta na konto 0101 – Građe-

Irena Slovinac | Pripreme za izradu financijskih izvještaja poduzetnika

Plaćen porez na promet nekretnina po rješenju PU
vinsko zemljište. 2. - građevinsko zemljište 100.000,00 0101
Napominjemo da se na skupini 01 ne evidentira - žiro-račun 100.000,00 1000

zemljište koje je: Primljen račun za uknjižbu vlasništva

▶ uzeto u najam ili u koncesiju, - građevinsko zemljište 9.000,00 0101

3. - pretporez 1.840,00 1602
▶ nabavljeno za daljnju prodaju ili gradnju građevi- - obveze prema
na za prodaju11. dobavljaču 10.840,00 220

 Primjer 2. Prodaja i nabava građevinskog  Građevinski objekti, postrojenja, oprema i ostala

zemljišta
Društvo AM d.o.o. prodaje društvu TM
d.o.o. građevinsko zemljište te sklapa ugovor
o kupoprodaji nekretnine. Nabavna, odno-
sno knjigovodstvena vrijednost zemljišta izno-
si 1.500.000,00 kn. Ugovorena prodajna cijena
iznosi 2.000.000,00 kn.
Društvo TM zemljište nabavlja radi izgradnje
poslovnog prostora za svoje potrebe.
Prema rješenju Porezne uprave društvo TM
je platilo porez na promet nekretnina (5%) u
iznosu 100.000,00 kn. Društvo TM primilo je od
odvjetnika račun za uslugu uknjižbe vlasništva i
plaćene pristojbe u iznosu 10.840,00 kn (nakna-
da za uslugu 8.000,00 + PDV 1.840,00 + pristojbe
materijalna imovina (02)
Na skupini 02 evidentiraju se građevinski objekti,
postrojenja, oprema, alati, pokućstvo, umjetnička di-
jela i ostala materijalna imovina.
Na kraju godine za građevinske objekte potrebno
je, osim prethodno navedenih provjera u svezi materi-
jalne imovine, provjeriti i:
 je li pri nabavi građevinskog objekta odvojen dio
vrijednosti koji se odnosi na zemljište;
 je li ispravno utvrđen trošak nabave građevinskog 33
objekta (kupovna cijena po računu dobavljača,
troškovi koji nastaju u vezi s pripremom gradilišta,
geodetski troškovi, iskopi i odvoz zemlje, izvedene
instalacije, uređenje okoliša, projektiranje, nadzor i
Financije i porezi | 12/10

tehnički pregled i dr. troškovi koji se mogu pripisati

1.000,00).
građevinskom dijelu nekretnine);
 je li na nabavljen ili prodan građevinski objekt
11
ispravno obračunan i plaćen porez.
Građevinsko zemljište koje poduzetnik nabavi za daljnju prodaju
ili gradnju građevinskih objekata (stanova i poslovnih prostora) za
prodaju evidentira se u razredu 6.
 Financije i računovodstvo | Financije i porezi

Novosagrađene nekretnine ili novosagrađeni dije-
lovi starih nekretnina – poslije 31.12.1997. opore-
zuju se PDV-om (po stopi 23%), dok se građevinske
nekretnine sagrađene prije 1.1.1998. oporezuju pore-
zom na promet nekretnina 5%.
 Primjer 3. Evidentiranje građevinskog objekta i
pripadajućeg zemljišta
Društvo TM d.o.o. nabavilo je nekretninu koja
se sastoji od poslovne zgrade površine 1000 m2
izgrađene 1995. i pripadajućeg zemljišta 2000 m2.
Trošak nabave čini ukupna kupoprodajna cijena
nekretnine bez poreza 6.500.000,00 kn i porez na
promet nekretnina 5% po rješenju Porezne upra-
ve 325.000,00 kn12.
Za potrebe evidentiranja u poslovnim knjiga-
ma, na temelju informacija o tržišnim cijenama
zemljišta i građevinskih objekata (poslovnih),
na lokaciji gdje se nekretnina nalazi, utvrđena
je (procijenjena) vrijednost zemljišta u iznosu
2.625.000,00 kn (zemljište 2.500.000,00 + porez na
promet nekretnina 125.000,00) te poslovne zgra-
de u iznosu 4.200.000,00 kn (zgrada 4.000.000,00
+ porez na promet nekretnina 200.000,00).13
evidentira kao kratkotrajna imovina (sitan inventar) i
jednokratno otpisati.
Za ovu imovinu potrebno je provesti sve provjere
navedene za materijalnu imovinu.
 Primjer 4. Prodaja dugotrajne imovine i prestanak
obračuna amortizacije
Društvo TM prodalo je 30.11.2010. osobni
automobil. Prema poslovnim knjigama trošak
nabave automobila iznosi 100.000,00 kn, a obra-
čunan ispravak vrijednosti do 31.10.2010. iznosi
75.000,00 kn. Društvo obračunava amortizaciju
po stopi 25% (godišnje). Kupcu je ispostavljen ra-
čun u iznosu 24.600,00 kn (automobil 20.000,00
+ PDV 4.600,00).
Društvo će za automobil obračunati amortiza-
ciju do 30.11.2010. te izvršiti potrebna knjiženja.
Obračunana amortizacija za 11/2010. iznosi
2.083,33 (100.000,00 x 25% = 25.000,00; 25.000,00
: 12 mj. = 2.083,33).
Knjiženje:
Konto
Red.
Opis Iznos
br. Duguje Potražuje

Knjiženje: Stanje u poslovnim knjigama

So - osobni automobil 100.000,00 0224

Red. Konto
Opis Iznos - ispravak vrijednosti
br. Duguje Potražuje automobila 75.000,00 0292
Nabava nekretnine Obračun amortizacije za 11/2010
- građevinsko zemljište 2.625.000,00 0101 - trošak amortizacije 2.083,33 430
1.
- poslovna zgrada 4.200.000,00 020 - ispravak vrijednosti
1. - obveze prema automobila 2.083,33 0292
dobavljaču nekretnine 6.500.000,00 22001
Prodaja imovine*
- obveza za porez na
promet nekretnina 325.000,00 2640 - potraživanja od kupca
dugotrajne imovine 24.600,00 1201
- PDV 23% 4.600,00 2602
Kod priznavanja i mjerenja postrojenja, opre- - isknjiženje troška
3.
me, inventara i ostale materijalne imovine osim na nabave 100.000,00 0224
odredbe računovodstvenih standarda pažnju treba - isknjiženje ispravka
34 obratiti i na odredbe Zakona o porezu na dobit. Nai-
vrijednosti 77.083,33 0292
- rashod od prodaje
me, prema čl. 12. st. 3. Zakona o porezu na dobit, du- materijalne imovine 2.916,67 7302
gotrajnom materijalnom imovinom smatraju se stvari * Pri evidentiranju prodaje automobila primijenjeno je neto načelo
čiji je pojedinačni trošak nabave veći od 3.500,00 kn i knjiženja te iskazan gubitak (rashod) od prodaje materijalne imo-
vijek trajanja dulji od godinu dana. Ako je trošak na- vine u iznosu 2.916,67 kn.
bave manji od 3.500,00 kn tada se takva imovina može
12
U primjeru smo pretpostavili da je procijenjena vrijednost nekret- 1.1.3. Biološka imovina (03)
nine od strane Porezne uprave jednaka kupoprodajnoj cijeni iz
ugovora. Računovodstveno postupanje s biološkom imovi-
13
Preporučamo da društvo za procjenu nekretnina angažira ovlašte- nom i poljoprivrednim proizvodima do točke ubira-
nog procjenitelja.

nja plodova uređuje HSFI 17 – Poljoprivreda i MRS
41. Poljoprivredni proizvodi nakon ubiranja plodo-
va predmet su obrade HSFI-a 10 – Zalihe, odnosno
MRS-a 2.
Biološka imovina obuhvaća živuće životinje i biljke
(drveće na plantažama, višegodišnje nasade, temeljno
stado i ostalo).
Troškovi održavanja nasada i temeljnog stada pri-
znaju se u trošak nabave (kapitaliziraju) samo do pr-
vog roda. U razdoblju kada nasad ili stado daje rod,
troškovi gnojidbe, rezidbe, okopavanja, košnje trave,
prskanja i dr. evidentiraju se kao troškovi proizvod-
nje.
Na kraju godine za višegodišnje nasade potrebno
je provjeriti:
 jesu li troškovi pripreme zemljišta za sadnju, nabave
sadnica, amortizacije traktora i dr. opreme, troškovi
plaće i sl. ispravno obračunani u trošak nabave od-
nosno na troškove proizvodnje;
 je li zemljište evidentirano na kontu 0100 – Poljo-
privredna zemljišta (zemljište ne ulazi u nabavnu
vrijednost nasada);
 je li po dovršenom ulaganju u višegodišnje nasade
isto preknjiženo s konta 0370 – Višegodišnji nasa-
di u pripremi na konto 030 – Višegodišnji nasadi u
uporabi;
 ako se biološka imovina mjeri po trošku nabave je li
amortizacija obračunana u godini kada je ostvaren
«prvi komercijalni rod» (do tog vremena sva ula-
ganja u podizanje nasada uračunavaju se u trošak
nabave).
Za temeljno stado treba provjeriti:
 je li na kontu 034 – Temeljno stado evidentirana
samo priplodna stoka i stočni pomladak s namje-
nom za temeljno stado (stoka namijenjena za tov za
proizvodnju i preradu mesa evidentira se u razredu
3, a stoka nabavljena za daljnju prodaju kao roba u
razredu 6);
 ako je u tijeku godine bilo prenamjene temeljnog
stada u stado za tov ili prodaju, ili promjena nastalih
zbog prirasta na težini, uginuća i dr. jesu li provede-
na sukladna knjiženja;
 ako se biološka imovina mjeri po trošku nabave je
li amortizacija obračunana u godini kada je ostvaren
«prvi komercijalni rod» (do tog vremena sva ulaganja
u podizanje stada uračunavaju se u trošak nabave).
Financije i porezi | Financije i računovodstvo
1.1.4. Dugoročna financijska imovina (04)
Financijska imovina obuhvaća udjele i dionice,
dugoročne zajmove, sudjelujuće interese, ulaganja u
vrijednosne papire, dane kredite i depozite, vlastite di-
onice i udjele (kod obveznika HSFI-a) te ostalu finan-
cijsku imovinu.
Računovodstveno postupanje s financijskom imo-
vinom uređuje HSFI 9 – Financijska imovina i HSFI
2 – Konsolidirani financijski izvještaji, odnosno MRS
39 – Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje,
MRS 32 – Financijski instrumenti: objavljivanje i pre-
zentiranje te MSFI 7 – Financijski instrumenti. O pri-
znavanju i mjerenju financijske imovine pisali smo u
FIP-u br. 5/2009. str. 11.-19.
Kod provjere podataka iskazanih na kontima dio-
nica i udjela treba poći prije svega od pitanja
 je li imovina evidentirana na ovoj kontnoj skupini
dugoročna (dionice koje je društvo nabavilo s na-
Irena Slovinac | Pripreme za izradu financijskih izvještaja poduzetnika
mjerom da u budućnosti sudjeluje u poslovnom re-
zultatu društva čije dionice drži);
 jesu li pri nabavi financijske imovine (osim kod
imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gu-
bitka) u trošak nabave uključeni svi transakcijski
troškovi (provizija brokera, pristojbe, usluge odvjet-
nika, bankarske usluge i dr.);
 jesu li iz poslovnih knjiga isknjižene dionice koje
su prodane u toku godine uz istodobno priznavanje
dobitka ili gubitka od prodaje;
 odgovara li saldo dionica u poslovnim knjigama
izvodu Središnje depozitarne agencije.
Za dane, zajmove depozite i kaucije treba provjeriti:
 postoje li ugovori o zajmovima;
 da ugovori o depozitima i kaucijama nisu istekli, a
ako jesu treba tražiti povrat istih;
 jesu li obračunane kamate po dugoročnim zajmovi-
ma prema ugovorenim rokovima;
 jesu li za zajmove dane fizičkim osobama (građani- 35
ma, vlasnicima, zaposlenicima i sl.), beskamatno ili
uz kamatu ispod 4% godišnje, obračunati i plaćeni
doprinosi, porez i pripadajući prirez, budući se ko-
rištenje kredita (zajmova) pod tim uvjetima smatra
Financije i porezi | 12/10
dohotkom;
 za zajmove dane poduzetnicima beskamatno treba
priznati prihodi u visini tržišne kamate;
 stanja s poslovnim partnerima, tj. provesti uskladu
salda s bankama, leasing društvima i dr. financij-
skim institucijama;
 Financije i računovodstvo | Financije i porezi
 je li vrijednosno usklađenje sumnjivih i spornih po-
traživanja provedeno preko konta 049 – Vrijedno-
sno usklađenje dugotrajne financijske imovine.
Napominjemo da se na ugovorenu kamatu, kao na-
knadu za uslugu financiranja, od 1.1.2010. ne plaća
PDV.14 Također, zatezne kamate koje poduzetnik na-
plaćuje od svojih dužnika, do visine propisane zatezne
kamate ne oporezuju se PDV-om.15
1.1.5. Dugoročna potraživanja (05)
Na kontnoj skupini 05 iskazuju se dugoročna potra-
živanja od povezanih društava, potraživanja s temelja
prodaje na kredit, potraživanja s temelja financijskih
najmova, ostala dugoročna potraživanja te odgođena
porezna imovina.
Na kraju poslovne godine potrebno je provjeriti:
 postoje li za potraživanja iskazana na skupini 05
ugovori;
 jesu li potraživanja za koja je rok plaćanja dulji od 1
godine evidentirana kao dugoročna na kontnoj sku-
pini 05;
 jesu li dugoročna potraživanja koja dospijevaju u
idućih godinu dana preknjižena na kratkoročna po-
traživanja;
 jesu li redovno mjesečno obračunavane kamate,
te jesu li po dospjelim kamatama iskazani prihodi
(051/760 ili 761). Radi lakšeg praćenja, preporuča-
mo iskazivanje kamata odvojeno od glavnice, na za-
sebnom analitičkom kontu 051.
 jesu li sporna potraživanja vrijednosno usklađena,
tj. ispravljena na teret rashoda društva (706/058)
te jesu li preknjižena na konto 054 – Potraživanja
u sporu i rizična potraživanja (054/050, 051, 052,
053).
 Odgođena porezna imovina
Odgođena porezna imovina je iznos poreza na do-
36 bit za povrat u budućim razdobljima, a odnosi se na:
▶ privremene razlike koje se mogu odbiti,
▶ prenesene neiskorištene porezne gubitke, i
▶ prenesene neiskorištene porezne olakšice.
Prema toč. 14.23. HSFI-a 14 odnosno toč. 24.
MRS-a 12, zahtijeva se računovodstveno priznavanje
14
čl. 11.a. Zakona o porezu na dodanu vrijednost
(Nar. nov., br. 47/95 – 94/09)
15
čl. 25. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost
(Nar. nov., br. 149/09)
odgođene porezne imovine za sve privremene razlike,
ali samo u visini za koju je vjerojatno da će oporeziva
dobit biti raspoloživa i za koju se preneseni porezni
gubitak, neiskorištene porezne olakšice i odbitne pri-
vremene razlike mogu iskoristiti.
U svrhu iskazivanja odgođene porezne imovine na
kraju razdoblja potrebno je provjeriti:
 ima li društvo u 2010. na rashodima iskazana vri-
jednosna usklađenja potraživanja od kupaca koja
uvećavaju poreznu osnovicu poreza na dobit u PD
obrascu. To su na primjer potraživanja od kupaca
kod kojih od dana dospijeća do kraja poslovne go-
dine nije prošlo više od 120 dana;
 je li društvo provelo vrijednosno usklađenje zaliha,
a da iste nisu prodane te će u poreznoj prijavi za
2010. biti porezno nepriznati rashod;
 ima li društvo neiskorištenih poreznih gubitaka.
Ukoliko društvo ima iskazanu odgođenu poreznu imo-
vinu iz prethodnog razdoblja (2009.) za isto je potrebno
provjeriti jesu li se stekli uvjeti za njeno ukidanje:
 jesu li se za potraživanja za koja je u 2009. i rani-
je iskazano vrijednosno usklađenje kao porezno
nepriznat rashod stekli u 2010. uvjeti za porezno
priznavanje (potraživanja su utužena ili dr.)? Ako
da, za ista je potrebno u 2010. ukinuti privremenu
razliku;
je li zaliha koja je usklađena u 2009. ili ranije i za koju
je bila iskazana odgođena porezna imovina u 2010.
prodana ili na dr. način otuđena? Ako da, za istu je
potrebno u 2010. ukinuti privremenu razliku;
 ako je društvo koje je u 2009. iskazalo odgođenu po-
reznu imovinu temeljem prenesenih poreznih gu-
bitaka (za razdoblje 2005. - 2009.) u 2010. ostvarilo
dobit, potrebno je u pripadajućem iznosu u 2010.
ukinuti odgođenu poreznu imovinu.
 Primjer 5. Odgođena porezna imovina po osnovi
vrijednosno usklađenih zaliha
U 2009. vrijednosno je usklađena nekurentna zali-
ha u iznosu 60.000,00 kn. Vrijednosno usklađenje je
porezno nepriznat rashod.
Računovodstvena dobit za 2008. iznosila je 200.000,00
kn x 20% = 40.000,00 kn.
Neto dobit = 200.000,00 – 40.000,00 = 160.000,00 kn.
Porezna osnovica po PD obrascu =
200.000,00 + 60.000,00 = 260.000,00 kn.
Porezna obveza = 260.000,00 x 20% = 52.000,00 kn.
 Financije i porezi | Financije i računovodstvo

Odgođena porezna imovina = 60.000,00 x 20% = se upotrijebi za dio ili cijeli iznos odgođene porezne
12.000,00 kn. imovine. Vrijedi i obrnuto, svako takvo smanjenje tre-
Neto dobit tekuće godine = 200.000,00 – 40.000,00 = ba ukinuti do iznosa za koji postaje vjerojatno da će
160.000,00 kn. oporeziva dobit biti raspoloživa (toč. 56. MRS-a 12).
U 2010. navedena zaliha je prodana Opširnije o utvrđivanju i ukidanju odgođene po-
Računovodstvena dobit iznosi 250.000,00 kn x 20% = rezne imovine možete pročitati u članku: Cindori, V.:
50.000,00 kn. Odgođena porezna imovina i obveze, FIP br. 6/09.
Porezna osnovica 250.000,00 – 60.000,00 = 190.000,00 kn.
Porezna obveza = 190.000,00 x 20% PD = 38.000,00 kn. 1.1.6. Ulaganja u nekretnine (06)
Neto dobit tekuće godine = 250.000,00 – 50.000,00 =
200.000,00. Nekretnine koje se ne koriste za vlastite potrebe
(uredski prostor, skladište, pogon i dr.), već se drže
Ukida se odgođena porezna imovina.
radi zarade prihoda od najma i/ili povećanja kapi-
Knjiženje: talne vrijednosti imovine evidentiraju se na kontnoj
skupini 06.
Red. Konto
Opis Iznos
br. Duguje Potražuje Za mjerenje ulaganja u nekretnine poduzetnik raču-
Knjiženje u 2009.
novodstvenom politikom izabire model fer vrijednosti
Utvrđivanje rezultata poslovanja
ili model troška nabave (toč. 7.13. HSFI-a 7 odnosno
toč. 30. MRS-a 40). Ako je poduzetnik za mjerenje ula-
- dobit prije oporezivanja 200.000,00 805

Irena Slovinac | Pripreme za izradu financijskih izvještaja poduzetnika

1. - obveza za porez na ganja izabrao model troška nabave, sva svoja ulaga-
dobit 40.000,00 810 nja u nekretnine treba mjeriti u skladu sa zahtjevima
- neto dobit 160.000,00 815
HSFI-a 6 odnosno MRS-a 16. U skladu s navedenim,
Utvrđivanje odgođene porezne imovine
nekretnine će u bilanci biti iskazane po njihovu trošku
- odgođena porezna
imovina 12.000,00 058
umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumuli-
2.
- obveza za porez na rane gubitke od umanjenja. Ako poduzetnik primje-
dobit 12.000,00 810 njuje model fer vrijednosti potrebno je na svaki dan
Knjiženje u 2010.
bilanciranja procijeniti fer vrijednost ulaganja u ne-
Utvrđivanje rezultata poslovanja kretnine te iskazati prihod ili rashod od promjena vri-
- dobit prije oporezivanja 250.000,00 805
jednosti. Dakle, kod primjene modela fer vrijednosti
1. - obveza za porez na nekretnine se ne amortiziraju.
dobit 50.000,00 810
- neto dobit 200.000,00 815
Na kraju godine potrebno je provjeriti:
 primjenjuje li poduzetnik za mjerenje ulaganja u
Ukidanje odgođene porezne imovine
nekretnine model izabran računovodstvenim poli-
- odgođena porezna
2. imovina 12.000,00 058 tikama i propisanim standardima;
- obveza za porez na  nije li možda nekretnina koja se davala u najam pro-
dobit 12.000,00 810
mijenila namjenu, te se koristi u poslovne svrhe (ili
obrnuto). U tom slučaju potrebno je napraviti pre-
Napomena: Na kraju 2009. utvrđena obveza za knjiženje s konta 060 – Ulaganja u nekretnine dane
porez na dobit na kontu 810 u iznosu 52.000,00 37
u najam (zgrade i pripadajuće zemljište) na konto
kn prenosi se pri zatvaranju razreda 8 na konto
020 – Građevinski objekti i 010 – Zemljište (odno-
262 – Obveze za porez na dobit. Utvrđena obveza
sno obrnuto);
za porez na dobit za 2010. u iznosu 38.000,00 kn
 ako se dio nekretnine koristi u poslovne svrhe, a dio
prenosi se s konta 810 na konto 262.
se iznajmljuje, da li se takve nekretnine vrednuju su-
Financije i porezi | 12/10

Ako se odgođena porezna imovina proteže kroz
više obračunskih razdoblja, knjigovodstveni iznos
odgođene porezne imovine treba provjeriti na svaki
datum bilance, te smanjiti knjigovodstveni iznos una-
prijed plaćenog poreza na dobit u iznosu za koji više
nije vjerojatno da će oporeziva dobit biti dostatna da
kladno HSFI-u 7 - dio koji se daje u najam i HSFI-u
6 - dio koji se koristi za obavljanje djelatnosti, te je
li pritom zadovoljena mogućnost odvojene prodaje
tih dijelova, tj. provedeno etažiranje;
 je li u trošak nabave nekretnine koja se iznajmljuje
 Financije i računovodstvo | Financije i porezi

za potrebe stanovanja uračunat PDV (najam stam- Knjiženje:

benih prostorija oslobođen je PDV-a, te se pri na- Red. Konto
Opis Iznos
bavi nekretnine za tu namjenu ne može priznati br. Duguje Potražuje
pretporez)16. Upisani kapital kod Trgovačkog suda

- upisani i uplaćeni
1.1.7. Potraživanja za upisani, a neuplaćeni 1. temeljni kapital 60.000,00 901
d.o.o.-a
kapital (07) - žiro-račun 60.000,00 1000
Upisani kapital koji još nije uplaćen
Na kontnoj skupini 07 - Potraživanja za upisani,
- upisani a neuplaćeni
a neuplaćeni kapital evidentiraju se potraživanja od 1.a kapital 40.000,00 9019
članova društva za kapital koji je upisan u Registru - potraživanje za upisani
Trgovačkog suda, ali do datuma izrade bilance nije a neuplaćeni kapital 40.000,00 070

uplaćen, bilo da se radi o temeljnom kapitalu pri osni- Smanjenje potraživanja za uplaćeni kapital

vanju društva ili o naknadnom povećanju temeljnog 2.

- potraživanje za upisani
a neuplaćeni kapital 15.000,00 070
kapitala. - žiro-račun 15.000,00 1000
Društvenim ugovorom definirano je od čega se sa- Prijenos uplaćenog kapitala
stoji temeljni kapital (novca, stvari i prava) te rokovi u - upisani i uplaćeni te-
kojima članovi društva imaju obvezu uplatiti ostatak 2.a meljni kapital d.o.o.-a 15.000,00 9010
- upisani a neuplaćeni
kapitala (u novcu) ukoliko isti nije uplaćen u cijelosti kapital 15.000,00 9019
prije upisa u sudski registar. Ukoliko je rok za uplatu Smanjenje upisanog kapitala provedeno u Trgovačkom sudu
upisanog, a neuplaćenog kapitala istekao, potrebno je - storno potraživanja za
provesti smanjenje temeljnog kapitala u Trgovačkom upisani a neuplaćeni
3.
sudu sukladno odredbama Zakona o trgovačkim druš- kapital 25.000,00 070
- smanjenje neuplaćenog
tvima.17 Članovi društva mogu donijeti i odluku da upisanog kapitala 25.000,00 9019
svoju obvezu podmiruju uplatom novca ili prijenosom
zadržane dobiti iz ranijih razdoblja.
 Primjer 7. Ispravak pogrešnog knjiženja
Provjera salda iskazanog na ovom kontu obavlja se uplaćenog kapitala
prije svega uvidom u društveni ugovor. U slučaju da
se uvidom utvrde nepravilnosti (neusklađenosti) iste je Trgovačko društvo «AM» d.o.o. ima u Trgo-
potrebno ispraviti (uskladiti). Neke od mogućih nepra- vačkom sudu upisan kapital u iznosu 30.000,00
vilnosti ispravaka istih prikazati ćemo kroz primjere. kn. Prilikom osnivanja uplaćen je kapital u iznosu
20.000,00 kn. Članovi društva sukladno društve-
nom ugovoru tijekom godine uplatili su preostali
 Primjer 6. Storno potraživanja za neuplaćeni
kapital u iznosu 10.000,00 kn. Temeljem izvatka
kapital
sa žiro-računa uplata je knjižena u korist kapita-
Trgovačko društvo «TM» d.o.o. ima u Trgovač- la. Društvo provodi ispravak pogrešnog knjiženja
kom sudu upisan kapital u iznosu 100.000,00 kn. u toku godine.
Prilikom osnivanja uplaćen je kapital u iznosu Knjiženje:
38 60.000,00 kn. Prema društvenom ugovoru rok za
Red. Konto
uplatu ostatka iznosa kapitala bio je 30.11.2010. S Opis Iznos
br. Duguje Potražuje
obzirom da je rok istekao, članovi društva donije-
Upisani kapital kod Trgovačkog suda
li su odluku da će odmah uplatiti 15.000,00 kn, a
- upisani temeljni kapital
iznos od 25.000,00 kn neće biti uplaćen te se pro- d.o.o.-a 30.000,00 901
1.
vodi smanjenje kapitala na Trgovačkom sudu. - žiro-račun 20.000,00 1000
- potraživanje za upisani
a neuplaćeni kapital 10.000,00 070

Uplaćen preostali iznos temeljnog kapitala (pogrešno knjiženje

temeljem izvatka sa ž.-r.)
2. - upisani temeljni kapital
16
čl. 11.a Zakona o PDV-u (Nar. nov., br. 47/95 – 94/09) d.o.o.-a 10.000,00 901
17
Zakon o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93 – 137/09) - žiro-račun 10.000,00 1000

Red. Konto
Opis Iznos
br. Duguje Potražuje
Ispravak knjiženja
- storno pogrešnog
knjiženja 10.000,00
3.
- zatvaranje potraživanja
za upisani a neuplaćeni
kapital 10.000,00
1.1.8. Vlastite dionice i udjeli (08)
Vlastite dionice, odnosno udjele, na kontnoj skupi-
ni u okviru aktive iskazuju obveznici primjene HSFI-a
(mali i srednji poduzetnici), dok obveznici primjene
MSFI-a vlastite dionice odnosno udjele iskazuju kao
smanjenje kapitala u pasivi bilance. U okviru dugotraj-
ne imovine mali i srednji poduzetnici iskazuju vlastite
dionice, odnosno vlastite poslovne udjele, koje namje-
ravaju držati u trezoru duže od 12 mjeseci, a u visini
troška stjecanja. Za otkupljene vlastite dionice (udje-
le) društvo je dužno ustrojiti rezerve. Kada, za koje
svrhe, koliko i na koji način trgovačko društvo može
stjecati vlastite dionice, odnosno udjele, propisano je
Zakonom o trgovačkim društvima. Više o vlastitim di-
onicama odnosno udjelima možete pročitati u članku:
Štahan, M.: Vlastite (trezorske) dionice i vlastiti po-
slovni udjeli, FIP 10/09.
Za vlastite dionice i udjele treba provjeriti:
 jesu li iskazane sukladno zahtjevima standarda:
▶ kod obveznika HSFI-a u aktivi bilance, a
▶ kod obveznika MSFI-a u pasivi kao smanjenje
kapitala;
 jesu li za kupljene vlastite dionice odnosno udjele
formirane rezerve u visini troška stjecanja;
 jesu li dionice ponuđene zaposlenicima te ukoliko
jesu po kojoj cijeni, odnosno radi li se o dohotku od
nesamostalnog rada ili dohotku od kapitala, tj. je li
plaćen porez na dohodak;
 jesu li dobici ili gubici od transakcija s vlastitim dio-
nicama iskazani na kapitalnim rezervama (isti se ne
priznaju kao prihodi/rashodi).
1.2. Kontrolno analitički postupci razreda 1
U razredu 1 evidentira se kratkoročna i kratkotrajna
imovina (novac, vrijednosni papiri, potraživanja, pla-
ćeni troškovi budućeg razdoblja i nedospjela naplata
prihoda).
Financije i porezi | Financije i računovodstvo
1.2.1. Novac u banci i blagajni (10)
Poslovne promjene u svezi s novcem tijekom godi-
ne evidentirale su se u poslovnim knjigama na osnovu
901
izvatka s računa društva otvorenih u poslovnim ban-
kama te na temelju blagajničkih izvještaja. Sukladno
tome, stanja na kontima žiro računa (100), deviznih
070
računa (103) i blagajni (102 i 105) usklađuju se na
kraju godine s posljednjim izvatkom banke sa žiro-
računa odnosno deviznog računa te stanjem u blagaj-
ničkom izvještaju i blagajni.
Vezano na konta novca u banci i blagajni potrebno
je na kraju godine:
 ukoliko se stanje na kontu žiro-računa ili deviznog
računa ne slaže sa stanjem na izvatku provjeriti da li
su proknjiženi svi izvatci po tom računu;
 ukoliko je na dan 31.12.2010. saldo žiro-računa ne-
gativan, odnosno u „dopuštenom minusu“, suklad-
no ugovoru zaključenom s poslovnom bankom o
Irena Slovinac | Pripreme za izradu financijskih izvještaja poduzetnika
okvirnom kreditu, negativan saldo treba preknjižiti
na kratkoročne obveze, konto 2533 – Obveze za pre-
koračenje na računu. Žiro-račun će u tom slučaju
na dan 31.12.2010. imati saldo 0 (nula);
 prijelazni žiro-račun, konto 1009, u pravilu na dan
31.12. nema salda.
Stanja deviznog računa, devizne blagajne i devi-
znog akreditiva na dan 31.12. iskazuju se u kunskoj
protuvrijednosti primjenom srednjeg tečaja HNB-a i
to analitički po svakoj valuti. Tečajne razlike koje se
pritom javljaju knjiže se na financijske prihode (po-
zitivna tečajna razlika) odnosno financijske rashode
(negativna tečajna razlika).
1.2.2. Kratkotrajna financijska imovina (11)
Na kontima kratkotrajne financijske imovine eviden-
tiraju se vrijednosni papiri primljeni od dužnika (čekovi,
mjenice, zadužnice) te udjeli i dionice koje se namjerava-
ju otuđiti u roku do godine dana. 39
Za primljene mjenice (konto 111) na kraju godine
treba provjeriti:
 mjenice koje su na kraju godine (2010.) poslane na
naplatu te će izvadak sa žiro-računa o njihovoj napla-
Financije i porezi | 12/10
ti stići tek sljedeće godine (2011.) treba preknjižiti na
konto 1112 – Mjenice poslane na naplatu (1139/132);
 za indosirane mjenice tijekom godine (prenijete na
vjerovnika) treba provjeriti da li je indosament pro-
knjižen (220/111).
 Financije i računovodstvo | Financije i porezi

Više o mjenicama pisali smo u članku: Zaloker, D.: Knjiženje:

Mjenica, FIP br. 11/09. Konto
Red.
Opis Iznos
Za primljene čekove građana na kraju godine treba br. Duguje Potražuje
provjeriti: Kupnja dionica (100 x 800,00 kn = 80.000,00 kn)
 odgovara li saldo čekova na kontu 110 o stanju čekova - dionice u nepovezanim
u blagajni; 1. poduzetnicima 80.000,00 1520
- naknada brokerima 1.600,00 4474
 čekove koji su na kraju godine (2010.) poslani na na- - žiro-račun 81.600,00 1000
platu te će izvadak sa žiro-računa o njihovoj naplati sti- Smanjenje fer vrijednosti dionica
ći tek sljedeće godine (2011.) treba preknjižiti na konto - vrijednosno usklađenje
1105-Čekovi građana poslani na naplatu (1105/1104). dionica u nepovezanim
2. poduzetnicima 2.000,00 159
U vezi ulaganja u dionice i udjele evidentirane na - nerealizirani rashodi
kontima 115 - Udjeli (dionice) od povezanih poduzetni- (gubici) od smanjenja
fer vrijednosti dionica 2.000,00 720
ka i 116 - Dionice i udjeli od nepovezanih poduzetnika
(sudjelujući interesi) treba provjeriti:
 jesu li prema odluci uprave iste razvrstavane u financij- 1.2.3. Potraživanja od kupaca (12)
sku imovinu čija se promjena fer vrijednosti priznaje u Za potraživanja od kupaca na kraju poslovne godi-
računu dobiti i gubitka ili u financijsku imovinu raspo- ne potrebno je:
loživu za prodaju;  uskladiti analitičko knjigovodstvo kupaca s glavnom
 jesu li transakcijski troškovi, povezani sa stjecanjem knjigom.
(kupnjom) dionica tijekom godine, koje su klasifi-
Usklađenje se provodi na sljedeći način:
cirane po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka,
▶ zbroji se promet i saldo svih konta analitičkog
priznati kao rashodi razdoblja. Naime, transakcijski
knjigovodstva kupaca i usporedi sa sintetičkim
troškovi (provizije brokerima, pristojbe, usluge od-
kontom 120. Ukoliko zbroj analitičkih konta ne
vjetnika, bankarske usluge i dr.) povezani s kupnjom
odgovara prometu i saldu sintetičkog konta treba
dionica, iskazanih po fer vrijednosti kroz račun dobiti
izvršiti kontrolu jesu li na analitičkim i sintetič-
i gubitka, ne priznaju se u trošak nabave istih;
kim kontima kupaca proknjižene sve isprave koje
 fer vrijednost dionica (udjela) na dan bilance (31.12.).
se odnose na razdoblje koje se usklađuje.
Ukoliko je došlo do promjene fer vrijednosti u odno-
su na knjigovodstvenu vrijednost (trošak stjecanja ili U slučaju kad ne postoji razlika u zbrojevima pro-
posljednju proknjiženu vrijednost) treba provjeriti je meta, knjiženja i stanja u analitičkom knjigovodstvu i
li razlika, promjena na niže, priznata kao rashod na na sintetičkom kontu kupaca knjigovodstva su uskla-
kontu 720 - Nerealizirani gubici od smanjenja fer vri- đena;
jednosti dionica i udjela18, odnosno je li promjena na  provesti usklađenja stanja s kupcima putem izvatka
više priznata kao nerealizirani dobitak na kontu 770. otvorenih stavaka (IOS-a). U nastavku dajemo primjer
IOS-a koji se šalje kupcu. IOS se obično ispostavlja u
 Primjer 8. Kupljene dionice klasificirane po fer tri primjerka: dva primjerka se šalju kupcu, a jedan
vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka ostaje pošiljaocu kao dokaz o dojavi salda. Kupac koji
40 se usuglasio s dojavljenim stanjem i otvorenim stavka-
Društvo „AM“ d.o.o. kupilo je 100 dionica ma potvrđuje oba primjerka i jedan vraća vjerovniku;
društva „TZ“ d.d. (od ukupno 10.000) po cijeni
od 800,00 kn po dionici. Plaćena je naknada bro-
keru 1.600,00 kn. Po odluci poduzetnika dionice
su klasificirane kao financijska imovina po fer
vrijednosti kroz RDG.
Jeste li obnovili
Na dan 31.12.2010. vrijednost dionica na burzi
iznosi 780,00 kn po dionici.
pretplatu na časopis
18
Nerealizirani gubitak od promjene fer vrijednosti dionica je pore-
Financije i porezi?
zno nepriznati rashod.
 Financije i porezi | Financije i računovodstvo

 Primjer 9. Usklađenja salda s kupcem pila zastara ili su ista naplaćena u toku godine a nisu
priznati prihodi;
«Antea» d.o.o.  potraživanja od ku-
10000 Zagreb Zagreb,4.1.2011. paca u inozemstvu iska-
Ilica 15 zuju se na dan 31.12. u
OIB 12345678910
Gradnja» d.o.o. kunskoj protuvrijednosti
Žiro - račun 2360000-1100397884 10000 Zagreb primjenom srednjeg teča-
Radnička 15
OIB 0324572111 ja HNB-a. Tečajne razli-
ke koje se pritom javljaju
Izvadak iz ovjerovljenih poslovnih knjiga na dan 31.12.2010. knjiže se na financijske
prihode (pozitivna tečajna
razlika) odnosno financij-
ske rashode (negativna te-
Red.
Dok.
Broj
Dat. dok.
Opis
Dat. val. Duguje Potražuje Saldo čajna razlika);
br. dokumenta dokumenta
 negativna (potražna)
1. 01 3222 30.9.2010. Izlazni račun 30.10.2010. 2.810,00* 2.810,00
salda na kontima kupaca.
2. 01 3758 15.11.2010. Izlazni račun 14.12.2010. 4.800,00 7.610,00
U praksi se često primlje-
3. 01 3062 28.12.2010. Izlazni račun 27. 1.2010. 2.200,00 9.810,00
ni predujmovi od kupaca
Saldo: 9.810,00
knjiže izravno na konto

Irena Slovinac | Pripreme za izradu financijskih izvještaja poduzetnika

* Napomena: Oznaka (*) pokraj iznosa dokumenta označava da se iznos odnosi samo na nezatvoreni 120 – Kupci umjesto na
dio. obvezu za primljeni pre-
Prema našim poslovnim knjigama na dan 31.12.2010. postoji saldo od 9.810,00 kn na
dujam (konto 230). U tom
Vaš teret. Molimo Vas da iskazana salda naših potraživanja prema Vama usporedite sa slučaju mogu se pojaviti
stanjem svojih obveza. na kraju godine potražna
Pošiljalac izvoda: salda na kontima kupaca.
_______________________ Za ista je potrebno pro-
Potvrđujemo da gore navedeni iznos predstavlja ukupne obveze prema Vama.
vjeriti:
▶ nije li roba možda is-
___________________ Potvrđujemo suglasnost otvorenih stavaka:
(mjesto i datum) ______________________________ poručena, a da nije
M.P. ispostavljen račun
(zakonski zastupnik) ili račun nije pro-
Osporavamo iskazano stanje u cijelosti – djelomično za iznos od __________ kn iz knjižen,
slijedećih razloga: _________________________________________________________. ▶ nije li možda kupac
Molimo Vas da ovjereni IOS u što kraćem roku pošaljete na fax ________ ili poštom na odustao od kupnje
gore navedenu adresu. pa primljeni pre-
dujam treba vratiti
kupcu.
 ispitati stanja sumnjivih, spornih i nenaplativih po- Ukoliko se utvrdi da je iskazani predujam istinit tre- 41
traživanja te provesti vrijednosna usklađenja istih. ba provjeriti:
Pritom, u svrhu određivanja je li riječ o porezno pri-
 je li za primljeni predujam ispostavljen račun i
znatom ili nepriznatom rashodu, posebnu pažnju
obračunan i plaćen PDV,
treba obratiti na čl. 9. Zakona o porezu na dobit i čl.
 potražni saldo treba preknjižiti na konto 230 -
33. Pravilnika o porezu na dobit. O vrijednosnom
Financije i porezi | 12/10

Obveze za primljene predujmove.

usklađenju potraživanja od kupaca pisali smo u
članku: Rakijašić, J.: Vrijednosno usklađenje potra-
živanja od kupaca, FIP br. 12/09.
 za potraživanja koja su vrijednosno usklađena u ra-
nijim razdobljima treba provjeriti je li možda nastu-
Isto tako u praksi se vrlo često kod društva koja
imaju veliki broj kupaca i velike promete dogodi da
je primljen predujam od kupca knjižen na jednu ana-
litičku karticu kupca, a račun kasnije na drugu kar-
ticu. U tom slučaju potrebno je samo saldo s jednog
 Financije i računovodstvo | Financije i porezi
analitičkog konta unutar konta 120 preknjižiti na dru-
gi analitički konto. Na primjer: Na analitičkoj kartici
120 01053 „Arko“ d.o.o. Zagreb imamo potražni saldo
u iznosu 2.300,00 kn, a na analitičkoj kartici 120 01123
„Arko“ d.o.o. Zagreb imamo dugovni saldo 2.300,00 kn.
Očito je da su za istog partnera otvorene dvije analitičke
kartice te treba provesti ispravak knjiženja te jednu od
kartica zatvoriti;.
 ispitati i analizirati starosnu strukturu potraživanja.
Na temelju podataka o potraživanjima od kupaca
(iz salda konta) treba izdvojiti dospjela, a nenapla-
ćena potraživanja:
▶ po kojima je od dana dospijeća do 31.12.2010.
prošlo više od 120 dana,
▶ za koja je nastupila zastara, a pojedinačni računi
ne prelaze iznos od 5.000,00 kn,
▶ za koja je nastupila zastara, a pojedinačni računi
prelaze iznos od 5.000,00 kn,
▶ po kojima se vode sudski sporovi,
▶ koja su prijavljena u stečajnu ili likvidacijsku
masu,
▶ za koja je postignuta nagodba s dužnikom koji
nije fizička niti povezana osoba.
Ako u poslovnim knjigama za nekog poslov-
nog partnera istovremeno stoji potraživanje od
kupca i obveza prema njemu kao dobavljaču, te
ako su obje tražbine dospjele, primjereno je izvr-
šiti međusobni prijeboj potraživanja i obveza.
Izjava o prijeboju može se dostaviti komitentu
bez traženja njegova pristanka kada su stečeni
uvjeti za prijeboj (čl. 195. i 196. Zakona o obve-
znim odnosima19).
1.2.4. Kratkoročna ulaganja i potraživanja
(skupina 15)
Na kontnoj skupini 15 iskazuju se dani kratkoročni
42 zajmovi, kratkoročna potraživanja za otplate dugoroč-
nih kredita (zajmova), potraživanja od vlasnika za više
plaćene dividende i naknade ulagačima te druga ula-
ganja i potraživanja.
Na kraju poslovne godine za potraživanja za dane
kratkoročne zajmove i kratkoročna potraživanja za
otplate dugoročnih zajmova potrebno je provjeriti sve
navedeno pod točkom 1.1.4. ovog članka za dane du-
goročne zajmove. Posebno podsjećamo da dugoročna
19
Zakon o obveznim odnosima
(Nar. nov., br. 35/05 i 41/08; u nastavku: ZOO)
potraživanja, iskazana na kontima skupine 04, koja
dospijevaju u idućih godinu dana treba preknjižiti na
kratkoročna potraživanja (konto 156).
 Isplaćeni predujmovi dobiti
Predujmovi dividendi i udjela u dobiti i potraživanja
od vlasnika za više isplaćene predujmove dividendi i
udjela u dobiti evidentiraju se na kontu 157. Istima je po-
trebno posvetiti posebnu pažnju jer se prema izmijenje-
nim odredbama Zakona o porezu na dobit od 1.7.2010.,
ukoliko istekom poreznog razdoblja ostvarena dobit nije
dostatna za pokriće isplaćenog predujma ili isti nije pod-
miren do dana podnošenja prijave poreza na dobit, razli-
ka koja je ostala nepodmirena, smatra primitkom koji se
oporezuje u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak.20
1.2.5. Potraživanja od države i drugih
institucija (160 – 165)
Najčešća provjera potraživanja od države odnosi se na
promete i stanja na kontima:
■ poreza na dodanu vrijednost (pretporeza),
■ uplaćene predujmove poreza na dobit,
■ uplaćene predujmove članarine turističkoj zajednici,
■ i druge obveze prema državi za koje poduzetnik u
toku godine uplaćuje predujmove.
Da bi se mogle provesti kontrole potraživanja od dr-
žave, iskazana u poslovnim knjigama, potrebno je od Po-
rezne uprave tražiti podatke o zaduženju i uplatama radi
usklađenja (kartice PU).
Za porez na dodanu vrijednost (pretporez) evidenti-
ran na kontima 160 treba provjeriti:
 je li pretporez po računima koji su primljeni u 2011.,
a odnose se na izvršene isporuke i obavljene usluge u
2010. knjižen u poslovnim knjigama za 2010. (Knji-
ga U-RA i glavna knjiga). Na primjer, računi za po-
trošenu struju, plin, vodu, telefonske usluge, mobilne
usluge i sl. u prosincu 2010. primljeni su od isporuči-
oca ovih usluga u 2011. i imaju datum iz 2011. (npr.
15.1.2011.). Po takvim računima poduzetnik ima pra-
vo iskoristiti pravo na pretporez za 2010. te ih treba
evidentirati u poslovnim knjigama za 2010. (PDV-K
za 2010.);
 je li pretporez po računima R-2 iz 2010. i ranije koji je
plaćen u 2011. obračunan u 2010. (PDV-K za 2010.);
 jesu li za sve dane predujmove dobavljačima – obve-
znicima PDV-a primljeni računi za predujam i da li je
20
čl. 10.a Zakona o porezu na dobit

po istima korišteno pravo na odbitak pretporeza;
 je li za sve primljene isporuke po danim predujmovi-
ma storniran pretporez korišten temeljem primljenog
računa za dani predujam, u glavnoj knjizi i U-RA za
dane predujmove;
 je li ispravno odbijen pretporez temeljem troškova re-
prezentacije, nabave i korištenja osobnih vozila. Pore-
zni obveznik ne može odbiti: 1.2.6. Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i
▶ 70% pretporeza obračunanog za obavljene mu ispo- obračunati prihodi (skupina 19)
ruke dobara i usluga koje služe za reprezentaciju,
▶ 30% pretporeza obračunanog za obavljene mu ispo-
ruke, uvoz ili najam osobnih automobila i dr. sred-
stava za osobni prijevoz te isporuka u vezi s njiho-
vim korištenjem,
▶ pretporez za nabavu osobnih automobila i dr. sred-
stava za osobni prijevoz koji se odnosi na iznos
iznad 400.000,00 kn nabavne vrijednosti po jednom
sredstvu;21
 odgovaraju li stanja na kontima pretporeza za redovne
isporuke, predujmove i uvoz pretporezu iskazanom u
PDV-K obrascu;
 odgovara li stanje na kontu pretporeza pri uvozu koji
se ne može odbiti (nije plaćen), na kontu 16030, stanju
nepodmirenih obveza za PDV prema carinarnici;
 odgovaraju li stanja na kontima pretporeza (160) za
koji su se stekli uvjeti da se može odbiti zbrojnom
iznosu u knjigama U-RA;
 odgovaraju li prometi iskazani na dugovnoj strani kon-
ta 160 zbrojnim prometima u knjigama URA za cijelu
godinu;
 jesu li u toku godine prema mjesečnim obračunima
(PDV obrascima) provedena knjiženja zatvaranja
pretporeza s mjesečnim obvezama poreza (na kontima
260) i iskazane mjesečne obveze (konto 2609) odnosno
potraživanja za više uplaćen porez (konto 1609);
 jesu li knjiženi svi povrati više uplaćenog pretporeza u
toku godine;
 odgovaraju li stanja iskazana u poslovnim knjigama
stanjima na karticama Porezne uprave;
 je li u knjigama URA točan zbroj kolona:
▶ ukupni iznos računa = neoporezivo + osnovica +
pretporez,
▶ osnovica x % PDV-a = PDV iskazan u koloni pret-
porez.
21
Navedeno se ne primjenjuje kad se radi o osobnim automobilima
i dr. sredstvima za osobni prijevoz što se koriste za obuku voza-
ča, testiranje vozila, servisnu službu, taksi službu, prijevoz umrlih,
iznajmljivanje te za daljnju prodaju.
Financije i porezi | Financije i računovodstvo
Za plaćene predujmove poreza na dobit (konto 162)
treba provjeriti:
 jesu li sve uplate predujma poreza na dobit u toku go-
dine iskazane na ovom kontu;
 odgovara li saldo na kontu 162 saldu na kartici pore-
zne uprave.
Na kontnoj skupini 19 evidentiraju se unaprijed plaće-
ni troškovi budućeg razdoblja, troškovi koji su plaćeni u
2010. a odnose se na 2011. (npr. unaprijed plaćene naja-
mnine, troškovi osiguranja, promidžbe, održavanja i dr.)
i obračunati prihodi.22
Pri provjeri stanja na ovim kontima treba se voditi na-
čelom nastanka poslovnog događaja i načelom sučeljava-
nja rashoda s prihodima.
Na kontima tzv. aktivnih vremenskih razgraničenja
Irena Slovinac | Pripreme za izradu financijskih izvještaja poduzetnika
treba provjeriti:
 jesu li stanja na ovim kontima prenesena iz 2009., a
koja se odnose na 2010., rasknjižena u 2010. na troš-
kove u razredu 4;
 jesu li troškovi koji su plaćeni u 2010. a odnose se na
buduće razdoblje (2011. i dalje) knjiženi na kontnoj
skupini 19 te jesu li iznosi koji se odnose na sljedeću
2011. preostali kao salda na ovim kontima, za prijenos
u 2011.
 Primjer 10. Troškovi budućeg razdoblja
Društvo «TM» primilo je račun za osiguranje
imovine za razdoblje rujan 2010. - kolovoz 2011. u
iznosu 30.000,00 kn:
Obračun razmjernog dijela troškova osiguranja:
Mjesečni trošak osiguranja: 30.000,00 kn : 12
mjeseci = 2.500,00 kn.
Trošak osiguranja za razdoblje rujan - prosinac
2010. = 2.500,00 x 4 = 10.000,00 kn. 43
Trošak osiguranja za razdoblje siječanj - lipanj
2011. = 2.500,00 x 8 = 20.000,00 kn.
Financije i porezi | 12/10
22
Više o plaćenim troškovima budućeg razdoblja i obračunatim pri-
hodima možete pročitati u članku: Rakijašić, J.: Vremenska razgra-
ničenja prihoda i rashoda, FIP br. 10/10.
 Financije i računovodstvo | Financije i porezi

Knjiženje:  obveze prema dobavljačima u inozemstvu iskazati

Red. Konto na dan 31.12. u kunskoj protuvrijednosti primjenom
Opis Iznos
br. Duguje Potražuje srednjeg tečaja HNB-a. Tečajne razlike koje se pritom
Knjiženje u 2010. javljaju knjiže se na financijske prihode (pozitivna te-
Primljen račun za osiguranje imovine čajna razlika) odnosno financijske rashode (negativna
- unaprijed plaćeni
tečajna razlika);
troškovi osiguranja- 20.000,00 1903  provjeriti pozitivna (dugovna) salda na kontima do-
- troškovi osiguranja za
1. bavljača. Naime, u praksi se često predujmovi dani do-
rujan-prosinac 2010. 10.000,00 4460
- obveze prema bavljačima knjiže izravno na konto 220 – Dobavljači
dobavljačima (osigura umjesto na potraživanja za dani predujam (skupina 13
vatelju) 30.000,00 220 220
za usluge, skupina 37 za sirovine i materijal, skupina 67
Knjiženje u 2011. za robu te u okviru razred 0 za dugotrajnu imovinu). U
Obračun troškova osiguranja za siječanj-kolovoz 2011. tom slučaju na kraju godine mogu se pojaviti dugovna
- troškovi osiguranja za salda na kontima dobavljača. Za ista je potrebno:
siječanj-kolovoz 2010. 20.000,00 4460
1. ▶ provjeriti je li materijal, roba i dr. možda primljeno,
- obračun unaprijed
plaćenih troškova a da nije primljen račun ili ulazni račun nije pro-
osiguranja 200.000,00 1903 knjižen ili je proknjižen pogrešno (npr. na drugog
dobavljača),
Napomena: Troškovi osiguranja i dr. troškovi ▶ ukoliko se odustalo od kupnje tražiti povrat da-
plaćeni unaprijed u pravilu se u mjesečnim iznosi- nog predujma,
ma prenose na troškove. ▶ ako se utvrdi da je iskazani predujam realan treba
ga preknjižiti na konto potraživanja za dane pre-
dujmove (skupina 13, 37, 67 ili razred 0 prema
1.3. Kontrolno analitički postupci razreda 2 pojedinom obliku dugotrajne imovine).
U razredu 2 evidentiraju se kratkoročne obveze ▶ po Isto tako u praksi se vrlo često kod društva koja ima-
izdanim kratkoročnim vrijednosnim papirima, ▶ prema ju veliki broj dobavljača i velike promete dogodi da je
dobavljačima ▶ za primljene predujmove ▶ prema pove- dani predujam dobavljaču knjižen na jednu analitičku
zanim poduzetnicima ▶ za dividende i naknade ulaga- karticu dobavljača, a račun za primljenu isporuku na
čima ▶ po zajmovima i kreditima ▶ prema državi i dr. drugu karticu. U tom slučaju potrebno je saldo s jed-
institucijama ▶ prema radnicima te ▶ odgođeno plaćanje nog analitičkog konta unutar konta 220 preknjižiti na
troškova i prihod budućeg razdoblja. drugi analitički konto. Naprimjer: Na analitičkoj karti-
Kratkoročne obveze su obveze koje dospijevaju za pod- ci 220 02053 „Trag“ d.o.o. Zagreb postoji dugovni saldo
mirenje unutar dvanaest mjeseci poslije datuma bilance u iznosu 3.200,00 kn, a na analitičkoj kartici 220 02128
(toč. 1.14. HSFI-a 1 odnosno toč. 60. MRS-a 1). „Trag“ d.o.o. Zagreb postoji potražni saldo 3.200,00 kn.
Očito je da su za istog dobavljača otvorene dvije anali-
1.3.1. Obveze prema dobavljačima (22) tičke kartice te treba provesti ispravak knjiženja te jednu
od kartica zatvoriti.
44
Unutar skupine 22 evidentiraju se obveze prema do-
bavljačima u zemlji, u inozemstvu, fizičkim osobama, ob- Ako za neke obveze prema dobavljaču koji je
ujedno i kupac postoje potraživanja za isporuke, te
veze s temelja plaćanja kreditnim karticama i dr.
ako su iste dospjele, primjereno je izvršiti međusob-
Za obveze na kontima skupine 22 potrebno je: ni prijeboj potraživanja i obveza. Izjava o prijebo-
 uskladiti analitičko knjigovodstvo dobavljača s glav- ju može se dostaviti komitentu bez traženja njegova
nom knjigom; pristanka kada su stečeni uvjeti za prijeboj.24
 provesti usklađenja stanja s dobavljačima putem
IOS-a;
 ispitati stanja sumnjivih i neplaćenih obveza, te otpisa-
23
ti (oprihodovati) zastarjele obveze i obveze po kojima O otpisu obveza pisali smo u članku: Slovinac, I.: Otpis obveza,
FIP br. 11/10
dobavljači ne iskazuju potraživanja; 23 24
čl. 195. i 196. ZOO-a
 Financije i porezi | Financije i računovodstvo

 Obveze za nefakturiranu robu i usluge (konto 224) konto obveza za primljene predujmove (konto 230);
 ako za primljene predujmove kupci više ne postoje,
Na kontu 224 knjiže se obveze za primljenu opremu,
a nastupila je opća zastara (5 godina), isti se mogu
sirovine i materijal, sitan inventar, robu i usluge, za koje
oprihodovati;
dobavljač nije ispostavio račun već samo otpremnicu, do-
 primljene predujmove koji se prenose više godina i
stavnicu ili sl. Na kraju obračunskog razdoblja ovaj konto
za koje neće biti isporuke treba vratiti kupcu (upla-
obično ima saldo za onu imovinu koja je primljena do
titelju). U suprotnom, ova salda mogu poprimiti
31.12. tekuće godine, a za koju je dobavljač ispostavio ra-
obilježje pozajmice, a tada se postavlja pitanje obra-
čun sljedeće godine.
čuna kamata.
 Primjer 11. Obveze za robu za koju nije primljen Ako je za primljeni predujam isporuka obav-
račun ljena u istom poreznom razdoblju (mjesecu,
tromjesečju) kada je primljen i predujam, isti se
Prema dostavnici dobavljača od 31.12.2010. za- može odmah knjižiti na potražnoj strani konta
primljena je roba na skladište u vrijednosti 20.000,00 120 - Kupci. Isto tako, u tom slučaju, nema potre-
kn (bez PDV-a). be ispostavljati i knjižiti račun za predujam već se
U 2011., nakon predaje financijskih izvještaja porezna obveza utvrđuje na osnovi izdanog raču-
za 2010., primljen je račun dobavljača, po dostav- na za izvršenu isporuku ili obavljenu uslugu.
nici od 31.12.2010., u iznosu 24.600,00 kn (roba
20.000,00 + PDV 4.600,00).
1.3.3. Kratkoročne financijske obveze i

Irena Slovinac | Pripreme za izradu financijskih izvještaja poduzetnika

Knjiženje: obveze za dividende (skupina 25)
Red.
Opis Iznos
Konto Na kontnoj skupini 25 evidentiraju se kratkoročne
br. Duguje Potražuje obveze po zajmovima, kreditima, s temelja leasinga,
Knjiženje u 2010. obveze za primljene depozite i jamstva, obveze za di-
Zaprimljena roba po dostavnici vidende i naknade ulagačima, kratkoročne obveze po
1. - roba u skladištu 20.000,00 660 dugoročnim kreditima i leasinzima te ostale kratko-
- obveze za nefakturiranu
224
ročne financijske obveze.
robu 20.000,00
Za zajmove, kredite, leasinge i dr. financijske ob-
Knjiženje u 2011.
veze na kraju godine treba provjeriti:
Primljen račun dobavljača
 postoje li potpisani ugovori i odgovaraju li iskaza-
-obveza prema
dobavljaču 24.600,00 220
ne obveze u poslovnim knjigama obvezama koje su
1.
- pretporez 4.600,00 1602 preuzete po tim ugovorima;
- zatvaranje obveze za  uskladiti stanja s bankama, leasing kućama i dr. fi-
nefakturiranu robu 20.000,00 224
nancijskim institucijama;
 jesu li obveze po dugoročnim zajmovima i krediti-
1.3.2. Primljeni predujmovi (23) ma koje dospijevaju u roku 12 mjeseci nakon datu-
Za primljene predujmove potrebno je provjeriti: ma bilance (u 2011.) preknjižene na ovu skupinu;
 jesu li za primljene predujmove ispostavljeni računi  jesu li proknjižene sve obveze za kamate koje se od- 45
R-1 te obračunan i plaćen PDV;25 nose na 2010. i jesu li priznate u rashode;
 ukoliko na kontima potraživanja od kupaca (skupi-  postoje li za zajmove primljene od fizičkih osoba
na 12) postoji potražni saldo isti treba preknjižiti na ugovori te je li po tim ugovorima isplaćivana kama-
ta i ako je, je li na istu prilikom isplate obračunan i
plaćen porez na dohodak od kapitala i pripadajući
Financije i porezi | 12/10

25
Za primljeni predujam primatelj predujma koji je u sustavu PDV-a
ima obvezu ispostaviti račun R-1 i na njemu iskazati PDV koji je izra-
prirez.
čunao primjenom preračunate stope (za 23% preračunata stopa izno- Za obveze za dividende i udjele u dobiti na kraju
si 18,6992% odnosno za 10% iznosi 9,0909%). Račun za primljeni godine treba provjeriti:
predujam poduzetnik (primatelj predujma) evidentira u Knjizi I-RA  postoji li za iskazane obveze odluka skupštine (dio-
za primljene predujmove. Ukoliko primatelj predujma nije u sustavu ničara odnosno udjeličara);
PDV-a nema obvezu ispostavljanja računa niti obračuna PDV-a.
 Financije i računovodstvo | Financije i porezi
 jesu li proknjižene sve isplate u toku godine;
 ako je društvo u toku 2010. godine isplaćivalo za-
držanu dobit ostvarenu u razdoblju od 1.1.2001.
do 31.12.2004. je li obračunan i plaćen porez na
dohodak od kapitala po stopi 12%26 i eventualno
pripadajući prirez;
 je li na sve isplate zadržane dobiti do 30.6.2010.
koje u jednom mjesecu prelaze iznos od 3.000,00
kn obračunan i plaćen poseban porez po stopi od
2% (za isplate u iznosu 3.000,01 kn do 6.000,00 kn),
odnosno na isplate iznad 6.000,00 kn u jednom
mjesecu do 31.10.2010. obračunan i plaćen poseban
porez po stopi od 4%.
1.3.4. Obveze za poreze, doprinose i druge
pristojbe (26)
Da bi se mogle provesti kontrole obveza za poreze,
doprinose i dr. pristojbe potrebno je od Porezne upra-
ve tražiti podatke o zaduženju i uplatama radi uskla-
đenja. Dakle, ove obveze treba uskladiti sa stanjima
iskazanim na računima Porezne uprave.
Za porez na dodanu vrijednost evidentiran na
kontima 260 treba provjeriti:
 jesu li za sve izvršene isporuke i obavljene usluge
u 2010. ispostavljeni računi, te obračunan i plaćen
PDV;
 je li za sve primljene predujmove u toku godine
obračunan i plaćen PDV, te ako su po primljenim
predujmovima izvršene isporuke u toku 2010., je li
proknjižen storno predujma u knjizi I-RA preduj-
movi kao i na kontima obveza za PDV u izdanim
računima za primljene predujmove (26001, 26011,
26021);
 odgovaraju li prometi iskazani na potražnoj strani
konta 260 zbroju poreza u knjigama IRA za cijelu
godinu;
 jesu li u toku godine, prema mjesečnim obračunima
46 (PDV obrascima), zatvorena salda obveza za PDV sa
stanjima na kontima pretporeza i iskazane mjesečne
obveze za PDV na kontu 2608 odnosno potraživanja
za više uplaćen porez na kontu 1608;
 jesu li proknjižene sve uplate PDV-a u toku godine kao
i povrati više uplaćenog pretporeza u toku godine;
 je li na usluge inozemnih poduzetnika obračunan i
plaćen PDV sukladno čl. 19. st. 2. Zakona o PDV-u
te je li pretporez priznat u obračunskom razdoblju
26
Do 30.6.2010. porez na dohodak od kapitala plaćao se po stopi 15%.
kad je uplata izvršena;
 jesu li provedena knjiženja za povrate PDV-a u put-
ničkom prometu na osnovi ovjerenog PDV-P obras-
ca od strane carinarnice;
 odgovaraju li stanja iskazana u poslovnim knjigama
stanjima na karticama Porezne uprave.
Za obveze za porez i prirez te doprinose iz i na pla-
će potrebno je provjeriti:
 potječu li otvorena stanja na kontima 2650 - Obve-
ze za doprinose na plaću, 273 - Doprinosi iz plaća,
nadnica i naknada i 274 - Porez i prirez iz plaća od
proknjiženih isplatnih lista (zaključno za plaće za
prosinac). U pravilu salda na ovim kontima trebaju
odgovarati obvezama za poreze i doprinose za plaću
za prosinac 2010. (ako se plaća za prosinac isplaćuje
u siječnju iduće godine) osim ako društvo zbog pro-
blema s likvidnošću nije redovito isplaćivalo plaće
pa postoji obveza za porez, prirez i doprinose za
plaće za više mjeseci (za koje nije isplaćena plaća i
podmirene ove obveze);
 odgovaraju li stanja iskazana u poslovnim knjigama
stanjima na računima Porezne uprave.
Konto 2620 - Obveze za porez na dobit u pravilu
ne bi trebao imati saldo prije sastavljanja PD obrasca
osim u slučaju da društvo nije podmirilo prošlogo-
dišnju obvezu (po poreznoj prijavi za 2009. ili ranije).
Za ovaj konto također treba provesti uskladu stanja s
Poreznom upravom. Konto 2620 – Obveze za porez
na dobit imati će saldo na kraju godine kada društvo
utvrdi konačnu obvezu poreza na dobit za 2010. (ali
samo ako je po poreznoj prijavi utvrđena obveza).
Za ostale poreze (poseban porez, porez po odbitku,
porez na dohodak po osnovi ugovora o djelu, autorske
honorare i dr.), doprinose po drugim dohocima, ca-
rinu, članarinu i doprinos HGK, članarine turističkoj
zajednici i dr. obveze prema državi također je potreb-
no provjeriti stanja iskazana u poslovnim knjigama te
ista usporediti sa stanjima prema evidencijama Pore-
zne uprave.
Za zakašnjela plaćanja poreznih i dr. obveza podu-
zetnik je dužan obračunati i platiti zatezne kamate te
ih proknjižiti u svojim poslovnim knjigama. Obveze za
kamate poduzetnik može evidentirati i temeljem kar-
tice Porezne uprave. Obveze za kamate za poreze i dr.
davanja također treba uskladiti s Poreznom upravom.

1.3.5. Odgođena plaćanja troškova i prihod
budućeg razdoblja (29)
Na kontnoj skupini 29 evidentira se odgođeno pla-
ćanje troškova i prihod budućeg razdoblja (npr. una-
prijed naplaćene najamnine, premije osiguranja, ško-
larine i dr.).27
Pri provjeri stanja na kontima skupine 29 treba poći
od načela nastanka poslovnog događaja i načela suče-
ljavanja rashoda s prihodima.
Na kontima skupine 29, tzv. pasivnih vremenskih
razgraničenja, na kraju godine treba provjeriti:
 postoje li salda odgođenih plaćanja troškova koja su
trebala biti „zatvorena“, odnosno treba provjeriti da
li su se u 2010. stekli uvjeti za priznavanje prihoda,
koji su u prošloj godini bili odgođeni;
 jesu li su podaci na ovim kontima proknjiženi u od-
govarajućem vremenskom razdoblju.
1.4. Kontrolno analitički postupci u
razredu 3
U razredu 3 evidentiraju se zalihe sirovine i mate-
rijala, rezervnih dijelova, sitnog inventara, ambalaže,
auto-guma te predujmovi za nabavu istih. Zalihe su
kratkotrajna imovina: ▶ u obliku materijala ili dijelo-
va koji će biti utrošeni u procesu proizvodnje ili u po-
stupku pružanja usluga ▶ koja se drži zbog prodaje u
redovnom toku poslovanja ili ▶ koja se drži u procesu
proizvodnje za navedenu prodaju.
Utvrđivanje, obračunavanje i evidentiranje zaliha
uređuje HSFI 10 - zalihe odnosno MRS 2.
Zalihe se mjere po trošku nabave ili neto utrživoj
vrijednosti, ovisno o tome što je niže (toč. 10.14 HS-
FI-a 10 i toč. 9. MRS-a 2.
Standardima dopuštene metode za mjerenje zaliha su:
■ metoda FIFO i
■ metoda prosječnog ponderiranog troška.
Za zalihe u razredu 3 potrebno je prije svega pro-
vjeriti:
 mjere li se zalihe u skladu s HSFI-om 10 odnosno
MRS-om 2, odnosno je li trošak nabave utvrđen su-
kladno ovim standardima;
 pridržava li se društvo utvrđenih računovodstvenih
politika za zalihe;
 evidentiraju li se promjene na zalihama u propisa-
27
Vidi fusnotu 22.
Financije i porezi | Financije i računovodstvo
nim evidencijama: skladišnoj evidenciji, materijal-
nom knjigovodstvu i glavnoj knjizi, a zalihe sitnog
inventara i u knjizi inventara i analitičkom knjigo-
vodstvu sitnog inventara;
 jesu li podaci u navedenim evidencijama međusobno
usklađeni;
 jesu li ispravno prenesena početna stanja u analitič-
kom knjigovodstvu i glavnoj knjizi;
 jesu li proknjižene popisne razlike;
 jesu li isknjižene zalihe materijala, sitnog inventara i
dr. koje su uništene (predane na otpad).
Pritom je važno obratiti pažnju da je porezno pri-
znat rashod samo onog materijala čijem je uništenju
bio nazočan ovlašteni djelatnik Porezne uprave od-
nosno za koju postoji kompletna vjerodostojna doku-
mentacija (odluka o uništenju, zahtjev za uviđaj Pore-
zne uprave, potvrda društva za zbrinjavanje otpada o
preuzimanju zaliha i njihovom uništenju).28
Irena Slovinac | Pripreme za izradu financijskih izvještaja poduzetnika
1.4.1. Obračun nabave (30)
HSFI 10 i MRS 2 na istovjetan način uređuju mjere-
nje troška nabave zaliha (materijala). Zalihe materijala
se početno mjere po trošku nabave.
Trošak nabave materijala uključuje:
▶ kupovnu cijenu,
▶ uvozne carine,
▶ nepovratne poreze,
▶ troškove prijevoza, rukovanje zalihama i
▶ druge troškove koji se mogu izravno pripisati
stjecanju materijala.
Troškovi nabave robe evidentiraju se na kontnoj
skupini 30 – Obračun troška nabave materijala. Kon-
ta skupine 30 su tzv. obračunska konta putem kojih se
izračunava trošak nabave materijala.
Konta skupine 30 obavezno se zatvaraju na kraju
obračunskog razdoblja (309/300, 301, 302, 303, 308)
te u pravilu na dan 31.12. nemaju saldo. Iznimno, 47
na kraju godine ova konta mogu imati saldo u slučaju
kada započeti proces nabave određenog materijala do
kraja godine nije završen.
Financije i porezi | 12/10
1.4.2. Sirovine i materijal (31)
U svezi kontne skupine 31 - Sirovine i materijal po-
trebno je, osim kontrola navedenih za zalihe u razredu
28
O otpisu zaliha pisali smo u članku: Slovinac, I.: Rashodovanje i
otpis materijalne imovine, FIP br. 5/09.
 Financije i računovodstvo | Financije i porezi
3, provjeriti i:
 jesu li za primljeni materijal sastavljene primke-kal-
kulacije i jesu li evidentirane u propisanim eviden-
cijama;
 jesu li za uporabljene zalihe (utrošene u procesu
proizvodnje, prodane ili na drugi način otuđene) is-
postavljene izdatnice, izlazni računi ili drugi izlazni
dokumenti i jesu li isti evidentirani u propisanim
evidencijama;
 jesu li ispostavljeni materijalni dokumenti potpisani
od strane odgovorne osobe kao i od osobe koja je
zalihe preuzela;
 postoje li materijalni dokumenti koji nisu proknjiženi;
 je li potrebno provesti vrijednosno usklađenje zali-
ha. Naime, prema MRS-u 2 i HSFI-u 10 zalihe mate-
rijala mjere se po trošku nabave ili po neto utrživoj
vrijednosti ovisno o tome što je niže. Iz navedene
odredbe proizlazi obveza utvrđivanja neto utržive
vrijednosti sirovina i materijala na kraju svakog
obračunskog razdoblja (poslovne godine). Ukoliko
je neto utrživa vrijednost zaliha manja od knjigo-
vodstvene vrijednosti (one po trošku nabave ili neto
utržive vrijednosti utvrđene prethodnom procje-
nom) potrebno je provesti vrijednosno usklađenje
zaliha. Pri vrijednosnom usklađenju materijala i
dr. zaliha namijenjenih proizvodnji, treba uvažiti
zahtjev iz toč. 10.37. HSFI-a 10 odnosno toč. 32.
MRS-a 2 da se ove zalihe ne otpisuju ispod troška
nabave, ako se očekuje da će gotovi proizvodi u
koje će biti ugrađene biti prodani po cijeni u visini
ili iznad troškova. Napominjemo da je vrijednosno
usklađenje zaliha porezno nepriznati rashod do
trenutka dok zalihe nisu prodane ili na drugi na-
čin uporabljene.29
1.4.3. Rezervni dijelovi, sitan inventar, auto-
gume i ambalaža (32 i 35)
48 Za kratkotrajnu imovinu iskazanu na kontnim sku-
pinama 32 i 35 potrebno je provjeriti i:
 je li pravilno razdvojena ova imovina od dugotrajne
imovine. Pri razvrstavanju imovine na kratkotrajnu
i dugotrajnu, za porezne potrebe, posebnu pažnju
treba obratiti na odredbu čl. 12. st. 3. Zakona o po-
rezu na dobit kojom je propisano da se dugotrajnom
materijalnom imovinom smatraju stvari čiji je poje-
dinačni trošak nabave veći od 3.500,00 kuna i vijek
29
čl. 10. Zakona o porezu na dobit
trajanja duži od godinu dana. Dakle, stvari čiji poje-
dinačni trošak nabave nije veći od 3.500,00 kuna i/
ili je vijek trajanja kraći od godinu dana smatraju se
kratkotrajnom imovinom;
 otpisuje li se sitan inventar u skladu s utvrđenom ra-
čunovodstvenom politikom (metodom 100%-tnog
otpisa, metodom 50%-tnog otpisa ili dr.);
 vodi li se sitan inventar koji je u potpunosti otpisan, a
i dalje je u upotrebi, u poslovnim knjigama društva;
 je li rashodovan sitan inventar koji se više ne koristi.
1.4.4. Predujmovi za zalihe (skupina 37)
Na skupini 37 evidentiraju se dani predujmovi za
nabavu sirovina i materijala i dr. kratkotrajne imovine
evidentirane u razredu 3.
Za dane predujmove za nabavu ove imovine potreb-
no je provjeriti:
 je li za dani predujam primljen račun za predujam.
Naime, po primljenom računu za dani predujam -
poduzetnik koji je obveznik PDV-a ima pravo na
odbitak pretporeza;
 je li po danim predujmovima primljen materijal ili dr.
imovina te račun za primljenu imovinu a da predu-
jam nije proknjižen na zatvaranje obveze prema do-
bavljaču i nije ispravljeno knjiženje za iskorišten pret-
porez po danom predujmu. U tom slučaju potrebno
je provesti potrebna knjiženja (ispravak knjiženja);
 je li po danim predujmovima možda primljen mate-
rijal ili dr. imovina a da nije primljen račun za istu. U
tom slučaju potrebno je od dobavljača tražiti račun;
 je li se možda odustalo od nabavke za koju je ranije
dan predujam. Ako je, treba tražiti povrat predujma
od dobavljača;
 nema li na kontima dobavljača dugovnih salda koji
se odnose na predujmove za nabavu sirovina i ma-
terijala, sitnog inventara i sl.;
 postoje li pretpostavke za vrijednosno usklađenje
danih predujmova? Ako je izvjesno da primatelj
predujma neće isporučiti dobra za koja je dan pre-
dujam, a niti će isti vratiti, potraživanja po osnovi
danih predujmova treba vrijednosno uskladiti, ot-
pisati ili utužiti.
1.5. Kontrola troškova (razred 4)
U razredu 4, u toku godine, evidentiraju se po pri-
rodnim vrstama troškovi: ▶ sirovina i materijala ▶
troškovi vanjskih usluga ▶ troškovi osoblja ▶ dugoroč-

na rezerviranja troškova i rizika ▶ amortizacija ▶ ostali
troškovi poslovanja.
Na kraju obračunskog razdoblja:
▶ troškovi koji se mogu izravno pripisati proizvod-
nji proizvoda i usluga prenose se preko konta 490
na razred 6, a
▶ troškovi koji se ne mogu izravno pripisati proi-
zvodima i uslugama i svi troškovi onih društva
koji nemaju zalihe na skupinama 60 - Proizvodnja
i 63 - Gotovi proizvodi, prenose se preko konta
471 na razred 7 (konto 700 - Troškovi koji nepo-
sredno terete prihode obračunskog razdoblja).
Na kraju obračunskog razdoblja (31.12.) konta
razreda 4 nemaju saldo, što znači da se njihova
salda ne prenose u iduću poslovnu godinu.
Dakle, salda razreda 4 ne sadrže stanja iz prethod-
nih godina.
Prije prijenosa ovih troškova na razred 6 odnosno 7
potrebno je provjeriti:
 jesu li troškovi knjiženi na temelju vjerodostojnih
knjigovodstvenih isprava;
 jesu li s konta aktivnih vremenskih razgraničenja
(skupine 19 – Unaprijed plaćeni troškovi) preneseni
troškovi koji se odnose na 2010.;
 dijele li se troškovi osobnih automobila koji služe
za prijevoz članova uprave i ostalih zaposlenika na
dio koji je porezno nepriznat – 30% i dio koji je po-
rezno priznat – 70%;
 dijele li se troškovi reprezentacije na 30% porezno
priznatih i 70% porezno nepriznatih troškova;
 jesu li pravilno razvrstani troškovi reklame, repre-
zentacije, sponzorstva, donacije i sl.;
 je li na vlastite proizvode i robu uporabljene za re-
klamu obračunan PDV;
 jesu li troškovi sitnog inventara i auto-guma prizna-
ti sukladno usvojenim računovodstvenim politikama
(npr. jednokratni otpis prilikom stavljanja u uporabu);
 jesu li troškovi za prijevoz radnika na posao i s
posla proknjiženi u bruto iznosu (s pripadajućim
PDV-om);
 postoji li za evidentirane troškove službenog puto-
vanja vjerodostojna dokumentacija (ispravno po-
punjeni putni nalozi, računi za noćenje, cestarine,
gorivo, izvješće s puta i dr.);
 postoji li za iskazane troškove korištenja privatnog
automobila u službene svrhe vjerodostojna doku-
mentacija;
 jesu li na troškove proknjiženi obračuni plaće za
Financije i porezi | Financije i računovodstvo
siječanj – prosinac 2010. Salda na kontima troškova
neto plaća, poreza i prireza, doprinosa iz i na plaće
moraju odgovarati zbroju isplatnih listi (mjesečnih
obračuna plaća);
 jesu li troškovi materijalnih prava radnika (nagra-
de, darovi, otpremnine, darovi djetetu do 15 godina)
iskazani na kontu 441 isplaćeni do propisanih neopo-
rezivih iznosa. Troškovi materijalnih prava radnika
isplaćeni iznad iznos propisanih Zakonom o porez
na dohodak30 smatraju se dohotkom od nesamostal-
nog rada – plaćom i evidentiraju se kao plaća.
Posebnu pažnju potrebno je posvetiti trošku amorti-
zacije te izvršiti sljedeće kontrole:
 je li za imovinu nabavljenu u toku godine, za pore-
zne svrhe, amortizacija obračunana od prvog dana
sljedećeg mjeseca poslije mjeseca u kojem je imovina
stavljena u uporabu;
 je li iz obračuna amortizacije isključena imovina koja
je u potpunosti amortizirana, kao i imovina koja je
Irena Slovinac | Pripreme za izradu financijskih izvještaja poduzetnika
otuđena;
 ako se amortizacija obračunava funkcionalnom ili
degresivnom metodom, ili po stopama višim od po-
rezno dopustivih, amortizaciju za potrebe sastavljanja
prijave poreza na dobit treba obračunati i linearnom
metodom, odnosno po porezno priznatim stopama.
Ako je iznos amortizacije obračunan degresivnom ili
funkcionalnom metodom veći od iznosa amortizaci-
je obračunane linearnom metodom, za iznos amorti-
zacije iznad iznosa dobivenog linearnom metodom,
kao i za iznos amortizacije obračunan po stopama vi-
šim od porezno priznatih, potrebno je uvećati pore-
znu osnovicu u PD obrascu. U tu svrhu preporučamo
da se pri knjiženju amortizacije na kontnoj skupini
43 razgraniče iznosi porezno priznate od nepriznate
amortizacije.
1.6. Kontrolno analitički postupci u
razredu 6 49
U razredu 6 iskazuju se zalihe proizvodnje, proizvo-
da i robe, te dugotrajna imovina namijenjena prodaji.
Za zalihe proizvodnje, gotovih proizvoda i robe po-
Financije i porezi | 12/10
trebno je provjeriti:
 mjere li se zalihe u skladu s HSFI-om 10 odnosno
MRS-om 2, odnosno je li trošak nabave utvrđen su-
kladno ovim standardima;
30
Zakon o porezu na dohodak
(Nar. nov., br. 177/04, 73/08 i 80/10)
 Financije i računovodstvo | Financije i porezi
 pridržava li se društvo utvrđenih računovodstvenih
politika za zalihe;
 evidentiraju li se promjene na ovim zalihama u pro-
pisanim evidencijama: skladišnoj evidenciji, rob-
nom knjigovodstvu i glavnoj knjizi;
 jesu li usklađeni podaci u skladišnoj evidenciji, ana-
litičkom knjigovodstvu i glavnoj knjizi, te u propisa-
nim evidencijama za trgovinu na malo;
 jesu li ispravno prenesena početna stanja u analitič-
kom knjigovodstvu i glavnoj knjizi;
 jesu li proknjižene popisne razlike;
 je li potrebno provesti vrijednosno usklađenje za-
liha. Naime, prema HSFI-a 10 odnosno MRS-a 2
zalihe robe mjere se po trošku nabave ili po neto
utrživoj vrijednosti ovisno o tome što je niže. Iz na-
vedene odredbe proizlazi obveza utvrđivanja neto
utržive vrijednosti zaliha na kraju svakog obračun-
skog razdoblja (poslovne godine). Ukoliko je neto
utrživa vrijednost zaliha manja od knjigovodstvene
vrijednosti (one po trošku nabave ili neto utržive
vrijednosti utvrđene prethodnom procjenom) po-
trebno je provesti vrijednosno usklađenje zaliha.
Napominjemo da je vrijednosno usklađenje zaliha
porezno nepriznati rashod do trenutka dok zalihe
nisu prodane ili na drugi način uporabljene;31
 jesu li isknjižene zalihe gotovih proizvoda i robe
koja je uništena (predana na otpad). Pritom je važ-
no obratiti pažnju da oporezivanju podliježu manj-
kovi iznad visine utvrđene odlukom Gospodarske i
Obrtničke komore (čl. 11. Pravilnika o PDV-u). Ovi
manjkovi dobara mogu se priznati ako je pri utvr-
đivanju činjeničnog stanja prisutan ovlašteni služ-
benik Porezne uprave ili ako porezni obveznik ras-
polaže odgovarajućom dokumentacijom nadležnih
tijela ili institucija o količini i vrsti preuzetih dobara
koja su dana na zbrinjavanje ili uništenje.32
1.6.1. Proizvodnja (60)
50
Ispravnost podataka na kontu proizvodnja (600) te-
melji se na ispravno utvrđenim troškovima konverzije
sukladno HSFI-u 10 odnosno MRS-u 2.
Troškovi konverzije zaliha, sukladno toč. 10.17. HS-
FI-a 10 i toč. 12. MRS-a 2, uključuju troškove izravno
povezane s jedinicama proizvodnje kao što je vrijednost
izravnih sirovina, izravnog rada i slično. Tome se pri-
31
čl. 10. st. 1. Zakona o porezu na dobit
32
Vidi fusnotu 28.
ključuju sustavno raspoređeni opći troškovi proizvod-
nje (fiksni i varijabilni) nastali preobrazbom materijala
u gotove proizvode. Fiksni opći troškovi proizvodnje su
neizravni troškovi proizvodnje koji se ne mijenjaju bez
obzira na obujam proizvodnje (amortizacija, troškovi
održavanja građevinskih objekata, opći troškovi pogo-
na i sl. Raspoređivanje fiksnih troškova proizvodnje na
troškove konverzije temelji se na normalnom kapacitetu
proizvodnje (toč. 10.18. HSFI-a 10 i toč. 13 MRS-a 2).
Neraspoređeni fiksni troškovi priznaju se kao rashod
razdoblja u kojem su nastali. Varijabilni opći troškovi
su neizravni troškovi proizvodnje koji ovise o obujmu
proizvodnje (npr. indirektni materijal i rad u pogonu).
Varijabilni opći troškovi raspoređuju se na jedinicu
proizvodnje (toč. 10.17. HSFI-a 10 i toč. 13 MRS-a 2).
Za proizvodnju u toku potrebno je, osim provjera
navedenih za zalihe iskazane u razredu 6, provjeriti i:
 je li se dosljedno primjenjivala usvojena računovod-
stvena politika;
 jesu li svi troškovi koji se uključuju u cijenu proi-
zvodnje s razreda 4 (direktni materijal, direktni rad,
te indirektni materijal i rad) preneseni na proizvod-
nju u toku;
 je li točno utvrđeno stanje proizvodnje u toku i odgo-
vara li ono podacima iz pogonskog knjigovodstva;
 jesu li utvrđeni prekomjerni utrošci materijala, rada
ili dr. proizvodnih troškova;
 je li ostvaren normalan kapacitet proizvodnje;
 je li ispravno određena cijena proizvodnje;
 usporediti podatke iz pogonskog knjigovodstva s
podacima iz glavne knjige; i dr.
1.6.2. Gotovi proizvodi (63)
Troškovi koji se odnose na dovršene proizvode tije-
kom razdoblja prenose se s konta proizvodnje u toku
(konta skupine 60) na konta gotovih proizvoda (konta
skupine 63).
Prema HSFI-u 10 i MRS-u 2, u trošak zaliha go-
tovih proizvoda treba uključiti troškove nabave, troš-
kove proizvodnje (konverzije) i druge troškove koji su
nastali dovođenjem zaliha na sadašnju lokaciju i u sa-
dašnje stanje.
Troškovi skladištenja gotovih proizvoda i troškovi
prodaje ne uključuju se u troškove proizvoda već pred-
stavljaju rashode razdoblja u kojem su nastali.
Troškovi posudbe mogu se uključiti u vrijednost
zaliha gotovih proizvoda samo kod proizvodnje proi-

zvoda za koje je potrebno dulje vrijeme (duže od 1 go-
dine) za dovođenje u stanje pogodno za prodaju (MRS
23 i toč. 10.22. HSFI-a 10).
Za obračun troškova zaliha i MRS 2 i HSFI 10 do-
zvoljavaju primjenu metode FIFO i metode prosječnog
ponderiranog troška.
Za gotove proizvode, osim prethodno navedenih
provjera za zalihe iskazane u razredu 6, na kraju obra-
čunskog razdoblja treba provjeriti i:
 jesu li za dovršene proizvode sastavljene predatnice
i da li su evidentirane u propisanim evidencijama;
 jesu li za prodane gotove proizvode (ili na drugi
način otuđene) ispostavljeni izlazni računi ili neki
drugi izlazni dokumenti i da li su isti evidentirani u
propisanim evidencijama;
 jesu li ispostavljene predatnice i računi potpisani od
strane odgovorne osobe kao i od osobe koja je pre-
uzela gotove proizvode;
 postoje li dokumenti u svezi promjene stanja ovih
zaliha koji nisu proknjiženi;
 odgovara li stanje gotovih proizvoda danih u komi-
siju stanju u poslovnim knjigama.
1.6.3. Roba (65 i 66)
Utvrđivanje, obračunavanje i evidentiranje zaliha
robe uređuje HSFI 10 odnosno MRS 2.
Zalihe robe se mjere po trošku nabave ili neto utr-
živoj vrijednosti, ovisno o tome što je niže (toč. 10.14
HSFI-a 10 i toč. 9. MRS-a 2).
Standardima dopuštene metode za mjerenje zaliha su:
■ metoda FIFO i
■ metoda prosječnog ponderiranog troška.
Osim ovih metoda, standardi dopuštaju i primjenu
metode standardnog troška ili metode trgovine na malo.
 Obračun nabave robe (65)
Trošak nabave robe uključuje:
▶ kupovnu cijenu,
▶ uvozne carine,
▶ nepovratne poreze,
▶ troškove prijevoza, rukovanje zalihama i
▶ druge troškove koji se mogu izravno pripisati
stjecanju robe.
Troškovi nabave robe evidentiraju se na kontnoj
skupini 65 – Obračun troška nabave robe. Konta sku-
pine 65 su tzv. obračunska konta putem kojih se izra-
čunava trošak nabave trgovačke robe.
Financije i porezi | Financije i računovodstvo
Konta skupine 65 obavezno se zatvaraju na kraju
obračunskog razdoblja (659 / 650, 651, 652, 653, 658)
te u pravilu na dan 31.12. nemaju saldo. Iznimno,
na kraju godine ova konta mogu imati saldo u slučaju
kada započeti proces nabave određene robe do kraja
godine nije završen.
 Roba (66)
Za robu na zalihi na kraju godine potrebno je, osim
navedenih kontrola za zalihe iskazane u razredu 6,
provjeriti i:
 vodi li se u trgovini na malo Knjiga popisa ili dr.
evidencija koja osigurava podatke propisane čl. 16.
Zakona o trgovini;
 jesu li za primljenu robu sastavljene primke ili dr.
ulazni dokumenti i da li su evidentirane u propisa-
nim evidencijama;
 jesu li za prodanu ili na drugi način otuđenu robu
ispostavljeni izlazni računi ili neki drugi izlazni do-
kumenti i da li su isti evidentirani u propisanim evi-
Irena Slovinac | Pripreme za izradu financijskih izvještaja poduzetnika
dencijama;
 ako je tijekom 2010. u trgovini na malo bilo sniženja
cijena postoje li zapisnici o sniženju cijena i jesu li
proknjiženi u propisanim evidencijama;
 jesu li ispostavljeni dokumenti potpisani od strane
odgovorne osobe kao i od osobe koja je preuzela
robu;
 postoje li robni dokumenti koji nisu proknjiženi.
1.6.4. Dugotrajna imovina namijenjena
prodaji
Ukoliko poduzetnik donese odluku o prodaji dugo-
trajne imovine, istu treba klasificirati kao namijenjenu
prodaji, pri čemu treba voditi računa da prodaja takve
imovine mora biti vrlo vjerojatna i da imovina mora
biti raspoloživa za trenutačnu prodaju.
Priznavanje i mjerenje dugotrajne imovine namije-
njene prodaji uređeno je HSFI-om 8 i MSFI-om 5. 51
Dugotrajna imovina za koju je donesena odluka o
prodaji, a koja zadovoljava zahtjeve za priznavanje kao
imovina namijenjena prodaji, treba se preknjižiti iz ra-
zreda 0 na kontnu skupinu 68 (kratkotrajna imovina).
Financije i porezi | 12/10
Na kraju razdoblja potrebno je provjeriti:
 je li imovina za koju je donesena odluka o prodaji
preknjižena s razreda 0 na kontnu skupinu 68
– Dugotrajna imovina namijenjena prodaji;
 zadovoljava li imovina klasificirana kao namijenje-
 Financije i računovodstvo | Financije i porezi
na prodaji zahtjeve za priznavanje kao namijenjena
prodaji;
 jesu li dobici odnosno gubici od prodaje dugotrajne
imovine namijenjene prodaji utvrđeni po neto na-
čelu.
Više o dugotrajnoj imovini namijenjenoj proda-
ji možete pročitati u članku: Zaloker, D.: Dugotrajna
imovina namijenjena prodaji, FIP br. 7/09.
1.7. Provjera stanja na kontima rashoda
(70-74)
Rashodi su smanjenja ekonomskih koristi kroz obra-
čunsko razdoblje u obliku odljeva ili iscrpljenja imovi-
ne ili stvaranja obveza što za posljedicu ima smanjenje
kapitala, osim onog u svezi s raspodjelom sudionicima
u kapitalu. Rashodi su uređeni HSFI-om 16 Rashodi i
HSFI-om 15 Prihodi odnosno MRS-om 18, MRS-om
17, MRS-om 11, MRS-om 8, MRS-om 21, MRS-om
20, MRS-om 28, MRS-om 29, MRS-om 39 i dr.
Rashodi se priznaju u računu dobiti i gubitka:
■ kada smanjenje budućih ekonomskih koristi pro-
izlazi iz smanjenja imovine ili povećanja obveza i
koje se može pouzdano izmjeriti;
■ na temelju izravne povezanosti između nastalih
troškova i određene stavke prihoda, što naziva-
mo sučeljavanje rashoda s prihodima;
■ kada neki izdatak ne stvara buduće ekonomske
koristi;
■ u slučaju kada je obveza nastala bez priznavanja
imovine, primjerice kada se pojavi obveza po ga-
ranciji za proizvod.
Rashodi se iskazuju prema načelu nastanka u raz-
doblju na koje se odnose, a ne u razdoblju u kojem su
plaćeni ili dospijevaju na naplatu.
1.7.1. Poslovni rashodi (70)
52
Na ovoj kontnoj skupini iskazuju se:
▶ troškovi koji neposredno terete prihode obra-
čunskog razdoblja,
▶ troškovi prodanih proizvoda,
▶ nabavna vrijednost prodane robe,
▶ vrijednosna usklađenja imovine,
▶ manjkovi,
▶ ostali poslovni rashodi.
 Troškovi koji neposredno terete prihode
obračunskog razdoblja (700)
Sa stajališta terećenja prihoda obračunskog razdo-
blja, troškovi zaliha proizvoda i usluga dijele se u dvije
skupine:
1. troškovi obračunskog razdoblja koji neposredno
terete prihode tog razdoblja,
2. troškovi koji se obračunavaju na teret zaliha na
kontima skupina 60 i 63 terete prihode obračun-
skog razdoblja u kojem su zalihe prodane.
Na konto 700 prenose se svi troškovi iz razreda 4 koji
nisu mogli biti pripisani troškovima proizvodnje dobara
i usluga (troškovi koji se ne prenose na razred 6). Ovi
troškovi prenose se preko konta 491 – Raspored troško-
va neposredno na teret ukupnog prihoda, na konto 700.
Kod proizvodnih društva važno je provjeriti da li su
troškovi razdoblja ispravno utvrđeni.
Društvo koje obavlja djelatnost trgovine ili dr. ne-
proizvodnu djelatnost sve troškove iskazane u razredu
4 prenosi na kraju godine na konto 700.
Slika 1. Shematski prikaz prijenosa troškova na teret
prihoda razdoblja
491- Raspored 700- Troškovi koji
troškova neposredno neposredno terete
na teret ukupnog prihod obračunskog
4 - Troškovi prihoda razdoblja
So 100.000
100.000 100.000
Zatvaranje konta Prijenos troškova
na kraju razdoblja koji nisu
obračunskog pripisani troškovima
razdoblja proizvoda i usluga
odnosno nisu uključeni
u nabavnu vrijednost
trgovačke robe
 Troškovi prodanih proizvoda i usluga (701)
Na ovom kontu iskazana stanja imaju samo podu-
zetnici koji obavljaju proizvodnu djelatnost. Na kontu
701 evidentiraju se troškovi proizvodnje prodanih
proizvoda i usluga u toku 2010. (701/630), neovisno o
tome kada su proizvedeni (u ovoj ili prethodnoj godi-
ni). Troškovi proizvodnje nedovršenih proizvoda i go-
tovih proizvoda koji nisu prodani predstavljaju trošak
zaliha i bilanciraju se u okviru razreda 6.
Poduzetnik koji ima promete na ovom kontu treba
provjeriti:
 jesu li za sve prodane proizvode i usluge prenese-
ni troškovi s konta 630 - Gotovi proizvodi na kon-
to 701. Kontrolu treba provesti na temelju zbroja

otpremnica, računa, zbrojih pregleda o prodaji po
prodajnim mjestima i sl.;
 ako društvo zalihe gotovih proizvoda vodi po plan-
skim cijenama da li su prilikom razduženja zaliha
uzeta u obzir odstupanja od planskih (standardnih)
cijena kako bi se na kontu 701 iskazao stvarni trošak
prodanih proizvoda;
 kod razduženja trgovine na malo za prodane gotove
proizvode treba provjeriti ispravnost obračuna mar-
že i uračunanog PDV-a, te isknjižiti pripadajuću ra-
zliku u cijeni i uračunani PDV kako bi se na kontu
701 iskazao stvarni trošak prodanih proizvoda.
 Nabavna vrijednost prodane robe (702)
Promete i stanja na ovom kontu imaju društva koja
obavljaju trgovačku i uslužnu djelatnost. U vezi s pro-
metima na ovom kontu treba provjeriti:
 jesu li za svu prodanu robu troškovi nabave priznati
u rashode. Kontrolu treba provesti na temelju zbroja
otpremnica, računa, zbrojih pregleda o prodaji po
prodajnim mjestima i sl.;
 je li trošak nabave prodane robe u tranzitu izravno
knjižen na konto 7021 – Nabavna vrijednost robe
prodane u tranzitu;
 ako društvo zalihe robe vodi po prodajnim cijenama
je li prilikom razduženja zaliha (sa kontne skupine
66) isknjižena pripadajuća razlika u cijeni kako bi se
na kontu 702 iskazao stvarni trošak nabave prodane
robe;
 ako društvo zalihe robe vodi po prodajnim cijena-
ma s PDV-om (maloprodajnim cijenama) da li je
prilikom razduženja zaliha (sa konta 663) isknji-
žena pripadajuća razlika u cijeni i uračunani PDV
kako bi se na kontu 702 iskazao stvarni trošak naba-
ve prodane robe. Pritom treba provjeriti ispravnost
obračuna marže i uračunanog PDV-a;
 ako su naknadno utvrđeni troškovi koji potječu na
osnovi prodanih zaliha robe, utvrđeni iznos treba
knjižiti na teret konta 702. Naprimjer, naknadno, po
uskladi s dobavljačem, primljen je račun za trošak
prijevoza neke robe u toku razdoblja. Ovaj račun
treba knjižiti na konto 702 kao povećanje troška na-
bave prodane robe. Da je račun primljen na vrijeme
za taj iznos bio bi uvećan trošak nabave na kontu 660
koji bi se u trenutku prodaje prenio na konto 702.
 Vrijednosno usklađenje dugotrajne materijalne i
nematerijalne imovine (703)
Vrijednosno usklađenje (smanjenje vrijednosti)
Financije i porezi | Financije i računovodstvo
provodi se u skladu s HSFI-om 5 - Nematerijalna imo-
vina, HSFI-om 6 - Dugotrajna materijalna imovina i
MRS-om 36 - Smanjenje vrijednosti imovine.
Prema odredbama toč. 5.36. HSFI-a 5, toč. 6.49.
HSFI-a 6 i toč. 9. MRS-a 36, na svaki datum bilance
treba se preispitati knjigovodstvena vrijednost imo-
vine te ako postoji pokazatelj da neka dugotrajna imo-
vina može biti umanjena poduzetnik treba procijeniti
nadoknadivi iznos imovine i provesti vrijednosno
usklađenje na nadoknadivu svotu.33
 Vrijednosno usklađivanje zaliha (704)
Na kontu 704 knjiže se vrijednosna usklađenja zali-
ha sirovina i materijala (konto 317), pričuvnih dijelova
(konto 327), ambalaže, auto guma, sitnog inventara
(konto 357), proizvodnje (konto 607), gotovih proi-
zvoda (konto 637) i robe (668). Obaveza vrijednosnog
usklađenja zaliha na kraju razdoblja proizlazi iz u toč.
10.34. - 10.36. HSFI-a 10 te toč. 28. do 33. MRS-a 2 i
toč. 36. MRS-a 11.34
Irena Slovinac | Pripreme za izradu financijskih izvještaja poduzetnika
 Otpis i ispravak vrijednosti nenaplaćenih
potraživanja (706)
Potraživanja za koja je utvrđena nesigurnost ili ne-
mogućnost naplate treba vrijednosno uskladiti ili ot-
pisati. Osnovu za vrijednosno usklađenje potraživanja
nalazimo u toč. 15.25. HSFI-a 15 u kojoj piše: „U slu-
čaju da je prihod priznat, a nastane nesigurnost napla-
te, poduzetnik će nenaplativi iznos ili iznos za koji je
prestala vjerojatnost naplate, priznati kao rashod.“ Na
sličan način ovo uređuje i MRS 18 u toč. 18. Za vrijed-
nost ispravka ili otpisa potraživanja zadužuje se konto
706 uz priznavanje konta skupine 12, 13 i 14.35
 Naknadno utvrđeni rashodi iz proteklih godina
(707)
Na ovom kontu knjiže se naknadno utvrđeni ras-
hodi (troškovi) poslovanja koji su nastali prije datuma
bilance a za koje je računovodstvo primilo dokument
53
(o nastalom poslovnom događaju) poslije datuma bi-
lance. Riječ je o rashodima za koje su računi bili iz-
gubljeni, zaboravljeni ili ih je dobavljač naknadno is-
postavio za isporuku dobara i usluga koju je izvršio u
prethodnom razdoblju i sl.
Financije i porezi | 12/10
33
Vidi fusnotu 8.
34
O vrijednosnom usklađenju zaliha možete pročitati u članku: Za-
loker, D., Vrijednosno usklađenje zaliha, FIP br. 1/10.
35
O otpisu i vrijednosnom usklađenju potraživanja možete pročitati
u članku: Rakijašić, J.: Vrijednosno usklađenje potraživanja od ku-
paca, FIP br. 12/09.
 Financije i računovodstvo | Financije i porezi
Kada je riječ o naknadno utvrđenim rashodima iz
proteklih godina potrebno je prije svega razlučiti: da
li su naknadno utvrđeni rashodi značajni ili je riječ
o manjim iznosima? Ako se radi o relativno manjim
iznosima, knjiže se na teret rashoda razdoblja. No, ako
se radi o značajnom iznosu tada se ispravak provodi
na teret zadržanih dobitaka (prenesenih gubitaka) iz
prethodnih godina, sukladno HSFI-u 3 toč. 3.31. i toč.
12.34. HSFI-a 12, odnosno toč. 42. MRS-a 8.
 Primjer 13. Naknadno utvrđeni rashodi iz
proteklih godina
U 2010. g. društvo je od dobavljača primilo
račun br. 76 od 5.10.2009. za materijal za čišće-
nje primljen u protekloj godini (2009.) u iznosu
246,00 kn (materijal 200,00 + PDV 46,00).
Knjiženje:
Konto
Red.
Opis Iznos
br. Duguje
Račun za uredski materijal primljen u 2009.
- naknadno utvrđeni
rashodi iz proteklih
1. godina 200,00 7079
- pretporez 46,00 1602
- obveze prema
dobavljačima 246,00
1.7.2. Financijski rashodi (71)
Na kontnoj skupini evidentiraju se zatezne i redov-
ne kamate, negativne tečajne razlike, troškovi diskonta
i ostali financijski rashodi.
Za knjiženja provedena na ovoj skupini potrebno je
prije svega provjeriti:
 je su li na rashode proknjižene sve ugovorene kama-
te po kreditima, leasingima, pozajmicama i sl.;
 jesu li proknjižene sve primljene zatezne kamate;
54  jesu li kamate pravilno razvrstane na redovne i zatezne;
 jesu li proknjižene sve negativne tečajne razlike iz
poslovnih odnosa s inozemnim partnerima;
 jesu li proknjižene sve tečajne razlike po prometima
na deviznim računima kao i deviznoj blagajni;
 jesu li proknjižene tečajne razlike po kreditima i dr.
financijskim obvezama;
 jesu li na ovu skupinu proknjiženi troškovi posudbe
za koje je računovodstvenim politikama utvrđeno
da se priznaju kao rashodi razdoblja;
 je li utvrđena fer vrijednost ulaganja u dionice koje
je poduzetnik razvrstao u financijsku imovinu čija
se promjena fer vrijednosti priznaje u računu dobiti
i gubitka, te je li promjena fer vrijednosti na niže
knjižena na rashode i dr.
1.7.3. Ostali - izvanredni rashodi (73)
Na kontnoj skupini 73 iskazuju se rashodi od pre-
stanka priznavanja materijalne i nematerijalne imo-
vine, financijske imovine, ulaganja u nekretnine,
dugotrajne imovine namijenjene otuđenju ostali nes-
pomenuti izvanredni rashodi.
Prema odredbama HSFI-a rashodi od prestanka
priznavanja dugotrajne imovine klasificiraju se kao
ostali - izvanredni rashodi. Ovi rashodi se iskazuju po
neto načelu.
Za razliku od HSFI-a, MRS-evi ne predviđaju po-
javu izvanrednih rashoda (toč. 85. MRS-a 1), stoga
ova skupina ima dvojaki naziv kako bi ju mogli kori-
stiti i obveznici HSFI-a i obveznici MSFI-a.
Potražuje
1.8. Provjera stanja na kontima prihoda
(75-78)
Prihod je bruto povećanje ekonomskih koristi tije-
kom obračunskog razdoblja u obliku priljeva ili po-
220
većanja imovine ili smanjenja obveza, kada ti priljevi
imaju za posljedicu povećanje kapitala, osim poveća-
nja kapitala koje se odnosi na unose od strane sudioni-
ka u kapitalu. Iznosi naplaćeni u ime trećih osoba (npr.
kod PDV-a, komisione prodaje, uvoza za tuđi račun i
sl.) ne smatraju se prihodima.
Prihodi su uređeni ponajprije HSFI-om 15 - Priho-
di i MRS-om 18 – Prihodi te ostalim standardima.
Prihodi se priznaju:
■ kada je vjerojatno da će buduće ekonomske ko-
risti pritjecati poduzetniku i kada se te koristi
mogu pouzdano izmjeriti,
■ kada su proizvodi, roba ili usluge isporučeni i
fakturirani kupcu, a mjere prema iznosu iskaza-
nom na računu koji je dogovoren s kupcem, bez
zaračunatog poreza.
Prihodi se mjere po fer vrijednosti primljene na-
knade ili potraživanja. Fakturirani kao niti naplaćeni
porez se ne uključuje u prihode već se iskazuje kao
obveza prema državi. Prihodi se iskazuju prema nače-
lu nastanka, u razdoblju na koje se odnose.

Prihodi se dijele se na:
▶ poslovne prihode,
▶ financijske prihode,
▶ nerealiziranu dobit i
▶ izvanredne – ostale prihode.
1.8.1. Poslovni prihodi (75)
Kao poslovni prihodi iskazuju se prihodi od pro-
daje proizvoda, robe i usluga, prihodi od najamnina,
viškovi, prihodi od naplaćenih otpisanih potraživanja,
prihodi iz proteklih godina te ostali poslovni prihodi.
 Prihodi od prodaje
Za poslovne prihode iskazane na kontnoj skupini 75
na kraju godine potrebno je provjeriti:
 jesu li iskazani prihodi po svim računima za ispo-
ručena dobra i usluge (zbroj porezne osnovice po
računima = prihodu od prodaje);
 je li iz prihoda od prodaje (na malo) isključena ob-
veza za PDV;
 jesu li prihodi umanjeni za moguće povrate proi-
zvoda i trgovačke robe od kupaca (ako su se prodaja
i povrat dogodili u istom obračunskom razdoblju);
 jesu li proknjižena naknadno primljena odobrenja
(popusti);
 je li kod komisione prodaje u prihod komisionara
uključena samo provizija ili dr. naknada;
 u graditeljstvu: izvođači radova i njihovi kooperan-
ti trebaju s 31.12.2010. investitorima fakturirati pri-
vremene obračunske situacije za vrijednost obav-
ljenih radova i to prema stupnju dovršenosti, a ako
to nije moguće prihod se priznaje u visini nastalih
troškova. Taj prihod treba priznati u 2010. neovi-
sno o tome je li nadzorni organ ovjerio privremenu
obračunsku situaciju ili ne.
 Prihodi iz proteklih godina (757)
Na ovom kontu knjižimo naknadno utvrđene pri-
hode (npr. neproknjiženi računi za isporučene robe i
usluge, odobrenje dobavljača koje nije bilo evidentira-
no u razdoblju na koje se odnosi i dr.).
Ukoliko po utvrđenom prihodu iz proteklih godina
postoji obveza plaćanja PDV-a (a da nije podmirena u
razdoblju kad je nastala) poduzetnik je obvezan iska-
zati ovu obvezu te osim PDV-a platiti i zateznu ka-
matu za razdoblje od kada je obveza nastala do dana
podmirenja obveze.
Kada je riječ o naknadno utvrđenim prihodima iz
Financije i porezi | Financije i računovodstvo
proteklih godina potrebno je prije svega razlučiti: da
li su naknadno utvrđeni prihodi značajni ili je riječ
o manjim iznosima? Ako se radi o relativno manjim
iznosima, knjiže se u korist prihoda. No, ukoliko bi
se radilo o značajnim iznosima, ispravak bi se proveo
na teret zadržanih dobitaka (prenesenih gubitaka) iz
prethodnih godina, sukladno HSFI-u 3 toč. 3.31. i toč.
12.34. HSFI-a 12, odnosno toč. 42. MRS-a 8.
 Primjer 14. Naknadno utvrđeni prihod iz prošle
godine
Društvo je provjerom svojih potraživanja od ku-
paca utvrdilo da u prethodnoj godini nije knjižilo
račun za izvršenu uslugu, jer se zagubio, u iznosu
1.230,00 kn (usluga 1.000,00 + PDV 230,00).
Kako iznos računa nije značajan isti će eviden-
tirati kao prihod iz proteklih godina.
Knjiženje:
Irena Slovinac | Pripreme za izradu financijskih izvještaja poduzetnika
Konto
Red.
Opis Iznos
br. Duguje Potražuje
Račun kupcu iz prethodne godine
- potraživanja od kupaca 1.230,00 120
1. - obveza za PDV* 230,00 2602
- prihodi iz proteklih
godina 1.000,00 757
* Po navedenom računu nije plaćen PDV. Društvo će isti platiti u
tekućoj godini i obračunati i platiti zateznu kamatu.
1.8.2. Financijski prihodi (76)
Financijski prihodi obuhvaćaju ugovorene i zatezne
kamate, pozitivne tečajne razlike, prihode od dividen-
di u udjela u dobiti te ostale financijske prihode.
Za financijske prihode potrebno je provjeriti:
 je li obračunata ugovorena kamata koja se odnosi na
obračunsko razdoblje (2010.);
 jesu li proknjižene sve obračunane zatezne kamate;
 jesu li kamate pravilno razvrstane na redovne i zatezne; 55
 jesu li prihodi od kamata knjiženi u razdoblju na
koje se odnose;
 jesu li proknjižene sve pozitivne tečajne razlike iz
poslovnih odnosa s inozemnim partnerima;
 jesu li proknjižene sve tečajne razlike po prometima
Financije i porezi | 12/10
na deviznim računima kao i deviznoj blagajni;
 jesu li proknjižene tečajne razlike po kreditima i dr.
financijskim obvezama;
 je li utvrđena fer vrijednost ulaganja u dionice koje
je poduzetnik razvrstao u financijsku imovinu čija
 Financije i računovodstvo | Financije i porezi
se promjena fer vrijednosti priznaje u računu dobi-
ti i gubitka, te je li promjena fer vrijednosti na više
knjižena u korist prihoda;
 je li na osnovi obavijesti dioničkog društva o steče-
nom pravu na dividendu knjižen prihod od dividen-
de (bez obzira da li je u 2010. naplaćena ili ne);
 je li provedeno knjiženje prihoda od udjela u dobit-
ku d.o.o.-a u kojem društvo ima udjele i dr.
1.8.3. Ostali - izvanredni prihodi (78)
Na kontnoj skupini 78 iskazuju se prihodi od pre-
stanka priznavanja materijalne i nematerijalne imovine,
ulaganja u nekretnine, dugotrajne imovine namijenje-
ne prodaji te ostali nespomenuti izvanredni rashodi.
Prema odredbama HSFI-a prihodi od prestanka
priznavanja dugotrajne imovine klasificiraju se kao
ostali - izvanredni rashodi. Ovi prihodi se iskazuju po
neto načelu.
Za razliku od HSFI-a, MSFI-i sve prihode tretiraju
kao redovite.
1.9. Provjera stanja u razredu 9
U razredu 9 evidentira se temeljni ili upisani kapital,
kapitalne rezerve, rezerve iz dobiti, revalorizacijske re-
zerve, zadržana dobit ili preneseni gubitak, dugoročna
rezreviranja za rizike i troškove, dugoročne obveze te
izvanbilančni zapisi.
1.9.1. Temeljni ili upisani kapital (90)
Temeljni ili upisani kapital je onaj kapital koji je
uplatio osnivač. Iznosi upisanog temeljnog kapitala u
pravilu se vode analitički za svakog pojedinog člana
odnosno dioničara.
Na kraju godine stanja iskazana na ovoj kontnoj sku-
pini treba uskladiti s:
56  podacima iz knjige poslovnih udjela;
 podacima u Društvenom ugovoru i dr.;
 ako upisani kapital nije u cijelosti uplaćen potreb-
no je kapital koji nije uplaćen iskazati odvojeno od
uplaćenog (na kontu 9009 - Upisani a neuplaćeni
kapital d.d.-a, odnosno 9019 – Upisani a neuplaćeni
kapital d.o.o.-a);
 ako stanje na kontu 900 – Upisani kapital d.d.-a, od-
nosno na kontu 901 – Upisani kapital d.o.o.-a ne od-
govara rješenju Trgovačkog suda potrebno je ispitati
razloge i ispraviti moguće pogreške.
1.9.2. Kapitalne rezerve (91)
Na ovoj skupini evidentiraju se dodatna ulaganja
dioničara ili članova društva u neupisani kapital36, te
razlike koje su proizašle iz transakcija s vlastitim dio-
nicama odnosno udjelima.
Na kraju godine za knjiženja na ovoj kontnoj skupi-
ni potrebno je provjeriti:
 je li Društvenim ugovorom utvrđena obveza članova
društva za dodatnim uplatama. Ako je takva obveza
utvrđena, a nije izvršena, članovi društva uplatu bi
trebali izvršiti do 31.12.2010.
 jesu li za otkupljene vlastite dionice i udjele formira-
ne rezerve iz dobiti i to u visini troška stjecanja;
 jesu li za prodane vlastite dionice u toku godine uki-
nute rezerve za vlastite dionice.
1.9.3. Revalorizacijske rezerve (93)
Rezultati obračunate ponovne procjene dugotrajne
materijalne i nematerijalne imovine iznad troška na-
bave, sukladno HSFI-u 5 i HSFI-u 6 odnosno MRS-u
16 i MRS-u 38, evidentiraju se na kontnoj skupini 93.
Pri provjeri stanja na ovim kontima prvo je potreb-
no utvrditi razdoblje u kojem su revalorizacijske rezer-
ve nastale:
▶ u devedesetim godinama usklađenjem vrijed-
nosti imovine s tržišnim cijenama. Učinak reva-
lorizacije u tim godinama dodavao se poreznoj
osnovici, a revalorizacija vlastitog kapitala odbi-
jala se od porezne osnovice. Ove revalorizacijske
rezerve koje se odnose na prodanu, uništenu ili
na drugi način otuđenu imovinu mogu se pre-
knjižiti u zadržani dobitak bez obračunavanja i
plaćanja poreza na dobit;
▶ 2001. i poslije. HSFI i MSFI određuju prijenos
ovih revalorizacijskih rezervi u zadržani dobitak
u trenutku realizacije (amortizacije ili otuđenja).
Prijenos ovih revalorizacijskih rezervi u zadrža-
nu dobit oporeziv je porezom na dobit, a navede-
ni iznos iskazuje se u PD obrascu kao povećanje
dobiti (čl. 39. st. 2. Pravilnika o porezu na dobit).
Za utvrđenu revalorizaciju koja se oporezuje u
nekom idućem razdoblju treba iskazati odgođe-
nu poreznu obvezu primjenjujući propisanu sto-
pu poreza na dobit (20%).37
36
Čl. 222. za d.d. odnosno čl. 406.a za d.o.o. Zakona o trgovačkim
društvima određeno je što ova društva unose u rezerve kapitala.
 Financije i porezi | Financije i računovodstvo

 Primjer 15. Revalorizacija postrojenja
Društvo je odlučilo temeljem procjene fer vri-
jednosti postrojenja povećati vrijednost imovine.
Vrijednost se povećava za 20%.
Trošak nabave postrojenja 1.000.000,00 kn.
Ispravak vrijednosti postrojenja 600.000,00 kn.
Primijenjena je metoda razmjernog povećanja
bruto knjigovodstvenog iznosa i ispravka vrijed-
nosti.
Izračun revalorizacije:
1.000.000,00 – 600.000,00 = 400.000,00 x 20%
= 80.000,00 kn
Revalorizacija bruto vrijednosti :
1.000.000,00 x 20% = 200.000,00 kn.
Revalorizacija ispravka vrijednosti :
600.000,00 x 20% = 120.000,00 kn.
Fer vrijednost imovine:
1.200.000,00 – 720.000,00 = 480.000,00 kn.
Knjiženje:
ker, D.: Revalorizacija dugotrajne materijalne imovine,
FIP br. 6/10.
1.9.4. Zadržani dobitak ili preneseni gubitak
(94)
Zadržana dobit je neraspoređena dobit prenesena
iz prethodnog razdoblja.
Preneseni gubitak je gubitak ostvaren u prethod-
nim obračunskim razdobljima. Ako je iznos gubitka
(prenesenog i/ili tekuće godine) veći od visine kapita-
la, razlika iznad ukupnog kapitala se prenosi u aktivu.
Preporučamo da se zadržana dobit ili preneseni gu-
bici na kontima skupine 94 iskazuju odvojeno prema
godinama za koje su ostvareni. Potreba za takvim iskazi-
vanjem proizlazi iz različitog poreznog tretmana. Isplata
zadržane dobiti ostvarene u razdoblju od 1.1.2001. do
31.12.2004. podliježe oporezivanju porezom na doho-
dak od kapitala (12% porez39 + prirez), a isplata dobiti

Irena Slovinac | Pripreme za izradu financijskih izvještaja poduzetnika

ostvarene do kraja 2000. i od 1.1.2005. nadalje ne pod-
Red. Konto liježe oporezivanju porezom na dohodak od kapitala.
Opis Iznos
br. Duguje Potražuje Pri isplati dobiti treba voditi računa i o sljedećem:
Revalorizacija postrojenja  dobici se mogu isplaćivati u novcu, stvarima i
- revalorizacija troška pravima;40
nabave 200.000,00 021
1.
- revalorizacija ispravka
 dobici se ne moraju isplaćivati onim redoslijedom
vrijednosti 120.000,00 029 kojim su ostvareni;
- rezultat revalorizacije 80.000,00 933  isplata dobiti ostvarene u razdoblju 2001. do 2004.
Formiranje odgođene porezne obveze38 pravnim osobama nerezidentima ne podliježe po-
- revalorizacijska rezerva 16.000,00 933
2. rezu po odbitku, dok se isplata dobiti ostvarene u
- odgođena porezna
obveza 16.000,00 978 ovom razdoblju fizičkim osobama nerezidentima
oporezuje porezom na dohodak od kapitala (12%),
Revalorizacijska rezerva nastala iz revalorizacije du- osim ako je međunarodnim ugovorom o izbjegava-
gotrajne materijalne i nematerijalne imovine prenosi nju dvostrukog oporezivanja drukčije uređeno;
se na zadržanu dobit kada je realizirana:  ako se dobit ostvarena u razdoblju 2001. do 2004.
▶ imovina je prodana ili na drugi način otuđena; upotrebljava za povećanje temeljnog kapitala ne
▶ za imovinu koju poduzetnik koristi, realizirana oporezuje se41.
revalorizacijska rezerva je razlika između amor- Nadalje, u svezi zadržane dobiti, odnosno prenesenih
tizacije zasnovane na revaloriziranom knjigovod- gubitaka, potrebno je provjeriti: 57
stvenom iznosu imovine i amortizacije zasnova-  je li dobit iz 2009. preknjižena u 2010. s konta 950 –
ne na trošku nabave. Dobit tekuće godine na konto 9400 – Zadržana dobit
Više o revalorizaciji možete pročitati u članku Zalo- nakon 1.1.2005., odnosno ako je za 2009. ostvaren gu-
bitak isti je trebalo preknjižiti s konta 959 – Gubitak
Financije i porezi | 12/10

37
toč. 12.42. HSFI-a 12 Kapital tekuće godine na konto 9410 – Preneseni gubitak;
38
Prema toč. 12.42. HSFI-a, kada je neka imovina revalorizirana, a
39
ta se revalorizacija uključuje u poreznu osnovicu u nekom idućem Do 30.6.2010./15%.
40
razdoblju, poduzetnik treba iskazati odgođenu poreznu obvezu, Isplata zadržane dobiti u obliku imovine podliježe oporezivanju
primjenjujući na tu revalorizacijsku rezervu propisanu stopu po- PDV-om, porezom na promet nekretnina i dr. Osnovica za obra-
reza na dobit. Odgođena porezna obveza iskazuje se kao smanje- čun poreza je tržišna vrijednost imovine.
41
nje revalorizacijske rezerve. Konkretno: revalorizacija 80.000,00 x Vidjeti članak: Šimunec N.: Promjena poreznog tretmana poveća-
20% PD = 16.000,00 kn. nja temeljnog kapitala iz dobiti 2001-2004. godine; FIP br. 8/09
 Financije i računovodstvo | Financije i porezi

 ako društvo ima preneseni gubitak da li je donesena Red. Konto

Opis Iznos
odluka o pokriću gubitka, te ako nije, a društvo ima br. Duguje Potražuje
mogućnost pokrića gubitka, istu treba donijeti; Prijenos obračunanog poreza na dobit na obvezu
 je li dioničko društvo pri rasporedu dobiti dio dobiti - porez na dobit 416.000,00 810
3.
rasporedilo za pokriće eventualnog gubitka, sukladno - obveza za porez na
dobit 416.000,00 262
čl. 220. i 406. ZTD-a.
Prijenos dobiti poslovne godine na kapital

4.
1.9.5. Dobit ili gubitak tekuće godine (95) - dobit nakon oporezivanja 1.564.000,00 815
- dobit tekuće godine 1.564.000,00 950

Na kontima skupine 95 iskazuje se dobit odnosno gu- Knjiženje u 2011.

bitak nakon oporezivanja ostvaren u 2010. Prijenos tekuće dobiti na zadržanu dobit (1.1.2011.)

Na kontima ove skupine na kraju godine mora po- 1. - dobit tekuće godine 1.564.000,00 950
- zadržana dobit 1.564.000,00 940
stojati saldo (osim ako je rezultat društva nula). Na koji
način će dobit 2010. biti iskorištena ili pokriven gubitak Raspodjela dobiti ostvarene u 2010.

ostvaren u 2010. ne iskazuje se u financijskim izvještajima - zadržana dobit 1.000.000,00 940

2.
- obveze za udjele u
za 2010., već u poslovnim knjigama za 2011. Dakle, upo- dobiti 1.000.000,00 2551
raba dobitka knjiži se poslije datuma bilance, u razdoblju Isplata dobiti na žiro-račun*
u kojem je donesena odluka o raspoređivanju dobiti. - zatvaranje obveze za 1.000.000,00 2551
3.
udjele u dobiti

 Primjer 16. Utvrđivanje i uporaba dobiti - žiro-račun 1.000.000,00 1000

42
* Izmijenjenim odredbama Zakona o porezu na dohodak propisa-
Društvo je za 2010. ostvarilo računovodstve- na je obveza isplate dobiti na žiro-račun (čl. 61. st. 2.).
nu dobit (razlika prihoda i rashoda) u iznosu
1.980.000,00 kn. 1.9.6. Dugoročne obveze
Obveza za porez na dobit = 1.980.000,00 x 20% =
416.000,00 kn. Dugoročne obveze su one koje dospijevaju u roku
Neto dobit tekuće godine= dužem od jedne godine. Kratkoročni dio dugoročnih
= 1.980.000,00 – 416.000,00 = 1.564.000,00 kn. obveza (koji dospijeva u idućoj godini – 2011.) prenosi
U 2011. društvo raspoređuje dobit ostvarenu u se na kratkoročne obveze.
2010.: Ispravno iskazivanje obveza prema ročnosti veoma
Skupština društva odlučila je da se dobit ostvare- je važno radi utjecaja na rezultate analitičkih postupaka,
na u 2010. rasporedi kako slijedi: utvrđivanje neto radnog kapitala i ocjenu likvidnosti.
▶ za isplatu članovima društva 1.000.000,00 kn;
Za provjeru dugoročnih obveza vrijedi sve navede-
▶ preostali dio dobiti 564.000,00 kn zadržati će se do
no za kratkoročne obveze pod toč. 1.3. ovog članka.
daljnjega kao neraspoređena dobit.
Dobit je isplaćena prema odluci u iznosu
1.9.7. Izvanbilančni zapisi (99)
1.000.000,00 kn.
Izvanbilančni zapisi u pravilu sadrže podatke o tu-
Knjiženje:
đoj imovini za koju postoji obveza čuvanja ili upora-
58
Red. Konto be, vrijednosnim papirima koji služe kao osiguranje
Opis Iznos
br. Duguje Potražuje naplate, imovini danoj ili primljenoj u zalog i dr. te o
Knjiženje u 2010. obvezama za ovu imovinu.
Prijenos prihoda i rashod Provjera stanja iskazanih na kontima izvanbilančne
- razlika prihoda i evidencije obavlja se na temelju iskaza stanja na dan
1. rashoda - dobit 1.980.000,00 795
- ostvarena dobit prije
31.12. kao što su: popisne liste za tuđu kratkotrajnu
oporezivanja 1.980.000,00 805 imovinu, knjiga izdanih i primljenih bianco mjenica,
Utvrđivanje rezultata poslovanja - dobiti bianco zadužnica, ugovora i dr. dokumenata.
- dobit prije oporezivanja 1.980.000,00 805
2.
- obračun poreza na dobit 416.000,00 810 42
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak
- dobit nakon oporezivanja 1.564.000,00 815
(Nar. nov., br. 80/10)

Knjiženje viškova i
manjkova robe kod
obveznika poreza na dobit
Poduzetnici - obveznici poreza na dobit obvezni su krajem svake
poslovne godine popisati svu imovinu i obveze. U članku autor
pojašnjava knjiženje viškova i manjkova robe u trgovini s poseb-
nim osvrtom na porezni tretman manjkova trgovačke robe.
Obveznici primjene Zakona o raču-
novodstvu1, na početku poslovanja mo-
raju popisati imovinu i obveze te navesti
njihove pojedinačne vrijednosti u količi-
nama i u novčanom iznosu.
Osim toga, poduzetnik je dužan naj-
manje jednom i to na kraju poslovne
godine popisati imovinu i obveze i s
popisanim stanjem uskladiti knjigovod-
stveno stanje.
Poduzetnik koji provodi popis imovi-
ne i obveza tijekom poslovne godine du-
žan je na kraju poslovne godine s popisa-
nim stanjem uskladiti knjigovodstveno
stanje (čl. 11. st. 1., 2. i 3. ZOR-a).
Popis imovine i obveza obavlja se i u
slučajevima promjene cijena proizvoda i
robe, statusnih promjena, otvaranja ste-
čajnog postupka ili pokretanja postupa-
ka likvidacije (čl. 11. st. 4. ZOR-a). Iste
obveze propisane su i čl. 56. st. 13. Općeg
poreznog zakona2.
Popisne liste koje se odnose na obav-
ljanje popisa imovine i obveza smatraju
se knjigovodstvenim ispravama (čl. 56.
st. 15. OPZ-a).
Svrha redovnog godišnjeg popisa
imovine i obveza sa stanjem na posljed-
1
Zakon o računovodstvu (Nar. nov., br. 109/07; u
nastavku: ZOR)
2
Opći porezni zakon (Nar. nov., br. 147/08; u na-
stavku: OPZ)
Vranar Krešimir, dipl. oec.
TEB, Zagreb
Vranar Krešimir | Knjiženje viškova i manjkova robe kod obveznika poreza na dobit
nji dan poslovne godine je prije svega
utvrđivanje stvarnog stanja i stvarne vri-
jednosti imovine i obveza s ciljem fer i
objektivnog financijskog izvještavanja.
Godišnjim popisom utvrđene inventur-
ne (popisne) razlike treba evidentirati u
poslovnim knjigama. Posebnu pozornost
treba posvetiti utvrđenim manjkovima, te
prekomjernom kalu, kvaru, lomu i raste-
pu, koji utječu na financijski rezultat.
Godišnji popis je jedna od najvaž-
nijih pripremnih radnji pri izradi go-
dišnje porezne prijave radi utvrđivanja
stvarnog stanja imovine i obveza, jer se
temeljem obavljenog popisa usklađuju
podaci iskazani u poslovnim knjigama i
evidencijama sa stvarnim stanjem.
Provođenjem inventure kontrolira se i
ispravnost provedenih knjiženja u poslov-
nim knjigama, a sve u cilju kvalitetnije pri-
preme i izrade godišnje porezne prijave.
PROČITAJTE VIŠE...
Dakle, popis imovine i obveza sa sta- 59
njem na zadnji dan poslovne godine je Računovodstvo trgovač-
prije svega postupak čiji rezultat i infor- kih društava (priruč-
macije o stanju imovine i obveza koriste nik), TEB, Zagreb
prvenstveno poreznom obvezniku.
Financije i porezi | 12/10
1. Vrijeme provođenja popisa
i radnje u svezi popisa
Godišnji popis imovine i obveza mora
se provesti krajem svake poslovne godi-
UDK 657.1
 Financije i porezi | Financije i računovodstvo
ne, tj. sa stanjem na dan 31. prosinca.
Međutim, u svakodnevnom poslovanju zbog objek-
tivnih i subjektivnih razloga često se dan popisa (31.
prosinac) razlikuje od dana kada se stvarno fizički
obavlja popis imovine i obveza. Najčešće sam dan 31.
prosinca nije i dan samog fizičkog popisa, a kod veli-
kog broja obveznika popis traje više dana i tjedana.
Zbog navedenog razloga stvarno stanje utvrđeno po-
pisom treba svesti na stanje 31.12. i to na sljedeći način:
◆ Ako je popis obavljen prije 31.12., utvrđeno stanje
popisom treba:
▶ povećati za sve ulaze - nabave do 31.12.,
▶ umanjiti za prodaje, izdavanje dobara, tj. za sve
utrške koji su se pojavili do 31.12.
◆ Ako je popis obavljen poslije 31.12., utvrđeno sta-
nje popisom treba:
▶ umanjiti za sve ulaze - nabave poslije 31.12.
▶ uvećati za sve prodaje, utroške, koji su se dogodili
poslije 31.12.
Svođenjem popisanog - stvarnog stanja imovine i
obveza na pojašnjeni način u poslovnim knjigama i evi-
dencijama iskazujemo popisano stanje na dan 31.12.
Kako bi se popis obavio što točnije, pravodobnije i
kvalitetnije, porezni obveznici trebaju obaviti i odre-
đene radnje prije početka samog obavljanja popisa
imovine i obveza.
Radnje u svezi popisa možemo podijeliti prema re-
doslijedu poslova na: pripremne radnje, utvrđivanje
stvarnog stanja od strane komisija za popis, sastavlja-
nje izvještaja o obavljenom popisu, donošenje odluke
o obavljenom popisu i sl.
Kako je predmet ovoga članka knjiženje viškova i
manjkova robe u trgovini te manjkova trgovačke robe
koji ne podliježu oporezivanju odnosno manjkova trgo-
vačke robe koji podliježu oporezivanju, u članku nećemo
potanje obrađivati ostale radnje u svezi popisa robe.3
60
2. Inventurne razlike u trgovini
Popisom robe u trgovini utvrđuje se stvarno stanje
robe poreznog obveznika koje se uspoređuje sa sta-
njem u poslovnim knjigama. Ako stanje po popisu nije
identično sa stanjem u knjigama, utvrđuju se razlike,
3
Potanje o popisu imovine i obveza te radnjama u svezi inventure
možete pročitati u dodatku časopisu Financije i porezi br. 12/08
pod nazivom: Popis imovine i obveza – inventura, te u posebnom
članku u ovom broju časopisa.
koje se iskazuju kao viškovi ili manjkovi robe.
Izvješće o obavljenom popisu imovine i obveza sa
stanjem na dan 31. prosinca poslovne godine zajed-
no s odlukom u svezi obavljenog popisa dostavlja se u
knjigovodstvo.
Zadatak knjigovodstva je da na temelju primljene cje-
lokupne dokumentacije u svezi obavljenog popisa imo-
vine i obveza, provede odgovarajuća i propisana knji-
ženja utvrđenih viškova i manjkova te ostala knjiženja
u svezi popisa (npr., rashodovanje dugotrajne imovine,
sitnog inventara, otpis potraživanja i dr.) u poslovnim
knjigama i evidencijama poreznog obveznika.
2.1. Višak robe u trgovini
Viškovi robe utvrđeni po godišnjem popisu znače
da je stvarno stanje veće od stanja iskazanog u knji-
gama i nemaju značenje za oporezivanje PDV-om.
Utvrđeni viškovi robe su prihod poreznog obveznika,
iskazuju se na kontu robe za koju su viškovi utvrđeni, a
bit će oporezivi u razdoblju u kojemu se roba isporuči
odnosno proda.
Znači da se za utvrđeni višak dugotrajne i/ili krat-
kotrajne imovine u odnosu na knjigovodstveno stanje,
knjiži zaduženje na odgovarajućem kontu imovine, a
odobrava se konto ostalih prihoda, i to u:
▶ trgovini na veliko: zadužuje se konto 660 - Roba u
skladištu, a odobrava konto 7553 - Prihodi od viš-
kova trgovačke robe,
▶ trgovini na malo: zadužuje se konto 663 - Roba u
prodavaonici, a odobrava konto 7553 - Prihodi od
viškova trgovačke robe.
Viškovi robe u trgovini obično su posljedica knjigo-
vodstvenih pogrešaka ili nepravodobnog evidentiranja
računa dobavljača.
 Primjer 1. Višak robe u trgovini na veliko
Popisom robe utvrđen je višak robe „B“ u skla-
dištu u iznosu od 1.000,00 kn.
Knjiženje:
Red. Konto
Opis Iznos
br. Duguje Potražuje
Za višak trgovačke robe u skladištu
1. - roba u skladištu 1.000,00 6600
- prihodi od viškova
trgovačke robe 1.000,00 7553
 Financije i računovodstvo | Financije i porezi

Za utvrđeni višak robe „B“ u skladištu poveća- cijska vrijednost dobara koja manjkaju. Financijski
vaju se zalihe robe u analitičkim evidencijama tj. manjak nastaje u slučajevima kad ne postoji analitič-
u robnom knjigovodstvu. ka evidencija po vrsti proizvoda ili robe, a to je kod
maloprodajnih mjesta koja se zadužuju samo financij-
 Primjer 2. Višak robe u trgovini na malo ski bez određenja po vrsti robe. Maloprodajna mjesta
Popisom robe utvrđen je višak robe „X“ u pro- zadužuju se za vrijednost robe i proizvoda u koju je
davaonici po maloprodajnoj cijeni u iznosu od uključen i PDV, što znači da je u vrijednost utvrđenog
2.000,00 kn, i to: financijskog manjka uključen i PDV.
■ višak robe po maloprodajnoj cijeni 2.000,00 kn Ako je prodajno mjesto zaduženo i s robom za koju
■ PDV u maloprodajnoj cijeni je prema propisima Hrvatske gospodarske komore5 i
(2.000,00 kn x 18,6992%) 373,98 kn Hrvatske obrtničke komore u smislu odredbe čl. 11.
■ razlika u cijeni (marža) 200,00 kn st. 2. Pravilnika o PDV-u6, utvrđen porezno dopustivi
■ nabavna vrijednost 1.426,02 kn iznos manjka s naslova kala, rasipa, kvara i loma tada
se ukupno utvrđeni manjak umanjuje za visinu pore-
Knjiženje:
zno dopuštenih manjkova.

Vranar Krešimir | Knjiženje viškova i manjkova robe kod obveznika poreza na dobit
Red. Konto
Opis Iznos
br. Duguje Potražuje Pod pojmom manjka smatra se konačno utvrđeni
Za višak trgovačke robe u prodavaonici
manjak, nakon provedenih radnji koje se sastoje od
usklađivanja knjigovodstvenog stanja, provjere jesu li
- roba u prodavaonici
na malo 2.000,00 6630 sve isprave evidentirane, je li možebitno, došlo do za-
- uračunani PDV 373,98 6640 mjene dobara pri manipulaciji i slično. Dakle, manjak
1. - razlika u cijeni robe
u prodavaonici 200,00 6693
je konačni rezultat obrade popisnih lista.
- prihodi od viškova Fizičke osobe koje su obveznici poreza na dobit i
trgovačke robe u
prodavaonici 1.426,02 7553
vode poslovne knjige po propisima o računovodstvu,
primjenjuju pravila propisana za pravne osobe.
Za utvrđeni višak robe „X“ u prodavaonici u iznosu Manjkovi trgovačke robe mogu biti rezultat kala,
od 2.000,00 kn zadužuje se i stupac 4 u Obrascu KP.4 kvara, rastepa i loma, djelovanja više sile, provalne
krađe, nesavjesnog poslovanja, izuzimanja i sl.
2.2. Manjak robe u trgovini Kod manjkova trgovačke robe potrebno je utvrditi
da li manjkovi podliježu ili ne oporezivanju PDV-om
Manjkovi utvrđeni popisom znače da je stvarno
te koga se tereti za manjak, a o čemu će ovisiti i način
stanje imovine manje od stanja koje pokazuju knjige.
knjiženja.
Manjak se ne može utvrditi samo na temelju knjigo-
vodstvenih evidencija bez obavljenog popisa. Manjak Manjkovima trgovačke robe koji ne podliježu
može biti fizički i financijski. obračunavanju PDV-om sukladno čl. 11. st. 2. i 4. Pra-
vilnika o PDV-u smatraju se:
Kod fizičkog manjka poznato je koje stvari manj-
kaju, a kod financijskog manjka to nije poznato. ▶ kalo, rastep, kvar i lom najviše do visine utvrđene
odlukom HGK, 61
Kod financijskog manjka poznata je samo finan-
▶ manjkovi nastali djelovanjem više sile, ratnih raza-
4
Sada važeći Zakon o trgovini (Nar. nov., br. 87/08 - 76/09) u čl. ranja i provalnih krađa, do visine utvrđene teme-
16. ne propisuje koje isprave i evidencije trgovac na malo mora ljem očevidnika nadležnog tijela za procjenu šteta,
voditi, već samo da trgovac mora nadležnom inspektoru i drugoj ▶ manjkovi zbog neodgovarajuće kvalitete, proteka
ovlaštenoj osobi osigurati podatke o stanju robe u prodajnom
roka trajanja, kala, rastepa, kvara i loma iznad vi-
Financije i porezi | 12/10

objektu na temelju isprava iz kojih se može spoznati poslovni do-

gađaj. Mišljenja smo da trgovac na malo i dalje može voditi Knjigu sine utvrđene odlukom HGK, ako je pri utvrđiva-
popisa (Obrazac KP) i Obrasce PKV i PKT, koji su bili propisani nju činjeničnog stanja prisutan ovlašteni službenik
Pravilnikom o obliku i načinu vođenja popisa robe u trgovini na Porezne uprave ili ako porezni obveznik raspolaže
malo (Nar. nov., br. 122/07), jer sadrže sve podatke propisane sada
važećim čl. 16. Zakona o trgovini, a i njihovo vođenje je uhodano
5
dok bi kreiranje novih isprava i evidencija trgovcu predstavljalo u nastavku: HGK
6
samo stvaranje novih nepotrebnih troškova. Pravilnik o PDV-u (Nar. nov., br. 149/09)
 Financije i računovodstvo | Financije i porezi
odgovarajućom dokumentacijom nadležnih tijela ili
institucija o količini i vrsti preuzetih dobara koja su
dana na zbrinjavanje ili uništenje.
Manjkovima trgovačke robe koji podliježu obra-
čunavanju PDV-a smatraju se:
▶ manjkovi za koje se tereti odgovorna osoba,
▶ manjkovi za koje se ne tereti odgovorna osoba, jer
se smatraju izuzimanjem,
▶ kalo, rastep, kvar i lom nastao u iznosu većem od
iznosa utvrđenog odlukom HGK,
▶ manjkovi zbog neodgovarajuće kvalitete i proteka
roka trajanja utvrđeni bez prisutnosti ovlaštenog
službenika Porezne uprave ili ako porezni obveznik
ne raspolaže odgovarajućom dokumentacijom nad-
ležnih tijela ili institucija o količini i vrsti preuzetih
dobara koja su dana na zbrinjavanje ili uništenje.
Za manjkove trgovačke robe koji podliježu obračuna-
vanju PDV-a obvezno se provodi evidentiranje i u Knji-
zi izdanih (izlaznih) računa i to u stupcima 6, 17 i 18.
2.2.1. Manjkovi trgovačke robe koji ne
podliježu oporezivanju
 Dopušteni kalo, rastep, kvar i lom
Manjkovi (gubici) nastali zbog kala, rastepa, kvara i
loma, a najviše do visine utvrđene odlukom HGK, ne
podliježu oporezivanju.
HGK za djelatnost trgovine donijela je Odluku o
dopuštenom manjku s naslova kala, rastepa, kvara i
loma na proizvodima u trgovini.7
Odlukom HGK-a utvrđuje se dopuštena visina kala,
rastepa, kvara i loma do koje se ovi rashodi knjiže kao
troškovi poslovanja i na koje se ne obračunava i ne pla-
ća PDV.
Odlukom HGK-a određeno je i sljedeće:
▶ pod rashodima proizvoda radi kala, rastepa, kvara
62 i loma razumijevaju se gubici na robi koji nastaju
kao posljedica prirodnih utjecaja ili kao posljedica
radnji koje se neophodno poduzimaju u poslovanju
proizvodima u trgovini,
▶ posljedicama prirodnih utjecaja smatraju se gubici
nastali na proizvodima zbog isušivanja, isparavanja,
skupljana, smrzavanja, topljenja i kvarenja,
7
Odluka o dopuštenom manjku s naslova kala, rastepa, kvara i
loma na proizvodima u trgovini (Nar. nov., br. 129/07); u nastav-
ku: Odluka HGK. Ostale odluke HGK-a o dopuštenom manjku
s naslova kala, rastepa, kvara i loma možete pronaći u TEB-ovom
priručniku: (TPP 2010.) o porezima.
▶ posljedicama poduzimanja neophodnih radnji u
prodaji proizvoda u trgovini smatraju se gubici na-
stali na proizvodima razbijanjem, oštećenjem, ra-
stepanjem ili mrvljenjem,
▶ kalo, rastep, kvar i lom kao oblici gubitka robe u
trgovini na veliko mogu se pojaviti kod transpor-
ta robe, kad je roba kupljena franco dobavljač te u
skladištu veleprodaje,
▶ na ime kala, rastepa, kvara i loma u trgovini na
malo utvrđuje se dopušteni normativ gubitaka izra-
žen u postocima od količine proizvoda koje su u
obračunskom razdoblju prodane,
▶ za trgovinu na veliko, kalo, rastep, kvar i lom utvr-
đuju se u iznosu od 50% utvrđenih normativa gu-
bitaka za trgovinu na malo,
▶ dopušteni normativ gubitaka u trgovini na malo
utvrđen je na temelju iskustva struke (objavljen je u
čl. 6. Odluke HGK u tablici),
▶ dopuštena visina rashoda na ime kala, rastepa, kva-
ra i loma može se utvrđivati: neposredno nakon
nastajanja pojedinog rashoda, izvanrednim popi-
som robe u prodavaonici ili skladištu prodavaonice,
redovitim popisom robe, odnosno na drugi način
utvrđen općim aktom pravne osobe,
▶ utvrđivanje rashoda obavlja komisija, odnosno
ovlaštena osoba imenovana od organa upravljanja
pravne osobe u kojoj se rashod utvrđuje,
▶ o izvršenom popisu obvezno se sastavlja zapisnik.
Napominjemo da i fizičke osobe - trgovci (obve-
znici poreza na dobit), koji su obveznici obračunava-
nja i plaćanja PDV-a prema fakturiranim isporukama,
također primjenjuju odredbe iz Odluke HGK-a.
Dakle, manjkovi nastali s naslova kala, rastepa, kva-
ra i loma u trgovini na malo utvrđuju se na temelju
dopuštenih normativa gubitaka izraženih u postocima
od količine proizvoda koje su u obračunskom razdo-
blju prodane, a u trgovinu na veliko u iznosu od 50%
utvrđenih normativa gubitaka za trgovinu na malo. O
utvrđenom manjku nastalom s naslova kala, rastepa,
kvara i loma obvezno se sastavlja zapisnik.
 Primjer 3. Dopušteni kvar robe u trgovini na
veliko
Zapisnikom o popisu robe utvrđen je kvar južnog
voća u skladištu u iznosu od 7.000,00 kn. Dopušteni
normativ gubitka za južno voće iznosi 1,50% (50%
od normativa za južno voće u trgovini na malo od
3,0%). U obračunskom razdoblju prodano je 100.000

kg južnog voća po cijeni od 8,00 kn, odnosno ukupno
je prodano južnog voća u vrijednosti od 800.000,00
kn (100.000 kg x 8,00 kn). Dopušteni normativ gu-
bitaka za južno voće iznosi 1.500 kg (100.000 kg x
1,50%), odnosno 12.000,00 kn (1.500 kg x 8,00 kn).
Kvar južnog voća u skladištu u iznosu od
7.000,00 kn nastao je i u okviru dopuštenog nor-
mativa gubitaka za južno voće te se knjiži na po-
rezno priznate rashode.
Knjiženje:
Red. Konto
Opis Iznos
br. Duguje
Za dopušteni kvar trgovačke robe u skladištu
1. - roba u skladištu 7.000,00
- porezno dopušteni
kvar robe 7.000,00 70505
Utvrđeni dopušteni kvar južnog voća u skladištu
knjiži se i u analitičkim evidencijama zaliha robe u
skladištu tj. u robnom knjigovodstvu, smanjivanjem
zaliha južnog voća.
 Primjer 4. Dopušteni lom robe u trgovini na malo
Zapisnikom o popisu robe utvrđen je lom posuđa od
keramike u prodavaonici u iznosu od 300,00 kn. Dopu-
šteni normativ gubitka za posuđe od keramike u trgovini
na malo iznosi 1,50%. Za zalihe robe u prodavaonici vodi
se i analitička evidencija zaliha. U obračunskom razdo-
blju prodano je 1000 komada posuđa od keramike po ci-
jeni od 50,00 kn, odnosno ukupno je prodano posuđa od
keramike u vrijednosti od 50.000,00 kn (1000 komada x
50,00 kn). Dopušteni normativ gubitaka za lom posuđa
od keramike iznosi 15 komada (1000 komada x 1,50%).
Maloprodajna cijena posuđa od keramike od 50,00
kn po komadu sastoji se od:
■ nabavne cijene
■ razlike u cijeni (marže)
■ PDV-a u maloprodajnoj cijeni
(40,65 kn x 23%)
■ maloprodajna cijena
Znači, da se dopušteni normativ gubitaka za lom po-
suđa od keramike priznaje u vrijednosti od 480,00 kn
(15 komada x 32,00 kn).
Lom posuđa od keramike u prodavaonici u iznosu
od 300,00 kn nastao je u okviru dopuštenog normativa
gubitaka za posuđe od keramike u trgovini na malo
te se knjiži na porezno priznate rashode za iznos na-
Financije i porezi | Financije i računovodstvo
bavne cijene. Međutim, kako je u maloprodajnoj cije-
ni od 50,00 kn sadržana i razlika u cijeni od 8,65 kn i
obračunani PDV u iznosu od 9,35 kn, potrebno je kod
smanjivanja zaliha robe u prodavaonici za dopušteni
lom posuđa od keramike u prodavaonici i sljedeće:
■ smanjiti obračunani PDV za 56,10 kn (300,00 kn x
18,6992%) i
■ smanjiti razliku u cijeni za 51,90 kn (300,00 kn –
192,00 kn - 56,10 kn).
Ukupno smanjenje zaliha robe u prodavaonici za
dopušteni lom posuđa od keramike iznosi 300,00 kn
(192,00 kn nabavna cijena + 51,90 kn razlika u cijeni +
Potražuje
56,10 kn obračunani PDV).
Knjiženje:
6600
Red. Konto
Opis Iznos
Vranar Krešimir | Knjiženje viškova i manjkova robe kod obveznika poreza na dobit
br. Duguje Potražuje
Za dopušteni lom trgovačke robe u prodavaonici
- roba u prodavaonici 6630
na malo 300,00
- uračunani PDV 56,10 6640
1.
- razlika u cijeni robe
u prodavaonici 51,90 6693
- porezno dopušteni
lom robe 192,00 70505
Za utvrđeni lom robe u prodavaonici na temelju za-
pisnika smanjuje se i zaduženje prodavaonice u stupcu
4 Obrasca KP u vrijednosti od 300,00 kn.
 Manjak nastao djelovanjem više sile
Manjkovi nastali djelovanjem više sile ne podliježu
oporezivanju sukladno čl. 11. st. 2. Pravilnika o PDV-u.
Pod manjkovima nastalim uslijed djelovanjem više sile
razumijevaju se manjkovi (štete) od elementarnih ne-
pogoda (poplava, požar, potres i dr.), ratnih razaranja
i provalnih krađa, do visine utvrđene temeljem oče-
vidnika nadležnog tijela za procjenu šteta.
32,00 kn Manjkove (štete) nastale zbog elementarne štete i
8,65 kn ratnih razaranja utvrđuju komisije za procjenu štete,
63
a manjak nastao zbog provalne krađe utvrđuju organi
9,35 kn policijske uprave. Na temelju zapisnika (očevidnika)
50,00 kn nadležnih tijela o manjku (šteti) nastalom djelovanjem
više sile u trgovini na veliko porezni obveznik razdu-
žuje zalihe trgovačke robe i tereti rashode za manjkove
Financije i porezi | 12/10
robe nastale djelovanjem više sile.
Ako je do manjka nastalog djelovanjem više sile
došlo u trgovini na malo, na temelju očevidnika nad-
ležnog tijela za procjenu šteta, potrebno je iz utvrđenog
manjka za prodajno mjesto isključiti uračunani PDV i
uračunanu razliku u cijeni, a s preostalom vrijednosti
 Financije i računovodstvo | Financije i porezi

robe terete se rashodi poslovanja. Za utvrđeni manjak robe u prodavaonici na temelju

Nastali rashodi zbog manjkova (šteta) uslijed djelova- zapisnika policije smanjuje se i zaduženje prodavaonice
nja više sile smatraju se porezno priznatim rashodom. u stupcu 4 Obrasca KP u vrijednosti od 90.000,00 kn.
 Neodgovarajuća kvaliteta i protek roka trajanja
 Primjer 5. Manjak robe u trgovini na veliko zbog
Manjkovi dobara zbog neodgovarajuće kvalitete, pro-
više sile
teka roka trajanja, kala, rastepa, kvara i loma iznad visi-
Komisija za procjenu štete utvrdila je očevidnikom da ne utvrđene Odlukom HGK-a, mogu se priznati, ako
je na veleprodajnom skladištu uništena roba u vrijednosti je pri utvrđivanju činjeničnog stanja prisutan ovlašteni
od 10.000,00 kn zbog elementarne nepogode - poplave. službenik Porezne uprave ili ako porezni obveznik ras-
polaže odgovarajućom dokumentacijom nadležnih tijela
Knjiženje :
ili institucija o količini i vrsti preuzetih dobara koja su
Red. Konto
Opis Iznos dana na zbrinjavanje ili uništenje (čl. 11. st. 4. Pravilnika
br. Duguje Potražuje
o PDV-u). Shodno navedenom, porezni obveznik treba
Za uništenu trgovačku robu u skladištu zbog poplave na
temelju očevidnika
pismeno obavijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave
1. - roba u skladištu 10.000,00 6600
o otpisu dobara zbog neodgovarajuće kvalitete, proteka
- manjkovi trgovačke roka trajanja, te kala, rastepa, kvara i loma iznad visine
robe – viša sila 10.000,00 70505 utvrđene Odlukom HGK i tražiti da pri utvrđivanju činje-
Za utvrđenu uništenu robe u skladištu zbog elemen- ničnog stanja bude prisutan ovlašteni službenik Porezne
tarne nepogode provodi se i knjiženje smanjenja zaliha uprave, kako bi se ovi manjkovi dobara porezno priznali.
u robnom knjigovodstvu. Kako postupiti ako utvrđivanju činjeničnog stanja
nije prisutan ovlašteni službenik Porezne uprave?
 Primjer 6. Manjak robe u trgovini na malo zbog Ako utvrđivanju činjeničnog stanja nije prisutan
provalne krađe ovlašteni službenik Porezne uprave, porezni obveznik
treba raspolagati odgovarajućom dokumentacijom nad-
U prodavaonici se dogodila provalna krađa, zapisnikom ležnih tijela ili institucija o količini i vrsti preuzetih do-
policije utvrđen je manjak robe u iznosu od 90.000,00 kn. bara koja su dana na zbrinjavanje ili uništenje, kako bi
Manjak je utvrđen uspoređivanjem zatečene vrijednosti se mogli porezno priznati manjkovi dobara zbog neod-
robe, koja je popisana nakon krađe u prodavaonici, i vri- govarajuće kvalitete, proteka roka trajanja, kala, rastepa,
jednosti robe kojom je prodavaonica zadužena na temelju kvara i loma iznad visine utvrđene Odlukom HGK-a.
dokumentacije i stupca 4 Obrasca KP.
Odgovarajuća dokumentacija drugih nadležnih ti-
Manjak robe nastao zbog provalne krađe u vrijedno- jela može biti npr. zapisnik Državnog inspektorata -
sti od 90.000,00 kn sastoji se od sljedećih stavaka: Tržišna inspekcije, zapisnik sanitarna inspekcije, zapi-
■ manjak robe po maloprodajnoj cijeni 90.000,00 kn snik veterinarske inspekcije, pisani dokaz o odvoženju
■ PDV u maloprodajnoj cijeni dobara na uništenje ili zbrinjavanje i dr.) kao dokaz o
(90.000,00 kn x 18,6992%) 16.829,28 kn tome da je roba neodgovarajuće kvalitete ili da joj je
■ razlika u cijeni (marža) 9.000,00 kn protekao rok trajanja, odnosno da je uništena.
64 ■ nabavna vrijednost 64.170,72 kn Ako nema dokaza da je roba neodgovarajuće kvali-
Knjiženje: tete uništena, ne mogu se primijeniti odredbe čl. 11. st.
Red. Konto 4. Pravilnika o PDV-u.
Opis Iznos
br. Duguje Potražuje Zaključujemo, ako pri utvrđivanju činjeničnog sta-
Za manjak trgovačke robe u prodavaonici zbog provalne nja nije prisutan ovlašteni službenik Porezne uprave ili
krađe temeljem zapisnika policije ne postoji odgovarajuća dokumentacija drugih nadlež-
- roba u prodavaonici na nih tijela za robu neodgovarajuće kvalitete ili kojoj je
malo 90.000,00 6630
1. - uračunani PDV 16.829,24 6640 protekao rok trajanja, odnosno utvrđeni manjak zbog
- razlika u cijeni robe u kala, rastepa, kvara i loma iznad visine utvrđene Odlu-
prodavaonici 9.000,00 6693
- manjak robe u prodava-
kom HGK-a, mora se obračunati PDV.
onici – provalna krađa 64.170,72 70505
 Financije i porezi | Financije i računovodstvo

 Primjer 7. Otpis robe u trgovini na veliko zbog Za utvrđeni otpis robe u prodavaonici zbog proteka
proteka roka uporabe roka uporabe na temelju zapisnika Državnog inspekto-
rata, smanjuje se i zaduženje prodavaonice u stupcu 4
Popisom robe u veleprodajnom skladištu utvrđeno Obrasca KP u vrijednosti od 19.458,88 kn.
je da je robi u vrijednosti od 20.000,00 kn protekao rok
uporabe. Pozvana je Porezna uprava koja je zapisnikom Dobro je podsjetiti se!
utvrdila da je robi prošao rok uporabe i da istu treba
uništiti. ▶ Manjak se ne može utvrditi samo
na temelju knjigovodstvenih evi-
Knjiženje: dencija bez obavljenog popisa.
Red. Konto
Opis Iznos ▶ Za utvrđeni višak robe u pro-
br. Duguje Potražuje davaonici zadužuje se i stupac 4 u
Za otpis trgovačke robe u skladištu zbog proteka roka Obrascu KP.
uporabe na temelju zapisnika
▶ Nastali rashodi zbog manjkova
- roba u skladištu 20.000,00 6600 (šteta) uslijed djelovanja više sile
1. - manjkovi trgovačke smatraju se porezno priznatim rashodom.
robe – protek roka
uporabe (porezno ▶ Manjkovi dobara zbog neodgovarajuće kvalitete, pro-

Vranar Krešimir | Knjiženje viškova i manjkova robe kod obveznika poreza na dobit
priznati) 20.000,00 70505 teka roka trajanja, kala, rastepa, kvara i loma iznad visi-
ne utvrđene Odlukom HGK, mogu se priznati, ako je pri
Za robu u skladištu kojoj je protekao rok uporabe, utvrđivanju činjeničnog stanja prisutan ovlašteni službe-
a što je utvrđeno i od ovlaštenog službenika Porezne nik Porezne uprave.
uprave, provodi se i knjiženje u analitičkim evidenci- ▶ Poreznoj upravi može se predočiti i odgovarajuća do-
jama smanjenjem zaliha robe u skladištu tj. u robnom kumentacija drugih nadležnih tijela kao dokaz o tome da
knjigovodstvu. je roba neodgovarajuće kvalitete ili da joj je protekao rok
trajanja, odnosno da je uništena.
 Primjer 8. Manjak robe u trgovini na malo zbog ▶ Ako se za utvrđeni manjak robe ne tereti odgovorna
proteka roka uporabe osoba, osnovica za obračun PDV-a jest tržišna cijena robe
(manjka).
Popisom je utvrđeno, da je robi u prodavaonici u ▶ Kada se za manjak imovine donese odluka nadzornog
vrijednosti 19.458,88 kn protekao rok uporabe. Nad- odbora, upravnog odbora ili skupštine trgovačkog društva
ležna inspekcija Državnog inspektorata zapisnikom je da se ne tereti odgovorna osoba, jer se nije mogla utvrditi,
utvrdila da je robi protekao rok uporabe i dala je nalog već da manjak ide na teret trgovačkog društva u kojem je
za uništenje robe. Roba je odvezena na uništenje. utvrđen, uvećava se porezna osnovica u PD obrascu.
Maloprodajna vrijednost robe od 19.458,88 kn kojoj
je protekao rok uporabe sastoji se od sljedećih stavaka: 2.2.2. Manjkovi trgovačke robe koji
■ nabavna cijena 11.820,22 kn podliježu oporezivanju
■ razlika u cijeni (marža) 4.000,00 kn
■ PDV u maloprodajnoj cijeni (19.458,88 kn x  Manjak na teret odgovorne osobe
18,6992%) 3.638,66 kn
Ako se za utvrđeni manjak robe tereti odgovorna
■ maloprodajna vrijednost 19.458,88 kn osoba, takav manjak smatra se prodajom - isporukom 65
Knjiženje: dobra odgovornoj osobi - radniku. Osnovica za obra-
Red. Konto čun PDV-a u slučaju isporuke dobara radnicima je tr-
Opis Iznos
br. Duguje Potražuje žišna cijena dobra. Tržišnom cijenom u smislu odredbe
Za otpis robe u prodavaonici zbog proteka roka uporabe čl. 8. st. 6. Zakona o PDV-u8 kod isporuka dobara sma-
na temelju zapisnika tra se cijena nove nabave odnosno neto nabavna cijena
Financije i porezi | 12/10

- roba u prodavaonici uvećana za zavisne troškove nove nabave kada se radi o

na malo 19.458,88 6630
- uračunani PDV 3.638,66 6640 izuzimanju odnosno isporuci dobara koja su kupljena
1.
- razlika u cijeni (čl. 54. st. 5. Pravilnika o PDV-u).
robe u prodavaonici 4.000,00 6693
- manjak robe u pro- Za utvrđeni manjak robe za koji se tereti odgovorna
davaonici – protek
8
roka uporabe 11.820,22 70505 Zakon o PDV-u (Nar. nov., br. 47/95 - 94/09)
 Financije i računovodstvo | Financije i porezi

osoba u poslovnim knjigama knjiže se i potraživanja  Primjer 10. Manjak robe u trgovini na malo na
od radnika u korist prihoda. teret odgovorne osobe
 Primjer 9. Manjak robe u trgovini na veliko na Popisom robe na dan 31. prosinca utvrđen je manjak
teret odgovorne osobe robe u maloprodaji u iznosu od 200.000,00 kn. Za proda-
vaonicu u kojoj je utvrđen manjak vodi se i analitička evi-
Popisom robe u veleprodajnom skladištu utvrđen je dencija zaliha robe i raspolaže se s podacima o prodanim
manjak robe u vrijednosti od 5.000,00 kn. Za utvrđeni količinama robe. Na temelju postotka dopuštenog rasho-
manjak tereti se odgovorna osoba - skladištar. Kako se da s naslova kala, kvara, rastepa i loma za pojedinu robu
cijena nove nabave robe za koju je utvrđen manjak nije propisanih Odlukom HGK, utvrđeno je da oporezivanju
mijenjala, PDV se obračunava na 5.000,00 kn, te iznosi ne podliježe kalo, kvar, rastep i lom u iznosu od 80.000,00
1.150,00 kn (5.000,00 x 23%). kn. Obračunani PDV u manjku robe od 200.000,00 kn
Knjiženje: iznosi 37.398,40 kn (200.000,00 x 18,6992%, jer se u pro-
davaonici prodaje samo roba koja se oporezuje s 23%), a
Red. Konto
Opis Iznos razlika u cijeni iznosi 28.667,20 kn.
br. Duguje Potražuje

Razduženje skladišta za manjak trgovačke robe

Za iznos manjka od 120.000,00 kn (200.000,00 kn
- roba u skladištu 5.000,00 6600
– 80.000,00 kn), koji podliježe oporezivanju PDV-om,
- nabavna vrijednost tereti se odgovorna osoba - poslovođa prodavaonice.
1. prodane robe - man- Vrijednost manjka od 120.000,00 kn sastoji se od slje-
jak trgovačke robe
na teret odgovorne
dećih stavaka:
osobe 5.000,00 7020 ■ nabavna cijena 80.318,32 kn
Za potraživanje od odgovorne osobe za manjak ■ razlika u cijeni 17.242,64 kn
trgovačke robe u skladištu
■ PDV (97.560,96 x 23%) 22.439,04 kn
- potraživanje za
manjkove 6.150,00 1667 Zbog porasta nabavnih cijena, utvrđena je nova tr-
2.
- prihodi od manjkova žišna cijena nabave:
na teret odgovornih
osoba 5.000,00 7592 ■ nabavna cijena 98.360,64 kn
- PDV po stopi od 23% 1.150,00 2602 ■ PDV (98.360,64 x 23%) 22.622,95 kn
■ tržišna cijena 120.983,59 kn
Ako odgovorna osoba dragovoljno ne podmiri iznos
manjka, naplata potraživanja od odgovorne osobe mo- Knjiženje:

rat će se ostvariti sudskom tužbom. Red. Konto

Opis Iznos
Naime, skrećemo pozornost da poslovni subjekt br. Duguje Potražuje

- poslodavac ne smije bez suglasnosti radnika svoje Razduženje prodavaonice za manjak robe
potraživanje prema radniku naplatiti uskratom ispla- - roba u prodavaonici
te plaće ili nekoga njezinoga dijela, odnosno uskratom na malo 200.000,00 6630
- uračunani PDV 37.398,40 6640
isplate naknade plaće ili dijela naknade plaće (čl. 88. - razlika u cijeni robe
Zakona o radu9). u prodavaonici 28.667,20 6693
- nabavna vrijednost
Iznimno, plaća se može prisilno ustegnuti sukladno 1.
66 prodane robe - man-
odredbama Ovršnog zakona10. jak trgovačke robe
na teret odgovorne
Za manjak robe u skladištu za koji se tereti odgo- osobe 80.318,32 7020
vorna osoba, provodi se razduženje robe u analitičkim - manjak - dopušteni
kalo, rastep, kvar
evidencijama zaliha robe u skladištu tj. u robnom knji- i lom 53.616,08 70505
govodstvu.
Za potraživanje od odgovorne osobe za manjak u pro-
davaonici
- potraživanje za
2. manjkove 120.983,59 1667
- prihodi od manjkova
9
Zakon o radu (Nar. nov., br. 149/09) od odgovornih osoba 98.360,64 7592
10 - PDV po stopi od 23% 22.622,95 2602
Ovršni zakon (Nar. nov., br. 57/96 i 67/08)

U slučaju da se nabavne cijene robe, za koju je
utvrđen manjak, nisu mijenjale PDV bi se računao na
vrijednost od 80.318,32 kn.
Za utvrđeni dozvoljeni kalo, rastep, kvar i lom u
prodavaonici smanjuje se zaduženje prodavaonice u
stupcu 4 Obrasca KP u vrijednosti od 80.000,00 kn, a
za manjak robe na teret poslovođe razdužuje se pro-
davaonica u stupcu 5 Obrasca KP u vrijednosti od
120.000,00 kn.
Obveza obračuna PDV-a na manjak nastaje u tre-
nutku utvrđivanja manjka, odnosno datumom popisa
robe.
Ako je popis obavljen tijekom godine, obračunani
PDV na manjak uključuje se u poreznu obvezu
obračunskog razdoblja u kojemu je manjak utvrđen.
Za manjak utvrđen godišnjim popisom na dan 31.
prosinca obveza obračuna PDV-a nastaje u posljedn-
jem obračunskom razdoblju, iz razloga jer nije moguće
odrediti u kojemu je razdoblju tijekom poslovne go-
dine manjak nastao.
Obveza uplate PDV-a na manjkove po inventuri
na dan 31. prosinca uključuje se najkasnije u konačni
obračun PDV-a za poslovnu godinu, a dospijeva na-
jkasnije do 30. travnja tekuće godine predajom Obras-
ca PDV-K za prethodnu godinu.
 Financijski manjak
Danas je najveći broj poreznih obveznika informa-
tiziran te raspolaže podacima o stanju robe po vrsti i
količini, tj. putem programa za maloprodajno mjesto
vode se analitičke evidencije robe (robno knjigovod-
stvo). Ovim trgovcima neće biti problem utvrditi na
koju se robu odnosi manjak robe te koja se porezna
stopa primjenjuje (0% ili 23%).
Međutim, kako postupiti u slučaju kada se malo-
prodajno mjesto zadužuje samo financijski, odnosno
kada se ne vode analitičke evidencije robe?
Naime, kod financijskih manjkova nije poznato koje
robe manjka, već je poznata samo financijska vrijed-
nost manjka. U ovom slučaju utvrđivanje porezne ob-
veze je složenije.
Porezna osnovica kod manjkova dobara je cije-
na nove nabave, a utvrđuje se u slučajevima kada je
poznat predmet, odnosno vrsta dobra koje manjka.
No, kod financijskih manjkova nije poznato koja dobra
manjkaju nego je poznata samo financijska vrijednost
Financije i porezi | Financije i računovodstvo
manjka. U tom slučaju, porezna obveza se izračunava
uz primjenu načela bruto metode.
To će biti slučajevi u maloprodaji koja se financijs-
ki zadužuje i razdužuje. Porezna obveza utvrđuje se
primjenom preračunate stope iz članka 60. Pravilni-
ka o PDV-u, koja iznosi 18,6992% (za PDV od 23%)
na vrijednost manjka.
Tako npr. ako je utvrđen manjak robe u prodava-
onici od 4.000,00 kn, poreznu obvezu izračunavamo
na sljedeći način:
■ 4.000,00 kn x 18,6992% = 747,97 kn,
■ 4.000,00 kn – 747,97 kn = 3.252,03 kn (porezna
osnovica).
Ovaj primjer moguće je primijeniti samo za malo-
prodajno mjesto na kojem je utvrđen manjak u pro-
Vranar Krešimir | Knjiženje viškova i manjkova robe kod obveznika poreza na dobit
metu robe koja se oporezuje samo po stopi od 23%.
Maloprodajna mjesta mogu prodavati uz robu koja
se oporezuje po stopi od 23% i robu koja se oporezuje
po stopi od 0%.
Kako Zakon o PDV-u i Pravilnik o PDV-u ne prop-
isuje način utvrđivanja porezne obveze u slučaju kada
se promet robe ne prati po vrsti i količini robe, a utvrdi
se financijski manjak, do iznosa porezno priznatih
rashoda i iznosa manjka možemo doći posrednim
putem.
Izračunavanje iznosa porezno priznatih rashoda i
iznosa manjka u slučaju kada se maloprodajno mjesto
financijski zadužuje i razdužuje je složen. Tako npr.
do iznosa porezno priznatih rashoda i iznosa man-
jka možemo doći korištenjem podataka o strukturi
zaduženja maloprodajnog mjesta i vrijednosti ukupno
prodane robe.
Shodno navedenom, predlažemo poreznim ob-
veznicima da za maloprodajna mjesta obvezno us-
troje analitičke evidencije robe, jer vođenjem rob-
nog knjigovodstva za maloprodajno mjesto neće imati
67
problema kod utvrđivanja iznosa porezno priznatih
rashoda i iznosa manjka robe.
Osim toga skrećemo pozornost i na odredbu čl. 4. st.
1. Odluke HGK o dopuštenom manjku s naslova kala,
rastepa, kvara i loma na proizvodima u trgovini, gdje
Financije i porezi | 12/10
je propisano da se dopuštena visina manjka u trgovini
na malo i veliko izražava u postocima koji se primjen-
juju od količine proizvoda prodanih u obračunskom
razdoblju, a prodane količine množe se s cijenom kako
bi utvrdili vrijednost.
 Financije i računovodstvo | Financije i porezi
 Manjak za koji se ne tereti odgovorna osoba
Ako se za utvrđeni manjak robe ne tereti odgovorna
osoba, osnovica za obračun PDV-a jest tržišna cijena
robe (manjka).
Tržišnom cijenom u smislu odredbe čl. 8. st. 6. Za-
kona o PDV-u kod isporuka dobara smatra se cijena
nove nabave odnosno neto nabavna cijena uvećana za
zavisne troškove nove nabave kada se radi o izuziman-
ju odnosno isporuci dobara koja su kupljena (čl. 54. st.
4. Pravilnika o PDV-u).
Manjkovi robe koji ne terete odgovornu osobu,
kalo, rastep, kvar i lom iznad iznosa propisanog Od-
lukom HGK te manjkovi dobara zbog neodgovarajuće
kvalitete i proteka roka trajanja (ako pri utvrđivanju
činjeničnog stanja nije prisutan ovlašteni službenik
Porezne uprave ili ne postoji druga vjerodostojna
dokumentacija) smatraju se izuzimanjem dobara i
podliježu oporezivanju PDV-om.
Obveza obračunavanja PDV-a na izuzimanja nas-
taje nakon isteka obračunskog razdoblja u kojemu je
došlo do izuzimanja (čl. 7. st. 6. Zakona o PDV-u).
U slučaju kada se za manjak ne tereti odgovorna
osoba, mogući su sljedeći slučajevi:
 Utvrđeni manjak uvećan za obračunani PDV
smatra se primitkom po osnovi nesamostalnog
rada (plaćom) i pripisuje se radniku (direktoru, pred-
sjedniku uprave i sl.) koji je ovlašten donijeti odluku
o terećenju odgovorne osobe za utvrđeni manjak,
a to nije učinio (čl. 15. st. 4. Pravilnika o porezu na
dohodak)11.
Naime, primicima po osnovi nesamostalnog rada
smatraju se i primici po osnovi manjkova na imovini
iz čl. 7. st. 5. toč. 5. Zakona o porezu na dobit12, ako se
za iznos tih manjkova ne tereti odgovorna osoba i ako
se po toj osnovi ne utvrđuje dohodak od kapitala iz čl.
30. st. 2. Zakona o porezu na dohodak13.
68
Trošak nesamostalnog rada porezno je dopus-
tiv rashod poreznog razdoblja te je utvrđeni manjak
preračunat u bruto plaću osobe ovlaštene za donošenje
odluke porezno priznati rashod za koji se ne uvećava
porezna osnovica u PD obrascu.
 Kada se za manjak imovine ne tereti odgovorna
osoba, već ovlašteno tijelo trgovačkog društva (up-
11
Pravilnik o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05 – 123/10)
12
Zakon o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04 – 80/10)
13
Zakon o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04 - 80/10)
ravni odbor, nadzorni odbor ili skupština) donese
odluku da je manjak imovine izuzimanje od strane
člana trgovačkog društva. U ovom slučaju kada je član
trgovačkog društva fizička osoba, koja nije radnik
trgovačkog društva, za utvrđeni iznos manjka plaća se
porez na dohodak od kapitala (čl. 41. st. 1. Pravilnika o
porezu na dohodak) te se ne uvećava porezna osnovica
u PD obrascu (čl. 7. st. 2. Zakona o porezu na dobit).
Dohodak od kapitala nastao temeljem manjka im-
ovine izuzimanjem od strane člana trgovačkog društva
oporezuje se po stopi od 40% i pripadajućim prirezom
porezu na dohodak, bez prava na osobni odbitak (čl.
73. st. 1. Pravilnika o porezu na dohodak).
 Kada se za manjak imovine ne tereti odgovorna
osoba, već ovlašteno tijelo trgovačkog društva (upravni
odbor, nadzorni odbor ili skupština) donese odluku da je
manjak imovine izuzimanje od strane članova trgovačkog
društva. U ovom slučaju kada član trgovačkog društva
nije fizička osoba, nego pravna osoba, za utvrđeni iznos
manjka ne plaća se porez na dohodak, nego se uvećava
porezna osnovica u PD obrascu.
 Kada se za manjak imovine donese odluka up-
ravnog odbora, nadzornog odbora ili skupštine
trgovačkog društva da se ne tereti odgovorna osoba,
zbog nepostojanja objektivne mogućnosti utvrđivanja
osobne odgovornosti radnika, člana društva ili druge
fizičke osobe već da manjak ide na teret trgovačkog
društva u kojem je utvrđen. U ovom slučaju ne plaća
se porez na dohodak po osnovi skrivenih isplata (čl.
6. st. 7. Pravilnika o porezu na dohodak) već porez na
dobit, tj. uvećava se porezna osnovica u PD obrascu
po osnovi manjkova na imovini iznad visine utvrđene
propisima o PDV-u, jer se ovdje radi o nepriznatom
rashodu poreznog obveznika.
 Primjer 11. Manjak robe - izuzimanje člana
trgovačkog društva
Popisom robe u veleprodajnom skladištu utvrđen je
manjak robe u vrijednosti od 5.000,00 kn. Za utvrđeni
manjak ne tereti se odgovorna osoba – skladištar već je
donesena odluka od strane ovlaštenog tijela trgovačkog
društva da se za manjak tereti član trgovačkog društva
koji je fizička osoba, ali nije radnik trgovačkog društva.
U ovom slučaju utvrđeni manjak smatra se izuziman-
jem člana trgovačkog društva, koji je fizička osoba, i
na koji se plaća porez na dohodak od kapitala od 40%
i propisani prirez porezu na dohodak.
 Financije i porezi | Financije i računovodstvo

Kako se cijena nove nabave robe za koju je utvrđen Red. Konto

Opis Iznos
manjak nije mijenjala, PDV se obračunava na 5.000,00 br. Duguje Potražuje
kn, te iznosi 1.150,00 kn (5.000,00 x 23%). Za prijeboj potraživanja za izuzimanje s obvezom za
Na osnovicu 6.150,00 (5.000,00 kn + PDV 1.150,00 neto izuzimanje

kn) primjenom koeficijenta poreza i prireza za stope - obveza za neto

4. izuzimanje 6.150,00 2679
od 40% i 18%14 od 1,893939 utvrđena je osnovica za - potraživanje za
obračun poreza na dohodak od kapitala od 11.647,73 manjkove – izuzi-
manje člana društva
kn (6.150,00 x 1,893939). Na osnovicu od 11.647,73
- fizičke osobe 6.150,00 1667
kn obračunan je porez na dohodak od kapitala i prirez
Za uplatu poreza na dohodak i prireza
porezu na dohodak:
- žiro-račun 5.497,73 1000
■ porez na dohodak od kapitala - obveze za
5. obračunani porez na
(40% x 11.647,73 kn) 4.659,09 kn
dohodak 35% 4.659,09 26320
■ prirez porezu na dohodak - obveze za obra-
(18% x 4.659,09 kn) 838,64 kn čunani prirez 18% 838,64 26321

Knjiženje: Može li se manjak pokriti na teret zadržane dobiti?

Vranar Krešimir | Knjiženje viškova i manjkova robe kod obveznika poreza na dobit
Red.
Opis Iznos
Konto Od 1.7.2010. isplate dividendi i udjela u dobiti ob-
br. Duguje Potražuje vezno se moraju isplatiti na žiro-račun kod banke (čl.
Razduženje skladišta za izuzimanje trgovačke robe 61. st. 2. Zakona o porezu na dohodak).
- roba u skladištu 5.000,00 6600 Ako je utvrđen manjak imovine za koji je temeljem
- nabavna vrijednost
1. prodane robe - odluke od ovlaštenog tijela trgovačkog društva (up-
izuzimanje člana ravni odbor, nadzorni odbor ili skupština) terećen član
društva - fizičke
trgovačkog društva - fizička osoba, koja nije radnik
osobe 5.000,00 7020
trgovačkog društva, postupak je sljedeći:
Za potraživanje od člana društva - fizičke osobe za
izuzimanje ▶ ovlašteno tijelo trgovačkog društva donosi odluku o
- potraživanje za isplati zadržane dobiti,
manjkove – izuzi- ▶ za manjak uvećan za PDV iskazuju se potraživanja
2. manje člana društva
- fizičke osobe 6.150,00 1667 od člana trgovačkog društva - fizičke osobe,
- prihodi od izuzi- ▶ trgovačko društvo isplaćuje zadržanu dobit
manja člana društva 5.000,00 7592
- fizičke osobe
članovima trgovačkog društva - udjeličarima na
- PDV po stopi od 23% 1.150,00 2602 žiro-račune kod banke,
Za obračun poreza na dohodak od kapitala i prirez za ▶ član trgovačkog društva - fizička osoba doznakom sa
izuzimanje robe svoga žiro-računa kod banke uplaćuje trgovačkom
- bruto iznos izuzi- društvu iznos manjka uvećan za PDV za koji je
manja robe 11.647,73 7093
- obveze za
terećen.
3. obračunani porez na U ovom slučaju ne uvećava se porezna osnovica u
dohodak 40% 4.659,09 26320
- obveze za obra- PD Obrascu, jer je iskazano potraživanje za manjak
čunani prirez 18% 838,64 26321 naplaćeno od člana trgovačkog društva - fizičke osobe. 69
- obveza za neto
izuzimanje 6.150,00 2679 Za manjak robe u skladištu zbog izuzimanja, pro-
vodi se razduženje robe u analitičkim evidencijama
RRAČUNOVODSTVO TRGOVAČKIH DRUŠTAVA zaliha robe u skladištu tj. u robnom knjigovodstvu.
Financije i porezi | 12/10

- prema HSFI i MSFI

 Primjer 12. Manjak robe na teret društva
Cijena: 500,00 kn
U slučaju manjka robe iz Primjera 11., ako ovlašteno
Naručite još danas na www.teb.hr
tijelo trgovačkog društva donese odluku da se za man-
14
Koeficijente poreza i prireza objavljujemo u časopisu Financije i
jak robe ne tereti odgovorna osoba niti član trgovačkog
porezi u rubrici: Teb-ov podsjetnik. društva, već da manjak ide na teret poreznog obvezni-
 Financije i računovodstvo | Financije i porezi
ka ne obračunava se porez na dohodak prema čl. 6. st.
7. Pravilnika o porezu na dohodak i manjak se knjiži
na rashode. Međutim, na iznos manjka obračunava se
PDV i za taj rashod uvećava se porezna osnovica u PD
Obrascu.
PDV je obračunan na 5.000,00 kn, te iznosi 1.150,00
kn (5.000,00 x 23%).
Knjiženje:
Red.
Opis Iznos
br. Duguje
Razduženje skladišta za manjak trgovačke robe
- roba u skladištu 5.000,00
1. - nabavna vrijednost
prodane robe –
manjak na teret
trgovačkog društva 5.000,00 7051
Za obračunani PDV za manjak na teret trgovačkog
društva
- nabavna vrijednost
2. prodane robe –
manjak na teret
trgovačkog društva 1.150,00 7051
- PDV po stopi od 23% 1.150,00
Za manjak robe na teret trgovačkog društva, pro-
vodi se razduženje robe u analitičkim evidencijama
zaliha robe u skladištu tj. u robnom knjigovodstvu.
U PD Obrascu uvećava se porezna osnovica za
6.150,00 kn.
Manjak kao nepriznati rashod mogu imati samo
trgovačka društva. Naime, u svim ostalim slučajevima
kada se kod manjka imovine obračunava PDV, a za
manjak se ne tereti radnika, tada je utvrđena vrijed-
nost manjka plaća u naravi odgovorne osobe zadužene
da za manjak tereti radnika a to nije učinio (čl. 15. st. 4.
Pravilnika o porezu na dohodak) ili dohodak od kapi-
tala člana trgovačkog društva - fizičke osobe.
 Primjer 13. Manjak robe – plaća u naravi
70
Popisom robe na dan 31. prosinca utvrđen je man-
jak robe u maloprodaji u iznosu od 20.000,00 kn. Za
prodavaonicu u kojoj je utvrđen manjak vodi se i
analitička evidencija zaliha i raspolaže se s podacima
o prodanim količinama robe. Na temelju postotka
dopuštenog rashoda s naslova kala, kvara, rastepa i
loma za pojedinu robu propisanih Odlukom HGK,
utvrđeno je da oporezivanju ne podliježe kalo, kvar,
rastep i lom u iznosu od 5.000,00 kn. Obračunani PDV
u manjku robe od 20.000,00 kn iznosi 3.739,84 kn
(20.000,00 x 18,6992%, jer se u prodavaonici prodaje
samo roba koja se oporezuje s 23%).
Za iznos manjka od 15.000,00 kn (20.000,00 kn –
5.000,00 kn), koji podliježe oporezivanju PDV-om, za-
konski predstavnik pravne osobe – direktor nije donio
odluku o terećenju poslovođe prodavaonice kao odgo-
vorne osobe te se iznos manjka smatra primitkom od
nesamostalnog rada - plaćom direktora.
Primici po osnovi nesamostalnog rada koji se ne
Konto
isplaćuju u novcu utvrđuju se prema tržišnoj vrijed-
Potražuje
nosti primitaka s uključenim PDV-om. Utvrđena vri-
jednost manjka smatra se neto primitkom radnika te
6600
je kod obračunavanja i plaćanja predujma poreza na
dohodak treba uvećati za doprinose za obvezna osigu-
ranja, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak
(čl. 16. st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak).
Vrijednost manjka od 15.000,00 kn uključuje:
■ oporezivi manjak 15.000,00 kn
■ ukalkulirana razlika u cijeni 2.100,00 kn
■ ukalkulirani PDV
2602 (15.000,00 x 18,6992%) 2.804,88 kn
■ nabavna cijena robe
(15.000,00 – 2.100,00 – 2.804,88) 10.095,12 kn
Kako je došlo do povećanja nabavnih cijena,
utvrđena je nova tržišna cijena:
■ vrijednost nove nabave robe 13.800,00 kn
■ ukalkulirani PDV (13.800,00 x 23%) 3.174,00 kn
■ osnovica za utvrđivanje
primitka u naravi 16.974,00 kn
Na redovnoj plaći isplaćenoj u prosincu, direktor
je iskoristio osobni odbitak i pravo na oporezivanje sa
12% i 25% poreza na dohodak, a prebivalište mu je u
Zagrebu.
Na ukupni iznos manjka od 16.974,00 kn treba
primijeniti koeficijent (1,893939) za preračun utvrđen
za stopu poreza od 40%.15
Bruto iznos primitka u naravi s osnova manjka robe
iznosi 40.184,65 kn (16.974,00 kn x 1,893939 : 0,80).
Tablica 1. Obračun doprinosa i poreza na manjak
Red. br. Opis Iznos u kn
1. Bruto plaća u naravi 40.184,65
Doprinosi iz bruto plaće (20% x
2.
40.184,65) 8.036,93
3. Dohodak (1. – 2.) 32.147,72
15
Koeficijente poreza i prireza objavljujemo u FIP-u u rubrici: Teb-
ov podsjetnik.
 Financije i porezi | Financije i računovodstvo

Red. br. Opis Iznos u kn Konto

Red.
Opis Iznos
4. Osobni odbitak - br. Duguje Potražuje
5. Porezna osnovica (3. - 4.) 32.147,72 Za obračun plaće u naravi
6. Porez na dohodak (32.147,72 x 40%) 12.859,09 - bruto plaće u naravi 40.184,65 47001
Prirez porezu na dohodak - obveza za doprinos za
7. 3. mirovinsko osiguranje 8.036,93 2730
(12.859,09 x 18%) 2.314,63
- porez iz plaće 12.859,09 2740
8. Ukupno porez i prirez (6. + 7.) 15.173,72
- prirez porezu iz plaće 2.314,63 2741
9. Neto plaća u naravi (3. – 8.) 16.974,00 - neto plaća u naravi 16.974,00 2710
Doprinosi na plaću (40.184,65 x Za prijeboj potraživanja s obvezom za neto plaću u
17,20%) 6.911,76 naravi
- doprinos za osnovno zdravstveno
4. - potraživanje za manjk-
10. osiguranje 15% 6.027,69
- dodatni doprinos za zdravstveno ove i učinjene štete 16.974,00 1667
osiguranje 0,50% 200,93 - neto plaća u naravi 16.974,00 2710
- doprinos za zapošljavanje 1,7% 683,14 Za obračun doprinosa na bruto plaću

Knjiženje: - doprinos za osnovno

zdravstveno osiguranje 6.027,69 4720
Konto
Red.
Opis Iznos
- obveza za dop. za

Vranar Krešimir | Knjiženje viškova i manjkova robe kod obveznika poreza na dobit
br. Duguje Potražuje osnovno ZO 6.027,69 26500
- doprinos za ZO -
Razduženje prodavaonice za manjak robe 5. ozljede na radu 200,93 4721
- roba u prodavaonici - obveza za ZO - ozljede
na malo 20.000,00 6630 na radu 200,93 26501
- uračunani PDV 3.739,84 6640 - doprinos za
- razlika u cijeni zapošljavanje 683,14 4722
robe u prodavaonici 2.800,00 6693 - obveza za doprinos za
1. - nabavna vrijednost zapošljavanje 683,14 26502
prodane robe - na
Za uplatu poreza i doprinosa iz plaće i doprinosa na plaću
teret odgovorne
za primitak u naravi
osobe (direktora) 10.095,12 7020
- manjak - dopušteni - obveza za doprinos za
kalo, rastep, kvar mirovinsko osiguranje 8.036,93 2730
i lom 3.365,04 70503 - porez iz plaće 12.859,09 2740
- prirez porezu iz plaće 2.314,63 2741
Za potraživanje od odgovorne osobe za manjak u pro- 6. - obveza za dop. za
davaonici
osnovno ZO 6.027,69 26500
- potraživanje za - obveza za ZO - ozljede
manjkove 16.974,00 1667 na radu 200,93 26501
2. - prihodi od manjk- - obveza za doprinos za
ova od odgovornih zapošljavanje 683,14 26502
osoba 13.800,00 7592 - žiro račun 30.122,41 1000
- PDV po stopi od
23% 3.174,00 2602

Navedeni obračun plaće u naravi treba proknjižiti
sa 31. prosinca odnosno u razdoblju kada je nastao
rashod. Za ovaj manjak ne uvećava se osnovica u PD
Obrascu, jer je manjak knjižen kao plaća u naravi na
koju se obračunava i plaća porez na dohodak od nesa-
mostalnog rada.
Za utvrđeni dozvoljeni kalo, rastep, kvar i lom u pro-
davaonici smanjuje se zaduženje prodavaonice u stupcu
Za manjak utvrđen godišnjim popisom na dan 31.
prosinca obveza obračuna PDV-a nastaje u posljedn-
jem obračunskom razdoblju, iz razloga jer nije moguće
odrediti u kojemu je razdoblju tijekom poslovne go- 71
dine manjak nastao.
Obveza uplate PDV-a na manjkove po inventuri na
dan 31. prosinca uključuje se najkasnije u PDV-K za
poslovnu godinu, a dospijeva najkasnije do 30. travnja
Financije i porezi | 12/10

4 Obrasca KP u vrijednosti od 5.000,00 kn, a za man-
jak robe na teret direktora razdužuje se prodavaonica u
stupcu 5 Obrasca KP u vrijednosti od 15.000,00 kn.
Obveza obračuna PDV-a na manjak nastaje u trenut-
ku utvrđivanja manjka, odnosno datumom popisa robe.
tekuće godine predajom Obrasca PDV-K za prethod-
nu godinu.
Na opisani način manjkove i viškove dobara
utvrđene popisom, ovisno o vrsti dobara, evidentirali
bi i drugi obveznici PDV-a i poreza na dobit.
 Domagoj Zaloker, dipl. oec.
TEB, Zagreb
Godišnji obračun
amortizacije za 2010.
Godišnjim obračunom amortizacije utvrđuje se iznos utroška
nabavne vrijednosti dugotrajne imovine s ograničenim vijekom
uporabe u jednoj poslovnoj godini. Prilikom obračuna amorti-
zacije poduzetnici trebaju voditi računa o zahtjevima računo-
vodstvenih standarda kao i o odredbama poreznih propisa.
Nabavom i korištenjem dugotrajne
imovine u poslovnom procesu poduzet-
nici očekuju priljev budućih ekonomskih
koristi. Posljedica korištenja dugotrajne
imovine u poslovnom procesu je fizičko
i ekonomsko trošenje njene nabavne (po-
četne) vrijednosti. U tu svrhu, za svaku
poslovnu godinu, izračunava se potrošeni
dio nabavne vrijednosti dugotrajne imovi-
ne, koji se kao trošak amortizacije iskazuje
u financijskim izvještajima poduzetnika.
Amortizacija je trošak koji nastaje
uporabom dugotrajne nematerijalne i
materijalne imovine s ograničenim ko-
risnim vijekom trajanja. Stoga se amor-
tizacijski iznos kao trošak sustavno ras-
poređuje tijekom procijenjenog vijeka
upotrebe dugotrajne imovine.
PROČITAJTE VIŠE... Računovodstveni postupak u svezi s
amortizacijom uređen je zahtjevima ra-
D. Zaloker: Revalorizaci- čunovodstvenih standarda. Obveznici
ja dugotrajne materi- primjene Hrvatskih standarda financij-
jalne imovine, skog izvještavanja1 u svezi amortizacije
FIP 6/10 postupaju sukladno zahtjevima HSFI-a
72 5 – Dugotrajna nematerijalna imovina,
HSFI-a 6 – Dugotrajna materijalna imo-
D. Zaloker: Službeni vina i HSFI-a 7 – Ulaganja u nekretnine,
automobili – nabava i dok obveznici primjene Međunarodnih
korištenje od 1.1.2010., standarda financijskog izvještavanja2
FIP 5/10
1
Odluka o objavljivanju Hrvatskih standarda
financijskog izvještavanja (Nar. nov., br. 30/08 i
V. Cindori: Odgođena 4/09; u nastavku: HSFI)
porezna imovina i 2
Odluka o objavljivanju Međunarodnih stan-
obveze, FIP 6/09 darda financijskog izvještavanja (Nar. nov., br.
136/09, 8/10, 18/10, 27/10, 65/10 i 120/10; u
nastavku MSFI/MRS)
UDK 657.1
postupaju sukladno zahtjevima MRS-a
16 – Nekretnine, postrojenja i oprema,
MRS-a 17 – Najmovi, MRS-a 36 – Uma-
njenje imovine, MRS-a 38 – Nematerijal-
na imovina, MRS-a 40 – Ulaganja u ne-
kretnine i MSFI-a 3 – Poslovna spajanja.
S druge strane porezni tretman pri-
znavanja troškova amortizacije dugo-
trajne imovine propisan je Zakonom o
porezu na dobit3 i Pravilnikom o porezu
na dobit4.
1. Imovina koja se (ne)
amortizira
Prema zahtjevima prethodno spo-
menutih računovodstvenih standarda,
imovina koja podliježe obračunu amor-
tizacije je imovina za koju se očekuje da
će se koristiti dulje od 12 mjeseci, a koja
zadovoljava slijedeće uvjete: ▶ ima ogra-
ničen vijek uporabe i ▶ koristi se u proi-
zvodnji, za isporuku dobara ili usluga, za
iznajmljivanje drugima te za administra-
tivne svrhe. Također, prema zahtjevima
HSFI-a 7 i MRS-a 40, obračunu amorti-
zacije podliježu i ulaganja u nekretnine
koja se vode po metodi troška. Ako du-
gotrajna imovina ne zadovoljava neki od
navedenih kriterija tada se takva imovina
3
Zakon o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04,
90/05, 57/06, 146/08 i 80/10; u nastavku:
Zakon)
4
Pravilnik o porezu na dobit (Nar. nov., br.
95/05, 133/07, 156/08, 146/09 i 123/10; u
nastavku: Pravilnik)

neće amortizirati. Postoji nekoliko skupina dugotrajne
imovine koje se nakon trenutka početnog priznavanja,
sukladno zahtjevima računovodstvenih standarda,
neće amortizirati pa ih u kratkim crtama opisujemo
u nastavku.
 Nematerijalna imovina s neodređenim vijekom
trajanja
Kao nematerijalna imovina koja ima neodređeni vi-
jek trajanja smatra se ona imovina za koju se, temeljem
analize svih relevantnih čimbenika, ne može predvi-
djeti rok do kojeg će imovina moći stvarati buduće
ekonomske koristi kod poduzetnika (toč. 5.26. HSFI-a
5 i toč. 88. MRS-a 38). Nematerijalna imovina koju te-
meljem navedene procjene poduzetnik klasificira kao
onu s neodređenim vijekom trajanja se ne amortizira,
nego se sukladno zahtjevima MRS-a 36 – Umanjenje
imovine te HSFI-a 5 testira na umanjenje kad god po-
stoji indikacija da se predmetna imovina može uma-
njiti (toč. 5.33. HSFI-a 5 i toč. 107. i 108. MRS-a 38).
 Materijalna imovina s neodređenim vijekom
trajanja
Zemljišta i zgrade su odvojena imovina i obraču-
navaju se i iskazuju odvojeno, čak iako se zajedno i
nabavljaju. Zemljište obično ima neograničeni vijek
uporabe, uz iznimke, primjerice kamenoloma i odla-
gališta otpada, i stoga je to imovina koja se ne amor-
tizira (toč. 58. MRS-a 16). Bez obzira na činjenicu da
pojedine vrste zemljišta mogu imati ograničeni vijek
trajanja, čl. 12. st. 4. Zakona propisano je da zemlji-
šta ne podliježu obračunu amortizacije, odnosno da
amortizacija obračunata na zemljište nije porezno
priznati trošak. Stoga, u hrvatskoj računovodstvenoj
praksi, je uobičajeno da se sva zemljišta tretiraju kao
imovina s neodređenim vijekom trajanja te da se ne
amortiziraju sukladno odredbama Zakona.
 Dugotrajna imovina namijenjena prodaji
Računovodstveni postupak s dugotrajnom imovi-
nom koja je namijenjena prodaji5 određen je zahtje-
vima HSFI-a 8 – Dugotrajna imovina namijenjena
prodaji i prestanak poslovanja te istoimenim MSFI-em
5. U trenutku kada se zadovolje uvjeti da dugotrajna
5 7
U svezi dugotrajne imovine namijenjene prodaji vidjeti Zaloker,
D.: Dugotrajna imovina namijenjena prodaji, Financije i porezi
br. 7/09, TEB, Zagreb.
Financije i porezi | Financije i računovodstvo
imovina u poslovnim knjigama poduzetnika bude pri-
znata kao imovina namijenjena prodaji, što rezultira
njenom reklasifikacijom u kratkotrajnu imovinu, pre-
staje obračun amortizacije takve imovine.
2. Osnovica za obračun amortizacije
Dugotrajna imovina se, sukladno zahtjevima raču-
novodstvenih standarda, u poslovnim knjigama podu-
zetnika početno mjeri po svom trošku nabave. Trošak
nabave dugotrajne imovine, prema zahtjevima odno-
snih računovodstvenih standarda, uključuje:
▶ kupovnu cijenu, uključujući uvozne pristojbe i ne-
povratne poreze nakon odbitka trgovačkih popusta
i rabata,
▶ sve troškove koji se izravno mogu pripisati dovođe-
nju sredstva na mjesto i u radno stanje za namjera-
vanu uporabu, te
▶ početno procijenjene troškove demontaže, uklanja-
nja sredstva i obnavljanja mjesta na kojem je imovi-
na smještena.
Troškovi koji se također mogu pripisati troškovima
Domagoj Zaloker | Godišnji obračun amortizacije za 2010.
nabave dugotrajne imovine su i:
▶ troškovi naknada zaposlenika (prema MRS-u 19 –
Primanja zaposlenih) koji izravno proizlaze iz stav-
ljanja sredstva u radno stanje (npr. izgradnja ili na-
bava),
▶ profesionalne naknade stručnjacima koje izravno
proizlaze iz stavljanja sredstva u radno stanje,
▶ početni troškovi pripreme mjesta, isporuke, ruko-
vanja, instaliranja i montaže, te
▶ troškovi testiranja pravilnog funkcioniranja sred-
stva.
Troškovi posudbe6 koji se mogu izravno pripisati
stjecanju, izgradnji ili proizvodnji kvalificirane imovi-
ne7, odnosno kapitalizirati, se također priznaju u tro-
šak nabave dugotrajne imovine. Troškovi posudbe koji
su prihvatljivi za kapitalizaciju dugotrajne imovine 73
određeni su zahtjevima HSFI-a 16 – Rashodi te MRS-a
23 – Troškovi posudbe.
Troškovi koji, sukladno zahtjevima odnosnih ra-
čunovodstvenih standarda, se ne uključuju u trošak
Financije i porezi | 12/10
nabave dugotrajne imovine su:
6
Troškovi posudbe su kamate i drugi troškovi koji nastanu podu-
zetniku u svezi s posudbom novčanih sredstava.
Kvalificirana imovina je ona imovina kojoj je potrebno znatno
vremensko razdoblje da bi bila spremna za namjeravanu uporabu
ili prodaju
 Financije i računovodstvo | Financije i porezi
▶ troškovi otvaranja novih poslovnih jedinica,
▶ troškovi uvođenja novog proizvoda ili usluge (uklju-
čujući troškove promidžbe i promocije),
▶ troškovi premještanja poslovanja na novu lokaciju
ili usmjeravanja na novu grupu kupaca (uključujući
troškove obučavanja zaposlenih),
▶ administrativni i opći troškovi,
▶ troškovi nastali u razdoblju kada je imovina ospo-
sobljena za rad na način koji je namjeravala uprava,
ali nije stavljena u uporabu ili radi ispod razine pu-
nog kapaciteta,
▶ početni gubici poslovanja, koji nastaju u vrijeme ni-
ske potražnje za proizvodima i uslugama od korište-
nja imovine, te
▶ troškovi premještanja ili reorganizacije dijela ili ci-
jelog poslovanja.
Trošak dugotrajne imovine koja se ne nabavlja pu-
tem dobavljača, nego se proizvodi u vlastitom aran-
žmanu utvrđuje se prema istim načelima kao i kod
kupljene imovine. Ako društvo u svom poslovanju
proizvodi za prodaju sličnu imovinu, tada je trošak
te imovine jednak trošku proizvodnje imovine koja je
namijenjena za prodaju.
Sukladno zahtjevima odnosnih računovodstvenih
standarda amortizacija je sustavni raspored amortizira-
jućeg iznosa imovine tijekom korisnog vijeka uporabe.
Iz navedenog proizlazi da je osnovica za amortizaciju
pojedine dugotrajne imovine njen amortizirajući iznos.
Amortizirajući iznos dugotrajne imovine definiran je
kao trošak nabave imovine umanjen za procijenjeni
ostatak vrijednosti predmetne imovine. Procijenjeni
ostatak vrijednosti dugotrajne imovine je procijenjeni
iznos koji bi poduzetnik dobio sada prodajom imovine,
umanjen za procijenjene troškove prodaje, ali uz pret-
postavku da starost imovine i stanje odgovara onom
koje se očekuje na kraju korisnog vijeka uporabe. Treba
napomenuti da se ostatak vrijednosti dugotrajne imovi-
74 ne uzima u obzir kod utvrđivanja amortizirajućeg izno-
sa samo kada je ostatak vrijednosti značajan i mjerljiv.
Kod utvrđivanja ostatka vrijednosti dugotrajne ne-
materijalne imovine treba voditi računa o tome da će
ostatak vrijednosti, prema zahtjevima toč. 5.30. HS-
FI-a 5 i toč. 100. MRS-a 38, biti nula osim u slučaje-
vima kada:
▶ postoji obveza treće strane da će tu imovinu kupiti
na kraju vijeka uporabe, ili
▶ postoji aktivno tržište za tu imovinu, i:
 ostatak vrijednosti se može odrediti prema tržištu,
 vjerojatno je da će takvo tržište postojati na kraju
vijeka uporabe te imovine.
Kod utvrđivanja ostatka vrijednosti dugotrajne ma-
terijalne imovine, također se mogu koristiti navedeni
kriteriji za dugotrajnu nematerijalnu imovinu, odno-
sno da je ostatak vrijednosti značajan i mjerljiv. Kod
neke imovine, a posebice one koja se otuđuje prije
isteka procijenjenog korisnog vijeka trajanja (npr. au-
tomobili za iznajmljivanje), ostatak vrijednosti može
biti značajan i mjerljiv te bi trebao biti uključen u izra-
čun amortizirajućeg iznosa imovine. Također, kod po-
jedinih oblika materijalne imovine ostatak vrijednosti
može biti toliko velik da premašuje trošak nabave te
imovine (npr. hotelska industrija – kompanije održa-
vaju svoje objekte na vrlo visokom standardu da osta-
tak vrijednosti premašuje početni trošak nabave), što
znači da će u tom slučaju iznos amortizacije biti nula,
osim u slučaju ako se ostatak vrijednosti kasnije smanji
na iznos manji od početno utvrđenog troška nabave.
Ipak, treba naglasiti da se u većini slučajeva osta-
tak vrijednosti dugotrajne nematerijalne i materijalne
imovine smatra neznačajnim i stoga je neznačajan i u
izračunu samog amortizacijskog iznosa. Također, u
hrvatskoj računovodstvenoj praksi se često u svezi ra-
čunovodstvenog tretmana pojedinih stavaka konzulti-
raju i odnosni porezni propisi, pa stoga podsjećamo da
se temeljem odredbi čl. 12. st. 1. Zakona kao porezno
priznati rashod smatra amortizacija obračunana na
trošak nabave pojedine dugotrajne imovine.
3. Korisni vijek uporabe
Računovodstveni postupci pri određivanju korisnog
vijeka uporabe dugotrajne imovine te njegovih mogu-
ćih budućih promjena određeni su zahtjevima HSFI-a
5 i 6 te MRS-a 16 i 38. Vijek uporabe neke imovine je
određen vremenom u kojem poduzetnik očekuje kori-
stiti neku imovinu, odnosno to je:
▶ vremensko razdoblje u kojem se očekuje da će imovi-
na biti na raspolaganju za upotrebu poduzetniku ili
▶ broj proizvoda ili sličnih jedinica koje poduzetnik
očekuje ostvariti od te imovine.
Vijek uporabe neke imovine se može razlikovati od
ekonomskog vijeka trajanja iste imovine, a procjena
vijeka uporabe neke imovine može biti zasnovana na
iskustvu subjekta za sličnu imovinu. Poduzetnici su
dužni procijenjeni korisni vijek uporabe pojedine du-
gotrajne imovine preispitati barem jednom na kraju

svake poslovne godine te ako se očekivanja razlikuju
od prethodnih procjena, promjene se priznaju kao pro-
mjena računovodstvenih procjena8 sukladno HSFI-u 3
– Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih
procjena i pogreške odnosno istoimenom MRS-u 8.
 Dugotrajna nematerijalna imovina
Pri utvrđivanju vijeka uporabe dugotrajne nema-
terijalne imovine potrebno je također uvažiti neke od
slijedećih čimbenika (toč. 90. MRS-a 38):
▶ očekivana uporaba sredstva od strane subjekta te da
li imovinom može učinkovito rukovati drugi uprav-
ljački tim,
▶ tipični proizvodni ciklusi sredstva i javne informa-
cije o procjenama vijeka uporabe sličnih vrsta sred-
stava koja se koriste na sličan način,
▶ tehnička, tehnološka, komercijalna i druge vrste za-
starijevanja,
▶ stabilnost industrije u kojoj imovina djeluje i pro-
mjene u tržišnoj potražnji za proizvodima i usluga-
ma koji su rezultat toga sredstva,
▶ očekivane mjere konkurenata ili mogućih konkure-
nata,
▶ visina izdataka za održavanje potrebnih da se ostvare
očekivane buduće ekonomske koristi od sredstva te
sposobnost i namjera subjekta da postigne tu razinu,
▶ razdoblje kontrole nad imovinom te zakonska ili
slična ograničenja upotrebe sredstava, kao što je da-
tum isteka najma, i
▶ da li vijek uporabe sredstva ovisi o vijeku upotrebe
drugih sredstava u subjektu.
Vijek uporabe koji proizlazi iz ugovornih ili drugih
zakonskih prava ne može biti duži od razdoblja va-
ženja ugovornih ili drugih zakonskih prava, ali može
biti kraći ovisno o razdoblju tijekom kojeg poduzetnik
očekuje da će koristiti imovinu. Ako su ugovorna ili
druga zakonska prava prenijeta na ograničeni rok koji
se može obnoviti, vijek uporabe nematerijalne imovi-
ne može uključiti obnovljeni period jedino ako postoji
dokaz koji podupire obnavljanje od strane poduzetni-
ka bez značajnijih troškova (toč. 5.28. HSFI-a 5 i toč.
94. MRS-a 38). Čimbenici koji pokazuju da je podu-
zetnik u mogućnosti obnoviti ugovorna ili zakonska
prava navedeni su toč. 96. MRS-a 38.
8
U svezi promjena računovodstvenih procjena vidjeti Zaloker, D.:
Računovodstvene politike i procjene, Financije i porezi br. 12/09,
TEB, Zagreb.
Financije i porezi | Financije i računovodstvo
 Dugotrajna materijalna imovina
Pri utvrđivanju vijeka uporabe dugotrajne materi-
jalne imovine potrebno je uvažiti i neke od slijedećih
čimbenika (toč. 56. MRS-a 16):
▶ očekivanu upotrebu sredstva. Upotreba se ocjenjuje
na osnovi očekivanog kapaciteta sredstva ili fizičkog
učinka,
▶ očekivano fizičko trajanje i trošenje koje ovisi o
proizvodnim čimbenicima, kao što je broj smjena u
kojima će se imovina koristiti, program popravka i
održavanja u subjektu i briga o održavanju sredstva
dok se ne koristi,
▶ tehničko i ekonomsko starenje koje proistječe iz
promjena ili poboljšanja u procesu proizvodnje ili
zbog promjene potražnje na tržištu za proizvodom
ili uslugom koje daje imovina, i
▶ zakonska ili slična ograničenja vezana uz korištenje
sredstva, kao što je datum isteka najmova.
3.1. Utvrđivanje godišnje stope i iznosa
amortizacije
Domagoj Zaloker | Godišnji obračun amortizacije za 2010.
Utvrđivanje godišnje stope amortizacije prvenstve-
no ovisi o tome na koji način je određen vijek uporabe
neke dugotrajne imovine.
Za imovinu za koju je vijek uporabe izražen vre-
menom odnosno brojem godina uporabe, za obračun
amortizacije se utvrđuju godišnje stope amortizacije.
Godišnja stopa amortizacije se utvrđuje prema izraču-
nu u nastavku.
Godišnja stopa amortizacije = 100 / Vijek uporabe
izražen u godinama
Za imovinu za koju je vijek uporabe izražen brojem
proizvedenih jedinica (proizvoda), za obračun amor-
tizacije se utvrđuju vrijednost amortizacije po jednoj
jedinici proizvoda. Amortizacija po jedinici proizvoda 75
se utvrđuje prema izračunu u nastavku.
Amortizirajući iznos
Amortizacija po imovine
=
jedinici proizvoda Procijenjeni broj
Financije i porezi | 12/10
ukupnih jedinica
proizvoda
Visina godišnjeg troška amortizacije za imovinu
kojoj je vijek uporabe izražen brojem proizvedenih
jedinica će ovisiti o količini proizvedenih jedinica u
poslovnoj godini.
 Financije i računovodstvo | Financije i porezi
3.2. Evidentiranje u poslovnim knjigama
Amortizacijom se sustavno i u procijenjenom ko-
risnom vijeku trajanja smanjuje vrijednost dugotrajne
nematerijalne i materijalne imovine. To se smanjenje ne
evidentira izravno na potražnoj strani odgovarajućeg
konta dugotrajne imovine u uporabi, nego na potražnoj
strani korektivnog konta ispravka vrijednosti dugotraj-
ne imovine. Protustavka kontu ispravka vrijednosti du-
gotrajne imovine je odnosni konto troška amortizacije.
Kontom ispravka vrijednosti ispravlja se vrijednost
dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine jer se
oduzimajući odgovarajuće iznose amortizacije koja se
odnosi na obračunsko razdoblje od vrijednosti dugo-
trajne nematerijalne i materijalne imovine, utvrđuje
podatak o neto knjigovodstvenoj vrijednosti pojedinog
oblika te imovine na kraju obračunskog razdoblja. Kon-
to ispravka vrijednosti je bilančna stavka čiji se saldo
prenosi iz razdoblja u razdoblje tijekom korisnog vije-
ka uporabe dugotrajne imovine, što znači da se na tom
kontu akumulira trošak amortizacije iz godine u godinu
tijekom korisnog vijeka uporabe dugotrajne imovine,
pa se on često naziva i akumulirana amortizacija.
4. Metode obračuna amortizacije
Prema zahtjevima odnosnih računovodstvenih
standarda poduzetnici mogu koristiti nekoliko meto-
da amortizacije. Odabrana metoda amortizacije treba-
la bi što točnije rasporediti troškove amortizacije na
obračunska razdoblja korisnog vijeka trajanja neke
imovine. Metode amortizacije uključuju:
▶ linearnu metodu,
▶ degresivnu metodu (metoda opadajućeg salda) i
▶ funkcionalnu metodu (metoda jedinice proizvoda).
Linearna metoda amortizacije rezultira jednakim
iznosom amortizacije tijekom korisnog vijeka trajanja
76 imovine. U svakom obračunskom razdoblju (godišnje,
polugodišnje, tromjesečno, mjesečno) troškovi se op-
terećuju jednakim amortizacijskim iznosima.
Degresivna metoda amortizacije rezultira smanje-
njem iznosa amortizacije tijekom korisnog vijeka tra-
janja imovine. Ovom metodom se polazi od pretpo-
stavke da se imovina izrazitije troši u prvim godinama
korištenja, pa je u tim godinama potrebno ukalkulirati
veće iznose amortizacije nego u kasnijim. Učinak ove
metode je da se u prvoj polovici korisnog vijeka trajanja
imovine otpiše najveći dio troškova nabave imovine.
Funkcionalna metoda rezultira amortizacijom za-
snovanom na očekivanoj upotrebi ili količini proizve-
denih proizvoda tijekom korisnog vijeka trajanja imo-
vine. Kod ove metode procjenjuje se ukupna količina
proizvodnih jedinica koje će biti proizvedene tijekom
korisnog vijeka trajanja imovine, zatim se utvrđuje
iznos amortizacije koji otpada na jednu proizvedenu
jedinicu proizvoda. Ova metoda je primjenjiva kod
obračuna amortizacije za imovinu kraćeg vijeka traja-
nja i čiji su učinci lako mjerljivi.
Izbor metode koja se koristi za obračun amortizacije
zasniva se na očekivanom okviru trošenja ekonomskih
koristi imovine, što naravno ovisi o procjeni samog
poduzetnika. Svaki poduzetnik treba svojim internim
aktom odrediti kriterije za izbor metode obračuna za
određenu vrstu ili skupinu dugotrajne metode.
Na izbor metode amortizacije kod domaćih podu-
zetnika uvelike utječe i odredba čl. 12. st. 1. Zakona
prema kojoj se porezno priznaje rashod amortizacije
koja je obračunata isključivo primjenom linearne me-
tode. Iz navedenog možemo zaključiti da poduzetnici
koji sukladno zahtjevima računovodstvenih standarda
primjenjuju neku drugu metodu amortizacije, osim li-
nearne metode, za potrebe poreznog obračuna amor-
tizaciju trebaju obračunati i linearnom metodom.
Metodu amortizacije primijenjenu za neku dugotraj-
nu imovinu potrebno je preispitati barem na kraju svake
poslovne godine i, ako postoji značajna promjena oče-
kivanog okvira trošenja ekonomskih koristi u toj imo-
vini, treba je promijeniti kako bi odražavala promjene
okvira. Svaku promjenu korištenja metode amortizacije
poduzetnici iskazuju kao promjenu računovodstvene
procjene sukladno zahtjevima HSFI-a 3 i MRS-a 8.
5. Početak i prestanak obračuna
amortizacije
Na početak i prestanak obračuna amortizacije u
domaćoj računovodstvenoj praksi utječu dva različita
aspekta. Prvi je računovodstveni aspekt koji proizlazi
iz odnosnih računovodstvenih standarda, a drugi je
porezni aspekt koji proizlazi iz Zakona, koji, u svrhu
poreznog priznavanja, za razliku od odnosnih raču-
novodstvenih standarda, ponešto drugačije propisuje
početak i prestanak obračuna amortizacije.
O poreznom aspektu obračuna amortizacije govori-
mo u toč. 6 ovog članka, dok ćemo se u nastavku isklju-
čivo osvrnuti na zahtjeve računovodstvenih standarda.

Zahtjevi računovodstvenih standarda u svezi početka i
prestanka obračuna amortizacije određeni su toč. 5.29.
HSFI-a 5, toč. 6.45. HSFI-a 6, toč. 55. MRS-a 16 i toč.
97. MRS-a 38.
 Početak obračuna amortizacije
Amortizacija dugotrajne imovine započinje u trenut-
ku kada je imovina spremna za upotrebu, tj. kad se na-
lazi na lokaciji i u uvjetima potrebnim za korištenje koje
je namijenila uprava. Temeljem navedenog zahtjeva, ra-
zvidno je da je za početak obračuna amortizacije sasvim
nebitno da li se imovina koristi ili ne, nego da je imovina
nabavljena, spremna za upotrebu i da se nalazi na onom
mjestu koje je uprava namijenila za tu imovinu. Kako
ne bi bilo određenih nesporazuma u svezi utvrđivanja
spremnosti neke imovine (posebice nekretnina i ostale
vrijednosno značajne imovine) za uporabu, uputno je
formirati internu komisiju koja će zapisnikom odrediti
datum od kojeg je imovina spremna za upotrebu.
Slika 1. Prikaz početka obračuna amortizacije prema
računovodstvenim propisima
Imovina je Obračun

spremna za amortizacije počinje
upotrebu dana dana
9. studenog 2010. 9. studenog 2010.
 Prestanak obračuna amortizacije
Amortizacija imovine prestaje, ovisno o tome koji
je datum raniji, prije datuma kada je imovina razvr-
stana kao ona koja se drži za prodaju (ili je svrstana u
skupinu raspoloživa za trgovanje koja je klasificirana
kao ona koja se drži za prodaju) sukladno zahtjevima
HSFI-a 8 i MSFI-a 5 ili prije datuma prestanka prizna-
vanja imovine.
Imovina se prestaje priznavati u trenutku kada je
imovina trajno stavljena van upotrebe (rashodovana),
odnosno kada je imovina otuđena (prodana, daro-
vana, ukradena). Amortizacija se ne obračunava i na
imovinu koja je u potpunosti amortizirana sukladno
procijenjenom korisnom vijeku uporabe.
Prema zahtjevima odnosnih računovodstvenih
standarda, obračun amortizacije ne prestaje kada se
imovina privremeno stavlja van upotrebe, odnosno
privremeno se ne koristi.
Financije i porezi | Financije i računovodstvo
Slika 2. Prikaz prestanka obračuna amortizacije
prema računovodstvenim propisima
Imovina je Zadnji dan

otuđena dana obračuna
9. studenog 2010.
amortizacije je
8. studeni 2010.
6. Porezni aspekt obračuna amortizacije
Sukladno odredbi čl. 5. st. 1. Zakona, porezna osno-
vica je dobit koja se utvrđuje prema računovodstvenim
propisima, uvećana i umanjena prema odredbama Za-
kona. Porezni tretman priznavanja troškova amortiza-
cije dugotrajne imovine propisan je čl. 12. Zakona i čl.
22. Pravilnika.
 Metoda obračuna amortizacije
Amortizacija dugotrajne materijalne i nematerijalne
imovine priznaje se kao rashod u svoti obračunanoj na
trošak nabave po linearnoj metodi primjenom godiš-
Domagoj Zaloker | Godišnji obračun amortizacije za 2010.
njih stopa propisanih Zakonom (čl. 12. st. 1. Zakona).
Iz navedene odredbe Zakona proizlazi da poduzetnici
koji u svrhu obračuna amortizacije koriste neku drugu
metodu (npr. degresivnu ili funkcionalnu) dozvoljenu
računovodstvenim standardima, za potrebe poreznog
obračuna, amortizaciju moraju obračunati i linearnom
metodom. Ako se, nakon usporednog obračuna po li-
nearnoj metodi, utvrdi da je godišnji iznos amortizacije
obračunane degresivnom ili funkcionalnom metodom,
viši od iznosa dobivenog korištenjem porezno dopu-
štenih stopa po linearnoj metodi, tada utvrđena razlika
predstavlja privremeno porezno nepriznati rashod
poreznog razdoblja te se za navedeni iznos u tekućem
poreznom razdoblju povećava osnovica u PD obrascu.
Treba voditi računa o tome da će u nekom od slije-
dećih razdoblja, kada se za to ostvare uvjeti, predmetni 77
privremeno porezno nepriznat rashod postati porezno
priznati rashod. Navedeno proizlazi iz odredbe čl. 6. st.
1. toč. 4. Zakona prema kojoj se porezna osnovica sma-
njuje za svotu amortizacije koja nije bila porezno prizna-
ta u ranijim razdobljima do vrijednosti propisane u čl.
Financije i porezi | 12/10
12. Zakona. Privremeno porezno nepriznata amortizaci-
ja rezultira i određenim poreznim učincima (odgođena
porezna imovina) radi privremenih razlika između ra-
čunovodstvene i porezne osnovice dugotrajne imovine.
Evidentiranje odgođene porezne imovine koja proizlazi
iz privremenih razlika prikazujemo u Primjeru 1.
 Financije i računovodstvo | Financije i porezi

 Pojedinačni obračun amortizacije za svako podvostruče (dopuštena je primjena ubrzane amorti-

pojedino sredstvo zacije, ali samo do podvostručenog iznosa). Amorti-
zacija koja je obračunata po nižim stopama od onih
Prema zahtjevima toč. 6.41. HSFI-a 6 i toč. 45. MRS-a
propisanih Zakonom također je porezno dopustiva, a
16, značajan dio predmeta dugotrajne materijalne imo-
ovisi o procijenjenom korisnom vijeku trajanja od stra-
vine može imati jednak vijek uporabe i metodu amorti-
ne vlasnika imovine. Amortizacija koja je obračunata
zacije kao neki drugi predmeti dugotrajne materijalne
po višim stopama od porezno maksimalno dopusti-
imovine. Takvi predmeti se mogu grupirati zajedno u
vih stopa je privremeno porezno nepriznati rashod
svrhu utvrđivanja visine amortizacije. U svezi s navede-
te se za takve rashode u tekućem poreznom razdoblju
nim podsjećamo na odredbu čl. 12. st. 2. Zakona prema
povećava osnovica u PD obrascu.
kojoj se amortizacija obračunava pojedinačno za svako
sredstvo, što znači da za potrebe poreznog obračuna Treba voditi računa o tome da će u nekom od slije-
poduzetnici, koji utvrđuju trošak amortizacije navede- dećih razdoblja, kada se za to ostvare uvjeti, predmetni
nim grupiranjem predmeta imovine prema zahtjevi- privremeno porezno nepriznat rashod postati porezno
ma računovodstvenih standarda, amortizaciju moraju priznati rashod, sukladno spomenutoj odredbi čl. 6. st.
obračunati za svako pojedino sredstvo posebno. 1. toč. 4. Zakona. I ovdje treba voditi računa da pri-
vremeno porezno nepriznata amortizacija rezultira
 Definicija dugotrajne imovine i određenim poreznim učincima (odgođena porezna
imovina) radi privremenih razlika između računovod-
Dugotrajnom materijalnom i nematerijalnom imovi- stvene i porezne osnovice dugotrajne imovine.
nom smatraju se stvari i prava čiji je pojedinačni trošak
Napominjemo da obveznici MSFI-a računovodstve-
nabave veći od 3.500,00 kn i vijek trajanja duži od godi-
ne postupke u svezi evidentiranja odgođene porezne
nu dana (čl. 12. st. 3. Zakona). Razvidno je da navedena
imovine10 te odgođene porezne obveze mogu pronaći u
odredba nije sukladna zahtjevima odnosnih računovod-
MRS-u 12 – Porezi na dobit. Za obveznike HSFI-a po-
stvenih standarda, jer se u prethodno spomenutim kri-
stupanja s odgođenom poreznom imovinom i obvezama
terijima klasifikacije dugotrajne imovine, prema zahtje-
nisu objedinjena u jednom standardu, već se detaljnije
vima računovodstvenih standarda, ne spominje iznos
mogu pronaći u HSFI-u 14 – Vremenska razgraničenja,
troška nabave. Temeljno obilježje dugotrajne imovine
a u manjem obimu i u HSFI-u 1 – Financijski izvještaji,
je da se koristi duže od jednog obračunskog razdoblja.
HSFI-u 2 – Konsolidirani financijski izvještaji, HSFI-u
Međutim, ako imovina ima trošak nabave, stjecanja ili
12 – Kapital te HSFI-u 13 – Obveze. Odgođena porezna
izgradnje u vrijednosti manjoj od 3.500,00 kn, ona se,
imovina se uobičajeno mjeri primjenom poreznih stopa
prema navedenoj odredbi Zakona, ne smatra dugotraj-
(i poreznih propisa) koji su na snazi na datum bilance.
nom imovinom i na takvu imovinu ne primjenjuju se
U hrvatskoj računovodstvenoj praksi je uobičajeno
odredbe Zakona o amortizaciji, neovisno o vijeku traja-
da se ipak primjenjuju porezno priznate stope amor-
nja, što znači da se u porezne svrhe takva imovina može
tizacije kako bi se izbjegla izrada različitih obračuna
i jednokratno otpisati kao sitni inventar. Uvjeti propisani
amortizacije, posebno za računovodstvene, a posebno
Zakonom za vrijednost imovine i rok uporabe se primje-
za porezne svrhe.
njuju kumulativno. Navedeno je potvrđeno i mišljenjem
Ministarstva financija9. Također, treba napomenuti da
78 amortizaciji ne podliježe zemljište, šuma, i slična obnov- RAČUNOVODSTVO TRGOVAČKIH DRUŠTAVA
ljiva prirodna bogatstva, financijska imovina, spomenici
- prema HSFI i MSFI
kulture te umjetnička djela (čl. 12. st. 4. Zakona).
Cijena: 500,00 kn
 Porezno dopuštene stope amortizacije
Visina maksimalno porezno dopuštenih stopa
amortizacije propisana je čl. 12. st. 5. Zakona. Također, Naručite još dan
danas na www.teb.hr
Zakon dozvoljava da se navedene amortizacijske stope
9 10
Klasa: 410-10/05-01/43, Ur. br.: 513-07-21-01/05-3, Zagreb, 4. Detaljnije u svezi odgođene porezne imovine i obveza vidjeti u
studeni 2005. Mišljenje je objavljeno u TEB-ovom priručniku Cindori, V.: Odgođena porezna imovina i obveze, Financije i po-
Zbirka mišljenja Ministarstva financija. rezi br. 6/09, TEB, Zagreb.
 Financije i porezi | Financije i računovodstvo

Tablica 1. Pregled porezno dopuštenih Temeljem navedenog obračuna poduzetnik u razdo-

amortizacijskih stopa prema Zakonu blju od prve četiri godine korištenja jahte nakon svakog
Vijek godišnjeg obračuna amortizacije iznos od 50.000,00 kn
Red. Stopa Podvostručena
br.
Opis uporabe
(%) stopa (%) iskazuje kao porezno nepriznat trošak amortizacije od-
(god.)
nosno za taj iznos uvećava godišnju osnovicu poreza na
1 2 3 4 5
dobit u PD obrascu (red. br. 18. PD obrasca) za prve če-
Građevinski objekti
1. i brodovi veći od 20 5 10
tiri godine i u svojim poslovnim knjigama za prve četiri
1000 BRT godine iskazuje odgođenu poreznu imovinu u godišnjem
Osnovno stado i iznosu od 10.000,00 kn. Nakon prve četiri godine kori-
2. 5 20 40
osobni automobili štenja jahte ukupan iznos porezno nepriznatog troška
Nematerijalna amortizacije iznosi 200.000,00 kn.
imovina, oprema,
3. vozila, osim za 4 25 50 Poduzetnik u 5. godini, sukladno odredbi čl. 6. st. 1.
osobne automobile,
te za mehanizaciju
toč. 4. Zakona, ima pravo smanjiti osnovicu poreza na
dobit za iznos amortizacije koja nije ranije bila pore-
Računala,
računalna oprema zno priznata do iznosa propisanog Zakonom. Sukladno
4. i programi, mobilni 2 50 100 odredbama Zakona, poduzetnik u 5. godini korištenja
telefoni i oprema
za računalne mreže jahte ima pravo na maksimalno dopušten iznos amorti-
Za ostalu nes- zacije od 200.000,00 kn kako je i prikazano u Tablici 2.
5. 10 10 20
pomenutu imovinu U 5. godini korištenja jahte poduzetnik u svojim
poslovnim knjigama ukida odgođenu poreznu imovi-
 Primjer 1. Evidentiranje privremeno porezno nu formiranu u prve 4 godine, a u PD obrascu za 5.
nepriznate amortizacije i odgođene porezne godinu smanjuje osnovicu poreza na dobit u iznosu od

Domagoj Zaloker | Godišnji obračun amortizacije za 2010.

imovine 200.000,00 kn (red. br. 33. PD obrasca).
Poduzetnik je nabavio jahtu (brodicu) čiji trošak U tablici u nastavku prikazujemo knjiženja pred-
nabave iznosi 1.000.000,00 kn. Poduzetnik je registri- metnih poslovnih događaja u poslovnim knjigama po-
ran za obavljanje djelatnosti iznajmljivanja plovila te duzetnika u svih pet godina korištenja jahte.
za obavljanje turističke djelatnosti (smještaj turista
Knjiženje:
na plovilu). Maksimalno porezno dopuštena stopa
Red. Konto
amortizacije za nabavljeni stroj iznosi 20% (5 godina). Opis Iznos
br. Duguje Potražuje
Poduzetnik donosi odluku o primjeni amortizacijske
Obračun amortizacije i evidentiranje odgođene porezne
stope od 25% (4 godine). Kako bi utvrdio privremene imovine u 1. godini
razlike između računovodstvene i porezne osnovice - porezno priznat
dugotrajne imovine, koja proizlazi iz primjene amorti- ispravak vrijednosti
zacijskih stopa iznad maksimalno porezno dopustivih, - jahta 200.000,00 4300 0290
1. - privremeno porezno
poduzetnik obavlja usporedni obračun amortizacije. nepriznat ispravak
vrijednosti - jahta 50.000,00 4330 0291
Tablica 2. Usporedni obračun amortizacije prema ko- - odgođena porezna
imovina/porez na
rištenim i dopuštenim poreznim stopama dobit 10.000,00 0570 8100 79

Porezno dopuštena amor- Privremeno

Godišnja amortizacija
tizacija porezno Odgođena por-
Godina Osnovica
nepriznata ezna imovina
Stopa Iznos Stopa Iznos amortizacija
Financije i porezi | 12/10

1 2 3 4 (2x3) 5 6 (2x5) 7 (4-6) 8 (7x20%)

1. godina 1.000.000,00 25% 250.000,00 20% 200.000,00 50.000,00 10.000,00
2. godina 1.000.000,00 25% 250.000,00 20% 200.000,00 50.000,00 10.000,00
3. godina 1.000.000,00 25% 250.000,00 20% 200.000,00 50.000,00 10.000,00
4. godina 1.000.000,00 25% 250.000,00 20% 200.000,00 50.000,00 10.000,00
5. godina 1.000.000,00 - - 20% 200.000,00 - -
 Financije i računovodstvo | Financije i porezi

Red. Konto Poduzetnicima koji će u svom poslovanju zanema-

Opis Iznos
br. Duguje Potražuje riti navedenu odredbu Zakona te će amortizaciju obra-
Obračun amortizacije i evidentiranje odgođene porezne čunavati sukladno zahtjevima računovodstvenih stan-
imovine u 2. godini darda, trošak amortizacije obračunan od datuma kada
- porezno priznat je imovina bila spremna za uporabu pa do prvog dana
ispravak vrijednosti mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem je dugo-
- jahta 200.000,00 4300 0290
2. - privremeno porezno trajna imovina stavljena u upotrebu postaje privreme-
nepriznat ispravak no porezno nepriznat rashod koji će povećati osnovicu
vrijednosti - jahta 50.000,00 4330 0291
- odgođena porezna
poreza na dobit u odnosnom poreznom razdoblju.
imovina/porez na Tumačenjem navedene odredbe Zakona proizlazi i
dobit 10.000,00 0570 8100
potreba za sastavljanjem pisanog dokumenta (zapisni-
Obračun amortizacije i evidentiranje odgođene porezne
ka) za potrebe odjela računovodstva na kojem je jasno
imovine u 3. godini
naznačen datum stavljanja neke dugotrajne imovine u
- porezno priznat
ispravak vrijednosti upotrebu.
- jahta 200.000,00 4300 0290
3.
Prestanak obračuna amortizacije prema Zakonu se
- privremeno porezno
nepriznat ispravak također razlikuje onom koji proizlazi iz zahtjeva odno-
vrijednosti - jahta 50.000,00 4330 0291 snih računovodstvenih standarda. Sukladno čl. 12. st.
- odgođena porezna
imovina/porez na
9. Zakona, trošak amortizacije za prodanu, dugovanu,
dobit 10.000,00 0570 8100 na drugi način otuđenu ili uništenu dugotrajnu imo-
Obračun amortizacije i evidentiranje odgođene porezne vinu priznaje se u porezni rashod do kraja mjeseca u
imovine u 4. godini kojem je dugotrajna imovina bila u upotrebi.
- porezno priznat
ispravak vrijednosti Slika 4. Prikaz prestanka obračuna amortizacije
- jahta 200.000,00 4300 0290
4. - privremeno porezno
prema Zakonu
nepriznat ispravak
vrijednosti - jahta 50.000,00 4330 0291 Imovina je Zadnji dan obračuna


- odgođena porezna amortizacije je
otuđena dana
imovina/porez na
9. studenog 2010. 30. studeni 2010.
dobit 10.000,00 0570 8100
Ukidanje odgođene porezne imovine u 5. godini

5. - odgođena porezna Navedenom odredbom Zakona, poduzetnicima se

imovina/porez na
dobit 40.000,00 8100 0570
u porezne svrhe dopušta iskazivanje troška amortiza-
cije čak i u onom vremenskom razdoblju kada imovina
više nije u vlasništvu poduzetnika, što nije sukladno
 Početak i prestanak obračuna amortizacije
temeljnim načelima računovodstva.
Početak obračuna amortizacije prema Zakonu Bez obzira na sve navedeno, u hrvatskoj računo-
razlikuje se od onog koji proizlazi iz zahtjeva odno- vodstvenoj praksi se prilikom obračuna amortizacije
snih računovodstvenih standarda. Sukladno čl. 12. st. u većini slučajeva primjenjuju odnosni porezni propisi
80 8. Zakona, trošak amortizacije predmeta dugotrajne umjesto računovodstvenih.
imovine priznaje se u porezni rashod od prvog dana Sukladno čl. 12. st. 12. i 14. Zakona, amortizacija
mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem je dugo- koja je obračunata na otpisanu imovinu se ne priznaje
trajna imovina stavljena u upotrebu. kao porezno dopušteni rashod, ali se takva imovina, i
Slika 3. Prikaz početka obračuna amortizacije prema nakon što je u cijelosti otpisana, zadržava u poslovnim
Zakonu evidencijama poduzetnika sve do njene prodaje, daro-
vanja, drugog načina otuđenja ili uništenja.
Imovina je stavljena Obračun amortizacije
u upotrebu dana
9. studenog 2010.  počinje dana
1. prosinca 2010. www.teb.hr

6.1. Trajno porezno nepriznati rashod
amortizacije
Obračunani trošak amortizacije u određenim slu-
čajevima postaje u cijelosti trajno porezno nepriznati
rashod, dok u nekim slučajevima može biti u cijelosti
ili dijelom privremeno porezno nepriznati rashod. Si-
tuacije u kojima obračunana amortizacija postaje pri-
vremeno porezno nepriznati rashod smo prethodno
naveli, a odnose se, podsjećamo još jednom, u sluča-
jevima kada poduzetnik ne koristi linearnu metodu
obračuna amortizacije, a obračunana amortizacija
prelazi porezno dopuštene stope, te u slučajevima kada
poduzetnik koristi stope amortizacije koje su više od
onih porezno dopuštenih.
U nastavku skrećemo pozornost na situacije u koji-
ma, temeljem Zakona, obračunana amortizacija posta-
je trajno porezno nepriznat rashod.
 Amortizacija otpisane dugotrajne imovine
Sukladno čl. 12. st. 12. i 14. Zakona, amortizacija
koja je obračunata na otpisanu imovinu se ne priznaje
kao porezno dopušteni rashod, ali se takva imovina, i
nakon što je u cijelosti otpisana, zadržava u poslovnim
evidencijama poduzetnika sve do njene prodaje, daro-
vanja, drugog načina otuđenja ili uništenja.
Temeljem navedenog, poduzetnici moraju voditi
računa o tome da se za dugotrajnu imovinu čiji amor-
tizacijski vijek u poreznom smislu prestaje u toku po-
slovne godine ne koriste pune godišnje stope amorti-
zacije korištene u prethodnim razdobljima, nego da se
stopa amortizacije u posljednjoj godini korištenja pri-
lagodi ostatku amortizacijskog vijeka te imovine.
 Amortizacija imovine kojom se ne obavlja
djelatnost
Ne priznaju se rashodi amortizacije za imovinu kojom
se ne obavlja djelatnost (čl. 12. st. 15. Zakona). Navedena
odredba se neće primjenjivati na imovinu koja je stav-
ljena u uporabu, a koristi se samo jedan određeni dio te
imovine (npr. poslovna zgrada je stavljena u uporabu
kao cjelina, ali se koristi samo jedan dio zgrade), što zna-
či da ako se neka imovina koristi u smanjenom obujmu
to može utjecati samo da dužinu procijenjenog vijeka
uporabe (amortizacijskog vijeka), koji bi u tom slučaju
trebao biti duži od uobičajenog, a ne na priznavanje od-
nosno nepriznavanje rashoda amortizacije te imovine11.
Financije i porezi | Financije i računovodstvo
Novim odredbama čl. 12. st. 16., 17., 20. i 21. Zako-
na12, propisani su posebni uvjeti o priznavanju ras-
hoda amortizacije za plovila, zrakoplove, apartma-
ne i kuće za odmor, neovisno od toga što je porezni
obveznik registriran za obavljanje djelatnosti najma
ili prijevoza takvom imovinom. Poreznom obvezniku
koji u dugotrajnoj imovini ima evidentirana plovila,
zrakoplove, apartmane i kuće za odmor priznaje se kao
rashod amortizacija takve imovine pod uvjetima:
▶ da je porezni obveznik registriran za djelatnost
iznajmljivanja i prijevoza plovilima i zrakoplovima,
odnosno za djelatnost iznajmljivanja apartmana i
kuće za odmor, i
▶ da po osnovi korištenja plovila i zrakoplova ostva-
ruje u poreznom razdoblju prihod najmanje u visini
od 7% nabavne vrijednosti takve imovine, i
▶ da po osnovi korištenja apartmana i kuće za odmor
ostvaruje u poreznom razdoblju prihod najmanje u
visini od 5% nabavne vrijednosti takve imovine.
Porezni obveznik koji u poreznom razdoblju ne is-
puni navedene uvjete, dužan je za to porezno razdoblje
uvećati poreznu osnovicu za rashod amortizacije takve
Domagoj Zaloker | Godišnji obračun amortizacije za 2010.
imovine, te za sve pripadajuće troškove koji su nastali
u svezi s korištenjem takve imovine.
Za 2010. godinu porezno (ne)priznati rashod amor-
tizacije predmetne imovine utvrđuje se od dana stu-
panja na snagu izmijenjenih odredbi Zakona i to za
razmjerni dio poreznog razdoblja, dakle od 1.7. do
31.12.2010. Sukladno odredbama čl. 22. st. 9. Pravil-
nika, u prvoj godini nabave i u prvoj godini otuđenja
predmetne imovine, prihodi po osnovi korištenja te
imovine najmanje u visini od 7% odnosno 5% nabavne
vrijednosti imovine mogu se također utvrditi razmjer-
no broju mjeseci korištenja imovine.
Porezni obveznik koji u dugotrajnoj imovini ima evi-
dentirana plovila, zrakoplove, apartmane i kuće za od-
mor, sukladno čl. 12. st. 16. Zakona, obvezan je sastaviti
pregled podataka za pojedino sredstvo odnosno imovi- 81
nu koji osobito sadrži: vrstu sredstva odnosno imovine,
nabavnu vrijednost, ostvareni prihod po osnovi kori-
11
Navedeno je potvrđeno i mišljenjem Ministarstva financija Kla-
Financije i porezi | 12/10
sa: 410-01/07-01/568, Ur. br.: 513-07-21-01/07-2, Zagreb, 4.
srpanj 2007. Mišljenje je dostupno na Internet stranicama Mini-
starstva financija – Porezna uprava http://www.porezna-uprava.hr/
publikacije/m_s_ureda.asp?id=b05d1 [10. studeni 2010.].
12
Stupile na snagu dana 1. srpnja 2010. temeljem izmjena i dopu-
na Zakona o porezu na dobit koje su objavljene u Nar. nov., br.
80/10.
 Financije i računovodstvo | Financije i porezi

štenja sredstva odnosno imovine u poreznom razdo- kn (110.000,00 kn + 7.590,00 kn po osnovi 30%
blju, amortizacija u poreznom razdoblju, te pripadajući nepriznatog pretporeza). Određen je korisni vi-
troškovi koji su nastali u svezi s korištenjem sredstva jek trajanja automobila u razdoblju od 5 godina
odnosno imovine u poreznom razdoblju prema vrsti (20% godišnja stopa amortizacije). Automobil je
troška. Pregled podataka o sredstvu odnosno imovini odmah po nabavi stavljen u uporabu (korištenje
obvezno se prilaže uz prijavu poreza na dobit. u 2010. = 6 mjeseci). Obračunata je amortizacija
za 2010. godinu (razdoblje korištenja = 6 mjese-
 Goodwill nastao pri statusnim promjenama ci):
 porezno priznati ispravak vrijednosti – 70%
Amortizacija goodwilla nastalog pri statusnim pro-
(110.000,00 x 70% = 77.000,00 x 20% = 15.400,00
mjenama (spajanje, pripajanje i podjela), sukladno čl.
/ 12 x 6) = 7.700,00,
22. st. 6. Pravilnika, nije porezno priznati rashod. Ob-
veznici primjene HSFI-a, sukladno HSFI-u 2, goodwill  porezno nepriznati ispravak vrijednosti – 30%
amortiziraju u roku do pet godina. (110.000,00 x 30% = 33.000,00 x 20% = 6.600,00 /
12 x 6) = 3.300,00,
Obveznici primjene MSFI-a, sukladno MRS-u 39
– Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje, go-  porezno nepriznati ispravak vrijednosti – nepri-
odwill testiraju na umanjenje najmanje jednom godiš- znati pretporez (7.590,00 x 20% = 1.518,00 /12 x
nje. Pošto se u oba slučaja radi o dva postupka čija bit 6) = 759,00.
je ista, dolazimo do zaključka da će i umanjenje vri- Knjiženje:
jednosti goodwilla u skladu s MRS-om 39 biti porezno Konto
Red.
nepriznat rashod. Opis Iznos
br. Duguje Potražuje
Obračun amortizacije službenog vozila za 2010. godinu
 30% amortizacije motornih vozila i drugih - porezno priznati ispra-
sredstava za osobni prijevoz vak vrijednosti (70%) 7.700,00 4310 02901
1. - porezno nepriznati is-
Prema čl. 7. st. 1. toč. 4. Zakona porezna osnovica se pravak vrijednosti (30%) 3.300,00 4320 02920
- porezno nepriznati
povećava između ostalog i za 30% amortizacije obraču- ispravak vrijednosti
nane na vlastita ili unajmljena motorna vozila i druga (nepriznat pretporez) 759,00 4323 02923
sredstva za osobni prijevoz (osobni automobil, plovilo,
helikopter, zrakoplov i sl.) poslovodnih, rukovodnih i  Amortizacija osobnih automobila i drugih
drugih zaposlenih osoba, ako se po osnovi korištenja sredstava za osobni prijevoz nabavne vrijednosti
sredstava za osobni prijevoz ne utvrđuje plaća. preko 400.000,00 kn
Sukladno čl. 25. st. 2. Pravilnika, predmetnim sred-
Prema čl. 12. st. 13. Zakona amortizacija za osobne
stvima za osobni prijevoz ne smatraju se osobni auto-
automobile i druga sredstva za osobni prijevoz prizna-
mobili i druga sredstva za osobni prijevoz koja se izrav-
je se do 400.000,00 kn troška nabave po jednom sred-
no koriste u obavljanju određenih djelatnosti, kao što
stvu. Ako trošak nabave premašuje navedenu svotu,
su: autoškole, taksi-službe, djelatnosti iznajmljivanja
amortizacija iznad navedene svote priznaje se samo
sredstava prijevoza, pomoć na cesti i na vodi, djelat-
ako sredstvo isključivo služi za registriranu djelatnost
82 nosti izvođenja i/ili održavanja plinskih, vodovodnih i
najma ili prijevoza.
drugih instalacija, hitnih intervencija i drugih sličnih
djelatnosti ako sredstva za osobni prijevoz služe isklju- Prema čl. 22. st. 3. Pravilnika porezna osnovica se
čivo za takvu djelatnost. povećava za iznos porezno nepriznate amortizacije
predmetne imovine u poreznom razdoblju u kojem se
 Primjer 2. Amortizacija službenog automobila13 imovina amortizira.
Predmetne odredbe Zakona i Pravilnika se primje-
Evidentirana je nabavna vrijednost službenog
njuju na one osobne automobile i druga sredstva za
automobila u ukupnom iznosu od 117.590,00
osobni prijevoz koja su nabavljena nakon prve primje-
13
Detaljnije u svezi nabave i korištenja službenih automobila vi- ne Zakona.14
djeti u Zaloker, D.: Službeni automobili – nabava i korištenje od
14
1.1.2010., Financije i porezi br. 5/10, TEB, Zagreb. Od 1. siječnja 2005.

 Primjer 3. Amortizacija službenog automobila
nabavne vrijednosti preko 400.000,00 kn15
Evidentirana je nabavna vrijednost službenog
automobila u ukupnom iznosu od 571.980,00 kn
(520.000,00 kn + 28.980,00 kn po osnovi 30% ne-
priznatog pretporeza + 23.000,00 kn po osnovi
100% nepriznatog pretporeza iznad 400.000,00
kn). Određen je korisni vijek trajanja automobi-
la u razdoblju od 5 godina (20% godišnja stopa
amortizacije). Automobil je odmah po nabavi
stavljen u uporabu (korištenje u 2010. = 6 mje-
seci). Obračunata je amortizacija za 2010. godinu
(razdoblje korištenja = 6 mjeseci):
 porezno priznati ispravak vrijednosti – 70%
(400.000,00 x 70% = 280.000,00 x 20% =
56.000,00 / 12 x 6) = 28.000,00 kn,
 porezno nepriznati ispravak vrijednosti –
30% (400.000,00 x 30% = 120.000,00 x 20% =
24.000,00 / 12 x 6) = 12.000,00 kn,
 porezno nepriznati ispravak vrijednosti – na 30%
nepriznatog pretporeza do 400.000,00 kn (28.980,00
x 20% = 5.796,00 / 12 x 6) = 2.898,00 kn,
 porezno nepriznati ispravak vrijednosti –
100% iznad 400.000,00 kn (120.000,00 x 20%
= 24.000,00 / 12 x 6) = 12.000,00 kn,
 porezno nepriznati ispravak vrijednosti – ne-
priznati pretporez preko 400.000,00 kn nabav-
ne vrijednosti (23.000,00 x 20% = 4.600,00 / 12
x 6) = 2.300,00 kn.
Knjiženje:
Red.
Opis Iznos
br.
Obračun amortizacije za 2010.
- porezno priznat ispra-
vak vrijednosti (70%) 28.000,00
- porezno nepriznat is-
pravak vrijednosti (30%) 12.000,00
- porezno nepriznat
ispravak vrijednosti –
nepriznat pretporez do
1. 400.000,00 kn 2.898,00
- porezno nepriznat
ispravak vrijednosti
iznad 400.000,00 kn
nabavne vrijednosti* 12.000,00
- porezno nepriznat
ispravak vrijednosti –
nepriznat pretporez
iznad 400.000,00 kn* 2.300,00
*Moguće evidentirati i u okviru istog analitičkog konta.
15
Vidi fusnotu br. 13.
Financije i porezi | Financije i računovodstvo
Skrećemo pažnju da, sukladno odredbama čl. 26. st.
1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pore-
zu na dodanu vrijednost16, porezni obveznici koji su
osobne automobile ili druga sredstva za osobni prije-
voz poduzetnika, poslovodnih, rukovodnih i drugih
zaposlenih nabavili do 31. prosinca 2009. godine i
koristili pravo na odbitak pretporeza, te obračunava-
li i plaćali PDV na 30% iznosa troška amortizacije za
iznos do 400.000,00 kn nabavne vrijednosti tih sred-
stava, odnosno na 100% iznosa troška amortizacije za
iznos koji prelazi 400.000,00 kn nabavne vrijednosti,
obvezni su i dalje obračunavati i plaćati PDV na 30%
odnosno 100% iznosa troška amortizacije do isteka
amortizacijskog vijeka odnosno trenutka prodaje, da-
rovanja, otuđenja na drugi način ili uništenja tih sred-
stava. Obveznici će obvezu za PDV formirati putem
ispostavljanja internog računa za izuzimanje, koja će
biti evidentirana u knjizi I-RA za redovne isporuke.
6.2. Amortizacija prethodno
revalorizirane dugotrajne imovine
Domagoj Zaloker | Godišnji obračun amortizacije za 2010.
Primjenjujući model revalorizacije17, kod naknad-
nog mjerenja dugotrajne imovine, poduzetnik će du-
gotrajnu materijalnu imovinu, čija se fer vrijednost
može pouzdano izmjeriti, iskazati po revaloriziranom
iznosu, koji čini njegova fer vrijednost na datum re-
valorizacije umanjena za kasniji ispravak vrijednosti i
kasnije gubitke od umanjenja.
Sukladno zahtjevima odnosnih računovodstvenih
standarda, revalorizacijska rezerva uključena u kapital
Konto koja se odnosi na dugotrajnu imovinu može se izrav-
Duguje Potražuje no prenijeti na zadržanu dobit. Revalorizacijska rezer-
va može se prenijeti u zadržanu dobit kada je imovina
povučena iz uporabe ili otuđena. Međutim, revaloriza-
4310 02901
cijske rezerve dugotrajne imovine koja se amortizira,
4320 02920 mogu se realizirati i korištenjem te imovine odnosno
redovnim obračunom amortizacije. U tom slučaju iznos
83
realizirane revalorizacijske rezerve (one koja se prenosi
4323 02923 izravno na zadržanu dobit) je razlika između amorti-
zacije zasnovane na revaloriziranom knjigovodstvenom
iznosu imovine i amortizacije zasnovane na izvornom
trošku imovine. Prijenos revalorizacijske rezerve u za-
Financije i porezi | 12/10
4321 02921
držanu dobit ne provodi se u računu dobiti i gubitka.
16
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vri-
4322 02922
jednosti (Nar. nov., br. 87/09)
17
Detaljnije u svezi revalorizacije dugotrajne imovine vidjeti u Zalo-
ker, D.: Revalorizacija dugotrajne materijalne imovine, Financije i
porezi br. 6/10, TEB, Zagreb.
 Financije i računovodstvo | Financije i porezi
Sukladno odredbi čl. 12. st. 11. Zakona, ako je tro-
šak nabave iskazan u revaloriziranoj svoti, u porezni
rashod priznaje se neamortizirani trošak nabave uma-
njen za revaloriziranu svotu koja je do trenutka pro-
daje, darovanja, otuđenja na drugi način ili uništenja
uključena u prihode. Odredbama čl. 22. st. 4. Pravilni-
ka propisano je da ako je vrijednost imovine povećana
bez dodatnog troška ulaganja (vrijednost povećana re-
valorizacijom), a povećanje nije uključeno u poreznu
osnovicu (nije evidentiran prihod), tada se obračuna-
na amortizacija porezno ne priznaje.
Također, prema čl. 39. st. 2. Pravilnika, revalorizacij-
ska rezerva koja je formirana pri procjeni imovine od
dana primjene Zakona, uključuje se u poreznu osno-
vicu u poreznom razdoblju u kojem je realizirana a
utvrđuje se u svoti povećane amortizacije nastale zbog
revalorizacije. Ostatak revalorizacijske rezerve uklju-
čuje se u poreznu osnovicu nakon uništenja, prodaje
ili otuđenja na drugi način imovine od koje je revalo-
rizacijska rezerva oblikovana.
Iz navedenih odredbi Zakona i Pravilnika možemo
zaključiti da se realizacija onih revalorizacijskih re-
zervi, koje pri svom početnom evidentiranju nisu bile
uključene u poreznu osnovicu, porezno ne priznaje te
da je za iznos takve realizacije revalorizacijskih rezervi
potrebno povećati osnovicu poreza na dobit. Navedeni
iznosi se evidentiraju kao povećanje porezne osnovice
u okviru red. br. 25. obrasca PD.
Kako bi se izbjegle bilo kakve dvojbe u svezi pri-
mjene Zakona i Pravilnika, uputno je realizaciju re-
valorizacijske rezerve (prijenos na zadržanu dobit)
evidentirati istovremeno s obračunom amortizacije,
otuđenjem ili povlačenjem revalorizirane dugotrajne
materijalne imovine iz uporabe.
Također, zahtjevima HSFI-a 12 – Kapital i MRS-a 12
– Porezi na dobit određeno je da kada se neka imovina
revalorizira, a ta revalorizacija se uključuje u poreznu
84 osnovicu u nekom idućem razdoblju, poduzetnik tre-
ba iskazati odgođenu poreznu obvezu primjenjujući na
tu revalorizacijsku rezervu propisanu stopu poreza na
dobit. Ova odgođena porezna obveza iskazuje se kao
smanjenje revalorizacijske rezerve (toč. 12.42. HSFI-a
12 i toč. 18. MRS-a 12). Kod revalorizacije dugotraj-
ne imovine dolazi do oporezive privremene razlike, a
samim time i odgođene porezne obveze, jer je knjigo-
vodstvena vrijednost revalorizirane dugotrajne mate-
rijalne imovine veća od njene porezne osnovice.
 Primjer 4. Amortizacija prethodno
revalorizirane dugotrajne imovine
Društvo u svojim poslovnim knjigama ima evi-
dentiran stroj. Nabavna vrijednost stroja iznosi
800.000,00 kn, a akumulirani ispravak vrijednosti
stroja iznosi 400.000,00 kn (godišnja stopa amor-
tizacije je 25%).
1. Stručna služba društva obavlja procjenu fer vri-
jednosti stroja. Na temelju obavljene procje-
ne utvrđena je fer vrijednost stroja u iznosu od
600.000,00 kn. Revalorizacija u poslovnim knji-
gama društva provodi se razmjernim poveća-
njem nabavne vrijednosti i akumuliranog isprav-
ka vrijednosti predmetnog stroja, dok razlika čini
učinak revalorizacije (revalorizacija bruto knjigo-
vodstvene vrijednosti). Učinak revalorizacije se
umanjuje za odgođenu poreznu obvezu temeljem
nerealiziranog dobitka od povećanja vrijednosti
stroja revalorizacijom.
Obračun revalorizacije:
 knjigovodstvena vrijednost stroja prije revalori-
zacije (800.000,00– 400.000,00) = 400.000,00 kn
 procijenjena fer vrijednost stroja = 600.000,00 kn
 povećanje vrijednosti stroja (600.000,00–
400.000,00) = 200.000,00 kn
 postotak povećanja vrijednosti stroja
(200.000,00 / 400.000,00) = 50%
 revalorizirana nabavna vrijednost (800.000,00
+ 50%)= 1.200.000,00 kn
 revalorizirani ispravak vrijednosti (400.000,00
+ 50%)= 600.000,00 kn
 učinak revalorizacije (400.000,0018 –
200.000,0019) = 200.000,00 kn
 odgođena porezna obveza (200.000,00 x 20%)
= 40.000,00 kn
2. Društvo obračunava godišnju amortizaciju stroja.
Posebno se analitički evidentira amortizacija na po-
većanje vrijednosti stroja revalorizacijom.
Obračun amortizacije:
 amortizacija revalorizirane vrijednosti
(1.200.000,00 x 25%) = 300.000,00 kn
 amortizacija na nabavnu vrijednost (800.000,00 x
25%) = 200.000,00 kn
 amortizacija na povećanu vrijednost revaloriza-
cijom (300.000,00 – 200.000,00) = 100.000,00 kn
3. Društvo evidentira realizaciju revalorizacijske rezerve u
18
Povećanje nabavne vrijednosti.
19
Povećanje ispravka vrijednosti.
 Financije i porezi | Financije i računovodstvo

iznosu razlike između amortizacije temeljene na reva- nju jednostavnost samog procesa obračuna amortiza-
loriziranom knjigovodstvenom iznosu imovine i amor- cije, ukoliko računovođa (knjigovođa) ne posjeduje
tizacije koja bi bila priznata prema nabavnoj vrijedno- dovoljno znanja o računovodstvenom i poreznom as-
sti stroja (300.000,0020 – 200.000,0021= 100.000,00). Za pektu amortizacije, dobiveni rezultat samog obračuna
realiziranu revalorizacijsku rezervu društvo razmjerno može imati negativnih posljedica na financijske i pore-
prenosi odgođenu poreznu obvezu na obvezu poreza zne izvještaje poduzetnika.
na dobit (100.000,00 x 20% = 20.000,00).
Knjiženje: 8. Objavljivanja u financijskim
Konto
izvještajima
Red.
Opis Iznos
br. Duguje Potražuje
S aspekta obračuna amortizacije, za svaku vrstu du-
Stanje na kontima prije revalorizacije gotrajne nematerijalne imovine, razlikujući interno
So - stroj 800.000,00 0210 dobivenu imovinu i drugu nematerijalnu imovinu, po-
- ispravak vrijednosti
stroja 400.000,00 0290
duzetnik u svojim bilješkama uz financijske izvještaje
Povećanje vrijednosti stroja revalorizacijom
treba objaviti sljedeće informacije (toč. 5.41. HSFI-a 5
- stroj 400.000,00 0210
i toč. 118. MRS-a 38):
- ispravak vrijednosti  je li korisni vijek uporabe ograničen ili neodređen, i
stroja 200.000,00 0290
1.
- revalorizacijske
ako je ograničen, korisni vijek uporabe ili korištene
rezerve stroja 160.000,00 9331 stope amortizacije,
- odgođena porezna  korištene metode amortizacije za nematerijalnu
obveza 40.000,00 9780
imovinu s ograničenim vijekom uporabe,
Obračun amortizacije stroja
 bruto knjigovodstvenu vrijednosti i, ako postoji,

Domagoj Zaloker | Godišnji obračun amortizacije za 2010.

- ispravak vrijednosti 0290
stroja 300.000,00
akumulirani ispravak vrijednosti (zajedno s aku-
2. - amortizacija stroja 200.000,00 4300 muliranim gubicima od umanjenja) na početku i na
- amortizacija na kraju razdoblja,
povećanje vrijed-
nosti stroja revalori-  stavke računa dobiti i gubitka (izvještaja o sveobu-
zacijom 100.000,00 4380 hvatnoj dobiti) u kojima je uključena amortizacija
Realizacija revalorizacijske rezerve amortizacijom nematerijalne imovine.
- revalorizacijske Što se tiče dugotrajne materijalne imovine podu-
3. rezerve stroja 100.000,00 9331
- zadržana dobit iz zetnik, između ostalog, objavljuje slijedeće (toč. 6.65.
revalorizacijskih HSFI-a 6 i toč. 73. MRS-a 16):
rezervi 100.000,00 9402
 korištene metode amortizacije,
Evidentiranje porezne obveze za realizaciju revalori-
zacijske rezerve  korišteni vijek uporabe ili korištene stope amortiza-
- odgođena porezna cije,
3a.
obveza 20.000,00 9780  bruto knjigovodstvenu vrijednost i akumuliranu
- obveza za porez na amortizaciju (zajedno s akumuliranim gubicima od
dobit 20.000,00 2620
umanjenja) na početku i na kraju razdoblja,
 povezivanja na početku i na kraju razdoblja kojim 85

7. Godišnji obračun amortizacije se prikazuje amortizacija.

Obveznici primjene MSFI-a u svezi amortizacije
U današnjoj računovodstvenoj praksi godišnji obra- u svojim bilješkama objavljuju i dodatne informacije
čun amortizacije je gotovo neusporediv s onim obra- temeljem zahtjeva MRS-a 16 (toč. 75., 76. i 79.) i 38
Financije i porezi | 12/10

čunima koji su prethodili sveopćoj informatizaciji (toč.121., 122. i 129.).

poslovanja poduzetnika. Danas se proces godišnjeg
obračuna amortizacije pretvara u zadavanje nekoliko
naredbi računalnom programu. Bez obzira na današ- Jeste li se pretplatili na
20
25% od 1.200.000,00 časopis Financije i porezi?
21
25% od 800.000,00
 Financije i računovodstvo | Financije i porezi

 Primjer 5. Godišnji obračun amortizacije

Porezno Porezno dopuštena stopa
Obračunata amortizacija Porezno
Nabavna nepriznato amortizacije Privremene
Opis nepriznato
vrijednost (nepriznati razlike
Stopa Iznos 30% Stopa Iznos
pretporez)
Software 10.000,00 25% 2.500,00 0,00 0,00 100% 10.000,00 0,00
Osob. automobil 106.900,00 20% 21.380,00 6.000,00 1.380,00 40% 42.760,00 0,00
Proizvodni stroj 400.000,00 20% 80.000,00 0,00 0,00 50% 200.000,00 0,00
Poslovna zgrada 6.000.000,00 12,5% 750.000,00 0,00 0,00 10% 600.000,00 150.000,00
Računalo 6.000,00 25% 1.500,00 0,00 0,00 100% 6.000,00 0,00
Ukupno 6.522.900,00 855.380,00 6.000,00 1.380,00 858.760,00 150.000,00

Knjiženje:

Red. Konto
Opis Iznos
br. Duguje Potražuje

Godišnji obračun amortizacije

- porezno priznati ispravak vrijednosti – software 2.500,00 43001 00901
- porezno priznati ispravak vrijednosti – osob. automobil (70%) 14.000,00 43101 02901
- porezno nepriznati ispravak vrijednosti – osob. automobil (30%) 6.000,00 43201 02920
1. - porezno nepriznati ispravak vrijednosti – osob. automobil (nepriz. pretporez) 1.380,00 43231 02923
- porezno priznati ispravak vrijednosti – proizvodni stroj 80.000,00 43011 02902
- porezno priznat ispravak vrijednosti – poslovna zgrada 600.000,00 43002 02903
- privremeno porezno nepriznat ispravak vrijednosti – poslovna zgrada 150.000,00 43300 02910
- odgođena porezna imovina/porez na dobit 30.000,00 05700 81000
- porezno priznati ispravak vrijednosti - računalo 1.500,00 43003 02904

TEB-ov priručnik o porezima - TPP

Dodatak TPP-u: Zbirka mišljenja
Iz sadržaja izdvajamo:
•
•
•
•
PDV, porez na dohodak i dobit
Doprinosi za obvezna osiguranja
Financiranje lokalne samouprave
Posebni porezi i igre na sreću
+ Ministarstva financija - ZMF
• aktualna mišljenja Ministarstva
financija (PDV, porez na dohodak,
porez na dobit, doprinosi, ostali
• Oslobodenja i olakšice prema porezi)
posebnim propisima • dopune tijekom godine
• Naredba o uplatnim računima s novim mišjenjima

Sadržaj TPP-a pogledajte na www.teb.hr

86

TEB-ov PRIRUČNIK
MEÐUNARODNI UGOVORI
• ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
• ugovori o socijalnom osiguranju

Naručite još danas na www.teb.hr

 Nikolina Bičanić, dipl. oec.
TEB, Zagreb

Godišnji popis
Koncem godine obavlja se godišnji popis imovine i obveza ko-
jim se utvrđuju njihova stvarna stanja i prema njima usklađuju
knjigovodstvena. Izvođenje popisa u velikoj mjeri ovisi o kvali-
teti pripremnih radnji, pa više o organizaciji i provedbi samog
popisa pročitajte u nastavku.

Krajem godine počinju pripremne ma.4 Popis je obavezan i na početku po-

radnje za sastavljanje godišnjih finan-
cijskih izvještaja. One obuhvaćaju kon-
trolne i druge postupke kojima se pro-
vjeravaju knjiženja poslovnih događaja
i knjigovodstvena dokumentacija te or-
ganizaciju i provedbu godišnjeg popisa
imovine i obveza. U nastavku se prika-
zuje način organizacije i provedbe popisa
te postupci s imovinom za rashodovanje.
U ovom broju FIP-a pojašnjena su i po-
stupanja s rezultatima popisa robe koji
podliježu odnosno ne podliježu opore-
zivanju PDV-om, kao i načini knjiženja
takvih viškova i manjkova.1
Godišnjim popisom imovine i obve-
za utvrđuju se stvarna stanja imovine,
obveza i kapitala te se postojeća knjigo-
slovanja, u slučajevima promjene cijena
proizvoda i robe, statusnih promjena,
otvaranja stečajnog postupka ili pokre-
tanja postupka likvidacije i stečaja (čl.
11. st 1. i 4. ZOR-a i čl. 56. st. 13. i 14.
OPZ-a), kao i po nalogu poreznog tijela
u postupku poreznog nadzora, pri pro-
mjenama cijena dobara ili poreznih sto-
pa ako je to bitno za oporezivanje ispo-
ruka tih dobara (čl. 56. st. 14. OPZ-a).
Prema čl. 13. st 1. i čl. 14. ZOR-a te čl.
55. st. 12. i 13. OPZ-a popis je obavezan
i na početku poslovanja, prilikom pro-
mjene cijena proizvoda i robe, statusnih
promjena te otvaranja postupka likvida-
cije i stečaja.
Poduzetnici koji popis imovine i ob-

Nikolina Bičanić | Godišnji popis

vodstvena svode na popisom utvrđena
stvarna stanja. Na temelju takvih poda-
taka sastavljaju se financijska izvješća,
koja bi na taj način trebala pružiti istinit,
fer, pouzdan i nepristran pregled imovi-
ne, obveza, kapitala, promjene financij-
skog položaja i dobit ili gubitak.
veza provode i tijekom poslovne godine
- kao kontinuirani popis (kojim se jed-
nom godišnje svoj imovini i obvezama
usklađuje knjigovodstveno stanje), duž-
ni su i na kraju poslovne godine popisati
svu imovinu i obveze te uskladiti knjigo-
vodstveno sa stvarnim stanjem.

1. Zakonska obveza 2. Sudionici popisa PROČITAJTE VIŠE...

87
Obavljanje godišnjeg popisa imovine U provedbi popisa sudjeluju zakonski K. Vranar: Knjiženje viš-
i obveza zakonska je obveza koju propi- predstavnik poduzetnika, rukovoditelj kova i manjkova robe
suju čl. 11. Zakona o računovodstvu2 i čl. popisa, komisija (ili komisije) za popis, kod obveznika poreza
56. st. 13. Općeg poreznog zakona3. radnici koji rukuju ili su zaduženi za na dobit, FIP 12/10
Financije i porezi | 12/10

Osim kod godišnjeg popisa, imovina i
obveze popisuju se i u drugim slučajevi-
1
Vranar, K.: Knjiženje viškova i manjkova robe
kod obveznika poreza na dobit, FIP br. 12/10,
TEB, Zagreb
2 4
Nar. nov., br. 109/07; u nastavku: ZOR
3
Nar. nov., br. 147/08; u nastavku: OPZ
sredstva koja se popisuju, radnici koji
vode knjigovodstvene evidencije imovi-
M. Šarić i K. Vranar:
ne i obveza koji se popisuju.
Popis imovine i obveza
Ovisno o opsegu poslova koji se mo- - inventura, Dodatak
uz FIP 12/08
Osim ZOR-a i OPZ-a i drugi posebni propisi
određuju situacije i opseg obavljanja popisa.
UDK 657.1
 Financije i računovodstvo | Financije i porezi
raju obaviti u zadanom roku (količini sredstava koja se
popisuje, broju lokacija i sl.) za obavljanje popisa osniva
se jedna ili više komisija za popis. Tako svaki poduzet-
nik osniva dovoljan broj komisija za popis, prema vla-
stitim potrebama. Kada se osniva više komisija, može se
imenovati i centralna, koja koordinira rad svih ostalih.
Kod velikih poduzetnika u praksi se najčešće osni-
vaju posebne komisije za popis određene imovine (npr.
komisija za popis dugotrajne materijalne imovine, za
zalihe sirovina i materijala, zalihe trgovačke robe, za
popis potraživanja i obveza itd). Isto tako kod poduzet-
nika koji imaju poslovnice na više lokacija, postoji ko-
misija za popis određene imovine na svakoj od lokacija
(npr. popis trgovačke robe u skladištu u jednom gradu
obavlja jedna komisija, a u drugom gradu druga).
Komisija za popis treba imati najmanje predsjedni-
ka i dva člana. U komisiju ne bi trebali biti imenova-
ni radnici koji su zaduženi za sredstva koja se popisu-
ju, njihovi neposredni rukovoditelji, kao ni osobe koje
vode knjigovodstvo imovine ili obveza koji su predme-
ti popisa (analitičko knjigovodstvo ili račune glavne
knjige). U komisiju mogu biti imenovane i osobe koje
nisu zaposlenici.
Zadaci komisije za popis su sljedeći:
1. utvrditi stvarno stanje predmeta popisa - količinu,
vrstu i vrijednost;
2. unijeti podatke o stvarnom stanju u popisne liste i
vrijednosno ih iskazati;
3. unijeti podatke o knjigovodstvenom stanju u po-
pisne liste;
4. utvrditi viškove i manjkove i
5. sastaviti izvješće o obavljenom popisu i dostaviti
ga zakonskom predstavniku.
Količina se utvrđuje prebrojavanjem, mjerenjem,
vaganjem, kubiciranjem i sl. Na posebnim listama po-
pisuje se oštećena, tuđa imovina i sl.
88
Knjigovodstvena stanja upisuju se u popisne liste
nakon što je popis fizički obavljen.
Kada postoji centralna popisna komisija, ostale joj
dostavljaju pojedinačne izvještaje o popisu koje ona
objedinjava i sastavlja elaborat o popisu. U tom izvje-
štaju navode se opća zapažanja o obavljenom popisu,
uključujući obrazloženje uzroka nastalih popisnih ra-
zlika te prijedlozi postupanja s popisnim razlikama.
Komisija za popis odgovorna je za točnost utvrđiva-
nja podataka o stvarnom stanju imovine i obveza, pra-
vilno sastavljanje popisnih lista, pravodobno izvršenje
popisa i za točnost izvještaja o obavljenom popisu.
Komisija za popis popisne liste koje sastavlja potpisu-
je i time preuzima odgovornost za njihovu točnost i
istinitost. Popisne liste smatraju se knjigovodstvenim
ispravama5 što znači da se na temelju njih podaci uno-
se u poslovne knjige.
Zadatak komisije za popis nije samo utvrditi stvar-
nu količinu predmeta koji se popisuju, već i njihovo
stanje - kvalitetu, upotrebljivost. Komisija mora biti
kvalificirana za stručno obavljanje zadataka, što zna-
či da u nekim slučajevima članovi komisije mogu biti
samo određene stručne osobe. Radi dobivanja struč-
nog mišljenja za ocjenu kvalitete i stanja određene
imovine mogu se angažirati stručnjaci (pri čemu oni
nisu članovi komisije za popis).
Navedene odgovornosti radnika - članova komisi-
je, trebaju se definirati posebnim aktom poduzetnika,
sukladno radnom zakonodavstvu i drugim propisima
kojima se uređuje osobna odgovornost.
3. Organizacija popisa
Preduvjet uspješnog popisa je dobra organizacija.
Zato bi internim aktom ili odlukom uprave trebalo
odrediti odgovornu osobu koja će rukovoditi popisom
- izraditi pisane (ili davati usmene) upute o priprema-
ma i provedbi popisa komisijama za popis i ostalim
zaposlenicima. Pripreme za popis podrazumijevaju
sljedeće:
▶ izradu plana popisa (sastavlja ga osoba koja ruko-
vodi popisom, a sadrži redoslijed i rokove za popis
pojedinih vrsta imovine i radnje (i rokove) koje će
obavljati komisija i ostali zaposlenici, prije i za vri-
jeme popisa),
▶ informiranje popisnih komisija i dostavu potreb-
nih materijala (obrasci za popis, informacije o imo-
vini koja se popisuje i vrijednostima),
▶ pripremu - uređenje skladišta i drugih prostora u
kojima se nalazi imovina koja će se popisivati:
- zalihe moraju biti grupirane i sređene radi lakšeg
i bržeg popisivanja (razvrstane i grupirane po vr-
stama, dimenzijama itd.),
- sva imovina koja se fizički popisuje (zalihe, du-
gotrajna imovina, sitan inventar) mora biti ozna-
čena nomenklaturnim oznakama po kojima se
raspoznaje u knjigovodstvenoj (analitičkoj) evi-
4
čl. 56. st. 15. OPZ-a

denciji (šiframa, inventarnim brojevima),
- treba posebno izdvojiti oštećene i zastarjele zali-
he, oštećenu dugotrajnu imovinu,
- posebno izdvojiti tuđu imovinu;
▶ sređivanje knjigovodstvene evidencije (svi poslov-
ni događaji koji prethode popisu moraju biti eviden-
tirani u poslovnim knjigama, analitičke evidencije
moraju biti usuglašene s odgovarajućim računima
glavne knjige, analitičke evidencije potraživanja i
obveza usklađene s poslovnim partnerima),
▶ osiguravanje podataka o imovini koja je na putu,
doradi, obradi, preradi, popravku ili sl.,
▶ dokumentiranost o zaduženosti zaposlenika za
materijalnu imovinu.
Planom popisa treba točno utvrditi:
▶ rokove za obavljanje pripremnih radnji – usklađi-
vanje analitičkog knjigovodstva s glavnom knjigom,
kompletiranje dokumentacije, sortiranje artikala,
označavanje artikala nomenklaturnim brojevima,
odvajanje tuđe od vlastite imovine, usklađivanje
knjigovodstvenih stanja s vjerovnicima i dužnicima,
pripremu obrazaca za popis itd.,
▶ redoslijed obavljanja popisa imovine po vrstama,
redoslijed skladišta, pogona, prodajnih mjesta itd. te
rokova do kada se popisi moraju obaviti,
▶ rok za dostavljanje izvještaja o obavljenom po-
pisu, s prijedlozima za postupanje s manjkovima i
viškovima te
▶ rok za raspravljanje o rezultatima popisa i rok za
donošenje odluka uprave o utvrđenim viškovima
i manjovima (rok do kojeg je zakonski predstavnik
dužan dostaviti računovodstvu odluke o postupanju
s popisnim razlikama).
Godišnji popis obavlja se sa stanjem na dan 31. pro-
sinca, međutim stvarno se (u cijelosti ili njegove pojedi-
ne faze) može obaviti i prije i nakon tog dana. Npr. po-
pis financijske imovine, potraživanja i obveza u pravilu
se obavlja nakon datuma bilance, nakon što se prikupi i
evidentira sva dokumentacija koja se odnosi na razdoblje
koje završava 31. prosinca. S druge strane, imovina ma-
terijalnog oblika može se fizički popisati i prije 31. pro-
sinca, a svakako bi se to trebalo obaviti zaključno s tim
danom, odnosno 1. siječnja sljedeće godine, radi potvr-
đivanja fizičkog postojanja te imovine na datum bilance.
Kada se materijalna imovina popisuje prije 31. pro-
sinca, popisom utvrđena stanja trebaju se svesti na sta-
nje na dan 31. prosinca na način da se pridodaju svi
Financije i porezi | Financije i računovodstvo
ulazi (prema primkama i dr. ulaznoj dokumentaciji),
odnosno oduzmu svi izlazi (prema otpremnicama, iz-
datnicama i sl.).
Kod poduzetnika gdje nije moguće prekinuti prijam
i isporuku materijalne imovine radi obavljanja popisa
(npr. nemogućnost prekidanja proizvodnje zbog spe-
cifičnih tehnoloških procesa), bitno je u vrijeme po-
pisa osigurati kontrolu kretanja zaliha (ulaze i izlaze)
popisivanjem zadnjih ulaznih i izlaznih dokumenata,
označavati već popisane zalihe (flomasterom obilježi-
ti vrijeme popisa i utvrđeno stanje) odnosno na neki
drugi odgovarajući način otkloniti mogućnost dvo-
strukog popisivanja ili neobuhvaćanja popisom.
Dobro je podsjetiti se!
▶ Godišnji popis je obavezan,
▶ obavlja se sa stanjem na dan
31. prosinca,
▶ preduvjet obavljanja popisa
su pravovremene pripreme
i dobra organizacija popisa
(usuglašavanje knjigovodstve-
nih stanja, priprema imovine),
▶ upute za popis (rokovi, procedure) dostavljaju
se svim sudionicima popisa,
▶ popis podrazumijeva utvrđivanje fizičke po-
Nikolina Bičanić | Godišnji popis
stojanosti (obavlja se brojanjem, mjerenjem itd.) i
ocjenu kvalitete imovine i obveza koji se popisuju
(je li potrebno umanjenje vrijednosti ili otpis?)
▶ popisne liste su knjigovodstvene isprave (mora-
ju biti vjerodostojne i istinite),
▶ nakon popisa sastavlja se izvješće o popisu,
▶ odluke uprave (ili dr. nadležnog tijela) o popi-
snim razlikama dostavljaju se u računovodstvo na
evidentiranje. 89
4. Obavljanje popisa
Popisivanje imovine obuhvaća:
Financije i porezi | 12/10
1. utvrđivanje, mjerenje, prebrojavanje i opisivanje
materijalnih vrijednosti u naravi, unošenje tih po-
dataka u popisne liste te utvrđivanje ostale imovine
i unošenje tih podataka u popisne liste,
2. unošenje knjigovodstvenih podataka u popisne liste,
3. novčano obračunavanje popisanih materijalnih vri-
 Financije i računovodstvo | Financije i porezi
jednosti, utvrđivanje razlika između stvarnih stanja
(utvrđenih popisom) i knjigovodstvenih stanja te
utvrđivanje razloga neusuglašenosti.
U popisne liste unose se naziv i vrsta imovine, je-
dinica mjere i cijena, nomenklaturni broj, stvarno sta-
nje, knjigovodstveno stanje i razlika između stvarnog
i knjigovodstvenog stanja. Kod popisa materijalne
imovine, prilikom utvrđivanja fizičkog postojanja po-
jedinih predmeta mogu se koristiti pomoćne popisne
liste na temelju kojih se podaci o utvrđenim količina-
ma unose u popisne liste. To iz razloga što se podaci u
popisnim listama ne smiju mijenjati, nadopisivati i sl.
Popisne liste razvrstavaju se prema analitičkim ra-
čunima računskog plana i trebaju biti složene i reka-
pitulirane prema pojedinim sintetičkim računima iz
računskog plana.
Osobe odgovorne za imovinu koja se popisuje (vo-
ditelji prodavaonica, pogona, skladišta, blagajnici i sl.)
trebaju prisustvovati kod popisa i uz komisiju za popis
potpisati popisne liste.
4.1. Popis dugotrajne materijalne imovine
Popis dugotrajne materijalne imovine (zemljišta,
građevina, postrojenja, opreme, alata, namještaja i
ostale dugotrajne materijalne imovine) obavlja se tako
da se popišu određene nekretnine i stvari koje pred-
stavljaju ovu imovinu i nakon toga ti podaci unesu u
popisne liste. Usporedbom popisnog stanja sa stanjem
analitičke evidencije ove imovine, ustanovit će se viš-
kovi i manjkovi.
Zadatak komisije za popis nije samo utvrditi broj
odnosno količinu predmeta koji predstavljaju ovu
imovinu, već i njihove vrijednosti, a ona ovisi o upo-
trebljivosti pojedinog predmeta. Pod rashodovanjem
podrazumijevamo trajno povlačenje imovine iz upo-
trebe, nakon čega se ta imovina isključuje iz poslovnih
90 knjiga odnosno bilance. Pitanje rashodovanja neupo-
trebljivih predmeta dugotrajne materijalne imovine
poželjno je riješiti prije godišnjeg popisa, praktički
tijekom godine - u trenutku kada nastanu razlozi za
prestanak upotrebe. Rashodovana sredstva nakon toga
mogu se uništiti ili otuđiti (prodajom dijelova, pokla-
njanjem, odvozom na otpad, likvidacijom ili sl.), na taj
način više neće fizički postojati i neće biti obuhvaćena
godišnjim popisom. Ako se neupotrebljiva sredstva ne
rashoduju prije obavljanja godišnjeg popisa, prilikom
popisa popisuju se u posebne popisne liste, a njihovo
rashodovanje, uz obrazloženje treba predložiti komi-
sija za popis.
Vlastita imovina koja je iz nekih razloga na putu,
dana u zakup, na popravku ili sl. također se treba po-
pisati, na posebnim listama i to iz dokumentacije koja
govori gdje se ta imovina nalazi u trenutku popisa. Od
korisnika te imovine treba tražiti popisne liste.
Isto tako, tuđa imovina popisuje se na posebnim
popisnim listama, koje se dostavljaju vlasnicima tih
sredstava.
Kod popisa investicija u tijeku komisija treba utvr-
diti odgovara li stupanj dovršenosti investicija iskazan
prema privremenim obračunskim situacijama (ili dr.
obračunima) stvarnom stupnju dovršenosti, što utvr-
đuje provjerom je li nadležno tijelo investitora pravil-
no ovjerilo obračunske situacije.
Kod popisa predujmova za investicije, komisija tre-
ba utvrditi jesu li isplate pravilno izvršene.
Popis dugotrajne materijalne imovine u pravilu se
u pojedinim dijelovima poduzeća obavlja u različito
vrijeme, a to je uvjetovano organizacijom poslovanja
i proizvodnje te velikim brojem predmeta koje treba
popisati. Kod organizacije i određivanja rokova po-
pisa treba se voditi računa da se omogući normalno
odvijanje proizvodnje i popisa dugotrajne materijalne
imovine.
4.2. Popis dugotrajne nematerijalne
imovine
Nematerijalna imovina je imovina bez fizičkog obli-
ka, npr. patenti, licence, koncesije, druga sl. prava itd.
Popis ove imovine obavlja se prema knjigovodstve-
nom stanju i zapravo predstavlja ocjenu opravdanosti
i realnosti iskaza te imovine. Provjerava se usuglaše-
nost iskaza ove imovine u analitici i na računima glav-
ne knjige, ispravnost utvrđivanja knjigovodstvenog
iznosa i otpisa – amortizacije (primjena i adekvatnost
računovodstvene politike, postojanje vjerodstojne
knjigovodstvene dokumentacije, preispitivanje potre-
be za umanjenjem vrijednosti i/ili otpisom).
Utvrđene popisne razlike mogu biti knjigovodstve-
ne ili obračunske pogreške i propusti evidentiranja. Za
otpis (isknjiženje) treba predložiti one stavke od kojih
se ne očekuju buduće ekonomske koristi.

4.3. Popis kratkotrajne materijalne imovine zalihe kojima je istekao rok upotrebljivosti ili nekuren-
Popisom kratkotrajne imovine obuhvaćaju se:
▶ zalihe sirovina, materijala i rezervnih dijelova,
▶ sitan inventar i ambalaža,
▶ zalihe nedovršene proizvodnje,
▶ zalihe gotovih proizvoda, poluproizvoda i dijelova i
▶ zalihe robe.
Popisom treba obuhvatiti svu navedenu imovinu
zatečenu na dan popisa. U posebnim popisnim lista-
ma upisuju se zalihe na putu, dane drugima na doradu,
obradu, čuvanje, roba dana u konsignaciju, komisiju i
sl. (popisuju se na temelju popisnih lista koje sastav-
ljaju poduzetnici kod kojih su navedene zalihe), a isto
tako i tuđe zalihe. Popisne liste s podacima o tuđim
zalihama dostavljaju se vlasnicima te imovine.
Kratkotrajna materijalna imovina popisuje se mjere-
njem, vaganjem i brojanjem. Posebna pažnja posveću-
je se kvaliteti imovine koja se popisuje, s obzirom na
to da određene zalihe (sirovine, materijal, gotovi proi-
zvodi, roba itd.) protekom roka upotrebljivosti ili zbog
kemijskih procesa koji se događaju, gube na kvaliteti
i upotrebljivosti. O tim osobinama zaliha komisija za
popis može tražiti mišljenje vještaka. Ako je došlo do
gubitka u kvaliteti, komisija je dužna ustanoviti razlog
za to (je li to nepravilno uskladištenje, rukovanje itd.)
i s obzirom na to u svom izvješću dati prijedlog mjera
za otklanjanje utvrđenih nedostataka. Zalihe koje su
izgubile na svojoj kvaliteti (oštećene ili s greškom, po-
dobne za daljnu upotrebu, prodaju ili neupotrebljive),
Slika 1. Izgled popisne liste zaliha trgovačke robe
Trgovina d.o.o., Zagreb
Popis trgovačke robe lokaciji: Prodavaonica br. , Ilica 3
Datum obavljanja popisa:
Naziv, broj i datum zadnjeg ulaznog dokumenta:
Naziv, broj i datum zadnjeg izlaznog dokumenta:
Stvarno stanje
Red. Šifra Naziv 31.12.
br. artikla artikla
kol. cijena
1 2 3 4 5 6
Ukupno
Primjedbe:
*Napomena: Ako se popis obavlja na dan različit od 31.12., popisna stanja utvrđena na dan popisa (kolone 4, 5 i 6) svode se na stanje na dan 31.12., prema ulaznim i izlaznim
dokumentima koji slijede ili prethode ovdje navedenim dokumentima.
Komisija za popis:
1. Predsjednik komisije ______________ (potpis)
2.Član komisije ____________________ (potpis)
3.Član komisije ____________________ (potpis)
Financije i porezi | Financije i računovodstvo
tne zalihe, popisuju se na posebnim listama. Oštećena
trgovačka roba procjenjuje se ovisno o stupnju ošteće-
nja odnosno gubitka kvalitete. Prijedlog za određiva-
nje vrijednosti ovoj robi treba dati komisija za popis.
S obzirom na specifičnost poslovanja i organizacije
pojedinog poduzeća, kao i naturalni oblik zaliha, radi
ispravnog obavljanja popisa potrebno je internim ak-
tom propisati metode za mjerenje pojedinih vrsta za-
liha, način uzimanja uzorka pojedinih zaliha te anga-
žiranje vještaka radi potrebnog dobivanja izvještaja o
određenim zalihama.
Kod popisa velikih količina zaliha može doći do
velikih razlika, a da one ne predstavljaju stvarne viš-
kove i manjkove, nego su rezultat pogrešaka prilikom
unosa podataka o popisu, zamjene šifara ili sl. Zato je
potrebno provesti kontrolni (ponovni) popis odmah
nakon utvrđivanja razlika, sveobuhvatan ili djelomi-
čan - samo za one zalihe kod kojih je utvrđena razlika.
Popisni materijal kontrolnog popisa prilaže se prvot-
nom popisnom materijalu.
Kod popisa sitnog inventara posebno se popisuje
sitan inventar na zalihama i sitan inventar u upotrebi.
Ako se utvrdi dotrajalost određenih predmeta, oni se
iskazuju u posebnim popisnim listama.
Nedovršena proizvodnja popisuje se prema elemen-
tima obračuna (radni nalozi po kojima još nije završen
proces proizvodnje ili sl.). Obustavljena, odnosno ona
proizvodnja koja se neće nastaviti u sljedećoj godini
Nikolina Bičanić | Godišnji popis
popisuje se u posebnim listama.
(*)
(*)
Knjigovodstveno stanje Razlike
31.12. Viškovi Manjkovi
vrijednost kol. cijena vrijednost kol. vrijednost kol. vrijednost
7 8 9 10 11 12 13 91
Financije i porezi | 12/10
Potpis voditelja prodavaonice:
________________________
 Financije i računovodstvo | Financije i porezi
4.4. Popis financijske imovine, potraživanja
i obveza
Popis financijske imovine, potraživanja i obveza u
pravilu se obavlja prema knjigovodstvenom stanju ove
imovine i obveza. Komisija za popis treba utvrditi:
▶ postoji li pravni temelj za svako potraživanje i obvezu,
▶ je li ispravno utvrđena visina potraživanja odnosno
obveze,
▶ razloge nepravovremene naplate ili isplate,
▶ jesu li potraživanja odnosno obveze pokriveni in-
strumentima plaćanja,
▶ je li pokrenut postupak za naplatu dospjelih potra-
živanja,
▶ jesu li izvršena usklađivanja potraživanja i obveza s
komitentima.
U posebnim popisnim listama iskazuju se:
▶ potraživanja i obveze za koje ne postoji uredna do-
kumentacija,
▶ neusklađena potraživanja i obveze i
▶ nenaplativa ili zastarjela potraživanja.
S obzirom da se obavlja prema knjigovodstvenom sta-
nju, godišnji popis ove imovine i obveza provodi se na-
kon 31. prosinca, u pravilu nakon što su evidentirani svi
poslovni događaji koji se odnose na godinu koja završa-
va 31. prosinca (uključujući i korektivna knjiženja nakon
provedenih usklađenja s vjerovnicima i dužnicima).
4.5. Popis novca
Popis gotovine, čekova, mjenica i drugih instru-
menata plaćanja obavlja se brojanjem po apoenima i
vrijednostima, na dan popisa. Za svaku vrstu vrijedno-
snih papira osim naznačenih nominalnih iznosa treba
utvrditi njihov bonitet (naplativost) i formalnu isprav-
nost (ovjera izdavača i potpisi).
Popis novca kod banaka obavlja se na temelju izvo-
92 da o stanju na računima na dan popisa.
5. Izvješće (elaborat) o obavljenom
popisu
Nakon obavljenog popisa komisija za popis sastav-
lja izvješće o rezultatima popisa koje sadrži popisne
liste i izvješće komisije o obavljenom popisu.
Kada postoji centralna komisija, ona objedinjava
pojedina izvješća o popisu svih komisija, u izvješće o
općim zapažanjima pri popisu.
Komisija daje:
▶ svoje mišljenje o utvrđenim manjkovima odnosno
viškovima (budući je ona dužna ispitati uzroke zbog
kojih je došlo do razlika),
▶ prijedloge evidentiranja popisnih razlika i načina li-
kvidacije razlika proizvoda ili robe koji su izgubili na
kvaliteti (budući da je komisija dužna ispitati zbog
čega su proizvodi ili roba oštećeni, neupotrebljivi ili
lošije kvalitete i čijom je krivicom do toga došlo),
▶ mišljenja o obustavljenoj proizvodnji, škartu,
▶ mišljenja o sumnjivim, spornim i zastarjelim potra-
živanjima,
▶ primjedbe i izjave radnika koji rukuju materijalnim
i novčanim vrijednostima s utvrđenim manjkovima
i viškovima,
▶ objašnjenja viškova i manjkova koji su nastali kao
posljedica mogućih pogrešaka zbog zamjene poje-
dine imovine,
▶ prijedloge mjera za otklanjanje utvrđenih nedosta-
taka (kako kod načina uskladištenja i manipulacije
materijalnim vrijednostima, tako i u financijskom
poslovanju).
6. Odlučivanje o popisnim razlikama
Zakonski predstavnik (uprava ili drugo tijelo nad-
ležno za odlučivanje o rezultatima popisa) razmatra
izvješće o obavljenom popisu i u predviđenom roku
donosi odluku o:
▶ načinu likvidiranja manjkova i postupanju s viško-
vima,
▶ načinu evidentiranja popisom utvrđenih razlika,
▶ ispravku vrijednosti i otpisu potraživanja,
▶ otpisu materijalne imovine,
▶ kalu, rasipu, lomu,
▶ načinu likvidiranja razlika nastalih zbog smanjenja
kvalitete sirovina, materijala, gotovih proizvoda,
robe i ostale imovine,
▶ mjerama koje treba poduzeti protiv radnika za koje
je utvrđeno da su odgovorni za nastale manjkove ili
viškove, za gubitak u kvaliteti, za prekomjerni kalo,
lom ili naplativost i zastarjevanje potraživanja i
▶ drugim činjenicama u vezi s popisom.
Navedene odluke dostavljaju se u računovodstvo,
na evidentiranje.

Pripreme za sastavljanje
financijskih izvještaja za
2010. godinu
Pripremne radnje za sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja
obuhvaćaju kontrolne i druge postupke kojima se provjeravaju
knjiženja poslovnih događaja i knjigovodstvena dokumentacija
te organizaciju i provedbu godišnjeg popisa imovine i obveza.
O popisu je pisano u prošlom broju FIP-a, a o ostalome piše-
mo u ovome članku.
U listopadu ove godine stupio je na
snagu novi Pravilnik o proračunskom
računovodstvu i Računskom planu (Nar.
nov., br. 114/10) i prestao važiti Pravil-
nik o proračunskom računovodstvu i
Računskom planu1. Računovodstveno
evidentiranje za 2010. god. obaviti će se
prema odredbama toga - staroga Pra-
vilnika o proračunskom računovodstvu
i Računskom planu2, stoga u nastavku
podsjećamo na uobičajene kontrolne i
druge postupke koje je korisno provesti
u sklopu pripremnih radnji za sastavlja-
nje godišnjih financijskih izvještaja.
Financijske izvještaje za 2010. treba
sastaviti i prezentirati tijekom veljače
2011.3 Zato je kraj proračunske godine
vrijeme kada treba preispitati obavljena
knjiženja tijekom proteklog obračun-
skog razdoblja, obaviti potrebna uskla-
đenja i, ako je potrebno, poneke ispravke
knjiženja. Godišnji financijski izvještaji
sastavljaju se na temelju knjigovodstve-
nih podataka - stanja iskazanih u poslov-
nim knjigama. Poslovne knjige odraz su
1
Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Ra-
čunskom planu (Nar. nov., br. 27/05 i 127/07)
2
Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Ra-
čunskom planu (Nar. nov., br. 27/05 i 127/07; u
nastavku: Pravilnik o računovodstvu)
3
Proračunski korisnici godišnje izvještaje za 2010.
predaju do 15. veljače, a proračuni i izvanprora-
čunski korisnici do 28. veljače 2011. god.
Nikolina Bičanić, dipl. oec.
TEB, Zagreb
Nikolina Bičanić | Pripreme za sastavljanje financijskih izvještaja za 2010. godinu
promjena nastalih tijekom obračunskog
razdoblja, a kako se u njih poslovni do-
gađaji unose na temelju uredne i vjero-
dostojne knjigovodstvene dokumentaci-
je, iskazana stanja trebala bi biti realna i
istinita. Kako to nije uvijek upravo tako,
potvrđuju uobičajena usuglašavanja evi-
dencija koncem godine i to ne samo kod
samog korisnika (npr. analitika s poda-
cima iz glavne knjige), nego i između
proračuna ili proračunskih korisnika i
njihovih vjerovnika i dužnika. Odstu-
panja mogu nastati već kod samog uno-
sa podataka u poslovne knjige (iako je
knjigovodstvena dokumentacija uredna
i vjerodostojna), ako su pogrešno zada-
na knjiženja poslovnih događaja, zbog
nesveobuhvatne knjigovodstvene doku-
mentacije (nisu evidentirani svi poslovni
događaji, jer nisu primljene ili sastavlje-
ne odgovarajuće knjigovodstvene ispra- PROČITAJTE VIŠE...
93
ve) ili ako knjigovodstvena dokumenta-
cija ne odražava realno prirodu nastalih N. Bičanić: Godišnji
poslovnih događaja. Zato su potrebne popis (i rashodovanje
naknadne provjere i eventualno korek- imovine) s primjerima
cije knjigovodstvenog stanja, kako bi se knjiženja, FIP 11/10
Financije i porezi | 12/10
osigurala sveobuhvatnost, pouzdanost i
istinitost knjigovodstvenih podataka, na
temelju kojih će se sastavljati financijski
izvještaji. U nastavku ukazujemo na naj-
važnije provjere knjigovodstvenih evi-
dencija i dokumentacije, odnosno što je
UDK 657.1
 Proračunsko računovodstvo | Financije i porezi
to potrebno učiniti kako bi proračunski korisnici osim
knjiženja svih poslovnih promjena proveli i ispravna
knjiženja, u skladu sa zakonskim okvirom4.
1. Dokumentacija za knjiženje
Računovodstveni propisi zahtijevaju da se eviden-
tiranje poslovnih događaja obavlja samo na temelju
vjerodostojnih, istinitih i urednih knjigovodstvenih
isprava, koje prije unosa u poslovne knjige moraju li-
kvidirati (prekontrolirati) ovlaštene osobe.
Vjerodostojna isprava je ona koja potpuno i istinito
odražava nastali poslovni događaj. Uredna isprava je
ona iz čijeg se sadržaja nedvosmisleno može utvrditi
mjesto i vrijeme njezinog sastavljanja te narav, mjesto i
vrijeme nastanka poslovnog događaja.
Dakle treba razlikovati knjigovodstvene isprave od
ostalih poslovnih isprava.
 Poslovne isprave, kao što su zaključeni ugovo-
ri (npr. ugovori o djelu ili autorskom djelu, kreditu,
obavljanju građevinskih radova itd.), ponude, pre-
dračuni i slična dokumentacija, nisu knjigovod-
stvene isprave jer, s računovodstvenog stajališta, ne
odražavaju nastale, već potencijalne poslovne do-
gađaje. Kada se oni realiziraju sastavljaju se drugi
dokumenti (obračuni ugovora o djelu, obračunske
situacije (izvođača građevinskih radova), izvodi
banaka o korištenju kredita, računi za nastale is-
poruke robe i usluga itd.), koji predstavljaju doku-
mentaciju za knjiženje - knjigovodstvene isprave.
Ako je na temelju ponuda ili predračuna izvršeno
plaćanje, tada se radi o danim predujmovima, što
je poslovna promjena koja se evidentira na temelju
izvoda transakcijskog računa (a ne ponude).
Osoba koja obavlja kontrolu (zakonski predstavnik
ili osoba koju on ovlasti) dužna je na ispravu staviti
94
svoj potpis o obavljenoj kontroli (ili memoriranu šifru
ovlaštenja za transakciju). Kada se primjerice radi o
nabavi nefinancijske imovine, kontrola podrazumijeva
uparivanje ulaznog računa s ulaznim dokumentima:
4
Za ispravan nastanak i evidentiranje poslovnih događaja važno je
poznavanje ne samo računovodstvenih, nego i brojnih drugih pro-
pisa. U nastavku navodimo najvažnije: Zakon o proračunu (Nar.
nov., br. 87/08, 36/09 i 46/09), Pravilnik o računovodstvu, Pravil-
nik o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu
(Nar. nov., br. 27/05 i 2/07), Zakon o izvršavanju Državnog pro-
računa Republike Hrvatske za 2010. godinu (Nar. nov., br. 151/09
i 103/10) i Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regi-
onalne) samouprave (Nar. nov., br. 117/93 do 73/08).
otpremnicom dobavljača o izvršenoj isporuci (eventu-
alno i primkom proračunskog korisnika ili zapisnikom
o preuzimanju), ali i narudžbenicom odnosno ugovo-
rom o nabavi. Prema podacima iz narudžbenice obav-
lja se kontrola jesu li primljeni predmeti fakturirani
prema ugovorenoj cijeni te koja količina je naručena
i trebala biti isporučena. Ako je roba primljena u ko-
ličini različitoj od naručene ili različitoj od navedene
na računu ili je roba neodgovarajuće kvalitete, račun
se ne može likvidirati i evidentirati odnosno moraju se
ispostaviti drugi/dodatni dokumenti.
Ako knjigovodstvena isprava ne udovoljava navede-
nim zahtjevima, nije valjana podloga za unos podata-
ka u poslovne knjige.
2. Propisane poslovne knjige
Obvezne, Pravilnikom o računovodstvu propisane
poslovne knjige za sve proračune i proračunske kori-
snike su:
▶ dnevnik („dnevni“ unos poslovnih promjena - slije-
dom vremenskog nastanka),
▶ glavna knjiga (sustavna knjigovodstvena evidencija
poslovnih promjena i transakcija) i
▶ pomoćne knjige.
Razlikujemo pomoćne knjige koje predstavljaju
analitičke knjigovodstvene evidencije stavki koje su
u glavnoj knjizi iskazane sintetički i druge pomoćne
evidencije, koje se vode radi praćenja poslovanja za
potrebe nadzora.
Podsjećamo, obvezne pomoćne knjige jesu:
■ analitičko knjigovodstvo dugotrajne nefinancijske
imovine – vodi se po vrsti, količini i vrijednosti te
imovine (nabavnoj i otpisanoj vrijednosti),
■ analitičko knjigovodstvo kratkotrajne nefinancij-
ske imovine (zaliha materijala, proizvoda i robe) –
vodi se po vrsti, količini i vrijednosti,
■ analitičko knjigovodstvo potraživanja i obveza –
vodi se po subjektima, računima, pojedinačnim izno-
sima, rokovima dospijeća, zateznim kamatama i dr.,
■ analitičko knjigovodstvo primljenih i izdanih vri-
jednosnih papira i drugih financijskih instrumena-
ta – vodi se po vrstama, subjektima, pojedinačnim
vrijednostima, dospijeću, stanjima,
■ analitičko knjigovodstvo potraživanja i obveza po
osnovi primljenih i danih zajmova i kredita – vodi
se po vrstama, subjektima, pojedinačnim vrijedno-
stima, dospijeću, obračunatim kamatama,

■ knjiga (dnevnik) blagajni – to su: kunska, devizna,
porto i druge blagajne,
■ evidencija danih i primljenih jamstava i garancija,
■ evidencija putnih naloga i korištenja službenih
vozila (za svako vozilo prate se podaci o korisniku
vozila, svrsi korištenja, prijeđenom broju kilometa-
ra – prema stanju brojila prije i nakon korištenja,
dnevno, tjedno ili drugačije; broj prijeđenih kilome-
tara služi za pravdanje utroška benzina),
■ knjiga izlaznih računa i
■ knjiga ulaznih računa.
Ako se raščlanjivanjem stavaka glavne knjige osi-
guravaju potrebni podaci, navedene pomoćne knjige
nisu obvezne. Isto tako mogu se voditi i druge pomoć-
ne evidencije, prema posebnim propisima ili vlastitim
potrebama.
3. Načela priznavanja prihoda i rashoda
Priznavanje poslovnih događaja za sve proračune
i proračunske korisnike temelji se na modificiranom
načelu nastanka događaja. Ono znači da se:
1. prihodi priznaju u izvještajnom razdoblju u kojem
su postali raspoloživi i pod uvjetom da se mogu iz-
mjeriti (vrijednosno iskazati). Prihodi su mjerljivi
kada je isporuka izvršena i mogu se vrijednosno
iskazati, a raspoloživi kada su naplaćeni u razdoblju
na koje se odnose. Prihodi se iskazuju kao obraču-
nani prihodi (u razredu 9) sve dok se ne naplate.
 U poslovnim knjigama sa stanjem na dan 31.
12. 2010. treba iskazati nenaplaćena potraživanja
za sve isporuke, obračune, izdana rješenja i sl., koji
se odnose na razdoblje do 31. 12. 2010. S obzirom
da nisu naplaćena, navedena potraživanja istovre-
meno se iskazuju kao obračunati prihodi (u pravi-
lu na računima skupina 96 i 97). To su primjerice
potraživanja za komunalnu naknadu, komunalni
doprinos, najamninu itd., koji se odnose na 2010.
god., ali i potraživanja nastala u ranijim razdoblji-
ma, koja dospijevaju periodički, tijekom više godi-
na (npr. za prodane stanove, dane kredite i sl.).
2. rashodi priznaju na temelju nastanka poslovnog
događaja (obveza) u razdoblju na koje se odnose.
Rashodi se iskazuju i u trenutku nabave nefinan-
cijske imovine (dugotrajne i kratkotrajne), u visini
nabavne vrijednosti te imovine. Iz tog razloga ne
iskazuje se rashod amortizacije nefinancijske imo-
Financije i porezi | Proračunsko računovodstvo
vine. Osim toga, iznimno se rashodi za kratkotrajnu
nefinancijsku imovinu u djelatnosti zdravstva te u
obavljanju vlastite trgovačke i proizvođačke djelat-
nosti ne iskazuju u trenutku nabave, već u trenutku
stvarnog utroška odnosno prodaje.
 U poslovnim knjigama za 2010. treba iskazati
kao obveze i odgovarajuće rashode sve primljene
isporuke dobara i usluga zaključno s 31. 12. 2010.,
pa i one isporuke za koje isporučitelji i drugi vje-
rovnici pravovremeno neće izdati i dostaviti (ob)
račune. S obzirom da su rokovi za sastavljanje fi-
nancijskih izvještaja u veljači, poželjno je da svaki
proračunski korisnik donese odluku o zadnjem
datumu zaprimanja ulazne dokumentacije koja se
odnosi na poslovne događaje iz 2010., koja će se
knjižiti u poslovnim knjigama za tu godinu. Ako
će to biti npr. 7. veljače 2011., tada:
Nikolina Bičanić | Pripreme za sastavljanje financijskih izvještaja za 2010. godinu
– treba utvrditi za koje isporuke roba i usluga
koje se odnose na 2010. do tog dana nisu sti-
gli računi, obračunati ih i utvrđene vrijednosti
evidentirati kao odgovarajuće rashode poslova-
nja u razredu 3 ili 4, s protustavkom na računu
29111 Obračunati rashodi koji nisu fakturirani,
a terete tekuće razdoblje;
– svaki račun za isporuku robe i usluge iz 2010.
koji je obračunan i iskazan na računu 29111,
a koji stigne nakon tog datuma, treba uvesti u
knjigu ulaznih računa za 2011. i evidentirati u
poslovnim knjigama za 2011. na način da se za-
tvara račun 29111 (duguje) i iskazuje obveza na
odgovarajućem računu skupine računa 23 ili 24
(potražuje).
3. ne iskazuje rashod amortizacije dugotrajne nefi-
nancijske imovine,
4. ne iskazuju prihodi i rashodi uslijed promjena vri-
jednosti nefinancijske imovine,
5. rashodi za utrošak kratkotrajne nefinancijske
imovine priznaju u trenutku nabave i u visini njene
nabavne vrijednosti, osim u djelatnosti zdravstva, 95
obavljanju vlastite trgovačke i proizvođačke dje-
latnosti, kod kojih se iskazuju u trenutku stvarnog
utroška odnosno prodaje te imovine,
6. dugotrajna nefinancijska imovina čija pojedinač-
Financije i porezi | 12/10
na nabavna vrijednost ne premašuje 2.000,00 kuna
može se otpisati jednokratno, stavljanjem u upotre-
bu, uz obvezu pojedinačnog ili skupnog praćenja u
korisnom vijeku upotrebe,
7. za donacije nefinancijske imovine iskazuju prihodi
i rashodi (osim kada se radi o prijenosima između
 Proračunsko računovodstvo | Financije i porezi
proračuna i/ili korisnika proračuna, kada se izravno
evidentiraju kao promjene vlastitih izvora (preko
računa 91512 Promjene u obujmu imovine).
4. Kontrolni postupci
Provjera knjiženja poslovnih događaja na kraju go-
dine ne podrazumijeva kontrolu knjiženja sveukupne
knjigovodstvene dokumentacije, međutim, potrebno
je utvrditi:
▶ je li zadovoljeno načelo bilančne povezanosti?
Početna stanja na bilančnim računima glavne knjige i
odgovarajućih analitičkih evidencija na dan 1.1.2010.
moraju odgovarati zaključnim stanjima istih računa
na dan 31.12.2009.;
▶ jesu li svi istovrsni poslovni događaji knjiženi na
isti način i na za to propisanim računima (osobito
knjiženja poslovnih događaja značajnih materijal-
nih vrijednosti ili značajnih i neuobičajenih poslov-
nih događaja)?
Većina poslovnih događaja unosi se u sustav na te-
melju zadanih shema knjiženja, prema vrsti dokumen-
ta. Tako se provjera knjiženja istovrsnih događaja može
obaviti kontrolom prometa ili stanja pojedinih računa,
skupina ili podskupina računa ili razreda (primjeri-
ce odgovara li dugovni promet razreda 0 dugovnom
prometu razreda 4, zaključna stanja računa skupine
16 stanjima skupine 96 itd.). Knjiženja specifičnih ili
neuobičajenih poslovnih događaja većinom se zadaju
posebno, izvan unaprijed zadanih shema, pa u takvim
slučajevima može doći do pogreške koju treba ispravi-
ti. Takve poslovne događaje i one značajnih materijal-
nih vrijednosti svakako treba prekontrolirati.
 Odstupanja salda računa skupina 16 i 96 naj-
češće se događaju kada se potraživanja zatvaraju
s naplatom obračunanih prihoda (knjiženje izvo-
da žiro računa kao odobrenje računa skupine 16 i
96
terećenje računa skupine 11), a naknadno se - na
kraju mjeseca ili tromjesečja, sastavlja obračun na-
plaćenih prihoda i evidentira kao zatvaranje raču-
na skupine 96 (duguje) i priznavanje prihoda na
računima razreda 6 (potražuje).
▶ jesu li pribavljeni svi dokumenti za knjiženje:
■ jesu li primljeni svi ulazni računi, izvodi banaka i sl.,
■ za rashode koji nastaju kontinuirano treba pro-
vjeriti jesu li za svaki mjesec ispostavljeni računi za
usluge itd.
Postoje li svi dokumenti za knjiženje može se utvr-
diti usuglašavanjem salda s vjerovnicima i dužnicima
(taj postupak nije obvezan). Za preplate na računima
obveza ili potraživanja treba preispitati jesu li nastale
kao posljedica neevidentiranih ulaznih/izlaznih doku-
menata ili se radi o predujmovima, koje u tom slučaju
tako treba iskazati.
Provjera knjiženja poslovnih događaja obavlja se
izlistavanjem glavne knjige i utvrđivanjem neusuglaše-
nosti i/ili neobičnih stavaka, što je temelj daljnjeg pre-
ispitivanja. Detaljnija provjera provedenih knjiženja
obavlja se pojedinačnim pregledom i usporedbom po-
jedinih salda i prometa računa. Svakako treba ispitati:
■ usuglašenost pomoćnih knjiga sa stavkama glavne
knjige,
■ postoje li i zašto negativna salda na računima imo-
vine, odnosno preplate na računima obveza,
■ postoji li za odgovarajuća stanja imovine (nefinan-
cijske i financijske) usuglašen iskaz vlastitih izvora
(odgovaraju li salda na podskupini računa 911 sa-
dašnjoj vrijednosti nefinancijske i financijske imovi-
ne iskazane na odgovarajućim računima/skupinama
računa razreda 0 odnosno 1),
■ jesu li kreditne obveze usuglašene s ispravkom vla-
stitih izvora za obveze (skupina računa 26 i podsku-
pina računa 912),
■ jesu li opravdani potražni prometi na računima ras-
hoda i izdataka i dugovni na računima prihoda i pri-
mitaka itd.
Za sva značajnija salda potraživanja i obveza poželj-
no je zatražiti od vjerovnika i dužnika izvode otvore-
nih stavaka i obaviti usklađenja i prije konca godine.
U nastavku se pojašnjavaju načini knjiženja nekih
poslovnih promjena, događaja i transakcija, koji zbog
svoje materijalne značajnosti mogu bitno utjecati na
iskaz podataka u financijskim izvještajima.
4.1. Poslovni događaji vezani za
nefinancijsku imovinu
Nefinancijska imovina se u bilanci (i na računima
glavne knjige) iskazuje po vrstama: kao neproizvedena
i proizvedena imovina, plemeniti metali, ostale pohra-
njene vrijednosti i nefinancijska imovina u pripremi, te
prema ročnosti: kao dugotrajna i kratkotrajna.
Dugotrajna nefinancijska imovina je ona čiji je vijek
uporabe duži od jedne godine i koja duže od jedne go-
dine zadržava isti pojavni oblik.

Kratkotrajna imovina namijenjena je obavljanju
djelatnosti ili daljnjoj prodaji u roku kraćem od godi-
ne dana.
Nabavu nove i izvršena dodatna ulaganja na po-
stojećoj nefinancijskoj imovini tijekom godine trebalo
je evidentirati kao povećanje rashoda za nabavu od-
nosno dodatno ulaganje, na odgovarajućim računima
razreda 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine i
povećanje obveza u skupini 24 Obveze za nabavu nefi-
nancijske imovine. Istovremeno, trebalo je evidentira-
ti povećanje na odgovarajućim računima u razredu 0
Nefinancijska imovina i podskupini 911 Vlastiti izvori,
te u analitici - prema dodijeljenom (ili već postojećem)
inventarnom broju.
Nabavna vrijednost dugotrajne nefinancijske imo-
vine iskazuje se na računima skupine 05 Nefinancij-
ska imovina u pripremi sve do trenutka stavljanja te
imovine u uporabu. Često se pritom trošak nabave
nekog predmeta ne sastoji samo od kupovne cijene
prema računu dobavljača, nego ima i druge kompo-
nente koji se izravno mogu pripisati nabavi (npr. kod
opreme - trošak prijevoza, montaže, demontaže i sl.).
To je u pravilu uvijek kod izgradnje novih ili kod do-
datnih ulaganja na postojećim građevinskim objekti-
ma, gdje trošak nabave objekta čine računi za projek-
tnu dokumentaciju, obračunske situacije za izvedene
građevinske radove, računi za nadzor, uređenje oko-
liša, uporabnu dozvolu itd. Kod stavljanja imovine u
uporabu sastavlja se odgovarajući dokument (zapisnik
o stavljanju imovine u uporabu) na temelju kojeg se
obavlja preknjiženje imovine u pripremi na odgovara-
jući račun imovine (u uporabi).
Primljene donacije dugotrajne nefinancijske imo-
vine evidentiraju se u visini procijenjene vrijednosti
imovine zaduživanjem odgovarajućeg računa rashoda
za nabavu dugotrajne nefinancijske imovine i odo-
bravanjem odgovarajućeg računa prihoda poslovanja,
koji može biti:
■ kapitalna pomoć od inozemnih vlada (račun 63121),
■ kapitalna pomoć od međunarodnih organizacija
(račun 63221) ili
■ kapitalna donacija (računi odjeljka 6632).
Istovremeno se za primljenu imovinu zadužuje od-
govarajući račun nefinancijske imovine u razredu 0, a
odobrava odgovarajući račun vlastitih izvora u pod-
skupini 911.
Međusobni prijenosi nefinancijske imovine između
Financije i porezi | Proračunsko računovodstvo
proračuna i/ili proračunskih korisnika (bez obzira
na međusobnu (ne)nadležnost) evidentiraju se preko
promjena u obujmu imovine (kao povećanje imovine i
vlastitih izvora preko računa 91512 Promjene u obuj-
mu imovine), bez evidentiranja prihoda i rashoda.
Pravilnik o računovodstvu nije posebnim člankom
propisao način evidentiranja dobivene kratkotrajne
nefinancijske imovine, ali uvažavajući navedeno rje-
šenje za dugotrajnu imovinu smatramo da se u visini
procijenjene vrijednosti imovine zadužuje odgovara-
jući račun rashoda za nabavu kratkotrajne nefinancij-
ske imovine (dobara) i odobrava odgovarajući račun
prihoda poslovanja, koji može biti:
■ tekuća pomoć od inozemnih vlada (račun 63111),
■ tekuća pomoć od međunarodnih organizacija (račun
63211) ili
Nikolina Bičanić | Pripreme za sastavljanje financijskih izvještaja za 2010. godinu
■ tekuća donacija (računi odjeljka 6631).
Ako se radi o sitnom inventaru i imovini koja se
skladišti, istovremeno se zadužuje odgovarajući račun
nefinancijske imovine u razredu 0, a odobrava odgova-
rajući račun vlastitih izvora u podskupini 911.
Iznimno, u djelatnosti zdravstva i obavljanju vlastite
trgovačke i proizvođačke djelatnosti rashodi za dobi-
venu kratkotrajnu imovinu iskazuju se tek u trenutku
utroška, odnosno prodaje dobara.
Kapitalne i tekuće donacije ostvaruju se od fizičkih
osoba, neprofitnih organizacija, trgovačkih društava i
ostalih subjekata izvan opće države.
 Potrebno je provjeriti: je li ispravno klasificirana
nabava dugotrajne odnosno kratkotrajne nefi-
nancijske imovine?
Prilikom nabave nefinancijske imovine, osim prema
vrsti, važno ju je ispravno klasificirati i prema ročno-
sti. Pri tome je jedini kriterij procijenjeni korisni vijek
uporabe. Ako se radi o imovini čiji je procijenjeni vijek
uporabe manji od jedne godine, treba ju klasificirati
kao kratkotrajnu. Ako je procijenjeni vijek uporabe 97
imovine duži od godine dana, klasificira se kao dugo-
trajna. Pri tome, ako se radi o dugotrajnoj proizvede-
noj nefinancijskoj imovini (koja se iskazuje na računi-
ma skupine 02 Proizvedena dugotrajna imovina), ako
Financije i porezi | 12/10
njena pojedinačna nabavna vrijednost ne premašuje
2.000,00 kuna, može se otpisati jednokratno, stavlja-
njem u upotrebu, uz obvezu pojedinačnog ili skupnog
praćenja u korisnom vijeku upotrebe. Međutim, ta se
imovina može i otpisivati tijekom uporabe, prema pro-
pisanim stopama ispravka vrijednosti. Preporučujemo
 Proračunsko računovodstvo | Financije i porezi

Slika 1. Klasifikacija nefinancijske imovine kod nabave i otpis dugotrajne imovine

Klasificirati imovinu prema ročnosti:

kriterij je procijenjeni rok upotrebe
(vlastita prosudba)

> 1 godine < 1 godine

Dugotrajna imovina Krakotrajna imovina

Utvrditi nabavnu vrijednost

dugotrajne imovine

< 2 000 kn > 2 000 kn

Otpis (godišnji ispravak Otpis (godišnji ispravak

Jednokratan Vlastita vrijednosti) primjenom vrijednosti) primjenom
otpis odluka stopa koje su propisane stopa koje su propisane
Pravilnikom o računovodstvu Pravilnikom o računovodstvu

da zakonski predstavnik odlukom odredi primjenjuje
li se jedokratan otpis ili otpis primjenom stopa, tije-
kom cijelog vijeka uporabe.
Na Slici 1. prikazani su kriteriji za klasifikaciju nefi-
nancijske imovine prilikom nabave.
Klasifikacija imovine prilikom nabave na kratkotraj-
nu i dugotrajnu, određuje i vrstu rashoda koji se pri
tome iskazuju. Rashodi za kratkotrajnu imovinu iska-
zuju se u razredu 3 Rashodi poslovanja, a za dugotrajnu
u razredu 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine.
Do 31. 12. 2007. dugotrajna nefinancijska imovina
čiji je pojedinačni trošak nabave bio niži od 1.000,00
kuna razvrstavala se u sitni inventar i otpisivala jed-
nokratno. Rashod za nabavu te imovine klasificirao se
kao rashod poslovanja (na računu 32251 Sitni inven-
98
tar), a ne kao rashod za nabavu nefinancijske imovine
(koji se iskazuje u razredu 4). Otpis ove imovine obav-
ljao se jednokratno, u trenutku stavljanja u uporabu.
Ti su se predmeti prilikom nabave uvodili u posebnu
analitičku evidenciju - po vrsti, količini i vrijednosti, i
pratili tijekom korisnog vijeka upotrebe. Predmeti su
se vodili prema šiframa (nomenklaturnim oznakama)
kojima su se i obilježavali (naljepnicama ili pločicama,
npr. SI 120, SI 121 itd.) pojedinačno ili skupno. Npr.,
sve školske klupe jednog razrednog odjeljenja u po-
moćnoj knjizi vodile su se pod istom oznakom, s na-
znakom broja komada. Svaka školska klupa pri tome je
obilježena tim brojem (oznakom).
Nakon novog uređenja postupka s dugotrajnom
nefinancijskom imovinom male vrijednosti (one čija
nabavna vrijednost ne premašuje 2.000 kuna), od 1.
1. 2008. ova se imovina prilikom nabave iskazuje kao
dugotrajna - na računima skupine 02 Proizvedena du-
gotrajna imovina, a ne 04 Sitni inventar.
Sitni inventar je ona kratkotrajna imovina koja se
ne potroši jednokaratnom uporabom i nadalje se pri-
likom nabave iskazuje na računu 32251 Sitni inventar,
odnosno unutar skupine 04 Sitni inventar (s pratećom
analitičkom evidencijom) i prilikom stavljanja u upo-
rabu jednokratno se otpisuje.
Zbog drugačijeg postupanja s dugotrajnom imovi-
nom “male vrijednosti” do 31. 12. 2007. i nakon toga,
imamo situaciju da su praktički istovrsni predmeti ne-
financijske imovine koji su nabavljeni u ranijim raz-
dobljima klasificirani pod sitan inventar (zbog male
nabavne vrijednosti, niže od 1.000 kuna), a oni koji
su nabavljeni kasnije - kao dugotrajna nefinancijska
imovina, na skupini računa 02. Kod sastavljanja finan-
cijskih izvještaja za 2008. (i prošlu godinu), postavilo
se pitanje treba li u poslovnim knjigama reklasificirati

dugotrajnu nefincijsku imovinu koja je u ranijim raz-
dobljima klasificirana pod sitan inventar. Dakle treba
li npr. uredsku opremu koja je nabavljena prethodnih
godina i koja je zbog male nabavne vrijednosti eviden-
tirana na skupini računa 04 Sitan inventar (i više nema
sadašnje vrijednosti) preknjižiti na skupinu 02 Proi-
zvedena dugotrajna imovina. Na toj skupini računa
evidentirana je sva takva imovina nabavljena nakon 1.
1. 2008., bez obzira na iznos nabavne vrijednosti. Neki
proračunski korisnici reklasificirali su ove stavke.
Kako se na kraju godine sastavlja bilanca, koja treba
dati realan i objektivan prikaz ukupne imovine, obveza
i izvora vlasništva, potrebno je, pored ostalih stavaka
koje se u njoj prikazuju, “preispitati” i sve imovinske
stavke – jesu li iskazane na odgovarajućim pozicijama i
vrijednostima. Stoga bi svu dugotrajnu imovinu trebalo
iskazati kao dugotrajnu, a slijedom toga i u poslovnim
knjigama na računima skupine 02 Proizvedena dugo-
trajna imovina, a ne na skupinama računa 04 Sitni in-
ventar.5 Dakle i onu dugotrajnu imovinu koja je ranije
klasificirana pod sitan inventar trebalo bi reklasificirati
tj. iskazati kao proizvedenu dugotrajnu imovinu. Među-
tim to je zahtjevan postupak i ptanje je je li opravdan,
s obzirom da je dugotrajna imovina koja je nabavljena
u ranijim godinama i razvrstana pod sitan inventar - u
upotrebi, pa više nema sadašnje vrijednosti6. Iz tog ra-
zloga može se zaključiti kako u bilanci ti predmeti nisu
iskazani “kao imovina” (neto vrijednost im je nula), pa
ne utječu na ukupnu vrijednost imovine.
 Potrebno je provjeriti: je li obavljeno ispravno
razgraničenje dodatnog ulaganja od rashoda in-
vesticijskog i tekućeg održavanja?
Čl. 50. Pravilnika o računovodstvu određuje da te-
kuće i investicijsko održavanje podrazumijeva konti-
nuirane aktivnosti kojima se imovina održava ili vraća
u funkcionalno stanje. To može biti servisiranje uređa-
ja i opreme, uređenje unutarnjih i vanjskih zidova, po-
pravci i zamjena dotrajalih dijelova, periodični remon-
ti postrojenja i opreme i slično. Manji popravci koji se
pojavljuju redovito i u manjim vremenskim razmacima
predstavljaju tekuće održavanje, dok značajniji poprav-
ci (remonti) koji se najčešće pojavljuju u razdobljima
5
Imovina se u bilanci iskazuje prema bruto načelu (posebno se iska-
zuju nabavna, a posebno ispravak vrijednosti, pojedine imovine),
tako se proizvedena dugotrajna imovina iskazuje na AOP-u 007
do 044, a sitni inventar (kratkotrajna imovina) na AOP-u 046 do
049.
6
prilikom stavljanja u upotrebu toj je imovini otpisana cjelokupna
vrijednost, pa su joj nabavna i ispravak vrijednosti jednake.
Financije i porezi | Proračunsko računovodstvo
duljim od godine dana predstavljaju investicijsko odr-
žavanje. I jedni i drugi navedeni rashodi iskazuju se na
računu odjeljka 3232 Usluge tekućeg i investicijskog
održavanja. Ako proračun ili proračunski korisnik ima
organiziranu posebnu službu za održavanje, pa materi-
jal i dijelove za tekuće i investicijsko održavanje nabav-
lja posebno, a ne u sklopu usluge dobavljača za tekuće
ili investicijsko održavanje, računi za takav materijal i
dijelove iskazuju se kao rashodi u odjeljku 3224 Mate-
rijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje.
Prema čl. 60. Pravilnika o računovodstvu rashodi
za dodatna ulaganja jesu rashodi za ulaganja kojima se
produžuje vijek uporabe, povećava kapacitet, mijenja
namjena ili znatno poboljšavaju funkcionalna svojstva
nefinancijske imovine kao npr. ulaganja u obnovu, re-
konstrukciju ili povećanje nefinancijske imovine, koja
Nikolina Bičanić | Pripreme za sastavljanje financijskih izvještaja za 2010. godinu
ne moraju biti uvjetovana stanjem imovine.
Dakle rashodi za popravke i održavanje sredstava
nastaju radi obnavljanja i održavanja budućih ekonom-
skih koristi, pa se stoga priznaju kao rashodi poslova-
nja. S druge strane, rashodi koji nastaju radi produža-
vanja vijeka uporabe, mijenjanja namjene ili značajne
dogradnje postojeće imovine, smatraju se dodatnim
ulaganjima - investicijama i priznaju kao rashodi za
nabavu nefinancijske imovine i povećanje vrijednosti
te imovine (i vlastitih izvora).
 Tako je npr. popravak krovišta tekuće odnosno
investicijsko održavanje (vraćanje u funkcionalno
stanje), a rekonstrukcija i izmjena krovišta dodat-
no ulaganje (produženje vijeka uporabe), uređenje
unutarnjih i vanjskih zidova investicijsko održava-
nje (održavanje imovine), ali rekonstrukcija fasade
dodatno ulaganje.
Smanjenja dugotrajne nefinancijske imovine (na
računima razreda 0) tijekom godine mogu biti posljedi-
ca prodaje imovine, danih donacija, rashodovanja (stav-
ljanja izvan upotrebe) ili vrijednosnog usklađenja na te- 99
melju procjena vrijednosti pojedinih skupina imovine.
Prilikom prodaje imovine proračun ili proračunski
korisnik treba ispostaviti račun za prodani predmet
(odnosno zaključiti kupoprodajni ugovor), pa treba pro-
Financije i porezi | 12/10
vjeriti je li osim knjiženja tog dokumenta (na računima
skupine 17 Potraživanja od prodaje nefinancijske imo-
vine i 97 Obračunati prihodi od prodaje nefinancijske
imovine), predmet stvarno isporučen te je li evidenti-
rano smanjenje (isknjiženje) te imovine iz pomoćne i
glavne knjige. Važno je napomenuti da je eventualnu
 Proračunsko računovodstvo | Financije i porezi
neotpisanu vrijednost prodane imovine trebalo evi-
dentirati na dugovnoj strani računa podskupine 911 (a
ne u podskupini 915).
Rashodovanje imovine u pravilu se evidentira izrav-
no preko računa vlastitih izvora (preko računa 91511
Promjene u vrijednosti imovine).7 Vrijednosna uskla-
đenja proizašla iz naknadnih procjena imovine na
niže, od u knjigovodstvu iskazane vrijednosti, trebaju
se evidentirati također preko podskupine računa 915,
kao promjene u vrijednosti imovine.
Donacije dugotrajne nefinancijske imovine dru-
gim proračunima i/ili proračunskim korisnicima evi-
dentiraju se kao smanjenje imovine i vlastitih izvora
(preko računa 91512 Promjene u obujmu imovine),
u visini knjigovodstvene vrijednosti imovine. Ostale
dane donacije i pomoći u dugotrajnoj imovini (prav-
nim i fizičkim osobama koje nisu proračuni i/ili prora-
čunski korisnici) iskazuju se tako da se u visini knjigo-
vodstvene vrijednosti imovine odobrava odgovarajući
račun prihoda od prodaje nefinancijske imovine (u
razredu 7 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine) i
zadužuje odgovarajući račun rashoda poslovanja, koji
može biti:
■ kapitalna pomoć inozemnim vladama (račun 36121),
■ kapitalna pomoć međunarodnim organizacijama
(račun 36221) ili
■ kapitalna donacija (računi podskupine 382).
Istovremeno, odobrava se odgovarajući račun vlasti-
tih izvora na podskupini 911, a zadužuje odgovarajući
račun nefinancijske imovine u razredu 0 Nefinancijska
imovina (isknjiženje imovine).
Pravilnik o računovodstvu nije posebnim člankom
propisao način evidentiranja davanja kratkotrajne
nefinancijske imovine, ali uvažavajući rješenje za du-
gotrajnu imovinu smatramo da se u visini knjigovod-
stvene vrijednosti imovine (u pravilu će predstavljati
izdatak za nabavu te imovine), odobrava odgovarajući
100
račun prihoda od prodaje te imovine (najčešće račun
65269 Ostali nespomenuti prihodi poslovanja) i zadu-
žuje odgovarajući račun rashoda poslovanja koji može
biti:
■ tekuća pomoć inozemnim vladama (račun 36111),
■ tekuća pomoć međunarodnim organizacijama (ra-
čun 36211) ili
■ tekuća donacija (računi podskupine 381).
Ako se radi o sitnom inventaru i drugoj imovini koja
7
O rashodovanju i knjiženjima pisali smo u prošlom broju FIP-a.
je bila evidentirana i na bilančnim računima (uskladi-
štena), istovremeno se zadužuje odgovarajući račun vla-
stitih izvora u razredu 9, a odobrava odgovarajući račun
nefinancijske imovine u razredu 0 (isknjiženje imovine).
Kapitalne i tekuće donacije daju se fizičkim osoba-
ma (građanima i kućanstvima), neprofitnim organiza-
cijama (zdravstvenim organizacijama – neproračun-
skim korisnicima, vjerskim zajednicama, nacionalnim
zajednicama, udrugama građana, političkim stranka-
ma, sportskim društvima itd.). Trgovačkim društvima
može se dati kapitalna pomoć, a tekući prijenos samo
u obliku subvencija8.
 Kada se daruje imovina koja više nema knji-
govodstvene vrijednosti, tada se s računa u ra-
zredu 0, na kojima su iskazane nabavna i ispravak
vrijednosti te imovine, isknjižavaju te vrijednosti,
nema priznavanja prihoda i rashoda, niti promje-
na u obujmu i vrijednosti imovine.
Ispravak vrijednosti (otpis) dugotrajne imovine
uobičajeno se provodi koncem godine (na datum sa-
stavljanja financijskih izvještaja. Od 2008. primjenjuju
se nove stope otpisa imovine propisane Pravilnikom
o izmjenama Pravilnika o računovodstvu9. Propisane
stope primjenjuju se za svu imovinu, bez obzira na ra-
nije propisani vijek trajanja, dok se vrijednost imovi-
ni ne otpiše do kraja.10 U Tablici 1. prikazane su stope
ispravka vrijednosti i oznake podskupina računa na
kojoj se ta imovina iskazuje (po nabavnoj odnosno
procijenjenoj vrijednosti).
Vrijednosti prirodnih bogatstava (podskupina 011),
knjiga (osim u knjižnici), umjetničkih djela i ostalih
izložbenih vrijednosti (podskupina 024) te plemenitih
metala i ostalih pohranjenih vrijednosti (skupina 03) u
pravilu se ne ispravljaju. Osnovica za otpis je nabavna
(odnosno procijenjena) vrijednost dugotrajne imovine.
8
Subvencije su prijenosi sredstava koji se daju proizvođačima za po-
ticanje proizvodnje određenih proizvoda i pružanje usluga, a mogu
se utvrđivati na temelju razine proizvodnje i/ili količine proizvede-
nih, prodanih ili uvezenih dobara i usluga. O kapitalnim pomoći-
ma i subvencijama vidjeti više u člancima:
■ Barac, Z.: Oporezivanje komunalne naknade i transfera sredstava
PDV-om, FIP br. 9/09, TEB, Zagreb (str. 50) i
■ Bičanić, N.: Neki primjeri knjiženja danih kapitalnih pomoći i
subvencija kod JLIP(R)S-a, FIP br. 10/09, TEB, Zagreb (str. 39).
9
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o proračunskom računovodstvu
i Računskom planu (Nar. nov., br. 127/07)
10
Zbog toga je bilo potrebno svoj imovini (ne samo onoj nabavlje-
noj od 2008. god.) dodijeliti odgovarajuću - novu stopu ispravka
vrijednosti.
 Financije i porezi | Proračunsko računovodstvo

Tablica 1. Popis stopa ispravka vrijednosti i oznaka podskupine računa na izvori i odobrenjem podskupine
kojoj se ta imovina iskazuje u poslovnim knjigama 029 Ispravak vrijednosti proizve-
dene dugotrajne imovine, bilo da
Podskupina
Godišnja se radi o jednokratnom ili godiš-
Red. Vijek računa u
Naziv sredstva ili skupine sredstva stopa njem otpisu (krajem svake godi-
br. trajanja računskom
(%)
planu ne, tijekom cijelog procijenjenog
1 2 3 4 5 korisnog vijeka upotrebe).
I. GRAĐEVINSKI OBJEKTI
1. stambeni i poslovni objekti  Još je važno istaknuti
od betona, metala, kamena i opeke 80 1,25 odredbu čl. 19. st. 5. Pravil-
021
od drveta i ostalog materijala 20 5 nika o računovodstvu prema
2. ceste, željeznice i slični građevinski objekti 25 4 kojoj se dugotrajna imovina
3. ostali građevinski objekti 20 5
i nakon što je u cijelosti ot-
II. POSTROJENJA I OPREMA
1. Uredska oprema i namještaj
pisana zadržava u evidenciji
računala i računalna oprema 4 25 i iskazuje u bilanci do tre-
uredski namještaj 8 12,5 nutka prodaje, darovanja,
ostala uredska oprema 5 20 drugog načina otuđenja ili

Nikolina Bičanić | Pripreme za sastavljanje financijskih izvještaja za 2010. godinu

2. Komunikacijska oprema 5 20 uništenja.
komunikacijski uređaji 5 20
pokretni komunikacijski uređaji 2 50
3. Oprema za održavanje i zaštitu 5 20 022 4.2. Poslovni događaji
4. Medicinska i laboratorijska oprema 5 20 vezani za financijsku
5. Instrumenti, uređaji i strojevi 8 12,5
precizni i optički instrumenti 5 20 imovinu i prihode
mjerni i kontrolni uređaji:
– mehanički 8 12,5
Financijska imovina obuhvaća
– elektronički 5 20 novac u banci i blagajni, depo-
6. Sportska i glazbena oprema 5 20 zite, jamčevne pologe i potra-
7. Uređaji, strojevi i oprema za ostale namjene 5 20 živanja od zaposlenih te za više
III. PRIJEVOZNA SREDSTVA plaćene poreze i ostalo, zajmo-
1. Prijevozna sredstva u cestovnom prometu 8 12,5 ve, vrijednosne papire, dionice i
osobni automobili i vozila hitne pomoći 5 20
udjele u glavnici, potraživanja za
2. Prijevozna sredstva u željezničkom prometu 8 12,5 023
Prijevozna sredstva u pomorskom i riječnom prihode poslovanja, potraživanja
3. 8 12,5
prometu od prodaje nefinancijske imovine
brodovi veći od 1000 brt 20 5
i rashode budućih razdoblja i ne-
4. Prijevozna sredstva u zračnom prometu 10 10
IV. KNJIGE
dospjelu naplatu prihoda (aktiv-
024 na vremenska razgraničenja).
Knjige u knjižnicama 5 20
V. VIŠEGODIŠNJI NASADI I OSNOVNO STADO 5 20 0,25 Provjere koje treba provesti
VI. NEMATERIJALNA PROIZVEDENA IMOVINA koncem proračunske godine u
1. Ulaganja u istraživanja rudnih bogatstva 10 10 026
razredu 1 Financijska imovina, 101
2. Ulaganja u računalne programe 4 25
VII. NEPROIZVEDENA NEMATERIJALNA IMOVINA
najbolje je provesti po skupina-
Patenti, koncesije, licence. pravo korištenja prema trajanju iz 012 ma računa. Kako se financijska
tuđih sredstava, višegodišnji zakup i slično ugovora imovina popisuje u pravilu pre-
prema stopama iz
Odluke iz članka 59. Skupina ma knjigovodstvenom stanju,
VIII. Vojna nefinancijska imovina
st. 4. Pravilnika o računa 02 važno je što prije, a obavezno
Financije i porezi | 12/10

računovodstvu
prije obavljanja godišnjeg popisa
Otpis se provodi linearnom metodom, primjenom godišnjih stopa koje pregledati knjigovodstvene evi-
su propisane Pravilnikom o računovodstvu, osnovica za otpis početni je ili dencije (usuglasiti analitiku i sin-
revalorizirani trošak nabave (nabavna vrijednost) odnosno procijenjena tetiku, ispitati od čega se sastoje
vrijednost. Otpis se evidentira zaduženjem računa podskupine 911 Vlastiti salda) i pravilno odložiti svu do-
 Proračunsko računovodstvo | Financije i porezi
kumentaciju za knjiženje.
U pravilu, stanje novca u blagajni i na računima
kod poslovne banke svakodnevno se usuglašava s iska-
zanim iznosima na računima u poslovnim knjigama.
Ako postoji neusuglašenost treba provjeriti nedostaje
li koji izvod žiro računa, da li neki blagajnički ili drugi
dokument nije evidentiran, a ako postoje salda na pri-
jelaznim računima, treba ih ispitati i razriješiti.
Za depozite i jamčevne pologe treba provjeriti
postoje li i gdje su odloženi ugovori, te provjeriti rok
dospijeća (zbog klasifikacije po ročnosti). Za oročenja
i jamčevine koje dospijevaju u idućoj proračunskoj
godini (ili kasnije), bez obzira je li razdoblje oročenja
kraće od jedne godine, trebalo je u trenutku novčanog
izdatka evidentirati izdatak u razredu 5 Idaci za finan-
cijsku imovinu i otplate zajmova, ali i formirati vlastite
izvore za financijsku imovinu (na računu 91112), kao
da se radi o danom dugoročnom zajmu.11
Na računima potraživanja od zaposlenih treba is-
pitati postojeća salda (radi li se o zaostalim akontaci-
jama za službena putovanja koja su realizirana, ispitati
razloge za nepodnošenje obračuna tih putnih naloga i
razriješiti ih).
Potraživanja za naknade koje se refundiraju pr-
venstveno su potraživanja od HZZO–a za bolovanja
preko 42 dana. Ovaj saldo usuglašava se i kompenzira
periodički s HZZO–om (izravno ili preko nadležnog
proračuna/razdjela ili sl.). Za korisnike kojima se plaće
isplaćuju s jedinstvenog računa državne riznice nakon
prijeboja međusobnih potraživanja i obveza s naslo-
va bolovanja preko 42 dana, između Državne riznice
i HZZO-a, Ministarstvo financija sastavlja uputu za
knjiženje. Te se upute smatraju vjerodostojnim doku-
mentima za knjiženje i na temelju njih:
■ nadležna ministarstva/razdjeli i glave, odnosno dru-
gi proračunski korisnici koji ih prime12, s datumom
navedenim u uputi, u svojoj glavnoj knjizi smanjuju
102 potraživanja od HZZO-a po osnovi bolovanja iznad
42 dana kao i obvezu za povrat tih sredstava u Držav-
nu riznicu, a
■ HZZO smanjuje obvezu prema korisnicima na ime
bolovanja iznad 42 dana i prikazuje prihod iz prora-
čuna na temelju ugovornih obveza.
Na računima podskupine 129 Ostala potraživanja
mogu biti iskazana potraživanja od drugih pravnih oso-
ba za zajedničke rashode poslovanja.
11
prema čl. 62. st. 2. Pravilnika o računovodstvu
 Npr. gimnazija i glazbena škola zajednički ko-
riste prostor. Posebnim ugovorom dogovorena je
podjela režijskih troškova, npr. 80% pripada no-
sitelju računu – gimnaziji, a 20% glazbenoj školi.
Gimnazija u svojim poslovnim knjigama iskazuje
ukupne obveze prema dobavljačima, prema pri-
mljenim računima za usluge, rashode poslovanja
priznaje u visini od 80% ukupnog iznosa računa, a
20% evidentira kao potraživanje koje će refundira-
ti od glazbene škole. Po priljevu novca (ili izvrše-
nom prijeboju) zatvara se račun 12911.
Na računu 12912 Potraživanja za predujmove tre-
baju biti iskazani predujmovi za nabavu nefinancijske
imovine. Saldo na tom računu mora imati protustavku
na računu 91112 Izvori vlasništva iz proračuna za fi-
nancijsku imovinu.
Za dane kredite, zajmove, oročene depozite i jamče-
vine te vrijednosne papire treba sukladno ugovornim
uvjetima obračunati kamatu za 2010. (zaključno s 31.
12. 2010.) i evidentirati ju u okviru podskupine 164
Potraživanja za prihode od imovine i odjeljka 9641
Obračunati prihodi od financijske imovine.
Salda skupina računa 16 Potraživanja za prihode
poslovanja i 17 Potraživanja od prodaje nefinancijske
imovine trebala bi u svakom trenutku odgovarati sal-
dima skupina računa 96 Obračunati prihodi poslova-
nja i 97 Obračunati prihodi od prodaje nefinancijske
imovine.13 Ako postoji neusuglašenost treba ju razri-
ješiti i korigirati.
Zatezne kamate iz svih poslovnih odnosa (za za-
kašnjelu naplatu potraživanja) iskazuju se neovisno
iz kojih su poslovnih odnosa proizašle, na računima
16414 Potraživanja za zatezne kamate i 96414 Obra-
čunati prihodi od zateznih kamata, a kada se naplate
na računima 64141 Zatezne kamate za poreze, 64142
Zatezne kamate za doprinose i 64143 Zatezne kamate
iz obveznih odnosa i drugo.
Na podskupini računa 19 Rashodi budućih razdo-
blja i nedospjela naplata prihoda (aktivna vremenska
razgraničenja) na kraju godine saldo mogu imati oni
proračuni i proračunski korisnici koji su u ovoj godini
iskazali 12 rashoda za usluge (i isporuke) koje nastaju
kontinuirano i kojima bi rashodi te vrste za prosinac
12
Nadležna ministarstva/razdjeli dužni su uputu proslijediti svojim
proračunskim korisnicima čija potraživanja/obveze ulaze u pojedi-
nu refundaciju, kako bi i oni postupili u skladu s navedenim u toj
uputi.

bili trinaesti istovrsni rashodi u 2010. (i koje kao ta-
kve – trinaeste, nisu predvidjeli proračunom ili finan-
cijskim planom). Naglašavamo da jedino kod rashoda
koji nastaju kontinuirano vrijedi izuzetak od načela
priznavanja rashoda u trenutku nastanka događaja,
kada se ne priznaju kao rashodi tekućeg razdoblja (u
razredu 3), nego se iskazuju na računima razgraniče-
nja i biti će iskazani kao rashodi u 2011. god.
 Korisnici često na ovim računima iskazuju
rashode za usluge koji su premašili financijski plan
i koje na taj način „sakrivaju“ s ciljem neiskaziva-
nja manjka prihoda poslovanja, što nije ispravno.
Isto tako, saldo se može sastojati od iznosa koji pred-
stavljaju plaćene rashode budućih razdoblja, kao što su
premije osiguranja koje osiguravajuće kuće obračuna-
vaju na godišnjoj razini.
 Plaće za prosinac 2010. moraju biti iskazane
kao obveze sa stanjem na dan 31. 12. 2010. te kao
rashodi budućih razdoblja - na računu 19111, ako
bi bili trinaesti rashodi za zaposlene u ovoj godini.
Drugi primjeri rashoda koje treba razgraničiti su
svi oni rashodi koji nastaju kontinuirano kao npr.
režijski i drugi troškovi, naknade za rad upravnih
vijeća itd.
4.3. Obveze za rashode poslovanja i
zajmove
Obveze za rashode poslovanja obuhvaćaju obveze
za zaposlene, za materijalne, financijske rashode, sub-
vencije, naknade građanima i kućanstvima, kazne, na-
knade šteta, kapitalne pomoći i ostale tekuće obveze.
Na kraju razdoblja treba preispitati sastoje li se salda
pojedinih računa obveza od stavaka skorašnjih raču-
na. Ako su u saldu sadržani „stariji“ računi potrebno
je provjeriti specifikacije plaćanja radi utvrđivanja
ispravnosti evidentiranja plaćanja.
Potrebno je preispitati koja je priroda primljenih
predujmova iskazanih na računu 23951 Obveze za pri-
mljene predujmove te jesu li usluge izvršene. Ako po-
stoje odgovarajuća potraživanja, potrebno ih je zatvo-
riti s obvezama za primljene predujmove. Ako usluge
nisu izvršene treba preispitati razloge za to te utvr-
diti potencijalne obveze (nastanak drugih obveza koje
13
Kod korisnika koji su u sustavu PDV-a uvijek postoji razlika, koja
se odnosi na obveze za PDV.
Financije i porezi | Proračunsko računovodstvo
mogu proizaći zbog takvog (ne)postupanja).
Na računima skupine 29 Odgođeno plaćanje ras-
hoda i prihodi budućih razdoblja (pasivna vremen-
ska razgraničenja) iskazuju se obračunani rashodi koji
nisu fakturirani, a terete tekuće razdoblje, unaprijed
plaćeni prihodi (koji se odnose na usluge i isporuke
koje će uslijediti u narednoj proračunskoj godini) i
odgođeno priznavanje prihoda. Postupci provjere koje
treba provesti na ovoj skupini računa jesu sljedeći:
■ provjeriti jesu li za obračunane rashode u prošloj
godini za koje tada nisu bili primljeni računi (nego
su bili iskazani prema vlastitim obračunima) računi
primljeni u ovoj godini te jesu li temeljem njih obav-
ljena korektivna knjiženja,
■ kako se rashodi i obveze iskazuju prema načelu na-
stanka događaja, sva dobra i usluge isporučene do
Nikolina Bičanić | Pripreme za sastavljanje financijskih izvještaja za 2010. godinu
zaključno s 31. prosinca ove godine, u slučaju da ih
dobavljači ne fakturiraju na vrijeme (ili ne pristignu u
računovodstvo do određenog roka) moraju se obra-
čunati i iskazati kao obveze na ovoj skupini računa
(na računu 29111).
Primjeri za iskazivanje prihoda budućih razdoblja
jesu:
■ tijekom godine (ili ranije) plaćene upisnine, školari-
ne i slične naknade koje obračunavaju fakulteti, viso-
ke i neke srednje škole (s programima za obrazovanje
odraslih) i dr., koje se odnose samo dijelom na ovu
godinu, a dijelom na buduća razdoblja,
■ naplaćena najamnina za 12 mjeseci u dijelu u kojem
se odnosi i na sljedeću proračunsku godinu) itd.
Iskazana salda računa primljenih zajmova (skupina
26) trebaju biti usuglašena sa stanjima ispravka vlasti-
tih izvora za obveze (u podskupini 912). Provjere koje
treba provesti vezano za salda iskazana na tim računi-
ma su sljedeće:
■ provjeriti zaključene ugovore, rokove dospijeća, jesu
li ispravno evidentirani dugoročni odnosno kratko-
103
ročni zajmovi,
■ koji su drugi bitni ugovorni uvjeti i je li se u toku go-
dine postupilo prema njima (otplate, obračuni kama-
ta, obračuni valutne klauzule, tečajne razlike itd.).
Podsjećamo da otplate kratkoročnih kredita i za-
Financije i porezi | 12/10
jmova primljenih tijekom godine trebaju biti evidenti-
rane na dugovnoj strani računa na kojima su knjiženi
primici u trenutku primanja zajmova (u razredu 8).
Za primljene zajmove potrebno je sastaviti obračun
kamata i ako ga ne dostavi vjerovnik. Kamate su finan-
 Proračunsko računovodstvo | Financije i porezi

cijski rashodi i iskazuju se na računima u skupini 32
Materijalni rashodi i kao obveze u skupini 23 Obveze
za rashode poslovanja, a ako nisu primljeni obračuni
iskazuju se u podskupini 291 Odgođeno plaćanje ras-
hoda.
4.4. Prijenosi između proračuna i
proračunskih korisnika
Prije kraja proračunske godine treba preispitati pri-
jenose između proračuna i proračunskih korisnika, a
do kraja razdoblja rebalansom proračuna i financijskih
planova utvrditi, kao i u poslovnim knjigama primije-
niti propisane postupke prijenosa. Postupci s prijenosi-
ma uređeni su čl. 54. i 58. Pravilnika o računovodstvu.
Prema čl. 54. st. 3. toč. 1. Pravilnika o računovod-
stvu kod prijenosa sredstava proračunskim korisnici-
ma u proračunu se izravno evidentiraju odgovarajući
rashodi za čije se pokriće sredstva prenose. Način evi-
dentiranja detaljno je propisan čl. 58. Pravilnika o pro-
računskom računovodstvu, tako u trenutku prijenosa
sredstava proračun može:
1. evidentirati rashode proračunskih korisnika pre-
ma kojem se sredstva korisniku doznačavaju (odo-
brenjem novčanog računa i terećenjem odgovaraju-
ćih računa rashoda) ili
2. prijenos sredstava evidentirati preko računa 39211
Prijelazni račun (u trenutku prijenosa odobriti ra-
čun novčanih sredstava i zadužiti prijelazni račun).
Ako se prijenos evidentira terećenjem odgovara-
jućih računa rashoda (u planiranim iznosima rasho-
da), proračun je obvezan uskladiti svoje evidencije
(obaviti preknjiženje), prema stvarno nastalim ras-
hodima proračunskih korisnika, ako se oni razlikuju.
Proračunski korisnici obvezni su u roku od 15 dana
po isteku mjeseca za koji su primili sredstva izvijesti-
kod proračuna obvezno se provode u roku od 20 dana
po proteku mjeseca na koji se evidencije odnose (čl.
58. st. 3. Pravilnika).
Ako se prijenos sredstava evidentira preko računa
39211 Prijelazni račun, na kraju izvještajnog razdo-
blja u skupini 39 ne može ostati saldo neraspoređenih
sredstava i proračun mora preknjižiti ove rashode pre-
ma iznosima stvarno plaćenih rashoda proračunskih
korisnika. Odobrava se prijelazni račun i zadužuju
odgovarajući računi u razredu 3 Rashodi poslovanja
odnosno 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine.
Proračunski korisnici obvezni su u roku od 15 dana
po isteku mjeseca za koji su primili sredstva izvijestiti
proračun o stvarno nastalim rashodima.
Prema čl. 58. st. 5. Pravilnika o računovodstvu ako
se pojavi odstupanje između namjenski primljenih i
stvarno utrošenih sredstava, proračunski korisnik je
dužan, suglasno nalogu (uputi) proračuna iz kojega se
financira, neutrošena sredstva vratiti u proračun ili za-
držati uz iskazivanje obveze za više primljena sredstva.
Kod proračuna se više doznačena sredstva evidentiraju
na računu 12921 Ostala nespomenuta potraživanja,
a ne kao rashodi, budući se rashodi (kod korisnika)
nisu realizirali.
Proračunski korisnici prijenose sredstava iz nadlež-
nog proračuna evidentiraju na podskupini računa 664
Prihodi iz proračuna za financiranje redovne djelatno-
sti korisnika proračuna, a više doznačena sredstva na
računu 23954 Ostale nespomenute obveze.
 Ono što proizlazi iz navedenog je da prora-
čunski korisnici mogu ostvariti višak prihoda
samo temeljem ostvarenih prihoda od obavljanja
poslova na tržištu (koje nisu obvezni uplatiti u
nadležni proračun), neiskorištenih donacija i sl.,
a ne temeljem sredstava primljenih od nadležnog

104
ti proračun o stvarno nastalim rashodima (čl. 58. st.
6. Pravilnika), a usklađenje i potrebna preknjižavanja
proračuna.

USKORO IZLAZI IZ TISKA

Novo izmijenjeno i dopunjeno izdanje:
PRORA UNSKO RA UNOVODSTVO
Primjena računskog plana Cijena u pretprodaji:
s primjerima knjiženja
300,00 kn
i novi
Računski plan 60,00 kn

poslovno Trg žrtava fašizma 15/I, 10000 Zagreb p.p. 819,

T
TEB savjetovanje Tel.: 01/45 71 664 ili 01/45 71 640, Fax: 01/46 11 411, e-mail:teb@teb.hr, www.teb.hr

Popis imovine i obveza kod
neprofitnih organizacija
Neprofitne organizacije na početku poslovanja moraju popisa-
ti imovinu i obveze te navesti njihove pojedinačne vrijednosti.
Osim toga, neprofitne organizacije obvezne su popis imovine i
obveza sastaviti i na kraju svake poslovne godine sa stanjem na
datum bilance radi usklađenja knjigovodstvenog sa stvarnim
stanjem. U nastavku pojašnjavamo popis imovine i obveza
neprofitnih organizacija te dajemo pojedine primjere in-
ternih akata u svezi obavljanja popisa.
Pozitivni hrvatski propisi nepro-
fitne organizacije obično dijele u dvije
skupine, i to:
▶ javne neprofitne organizacije ili dr-
žavne neprofitne organizacije (kori-
snici proračuna) i
▶ privatne neprofitne organizacije ili
nedržavne neprofitne organizacije.
Obveznici primjene Uredbe o raču-
novodstvu neprofitnih organizacija1 su
udruge i njihovi savezi, strane udruge,
zaklade, fondacije, ustanove, politič-
ke stranke, komore, sindikati, vjerske i
druge zajednice i sve druge pravne oso-
be kojima temeljni cilj osnivanja i dje-
lovanja nije stjecanje dobiti/profita i za
koje iz posebnih propisa proizlazi da su
neprofitne organizacije te koje su upisa-
ne u Registar neprofitnih organizacija.
Naime, neprofitne organizacije upi-
suju se u Registar neprofitnih organi-
zacija koji ustrojava i vodi Ministarstvo
financija. Neprofitne organizacije upisu-
ju se u Registar neprofitnih organizacija
na temelju podataka iz obrasca Registar
neprofitnih organizacija (u nastavku:
obrazac RNO). Obrazac RNO je sastav-
ni dio Uredbe. Neprofitne organizacije
dostavljaju Ministarstvu financija obra-
zac RNO najkasnije 30 dana od upisa u
1
Uredba o računovodstvu neprofitnih organiza-
cija (Nar. nov., br. 10/08 i 07/09); u nastavku:
Uredba.
Krešimir Vranar, dipl oec.
TEB, Zagreb
matični registar.
Krešimir Vranar, | Popis imovine i obveza kod neprofitnih organizacijaknjiženja
Neprofitne organizacije obvezne su
evidentirati poslovne događaje, voditi
poslovne knjige i sastavljati financijske
izvještaje prema temeljnim načelima
urednog knjigovodstva.
Knjigovodstvo se vodi po načelu
dvojnog knjigovodstva, a prema raspo-
redu računa iz računskog plana za ne-
profitne organizacije koji je sastavni dio
Uredbe (čl. 4. st. 1. Uredbe).
U svom knjigovodstvu neprofitne
organizacije obvezne su osigurati po-
datke pojedinačno po vrstama prihoda
i rashoda te o stanju imovine, obveza i
vlastitih izvora. Neprofitne organizacije
unose podatke u poslovne knjige od-
mah po nastanku poslovnog događaja,
a najkasnije u roku primjerenom za sa-
stavljanje financijskih izvještaja.2
Neprofitne organizacije na početku PROČITAJTE VIŠE...
poslovanja moraju popisati imovinu 105
i obveze te navesti njihove pojedinač-
Milić, A. et al. : Novo
ne vrijednosti. Osim toga, neprofitne
računovodstvo ne-
organizacije obvezne su popis imovine
profitnih organizacija,
i obveza sastaviti i na kraju svake po-
TEB, Zagreb, 2009.
slovne godine sa stanjem na datum bi-
Financije i porezi | 12/10
Šarić, M. i Vranar, K.:
lance radi usklađenja knjigovodstvenog
Popis imovine i obveza
sa stvarnim stanjem. Iznimno, neprofit-
– inventura, TEB,
2
Potanje o vođenju računovodstva neprofitnih Zagreb, 2008.
organizacija možete pročitati u TEB-ovom pri-
ručniku „Novo računovodstvo neprofitnih orga-
nizacija“ (Zagreb, veljača 2009.).
UDK 657.1
 Neprofitne organizacije | Financije i porezi
ne organizacije koji obavljaju knjižničarsku ili biblio-
tečnu djelatnost popis knjiga i bibliotečne građe mogu
obaviti u roku koji nije duži od tri godine (čl. 13. st. 1.
i 2. Uredbe).
Također, svaki porezni obveznik mora popisati svu
imovinu i obveze te navesti njihove pojedinačne vri-
jednosti na početku poslovanja, a takav popis se mora
sastaviti i krajem svake poslovne godine kao godišnji
popis (čl. 56. st. 13. Općeg poreznog zakona3).
Godišnjim popisom utvrđene inventurne (popisne)
razlike treba evidentirati u poslovnim knjigama. Pro-
vođenjem inventure kontrolira se i ispravnost prove-
denih knjiženja u poslovnim knjigama, a sve u cilju
kvalitetnije pripreme i izrade godišnjih financijskih
izvještaja.
Godišnji popis je jedna od najvažnijih pripremnih
radnji pri izradi godišnjih financijskih izvještaja radi
utvrđivanja stvarnog stanja imovine i obveza, jer se
temeljem obavljenog popisa usklađuju podaci iskaza-
ni u poslovnim knjigama i evidencijama sa stvarnim
stanjem.
Neprofitne organizacije obvezno na kraju godine
(31.12.) usklađuju stanje imovine i obveza iskaza-
nih u knjigovodstvu sa stvarnim stanjem utvrđe-
nim popisom.
Popis imovine i obveza sa stanjem na zadnji dan
poslovne godine je prije svega postupak čiji rezultat i
informacije o stanju imovine i obveza trebaju prven-
stveno neprofitnoj organizaciji.
1. Vrijeme provođenja popisa i radnje u
svezi popisa
Godišnji popis imovine i obveza mora se provesti
krajem svake poslovne godine, tj. sa stanjem na dan 31.
prosinca. Međutim, u svakodnevnom poslovanju zbog
106 objektivnih i subjektivnih razloga često se dan popisa
(31. prosinac) razlikuje od dana kada se stvarno fizič-
ki obavlja popisivanje imovine i obveza. Najčešće sam
dan 31. prosinca nije i dan samog fizičkog popisa, a kod
nekih neprofitnih organizacija popis traje i više dana.
Zbog navedenog razloga stvarno stanje utvrđeno po-
pisom treba svesti na stanje 31.12. i to na sljedeći način:
▶ Ako je popis obavljen prije 31.12. utvrđeno stanje
popisom treba:
3
Opći porezni zakon (Nar. nov., br. 147/08).
◆ povećati za sve ulaze – nabave do 31.12. odnosno
◆ umanjiti za prodaje, izdavanje dobara, tj. za sve
utrške koji su se pojavili do 31.12.
▶ Ako je popis obavljen poslije 31.12. utvrđeno stanje
popisom treba:
◆ umanjiti za sve ulaze – nabave poslije 31.12. od-
nosno
◆ uvećati za sve prodaje – utrške koje su se dogodile
poslije 31.12.
Svođenjem popisanog - stvarnog stanja imovine i
obveza na pojašnjeni način u poslovnim knjigama i evi-
dencijama iskazujemo popisano stanje na dan 31.12.
Kako bi se popis obavio što točnije, pravodobnije i
kvalitetnije, porezni obveznici trebaju obaviti i određe-
ne radnje prije početka samog obavljanja popisa imo-
vine i obveza.
Radnje u svezi popisa možemo podijeliti prema
redoslijedu poslova na: pripremne radnje, utvrđivanje
stvarnog stanja od strane povjerenstva za popis, sastav-
ljanje izvještaja o obavljenom popisu, donošenje odlu-
ke o obavljenom popisu i sl.
Pripremne radnje u svezi popisa imovine i obveza
neprofitnih organizacija mogu biti npr. i sljedeće:
▶ pregledati sva evidentiranja u poslovnim knjigama i
evidencijama,
▶ uskladiti analitičke evidencije i glavnu knjigu,
▶ osigurati smještaj i čuvanje dobara, posebno zaliha,
od pristupa trećih osoba trajno, a posebno za vrije-
me popisa,
▶ grupirati dobra u srodne vrste i pregledno ih složiti,
▶ odvojiti tuđu imovinu od imovine neprofitne orga-
nizacije,
▶ odvojiti zastarjele zalihe, neuporabljivu imovinu, ne-
kurentna dobra, kako bi se lakše obavio popis, te uni-
jeti u posebne popisne liste, a po mogućnosti i prije
samog popisa ova dobra odstraniti i provesti potrebna
evidentiranja u poslovnim knjigama i evidencijama,
▶ onemogućiti da se pojedina dobra popišu dva puta,
▶ pripremiti dokumentaciju o dobrima koja se eventu-
alno nalaze kod drugih poreznih obveznika (npr. na
popravku, doradi, čuvanju i sl.),
▶ usuglasiti potraživanja i obveze sa svojim kupcima
odnosno dobavljačima, kako kasnije ne bi dolazilo
da spornih situacija,
▶ donijeti odluku o obavljanju popisa imovine i obve-
za sa stanjem na dan 31.12. poslovne godine te dati
upute u svezi popisa,
▶ imenovati povjerenstva za popis,

▶ dati povjerenstvima za popis potrebne popisne liste,
tiskanice s potrebnim priborom i dr.
2. Što je obvezno popisati
Glavni zadatak popisa imovine i obveza je uskladiti
stvarno stanje imovine i obveza utvrđeno popisom sa
stanjem evidentiranim u poslovnim knjigama i evi-
dencijama.
Neprofitne organizacije popisuju sljedeću imovinu
i obveze:
▶ materijalnu imovinu – prirodna bogatstva (zemlji-
šta, rudna bogatstva i ostalu prirodnu materijalnu
imovinu),
▶ nematerijalnu imovinu (patente, koncesije, licence,
osnivačke izdatke, izdatke za razvoj, ostala prava i
sl.),
▶ proizvedenu dugotrajnu imovinu (građevinske
objekte, postrojenja i opremu, prijevozna sredstva,
knjige, umjetnička djela i ostale izložbene vrijedno-
sti, višegodišnje nasade i osnovno stado, nemateri-
jalnu proizvedenu dugotrajnu imovinu),
▶ plemenite metale i ostale pohranjene vrijednosti,
▶ sitan inventar (zalihe sitnog inventara, sitan inven-
tar u uporabi),
▶ nefinancijsku imovinu u pripremi,
▶ proizvedenu kratkotrajnu imovinu (zalihe za obav-
ljanje djelatnosti, proizvodnju i proizvode, robu za
daljnju prodaju),
▶ novac u banci i blagajni (novac u banci, izdvojena
novčana sredstva, novac u blagajni, vrijednosnice u
blagajni),
▶ depozite, jamčevne pologe, potraživanja od radnika
te za više plaćene poreze i ostalo,
▶ dane zajmove,
▶ vrijednosne papire,
▶ dionice i udjele u glavnici,
▶ potraživanja za prihode (potraživanja od kupaca,
potraživanja za članarine i članske doprinose, po-
traživanja za prihode po posebnim propisima, po-
traživanja za prihode od imovine, ostala nespome-
nuta potraživanja),
▶ obveze (obveze za radnike, obveze za materijalne
rashode, obveze za financijske rashode, obveze za
prikupljena sredstva pomoći, obveze za kazne i na-
knade štete, ostale obveze),
▶ obveze za vrijednosne papire,
▶ obveze za kredite i zajmove,
▶ tuđu imovinu i dr.
Financije i porezi | Neprofitne organizacije
3. Povjerenstvo (komisija) za popis
imovine i obveza
Povjerenstvo (komisiju) za popis osniva zakonski
predstavnik neprofitne organizacije (ravnatelj, direk-
tor, čelnik, rukovoditelj, predsjednik i sl.) (čl. 14. st. 1.
Uredbe). Zakonski predstavnik određuje datum popi-
sa, rokove obavljanja popisa i dostavljanja izvještaja s
priloženim popisnim listama.
 Primjer 1. Odluka o godišnjem popisu i
osnivanju povjerenstava za popis
Na temelju članka 36. Statuta ŠRD „Klen“ Bjelo-
var na sjednici Upravnog odbora održanoj 1.12.2010.
donesena je
Krešimir Vranar, | Popis imovine i obveza kod neprofitnih organizacijaknjiženja
Odluka o godišnjem popisu i osnivanju
povjerenstva za popis
1. U razdoblju od 21.12.2010. do 2.1.2011. obavit
će se redoviti potpuni popis imovine i obveza ŠRD
„Klen“ Bjelovar sa stanjem na dan 31.12.2010.
2. Organizacijom popisa rukovodi Predsjednik ŠRD
„Klen“ Bjelovar - Marko Šaran.
3. Za obavljanje popisa imovine i obveza ŠRD-a
„Klen“ osnivaju se povjerenstva za popis, i to:
a) za popis nefinancijske imovine, financijske
imovine i zaliha, osim potraživanja:
1. Petar Perić, predsjednik povjerenstva
2. Štef Štefić, član
3. Josip Josipović, član
b) za popis potraživanja i obveza:
1. Ana Ribić, predsjednik povjerenstva
2. Marko Štupser, član
3. Janko Mirni, član
4. Popis treba obaviti u skladu s općim aktima ŠRD-a
„Klen“.
5. Predsjednik ŠRD-a „Klen“ je dužan u roku 3 dana
od dana donošenja ove odluke izdati pojedinačna
rješenja o imenovanju u popisna povjerenstva, a
u roku od 8 dana od dana donošenja ove odluke i
upute o provedbi godišnjeg potpunog popisa.
6. Povjerenstva za popis su obvezna popisne liste sa 107
pripadajućom dokumentacijom i izvješća o obav-
ljenom popisu dostaviti najkasnije do 3.1.2011.
Predsjedniku ŠRD-a „Klen“.
Predsjednik Upravnog odbora ŠRD-a „Klen“:
Financije i porezi | 12/10
Marko Keder
Povjerenstvo za popis trebalo bi dobiti jasne upute
o popisu pojedine vrste imovine i obveza za koju je za-
dužena odnosno o načinu utvrđivanja količine, vrste
i vrijednosti imovine i obveza, o procijeni uporabne
 Neprofitne organizacije | Financije i porezi
vrijednosti sredstava, o načinu popunjavanja popisnih
lista za odnosnu imovinu i obveze i na kraju o sastav-
ljanju izvještaja o obavljenom popisu.
Članovi povjerenstva svojim potpisom ovjeravaju i
potvrđuju da su točno utvrdili stvarno stanje imovine
i obveza. Članovi popisnih povjerenstava moraju biti
upoznati s odgovornošću koja proizlazi iz njihovog
potpisa i posljedicama koje slijede za slučaj neobavlja-
nja ili nemarnog obavljanja povjerenog im zadatka.
Redoviti godišnji popis ima kontrolnu funkciju i
stoga nije uputno u povjerenstvo imenovati osobe
koje su materijalno ili financijski zadužene i ruku-
ju imovinom koja je predmetom popisa.
Navedene osobe mogu biti angažirane za pomoć pri
provođenju popisa i razrješavanju eventualnih spornih
pitanja i nejasnoća.
Za koordinaciju i kontrolu izvođenja popisa kod ne-
profitnih organizacija koje imaju značajniju imovinu i
obveze najčešće se imenuje središnje povjerenstvo za
popis koje kontrolira faze izvedbe popisa, koordinira
rad svih popisnih komisija i naglašava da je njihov za-
datak kontrola postojanja imovine i obveza.
Prije samog početka provođenja popisa uputno je
raspraviti sva nejasna i eventualno sporna pitanja. Po-
vjerenstva za popis prije početka popisa sastavljaju de-
taljan plan i program rada.
Samo trajanje popisa i broj komisija ovisi o veliči-
ni i djelatnosti neprofitne organizacije, vrsti i količini
sredstava koja će se popisivati, njihovoj lociranosti,
broju zaposlenih, mogućnosti formiranja potrebnog
broja komisija i dr. Odlukom se može odrediti da or-
ganizacijom popisa rukovodi središnje povjerenstvo
za popis koja će koordinirati rad svih povjerenstava za
popis ili posebno ovlaštena osoba, neovisna o rukova-
nju materijalnim i novčanim vrijednostima.
108
Uredbom nije određeno koliko povjerenstava za
popis osniva zakonski predstavnik neprofitne organi-
zacije. Zbog toga neprofitna organizacija svojim općim
aktom određuje koliko će i koja povjerenstva osnovati.
Povjerenstvo za popis trebalo bi imati najmanje
predsjednika i dva člana komisije, a može ih imati i
više. Obično se općim aktom neprofitne organizacije
određeuje koliko će članova imati povjerenstvo za po-
pis, a taj će broj ovisiti o količini sredstava što ih treba-
ju popisati kao i o vrsti sredstava za popis. Eventualno
angažirani stručnjaci (vještaci) za ocjenu kvalitete ili
stanja sredstava koja su predmetom popisa ne smatra-
ju se članovima povjerenstva za popis.
3.1. Članovi povjerenstva za popis
Uredba ne propisuje postupak provođenja popisa
niti ikakva ograničenja ili zabrane u svezi sa sastavom
povjerenstva za popis, stoga smo mišljenja da aktom o
popisu treba odrediti tko i pod kojim uvjetima može
biti imenovan u povjerenstvo za popis.
Kako je temeljni zadatak popisa utvrđivanje stvar-
nog stanja imovine i obveza smatramo da u povjeren-
stvo za popis ne bi mogle biti imenovane osobe odno-
sno radnici koji rukuju imovinom koja je predmetom
popisa. Također, smatramo da se u povjerenstvo za
popis potraživanja i obveza ne bi trebalo imenovati
djelatnike koji vode propisane evidencije. U povjeren-
stvoza popis mogu se imenovati i osobe koje nisu u
radnom odnosu s neprofitnom organizacijom, tj. čla-
novi neprofitne organizacije, a što je vrlo česti slučaj
kod malih neprofitnih organizacija.
Dobro je podsjetiti se!
▶ Godišnji popis imovine i obveza
mora se provesti sa stanjem na dan
31. prosinca.
▶ Popisom utvrđeno stanje imovi-
ne i obveza potrebno je uskladiti s
stanjem evidentiranim u poslovnim
knjigama i evidencijama.
▶ Povjerenstvo (komisiju) za popis osniva zakonski
predstavnik neprofitne organizacije.
▶ Povjerenstvo za popis obvezno je sastaviti izvještaj
na temelju popisnih lista i svojih zapažanja i predati ga
zakonskom zastupniku neprofitne organizacije.
▶ Nakon razmatranja izvješća o obavljenom popisu
imovine i obveza zakonski predstavnik donosi potrebne
odluke u svezi obavljenog popisa.
4. Obavljanje popisa
Obveza povjerenstva za popis je utvrđivanje stvarnog
stanja imovine i obveza, sastavljanje popisnih lista, te
iskazivanje razlika u odnosu na knjigovodstveno stanje.

Popis imovine i obveza obično se provodi u četiri
faze:
▶ utvrđivanje i upisivanje stvarnog količinskog stanja
u popisne liste,
▶ upis cijena i utvrđivanje vrijednosti u popisnim li-
stama,
▶ upisivanje knjigovodstvenog stanja u popisne liste i
utvrđivanje popisnih viškova i manjkova,
▶ sastavljanje izvještaja o obavljenom popisu i dostav-
ljanje zakonskom predstavniku neprofitne organi-
zacije.
Utvrđivanje stvarnog stanja od strane povjerenstva
za popis obično se sastoji od sljedećih radnji:
▶ brojenje, mjerenje i sl. te unošenje utvrđenih natu-
ralnih podataka u popisne liste,
▶ upisivanje naturalnih promjena koje su nastale od
dana popisa do 31. prosinca,
▶ unošenje stanja iskazanih u knjigovodstvu u popi-
sne liste,
▶ utvrđivanje naturalnih razlika (viškova i manjkova)
između popisom utvrđenog stanja i knjigovodstve-
nog stanja,
▶ vrijednosni obračun stvarnog stanja i razlika utvr-
đenih popisom te iskazivanje stvarnog stanja, viš-
kova i manjkova u novčanim iznosima, te prijeboj
viškova i manjkova pri očitoj zamjeni sličnih vrsta
dobara i dimenzija,
▶ utvrđivanje uzroka razlika između stanja utvrđenog
popisom i knjigovodstvenog stanja,
▶ potpisivanje popisnih lista.
Bitno je napomenuti da se popis imovine i obveza
(sastavljanje pomoćnih popisnih lista, popisnih listića
i sl.) mora obaviti prije nego što se knjigovodstveni po-
daci o imovini i obvezama unesu u popisne liste.
Podaci o popisu unose se pojedinačno u naturalnim,
odnosno novčanim iznosima u popisne liste. Popisne
liste su knjigovodstvene isprave čiju vjerodostojnost
potpisima potvrđuju članovi popisnog povjerenstva
(čl. 13. st. 3. Uredbe). Popunjene popisne liste potpisu-
ju članovi povjerenstva za popis, te osoba koja rukuje
popisanom imovinom i obvezama.
Kako su radnje u svezi popisivanja imovine i obveza
gotovo istovjetne kod svih pravnih osoba upućujemo
na TEB-ov priručnik „Popis imovine i obveza – inven-
tura“ gdje su sve radnje u svezi popisivanja imovine i
obveza potanje pojašnjene.4
Financije i porezi | Neprofitne organizacije
4.1. Sastavljanje izvještaja o obavljenom
popisu
Nakon obavljenog popisa, povjerenstvo za popis
obvezno je sastaviti izvještaj na temelju popisnih lista
i svojih zapažanja i predati ga zakonskom zastupniku
neprofitne organizacije (čl. 14. st. 3. Uredbe).
Povjerenstvo za popis uz popisne liste, u kojima je
utvrđen rezultat popisa (stvarno stanje, knjigovodstve-
no stanje i razlike između stvarnog i knjigovodstvenog
stanja), sastavlja i izvještaj o obavljenom popisu u pi-
sanom obliku. Izvještaj o obavljenom popisu trebao bi
sadržavati npr. sljedeće:
▶ mišljenje povjerenstva o utvrđenim viškovima i
manjkovima i o uzrocima tih razlika te o odgovor-
noj osobi za utvrđene manjkove,
▶ pisanu izjavu radnika koji rukuju imovinom o utvr-
Krešimir Vranar, | Popis imovine i obveza kod neprofitnih organizacijaknjiženja
đenim viškovima i manjkovima,
▶ podatke o stvarnom kalu, kvaru, rastepu i lomu i o
razlikama u odnosu na dopušteni kalo, kvar, rastep i
lom prema općem aktu obveznika,
▶ prijedlog za rashodovanje, trajni otpis i ispravak vri-
jednosti pojedine imovine i obveza uz objašnjenje
razloga,
▶ prijedlog za poduzimanje mjera za naplatu nena-
plaćenih potraživanja i mjera za plaćanje dospjelih
obveza i dr.
Izvještaj o obavljenom popisu može imati i sljedeći
izgled:
 Primjer 2. Izvještaj o obavljenom popisu
Izvještaj o obavljenom godišnjem popisu imo-
vine i obveza ŠRD-a „Klen“ Bjelovar sa stanjem
31.12.2010.
1. Povjerenstvo za popis nefinancijske imovine, finan-
cijske imovine i zaliha osnovana temeljem odluke
Upravnog odbora od 1.12.2010.u sastavu: 109
1. Petar Perić, predsjednik povjerenstva
2. Štef Štefić, član
3. Josip Josipović, član
obavilo je popis nefinancijske imovine, financij-
ske imovine i zaliha u razdoblju od 21.12.2010. do
Financije i porezi | 12/10
2.1.2011.
2. Povjerenstvo je obavilo popis u punom sastavu i u
nazočnosti odgovornih osoba.
4
U priručniku se između ostalog nalaze i prijedlog za izradu pravil-
nika o popisu imovine i obveza, naputak za provedbu godišnjeg
popisa imovine i obveza, plan rada komisije za popis i dr.
 Neprofitne organizacije | Financije i porezi
3. Nefinancijska imovina, financijska imovina i za-
lihe bili su pripremljeni za popis, uredno slože-
ni, a materijalna imovina te zalihe i označene
inventarskim brojevima.
4. Povjerenstvo nije utvrdilo nepravilnosti u ru-
kovanju imovinom, jer za kretanje imovine po-
stoji uredna dokumentacija, a pomoćne knjige
uredno su vođene. Povjerenstvo predlaže da se
istovrsni sitan inventar označava naljepnicama
različitih boja.
5. Viškovi i manjkovi nisu utvrđeni.
6. Povjerenstvo predlaže sljedeće:
a. rashodovanje računala, koje je pokvareno, a
popravak ne bi bio isplativ, i odvoz na otpad.
Sadašnja vrijednost računala je nula (0) kn,
b. rashodovanje i odvoz na otpad 5 komada po-
trganog ribičkog pribora čija je ukupna na-
bavna vrijednost 5.000,00 kn. Potrgani ribič-
ki pribor otpisan je 100%.
7. Uz ovaj izvještaj prilažemo:
a. popisne liste i rekapitulaciju popisnih listova,
b. popisne listiće,
c. izjave odgovornih osoba za rukovanje sred-
stvima,
d. prijedlog povjerenstva za rashodovanje imo-
vine i zaliha.
Povjerenstvo za popis predlaže da se nalazi ovog
izvještaja razmotre i prihvate kako je prethodno
navedeno.
Bjelovar, 3.1.2011.
Povjerenstvo za popis nefinancijske imovine, fi-
nancijske imovine i zaliha:
1. Petar Perić, predsjednik povjerenstva
2. Štef Štefić, član
3. Josip Josipović, član
Dostaviti:
- Predsjedniku ŠRD-a „Klen“
- Rukovoditelju knjigovodstva
5. Donošenje odluke o obavljenom
110 popisu
Zakonski predstavnik na temelju izvještaja i pri-
loženih popisnih lista odlučuje o: ▶ nadoknađivanju
utvrđenih manjkova, ▶ priznavanju i evidentiranju
utvrđenih viškova, ▶ otpisu nenaplativih i zastarjelih
potraživanja i obveza, ▶ rashodovanju sredstava, opre-
me i sitnog inventara, ▶ mjerama protiv osoba odgo-
vornih za manjkove, oštećenja, neusklađenost knjigo-
vodstvenog i stvarnog stanja, zastaru i nenaplativost
potraživanja i slično (čl. 15. Uredbe).
Zakonski predstavnik, zajedno s povjerenstvima za
popis, razmatra izvješće o obavljenom popisu imovine
i obveza sa stanjem na dan 31. prosinca poslovne godi-
ne. Donosi potrebne odluke u svezi obavljenog popisa.
Zakonski predstavnik svojom odlukom u svezi
obavljenog popisa odlučuje i o: ▶ načinu likvidacije
utvrđenih viškova i manjkova, ▶ odgovornosti osoba
za utvrđene manjkove, ▶ dopuštenom i prekomjernom
kalu, kvaru, rastepu i lomu, ▶ otpisima i rashodovanji-
ma neuporabljivih dobara, ▶ roku naplate potraživanja
i podmirenju obveza, ▶ mjerama u svezi zaliha kojima
je smanjena kvaliteta ili je rok za uporabu pri kraju, ▶
mjerama koje treba poduzeti za otklanjanje nedostata-
ka i poboljšanja poslovanja i ▶ o svim drugim mjera-
ma i činjenicama u svezi obavljenog popisa.
Primjer odluke o obavljenom popisu zakonskog
predstavnika neprofitne organizacije može imati i slje-
deći izgled:
 Primjer 3. Odluka o obavljenom popisu
Odluka Predsjednika ŠRD-a „Klen“ Bjelovar
o rezultatima popisa imovine i obveza sa
stanjem na dan 31.12.2010.
1. Neuporabivo računalo i pokvareni ribički pri-
bor, ukupne nabavne vrijednosti od 5.000,00
kn, treba rashodovati i isknjižiti iz odgovara-
jućih evidencija pod 31.12.2010., te odvesti na
otpad.
2. Otpisati potraživanje od kupca „A“ d.o.o. u
iznosu od 1.000,00 kn na teret rashoda, jer je
kupac likvidiran.
3. Ocijenjeno je da je godišnji popis obavljen na
vrijeme i dobro.
4. Odgovarajuća potrebna knjiženja na temelju
ove odluke obavit će knjigovodstvo.
Bjelovar, 10.1.2011.
Predsjednik ŠRD-a „Klen“:
Marko Šaran
Dostaviti: Rukovoditelju knjigovodstva
Cjelokupna dokumentacija u svezi popisa imovine
i obveza zajedno s odlukom zakonskog predstavnika
neprofitne organizacije dostavlja se u knjigovodstvo
kako bi se provela potrebna knjiženja i uskladilo stvar-
no stanje imovina i obveza utvrđeno popisom sa knji-
govodstvenim stanjem.
U članku ne dajemo primjere knjiženja viškova i
manjkova utvrđenih popisom imovine i obveza na dan
31.12.2010., budući su isti detaljno obrađeni u TEB-
ovom priručniku „Novo računovodstvo neprofitnih
organizacija“ (vidjeti str. 73. do 164.).


Neka pitanja
oporezivanja dobiti
U sustav oporezivanja dobiti od 1.7.2010. uvedene su određe-
ne novine, koje se odnose, prije svega, na propisivanje dodatnih
kriterija kod priznavanja rashoda u porezne svrhe. Evidentiranje
određene imovine u poslovne svrhe poduzetnika i iskazivanje
troškova njene uporabe, zatim porezni tretman poslovnih odno-
sa između povezanih osoba, transfer dobiti u zemlje s niskim
poreznim opterećenjem, samo su neke od aktualnosti bitnih
za utvrđivanje osnovice poreza na dobit za 2010.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o
porezu na dobit,1 čije su odredbe u primjeni od 1. srp-
nja 2010., uvedene su određene novine u sustav opo-
rezivanja dobiti. Obzirom da rashodi iskazani u raču-
novodstvu poduzetnika nerijetko imaju više privatni
nego poslovni karakter, zakonodavac je utvrdio dodat-
ne kriterije za porezno priznavanje troškova uporabe
imovine kod koje postoji znatna mogućnost korištenja
u privatne svrhe. Nadalje, na novi su način regulirani
odnosi između povezanih osoba rezidenata, naročito
u slučaju kada jedno od povezanih društava uživa po-
vlašteni porezni status. Iskazivanje rashoda tuzemnih
obveznika poreza na dobit po osnovi kamata koje se
isplaćuju između povezanih osoba, ili po osnovi ko-
rištenja usluga nerezidenata, novim je zakonskim
odredbama dodatno ograničeno.
1. Plovila, zrakoplovi i apartmani u
imovini poduzetnika
Sukladno čl. 12. Zakona o porezu na dobit,2 kao du-
gotrajna materijalna i nematerijalna imovina iskazuju
se stvari i prava čiji je pojedinačni trošak nabave veći
od 3.500,00 kn (od 1.7.2010.) i vijek trajanja duži od
godinu dana, s napomenom da moraju biti zadovo-
ljena oba uvjeta kako bi se određena imovina mogla
tretirati kao dugotrajna. Što se smatra materijalnom,
1
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit (Nar.
nov., br. 80/10)
2
Zakon o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04, 90/05, 57/06,
146/08 i 80/10; u nastavku: Zakon)
mr. sc. Ida Dojčić
TEB, Zagreb
odnosno nematerijalnom imovinom uređeno je raču-
novodstvenim propisima.
Temeljna je odredba da se porezno priznaje iskazi-
vanje troškova amortizacije isključivo za imovinu ko-
jom se obavlja djelatnost (čl. 12. st. 15. Zakona). Ra-
čunovodstveni standardi nalažu da amortizaciju treba
započeti već u trenutku kada je imovina spremna za
mr. sc. Ida Dojčić | Neka pitanja oporezivanja dobiti
upotrebu, tj. čim se nađe na lokaciji i u uvjetima po-
trebnim za korištenje (toč. 6.45. HSFI 6 – Dugotrajna
materijalna imovina).
Novim su odredbama čl. 12. Zakona propisani po-
sebni uvjeti o poreznom priznavanju rashoda amor-
tizacije za plovila, zrakoplove, apartmane i kuće za
odmor. Naime, kada se određena imovina nabavlja u
poslovne svrhe, pretpostavka je da će poduzetnik istu
koristiti za obavljanje djelatnosti. Dakle, uz formalno
zadovoljen uvjet registracije za obavljanje određene
djelatnosti, u svrhu koje se imovina i nabavlja (kupuje
ili unajmljuje), ista mora biti stvarno korištena za po-
slovne svrhe, kako bi takva nabavka bila opravdana i
za porezne svrhe.
111
Porezni propis nalaže da ukoliko su u dugotrajnoj
imovini poduzetnika evidentirana plovila, zrakoplo-
vi, apartmani i kuće za odmor, amortizacija takve
imovine priznaje se kao porezno dopustiv rashod pod
uvjetima:
Financije i porezi | 12/10
▶ da je porezni obveznik registriran za obavljanje dje-
latnosti kod koje koristi navedenu imovinu, a to je:
 iznajmljivanje i/ili prijevoz plovilima i zrakoplovi-
ma, odnosno
 iznajmljivanje apartmana i kuća za odmor,
UDK 336.2
 Porezi i doprinosi | Financije i porezi
▶ da po osnovi korištenja plovila i zrakoplova ostva-
ruje u poreznom razdoblju prihod najmanje u visi-
ni od 7% nabavne vrijednosti takve imovine;
▶ da po osnovi korištenja apartmana i kuća za od-
mor ostvaruje u poreznom razdoblju prihod naj-
manje u visini od 5% nabavne vrijednosti takve
imovine.
U nabavnu vrijednost imovine uključuju se i svi troš-
kovi koji se izravno mogu pripisati dovođenju imovine
na mjesto i u radno stanje za namjeravanu upotrebu
(čl. 22. st. 8. Pravilnika o porezu na dobit3).
U svrhu definiranja imovine, pojašnjeno je kako se
plovilom smatra brod ili brodica (jahta) i čamac unu-
tarnje plovidbe koje služi razonodi, športu ili rekreaci-
ji te najmu, dok se zrakoplovom ne smatra zrakoplov
koji služi za redoviti i izvanredni zračni prijevoz put-
nika (čl. 12. st. 20. Zakona).
U slučaju da poduzetnik, koji je nabavio takvu imo-
vinu, u poreznom razdoblju ne ispuni navedene uvjete,
a to je prije svega ostvarivanje propisane visine priho-
da, dužan je za to porezno razdoblje uvećati poreznu
osnovicu i to za:
▶ rashod amortizacije takve imovine, te
▶ sve pripadajuće troškove nastale u svezi s njenim
korištenjem;
 za 2010. godinu porezno (ne)priznati rashod amor-
tizacije i troškova korištenja imovine utvrđuju se od
dana stupanja na snagu izmijenjenih odredbi Zakona
i to za razmjerni dio poreznog razdoblja, dakle od 1.7.
do 31.12.2010.
 Ako je navedena imovina već amortizirana u pret-
hodnim poreznim razdobljima, priznaju se troš-
kovi vezani uz korištenje te imovine samo ako u
poreznom razdoblju poduzetnik ispunjava propi-
sane uvjete za korištenje te imovine, odnosno ako
u izvještajnom razdoblju ne ispuni propisane uvje-
te (ostvarivanje prihoda korištenjem te imovine)
112 istom se uvećava porezna osnovica za sve pripada-
juće troškove koji su nastali u svezi s korištenjem
takve imovine (čl. 12. st. 18. Zakona).
Kada se navedena imovina koristi temeljem poslov-
nog najma (operativni leasing), porezno se priznaju
troškovi najma takve imovine, te troškovi nastali po
osnovi korištenja te imovine, pod uvjetom da je u po-
3
Pravilnik o porezu na dobit
(Nar. nov., br. 95/05, 133/07,156/08, 146/09 i 123/10; u nastav-
ku: Pravilnik)
reznom razdoblju po osnovi korištenja imovine po-
duzetnik ostvario prihod najmanje u visini troškova
najma. Ako porezni obveznik ne ispuni u poreznom
razdoblju navedeni uvjet, uvećava se porezna osnovica
za trošak najma i sve pripadajuće troškove nastale po
osnovi korištenja takve imovine.
Dakle, u slučaju kada trgovačko društvo nabavlja,
primjerice, plovilo kao poslovnu imovinu, temeljna je
pretpostavka da će to plovilo služiti za obavljanje re-
gistrirane djelatnosti. U konkretnom primjeru to bi
značilo da je predmetno plovilo kod nadležnih službi
registrirano u gospodarske svrhe i da poduzetnik nji-
me obavlja prijevoz ili najam (charter), te po toj osnovi
ostvaruje prihode.
 Primjer 1. Iznajmljivanje plovila
Trgovačko društvo „A“ d.o.o. nabavlja u 2010.
plovilo opremljeno za obavljanje turističke djelat-
nosti, odnosno smještaja turista na plovilu. Dio
turističkih aranžmana poduzetnik odrađuje sa-
mostalno, tj. direktno pruža uslugu smještaja tu-
rista na brodu, a dio putem agencije. U tu svrhu
je sklopljen ugovor sa charter agencijom o najmu
plovila.
▶ Nabavna vrijednost plovila = 1.750.000,00 kn.
▶ PDV po ulaznom računu = 402.500,00 kn  od-
bitak pretporeza dozvoljen u cijelosti (čl. 20. st.
13. Zakona o PDV-u).
▶ Prihod ostvaren po osnovi korištenja plovila:
◆ izdani R-1 računi za višednevni smještaj gosti-
ju na brodu = 79.200,00 kn,
■ 72.000,00 kn vrijednost usluge i 7.200,00 kn
PDV (stopa 10%);
◆ izdani R-1 računi za najam plovila charter
agenciji = 63.960,00 kn,
■ 52.000,00 kn vrijednost usluge i 11.960,00
kn PDV (stopa 23%).
▶ Ukupno ostvareni prihod = 124.000,00 kn,
◆ minimalni iznos prihoda kojeg društvo „A“
d.o.o. mora ostvariti u poreznom razdoblju
korištenjem plovila = 1.750.000,00 x 7% =
122.500,00 kn.
Iz navedenog primjera je razvidno da trgovačko
društvo koristi plovilo za obavljanje registrirane dje-
latnosti (charter) i da je zadovoljen uvjet ostvarivanja
nužne visine prihoda, kako bi troškovi amortizacije i
korištenja plovila bili porezno dopustiv rashod.

Međutim, poduzetnik može predmetno plovilo kori-
stiti i za potrebe reprezentacije, na način da povremeno
ugošćuje poslovne partnere na plovilu. U tom slučaju
će 70% troškova, uvećano za PDV, nastalih po osnovi
ugošćenja poslovnih partnera biti porezno nepriznato.
Poslovnim partnerima smatraju se osobe s kojima po-
stoji poslovni odnos ili se očekuje da će se takav odnos
uspostaviti (čl. 23. Pravilnika).
U praksi su česti slučajevi da poduzetnici nabavljaju
(ili unajmljuju) ovakvu vrstu imovine, prije svega plovi-
la, isključivo za potrebe reprezentacije. Podsjećamo da se
izdacima za reprezentaciju smatraju ugošćenja poslov-
nih partnera, darivanje poslovnih partnera prigodnim
poklonima (bez obzira što se na tim poklonima nalazi
znak tvrtke), plaćanje poslovnim partnerima izdataka
odmora, športa, rekreacije i razonode, zatim izdataka za
zakup automobila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor i
razonodu itd. Dakle, rashodi reprezentacije jesu uobiča-
jeni izdatak poduzetnika, učinjeni u svrhu što uspješnije
poslovne suradnje s poslovnim partnerima (sadašnjim i
potencijalnim) koje se ugošćuje ili daruje.
Međutim, treba napomenuti da „reprezentacija“ nije
djelatnost i slijedom toga nema osnove u poslovnu imo-
vinu evidentirati sredstva kojima se ne obavlja djelat-
nost, obzirom da u tom slučaju izdaci vezani uz nabavu i
korištenje te imovine neće biti porezno dopustivi.
Novim je odredbama Pravilnika određeno (čl. 22. st.
11.) da porezni obveznik koji u dugotrajnoj imovini ima
evidentirana plovila, zrakoplove, apartmane i kuće za
odmor obvezan je sastaviti pregled podataka za pojedi-
no sredstvo, odnosno imovinu, koji se obvezno prilaže
uz prijavu poreza na dobit, a sadrži:
▶ vrstu sredstva odnosno imovine,
▶ nabavnu vrijednost,
▶ ostvareni prihod po osnovi korištenja tog sredstva u
poreznom razdoblju,
▶ iskazane troškove amortizacije te imovine u pore-
znom razdoblju, te
▶ pripadajuće troškovi koji su nastali u svezi s korište-
njem sredstva odnosno imovine u poreznom razdo-
blju prema vrsti troška.
2. Poslovni odnosi između povezanih
osoba
Povezanim osobama se, sukladno čl. 13. Zakona,
smatraju osobe kod kojih jedna osoba sudjeluje izrav-
no ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu druge
Financije i porezi | Porezi i doprinosi
osobe, ili iste osobe sudjeluju izravno ili neizravno
u upravi, nadzoru ili kapitalu društva. Opći porezni
zakon4 izričito navodi (u čl. 41.) kako će se ugovori
i poslovni odnosi između povezanih osoba porezno
priznavati samo onda ako bi i druge osobe koje nisu
u takvom međusobnom odnosu pod istim ili sličnim
okolnostima utvrdile takve ugovorne uvjete ili uspo-
stavile takve poslovne odnose.
2.1. Transferne cijene i kamate
Poslovni odnosi poduzetnika, koji se smatraju me-
đusobno povezanim osobama, dosadašnjim su odred-
bama Zakona bili dodatno ograničeni u slučaju kada
je jedan od njih imao status rezidenta RH, a drugi
status nerezidenta. Novim su odredbama obuhvaćeni
i odnosi između rezidenata, naročito u slučaju kada
je razvidno da dolazi do transfera dobiti zbog pore-
znih razloga. Dakle, ako povezana društva - reziden-
ti, međusobno zaračunavaju cijene ili kamate koje su
bitno različite od tržišnih, pri čemu se putem cijene
robe/usluga ili zaračunate kamate transferira porezna
osnovica na društvo koje ima povlašteni porezni sta-
tus, tada će se i na njih primijeniti odredbe navedenih
mr. sc. Ida Dojčić | Neka pitanja oporezivanja dobiti
zakonskih propisa.
Primjena odredbi o transfernim cijenama i kamata-
ma, koje su do sada bile propisane za povezana društva
rezidente i nerezidente, proširena je i na povezane oso-
be rezidente ako jedna od povezanih osoba:
▶ ima povlašteni porezni status, odnosno plaća po-
rez na dobit po stopama koje su niže od propisane
stope ili je oslobođena od plaćanja poreza na dobit
(poslovanje na područjima posebne državne skrbi, u
slobodnim zonama, korištenje poticaja ulaganja) ili
▶ ima u poreznom razdoblju pravo na prijenos pore-
znog gubitka iz prethodnih poreznih razdoblja (čl.
13. st. 5. Zakona).
U porezne obveznike rezidente s povoljnijim pore- 113
znim statusom ubraja se:
▶ društvo koje ima gubitak i slijedom toga nema iska-
zanu osnovicu za oporezivanje te ne plaća porez na
dobit, a povezanom društvu zaračunava kamatu na
zajam znatno iznad uobičajene tržišne kamate, ili
Financije i porezi | 12/10
se poveznom društvu s gubitkom zaračunava niža
kamata od uobičajene tržišne,
▶ društvo koje koristi neku od poreznih povlastica,
olakšica i oslobođenja (područja od posebne dr-
4
Opći porezni zakon (Nar. nov., br. 147/08; u nastavku: OPZ )
 Porezi i doprinosi | Financije i porezi
žavne skrbi, brdsko-planinska područja, područje
Grada Vukovara, slobodne zone te korisnici potica-
ja ulaganja prema posebnim propisima o poticanju
ulaganja).
 Kamate između povezanih osoba – rezidenata i
nerezidenata
Pri utvrđivanju prihoda od kamata na dane zajmove
između povezanih osoba Zakonom je propisano (čl. 14.
st. 1.) da se kamata obračunava najmanje do visine ka-
matne stope koja bi se ostvarila između nepovezanih
osoba u trenutku odobrenja zajma. Najmanju kamatnu
stopu koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba
objavljuje ministar financija i to prije početka poreznog
razdoblja u kojem će se koristiti. Međutim, ako mini-
star financija ne odredi i ne objavi kamatnu stopu prije
početka poreznog razdoblja u kojem se kamata primje-
njuje, u tom se razdoblju primjenjuje eskontna stopa
koju objavljuje HNB (čl. 37. Pravilnika). Eskontna sto-
pa objavljena od HNB-a5 iznosi 9,0% godišnje.
Pri utvrđivanju rashoda od kamata propis određuje
da se na primljene zajmove od povezanih osoba pri-
znaju obračunane kamate najviše do visine kamatne
stope koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba u
trenutku odobrenja zajma (čl. 14. st. 2. Zakona).
 Kao porezno dopustiv rashod tuzemnog obveznika
poreza na dobit po osnovi kamata na primljene za-
jmove od povezanog društva nerezidenta porezno
se priznaju kamate zaračunane najviše do visine
eskontne stope HNB-a (9,0%), odnosno kamata
isplaćena ino – povezanom društvu u svoti iznad
9,0% predstavlja porezno nepriznati rashod. U
slučaju da se na kamate plaća porez po odbitku, po-
rezna osnovica povećava se za svotu umanjenu za
plaćeni porez po odbitku.
 Kamate između povezanih osoba – rezidenata
U odnosima povezanih društava rezidenata primje-
114 njuje se načelo nepristrane transakcije, po kojem se
kod kamata na primljene zajmove u slučaju povezanih
osoba priznaju obračunane kamate najviše do visine
kamatne stope koja bi se ostvarila između nepovezanih
osoba u trenutku odobrenja zajma (tržišne kamate).
 Odredbe o priznavanju kamata između poveza-
nih osoba odnose se i na rezidente, ako jedna od
povezanih osoba ima povlašteni porezni status, od-
nosno plaća porez na dobit po stopama koje su niže
5
Eskontna stopa HNB-a (Nar. nov., br. 82/10)
od propisane stope ili je oslobođena od plaćanja
poreza na dobit, te ako ima u poreznom razdoblju
pravo na prijenos poreznog gubitka iz prethodnih
poreznih razdoblja (čl. 14. st. 4. Zakona). Navede-
no znači da je primjena eskontne stope HNB-a od
9% kod zaračunavanja kamata na pozajmice izme-
đu povezanih osoba rezidenata obvezna u slučaju
kada jedno od povezanih društava ima povlašteni
porezni status.
Kada se u poslovnim odnosima među poreznim
obveznicima - rezidentima obračunava previsoka
dužnička, odnosno preniska vjerovnička kamata,
tada se i na rezidente primjenjuju propisi o visini
kamate između povezanih osoba, ako se utvrdi da
se radi o transferu dobiti u porezne svrhe.
2.2. Zatezne kamate između povezanih
osoba
Osnovno mjerilo pri utvrđivanju visine kamatnih sto-
pa, prema čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima,6
jest eskontna stopa HNB-a koja vrijedi zadnjeg dana
polugodišta koje prethodi tekućem polugodištu. Eskon-
tna stopa HNB-a u visini od 9% godišnje primjenjuje se
za izračun kamata za 2010., pa je sukladno odredbama
ZOO-a i važećoj eskontnoj stopi HNB-a rađen izračun
zateznih i ugovornih kamatnih stopa za 2010.
Najviše zakonske stope zateznih kamata:7
 trgovački ugovori i ugovori između trgovca i osobe
javnog prava ...... (9% + 8 postotnih poena)..... 17%
▶ Trgovac je pravna ili fizička osoba koja samo-
stalno trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi
ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe
ili pružanjem usluga na tržištu - prema čl. 1. st.
1. Zakona o trgovačkim društvima. Osobe jav-
nog prava su država, županije, gradovi, općine,
te njihova tijela i ustanove koje oni financiraju.
 ostali odnosi .......(9% + 5 postotnih poena) .... 14%
▶ Pod ‘’Ostali odnosi’’ smatra se odnos između osoba
od kojih barem jedna nije trgovac/između trgovca
i fizičke osobe, odnosno između fizičkih osoba, ali i
odnos između trgovaca ako se ne radi o trgovačkom
ugovoru, kao i kod svih izvan-ugovornih odnosa.
6
Zakon o obveznim odnosima
(Nar. nov., br. 35/05 i 41/08; u nastavku: ZOO)
7
mr. sc. J. Šaban: „Zatezne i ugovorne kamatne stope u drugom
polugodištu 2010.“; vidjeti na www.teb.hr

Poreznim je propisima navedeno da zatezne kamate,
koje međusobno zaračunavaju povezane osobe, nisu
porezno dopustiv rashod. Za rashode zateznih kamata
koje su proistekle između povezanih osoba, povećava
se osnovica poreza na dobit (čl. 7. st. 1. toč. 8. Zakona).
Porezna osnovica povećava se neovisno da li je kamate
zaračunala povezana osoba rezident ili nerezident (čl.
29. Pravilnika).
3. Isplata dobiti
Izmijenjenim odredbama Zakona o porezu na do-
hodak8 propisano je (čl. 61. st. 2.) da se obveza isplate
na žiro-račun kod banke primjenjuje i za isplate divi-
dendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu.
Navedeno se primjenjuje u slučaju kada se neto dobit
isplaćuje u novcu, odnosno moguće je i nadalje ispla-
ćivati dobit i u stvarima, pravima itd., na način kako to
predviđa Zakon o trgovačkim društvima.9 Kod dionič-
kih društava, dividenda se najčešće isplaćuje u novcu,
ali se statutom može predvidjeti da glavna skupština
može donijeti odluku o isplati dobiti dioničarima u
stvarima (čl. 220. st. 9. ZTD-a). Dividenda se može
isplatiti izdavanjem novih dionica (čl. 329. ZTD-a) ili
podjelom odnosno prodajom trezorskih (vlastitih) di-
onica društva (čl. 233. ZTD-a).
Naknada ulagačima kod društava s ograničenom
odgovornošću također se uglavnom isplaćuje u nov-
cu, ali se može u skladu sa ZTD-om, društvenim ugo-
vorom i odlukom skupštine isplatiti i u stvarima ili u
vlastitim udjelima. Neto dobit se može koristiti i za
dokapitalizaciju, pri čemu se za povećanje temeljnog
kapitala može koristiti ostvarena dobit i rezerve druš-
tva (čl. 457. ZTD-a).
Napominjemo kako se dohotkom od kapitala, prema
odredbama čl. 68. st. 2. Zakona o porezu na dohodak,
smatraju i dividende i udjeli u dobiti na temelju udjela u
kapitalu koji su ostvareni u razdoblju od 1. siječnja 2001.
do 31. prosinca 2004., a isplaćuju se od 1. siječnja 2005.
godine (čl. 41. st. 6. Pravilnika o porezu na dohodak10).
Navedeno se oporezuje kao predujam poreza na doho-
dak od kapitala po stopi od 12%.
8
Zakon o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04, 73/08 i
80/10)
9
Zakon o trgovačkim društvima
(Nar. nov., br. 111/99 - 137/09; u nastavku: ZTD)
10
Pravilnik o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05 - 123/10)
Financije i porezi | Porezi i doprinosi
3.1. Predujmljivanje dobiti
Sukladno čl. 221. ZTD-a, kod d.d.-a se tek po pro-
teku poslovne godine iz predvidivog dijela neto dobiti
može dioničarima isplatiti predujam na ime dividen-
de i to samo ako privremeni račun dobiti i gubitka za
proteklu poslovnu godinu pokazuje dobit. Na ime pre-
dujma može se isplatiti najviše polovinu iznosa dobiti,
umanjenog za iznose koji se po zakonu i statutu mo-
raju unijeti u rezerve društva. Uz to isplata predujma
ne može preći iznos polovine prošlogodišnje dobiti (čl.
221. st. 2. ZTD-a).
O isplati predujma naknade ulagačima kod d.o.o.-a
ZTD ne sadrži posebne odredbe, pa smo mišljenja da
ne postoje zakonske zapreke da ova društva isplaćuju
predujam udjela u dobiti, na način određen društve-
nim ugovorom. Međutim, svakako treba voditi računa
o odredbama čl. 406. i 407. ZTD-a prema kojima su
uprava i nadzorni odbor dužni iz podjele isključiti dio
dobiti u slučaju nastalog gubitka. Za članove uprave
i nadzornog odbora propisana je naročita odgovor-
nost i obveza naknade štete, ako ulagačima isplate do-
bit protivno odredbama Zakona (čl. 407., 430. i 439.
ZTD-a).
mr. sc. Ida Dojčić | Neka pitanja oporezivanja dobiti
Dakle, u slučaju isplate predujma vlasničke naknade
svakako treba voditi računa o uvjetima propisanima
ZTD-om. I ono što je vrlo bitno, trgovačko društvo
koje je isplatilo predujam dividende, odnosno udjela
u dobiti trebalo bi na kraju obračunskog (poreznog)
razdoblja ostvariti dobit najmanje u visini isplaćenog
predujma.
Izmijenjenim je odredbama Zakona posebno pro-
pisan porezni tretman predujmljene dobiti u slučajevi-
ma kada se predujmljena dobit ne podmiri iz ostvare-
ne dobiti ili se više isplaćeni iznos ne vrati.
Ako je tijekom poreznog razdoblja dioničaru, čla-
nu društva i fizičkoj osobi koja obavlja samostalnu
djelatnost od koje se plaća porez na dobit, isplaćen 115
predujam dividende ili udjela u dobiti, a istekom
tog poreznog razdoblja ostvarena dobit nije dostatna
za pokriće takvog predujma ili isti nije podmiren do
dana podnošenja prijave poreza na dobit, tada se ra-
Financije i porezi | 12/10
zlika koja je ostala nepodmirena, smatra primitkom
koji se oporezuje u skladu sa Zakonom o porezu na
dohodak (čl. 10.a Zakona).
Zakonodavac je propisao navedenu odredbu u cilju
sprječavanja izbjegavanja plaćanja poreza na način da
članovi trgovačkih društava i fizičke osobe koje obav-
 Porezi i doprinosi | Financije i porezi
ljaju samostalnu djelatnost od koje se plaća porez na
dobit (obrtnici dobitaši), isplaćuju tijekom poreznog
razdoblja predujam dobiti, iako se po okončanju po-
reznog razdoblja nije ostvario pozitivan poslovni re-
zultat. Poduzetnici su vrlo često predujmljivali dobit i
u slučajevima kada je već u tijeku poreznog razdoblja
bilo razvidno da se neće ostvariti dostatna dobit.
Novim je odredbama izričito propisano da u slu-
čaju nastanka razlike koja je ostala neuplaćena na po-
traživanjima za predujmljenu dobit, ista se ne može u
poslovnim knjigama preoblikovati u neki drugi oblik
potraživanja (čl. 35.a st. 2. Pravilnika). Navedeno znači
da u porezne svrhe nije dozvoljeno više predujmljene
iznose dobiti iskazivati kao pozajmicu vlasniku, odno-
sno izuzimanja tijekom poreznog razdoblja prebijati s
budućom obvezom za isplatu dobiti, sve dok nije stvar-
no utvrđena visina dobiti raspoloživa za raspodjelu i
nakon što je ista prošla oporezivanje porezom na dobit.
Dakle, više predujmljeni iznos dobiti treba tretirati
kao izuzimanje novčanih sredstava tijekom poreznog
razdoblja i utvrditi dohodak po osnovu izuzimanja. Na-
vedeno je u skladu s odredbama čl. 30. Zakona o porezu
na dohodak i čl. 41. Pravilnika o porezu na dohodak.
Za poduzetnike koji isplaćuju predujmove dobiti,
Pravilnikom je propisana obveza vođenja evidencije
o isplaćenim i podmirenim predujmovima dobiti,
koja sadrži sljedeće podatke: ime i prezime, adresu i
OIB osobe kojoj je isplaćen predujam, nadnevak i iznos
isplaćenog predujma, te nadnevak i iznos podmirenog
predujma. Evidencija o isplaćenim i podmirenim pre-
dujmovima dobiti obvezno se prilaže uz prijavu poreza
na dobit.
Dobro je podsjetiti se!
 Po osnovi korištenja plovila i
zrakoplova iskazanih u dugotrajnoj
imovini potrebno je u poreznom raz-
doblju ostvariti prihod najmanje u
116
visini 7% nabavne vrijednosti.
 Korištenjem apartmana i kuća za
odmor iskazanih u dugotrajnoj imovini nužno je u pore-
znom razdoblju ostvariti prihod najmanje u visini 5% na-
bavne vrijednosti.
 Kada se navedena imovina koristi temeljem poslovnog
najma (operativni leasing), porezno se priznaju troškovi
najma i korištenja takve imovine, ako je u poreznom raz-
doblju po osnovi korištenja imovine ostvaren prihod u vi-
sini troškova najma.
 Porezno dopustiv rashod tuzemnog društva je kama-
ta isplaćena ino-povezanom društvu najviše do visine
eskontne stope HNB-a (9%).
 Između povezanih društava rezidenata primjenjuje se
tržišna kamata, osim u slučaju kada jedno od povezanih
društava ima povlašteni porezni status.
 Porez po odbitku plaća se po stopi od 20% na sve vrste
usluga koje se plaćaju ino-pravnim osobama sa sjedištem
u zemljama u kojima je stopa poreza na dobit niža od
12,5%.
4. Porez na dobit po odbitku na
ino-usluge
U naknade koje podliježu plaćanju poreza na dobit
po odbitku, sukladno čl. 31. Zakona, ulaze:
▶ naknade za autorska prava i druga prava intelektu-
alnog vlasništva (prava na reprodukciju, patente,
licencije, zaštitni znak, dizajn ili model, proizvodni
postupak, proizvodne formule, nacrt, plan, indu-
strijsko ili znanstveno iskustvo i druga slična pra-
va), isplaćene inozemnim pravnim osobama,
▶ kamate isplaćene inozemnim pravnim osobama,
osim kamata po robnim kreditima, kamata po kre-
ditima inozemnih banaka ili drugih financijskih
institucija, kamata isplaćenih inozemnim imatelji-
ma državnih ili korporativnih obveznica, te kamata
plaćenih za financijski najam dobara,
▶ naknade za usluge istraživanja tržišta, poreznog
i poslovnog savjetovanja i revizorske usluge, pri
čemu se uslugama poslovnog savjetovanja smatra
svaki oblik poslovnog savjeta ili konzultacije.
Porez na dobit po odbitku plaća se po stopi od 15%
(čl. 31. st. 7. Zakona), a obveznik obračunavanja, obu-
stave i uplate poreza po odbitku je, sukladno čl. 50. Pra-
vilnika, tuzemni isplatitelj naknade. Tuzemni isplatitelji
naknada od kojih se utvrđuje porez po odbitku obvezni
su prilikom isplate obračunati, obustaviti i uplatiti po-
rez po odbitku, pri čemu se primjenjuju odredbe Zako-
na ili Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
Porez, obračunat po stopi iz tuzemnog propisa ili stopi
iz Ugovora, obustavlja se od iznosa naknade koja se
isplaćuje nerezidentu, tako da se za iznos ustegnutog
poreza umanjuje naknada ino-primatelju.
 Porez na dobit po odbitku i nadalje se plaća po sto-
pi od 15% na propisane usluge, kada ih tuzemna
društva plaćaju ino-pravnim osobama. Dopunje-

nim odredbama čl. 31. Zakona propisana je obveza
plaćanja poreza po odbitku po stopi od 20% na sve
vrste usluga kada ih tuzemno društvo plaća ino-
pravnim osobama sa sjedištem u zemljama s niskim
poreznim opterećenjem (tzv. poreznim oazama).
Od 1. srpnja 2010. obvezno je plaćanje poreza
na dobit po odbitku po stopi od 20% na sve vrste
usluga isplaćene osobama koje imaju sjedište ili
mjesto stvarne uprave odnosno nadzora poslo-
vanja u državama, osim država članica Europske
unije, u kojima je opća ili prosječna nominalna
stopa oporezivanja dobiti niža od 12,5%.
Ministar financija je, sukladno čl. 14. Zakona o iz-
mjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, obja-
vio Popis država na koje se odnosi primjena navedenih
odredbi Zakona.
POPIS DRŽAVA iz čl. 31. st. 10. Zakona o porezu
na dobit:
1. Američki Djevičanski otoci (US Virgin Islands)
2. Andora (Andorra)
3. Anguilla
4. Antigva i Barbuda (Antigua and Barbuda)
5. Aruba
6. Bahami (Bahamas)
7. Bahrain
8. Belize
9. Bermuda
10. Britanski Djevičanski otoci (British Virgin Islands)
11. Dominica
12. Gibraltar
13. Grenada
14. Guernsey
15. Jersey
16. Kajmanski otoci (Cayman Islands)
17. Kukovi otoci (Cook Islands)
18. Liberia
19. Liechtenstein
20. Maršalovi otoci (Marshall Islands)
21. Monaco
22. Montserrat
23. Nauru
24. Niue
25. Nizozemski Antili (Netherlands Antilles)
26. Otočje Turks i Caicos (Turks and Caicos Islands)
27. Otok Man (Isle of Man)
28. Panama
Financije i porezi | Porezi i doprinosi
29. Samoa
30. Sejšeli (Seychelles)
31. Sveta Lucija (Saint Lucia)
32. Sveti Kristofor i Nevis (Saint Kitts and Nevis)
33. Sveti Vincent i Grenadini (Saint Vincent and the
Grenadines)
34. Vanuatu
Uplate poreza na dobit po odbitku obavljaju se na:
▶ račun poreza na dobit prema sjedištu poduzetni-
ka - obveznika poreza na dobit
1001005-17...1606
1651 Porez na dobit,
1660 Porez na dobit po odbitku na naknade za autorska
prava i druga prava intelektualnog vlasništva
1678 Porez na dobit po odbitku na naknade za usluge
istraživanja tržišta, poreznog i poslovnog
savjetovanja, revizorske usluge i sl.
1694 Porez na dobit po odbitku na kamate
1864 Porez na dobit po odbitku na usluge plaćene
osobama koje imaju sjedište izvan Europske unije,
a u kojima je opća ili prosječna stopa
oporezivanja dobiti niža od 12,5% (čl. 31. st. 10.
Zakona o porezu na dobit).
mr. sc. Ida Dojčić | Neka pitanja oporezivanja dobiti
Pretplatite se na časopis
Financije i porezi i u 2011. i
ostvarite pravo na:
▶ besplatne usmene odgovore,
▶ 10 besplatnih pisanih odgovora,
▶ popuste na seminarima (pripreme
za izradu GFI, godišnji i polugodišnji
obračun),
117
▶ TEB-ov kalendar za računovođe,
▶ bon od 200,00 kn temeljem koje-
ga ostvarujete popust pri kupnji
TEB -ovih knjiga,
Financije i porezi | 12/10
▶ upute za popunjavanje poreznih
prijava i druge dodatke uz časopis.
 Dinko Lukač, dipl. oec.
TEB, Zagreb

PDV i carina
pri izvozu i uvozu dobara
(II. dio)
U postupku izvoza odobrava se iznošenje domaće robe iz
carinskog područja Republike Hrvatske (u nastavku: RH) uz
primjenu izvoznih formalnosti te obračun izvozne carine ako je
propisana. Pri obavljanju trgovine s inozemstvom izvoz dobara
oslobođen je oporezivanja PDV-om ako su ispunjeni zakonom
propisani uvjeti. O oslobođenju izvoza od plaćanja PDV-a
te načinu evidentiranja podataka u poslovnim knjigama
autor potanje piše u članku.

1. PDV kod izvoza dobara ◆ isporuke koje su izjednačene s izvo-

Donošenjem Zakona o izmjenama i
dopunama Zakona o porezu na doda-
nu vrijednost1 koji je stupio na snagu
1.1.2010., porezna oslobođenja pri izvozu
PROČITAJTE VIŠE... uređena su na drugačiji način. Umjesto
dotadašnjeg čl. 13., porezna oslobođenja
pri izvozu sada su propisana čl. 13., 13.a
mr. sc. B. Tuđen: Utvrđi-
i 13.b ZPDV-a.2 Propisana oslobođenja
vanje porezne osnovi-
od plaćanja PDV-a primjenjuju se na:
ce PDV-a pri uvozu,
◆ izvoz (čl. 13.):
FIP br. 5/10
▶ izvozne isporuke dobara i oplemenje-
nih dobara, uključujući prijevozne i
M. Buljan: Carinska de-
sve druge otpremne usluge,
klaracija, FIP br. 8/10
▶ isporuke dobara u slobodnu zonu,
slobodna i carinska skladišta te ispo-
F. Ibrišimović: ruke dobara unutar slobodne zone,
Posebnosti nekih slobodnih i carinskih skladišta,
118 carinskih postupaka, ▶ isporuke dobara ovlaštenim tijelima
FIP 1/10 koja ih izvoze izvan RH, u okviru nji-
hovih humanitarnih, dobrotvornih ili
obrazovnih djelatnosti izvan RH,
D. Lukač: Nadzorne
▶ isporuke dobara, osim naftnih deri-
knjige, FIP br. 9/10 vata, koja putnici u okviru putničkog
prometa sami otpreme ili prevezu iz
RH ili to netko obavi u njihovo ime,
D. Lukač: PDV i carina
pri uvozu i izvozu 1
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o po-
dobara (I. dio), rezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 87/09)
2
FIP 10/10 Zakon o porezu na dodanu vrijednost (Nar.
nov., br. 47/95 – 94/09; u nastavku: ZPDV)
zom (čl. 13.a):
▶ isporuke dobara i obavljene usluge di-
plomatskim i konzularnim predstav-
ništvima, pod uvjetom uzajamnosti,
▶ isporuke dobara i obavljene usluge
međunarodnim organizacijama koje
kao takve priznaje RH i članovima
tih organizacija, uz ograničenja i pod
uvjetima propisanima međunarod-
nim sporazumima o osnivanju takvih
organizacija ili sporazumima o njiho-
vu sjedištu,
▶ isporuke dobara i obavljene usluge
na području RH za potrebe oružanih
snaga drugih država članica NATO sa-
veza ili civilnog osoblja koje ih prati te
za opskrbu njihovih menza i kantina,
kada te snage sudjeluju u zajedničkim
vojnim akcijama, vojnim vježbama,
obuci,
◆ međunarodni prijevoz (čl. 13.b):
▶ isporuke dobara za opskrbu plovila,
osim isporuke goriva, koja se koriste
za plovidbu na otvorenome moru i za
usluge prijevoza putnika uz naknadu,
za potrebe komercijalnih i industrij-
skih djelatnosti te plovila koja se kori-
ste za spašavanje ili pomoć na moru,
▶ isporuke goriva i dobara za opskrbu
ratnih brodova prema Carinskoj ta-

UDK 336.2
 rifi, tarifnoj oznaci 8906 10 00, koji napuštaju RH
ploveći prema stranim lukama ili sidrištima,
▶ isporuke, preinake, popravci i održavanje plovila
za plovidbu na otvorenome moru za međunarodni
prijevoz putnika, komercijalne i industrijske djelat-
nosti, spašavanje i pomoć na moru kao i isporuke,
iznajmljivanje, popravci i održavanje opreme koja je
ugrađena u plovila ili se u njima koristi,
▶ isporuke, preinake, popravci, održavanje, iznaj-
mljivanje i unajmljivanje letjelica kojima se kori-
ste zrakoplovne tvrtke koje prometuju uz naknadu
pretežno na međunarodnim linijama, te isporuke,
iznajmljivanje, popravci i održavanje opreme koja je
ugrađena u letjelice ili se u njima koristi,
▶ isporuke goriva i dobara za opskrbu letjelica koje
prometuju na međunarodnim linijama (ako se više
od 50% njihovog ukupnog godišnjeg obavljenog
prijevoza odnosi na usluge međunarodnog prijevo-
za ili ako su one priznate kao takve prema međuna-
rodnim sporazumima o zračnom prometu) te uslu-
ge koje služe neposredno za potrebe tih letjelica.
1.1. Izvozne isporuke dobara i
oplemenjenih dobara
Plaćanja PDV-a oslobođene su izvozne isporuke
dobara i oplemenjenih dobara, uključujući prijevo-
zne i sve druge otpremne usluge (čl. 13. st. 1. toč. 1.
ZPDV te čl. 90. PPDV). Porezni obveznik (izvoznik)
može odbiti pretporez koji se odnosi na izvoz dobara
i drugih isporuka dobara i obavljenih usluga iz čl. 13.,
13.a i 13.b ZPDV-a (čl. 20. st. 4. ZPDV-a). Izvoznom
isporukom dobra smatra se isporuka dobra koju obavi
poduzetnik carinski obveznik, u inozemstvo izvan ca-
rinskog područja RH, inozemnom naručitelju (prima-
telju). Inozemnim naručiteljem smatra se poduzetnik
kao i osoba koja nije poduzetnik, a koji ima sjedište
odnosno prebivalište ili uobičajeno boravište u ino-
zemstvu. Inozemnim naručiteljem smatra se i inoze-
mna poslovna jedinica tuzemnog poduzetnika.
 Primjer 1. Izvoz robe
Trgovačko društvo A d.o.o. iz Zagreba, sklo-
pilo je dana 4.10.2010. ugovor o kupoprodaji i
izvozu robe br. 49 u vrijednosti 57.235,17 EUR-a
sa kupcem C d.o.o. iz Celja u Republici Sloveniji.
Roba je prodana slovenskom kupcu na paritetu
CPT Celje, a to znači da su u vrijednost izvozne
isporuke uračunati i troškovi prijevoza i otpreme.
Račun za izvoz robe broj 157 od 6.10.2010. gla-
si na 57.235,17 EUR-a (odnosno 418.389,09 kn
po srednjem tečaju HNB-a od 7,31 kn za EUR).
A d.o.o. (izvoznik) sklopio je ugovor o prijevozu
robe od Zagreba do Celja sa tuzemnim prijevo-
znikom BRZI d.o.o. te ugovor o otpremi (špe-
diciji) sa ŠPED d.o.o. radi obavljanja potrebnih
carinskih radnji pri izvozu robe. Za obavlje-
nu uslugu prijevoza tuzemni prijevoznik izdao
je račun na iznos 3.756,00 kn bez PDV-a, a za
obavljenu uslugu otpreme tuzemni otpremnik
izdao je račun na iznos 1.213,00 kn bez PDV-a.
Otpremnik podnosi nadležnoj carinarnici JCD
br. 41114/510/182010 radi izvoza robe. Dana
14.10.2010. inozemni kupac doznačio je na de-
vizni račun iznos od 57.235,17 EUR-a (odnosno
417.816,74 kn po srednjem tečaju HNB-a od 7,30
kn za EUR na dan naplate). Nabavna vrijednost
prodane robe je 374.223,00 kn.
Dinko Lukač | PDV i carina pri izvozu i uvozu dobara (II. dio)
Postupak carinjenja
U izvoznom postupku, po odredbi čl. 169. Carinskog
zakona,3 odobrava se iznošenje domaće robe iz carin-
skog područja RH, uz primjenu izvoznih formalnosti
te obračun izvozne carine ako je propisana. Domaća
roba namijenjena izvozu mora se staviti u carinski
postupak – izvoz (šifra postupka 10 – konačan izvoz)
podnošenjem carinske deklaracije i dokumentacije za
izvozno carinjenje. Deklaracijama za izvozni postupak
ili deklaracijama za ponovni izvoz, po odredbi čl. 126.
Uredbe za provedbu Carinskog zakona,4 moraju biti
priložene sve isprave potrebne za obračun izvoznih
davanja i primjenu drugih mjera za izvoz određene
robe (npr. račun, prijevozne isprave, isprave u svezi s
prethodnim carinskim postupkom itd.). Carinska vri-
jednost za robu koja se izvozi je vrijednost robe do- 119
premljena na hrvatsku granicu. Izvozna se deklaracija
podnosi kod carinarnice koja je odgovorna za nadzor
nad područjem u kojem izvoznik ima sjedište ili pre-
bivalište ili u kojoj je roba zapakirana ili utovarena
Financije i porezi | 12/10
za izvoz. Izvoznik je osoba za račun koje je izvozna
carinska deklaracija podnesena i koja je u trenutku
prihvata izvozne carinske deklaracije vlasnik robe od-
3
Carinski zakon (Nar. nov., br. 78/99 – 56/10)
4
Uredba za provedbu Carinskog zakona
(Nar. nov., br. 161/03 – 76/09)

nosno osoba koja ima pravo raspolaganja robom (čl.
306. Uredbe za provedbu Carinskog zakona). Stavlja-
nje robe u postupak izvoza odobrava se pod uvjetom
da se roba izveze iz carinskog područja RH u stanju u
kojemu je bila u trenutku prihvaćanja izvozne dekla-
racije. Ako se za izvoznu carinsku deklaraciju koristi
JCD rabe se primjerci broj 1, 2 i 3. Carinarnica kod
koje je bila podnesena izvozna carinska deklaracija
potvrđuje polje A, i ako je to potrebno popunjava po-
lje D. Po puštanju robe carinarnica izvoznog carinje-
nja zadržava primjerak broj 1 i 2, a primjerak 3 vraća
podnositelju. Carinarnica provjerava da li podnesena
roba odgovara robi koja je prijavljena za izvozni carin-
ski postupak i potvrđuje stvarni istup robe u polju C
primjerka broj 3, s navođenjem broja istupa, datumom
i pečatom carinarnice. Dakle, za nadzor i kao dokaz da
je roba stvarno napustila carinsko područje koristi se
primjerak broj 3 JCD-a.
Kada bi u navedenom primjeru došlo do propusta
u isporuci robe od strane izvoznika, tj. kada izveze-
na roba ne bi udovoljavala ugovorenim uvjetima (u
količini, kvaliteti), izvoznik može slobodno suklad-
no sklopljenom ugovoru o izvozu, izvoziti robu radi
zamjene za ranije isporučenu robu za koju je tijekom
jamstvenog roka ili ako taj rok nije ugovoren, utvrđeno
da nije ispravna ili da ne udovoljava ugovorenim uvje-
tima. Roba za koju izvoznik utvrdi da nije isporučena s
glavnom pošiljkom može se slobodno izvesti od strane
izvoznika, uz obvezu predočavanja ugovora i drugih
dokaza nadležnoj carinarnici da se radi o zamjeni za
ranije isporučenu robu, odnosno o robi koja nije ispo-
ručena s glavnom pošiljkom. Oslobođenje od plaćanja
carine odobrit će se za robu koja se ponovno uvozi u
istom stanju u kojemu je izvezena (čl. 189. Carinskog
zakona i čl. 432. – 445. Uredbe za provedbu Carinskog
zakona). Reklamaciju kupca na izvezenu robu prodava-
telj (izvoznik) može riješiti tako: ▶ da neispravnu (ne-
120
odgovarajuću) robu vrati u RH na besplatni popravak
u garantnom roku ako je popravak moguć ili da umje-
sto neispravne robe (jer popravak nije moguć) kupcu
pošalje novu ispravnu robu ili ▶ da se neispravna roba
vrati u RH i da se umjesto nje ne izvozi ispravna roba,
već se kupca odobrava za novčani iznos u vrijedno-
sti neispravne robe. Povrat robe i zamjena robe što je
bila ocarinjena označava se npr. šifrom vrste posla 21
(povrat robe), 22 (zamjena za vraćenu robu), a roba
za popravak i povrat robe nakon popravka označava
se npr. šifrom vrste posla 43 (popravak i održavanje
Financije i porezi | Porezi i doprinosi
robe bez plaćanja), 53 (povrat robe nakon popravka i
održavanja bez plaćanja) u polju 24 JCD-a.5 Kao vjero-
dostojna dokumentacija koju treba priložiti prilikom
povrata robe smatra se JCD po kojem je roba stavljena
u izvozni postupak, zapisnik o neispravnoj robi sastav-
ljen od zaposlenika kupca, račun (proforma faktura –
faktura bez naplate), ugovor itd. Skrećemo pozornost,
što se tiče rješavanja reklamacija na robu koja se pušta
u slobodan promet (konačan uvoz) u RH, a koja ne
odgovara ugovorenim uvjetima, da se može postupiti
na način propisan čl. 95. i 234. Carinskog zakona.
Nadalje, u praksi se često puta javlja i pitanje o mo-
gućnosti izvoza bez naplate odnosno uvoza bez pla-
ćanja protuvrijednosti. Izvoznik može izvoziti robu, a
uvoznik uvoziti robu bez plaćanja protuvrijednosti, po
odredbi čl. 23. Zakona o trgovini: ▶ ako je to u svezi
s obavljanjem njegove gospodarske djelatnosti i ako
roba koja se izvozi odnosno uvozi ne služi za daljnju
prodaju ili ▶ ako je to predviđeno međunarodnim
ugovorima i konvencijama. Uz carinsku deklaraciju,
nadležnoj carinarnici, podnosi se dokaz o izvozu bez
naplate, odnosno uvozu bez plaćanja protuvrijedno-
sti te izjava odgovorne osobe kod izvoznika odnosno
uvoznika da se radi o izvozu i uvozu bez naplate odno-
sno plaćanja protuvrijednosti tj. besplatnom ili gratis
izvozu i uvozu, odnosno dokaz o pozivu na međuna-
rodni ugovor.
Ako se izvozi roba bez naplate, tj. ako se besplat-
no izvoze pošiljke (darovi, osim popravaka, održava-
nja, povrata i zamjene robe kod konačne kupoprodaje
robe; konsignacijske prodaje i komisijske kupoprodaje;
posredovanja (reexporta) itd.), u polje 24 JCD-a kao
šifra vrste posla upisuje se 31 – humanitarne pošiljke,
darovi ili 32 – pošiljke bez plaćanja protuvrijednosti
ili 33 – ostalo, a kao carinski postupak navodi se šifra
10 – konačan izvoz i upisuje se u polje 37 JCD-a. Uz
naprijed navedeni JCD pri izvozu podnosi se i račun
(u praksi se naziva proforma faktura) na kojem se na-
vodi roba po vrsti, količini i vrijednosti uz obvezno
navođenje klauzule da naknada iskazana na računu
ne podliježe naplati (to je dokaz o izvozu bez napla-
te) te izjava odgovorne osobe kod izvoznika da se radi
o izvozu bez naplate (gratis izvoza). Kod obavljenog
izvoza robe bez naplate (gratis izvoza) smanjuju se za-
lihe robe i priznaju troškovi prema prirodnim vrstama
(npr. darovi, uzorci itd.), a ne iskazuju se potraživa-
5
Pravilnik o uporabi obrazaca pri provedbi Carinskog zakona
(Nar. nov., br. 176/03)
 Porezi i doprinosi | Financije i porezi
nje od kupca iz inozemstva niti prihod jer gratis izvoz
nije naplatni pravni posao. Dakle, izvoz dobara (u koji
spada i izvoz bez naplate), po odredbi čl. 13. st. 1. toč.
1. ZPDV-a, oslobođen je plaćanja PDV-a, uz postoja-
nje dokaza o izvozu (račun, JCD, otpremni dokument
itd.). Za iznos darovanja poduzetniku u inozemstvu
potrebno je uvećati dobit na red. broju 14 prijave po-
reza na dobit (Obrascu PD), jer ista nisu porezno pri-
znati rashod po odredbi čl. 7. st. 7. Zakona o porezu na
dobit6 i čl. 30. Pravilnika o porezu na dobit7 (samo su
darovanja u tuzemstvu do propisanog iznosa porezno
priznati rashod).
Kad se uvozi roba bez plaćanja protuvrijednosti,
tj. kad se uvozi roba dobivena besplatno – gratis od
poduzetnika iz inozemstva, na takav uvoz robe obra-
čunava se carina i PDV. Naime, PDV se plaća na uvoz
dobara (u koji spada i uvoz bez plaćanja protuvrijed-
nosti) u tuzemstvo, a pod uvozom se razumijeva i unos
i prijam i drugi oblici uvoza. Za provedbu carinskog
postupka puštanja robe u slobodni promet (uvoz),
nadležnoj carinarnici uz JCD podnosi se i račun po-
šiljatelja koji sadrži klauzulu bez plaćanja naknade
(dokaz o uvozu robe bez plaćanja protuvrijednosti)
te izjava odgovorne osobe kod uvoznika da se radi o
uvozu bez plaćanja protuvrijednosti. Primjera radi,
ako se uvoze besplatne pošiljke (darovi, osim popra-
vaka, održavanja, povrata i zamjene robe kod konačne
kupoprodaje robe; konsignacijske prodaje i komisijske
kupoprodaje; posredovanja (reexporta) itd.), u polje
24 JCD-a kao šifra vrste posla upisuje se 32 – pošiljke
bez plaćanja protuvrijednosti, a kao carinski postupak
navodi se šifra 40 – puštanje robe u slobodan promet i
upisuje se u polje 37 JCD-a. Ako se bez naknade ustu-
pa dar od inozemnog pošiljatelja, a taj dar je stvar koja
ima vrijednost veću od 3.500,00 kn, primatelj dara je
obvezan iskazati prihod s naslova primljene imovine
po tržišnoj vrijednosti (čl. 24. st. 2. Pravilnika o porezu
na dobit).
 Porezno oslobođenje pri izvozu
Za primjenu poreznog oslobođenja potrebni su do-
kazi o izvozu. Da je obavljena izvozna isporuka (izvoz)
poduzetnik carinski obveznik (izvoznik) dokazuje
carinskom deklaracijom koja glasi na njegovo ime s
ovjerom nadležne carinarnice da je obavljeno izvozno
carinjenje i da je dobro napustilo carinsko područje
6 10
Zakon o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04 – 80/10)
7
Pravilnik o porezu na dobit (Nar. nov., br. 95/05 – 123/10)
RH. Dakle, izvoznikom dobara smatra se izvoz od stra-
ne carinskog obveznika. Napominjemo, po odredbi čl.
90. st. 9. PPDV-a, pri komisionim poslovima u izvozu
(u slučaju neizravnog izvoza) postupa se po odredbi čl.
5. st. 2. PPDV-a. Kada komisionar nastupa u vlastito
ime a za tuđi račun i kada isporuči dobro onda nastaju
dvije (2) isporuke, prva je isporuka komisionara kup-
cu i druga je isporuka komitenta komisionaru. Svi po-
rezni obveznici koji isporučuju dobra ili usluge koje su
oslobođene PDV-a na izdanom računu trebaju navesti
da PDV nije zaračunan s naznakom članka ZPDV-a
kojim je to oslobođenje propisano (u primjeru je to čl.
13. st. 1. toč. 1. ZPDV-a). Na računu se navodi samo
zbrojni iznos naknade.
 Naplata iz inozemstva
Naplata u devizama za tekuće poslove između rezi-
denta (izvoznika) i nerezidenta dopuštena je pri izvo-
zu robe i usluga. Za naplate u devizama rezident (izvo-
znik) otvara devizni račun8 u banci u kojoj ima otvoren
kunski račun za redovno poslovanje i na njemu vodi
Dinko Lukač | PDV i carina pri izvozu i uvozu dobara (II. dio)
devizna sredstva temeljem sklopljenog ugovora sa
bankom. Naplate, plaćanja i prijenosi u platnom pro-
metu s inozemstvom obavljaju se instrumentima pla-
ćanja (doznaka, inkaso dokumenata, strana gotovina,
ček, dokumentarni akreditiv i dr.) u međunarodnom
platnom prometu, uz primjenu međunarodnih pravi-
la i standarda iz područja bankarstva te uz korištenje
naloga propisanih Uputom9 i međunarodnog broja
bankovnog računa (IBAN10). Primjera radi, naplatu
iz inozemstva banka obrađuje Nalogom 10. Banka je
dužna najkasnije sljedećeg radnog dana od dana oba-
vijesti o primitku sredstava na računu u inozemstvu
ili u drugoj banci u zemlji obavijestiti svog klijenta
(korisnika naplate), o priljevu iz inozemstva ili pre-
nijeti sredstva drugoj banci u zemlji u kojoj korisnik
naplate ima otvoren račun u skladu s instrukcijama na
platnom nalogu. Rezident korisnik naplate koji nije 121
ujedno i krajnji korisnik, dužan je isplatnoj banci dati
nalog za plaćanje ili prijenos deviza u korist deviznog
računa rezidenta krajnjeg korisnika u ugovorenom
8
Odluka o postupku otvaranja i vođenja deviznih računa i devi-
Financije i porezi | 12/10
znih štednih uloga rezidenata u banci
(Nar. nov., br. 111/03 – 122/05)
9
Uputa za provedbu Odluke o uvjetima i načinu obavljanja plat-
nog prometa s inozemstvom (Nar. nov., br. 136/05 – 4/08; u
nastavku: Uputa). Uputa prestaje važiti 1.1.2011. stupanjem
na snagu Zakona o platnom prometu (Nar. nov., br. 133/09).
Odluka o konstrukciji i upotrebi međunarodnog broja bankov-
nog računa (IBAN), (Nar. nov., br. 162/04)
 Financije i porezi | Porezi i doprinosi

roku. Banka je dužna najkasnije sljedećeg radnog dana Prijevozne i otpremne usluge
od dana primitka ispravnog naloga korisnika naplate - prijevozne usluge u
rasporediti sredstva u skladu s nalogom. Kod obavlja- cestovnom prometu 3.756,00 4101
nja platnog prometa s inozemstvom koriste se: ▶ šifre 2. - otpremničke usluge
pri izvozu 1.213,00 4192
osnove naplate i plaćanja propisane uputom o upotrebi - obveze prema
šifara osnova naplate i plaćanja u platnom prometu s dobavljačima u
inozemstvom11 i ▶ šifre valuta i šifre država propisane zemlji 4.969,00 2200

uputom o upotrebi slovnih kratica i brojčanih oznaka Naplata potraživanja od kupca iz inozemstva
za države ili zemlje i novčane jedinice u platnom pro- 3. - potraživanje od
kupca u inozemstvu 417.816,74 1210
metu s inozemstvom.12 Srednji tečaj HNB-a za strana
- devizni račun 417.816,74 103
sredstva plaćanja koristi se za iskazivanje potraživanja
Evidentiranje tečajne razlike
i obveza prema inozemstvu te za potrebe statistike (čl.
- potraživanje od
45. st. 3. Zakona o deviznom poslovanju). Kako je po- 4. kupca u inozemstvu 572,35 1210
traživanje od kupca u inozemstvu iskazano po višoj - negativne tečajne
razlike 572,35 7131
vrijednosti (418.389,09 kn) od tečaja koji se primje-
njuje na dan naplate (417.816,74 kn) nastala je nega-
 Primjer 2. Izvoz oplemenjenih dobara
tivna tečajna razlika (572,35 kn) koja se evidentira na
(lohn poslovi)
kontima glavne knjige.
Naručitelj iz inozemstva je tuzemnom proi-
 Unos podataka u poslovne knjige zvođaču dao tekstilni materijal na doradu u vri-
Podatke o izvozu robe unosi se u dnevnik i glavnu jednosti 184.345,00 kn iz kojega treba izraditi
knjigu te Knjigu izdanih (izlaznih) računa (obrazac određene tekstilne proizvode. Normativi za izra-
I-RA) i u Nadzornu knjigu i izvoza robe. du tekstilnih proizvoda su određeni ugovorom o
uslužnom šivanju. Za uslugu šivanja proizvođač
Izvoz dobara je isporuka oslobođena PDV-a. Iznos
je ispostavio račun u iznosu od 108.224,00 kn bez
računa za izvozne isporuke upisuje se u stupac 8 Knji-
PDV-a. Naručitelju su vraćeni otpaci i predani
ge izdanih (izlaznih) računa (obrazac I-RA). Podaci za
gotovi proizvodi.
obavljene isporuke u inozemstvo unose se temeljem
carinskih deklaracija,  Postupak unutarnje proizvodnje
Knjiženje:
Postupak unutarnje proizvodnje uz jednu ili više
Red. Konto
br.
Opis Iznos proizvodnih radnji, po odredbi čl. 124. Carinskog za-
Duguje Potražuje
kona, može se odobriti za: ▶ stranu robu namijenjenu
Prodaja robe u inozemstvo
ponovnom izvozu u obliku dobivenih proizvoda, a da
- potraživanje od
1. kupca u inozemstvu 418.389,09 1210
ta roba ne podliježe plaćanju carine niti trgovinskim
- prihod od prodaje mjerama (sustav odgode) ▶ stranu robu koja se pušta
robe 418.389,09 7521 u slobodni promet uz plaćanje carine za koju se može
Smanjenje zaliha robe u skladištu odobriti povrat ili otpust carine ako se roba izveze iz
122 1a. - roba u skladištu 374.223,00 660 carinskog područja RH u obliku dobivenih proizvoda
- nabavna vrijednost
prodane robe
(sustav povrata). Posao oplemenjivanja podrazumije-
374.223,00 702
va proizvodnju uvozne robe koja je posredno ili nepo-
sredno dana korisniku odobrenja na raspolaganje radi
proizvodnje prema specifikacijama i uputama, te za
račun naručitelja sa sjedištem u trećoj državi, pri čemu
plaćanja obično obuhvaćaju troškove proizvodnje. Do-
biveni proizvodi su svi proizvodi nastali proizvodnim
11
Uputa o upotrebi šifara osnova naplate i plaćanja u platnom radnjama (npr. preradba i doradba robe, ugradba u
prometu s inozemstvom (Nar. nov., br. 136/05 i 24/06)
12
Uputa o upotrebi slovnih kratica i brojčanih oznaka za države drugu robu, popravak robe i sl.). Slijedom navedenog,
i zemlje i novčane jedinice u platnom prometu s inozemstvom razvidno je da se razlikuju dvije vrste unutarnje proi-
(Nar. nov., br. 75/07 – 67/09)
Porezi i doprinosi | Financije i porezi
Dobro je podsjetiti se!
▶ Oslobođenje od plaćanja PDV-a pri-
mjenjuje se na:
✓ izvoz,
✓ isporuke koje su izjednačene s
izvozom,
✓ međunarodni prijevoz.
▶ Izvozne isporuke dobara i oplemenjenih dobara, uklju-
čujući prijevozne i sve druge otpremne usluge oslobođe-
ne su od plaćanja PDV-a, pri čemu:
✓ izvoznik dokazuje carinskom deklaracijom da je
obavljena izvozna isporuka,
✓ kad se radi o doradi, oplemenjivanju ili popravku
uvezenih dobara, poduzetnik carinski obveznik mora
osim izvozne imati i uvoznu carinsku dokumentaciju,
✓ kad se radi o privremenom izvozu dobara na ople-
menjivanje u inozemstvo, kod uvoza oplemenjenih
dobara porezna osnovica se utvrđuje prema naknadi
za oplemenjivanje,
✓ privremeni izvoz se ne smatra izvozom, pa su zbog
toga prijevozne i otpremne usluge povezane sa privre-
menim izvozom oporezive PDV-om.
▶ Porezno oslobođenje se odnosi i na:
✓ isporuke dobara u slobodnu zonu, slobodna i
carinska skladišta,
✓ isporuke dobara unutar slobodne zone, slobodnih i
carinskih skladišta.
▶ Ostala oslobođenja pri izvozu dobara:
✓ isporuke dobara ovlaštenim tijelima, organizaci-
jama i udrugama koje ih izvoze izvan RH u okviru
njihovih humanitarnih, dobrotvornih ili obrazovnih
djelatnosti izvan RH,
✓ isporuke dobara, osim naftnih derivata, u okviru
putničkog prometa,
✓ isporuke dobara i obavljene usluge diplomatskim i
konzularnim predstavništvima i njihovom osoblju uz
potvrdu Diplomatskog protokola,
✓isporuke dobara i obavljene usluge međunarodnim
organizacijama koje kao takve priznaje RH i člano-
vima tih organizacija, pod uvjetima propisanim me-
đunarodnim ugovorima uz predočenje potvrde koju
izdaje nadležno državno tijelo koje provodi odredbe
ugovora,
✓ isporuke dobara i obavljene usluge u tuzemstvu za
potrebe oružanih snaga drugih država članica NATO
saveza ili civilnog osoblja koje ih prati te za opskrbu
njihovih menza i kantina, uz potvrdu Ministarstva
obrane RH i dr.
zvodnje i to: ▶ lohn poslovi i ▶ kupoprodaja robe.
Da bi se mogao koristiti carinski postupak unutar-
nje proizvodnje potrebno je ishoditi odobrenje od
carinarnice. Pisani zahtjev za odobrenje podnosi se
carinarnici nadležnoj prema mjestu u kojem će se roba
proizvoditi ili prerađivati (čl. 210. toč. b) Uredbe za
provedbu Carinskog zakona). Zahtjev podnosi osoba
koja izvodi proizvodne radnje ili osoba koja organizira
njihovo izvođenje (čl. 126. Carinskog zakona). Odobre-
nje se može dati samo: ▶ osobama sa sjedištem u RH; u
slučaju nekomercijalnog uvoza odobrenje se može dati
i osobama sa sjedištem ili prebivalištem izvan RH ▶ ako
se uvozna roba može prepoznati u dobivenu proizvo-
du ▶ ako se postupkom unutarnje proizvodnje postižu
povoljniji uvjeti za izvoz ili ponovni izvoz dobivenih
proizvoda, a da pri tome nisu ugroženi osnovni intere-
si domaćih proizvođača sličnih ili istih proizvoda (gos-
podarski uvjeti). Provjera gospodarskih uvjeta provodi
se putem Hrvatske gospodarske komore. Odobrenje ili
obrazložena odluka o odbijanju zahtjeva za izdavanje
odobrenja dostavlja se podnositelju zahtjeva u roku od
Dinko Lukač | PDV i carina pri izvozu i uvozu dobara (II. dio)
30 dana računajući od dana kada je zahtjev podnesen.
Odobrenje mora sadržavati sve uvjete pod kojima će se
provoditi postupak unutarnje proizvodnje. Odobrenje
će se izdati samo ako podnositelj zahtjeva namjerava
glavni dobiveni proizvod izvesti ili ponovno izvesti
(čl. 243. Uredbe za provedbu Carinskog zakona). Kod
unutarnje proizvodnje rok važenja odobrenja izdaje
se za razdoblje ne duže od 3 godine, osim u posebno
opravdanim i obrazloženim slučajevima. Carinarni-
ca može uvjetovati da korisnik odobrenja podnese
odgovarajuće osiguranje plaćanja carinskog duga (s
osnove carine, posebnih poreza, PDV-a, kamata i sl.)
koji bi mogao nastati u svezi s robom stavljenom u ca-
rinski postupak s odgodom. Carinski dug moguće je
osigurati polaganjem: gotovine u kunama; mjenice te
bankovne garancije (čl. 447. Uredbe za provedbu Ca-
rinskog zakona). Carinarnica određuje rok u kojemu 123
dobiveni proizvodi moraju biti izvezeni ili ponovno
izvezeni ili u kojem se mora zahtijevati drugi carinski
dopušten postupak ili uporaba. Rok počinje teći kad
se strana roba stavi u postupak unutarnje proizvodnje.
Carinarnica određuje normativ proizvodnje ili, gdje je
Financije i porezi | 12/10
to prikladno, metodu za utvrđivanje normativa. Nor-
mativ je količina ili postotak dobivenih proizvoda koji
se u postupku proizvodnje dobiva iz određene količi-
ne uvozne robe. Normativ se mora utvrditi na osnovi
stvarnih okolnosti u kojima se izvodi ili se treba izvesti
proizvodna radnja. Carinski postupak s gospodarskim
 Porezi i doprinosi | Financije i porezi

učinkom završit će se kad se odobri novi carinski do- odnosno oplemenjivanja ili popravka isporučuje ino-
pušteni postupak ili uporaba, bilo za robu koja je bila zemnom naručitelju u inozemstvu takva isporuka je
stavljena u taj postupak, bilo za nadomjesne ili dobive- oslobođena plaćanja PDV-a. Poduzetnik koji premje-
ne proizvode. šta dobro nakon izrade odnosno oplemenjivanja ili
popravka u postupku unutarnje proizvodnje obvezan
 Lohn poslovi je osigurati dokaze (odgovarajuću carinsku dokumen-
taciju) o premještanju toga dobra u drugi postupak
Kod postupka unutarnje proizvodnje u sustavu
unutarnje proizvodnje.
odgode plaćanja (lohn poslovi) kod uvoza robe pod-
nosi se JCD, uz koji se prilaže faktura odnosno druga
 Unos podataka u poslovne knjige
trgovačka isprava te deklaracija o carinskoj vrijednosti
robe i odobrenje za uporabu tog postupka (npr. šifra Podatke o uvozu robe (tekstilni materijal) kori-
odobrenja je R70 i upisuje se u polje 44 JCD-a). Ca- snik odobrenja evidentira na kontima izvanbilančnih
rinarnica obračunava carinu i PDV kod uvoza ali se zapisa. Po obavljenom poslu izdani račun unosi se u
ne obavlja naplata duga, a to znači da se dug odgađa. dnevnik i glavnu knjigu (kao bilančne stavke), Knjigu
Dug će se naplatiti u slučaju da se ne izradi gotov pro- I-RA i Nadzornu knjigu usluga. Inozemnom naručite-
izvod i da se ne izveze u inozemstvo. Kod uvoza robe, lju zaračunava se ugovorena cijena poslova dorade ili
kao vrsta posla navodi se šifra 41 – obradba, preradba oplemenjivanja, tj. usluga šivanja.
i doradba robe (oplemenjivanje robe) i upisuje se u po- Knjiženje:
lje 24 JCD-a, a kao carinski postupak navodi se šifra 51 Konto
Red.
– uvoz robe radi unutarnje proizvodnje (sustav odgo- br.
Opis Iznos
Duguje Potražuje
de plaćanja carine) i upisuje se u polje 37 JCD-a. Kod
Za primljeni materijal u doradu
izvoza dobivenih proizvoda, kao vrsta posla navodi se
- tuđi materijal za
šifra 51 – povrat robe nakon obradbe, preradbe ili do- preradu – lohn
radbe (oplemenjivanja) i upisuje se u polje 24 JCD-a, 1. poslovi 184.345,00 9908
- obveze za materijal
a kao carinski postupak navodi se šifra 10 – konačan za preradu–lohn
izvoz i upisuje se u polje 37 JCD-a. posao 184.345,00 9958
Ako se neko dobro uvozi radi dorade, oplemenji- Za uslugu šivanja po računu
vanja ili popravka pri čemu se ne prenosi mogućnost - kupci u inozemstvu 108.224,00 1210
raspolaganja (vlasništva) na domaćeg poduzetnika i 2. - ostali prihodi od
prodaje proizvoda i
nakon dorade odnosno oplemenjivanja ili popravka se usluga 108.224,00 7509
to dobro izveze inozemnom naručitelju, po odredbi čl. Za vraćene gotove proizvode i otpatke
90. st. 4. PPDV, smatra se da je u dijelu koji se odnosi
- obveze za materijal
na oplemenjivanje ili popravak obavljena izvozna is- za preradu-lohn
poruka dobra koja je oslobođena PDV-a. 3. posao 184.345,00 9958
- tuđi materijal za
U primjeru, za lohn posao domaći poduzetnik zara- preradu – lohn
čunava samo svoju uslugu oplemenjivanja. Takva uslu- poslovi 184.345,00 9908
ga bila bi oporeziva, ali je oslobođena plaćanja PDV-a
124 jer se tretira kao izvozna isporuka oplemenjenih doba-  Primjer 3. Privremeni izvoz – oplemenjivanje
ra (čl. 13. st. 1. toč. 1. ZPDV i čl. 90. st. 4. PPDV). Kad dobra u inozemstvu
se radi o doradi, oplemenjivanju ili popravku uveze-
Dana 1.10.2010. poduzetnik D d.o.o. iz Za-
nih dobara, poduzetnik carinski obveznik mora osim
greba, po osnovi ugovora o oplemenjivanju od
izvozne imati i uvoznu carinsku dokumentaciju (čl. 90.
30.9.2010., privremeno izvozi na oplemenjiva-
st. 7. PPDV).
nje materijal u vrijednosti 396.000,00 kn inoze-
Ako domaći poduzetnik obavlja premještaj dobra mnom poduzetniku G d.o.o. iz Maribora. Usluga
izrađenog, oplemenjenog ili popravljenog u postupku oplemenjivanja ugovorena je u iznosu 15.237,00
unutarnje proizvodnje drugom poduzetniku koji tako- EUR. Po obavljenom poslu inozemni poduzetnik
đer obavlja postupak unutarnje proizvodnje sukladno je izdao račun, a privremeno izvezen materijal se
carinskim propisima, te ako se to dobro nakon dorade
 Porezi i doprinosi | Financije i porezi
uvozi i smješta u centralno skladište. Srednji tečaj
HNB za EUR je 7,30 kn na dan uvoza. Carinarni-
ca je obračunala, a poduzetnik platio 11.912,51 kn
s osnove carine te 28.322,80 kn s osnove PDV-a.
Uslugu prijevoza materijala obavio je poduzetnik
H d.o.o. iz Samobora te ispostavio račun na iznos
16.960,47 kn sa PDV-om, uz zasebno iskazivanje
cijene prijevoza za dionicu puta u inozemstvu i
dionicu puta u tuzemstvu. Špediterske (otpre-
mne) usluge u postupku privremenog izvoza i
uvoza obavio je poduzetnik M d.o.o. iz Zagreba
te ispostavio račun na iznos 9.991,29 kn sa PDV-
om. Plaćen je račun dobavljaču dana 14.10.2010.,
srednji tečaj HNB za EUR je 7,31 kn.
 Postupak vanjske proizvodnje
Postupak vanjske proizvodnje može se odobriti za
domaću robu koja se privremeno izvozi iz carinskog
područja RH radi određenih proizvodnih radnja. Pro-
izvodne radnje su: ▶ obradba robe, uključujući postav-
ljanje, sastavljanje i ugradbu u drugu robu ▶ preradba
i doradba robe ▶ popravak robe, uključujući obnav-
ljanje i osposobljavanje. Dobiveni proizvodi jesu proi-
zvodi nastali takvim proizvodnim radnjama.
Da bi se mogao koristiti carinski postupak vanjske
proizvodnje potrebno je ishoditi odobrenje od cari-
narnice. Pisani zahtjev za odobrenje podnosi se cari-
narnici nadležnoj prema mjestu u kojem se nalazi roba
koja će biti deklarirana za privremeni izvoz (čl. 210. toč.
d) Uredbe za provedbu Carinskog zakona). Odobrenje
za postupak vanjske proizvodnje donosi carinarnica
na zahtjev osobe koja organizira izvođenje proizvod-
nih radnji. Odobrenje se može dati samo: ▶ osobama
sa sjedištem u RH ▶ ako je moguće utvrditi da su do-
biveni proizvodi proizvedeni od privremeno izvezene
robe te ▶ ako donošenje odobrenja ozbiljno ne ugro-
žava osnovne interese hrvatskih proizvođača (gospo-
darski uvjeti). Provjera gospodarskih uvjeta provodi
se putem Hrvatske gospodarske komore. Carinarnica
određuje rok u kojemu se dobiveni proizvodi moraju
ponovno uvesti u carinsko područje RH, a taj se rok
može i produljiti na osnovi pravodobnog i opravdanog
zahtjeva korisnika odobrenja. Carinarnica određuje
normativ ili metodu za utvrđivanje normativa za izvoz
i uvoz roba u postupku vanjske proizvodnje. Carinska
deklaracija za privremeni izvoz se popunjava suklad-
no odredbama koje se odnose na izvoz, uz navođenje
šifre carinskog postupka 21 – izvoz robe radi vanjske
proizvodnje koja se upisuje u polje 37 JCD-a te šifre vr-
ste posla 41 – obradba, preradba i doradba robe (ople-
menjivanje robe) koja se upisuje u polje 24 JCD-a.
Po završetku vanjske proizvodnje (oplemenjivanja)
gotov proizvod se uvozi u RH, u primjeru od strane
poduzetnika D d.o.o. iz Zagreba, uz navođenje šifre
carinskog postupka 61 – ponovni uvoz i puštanje robe
u slobodan promet koja se upisuje u polje 37 JCD-a te
šifre vrsta posla 51 – povrat robe nakon obrade, pre-
radbe ili doradbe (oplemenjivanja) koja se upisuje u
polje 24 JCD-a. Na oplemenjeni proizvod koji se uvozi
carinarnica obračunava carinu, PDV i druga propisa-
na davanja. Iznos carine utvrđuje se na način propisan
čl. 159. Carinskog zakona (iznos uvozne carine obra-
čunate za dobiveni proizvod minus iznos uvozne cari-
ne za privremeno izvezenu robu). Za obračun carine
upotrebljava se poseban obrazac (Prilog 6 – vanjska
proizvodnja – obračun carinskog duga) koji je sastav-
ni dio deklaracije, a podatak iskazan pod točkom 4. je
iznos carine koji se upisuje u polje 47 JCD-a. Proizvodi
koji nastanu od privremeno izvezene robe iz RH radi
Dinko Lukač | PDV i carina pri izvozu i uvozu dobara (II. dio)
oplemenjivanja, po odredbi čl. 153. st. 1. Carinskog za-
kona, mogu se pustiti u slobodni promet s potpunim
ili djelomičnim oslobođenjem od uvozne carine. Da se
u primjeru radi o robi koja je izvezena radi oplemenji-
vanja i za koju je propisana carinska stopa 0%, onda bi
se i kod uvoza za gotove proizvode primjenjivala ca-
rinska stopa 0%.
 Utvrđivanje porezne osnovice kod uvoza
Privremeni izvoz dobara, po odredbi čl. 90. st. 10.
Pravilnika o PDV-u13, pri kojem domaći isporučitelj
ne prenosi mogućnost raspolaganja tim dobrima, ne
smatra se izvozom u smislu ZPDV-a niti isporukom
koja podliježe oporezivanju.
Ako se neko dobro izveze u inozemstvo, po odredbi
čl. 9. st. 3. ZPDV, i u inozemstvu se oplemeni, pa izvo-
znik ili netko drugi to dobro opet uveze, tada se pore- 125
zna osnovica, iznimno od čl. 9. st. 1., utvrđuje prema
naknadi za oplemenjivanje. Ako takva naknada nije
plaćena tada se porezna osnovica utvrđuje prema vri-
jednosti povećanoj zbog oplemenjivanja.
Financije i porezi | 12/10
Privremeni izvoz dobara radi dorade, oplemenji-
vanja ili popravka, po odredbi čl. 59. st. 3. PPDV, ne
smatra se izvoznom isporukom prema čl. 13. st. 1.
13
Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 149/09;
u nastavku: PPDV)
 Financije i porezi | Porezi i doprinosi

toč. 1. ZPDV. Ako se neko dobro privremeno izvozi Pretporez pri uvozu koji se može odbiti
radi dorade, oplemenjivanja ili popravka pri čemu se - plaćeni PDV pri
ne prenosi mogućnost raspolaganja dobrom na ino- uvozu (može se
4.a
zemnog poduzetnika i nakon dorade, oplemenjivanja odbiti) 28.322,80 16031
- pretporez pri uvozu
ili popravka se to dobro vraća tuzemnom naručitelju, (ne može se odbiti) 28.322,80 16030
porezna se osnovica utvrđuje prema carinskim propi-
Doprema materijala iz inozemstva
sima. Dakle, poreznu osnovicu čini carinska osnovica
- troškovi dorade i
(plaćena naknada za oplemenjivanje) uvećana za iznos obrade materijala 13.789,00 3162
carine, a PDV obračunava i naplaćuje carinarnica. 5. - pretporez po
ulaznom računu 3.171,47 16020
Plaćanja PDV-a, po odredbi čl. 90. st. 1. PPDV, oslo- - obveze prema
bođene su izvozne isporuke dobara i oplemenjenih dobavljaču za
prijevoz 16.960,47 2200
dobara te prijevozne i otpremne usluge koje su u svezi
s izvozom dobara. Kako se privremeni izvoz ne smatra Za otpremne usluge

izvozom (čl. 14. st. 4. ZPDV i čl. 90. st. 10. PPDV), to - troškovi dorade i
obrade materijala 8.123,00 3162
znači da su prijevozne i otpremne usluge koje su po- - pretporez po
6.
vezane sa privremenim izvozom oporezive PDV-om. ulaznom računu 1.868,29 16020
- obveza prema
 Unos podataka u poslovne knjige dobavljaču
špediteru 9.991,29 2200
Podatke o izvozu i uvozu materijala te drugim po- Za zaduženje skladišta materijala
slovnim događajima unosi se u dnevnik i glavnu knji- - zalihe sirovina i
gu te Knjigu U-RA i u Nadzornu knjigu usluga. materijala 541.054,61 3100
7. - sirovine i materijal
Knjiženje: u doradi i obradi 396.000,00 3160
- troškovi dorade i
Red. Konto obrade materijala 145.054,61 3162
Opis Iznos
br. Duguje Potražuje Za plaćanje obveza u inozemstvo
Za materijal na doradi u inozemstvu - obveze prema
- sirovine i materijal 8. dobavljačima iz
1. u doradi i obradi 396.000,00 3160 inozemstva 111.382,47 2210
- zalihe sirovina i - devizni račun 111.382,47 103
materijala 396.000,00 3100
Evidentiranje tečajne razlike
Račun za uslugu oplemenjivanja
- obveze prema
- troškovi dorade i 9. dobavljačima iz
obrade materijala 111.230,10 3162 inozemstva 152,37 2210
2.
- obveze prema - negativne tečajne
dobavljačima iz razlike 152,37 7131
inozemstva 111.230,10 2210

Primljen JCD za obračunatu carinu

1.2. Isporuke dobara u i unutar slobodnih
- troškovi dorade i
3. obrade materijala 11.912,51 3162
zona i carinskih skladišta
126 - obveze za carinu
prema obračunu 11.912,51 2610 Osnivanje slobodnih zona, upravljanje slobodnim
Obračun PDV-a pri uvozu zonama te uvjeti za obavljanje gospodarskih djelatnosti
- pretporez pri uvozu u slobodnim zonama uređeno je Zakonom o slobod-
3.a
(ne može se odbiti) 28.322,80 16030 nim zonama.14 U zoni se može obavljati: ▶ proizvodnja
- obveza za PDV 28.322,80 2611
robe ▶ oplemenjivanje robe ▶ skladištenje robe ▶ trgo-
Plaćena carina i PDV pri uvozu vina na veliko te ▶ pružanje usluga (osim bankarskih i
4. - obveze za carinu 11.912,51 2610 drugih novčanih poslova i usluga osiguranja i reosigu-
- obveza za PDV 28.322,80 2611
- žiro račun 40.235,31 1000
ranja imovine i obveza). Domaće i strane fizičke i prav-
ne osobe mogu obavljati gospodarsku djelatnost u zoni

14
Zakon o slobodnim zonama (Nar. nov., br. 44/96 – 85/08)
 Porezi i doprinosi | Financije i porezi
ako su registrirane u RH za obavljanje te djelatnosti te
ako ispunjavaju uvjete propisane navedenim zakonom.
Korisnik u zoni može obavljati sve oblike trgovine s
inozemstvom i tuzemstvom i posredovanja u trgovi-
ni, osim trgovine na malo. Zona mora biti ograđena i
označena, tako da se promet robe i osoba u zonu ili iz
nje može odvijati samo kroz određene izlaze ili ulaze
zone. Područje zone, pristupna ulazna i izlazna mjesta
iz zone ili njenog dijela moraju biti pod carinskim nad-
zorom. Osobe i prijevozna sredstva koja ulaze ili napu-
štaju zonu podliježu carinskom pregledu. Carinarnica
obavlja redovno ili povremeno pregled i nadzor robe
koja se smješta u zoni. Korisnici obavljaju gospodarsku
djelatnost u zoni na temelju ugovora sklopljenog s osni-
vačem zone i dužni su voditi knjigovodstvo za poslova-
nje u zoni, ili odvojeno knjigovodstvo za dio svog po-
slovanja koje obavljaju u zoni. Na postupke i postupanja
s robom u zoni primjenjuju se carinski propisi. Za robu
smještenu u zoni, koja nije namijenjena prometu na
domaćem tržištu ili je u zoni uporabljena ili potrošena
sukladno Zakonu o slobodnim zonama, ne plaća se ca-
rina i porez niti se primjenjuju druge mjere gospodar-
ske politike. Domaća roba koja se radi namjeravanog
izvoza smješta u zonu, smatra se izvezenom u trenutku
smještaja u zonu i mora se izvozno ocariniti. Roba koja
se smješta u zonu, osim izvozno ocarinjene robe, pri-
javljuje se carinarnici prijavom za uvoz i provoz robe
ili drugom propisanom ispravom za carinski nadzor
uz koju se prilažu prijevozne isprave. Roba se iz zone
može privremeno uputiti radi ispitivanja, atestiranja,
popravka i predstavljanja na tržištu ili oplemenjivanja,
a mora se vratiti u zonu u roku potrebnom da se obave
radnje radi kojih je upućena iz zone ili konačno izvesti.
Privremeno upućivanje robe iz zone evidentira i prati
carinarnica. Korisnik je dužan radi provedbe carinskog
nadzora voditi popis o: ▶ robi koja se smješta u zoni ▶
robi koja se izvozi iz zone ▶ robi koja se u zoni prerađu-
je, dorađuje, obrađuje ili proizvodi ▶ svim promjenama
i postupcima na robi u zoni. Popis se vodi kronološki
na temelju podataka iz prijevoznih i drugih isprava koje
prate robu i na temelju normativa u proizvodnji robe.
Roba koja se iznosi iz zone može se: ▶ izvoziti ili
ponovno izvoziti (reeksport) s teritorija RH ▶ uvoziti
na carinsko područje RH. Ako se roba iznosi iz zone
i uvozi na carinsko područje RH, podliježe propisima
koji vrijede za uvoz robe u RH. Na robu koja je proi-
zvedena ili oplemenjena u zoni pri uvozu u RH napla-
ćuje se carina i druge pristojbe razmjerno vrijednosti
uvoznih sirovina, materijala i dijelova uporabljenih u
proizvodnji ili oplemenjivanju te robe u zoni. Isporuke
dobara u zonu te isporuke dobara unutar zone oslobo-
đene su plaćanja PDV-a.
U slobodnu zonu ili slobodno skladište može se
unositi strana i domaća roba. Smještaj robe u postupku
carinskog skladištenja uređen je čl. 110. do 123. Carin-
skog zakona, a čl. 171. do 186. istog zakona za slobod-
ne zone i slobodna skladišta. Poseban oblik trgovine
s inozemstvom je i prodaja strane robe s carinskog
skladišta. Uvjeti za osnivanje i poslovanje carinskih
skladišta te posebne oblike carinskog postupanja pri
prodaji robe s carinskog skladišta uređeni su čl. 110.
do 123. Carinskog zakona te čl. 231. do 241. Uredbe za
provedbu Carinskog zakona.
Tuzemstvo je teritorij RH, po odredbi čl. 2. st. 2.
ZPDV, osim slobodnih zona utvrđenih posebnim pro-
pisom. Kako slobodna zona nije tuzemstvo, unos do-
bara u slobodnu zonu ne smatra se uvozom dobara u
tuzemstvo i ne nastaje obveza plaćanja carine i poreza.
Nadalje, po odredbi čl. 13. st. 1. toč. 2. ZPDV oslobo-
Dinko Lukač | PDV i carina pri izvozu i uvozu dobara (II. dio)
đene su plaćanja PDV-a: ▶ isporuke dobara u slobodnu
zonu, slobodna i carinska skladišta te ▶ isporuke doba-
ra unutar slobodne zone, slobodnih i carinskih skladi-
šta. Porezni obveznik – isporučitelj dobara u slobodnu
zonu, slobodna i carinska skladišta obvezan je osigu-
rati dokaze (odgovarajuću carinsku dokumentaciju)
o isporuci dobara u slobodnu zonu, slobodna i carin-
ska skladišta. Ako domaći poduzetnik primi dobro od
poduzetnika – korisnika slobodne zone radi dorade,
oplemenjivanja ili popravka i kad se ta dorada, ople-
menjivanje ili popravak obavlja u postupku unutarnje
proizvodnje u skladu s carinskim propisima, te ako se
nakon dorade, oplemenjivanja ili popravka to dobro is-
poručuje naručitelju u slobodnu zonu, takva isporuka
je oslobođena plaćanja PDV-a (čl. 91. st. 2. PPDV).
1.3. Ostala oslobođenja pri izvozu dobara 127
Isporuke dobara iz čl. 13., 13.a i 13.b. ZPDV-a (na-
vedene u točki 1. članka) oslobođene su od plaćanja
PDV-a ako su ispunjeni zakonom propisani uvjeti i
priloženi dokazi o ispunjenju uvjeta. Primjera radi, za
Financije i porezi | 12/10
isporuke dobara, osim naftnih derivata, u okviru put-
ničkog prometa oslobođenje se primjenjuje uz dokaz
o statusu kupca putnika te dokaz o izvozu. Kao dokaz
za oslobođenje od plaćanja PDV-a je i preslika stra-
nica ugovora pri nabavi dobara i usluga u tuzemstvu

za projekte koji se financiraju iz potpore Europske za-
jednice; potvrda Diplomatskog protokola; potvrda o
statusu ovlaštenog tijela; izjava o plovidbi; izjava zra-
koplovne tvrtke itd.
2. Poslovi posredovanja u trgovini s
inozemstvom
Trgovac može, po odredbi čl. 26. st. 1. Zakona o tr-
govini, slobodno kupovati robu u inozemstvu i tu robu
uvoziti ili privremeno uvoziti radi ponovnog izvoza,
odnosno robu kupljenu u inozemstvu neposredno pro-
davati u inozemstvu. Po odredbama Zakona o trgovini
navedeni poslovi smatraju se poslovima posredovanja
u trgovini s inozemstvom. Roba koja je kupljena u ino-
zemstvu i koja se uvozi u tuzemstvo podliježe obvezi
plaćanja carine i PDV-a od strane trgovca uvoznika,
osim ako se uvezena roba smješta u slobodnu zonu i
carinska skladišta. Uvoz odnosno izvoz robe obavljen
je kada je roba ocarinjena i kada je roba prešla carin-
sku crtu, a kao dan uvoza odnosno izvoza robe smatra
se dan kad je roba ocarinjena.
U praksi su vrlo česta pitanja glede mogućnosti na-
bave (kupnje) robe u inozemstvu i prodaji iste robe
kupcu u inozemstvo te o obvezama s osnove PDV-a
iz takvog poslovnog događaja. Dopuštenost navede-
ne transakcije podliježe propisima zemlje u kojima se
obavlja kao i poreznim obvezama. S obzirom da roba
nije prešla carinsku crtu, niti je ušla u carinsko područ-
je RH ne plaća se carina niti PDV. Znači, roba koja se
kupuje u inozemstvu od jednog poduzetnika može se
prodati drugom poduzetniku u inozemstvu, bez obve-
ze prijavljivanja robe Carinskoj upravi pod uvjetom da
roba ne prelazi preko carinskog područja RH. U knji-
govodstvenom smislu navedenu transakciju treba evi-
dentirati kao prodaju robe u tranzitu na sljedeći način.
Knjiženje:
128 Red.
Opis Iznos
Konto
br. Duguje Potražuje
Za nabavu robe u inozemstvu
- nabavna vrijednost
prodane robe 396.000,00 7021
1.
- obveza prema
dobavljačima iz
inozemstva 396.000,00
Za prodaju robe u inozemstvu
- potraživanje od ku-
2. paca u inozemstvu
- prihodi od prodaje
496.000,00 1210
robe 496.000,00
Financije i porezi | Porezi i doprinosi
Također, kao često pitanje postavlja se i mogućnost
kupnje robe u RH od strane inozemnog poduzetni-
ka te prodaji iste robe drugom poduzetniku u RH, uz
obavljanje izvozno-uvoznog carinjenja robe bez prela-
ska carinske crte.
Mogućnost obavljanja izvozno-uvoznog carinjenja
bez prelaska carinske crte bila je propisana čl. 29. st.
3. Zakona o trgovini (Nar. nov., br. 11/96 – 103/03), a
navedena odredba je glasila: Iznimno od odredbi stav-
ka 1. ovoga članka, nadležna carinarnica može odobriti
izvozno-uvozno carinjenje robe, iako roba nije prešla
carinsku crtu, ako su s tim suglasni svi sudionici u poslu
izvoza i uvoza i ako se time pridonosi smanjenju troš-
kova prijevoza. Pri izvozno-uvoznom carinjenju te robe
primjenjuju se propisi što se odnose na izvoz i uvoz robe
koja prelazi carinsku crtu.
Danom stupanja na snagu sada važećeg Zakona o
trgovini (Nar. nov., br. 87/08) prestao je važiti Zakon o
trgovini (Nar. nov., br. 11/96 – 103/03). Od 2.8.2008.
po odredbama sada važećeg Zakona nije moguće oba-
viti izvozno-uvozno carinjenje robe bez prelaska ca-
rinske crte.
2.1. Trgovina uslugama s inozemstvom
Trgovina uslugama s inozemstvom, po odredbama
Zakona o trgovini, je pružanje usluga: ▶ s područja
RH na područje druge države, odnosno s područja
druge države na područje RH ▶ domaće pravne ili fi-
zičke osobe stranoj osobi na području RH ▶ domaće
pravne ili fizičke osobe putem komercijalne prisutno-
sti u drugoj državi, odnosno strane osobe putem ko-
mercijalne prisutnosti u RH ▶ domaće fizičke osobe na
području druge države, odnosno strane fizičke osobe
na području RH.
TEB-ovi savjetnici
2210
odgovaraju na Vaša
pitanja radnim danom
od 7,30 - 15,30
7521
 mr. sc. Ljubica Javor,
Zagreb

Mjesto oporezivanja
inženjerskih usluga
U Zakonu o porezu na dodanu vrijednost1 inženjerske uslu-
ge se navode samo u odredbi čl. 5. st. 6. toč. 3., kao usluge koje
se oporezuju prema sjedištu poduzeća primatelja. U provedbe-
nom propisu, Pravilniku o porezu na dodanu vrijednost2, nema
posebnih pojašnjenja što se sve smatra inženjerskim uslugama
koje se oporezuju prema sjedištu poduzeća primatelja, pa to
izaziva brojna pitanja o sadržaju pojma “inženjerske usluge’’,
a time i o mjestu oporezivanja tih usluga.
1. Mjesto oporezivanja inže- PDV-u, vodeći se idejom da su navedene
u točki u kojoj su obuhvaćene i neke dru-
njerskih usluga ge intelektualne usluge, može se smatrati
Usluge inženjera, odvjetnika, revizora, da inženjerske usluge u smislu navedene
računovođa, tumača, prevoditelja i druge odredbe obuhvaćaju usluge izrade doku-
slične usluge savjetovanja, oporezuju se mentacije kao što je na primjer tenderska

mr. sc. Ljubica Javor | Mjesto oporezivanja inženjerskih usluga

prema sjedišta poduzeća primatelja (čl. 5.
st. 6. toč. 3. u svezi s čl. 5. st. 5. Zakona o
PDV-u). Ako je sjedište poduzeća prima-
telja usluge inženjera u inozemstvu, tada
se usluga koju obavi hrvatski porezni ob-
veznik, ne oporezuje u Republici Hrvat-
skoj. Ako inženjersku uslugu hrvatskom
poduzetniku obavi poduzetnik sa sjedi-
štem u inozemstvu, tada je mjesto opore-
zivanja usluge u RH i hrvatski poduzetnik
je obvezan temeljem odredbe čl. 19. st. 2.
Zakona o PDV-u, zaračunati i uplatiti
PDV. Ako je poduzetnik obveznik PDV-a
koji obavlja oporezive isporuke, uplaćeni
iznos poreza može vratiti kao pretporez.
Propisi o PDV-u, Zakon i Pravilnik o
PDV-u, ne pojašnjavaju pobliže sadržaj
usluge inženjera kao niti ostale slične
usluge savjetovanja. Inženjerske usluge
imaju veoma široki obuhvat, ali u smi-
slu odredbe čl. 5. st. 6. toč. 3. Zakona o
ili projektna dokumentacija, zatim izrade
studija izvodljivosti kao i izrade tehničko-
ekonomskih analiza. U pravilu se naruči-
telju dostavlja projektna dokumentacija,
studije ili slični dokumenti.
 Mišljenje Ministarstva financija
- Porezna uprava, Središnji ured (Kl.:
410-19/97-01/802; Ur. broj: 513-07/97-2
od 12. veljače 1998.)
U tom smislu se o mjestu oporezivanja
izjasnilo i Ministarstvo financija u kojem
se navodi da se kod inženjerskih usluga
projektiranja, konstrukcije i razvoja na
radnim stanicama povezanim sa satelit-
skim antenama sa Švicarskom i Njemač- PROČITAJTE VIŠE...
kom, za kupce iz tih zemalja, radi o in- 129
ženjerskim uslugama iz čl. 5. st. 6. toč. 3. mr. sc. Lj. Javor: Nove
Zakona o PDV-u. odredbe o mjestu
Kada se govori o osobama koje obav- oporezivanja usluga,
ljaju inženjerske usluge, u smislu propi- FIP 4/10
Financije i porezi | 12/10

sa o PDV-u to nisu samo fizičke, već su

1
to i pravne osobe. Pritom, naravno, nije
Zakon o porezu na dodanu vrijednost
(Nar. nov., br. 47/95 - 94/09; u nastavku: preduvjet da te usluge obavljaju samo i
Zakon o PDV-u) isključivo osobe čije je obrazovanje teh-
2
Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost ničko-inženjerskog profila, nego to mogu
(Nar. nov., br. 149/09; u nastavku: Pravilnik o biti i osobe drugih usmjerenja, odnosno
PDV-u)

UDK 336.2
 Porezi i doprinosi | Financije i porezi
kad je riječ o pravnim osobama, nije uvjet da se radi
samo o poduzetnicima koji su registrirani za obavlja-
nje inženjerskih usluga.
1.1. Inženjerske usluge u svezi s
nekretninama
O inženjerskim uslugama se radi i kod nekih usluga
u svezi s nekretninama, kao što su npr. usluge projekti-
ranja, geodetski radovi i sl. Prema odredbama Zakona o
PDV-u, ako se radi o takvim uslugama u svezi s nekret-
ninama, bez obzira što ih obavljaju osobe inženjerskog
usmjerenja, propisano je posebno mjesto oporezivanja.
Ove usluge se oporezuju prema mjestu gdje se nekretni-
na nalazi (čl. 5. st. 4. toč. 1. Zakona o PDV-u).
Uslugama u svezi s nekretninama smatraju se i uslu-
ge koje se obavljaju na nekretnini, a obuhvaćaju usluge
koje se obavljaju na nekretnini i koje služe neposredno
uređivanju nekretnine (npr. geodetski radovi), usluge
koje služe za pripremu građevinskih radova (npr. usluge
arhitekata, građevinskih inženjera, statičara), obavljanje
građevinskih radova, vještačenja na nekretninama, in-
ženjering usluge (čl. 33. st. 3. st. 2. Pravilnika o PDV-u).
Sve navedene usluge obavljaju uglavnom osobe inže-
njerskog usmjerenja i ako se radi o takvim inženjerskim
uslugama, one se oporezuju prema mjestu gdje se ne-
kretnina nalazi, u skladu s odredbom čl. 5. st. 4. toč. 1.
Zakona o PDV-u.
 Mišljenje Ministarstva financija (Kl.: 410-19/02-
01/435; Ur. broj: 513-07/02-2 od 6. prosinca 2002.)
U svezi s inženjerskim uslugama koje obuhvaćaju
usluge revizije projekta i nadzor, a odnose se na pro-
jekt modernizacije Hrvatskih željeznica, koje obavlja
tuzemni poduzetnik inozemnom poduzetniku, Mi-
nistarstvo financija - Porezna uprava, Središnji ured
se u svom pismu izjasnilo da se radi o uslugama koje
se oporezuju prema odredbama hrvatskog Zakona o
130 PDV-u. Istina je da je određenje u pismu neprecizno,
jer se navodi i čl. 5. st. 3. Zakona o PDV-u (temeljno
načelo - sjedište poduzeća koje je obavilo uslugu), ali i
čl. 33b. st. 3. toč. 2. Pravilnika o PDV-u, koji je bio na
snazi do 31.12.2009., koji govori o mjestu oporeziva-
nja usluga u svezi s nekretninama. Budući da se radi
o uslugama revizije projekta i nadzora nad projektom
modernizacije Hrvatskih željeznica, razložno je shvatiti
da je Ministarstvo financija – Porezna uprava smatrala
da se radi o uslugama u svezi s nekretninama, koje se
oporezuju prema mjestu gdje se nekretnina nalazi.
1.2. Inženjerske usluge u svezi s pokretnim
dobrima
O inženjerskim uslugama se može također raditi i
kod određenih usluga u svezi s popravcima kao i struč-
noj procjeni i ocjeni pokretnih dobara, za koje je opet
posebno propisano mjesto oporezivanja. Takve usluge
koje obave inženjeri potpadaju pod usluge iz čl. 5. st. 4.
toč. 3c. Zakona o PDV-u. Naime, usluge koje se obavlja-
ju na pokretnim fizičkim dobrima, uključujući procje-
nu i ocjenu tih dobara, oporezuju se prema mjestu gdje
je usluga stvarno obavljena (čl. 5. st. 4. toč. 3.c) Zakona
o PDV-u).
 Usluge popravka na pokretnim fizičkim dobrima
O inženjerskim uslugama se može raditi i kad se
obavljaju usluge popravaka na pokretnim fizičkim do-
brima.
U slučaju kada se usluga popravka obavlja u Hrvat-
skoj, a hrvatski porezni obveznik tu uslugu zaračuna-
va inozemnom poduzetniku, mjesto oporezivanja je, u
skladu s odredbom čl. 5. st. 4. toč. 3c) Zakona o PDV-u,
u Hrvatskoj, te je hrvatski porezni obveznik obvezan
zaračunati 23% PDV-a.
Međutim, inozemni poduzetnik kome je zara-
čunat PDV na navedenu isporuku, a koji u RH ne
obavlja nikakve isporuke dobara i usluga, može
prema propisima koji su na snazi od 1. siječnja
2010. tražiti povrat za PDV koji su mu za obav-
ljene isporuke u RH obračunali hrvatski porezni
obveznici.
Uvjeti i postupak za povrat poreza propisani su
odredbom čl. 21.a Zakona o PDV-u i čl. 149. - 154. Pra-
vilnika o PDV-u. Do 31.12.2009. to nije bilo moguće,
jer su povrat mogli ostvariti samo inozemni poduzetni-
ci koji su sudjelovali na sajmovima u RH i to za točno
propisane usluge.
Kao što je naprijed navedeno, usluge popravaka na
pokretnim fizičkim dobrima oporezuju se prema mje-
stu gdje je usluga stvarno obavljena, bez obzira radi li se
o usluzi koja je obavljena poreznom obvezniku ili osobi
koja nije porezni obveznik. Zato dolazi do situacije da
se kod popravka pokretne fizičke imovine koji je obav-
ljen inozemnom poduzetniku u RH, mora zaračunati
hrvatski PDV, a on za zaračunati porez može tražiti po-
vrat u skladu s odredbama čl. 21.a Zakona o PDV-u. To
je procedura koja traje i iziskuje određene troškove, pa
je zbog toga nepovoljna po poreznog obveznika. Među-

tim, i to je bolje rješenje, za razliku od situacije koja je
bila do 31.12.2010. kad inozemni poduzetnik nije uop-
će mogao dobiti povrat poreza.
 Mišljenje Ministarstva financija (Klasa: 410-19/02-
01/12 od 31. siječnja 2002.)
Kad uslugu popravka dobara hrvatskom poduzetni-
ku obavi poduzetnik iz inozemstva, a ona je i stvarno
obavljena u inozemstvu, tada je mjesto oporezivanja
te usluge u inozemstvu i za hrvatskog poduzetnika
ne postoji obveza plaćanja poreza. Ako je prilikom tog
popravka došlo do ugrađivanja nekih značajnijih dije-
lova npr. motora u zrakoplov ili automobil, tada će se
pri ponovnom uvozu dobra koje je bilo privremeno
izvezeno na popravak, porezna osnovica za ugrađeno
dobro utvrditi prema carinskim propisima, uključujući
i naknadu za oplemenjivanje, u skladu s odredbom čl.
9. st. 3. Zakona o PDV-u i čl. 59. Pravilnika o PDV-u,
što proizlazi iz pisma Porezne uprave. Budući da su se
odredbe Zakona i Pravilnika o PDV-u, promijenile, u
vrijeme kada je donijeto navedeno mišljenje, radilo se o
tada važećim odredbama čl. 9. st. 2. Zakona o PDV-u i čl.
56. Pravilnika o PDV-u.
U ovom slučaju se ne radi o obavljenoj usluzi već o
isporuci dobra. Vrijednost materijala (motora) je u sva-
kom slučaju veća od 50% vrijednosti ukupne naknade
za popravak pa se u smislu odredbe čl. 7. st. 3. Pravilni-
ka o PDV-u, radi o isporuci odnosno uvozu dobra. Bu-
dući da je zrakoplov ili automobil privremeno izvezen u
inozemstvo, poreznu osnovicu čini carinska vrijednost
za ponovni uvoz privremeno izvezenog dobra u koju je
uključena vrijednost ugrađenog materijala i vrijednost
usluge.
U suprotnom slučaju, kada se radi o popravku opre-
me inozemnih poduzetnika koji u RH obavljaju hrvat-
ski poduzetnici, mjesto oporezivanja usluge popravka
je u Hrvatskoj. Međutim, ako vrijednost materijala za
uslugu popravka iznosi više od 50%, a oprema se vraća
u inozemstvo, radi se o isporuci dobra, odnosno izvozu
dobara koji je u cijelosti oslobođen PDV-a.
Kad uslugu popravka pokretnih dobara hrvatskom
poduzetniku obavi inozemni poduzetnik, ali u RH, tada
je mjesto oporezivanja te usluge u tuzemstvu i hrvatski
poduzetnik mora zaračunati i uplatiti PDV temeljem
odredbe čl. 19. st. 2. Zakona o PDV-u.
Ako inozemni poduzetnik obavlja popravke pokret-
nih dobara krajnjih potrošača u RH, mjesto oporeziva-
nja je u RH i inozemni poduzetnik se mora u RH regi-
Financije i porezi | Porezi i doprinosi
strirati kao porezni obveznik u skladu s odredbama čl.
6. st. 1. toč. 3. Zakona o PDV-u.
 Direktiva 2006/112/EZ
Odredbe hrvatskog Zakona o PDV-u, u svezi s mje-
stom oporezivanja usluga popravaka odnosno radova
na pokretnoj materijalnoj imovini, nisu usklađene s
odredbama Direktive 2006/112/EZ (u nastavku: Di-
rektiva). Prema odredbama Direktive, usluge radova
na pokretnoj materijalnoj imovini, kad se pružaju po-
reznim obveznicima, oporezive su tamo gdje porezni
obveznik – primatelj ima sjedište odnosno prebivalište
ili uobičajeno boravište (čl. 44. Direktive – opće pravi-
lo), odnosno kada se radi o pružanju usluga osobama
koje nisu porezni obveznici, tada je mjesto oporezivanja
ovih usluga tamo gdje se te usluge stvarno obavljaju (čl.
54. Direktive).
Odredbe Direktive o mjestu oporezivanja ovih uslu-
ga, prema kojima se ove usluge pružene poreznim obve-
znicima oporezuju tamo gdje je sjedište primatelja uslu-
ge, to znači putem tzv. obrnutog postupka oporezivanja
mr. sc. Ljubica Javor | Mjesto oporezivanja inženjerskih usluga
prema kojem primatelj zaračunava porez na primljenu
uslugu i iskazuje ga kao pretporez (postupak koji je u
hrvatskom Zakonu propisan odredbom čl. 19. st. 2. Za-
kona o PDV-u), je sasvim sigurno puno jednostavniji
za poreznog obveznika, ne iziskuje troškove i njime se
postiže da je porez obračunat, a primatelj je, putem od-
bitka pretporeza, rasterećen zaračunatog PDV-a.
Međutim, za neke od tih isporuka kao što su npr.
popravci zrakoplova i plovila poduzetnicima koji obav-
ljaju pomorski i zračni promet, popravci koji se obav-
ljaju diplomatskim i konzularnim predstavništvima te
diplomatskom i konzularnom osoblju, međunarodnim
organizacijama u skladu s odredbama međunarodnih
ugovora koje je sklopila RH, isporuke obavljene snaga-
ma NATO-a, propisana su porezna oslobođenja. Pore-
zna oslobođenja se primjenjuju bez obzira radi li se o
isporuci dobara ili obavljenim uslugama. 131
 Usluge ocjene i procjene pokretnih dobara
O inženjerskim uslugama se može raditi i kod usluga
ocjene i procjene pokretnih dobara u smislu odredbe čl.
Financije i porezi | 12/10
5. st. 4. toč. 3c. Zakona o PDV-u. Njih također mogu ili,
u pravilu, obavljaju osobe inženjerske struke. Uslugama
ocjene i procjene pokretnih dobara iz čl. 5. st. 4. toč. 3.c)
Zakona o PDV-u, smatraju se usluge koje se sastoje u
provjeri i testiranju pokretnih dobara, nakon kojih se u
pravilu izdaju razni atesti, certifikati, potvrde o suklad-
 Porezi i doprinosi | Financije i porezi
nosti ili neki slični dokumenti za ta pokretna dobra.
U slučaju da hrvatski porezni obveznik takvu uslugu
obavlja u Hrvatskoj, a zaračunava je inozemnom podu-
zetniku, mjesto oporezivanja je u skladu s navedenom
odredbom Zakona o PDV-u, u RH, te je porezni obve-
znik obvezan zaračunati inozemnom poduzetniku 23%
PDV-a, za koji on može tražiti povrat poreza kako je
naprijed navedeno.
U slučaju da navedenu uslugu obavi inozemni podu-
zetnik hrvatskom poduzetniku u RH, tada je hrvatski
poduzetnik kao primatelj usluge, obvezan temeljem
odredbe čl. 19. st. 2. Zakona o PDV-u, obvezan zara-
čunati i uplatiti PDV, koji zatim može iskazati kao
pretporez, ako se radi o poduzetniku koji ima pravo na
odbitak pretporeza.
2. Umjesto zaključka
Kao što je iz naprijed navedenog vidljivo, inženjer-
ske usluge se u smislu propisa o mjestu oporezivanja,
kada je riječ o PDV-u, tretiraju različito. U propisima
TEB-ov priručnik
o porezima - TPP
132 Iz sadržaja izdvajamo:
• PDV, porez na dohodak i dobit
• Doprinosi za obvezna osiguranja
• Financiranje lokalne samouprave
• Posebni porezi i igre na sreću
• Oslobodenja i olakšice prema
posebnim propisima
• Naredba o uplatnim računima
Sadržaj TPP-a pogledajte na www.teb.hr
nema nekog strogo razgraničenog i jasnog određenja o
sadržaju pojma “inženjerskih usluga’’ iz čl. 5. st. 6. toč.
3. Zakona o PDV-u, koje se oporezuju prema sjedištu
poduzeća primatelja usluge, ali se može zaključiti da se
radi o uslugama za koje je potrebno tehničko znanje,
ali je konačni rezultat te usluge opredmećen zapravo u
određenoj intelektualnoj usluzi, kako je naprijed obra-
zloženo. S druge strane, profil “inženjerskih usluga’’
može se odnositi i na razne usluge u svezi s nekret-
ninama, te s popravcima ili procjenom ili ocjenom
pokretnih dobara, za koje je propisano drugo mjesto
oporezivanja. Stručna, kao niti sudska, praksa, kako u
Republici Hrvatskoj, tako niti u Europskoj uniji, mi-
slim prije svega na praksu Europskog suda pravde, koji
tumači odredbe tzv. europske PDV Direktive (Direk-
tiva 2006/112/EZ), nije se izjašnjavala pobliže o ovim
problemima. Ovaj članak je pokušaj razgraničenja ta-
kvih različitih usluga koje u sebi sadrže ili za koje je
potrebno određeno stručno znanje “inženjerskog pro-
fila’’, te pojašnjenje mjesta oporezivanja ovih usluga u
skladu s odredbama i načelima Zakona o PDV-u.
Dodatak TPP-u: Zbirka mišljenja
Ministarstva financija - ZMF
• aktualna mišljenja Ministarstva
financija (PDV, porez na dohodak,
porez na dobit, doprinosi, ostali
porezi)
• dopune tijekom godine
s novim mišjenjima
Pretplatom na TPP dobivate:
TPP - osnovno izdanje (taskano u obliku registratora
i na CD-u) s dopunama
ZMF - postojeci pretplatnici: osnovno izdanje na CD-u
i dopune u 2010.
- novi pretplatnici: osnovno izdanje (tiskano u
obliku registr-atora i na CD-u) s dopunama u
2010.
 mr. sc. Mirjana Paić Ćirić
TEB, Zagreb

Božićnice i darovi djeci

Pravilnikom o porezu na dohodak1 omogućena je isplata ne-
oporezivih prigodnih nagrada do 2.500,00 kn godišnje, ali i
dara djetetu do 600,00 kn. O izvorima prava za isplatu nave-
denih primitaka te poreznom statusu pročitajte u nastavku
članka.

1. Prava prema kolektivnim ugovorima
i drugim aktima
Prava na isplatu prigodne nagrade, darova djeci
povodom Sv. Nikole ili novogodišnjih blagdana, ali
i drugih materijalnih prava, regulirana su isključivo
kolektivnim ugovorima ili drugim općim aktima po-
slodavca. Prava na prigodne nagrade mogu biti propi-
sana u višim ili nižim svotama od neoporezivih svota
propisanih Pravilnikom. Ako kolektivnim ugovorima
nisu utvrđeni posebni kriteriji za isplatu, što u pravilu
i nisu, a pod pretpostavkom utvrđene obveze isplate
prigodne nagrade, svi radnici imaju pravo na isplatu
kriterije za isplatu (npr. prisutnost na radu cijelu godi-
nu ili određeni dio godine) i temeljem istih isplaćivati
nagradu. Ali, smatramo neosnovanim kao kriterij za
isplatu utvrditi uspješnost na radu i ostvarene rezultate
budući se takav primitak smatra plaćom te podliježe
plaćanju svih propisanih obveza.
Za većinu djelatnosti sklopljeni su kolektivni ugo-
vori koje primjenjuju ili samo njihovi potpisnici ili svi
koji obavljaju određenu djelatnost, ako je odlukom mi-
nistra gospodarstva i rada njihova primjena proširena
na sve subjekte koji obavljaju dotičnu djelatnost. Kako
su navedena prava regulirana u nekim od kolektivnih

mr.sc. Mirjana Paić Ćirić | Božićnice i darovi djeci

ugovora čija je primjena proširena odlukom ministra,
prigodne nagrade. Međutim, ako se prigodna nagrada prikazujemo u nastavku.
isplaćuje temeljem odluke poslodavca kojega ne obve-
zuje kolektivni ugovor, ili ga obvezuje ali ne propisuje Tablica 1. Prava na prigodne nagrade i darove
obvezu isplate, tada isplatitelj može propisati određene djeci prema određenim kolektivnim
ugovorima

Prigodne nagrade
Red. Kolektivni ugovor - Nar.
Dar djeci Dar u naravi
br. djelatnost nov., br. Uskrs Regres Božićnica

Gospodarstvo
Kolektivni ugovori čija je primjena proširena odlukom ministra rada
do neoporezivog iznosa prema por-
do navršene 14. do neo-
123/08 eznim propisima, u ukupnom iznosu
Drvna i papirna industrija godine starosti, nos- porezivog
(55/09) neoporezivog dohotka prema poreznim
itelju zdravstv. osig. iznosa
propisima 133
12/08 može – do 400,00 kn do 400,00
Graditeljstvo nije propisano
(20/08) za dijete do 15 god. kn godišnje
može, roditelju-nos-
može, u itelju zdravstvenog
41/98,
iznosu koji osiguranja, do neo-
Financije i porezi | 12/10

Trgovina (75/05),
određuje porezivog iznosa za
79/05
poslodavac2 dijete do 12 godina,
do 400,00 kn*

1
Pravilnik o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05 – 123/10; u
nastavku: Pravilnik)
2
Uz prethodno zatraženo mišljenje sindikata

UDK 336.2
 Porezi i doprinosi | Financije i porezi

Prigodne nagrade
Red. Kolektivni ugovor - Nar.
Dar djeci Dar u naravi
br. djelatnost nov., br. Uskrs Regres Božićnica

Gospodarstvo
Kolektivni ugovori čija je primjena proširena odlukom ministra rada
do neoporezivog
69/02,
iznosa za dijete do
139/04,
Ugostiteljstvo može 15 godina, radniku
(75/05),
nositelju zdrastv.
95/10
osiguranja
najmanje u neo-
porezivom iznosu
94/02, može dati prigodnu nagradu, jed-
djetetu do navršene
Putničke agencije (94/02), nokratno ili u više navrata,
12-te godine
126/10 u neoporezivom iznosu
starosti, nositelju
zdravstv. osig.
Državne i javne službe
- za 2010.:
1.250,00 kn - u 2010. - za 2010.: 500,00
- u visini neće se kn za dijete do 15
93/08, dogovoreno- primijen- godina6
Državni službenici 23/09 ga, a ako se iti čl. 64. - u visini dogovore-
i - ispr, - ne postigne Kolektivnog noga, a ako se ne
namještenici3 39/094 i dogovor: ugovora postigne dogovor:
90/10 najmanje u (neće biti najmanje u visini
visini zadnje isplate zadnje isplate dara
isplate re- božićnice5) za djecu
gresa
najmanje u
u 2010.
visini zad- najmanje u visini
neće se
nje isplate zadnje isplate dara
Temeljni kolektivni ugovor primijen-
regresa za djecu; za dijete
za službenike i namještenike 115/10 iti čl. 71.
temeljem mlađe od 15 i koje
u javnim službama TKU-a (neće
dogovora je navršilo 15 godina
biti isplate
Vlade RH i u tekućoj godini
božićnice)
sindikata
* Ako se u međuvremenu promijene neoporezivi iznosi navedeni u čl. 45., 48., 50., i 51. po propisu Ministarstva financija
– Pravilniku o porezu na dohodak, primjenjivat će se neposredno ti iznosi, ukoliko su povoljniji za radnika.

2. Neoporezive isplate koje dohodak utvrđuju prema Zakonu o porezu na

Iznosi koje poslodavac može neoporezivo isplati-
ti svojim radnicima u obliku navedenih nagrada, ali
134 i ostalih pomoći i naknada, propisani su čl. 13. Pra-
vilnika. Mogućnost isplate prigodnih nagrada, sami za
sebe, imaju i fizičke osobe koje obavljaju samostalnu
djelatnost. Smatramo, međutim, da navedene osobe
3
Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike
(Nar. nov., br. 93/08, 23/09 – ispr., 39/09 – Dodatak I, 90/10 –
Dodatak II)
4
Dodatak I. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namje-
štenike (Nar. nov., 39/09)
5
Dodatak II Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namje-
štenike (Nar. nov., br. 90/10)
6
Ako su oba roditelja državni službenici i namještenici, pravo
mogu ostvariti oba roditelja
dohodak7 ne mogu sebi dati dar u naravi do 400,00
kn budući je ta mogućnost propisana samo za radni-
ke. Budući Pravilnikom nije propisana obveza isplate
prigodne nagrade u jednokratnom iznosu, poslodavci
mogu propisanu neoporezivu svotu isplatiti i više puta
tijekom godine, i to:
◆ prigodne nagrade u novcu ili naravi do ukupno
2.500,00 kn godišnje prigodom uskršnjih blagdana,
korištenja godišnjeg odmora, odnosno povodom
božićnih blagdana (čl. 13. st. 2. toč. 11. Pravilnika).
Prigodna nagrada, a to znači i božićnica, koja se daje
u novcu ne podliježe plaćanju PDV-a, ali ako se daje
u naravi tada se smatra isporukom bez naknade te
7
Zakon o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04 – 80/10)
 Financije i porezi | Porezi i doprinosi

se obračunava PDV, božićnicu za 2009. isplatiti bez plaćanja poreza. Ako

◆ dar radniku do 400,00 kn (s PDV-om) godišnje is-
ključivo u naravi (čl. 16. st. 3. toč. 7. Pravilnika).
Međutim, ako se dar u naravi daje osobi koja nije
radnik tada se smatra drugim dohotkom.
Dakle, poslodavac može radniku neoporezivo ispla-
titi 2.900,00 kn pri čemu 400,00 kn uvijek mora biti
u naravi, a ostatak od 2.500,00 kn u novcu ili naravi
(ovisno o tome kako je propisano kolektivnim ugovo-
rom/općim aktom poslodavca). Ako je poslodavac ti-
jekom godine isplatio npr. 400,00 kn u naravi za Uskrs,
1.800,00 kn za regres tada za neoporezivu nagradu
prigodom božićnih blagdana preostaje samo svota od
700,00 kn. Kako se radi o neoporezivim primicima,
poslodavac ih može isplatiti i u gotovini (čl. 90. st. 2.
Pravilnika). Neoporezivi primici isplaćeni radnicima
ne iskazuju se niti u obrascu ID niti R-Sm.
2.1. Božićnice
Poslodavac može božićnicu isplatiti:
◆ zajedno s isplatom plaće kada se vrši kumulativan
obračun pri čemu se na obrascu R-Sm na stranici B
(IV. OO) plaća iskazuje pod šifrom 10, a božićnica
se božićnica isplaćuje ili nakon ili prije isplate plaće,
obrazac R-Sm se popunjava na sljedeći način:
◆ stranica A: I.3. Vrsta obračuna – 03
◆ stranica B: IV.5. Osnova obračuna – 17
IV.6. Razdoblje Od Do – 00 00,
a ostali se podaci popunjavaju na isti način kao i pri
isplati plaće.
 Primjer 1. Isplata božićnice iznad neoporezivog
iznosa
Poslodavac je za uskršnje blagdane dao radniku
dar u naravi u vrijednosti od 400,00 kn te 900,00 kn
u novcu. U mjesecu lipnju radniku je isplaćen regres
u svoti od 1.400,00 kn, a u mjesecu prosincu, zajedno
s plaćom za mjesec studeni, isplaćena mu je i božićni-
ca u iznosu od 2.500,00 kn. Budući je tijekom godine
isplaćena neoporeziva svota od 2.300,00 kn (900,00 +
1.400,00), božićnica podliježe oporezivanju u svoti od
2.300,00 kn (2.500,00 – 2.300,00 = 200,00 kn još neo-
porezivo; oporezivo je 2.300,00 kn = 2.500,00 – 200,00).
Radnik uzdržava jedno dijete.
Obračun poreza i doprinosa na plaću i božićnicu:

mr.sc. Mirjana Paić Ćirić | Božićnice i darovi djeci

pod šifrom 17,
Red. Redovna Ukupno
◆ nakon isplate plaće, pri čemu treba voditi računa da Opis Božićnica
br. plaća plaća i bož.
se pri utvrđivanju porezne osnovice ne može isko- 1. Bruto plaća 10.000,00 4.078,02 14.078,02
ristiti osobni odbitak (jer je iskorišten pri obračunu 2. Doprinos za MO –
plaće), a porez se obračunava ili po istoj stopi kao i 20% 2.000,00 815,60 2.815,60
plaća ili po višoj stopi, ovisno o tome je li porezni 3. Dohodak 8.000,00 3.262,42 11.262,42
razred s nižom stopom iskorišten u cijelosti ili ne, 4. Osobni odbitak 2.700,00 - 2.700,00
◆ prije isplate plaće, kada poslodavac pri obračunu 5. Porezna osnovica 5.300,00 3.262,42 8.562,42
poreza uzima u obzir osobni odbitak, koji se pri 6. Porez na dohodak 857,00 815,60 1.672,60
- 12% na 3.600,00 432,00 - 432,00
isplati plaće neće moći iskoristiti, a porez se plaća - 25% 425,00 815,60 1.672,60
po istoj stopi kao i plaća ili po višoj stopi. 7. Prirez 18% 154,25 146,82 301,07
Propisani neoporezivi iznosi se mogu isplatiti rad- 8. Porez i prirez 1.011,25 962,42 1.973,67
nicima samo jednom godišnje. To znači da npr. po- 9. Neto plaća 6.988,75 2.300,00 9.288,75
slodavac koji nije imao sredstava isplatiti božićnicu u 10. Doprinosi na plaću: 1.720,00 701,42 2.421,42 135
2009. u iznosu od 2.500,00 kn već tu božićnicu ispla- - zdravstveno osigu-
ranje 15% 1.500,00 611,70 2.111,70
tio u 2010., zajedno s božićnicom u 2010., neće moći - ozljede i prof.
bolesti 0,5% 50,00 20,39 70,39
PRIMJERI FINANCIJSKIH I RAČUNOVODSTVENIH - za zapošljavanje
1,7% 170,00 69,33 239,33
Financije i porezi | 12/10

UGOVORA - III. IZDANJE

Cijena: 224,00 kn Budući nam je poznat neto primitak božićnice,
da bi utvrdili bruto primitak zbrojili smo neto plaću
(6.988,75 kn) i neto božićnicu (2.300,00 kn) i primi-
jenili dolje navedenu formulu budući ona zadovoljava
Naručite još danas na www.teb.hr uvjete:
 Porezi i doprinosi | Financije i porezi

Neto plaća < 10.800,00 – (2.232,00 x kp) + osobni odbitak, odnosno 9.288,74 < 9.967,00

3.600,00 + osobni odbitak + [ neto pl. – (3.600,00 – 432,00 x kp + os. odbitak) ] x kppr258
Bruto plaća =
0,80

3.600,00 + 2.700,00 + [9.288,75 – (3.600,00 – 432,00 x 1,18 + 2.700,00) ] x 1,4184409

Bruto plaća =
0,80

Bruto plaća = 14.078,02 kn

Bruto svota oporezive božićnice: 14.078,02 – 10.000,00 = 4.078,02 kn

 Primjer 2. Isplata božićnice u slučaju primjene
najviše mjesečne osnovice
Radniku, koji uzdržava jedno dijete, čija plaća iznosi
47.000,00 kn, isplaćena je prigodna nagrada za Uskrs
i regres iznad neoporezivog iznosa. Poslodavac prigo-
dom božićnih blagdana isplaćuje 2.000,00 kn neto što
ukupno podliježe oporezivanju (tijekom godine ispla-
ćeno je neoporezivih 2.500,00 kn).
Poslodavac je pri isplati plaće obvezan obračuna-
ti doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup)
na najvišu mjesečnu osnovicu koja za 2010. iznosi
46.296,00 kn. Međutim, doprinos za MO na isplaće-
nu božićnicu obračunava se na ukupan iznos budući
se ona ne može pripisati radu određenoga mjeseca.
Kako je plaća već oporezovana stopom od 40% to će
i ukupan iznos božićnice biti oporezovan tom stopom
te se bruto iznos božićnice može izračunati na način:
(2.000,00 x 2,36742410) što iznosi 4.734,85 kn. Ukupno
bruto plaća iznosi 51.734,85 kn.

Obračun poreza i doprinosa iz plaće iznad najviše mjesečne osno- Tablica 2. Koeficijenti za preračun s neta na bruto (s
vice i božićnice: doprinosom za mirovinsko osiguranje),
Red.
Opis
Redovna
Božićnica
Ukupno bez osobnog odbitka i doprinosa na plaću
br. plaća plaća
Koeficijent Koeficijent Koeficijent
1. Bruto plaća 47.000,00 4.734,85 51.734,85 Stopa prireza poreza 12% i poreza 25% i poreza 40% i
2. Doprinos za MO: 9.259,20 946,97 10.206,17 prireza prireza prireza
- 15% x 46.296,00 6.944,40 710,23 7.654,63 1 2 3 4
- 5% x 46.296,00 2.314,80 236,74 2.551,54
0,00 1,420455 1,666667 2,083333
3. Dohodak 37.740,80 3.787,88 41.528,68
1,00 1,421666 1,672241 2,097315
4. Osobni odbitak 2.700,00 - 2.700,00
2,00 1,424339 1,677852 2,111487
5. Porezna osnovica 35.040,80 3.787,88 38.828,68
3,00 1,426289 1,683502 2,125850
6. Porez na dohodak: 11.928,32 1.515,15 13.443,47
- 12% (do 3.600,00) 432,00 - 432,00 4,00 1,428245 1,689189 2,140411
- 25% (3.600,00 - 5,00 1,430206 1,694915 2,155172
10.800,00) 1.800,00 - 1.800,00
6,00 1,432172 1,700680 2,170139
136 - 40% (iznad
10.800,00) 9.696,32 1.515,15 11.211,47 6,25 1,432665 1,702128 2,173913
7. Prirez 18% 2.147,10 272,73 2.419,82 6,50 1,433158 1,703578 2,177700
8. Porez i prirez 14.075,42 1.787,88 15.863,29 7,00 1,434144 1,706485 2,185315
9. Neto plaća (3. – 8.) 23.665,38 2.000,00 25.665,38 7,50 1,435132 1,709402 2,192983
10. Doprinosi na plaću: 8.084,00 814,39 8.898,39 8,00 1,436121 1,712329 2,200704
- zdravstveno osigu-
9,00 1,438104 1,718213 2,216312
ranje 15% 7.050,00 710,23 7.760,23
- zaštita zdravlja
0,5% 235,00 23,67 258,67 8
Kppr25 = koeficijent za preračun poreza po stopi od 25% uvećan
- za zapošljavanje za stopu prireza
1,7% 799,00 80,49 879,49 9
1,418440  stopa poreza i prireza = [25 + (25 x 18%)] = 29,5;
koeficijent za poreza i prirez: [29,5: (100 – 29,5)] + 1
10
Pregled koeficijenata dan je u Tablici 2.
 Financije i porezi | Porezi i doprinosi

Koeficijent Koeficijent Koeficijent 2.2. Dar u naravi

Stopa prireza poreza 12% i poreza 25% i poreza 40% i
prireza prireza prireza Pri davanju darova, ako je pojedinačna vrijednost
1 2 3 4 veća od 400,00 kn, utvrđuje se plaća u naravi i to pre-
10,00 1,444009 1,724138 2,232143 ma tržišnim cijenama u mjestu davanja dara s uključe-
11,00 1,442086 1,730104 2,248201 nim PDV-om.
12,00 1,444085 1,736111 2,264493
Poslodavac može radniku kupiti dar ili može dar
13,00 1,446089 1,742160 2,281022
izuzeti sa zaliha, ali isto tako može s prodavateljem
14,00 1,448100 1,748252 2,297794
sklopiti ugovor o preuzimanju duga. Naime, Zako-
15,00 1,450116 1,754386 2,314815
nom o čeku11 (čl. 28.) zabranjeno je pravnim i fizičkim
16,00 1,452138 1,760563 2,332089 osobama izdavanje i uporaba pisanih isprava (bonova
17,00 1,454165 1,766784 2,349624 i sl.) koje služe kao sredstvo plaćanja proizvoda i uslu-
18,00 1,456198 1,773046 2,367424 ga. Stoga bi bilo uputno da prodavatelji poslodavcima
izdaju odgovarajuće potvrde temeljem koje će radni-
Dobro je podsjetiti se! ci moći kupiti proizvode iz asortimana prodavatelja.
Prodavatelji će im izdati gotovinske račune što znači
da njihovi poslodavci neće moći iskoristiti pretporez.
▶ Pravo na isplatu božićnice i drugih
prigodnih nagrada propisuje se KU ili Bez obzira da li poslodavac izuzima ili kupuje dar,
općim aktom poslodavca, obvezan je obračunati PDV, a osnovicu za obračun
▶ Poreznim propisima propisani su samo PDV-a čini cijena nove nabave/neto nabavna cijena
neoporezivi iznosi i to do 2.500,00 kn uvećana za zavisne troškove nabave za dobra koja su
ukupno godišnje (regres, božićnica i sl. prigodne nagrade), kupljena (čl. 54. st. 4. Pravilnika o PDV-u12).
▶ Ako nije drugačije propisano, božićnica se može dati i u
naravi te se taj iznos smatra neto primitkom koji se primje-
nom koeficijenta preračunava na bruto iznos,
 Primjer 3. Primitak u naravi u iznosu većem od

mr.sc. Mirjana Paić Ćirić | Božićnice i darovi djeci

▶ Najviša mjesečna osnovica propisana za plaćanje miro-
vinskog osiguranja ne primjenjuje se na božićnice kao niti
na bilo koje druge posebne isplate koje se ne mogu pripisati
radu određenog mjeseca,
▶ Neoporezivi iznosi se ne iskazuju u propisanim obras-
cima, a oporezivi iznosi se u obrascu R-Sm iskazuju pod
šifrom 17 (IV.OO),
▶ Dar djeci se može neoporezivo isplatiti do 600,00 kn, a
dar radnicima u naravi do 400,00 kn (uključujući i PDV).
Obračun plaće i primitka u naravi:
neoporezivoga
Poslodavac je svakom od radnika prigodom božić-
nih blagdana dao dar u naravi u vrijednosti od 800,00
kn (do sada je isplatio i 2.500 kn neoporezive nagra-
de). Budući je iznos dara do 400,00 kn (s PDV-om)
oslobođen poreza, razlika od 400,00 kn oporezuje se
porezom na dohodak. U navedenom iznosu od 400,00
kn sadržan je i PDV u iznosu od 74,80 kn (325,20 +
74,80). Plaća radnika, koji uzdržava dvoje djece, opo-
rezivana je stopom od 12% i 25% kojom će stopom
biti oporeziv i dar u naravi.

Red. Redovna Primitak u Ukupno plaća i

Opis
br. plaća naravi primitak u naravi 137
1. Bruto plaća i primitak u naravi 8.500,00 709,22 9.209,22
2. Doprinos za MO: 1.700,00 141,84 1.841,84
- 15% 1.275,00 106,38 1.381,38
- 5% 425,00 35,46 460,46
3. Dohodak 6.800,00 567,38 7.367,38
Financije i porezi | 12/10

4. Osobni odbitak 2.700,00 - 2.700,00

5. Porezna osnovica 4.100,00 567,38 4.667,38
6. Porez na dohodak: 557,00 141,84 698,84
- 12% 432,00 432,00
- 25% 125,00 141,84 266,84
11
Zakon o čeku (Nar. nov., br. 74/94)
12
Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 149/09)
 Porezi i doprinosi | Financije i porezi

Red. Redovna Primitak u Ukupno plaća i

Opis
br. plaća naravi primitak u naravi
7. Prirez 18% 100,26 25,54 125,80
8. Porez i prirez 657,26 167,38 824,64
9. Neto plaća (3. – 8.) 6.142,74 400,00 6.542,74
10. Doprinosi na plaću: 1.462,00 121,99 1.583,99
- zdravstveno osiguranje 15% 1.275,00 106,38 1.381,38
- zaštita zdravlja 0,5% 42,50 3,55 46,05
- za zapošljavanje 1,7% 144,50 12,06 156,56
11. Ukupni trošak 9.962,00 831,21 10.793,21

Knjiženje plaće i primitka u naravi: Konto

Red.
Opis Iznos
Konto br. Duguje Potražuje
Red.
Opis Iznos
br. Duguje Potražuje 1 2 3 4 5

1 2 3 4 5 Plaćanje poreza i doprinosa i isplata neto plaće

Obveza prema dobavljaču - plaćanje 11.193,21 1000
- doprinos za MO 1.841,84 273
- obveza prema
- porez i prirez 824,64 274
dobavljačima 800,00 220
- dop. za zdravst.
- trošak dara – neo-
4. osig. 1.381,38 26500
porezivi iznos 400,00 4415
- dop. za zaštitu
1. - trošak nabavne
zdravlja 46,05 26501
vrijednosti prodane
- dop. za
robe (oporezivi
zapošljavanje 156,56 26502
iznos dara u naravi) 325,20 702
- neto plaća u novcu 6.142,74 2710
- pretporez po stopi
- dobavljači 800,00 220
od 23% 74,80 1602
Prijeboj potraživanja i obveze
Za oporezivi dio dara u naravi
- obveze za neto
- ostala potraživanja 5. plaću 400,00 2710
od radnika 400,00 1669
- potraživanja od
2. - ostali financijski
radnika 400,00 1669
prihodi 325,20 769
- PDV po stopi od
23% 74,80 2602 3. Prigodni pokloni djeci
Obračun plaće i primitka u naravi
Sukladno Pravilniku, da bi se mogao
- neto plaća u novcu
(redovan rad) 6.142,74 47000 isplatiti neoporezivi iznos od 600,00 kn,
- neto plaća – primi- ili dati dar u naravi u navedenom iznosu,
tak u naravi 400,00 47001
- doprinosi iz plaće,
potrebno je da se dodjeljuju djeci koja do
porez i prirez 2.666,48 47012 31.12.2010. navrše 15 godina života.
- obveze za neto
plaću 6.542,74 2710
Poreznim propisima nisu propisana nikakva druga
3. - doprinos za MO I. ograničenja uz isplatu dara djeci, ali mogu biti propi-
stup 1.381,38 2730 sana kolektivnim ugovorima ili pravilnicima o radu.
- doprinos za MO II.
stup 460,46 2731 Tako se kao uvjeti navode: ▶ obvezno zdravstveno
138 - obveza za porez 698,84 2740 osiguranje preko roditelja kod kojega dobiva poklon
- obveza za prirez 125,80 2741
▶ obvezno uzdržavanje djeteta (uzdržavano dijete na
- doprinosi na plaću: 1.583,99
- zdravstveno 15% 1.381,38 4720 26500 Obrascu PK) i dr. Inače, ako nema takvih ograničenja
- zaštita zdravlja tada dijete može, temeljem radnoga odnosa oba ro-
0,5% 46,05 4721 26501
- zapošljavanje 1,7% 156,56 4722 26502
ditelja kod istoga poslodavca, ostvariti pravo na dva
poklona.
U slučaju davanja dara u vrijednosti većoj od 600,00
kn, razlika iznad navedenoga iznosa smatra se neto
plaćom u naravi te je potrebno uvećati taj iznos za
doprinose iz plaće, porez i prirez te na dobiveni iznos
obračunati doprinose na plaću.
 mr. sc. Ida Dojčić
TEB, Zagreb

Troškovi reprezentacije,
promidžbe i darovanja
Darivanje kupaca promidžbenim predmetima, prigodno darivanje
ili ugošćenje poslovnih partnera, kao i sponzoriranje određenih
institucija, poduzetnici čine u svrhu promicanja imena svoje tvrt-
ke, odnosno vlastitih proizvoda ili usluga. Koji će oblik ovakvih
poslovnih aktivnosti i uz koje uvjete biti porezno dopustiv ras-
hod, te kakav je porezni tretman ovakvih isporuka po odred-
bama o oporezivanju PDV-om, pišemo u nastavku članka.

Troškovi promidžbe i reprezentacije, takav će izdatak poduzetniku biti u cije-

uključujući dane donacije i sponzorstva, losti priznat i u porezne svrhe, bez obzira
uobičajeni su rashodi poslovanja, evi- u kojem je iznosu plaćen. Ukoliko se po-
dentirani u knjigovodstvu poduzetnika. duzetnik odluči za reklamiranje putem
Međutim, obzirom na njihovu specifič- promidžbenih predmeta, zakonodavac

mr. sc. Ida Dojčić | Troškovi reprezentacije, promidžbe i darovanja

nost, regulirani su poreznim propisima
na način da je zakonodavac propisao
uvjete i vrijednosna ograničenja tih iz-
dataka priznatih u porezne svrhe. Iako
Zakon o porezu na dobit1 ne propisuje
što se smatra prihodima a što rashodi-
ma poslovanja, već njihovo priznavanje
ima uporište u Zakonu o računovod-
stvu2 i računovodstvenim standardima,
određene kategorije prihoda i rashoda
porezni propisi tretiraju drugačije nego
što to nalažu računovodstveni standardi.
Jedna od kategorija rashoda, koja će sva-
kako utjecati na utvrđivanje oporezive
osnovice kod obveznika poreza na dobit,
odnosno poreza na dohodak od samo-
stalne djelatnosti, jesu upravo troškovi
promidžbe i reprezentacije.
Troškovi promidžbe (reklamiranja)
poreznog obveznika ili njegovog proi-
zvoda (usluge) jesu, u pravilu, u potpu-
nosti porezno dopustiv rashod. Naime,
je propisao izgled i vrijednost proizvoda
koji se daju kao promidžbeni.
Iako su i troškovi reprezentacije u ve-
ćini slučajeva učinjeni u poslovne svrhe,
a to je uspostavljanje što bolje poslovne
suradnje sa poslovnim partnerima, zako-
nodavac je u svrhu oporezivanja propisao
paušalno nepriznati dio tih izdataka.
Što se donacija tiče, bez obzira radi
li se o donacijama u novcu ili u materi-
jalnoj imovini, Zakonom su propisane
namjene za koje se može darivati, kao i
iznosi do kojih se može ići u iskazivanju
tih rashoda. Za razliku od donacija, kod
sponzoriranja nema vrijednosnih ogra-
ničenja kao ni određenja osoba s kojima
PROČITAJTE VIŠE...
se ugovor o sponzorstvu može sklopiti. 139
Krešimir Vranar:
1. Reprezentacija Evidentiranje izdataka
za reprezentaciju kod
Zakonski okvir za porezno tretira-
obrtnika, FIP 8/08
nje troškova reprezentacije nalazimo u
Financije i porezi | 12/10

ako se ostvaruju korištenjem usluga jav- odredbama Zakona o porezu na dobit, mr. sc. Ljubica Javor:
ne promidžbe, primjerice putem medija, odnosno Zakona o porezu na dohodak,3 Isporuke dobara i
te u odredbama Zakona o porezu na do- usluga bez naknade,
1
Zakon o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04,
FIP 7/09
3
90/05, 57/06, 146/08 i 80/10) Zakon o porezu na dohodak
2
Zakonu o računovodstvu (Nar. nov., br. 109/07) (Nar. nov., br. 177/04, 73/08 i 80/10)

UDK 336.2
 Porezi i doprinosi | Financije i porezi
danu vrijednost.4 Sukladno čl. 7. st. 1. toč. 3. Zakona o
porezu na dobit, porezna osnovica povećava se za 70%
troškova reprezentacije (ugošćenja, darova sa ili bez
utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda, troškova odmo-
ra, športa, rekreacije i razonode, zakupa automobila,
plovila, zrakoplova, kuća za odmor), u visini troškova
nastalih iz poslovnog odnosa s poslovnim partnerom.
Poslovnim partnerima smatraju se osobe s kojima po-
stoji poslovni odnos ili se očekuje da će se takav odnos
uspostaviti (čl. 23. Pravilnika o porezu na dobit5). Kod
obveznika poreza na dohodak od samostalne djelatno-
sti navedeno nalazimo u odredbama čl. 22. st. 1. Zako-
na o porezu na dohodak.
Pod izdacima za reprezentaciju smatraju se:
▶ ugošćenja poslovnih partnera,
▶ darivanje poslovnih partnera prigodnim poklo-
nima, bez obzira što se na tim poklonima nalazi
znak tvrtke,
▶ plaćanje poslovnim partnerima izdataka odmora,
športa, rekreacije i razonode, izdataka za zakup
automobila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor i
razonodu i slično.
O prigodnim se poklonima radi kada poduzetnik
nekog poslovnog partnera, njegovog zastupnika ili
neku drugu osobu uključujući i zaposlenike daruje u
dobrima ili uslugama, a da za to ne postoji pravna ob-
veza ili neka druga povezanost s uslugom primatelja.
Ako se radi o davanju za koje postoji točno određena
protuusluga primatelja, tada to nije darivanje već na-
knada (čl. 133. st. 12. Pravilnika o porezu na dodanu
vrijednost 6).
Treba napomenuti kako se u sustavu oporezivanja
PDV-om od 1.1.2010. na drugačiji način tretira opore-
zivanje vlastite potrošnje, odnosno oporezivanje izu-
zimanja dobara i korištenja usluga u nepoduzetničke
svrhe, kao i stvaranje rashoda po osnovi reprezentacije
i korištenja osobnih automobila i dr. sredstava za osob-
140 ni prijevoz koji se ne mogu odbiti pri oporezivanju do-
hotka odnosno dobiti. Naime, porezni obveznici više
ne plaćaju PDV na vlastitu potrošnju na 70% izdataka
reprezentacije, ali nemaju ni pravo na potpuni odbitak
pretporeza koji su im za ta dobra zaračunali drugi po-
4
Zakon o porezu na dodanu vrijednost
(Nar. nov., br. 47/95 - 94/09; u nastavku: Zakon o PDV-u)
5
Pravilnik o porezu na dobit
(Nar. nov., br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09 i 123/10)
6 može se odbiti
Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost
(Nar. nov., br. 149/09; u nastavku: Pravilnik o PDV-u)
duzetnici. Umjesto toga, propisano je ograničenje pra-
va na odbitak pretporeza koji su poreznom obvezniku
obračunali drugi poduzetnici.
Porezni obveznik ne može odbiti 70% pret-
poreza obračunanog za isporučena dobra ili
obavljene usluge odnosno poreza obračunanog pri
uvozu dobara, koja služe za reprezentaciju u vezi
s ugošćivanjem i darivanjem poslovnih partnera
(čl. 20. st. 11. Zakona o PDV-u).
Dakle, porezno nepriznati dio rashoda reprezenta-
cije, određen u paušalnom iznosu od 70%, smatra se
rashodima za nepoduzetničke svrhe. Razmjerno pore-
zno nedopustivom dijelu ovih rashoda odbitak pret-
poreza nije dozvoljen.
 Primjer 1 . Ugošćenje poslovnih partnera
Primljen je R-1 račun od restorana za poslovni ru-
čak u iznosu od 1.476,00 kn. Račun je podmiren po-
slovnom kreditnom karticom. Poduzetnik je u knjigo-
vodstvu proknjižio slijedeće:
▶ ukupan iznos računa je 1.476,00 kn (1.200,00 +
PDV 276,00 kn)
■ odbitak pretporeza:
▶ 30% pretporeza = 276,00 x 30% = 82,80 kn
 može se odbiti
▶ 70% pretporeza = 276,00 x 70% = 193,20 kn
 ne može se odbiti
■ trošak reprezentacije:
▶ 30% troška reprezentacije = 1.200,00 x 30% =
360,00 kn  porezno priznati rashod
▶ 70% troška reprezentacije = 1.200,00 x 70%=
840,00 kn  porezno nepriznati rashod
▶ 70% neodbitnog pretporeza = 193,20 kn 
porezno nepriznati rashod
▶ ukupno porezno nepriznati rashod = 840,00
+ 193,20 = 1.033,20 kn  uvećanje porezne
osnovice u PD-u (red. br. 6.).
Knjiženje:
Red. Konto
Opis Iznos
br. Duguje Potražuje
Obračun troškova reprezentacije
- obveze prema
1. dobavljačima 1.476,00 220
- pretporez –
82,80 1602
 Financije i porezi | Porezi i doprinosi

Red. Konto Obzirom da je na ovakvim poslovnim druženjima,

Opis Iznos u pravilu, prisutan i netko od zaposlenika poduzetnika
br. Duguje Potražuje
- 30% troškova
koji ugošćuje poslovne partnere, nužno je spomenuti
reprezentacije 360,00 44300 i odredbu čl. 15. st. 1. toč. 3. Pravilnika o porezu na
- 70% troškova dohodak7, sukladno kojoj je na računu za ugošćenje
reprezentacije 840,00 44310 poslovnog partnera nužno upisati naziv poduzetnika
- 70% neodbitnog
pretporeza 193,20 4439 čiji su predstavnici ugošćeni. U tom slučaju cijeli iznos
računa smatrat će se reprezentacijom.
Ulazni račun potrebno je evidentirati u Knjizi
U-RA, na sljedeći način:

mr. sc. Ida Dojčić | Troškovi reprezentacije, promidžbe i darovanja

 Primjer 2 . Plaćanje smještaja poslovnim Knjiženje:

partnerima Red. Konto

Opis Iznos
br. Duguje Potražuje
Primljen je R-1 račun od hotela za smještaj poslov-
Obračun troškova reprezentacije
nih partnera u iznosu od 1.540,00 kn. Obračun troško-
Obveze prema
va reprezentacije i evidentiranje u glavnoj knjizi: dobavljačima 1.540,00 2200
▶ ukupan iznos računa je 1.540,00 kn (1.400,00 kn + Pretporez – može
PDV 140,00 kn) se odbiti 42,00 1602
1. 30% troškova
■ odbitak pretporeza: reprezentacije 420,00 44300
▶ 30% pretporeza = 140,00 x 30% = 42,00 kn 70% troškova
 može se odbiti reprezentacije 980,00 44310
70% neodbitnog
▶ 70% pretporeza = 140,00 x 70% = 98,00 kn
pretporeza 98,00 4439
 ne može se odbiti
■ trošak reprezentacije: Ulazni račun poduzetnik evidentira u Knjigu U-RA 141
▶ 30% troška reprezentacije = 1.400,00 x 30% = redovne isporuke, na način kako je to prikazano u
420,00 kn  porezno priznati rashod prethodnom primjeru, osim što se podaci upisuju u
▶ 70% troška reprezentacije = 1.400,00 x 70% = stupcima predviđenima za stopu 10% (stupac 7, 10,
980,00 kn  porezno nepriznati rashod 11, 12 i 13).
Financije i porezi | 12/10

▶ 70% neodbitnog pretporeza = 98,00 kn

Predmet oporezivanja PDV-om je svaka isporuka
 porezno nepriznati rashod
dobara ili obavljena usluga u tuzemstvu uz naknadu,
▶ ukupno porezno nepriznati rashod = 980,00
kao i uvoz dobara u tuzemstvo, odnosno u RH. Izuze-
+ 98,00 = 1.078,00 kn  uvećanje porezne
tak su isporuke unutar slobodne zone i unutar carin-
osnovice u PD-u (red. br. 6.).
7
Pravilnik o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05 - 123/10)
 Porezi i doprinosi | Financije i porezi
skih skladišta. U smislu oporezivanja PDV-om treba
razmotriti i isporuke dobara i usluge za koje nije pri-
mljena naknada. Isporukama obavljenima uz naknadu
smatra se i korištenje (uzimanje) za potrebe reprezen-
tacije i to:
▶ dobara koja je porezni obveznik sam proizveo, zatim
▶ dobara koja je kupio ili uvezao, a
■ za koja je u cijelosti iskoristio pravo na odbitak
pretporeza te
▶ korištenje usluga svojeg poduzeća za iste namjene,
ako se pretporez da su ta dobra i usluge nabavljeni
od drugog poreznog obveznika ne bi mogao u cije-
losti odbiti prema čl. 20. st. 11. Zakona o PDV-u (čl.
8. st. 1. Pravilnika o PDV-u).
Dakle, ako porezni obveznik nabavljena dobra ili
dobra koja sam proizvodi koristi za potrebe reprezen-
tacije, ili u tu svrhu koristi usluge svojeg poduzeća, a
pri nabavi ili proizvodnji tih dobara i usluga je u cije-
losti odbio pretporez, u tom slučaju obvezan je na 70%
tržišne vrijednosti tih isporuka obračunati i platiti
PDV. Isto se odnosi i na isporuke dobara koja je po-
rezni obveznik kupio ili uvezao i pri nabavi tih dobara
u potpunosti odbio pretporez, a tek kasnije odlučio ta
dobra koristiti za potrebe reprezentacije.
 Primjer 3. Uporaba vlastite robe za potrebe
reprezentacije
Poslovnom partneru poklonjen je mobitel iz vlasti-
tog prodajnog asortimana. Nabavna vrijednost proi-
zvoda iznosi 900,00 kn. U svrhu obračuna PDV-a po-
duzetnik ispostavlja interni račun:
■ nabavna vrijednost mobitela = 900,00 kn
▶ 30% troška reprezentacije = 900,00 x 30% =
270,00 kn  porezno priznati rashod
▶ 70% troška reprezentacije = 900,00 x 70% =
630,00 kn  porezno nepriznati rashod
▶ PDV obračunat na 70% tržišne vrijednosti =
142
630,00 x 23% = 144,90 kn
▶ ukupno nepriznati trošak = 630,00 kn +
144,90 = 774,90 kn  uvećanje porezne osno-
vice u PD-u (red. br. 6.).
U svrhu obračuna PDV-a na 70% tržišne vrijedno-
sti dobra danog za potrebe reprezentacije poduzetnik
ispostavlja interni račun.
www.teb.hr
Knjiženje:
Red. Konto
Opis Iznos
br. Duguje Potražuje
Obračun troškova reprezentacije
- 30% troškova
reprezentacije 270,00 44301
- 70% troškova
1. reprezentacije 630,00 44311
- razduženje
skladišta 900,00 660
- obveze za PDV
(na 70%) 144,90 4439 2602
Pravilnik o PDV-u u čl. 133. st. 11. pojašnjava da
se reprezentacijom smatra ugošćivanje poslovnih
partnera, darivanje poslovnih partnera prigodnim
poklonima, plaćanje poslovnim partnerima izdataka
odmora, športa, rekreacije i razonode, izdataka za za-
kup automobila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor i
razonodu i slično. Poslovnim partnerima smatraju se
osobe s kojima postoji poslovni odnos ili se očekuje da
će se takav odnos uspostaviti.
Reprezentacijom se ne smatra davanje poklona u
vrijednosti do 80,00 kn bez PDV-a u okviru obavljanja
gospodarske djelatnosti, uz uvjet da se daju povreme-
no i ne istim osobama.
Troškovima reprezentacije smatraju se i darovi sa ili
bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda, koji su dani
poslovnom partneru ili njegovu opunomoćeniku ili
nekoj drugoj osobi, ako za to ne postoji pravna obveza
ili neka druga povezanost s uslugom primatelja, osim
onih čija je vrijednost do 80,00 kn. Takvi se predmeti
smatraju troškom promidžbe, ako je na njima utisnut
znak tvrtke ili proizvoda. Navedeno znači da svako da-
rivanje poslovnih partnera ne mora nužno predstav-
ljati reprezentaciju, odnosno, kako poslovni partneri
također mogu biti kupci, dozvoljeno im je poklanjati
proizvode čija pojedinačna vrijednost ne prelazi pro-
pisani limit od 80,00 kn.
Porezni tretman troškova promidžbe bitno je razli-
čit od priznavanja rashoda nastalih u svrhu reprezen-
tacije. Kako je u praksi ponekad teško razlučiti repre-
zentaciju od promidžbe, nastavno dajemo mišljenje
kojim se na ovu problematiku izjasnio Središnji ured
Porezne uprave.
 Mišljenje Ministarstva financija (Kl.: 410-
01/07-01/683; Ur. br.: 513-07-21-01/07-2 od 29. ko-
lovoza 2007.):

«…U članku 7. stavak 1. točka 3. Zakona o porezu
na dobit (Narodne novine br. 177/04, 90/05 i 57/06),
propisano je da se osnovica poreza na dobit povećava
za 70% troškova reprezentacije (ugošćenja, darova sa ili
bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda, troškova od-
mora, športa, rekreacije i razonode, zakupa automobila,
plovila, zrakoplova, kuća za odmor), u visini troškova
nastalih iz poslovnog odnosa s poslovnim partnerom.
U stavku 6. istoga članka Zakona, propisano je da se,
iznimno, ne smatraju troškovima reprezentacije, proi-
zvodi i roba iz asortimana poreznog obveznika, prila-
gođeni za te svrhe s oznakom »nije za prodaju«, te drugi
reklamni predmeti s nazivom tvrtke, proizvoda i drugog
oblika reklame (čaše, pepeljare, stolnjaci, podmetači,
olovke, rokovnici, upaljači, privjesci i slično), dani za
uporabu u prodajnom prostoru kupca, a ako se daju
potrošačima, ne smatraju se reprezentacijom do 80,00
kuna pojedinačne vrijednosti.
Troškovi promidžbe su porezno priznati troškovi su-
kladno odredbi članka 5. stavak 1. Zakona o porezu na
dobit. U članku 24. stavak 1. Pravilnika o porezu na
dobit (Narodne novine br. 95/05), propisano je da se
troškovima promidžbe, za koje se ne uvećava porezna
osnovica u smislu članka 7. stavak 6. Zakona, smatraju
i troškovi nastali putem sredstva javnog priopćavanja,
na oglasnim stupovima i pločama, telopima, lecima, ka-
talozima, sajmovima, troškovi nagradnih igara u skladu
s propisima o priređivanju nagradnih i sličnih igara, te
troškovi kojim se promiče ime, dobro ili usluga poreznog
obveznika na drugi način koji ima javno obilježje.
Prema navedenom, ako se kao promidžbeni materijal
koriste predmeti s otisnutim znakom tvrtke ili proizvoda
čija je pojedinačna vrijednost veća od 80,00 kn, smatra se
porezno priznatim troškom promidžbe uz uvjet da se ko-
risti u prodajnom odnosno poslovnom prostoru kupca.
Osim uobičajenih reklamnih predmeta, u promidžbe-
ne svrhe mogu se dati i proizvodi i roba iz asortimana
poreznog obveznika, prilagođeni za te svrhe s oznakom
»nije za prodaju«. Proizvodima prilagođenim za potrebe
promidžbe i s oznakom «nije za prodaju«, smatraju se
proizvodi koji su posebno pakirani za reklamne namje-
ne, u malim vrećicama, kutijicama, bočicama, folijama
i sličnoj ambalaži poznatoj u svijetu trgovine, te imaju
napisanu, nalijepljenu ili drugi način apliciranu oznaku
«nije za prodaju». Dakle, to ne mogu biti proizvodi u
standardnom komercijalnom pakiranju u kojemu su na
policama trgovina. Komercijalno pakiranje uobičajeno
u prodaji, može biti trošak promidžbe samo u slučaju
Financije i porezi | Porezi i doprinosi
javne objave, kao što je putem raznih nagradnih igara.
Iz svega navedenoga razvidno je da proizvodi koje
poklanjate kupcima u uobičajenom komercijalnom pa-
kiranju spadaju u troškove reprezentacije, bez obzira što
im vrijednost nije veća od 80,00 kuna. Ako su proizvodi
pakirani prilagođeni, za promidžbene potrebe s nazna-
kom »nije za prodaju«, tada se radi o troškovima pro-
midžbe.“
2. Troškovi promidžbe
Promidžba (reklama, propaganda) imena tvrtke po-
duzetnika ili njegovih proizvoda (usluga) predstavlja
rashod poslovanja. Putem reklame nastoji se što bolje
informirati kupce (sadašnje i potencijalne) te pobolj-
šati prodaja. Troškovi promidžbe u cijelosti su pore-
zno priznati rashod pri utvrđivanju osnovice poreza
na dobit, odnosno osnovice poreza na dohodak od sa-
mostalne djelatnosti. Međutim, često nije lako povući
granicu između troškova promidžbe i reprezentacije.
mr. sc. Ida Dojčić | Troškovi reprezentacije, promidžbe i darovanja
Definiranje troškova promidžbe proizlazi iz odredbe
čl. 7. st. 6. Zakona o porezu na dobit, prema kojoj se:
▶ proizvodi i roba iz asortimana poreznog obveznika
prilagođeni za te svrhe s oznakom »nije za prodaju«,
te
▶ drugi reklamni predmeti s nazivom tvrtke, proizvo-
da i drugog oblika reklame (čaše, pepeljare, stolnjaci,
podmetači, olovke, rokovnici, upaljači, privjesci i slič-
no) dani za uporabu u prodajnom prostoru kupca,
▶ do 80,00 kn pojedinačne vrijednosti, ne smatraju se
reprezentacijom.
Dakle, ovi se troškovi - davanje promidžbenih pro-
izvoda kupcima do navedenog limita, iznimno od čl.
7. st. 1. toč. 3. Zakona o porezu na dobit ne smatraju
reprezentacijom.
 Vrijednost reklamnog predmeta je njegova cije-
na koštanja kao vlastitog proizvoda, odnosno cijena
nove nabave kod nabavljenih proizvoda. Reklamnim 143
predmetom se ne smatra proizvod čija cijena ne pre-
lazi navedeni iznos, ako je takav proizvod komercijal-
no pakiran. Da bi proizvod stekao status reklamnog
predmeta mora biti u posebnom pakiranju za rekla-
Financije i porezi | 12/10
mne svrhe s oznakom “nije za prodaju”. Ako to nije
slučaj, davanje takvih proizvoda, u pravilu, predstavlja
troškove reprezentacije.
Kod darivanja između poduzetnika treba napome-
nuti kako je poduzetnik - primatelj, kojem je imovina
ustupljena bez naknade, obvezan u svom knjigovod-
 Porezi i doprinosi | Financije i porezi
stvu iskazati prihod s naslova primljene imovine po
tržišnoj vrijednosti (čl. 24. st. 2. Pravilnika o porezu
na dobit).
Detaljnije pojašnjenje troškova promidžbe dano je
odredbama Pravilnika o porezu na dobit, gdje se na-
vodi (čl. 24. st. 1.) kako se troškovima promidžbe, za
koje se ne uvećava porezna osnovica, osim darivanja
promidžbenih predmeta, smatraju i:
▶ troškovi nastali putem sredstva javnog priopćava-
nja, na oglasnim stupovima i pločama, telopima,
lecima, katalozima, sajmovima,
▶ troškovi nagradnih igara u skladu s propisima o pri-
ređivanju nagradnih i sličnih igara, te
▶ troškovi kojima se promiče ime, dobro ili usluga
poreznog obveznika na drugi način koji ima javno
obilježje.
 Primjer 4 . Plaćanje troškova reklame
Poduzetnik je ugovorio sa reklamnom agencijom
izradu i postavljanje jumbo-plakata na gospodarskom
sajmu. Za navedenu uslugu primio je R-1 račun u
iznosu od 30.750,00 kn. Obračun reklamnih troško-
va: osnovica 25.000,00 kn i PDV po ulaznom računu
5.750,00 kn.
Knjiženje:
Red. Konto
Opis Iznos
br. Duguje Potražuje
Trošak reklame
- obveza prema
1. dobavljačima 30.750,00
- pretporez 5.750,00 1602
- troškovi
reklame 25.000,00 4150
Podmirenje obveze prema dobavljaču
- obveza prema
2.
dobavljačima 30.750,00 220
- žiro-račun 30.750,00
Za uslugu promidžbe koje poduzetniku obavi drugi
144
poduzetnik, uz ispunjenje zakonskih uvjeta, poduzet-
nik ima pravo na potpuni odbitak pretporeza po ula-
znom računu za trošak promidžbe.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o pore-
zu na dodanu vrijednost,8 koji je u primjeni od 1. siječ-
nja 2010., izvršeno je djelomično usklađivanje sustava
oporezivanja PDV-om sa Direktivom 2006/112/EZ,
koja predstavlja temeljni dokument za usklađivanje
8
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vri-
jednost (Nar. nov., br. 87/09)
nacionalnih zakonodavstava u području oporezivanja
PDV-om. Navedena Direktiva izričito propisuje (čl.
16.) da u slučaju kada porezni obveznik daje određe-
na dobra u poslovne svrhe kao uzorke ili darove male
vrijednosti, takvo davanje se ne smatra isporukom do-
bara uz naknadu, koja podliježe oporezivanju. Svaka
država članica EU-a definira vrijednost i uvjete koje
takva dobra moraju ispuniti kako bi se smatrali uzor-
cima ili darovima male vrijednosti koji ne podliježu
PDV-u, ako se daju u poslovne svrhe.
Odredbama Zakona o PDV-u propisano je da
se besplatno davanje uzoraka u razumnim
količinama kupcima ili budućim kupcima i da-
vanje poklona u vrijednosti do 80,00 kn u okviru
obavljanja gospodarske djelatnosti ne smatra is-
porukama uz naknadu, uz uvjet da se daju po-
vremeno i ne istim osobama.
Dakle, kod davanja poklona propisan je limit poje-
dinačne vrijednosti poklona i učestalost takvih dava-
nja. Tako se oporezivom isporukom dobara ne smatra
povremeno davanje poklona pojedinačne vrijednosti
do 80,00 kn bez PDV-a, a koju porezni obveznik obavi
u okviru obavljanja svoje gospodarske djelatnosti, pod
uvjetom da se ti pokloni ne daju uvijek istim osobama
i da ne postoji pravna obveza ili obveza protuisporu-
ke odnosno protuusluge primatelja dobra. Pod povre-
menim davanjem poklona se smatra davanje najviše
jednog poklona istoj osobi u jednom tromjesečju, od-
nosno najviše četiri poklona godišnje i to pojedinač-
220 ne vrijednosti do 80,00 kn. Ako se daju pokloni čija je
pojedinačna vrijednost veća od 80,00 kn, to se smatra
isporukom uz naknadu i PDV se plaća na cjelokupni
iznos tog dobra, a ne samo na razliku između 80,00 kn
(čl. 4. st. 3. Pravilnika o PDV-u).
Davanje poklona odnosno dobara u svrhu pro-
1000
midžbe, čija je pojedinačna vrijednost do 80,00 kn bez
PDV-a, ne smatra se isporukom dobara uz naknadu
i na takve isporuke ne plaća se PDV, pod uvjetom da
se radi o posebno prilagođenim dobrima koje imaju
oznaku „nije za prodaju“ ili ako se radi o reklamnim
predmetima odnosno predmetima namijenjenih pro-
midžbi na kojima se nalazi naziv tvrtke ili proizvoda.
Ta dobra mogu biti primjerice čaše, pepeljare, olovke,
stolnjaci, podmetači, privjesci, prospekti, katalozi, vre-
ćice te drugi slični proizvodi (čl. 4. st. 4. Pravilnika o
PDV-u).
 Financije i porezi | Porezi i doprinosi

 Primjer 5 . Davanje dobara u promidžbene svrhe  Isporuke u okviru nagradnih igara

Pravilnikom o porezu na dobit propisano je (čl. 24.)
Poduzetnik je nabavio 300 komada rokovnika sa da se porezno dopustivim troškovima promidžbe sma-
kalendarom i otisnutim logom tvrtke, koje namjera- traju i troškovi nagradnih igara u skladu s propisima
va podijeliti u promidžbene svrhe. Od dobavljača je o priređivanju nagradnih i sličnih igara. Obzirom da
primio R-2 račun u iznosu od 18.450,00 kn. U prvih se radi o vrsti promidžbe, propisima o oporezivanju
mjesec dana podijelio je 100 kom rokovnika. dobiti nisu određena nikakva ograničenja takvih troš-
Obračun troškova nabave: kova. Međutim, u svrhu utvrđivanja obveze obračuna
■ pojedinačna NV = 50,00 kn PDV-a, bitno je odrediti vrijednost dobra koje se daje
■ 300 kom x 50,00 kn = 15.000,00 kn kao nagrada.
■ PDV po ulaznom računu = 3.450,00 kn
Knjiženje:
Tablica 1. Porezni tretman isporuka u okviru
nagradnih igara
Red. Konto
Opis Iznos Isporuke u okviru nagradnih igara
br. Duguje Potražuje
Vrijednost dobra – do ▶ Porezno dopustiv rashod
Nabava dobara za promidžbu
80,00 kn ▶ Nema obračuna PDV-a
- obveza prema
dobavljačima 18.450,00 220 Vrijednost dobra – preko ▶ Porezno dopustiv rashod
1.
- pretporez 3.450,00 1602 80,00 kn ▶ Obračun PDV-a na
- roba u tržišnu vrijednost
skladištu 15.000,00 660

mr. sc. Ida Dojčić | Troškovi reprezentacije, promidžbe i darovanja

Davanje dobara u promidžbene svrhe
- trošak
2. promidžbe 5.000,00 4151
- razduženje
skladišta 5.000,00 660
 Davanje uzoraka proizvoda
U svojoj poslovnoj praksi poduzetnici često poslov-
nim partnerima daju uzorke proizvoda kojeg proizvo-
de, odnosno drže u prodajnom asortimanu. Obzirom
da se radi o isporuci dobara, ali za specifične namjene,
propisano je kako se davanje uzoraka bez naknade
sadašnjim ili potencijalnim kupcima, ali u razumnim
količinama, ne smatra isporukama dobara uz naknadu
i na takva se davanja ne plaća PDV.
Dakle, vidljivo je da kod uzoraka nije propisano vri-
jednosno ograničenje, međutim, mora biti zadovoljen
uvjet da proizvod, kojeg se daje kao uzorak, bude po-
sebno označen. Uzorcima se smatraju dobra koja su
obilježena kao uzorci, testeri ili na sličan način i pred-
stavljaju vrstu robe koja je rezultat poslovanja pore-
znog obveznika, odnosno mora biti povezana s obav-
ljanjem djelatnosti poreznog obveznika. Uzorcima se
3. Donacije
Poduzetnici mogu darivati (donirati) za razne po-
trebe, ali da bi donacije bile porezno dopustive propi-
sane su namjene odnosno osobe koje mogu biti bespo-
rezni primatelji donacije, kao i drugi uvjeti koji moraju
biti zadovoljeni da bi se za vrijednost donacije mogla
umanjiti porezna osnovica. Porezno dopustivim da-
rovanjima smatraju se:
▶ darovanja u naravi ili novcu,
▶ učinjena u tuzemstvu,
▶ za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdrav-
stvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i
druge općekorisne svrhe udrugama i drugim oso-
bama koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s
posebnim propisima,
▶ do 2% prihoda ostvarenog u prethodnoj godini;
darovanja učinjena u vrijednosti iznad svote 2% 145
prihoda prethodne godine, porezno su nepriznata i
povećavaju osnovicu poreza na dobit (čl. 7. st. 1. toč.
10. Zakona o porezu na dobit).
Iznimno, svota može biti i veća od 2% prihoda
Financije i porezi | 12/10

prethodne godine ako je dana prema odlukama nad-

smatraju dobra koja se daju u obliku i pakiranju koji je
ležnih ministarstva o provedbi financiranja posebnih
različit od oblika i pakiranja tih dobara namijenjenih
programa i akcija (čl. 7. st. 7. Zakona o porezu na do-
prodaji (čl. 4. st. 2. Pravilnika o PDV-u).
bit). Odlukama mjerodavnih ministarstava o proved-
bi financiranja posebnih programa i akcija smatraju
se pojedini projekti ministarstava kao i suglasnost
 Financije i porezi | Porezi i doprinosi

ministarstva pojedinim projektima koje poduzimaju toč. 9. Zakona o porezu na dohodak, gdje je navedeno
zakonom predviđeni primatelji darovanja (čl. 30. Pra- da se dohotkom ne smatraju primici koje fizičke osobe
vilnika o porezu na dobit). Pod drugim osobama koje ostvaruju po osnovi darovanja pravnih i fizičkih osoba,
djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima i a za zdravstvene potrebe (operativne zahvate, liječenja,
koje se mogu darivati za propisane namjene i u propi- nabavu lijekova i ortopedskih pomagala), rješavanje
sanim iznosima, smatraju se i tijela državne, lokalne i kojih nije plaćeno osnovnim, dopunskim, dodatnim
područne (regionalne) samouprave. i privatnim zdravstvenim osiguranjem niti na teret
sredstava fizičke osobe, a pod uvjetom da je darova-
 Primjer 6 . Donacije ustanovama nje, odnosno plaćanje nastalih izdataka za tu namjenu
obavljeno na žiro-račun primatelja dara ili zdravstve-
Trgovačko društvo odlučilo je donirati određenu ne ustanove te na temelju vjerodostojnih isprava.
imovinu i novčana sredstva zdravstvenoj i obrazovnoj
ustanovi i to:
▶ novčanu donaciju dječjoj bolnici u iznosu od 4. Sponzorstva
30.000,00 kn, U darovanja ne spadaju sponzorstva ako je zauzvrat
▶ osnovnoj školi novo računalo iz vlastitog pro- učinjena promidžba tvrtke, proizvoda ili znaka spon-
dajnog asortimana čija je nabavna vrijednost zora ili darovatelja (čl. 30. st. 2. Pravilnika o porezu na
7.000,00 kn. dobit). Dakle, sponzorstvo je davanje uvjetovano pro-
Ukupni iznos donacije je ispod 2% prihoda pret- tučinidbom, što znači da postoje dvije činidbe: davanje
hodne godine. imovine (novčane ili materijalne) od strane sponzora i
Knjiženje:
javna objava imena sponzora, njegove tvrtke, proizvo-
da ili slično.
Red. Konto
Opis Iznos
br. Duguje Potražuje  Primjer 7. Sponzoriranje športskog kluba
Donacije u novcu
1. - donacije 30.000,00 7091 Trgovačko društvo sklopilo je sa športskim klubom
- žiro-račun 30.000,00 1000 ugovor o sponzorstvu, temeljem kojeg se obvezuje klu-
Donacije u naravi bu uplatiti 30.000,00 kn. Športski klub preuzima obvezu
- donacije 8.610,00 7091 reklamiranja sponzora. Za uslugu reklamiranja športski
2. - razduženje klub obvezan je ispostaviti račun. Trgovačko društvo
zaliha 7.000,00 660 uplatilo je ugovoreni iznos na žiro-račun kluba.
- obveza za PDV 1.610,00 2602
Knjiženje:
Dakle, na tržišnu vrijednost dara u naravi obraču-
Red. Konto
nat je PDV. Tržišnom cijenom kod isporuka dobara Opis Iznos
br. Duguje Potražuje
bez naknade smatra se cijena nove nabave odnosno
neto nabavna cijena uvećana za zavisne troškove nove Primljen račun za reklamu
nabave (čl. 54. st. 4. Pravilnika o PDV-u). Kod novča- 1. - usluge reklame 30.000,00 4152
- dobavljači
nih donacija nema obračuna PDV-a, sukladno čl. 11.a usluga 30.000,00 220
146 st. 1. toč. e. Zakona o PDV-u.
Uplata sponzora
U porezno priznata darovanja ulazi i plaćanje troš- - dobavljači
2.
kova za zdravstvene potrebe fizičkih osoba (operativne usluga 30.000,00 220
zahvate, liječenja, nabavu lijekova i ortopedskih poma- - žiro-račun 30.000,00 1000
gala) rješavanje kojih nije plaćeno osnovnim, dopun-
Na računu športskog kluba nije iskazan PDV, uz
skim, dodatnim i privatnim zdravstvenim osiguranjem
pretpostavku da športsko klub nije obveznik PDV-a.
niti na teret sredstava fizičke osobe, a pod uvjetom da
Međutim, ukoliko temeljem naknada od sponzora
je darovanje odnosno plaćanje troškova obavljeno na
športski klub ostvari na godišnjoj razini iznos veći od
žiro-račun primatelja dara ili zdravstvene ustanove te
85.000,00 kn, po sili Zakona obvezan je ući u sustav
na temelju vjerodostojnih isprava (čl. 7. st. 8. Zakona o
PDV-a.
porezu na dobit). Ova je odredba u skladu sa čl. 9. st. 1.
 mr. sc. Mirjana Mahović
Komljenović, dipl. oec.
Samobor
Utvrđivanje zajedničkog
dohotka – Obrazac DOH - Z
za 2010.
Dvije ili više fizičkih osoba mogu zajednički obavljati obrtničku
djelatnost, pri čemu su međusobni odnosi između supoduzetnika
uređeni pisanim ugovorom. U članku autorica pojašnjava kakve

porezne obveze imaju supoduzetnici i koje su posebnosti u po-
punjavanju porezne prijave za zajedničku djelatnost, a u član-
ku daje i primjer popunjenog Obrasca DOH - Z za 2010.
Prema Zakonu o obrtu1 obrt je samo-
stalno i trajno obavljanje dopuštenih gos-
podarskih djelatnosti od strane fizičkih
osoba sa svrhom postizanja dobiti koja
se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili
pružanjem usluga na tržištu. Obrtnikom
se smatra fizička osoba koja obavlja jed-
nu ili više djelatnosti u svoje ime i za svoj
račun a pritom se može koristiti i radom
drugih osoba.
S poreznog stajališta obavljajući obrt-
ničku - samostalnu djelatnost, fizičke
osobe mogu u gospodarskom smislu
ostvarivati:
▶ vlastiti odnosno pojedinačni dohodak
– ako djelatnost obavljaju sami,
▶ zajednički dohodak – ako više fizičkih
osoba ostvaruje dohodak zajedničkim
obavljanjem djelatnosti, pri čemu fi-
zička osoba može biti supoduzetnik u
jednom ili više zajedničkih obrta,
▶ vlastiti i zajednički dohodak isto-
dobno – u slučaju kada fizička osoba
sama obavlja djelatnost ali istovreme-
no ostvaruje i dohodak zajedničkim
obavljanjem djelatnosti.
mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović | Utvrđivanje zajedničkog dohotka – Obrazac DOH - Z za 2010.
propisa Pravilnika o porezu na doho-
dak3, kao temeljnih propisa kojima je u
Republici Hrvatskoj uređen sustav opo-
rezivanja dohotka fizičkih osoba, zajed-
nički ostvaren dohodak izravno se ne
oporezuje porezom na dohodak, već se
isti u odgovarajućem iznosu raspoređuje
odnosno dijeli na pojedine supoduzetni-
ke, prema prethodno zaključenom ugo-
voru ili na jednake dijelove.
Prijavu o zajednički utvrđenom do-
hotku (u nastavku: Obrazac DOH – Z)
sastavlja nositelj zajedničke djelatnosti i
istu je obvezan dostaviti ispostavi Pore-
zne upravi prema svom prebivalištu za
2010. najkasnije do kraja siječnja 2011.
Prijava dohotka od zajedničke djelatno-
sti za 2010. podnosi se na istom Obrascu
DOH-Z kao i za 2009.
1. Zajedničko obavljanje PROČITAJTE VIŠE...
147
obrta i propisi o ortaštvu
K. Vranar: Pripremne
Zajedničko poslovanje fizičkih osoba radnje za utvrđivanje
uređeno je člancima 35a, 35b. i 35c Za- dohotka od samostal-
kona o obrtu, čijim odredbama je pro- ne djelatnosti,
Financije i porezi | 12/10

Prema odredbama Zakona o porezu pisano da radi obavljanja gospodarskih FiP 9/10 i 11/10
na dohodak2 te njegovog provedbenog djelatnosti dvije ili više fizičkih osoba
mogu zajednički obavljati obrt, pri čemu
1
Zakon o obrtu (Nar. nov., br. 77/93 – 40/10)
2 3
Zakon o porezu na dohodak Pravilnik o porezu na dohodak
(Nar. nov., br. 177/04 - 80/10; u nastavku Zakon) (Nar. nov., br. 95/05 - 123/10; u nastavku Pravilnik)

UDK 336.2
 Poslovanje obrtnika | Financije i porezi
zajednički obrt posluje pod zajedničkom tvrtkom.
Međutim, međusobni odnosi između tih osoba
uređuju se pisanim ugovorom na koji se primjenjuju
propisi kojima se uređuju obvezni odnosi u ortaštvu.
Ortaštvo je uređeno odredbama čl. 637. do 660. Za-
kona o obveznim odnosima4, a ugovorom o ortaštvu
uzajamno se obvezuju dvije ili više osoba uložiti svoj
rad i/ili imovinu radi postizanja zajedničkog cilja.
Imovinu ortaštva čine ulozi ortaka te imovina koja je
stečena poslovanjem ortaštva, pri čemu se ortački ulog
može sastojati u stvarima, pravima, novcu, radu i dru-
gim dobrima. Ortaštvo nema pravnu osobnost već je
ono zajednica više osoba koje svojim radom sudjeluju
u obavljanju djelatnosti ortaštva.
Ugovor o zajedničkom obavljanju obrta fizičke oso-
be obvezno prilažu pri upisu zajedničkog obrta u Sre-
dišnji obrtni registar nadležnog ureda državne uprave
u županiji, odnosno uredu Grada Zagreba, a na koji
se primjenjuju propisi o ortaštvu uređeni Zakonom o
obveznim odnosima.
Radi obavljanja gospodarske djelatnosti, jedna fi-
zička osoba može obavljati više zajedničkih obrta, što
znači da fizička osoba može biti ortak u jednom ili više
zajedničkih obrta.
2. Uvjeti za zajedničko obavljanje obrta
Odredbe Zakona o obrtu, koje se odnose kada obrt
obavlja jedna fizička osoba, na odgovarajući način se pri-
mjenjuju i na zajedničko obavljanje obrta dviju ili više
fizičkih osoba.
Fizičke osobe mogu zajednički obavljati obrt ako is-
punjavaju opće i posebne uvjete za obavljanje obrta, a isti
se odnose na:
■ udovoljavanje potrebnim zdravstvenim uvjetima,
ako je to propisano zakonom, što se dokazuje liječ-
ničkom svjedodžbom zdravstvene ustanove,
148
■ da pravomoćnom sudskom presudom, rješenjem
o prekršaju ili odlukom Suda časti ustanovljenog
pri Hrvatskoj obrtničkoj komori, fizičkoj osobi nije
izrečena sigurnosna mjera ili zaštitna mjera zabra-
ne obavljanja djelatnosti dok ta mjera traje, a što
nadležno tijelo državne uprave pribavlja po službe-
noj dužnosti,
■ da fizičke osobe posjeduju dokaz o pravu korištenja
prostora ako je isti potreban za obavljanje obrta.
4
Zakon o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05 i 41/08)
Fizičke osobe mogu zajednički obavljati i vezane
obrte, ako jedna od osoba ispunjava posebne uvjete
koji su propisani za obavljanje vezanih obrta, a koji se
odnose na ispunjavanje uvjeta stručne osposobljeno-
sti, odgovarajuće srednje stručne spreme ili položenog
majstorskog ispita. Ako fizička osoba ne ispunjava
posebne uvjete stručne osposobljenosti ili položenog
majstorskog ispita, može obavljati vezani obrt samo
ako na tim poslovima zaposli radnika koji udovolja-
va propisanim uvjetima.
Vezane obrte mogu obavljati i fizičke osobe koje
imaju više ili visoko obrazovanje.
Iz zajedničkog obrta pojedina fizička osoba može
istupiti, a nove osobe mogu pristupiti, pri čemu se
nastavlja obavljanje obrtničke djelatnosti. Istupanje fi-
zičke osobe iz zajedničkog obrta te pristupanje novih
fizičkih osoba u zajednički obrt, prijavljuje se nadlež-
nom uredu državne uprave u županiji odnosno uredu
Grada Zagreba, koji te promjene upisuje u Obrtni re-
gistar koji je javan.
3. Zajedničko obavljanje djelatnosti
prema poreznim propisima
Zajedničko obavljanje djelatnosti više fizičkih osoba
te pritom zajedničko ostvarivanje i utvrđivanje dohot-
ka ili gubitka u poslovanju (ako je ostvaren negativan
poslovni rezultat), uređeno je odredbama Zakona i
Pravilnika.
Spomenutim poreznim propisima, utvrđene su vr-
ste djelatnosti prema kojima fizičke osobe mogu, osim
pojedinačnog dohotka, utvrđivati i zajednički doho-
dak, i to:
▶ dohodak od samostalne djelatnosti - koji sukladno
čl. 18. Zakona uključuje: djelatnost obrta i s obrtom
izjednačenih djelatnosti, djelatnost slobodnih zani-
manja, poljoprivrednu i šumarsku djelatnost, te
▶ dohodak od imovine i imovinskih prava – koji se
oporezuje na način propisan za samostalnu djelat-
nost, a koji sukladno čl 27. Zakona uključuje: izda-
vanje u zakup ili najam nekretnina i pokretnih stva-
ri, iznajmljivanje stanova, soba i postelja putnicima
i turistima i organiziranja kampova, vremenski
ograničeno ustupanje autorskih prava i prava indu-
strijskog vlasništva, drugih imovinskih prava te od
otuđenja nekretnina i imovinskih prava.
Na način propisan za samostalnu djelatnost, doho-

dak obvezno moraju utvrđivati i porezni obveznici koji
se bave izdavanjem u najam ili zakup nekretnina i
pokretnih stvari, po kojoj osnovi su postali obvezni-
cima PDV-a, i to za ukupnu imovinu koja je dana u
zakup ili najam (čl. 40. st. 4.Pravilnika), kao i porezni
obveznici koji ostvaruju dohodak od imovine dava-
njem u najam ili zakup nekretnina i pokretnina a nisu
obveznici PDV-a, ali su temeljem vlastitog zahtjeva za-
tražili da im se dohodak od imovine i imovinskih pra-
va utvrđuje na način propisan za obrtničku djelatnost
(čl. 40. st. 3. Pravilnika).
U tom slučaju, a prije početka godine u kojoj se
prelazi na utvrđivanje dohotka od imovine na način
propisan za samostalnu djelatnost, porezni obveznik
je dužan nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti
zahtjev za upis u Registar obveznika poreza na doho-
dak na Obrascu RPO, propisanom za samostalnu dje-
latnost obrta, slobodnih zanimanja te poljoprivrede i
šumarstva.
Dohodak od zajedničke djelatnosti utvrđuje se kao
jedinstven dohodak, koji se raspoređuje ili dijeli na su-
poduzetnike prema zaključenom ugovoru ili na jedna-
ke dijelove.
4. Prijava u Registar poreznih obveznika
Radi osiguranja podataka potrebnih za utvrđivanje
poreza, porezni obveznici odnosno opunomoćenici
koji počinju obavljati registriranu gospodarsku dje-
latnost, dužni su podnijeti prijavu radi upisa u Regi-
star obveznika poreza na dohodak (čl. 62. Zakona i
91. Pravilnika). Prijava koja je sastavni dio Pravilnika,
podnosi se na Obrascu RPO - Prilog A i B, i to u roku
od 8 dana od dana početka obavljanja djelatnosti,
odnosno početka ostvarivanja primitaka, nadležnoj is-
postavi Porezne uprave prema sjedištu ili uobičajenom
boravištu poreznih obveznika.
Prijavu u Registar obveznika poreza na dohodak
fizičke osobe su dužne podnijeti na početku ostvari-
vanja pojedinačnog dohotka kao i u slučaju ostvari-
vanja zajedničkog dohotka. Kako su supoduzetnici
koji ostvaruju zajednički dohodak obvezni imenovati
nositelja zajedničke djelatnosti, isti je odgovoran i za
prijavu početka obavljanja zajedničke djelatnosti, koja
se podnosi u roku od 8 dana od početka ostvarivanja
primitaka, nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema
svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu. Na istom
Obrascu, i ostali supoduzetnici dužni su, svaki prema
Financije i porezi | Poslovanje obrtnika
svom prebivalištu, prijaviti početak obavljanja zajed-
ničke djelatnosti, te osim iznosa predviđenog dohotka
i udjela u dohotku, navesti podatke o drugim osobama
s kojima se zajednički ostvaruje dohodak.
Sadržaj podataka na Obrascu RPO propisan je čl.
91. Pravilnika, a sam Obrazac RPO sastavni je dio
Pravilnika.
Dobro je podsjetiti se!
▶ Supoduzetnici koji ostvaruju za-
jednički dohodak dužni su imenovati
mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović | Utvrđivanje zajedničkog dohotka – Obrazac DOH - Z za 2010.
nositelja zajedničke djelatnosti.
▶ Zajednički ostvaren dohodak u
odgovarajućem iznosu raspoređuje se
na pojedine supoduzetnike.
▶ Fizičke osobe na početku ostvarivanja zajedničkog
dohotka dužne su podnijeti prijavu u Registar obveznika
poreza na dohodak na Obrascu RPO.
▶ Porezni obveznik kod zajednički ostvarenog dohotka
je svaka fizička osoba zasebno i to za svoj udio u zajed-
ničkom dohotku.
▶ O utvrđenom zajedničkom dohotku i njegovoj raspo-
djeli, nositelj zajedničke djelatnosti dužan je obavijestiti
ostale supoduzetnike.
▶ Za zajedničku djelatnost vodi se samo jedan Obrazac
KPI.
▶ Prijavu o zajednički utvrđenom dohotku sastavlja
nositelj zajedničke djelatnosti.
▶ Obrazac DOH - Z za 2010. predaje se najkasnije do
kraja siječnja 2011.
▶ Svaki supoduzetnik mora predati svoju godišnju
poreznu prijavu na Obrascu DOH u koju uključuje i dio
dohotka ostvaren u zajedničkoj djelatnosti.
5. Porezne obveze za obavljanje
zajedničke djelatnost
Porezni obveznik kod zajednički ostvarenog dohot- 149
ka je svaka fizička osoba zasebno i to za svoj udio u
zajedničkom dohotku.
Naime, ako više fizičkih osoba ostvaruje dohodak
zajedničkim obavljanjem samostalne djelatnosti, svaka
Financije i porezi | 12/10
fizička osoba – supoduzetnik plaća porez na dio dohot-
ka koji joj pripada od zajedničke samostalne djelatnosti
podnošenjem pojedinačne porezne prijave na Obrascu
DOH. Navedeno se odnosi i na slučaj kada više fizičkih
osoba zajednički ostvaruje dohodak od imovine i imo-
vinskih prava (suvlasnici i supoduzetnici).
 Poslovanje obrtnika | Financije i porezi
5.1. Imenovanje nositelja
Supoduzetnici koji ostvaruju zajednički dohodak
dužni su imenovati nositelja zajedničke djelatnosti,
koji je obvezan o tome izvijestiti nadležnu ispostavu
Porezne uprave na početku obavljanja zajedničke dje-
latnosti (čl. 34. st. 6. Zakona i čl. 48. st. 4.Pravilnika).
Nositelj zajedničke djelatnosti odgovoran je i za vođe-
nje poslovnih knjiga i evidencija, plaćanje poreznih i
drugih obveza, podnošenje prijava i izvješća (godiš-
njih i mjesečnih), kao i izvršavanje drugih propisanih
obveza koje proizlaze iz zajedničke djelatnosti i zajed-
ničke imovine i imovinskih prava. No, ako supoduzet-
nici ne imenuju nositelja zajedničke djelatnosti, to će
imenovanje obaviti nadležna Poreza uprava.
Posebno se naglašava da nerezident odnosno ino-
zemni porezni obveznik ne može biti imenovan za
nositelja zajedničke djelatnosti.
5.2. Porezna zaduženja nositelja
Zajednički dohodak na godišnjoj razini te njegova
raspodjela na pojedine supoduzetnike, utvrđuje se rje-
šenjem, odnosno privremenim poreznim rješenjem
(ako je Porezna uprava prihvatila podatke iskazane u
poreznoj prijavi), a koje rješenje se dostavlja nositelju
zajedničke djelatnosti. O utvrđenom zajedničkom do-
hotku i njegovoj raspodjeli, nositelj zajedničke djelat-
nosti dužan je obavijestiti ostale supoduzetnike. Prema
odredbi čl. 161. Općeg poreznog zakona5 na rješenje ili
privremeno porezno rješenje, nositelj zajedničke dje-
latnosti može izjaviti žalbu i to u roku od 30 dana od
dana primitka rješenja.
Tijekom godine u nadležnoj ispostavi Porezne upra-
ve prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu,
nositelj zajedničke djelatnosti zadužuje se kao obve-
znik plaćanja:
▶ PDV-a za ukupnu zajedničku djelatnost. PDV se za-
150
dužuje temeljem mjesečnih ili tromjesečnih Obra-
zaca PDV, sve dok je oporeziv promet na godišnjoj
razini manji od 300.000,00 kn, a na kraju godine te-
meljem Obrasca PDV - K, u kojima se iskazuje obra-
čunati PDV prema plaćenim ulaznim i naplaćenim
izlaznim računima u obračunskom razdoblju.
▶ Porezom na potrošnju – ako se zajednički obavlja
ugostiteljska djelatnost. Obračunati porez na po-
trošnju na alkoholna pića te pivo i bezalkoholna pića
5
Opći porezni zakon (Nar. nov., br. 147/08)
što se prodaju u ugostiteljskim objektima, zadužuje
se mjesečno temeljem Obrasca PP – MI - PO, koji se
dostavlja ispostavi Porezne uprave zajedno s Obras-
cem PDV do kraja tekućeg za protekli mjesec.
▶ Porezom na tvrtku ili naziv – tvrtka ili naziv je ime
pod kojim obrt posluje i sudjeluje u pravnom pro-
metu, a ista se mora na prikladan način istaknuti na
ulazu u sjedište obrta ili na mjestu gdje se obrt obav-
lja. Pri postojanju više ulaza u poslovnu prostoriju,
tvrtku je potrebno istaknuti na svakom od ulaza, no
plaća se samo jedan porez na tvrtku kao i u sluča-
ju kada više osoba ostvaruje dohodak zajedničkim
obavljanjem djelatnosti.
▶ Komorskim doprinosom u paušalnom iznosu (šifra
vrste davanja 5236) – čiji su obveznici fizičke osobe
koje su članovi Hrvatske obrtničke komore, a koji se
plaća u visini koja je utvrđena u Izvatku iz Odluke
o plaćanju doprinosa u paušalnom iznosu udruže-
njima obrtnika, područnim obrtničkim komorama
i Hrvatskoj obrtničkoj komori za 2010.6
Međutim, za zajednički obrt, obveznik plaća-
nja komorskog doprinosa koji se plaća po stopi
0,40% od dohotka (šifra vrste davanja 5241), je
svaka pojedinačna fizička osoba koja ostvaruje
dohodak od zajedničke djelatnosti obrta.
▶ Članarinom turističkim zajednicama ovisno o razredu
turističkog mjesta gdje je sjedište zajedničkog obrta,
skupini u koju je razvrstana djelatnost kojom se obrt-
nik bavi te o stopi na ukupan prihod, utvrđen prema
Zakonu o članarinama u turističkim zajednicama.7
▶ Spomeničkom rentom ako obrtnik obavlja djelat-
nost u nepokretnim kulturnom dobru ili na po-
dručju kulturno-povijesne cjeline, pri čemu je za
ostvareni prihod obavljanjem zajedničke djelatnosti
propisana obveza plaćanja prema odredbama Zako-
na o zaštiti i čuvanju kulturnih dobara.8
▶ Obveznim doprinosima za mirovinsko i zdravstve-
no osiguranje, posebnim doprinosom za prava za
slučaj ozljede na radu. doprinosom za zapošljavanje
te porezom na dohodak i prirezom od nesamostal-
nog rada, a koji proizlaze iz statusa obrtnika kao po-
6
Izvadak iz Odluke o plaćanju doprinosa u paušalnom iznosu udru-
ženjima obrtnika, područnim obrtničkim komorama i Hrvatskoj
obrtničkoj komori za 2010. (Nar. nov., br. 155/09 - 94/10)
7
Zakon o članarinama u turističkim zajednicama
(Nar. nov., br. 152/08 - 88/10)
8
Zakon o zaštiti i čuvanju kulturnih dobara
(Nar. nov., br. 69/99 - 88/10)

slodavca, temeljem mjesečno podnesenog izvješća
na ID Obrascu, za zaposlene radnike.
Naime, ako se u obavljanju zajedničke djelatnosti
supoduzetnici koriste radom drugih osoba, tada nosi-
telj zajedničke djelatnosti ima obvezu poslodavca, što
znači da je dužan sklopiti ugovor o radu sa radnikom
te ga u roku od 15 dana od dana zasnivanja radnog
odnosa prijaviti nadležnim Zavodima mirovinskog i
zdravstvenog osiguranja, za rad radniku obračunati i
isplatiti plaću te obračunati i platiti propisane dopri-
nose kao i porez i prirez na dohodak od nesamostal-
nog rada.
▶ Obveznim doprinosima za vlastito mirovinsko osigu-
ranje na temelju generacijske solidarnosti i doprino-
som za mirovinsko osiguranje na temelju individual-
ne kapitalizirane štednje ako je osiguranik REGOS-a,
doprinosom za zdravstveno osiguranje i posebnim
doprinosima za prava u slučaju ozljede na radu.
▶ Porezom i prirezom na dohodak po godišnjoj prija-
vi a temeljem iskazanog udjela u dohotku od zajed-
ničke djelatnosti obrta kao i svim drugim oblicima
dohotka koje je nositelj zajedničke djelatnosti mogao
ostvariti tijekom tekuće godine, a za koje se obvezno
podnosi Obrazac DOH.
▶ Predujmom poreza i prireza na dohodak od obrta i
s obrtom izjednačenih djelatnosti, a koja se utvrđuje
prema ostvarenom dohotku od samostalne djelat-
nosti te drugim oblicima dohodaka, koje je nositelj
zajedničke djelatnosti, mogao sam ostvariti u pret-
hodnom poreznom razdoblju.
Predujmovi poreza se plaćaju mjesečno, do posljed-
njeg dana u mjesecu za prethodni mjesec. Međutim,
novi porezni obveznici koji započinju s obavljanjem
zajedničke djelatnosti, oslobođeni su plaćanja preduj-
mova poreza za prvu godinu rada sve do podnošenja
prve godišnje porezne prijave (čl. 47. st. 4. Zakona).
5.3. Porezna zaduženja supoduzetnika
U analitičkoj evidenciji koju vodi nadležna isposta-
va Porezne uprave, svaki od supoduzetnika prema
svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu, zadužuje
se rješenjem kao obveznik plaćanja:
▶ doprinosa za vlastito mirovinsko osiguranje na teme-
lju generacijske solidarnosti i na temelju individualne
kapitalizirane štednje (ako je osiguranik II stupa), ob-
veznog zdravstvenog osiguranja, posebnog doprinosa
za zdravstveno osiguranje za prava u slučaju ozljede
Financije i porezi | Poslovanje obrtnika
na radu i profesionalne bolesti a zbog svojstva osigu-
ranika s osnove obavljanja obrtničke djelatnosti,
▶ poreza i prireza na dohodak po godišnjem obračunu
a temeljem podnesene pojedinačne godišnje pore-
zne prijave,
▶ mjesečnih predujmova poreza na dohodak i prire-
za od dijela obavljanja dohotka ostvarenim obavlja-
njem zajedničke djelatnosti te
▶ komorskim doprinosom u postotku (0,40%) od
ostvarenog dohotka iz prethodnog poreznog razdo-
blja, a prema Obrascu KD koji se kao prilog dostavlja
uz Obrazac DOH-Z.
mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović | Utvrđivanje zajedničkog dohotka – Obrazac DOH - Z za 2010.
6. Vrste poslovnih knjiga i evidencija
Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelat-
nost, dužni su se upisati u registar obveznika poreza na
dohodak i utvrđivati dohodak na temelju podataka iz
poslovnih knjiga i evidencija (čl. 23. Zakona).
Kao i kod poduzetnika koji sami obavljaju gospo-
darsku djelatnost, i pri utvrđivanju dohotka zajednič-
kim obavljanjem djelatnosti postoji obveza evidenti-
ranja svake nastale poslovne promjene u poslovnim
knjigama i evidencijama te na temelju tih podataka i
utvrđivanje zajedničkog dohotka kao razlike između
naplaćenih primitaka i plaćenih izdataka.
Koje vrste poslovnih knjiga poduzetnici trebaju vo-
diti ovisi o vrsti djelatnosti kojom se bave te da li su
obavljanjem iste, osim obveznika poreza na dohodak
postali i obveznicima PDV-a.9
7. Utvrđivanje dohotka od zajedničke
djelatnosti
Utvrđivanje dohotka od obavljanja zajedničke djelat-
nosti uređeno je čl. 34. Zakona i čl. 48. i 49. Pravilnika.
Dohodak od samostalne djelatnosti i dohodak od
imovine i imovinskih prava kojeg zajednički ostvaruje 151
više osoba, utvrđuje se kao jedinstven dohodak na isti
način kao i u slučaju kada obrtničku djelatnost obavlja
jedan nositelj, a putem Knjige primitaka i izdataka (u
nastavku: Obrazac KPI). Za zajedničku djelatnost vodi
Financije i porezi | 12/10
se samo jedan Obrazac KPI bez obzira na broj supo-
duzetnika ili broj poslovnih jedinica, putem kojih se
djelatnost obavlja.
9
Potanje o poslovnim knjigama fizičkih osoba, koje obavljaju samo-
stalnu djelatnost a na osnovu kojih će se utvrditi zajednički ostva-
ren dohodak, pisali smo u časopisu Financije i porezi br. 9/10.
 Poslovanje obrtnika | Financije i porezi
U Obrascu KPI poslovni primici i poslovni izdaci
iskazuju se isključivo primjenom načela naplate, koja
može biti u gotovini, preko žiro-računa ili u naravi,
odnosno primjenom stvarnog plaćanja i to gotovin-
skog, preko žiro- računa ili davanja u naravi, što znači
da se Obrazac KPI vodi po načelu blagajne.
Obrazac KPI zaključuje na kraju godine (31.12.) i
to tako, da se ispod zadnje proknjižene poslovne pro-
mjene podvlači crta i zbroji svaki stupac primitaka i
izdataka zasebno.
U posebnom retku u Obrascu KPI, ukupno do-
puštenim izdacima dodaju se izdaci otpisa sredstava
dugotrajne imovine, a koja su evidentirana u Popisu
dugotrajne imovine.10
Međutim, dohodak od zajedničke djelatnosti koji
je utvrđen kao jedinstven dohodak se ne oporezuje,
već se isti raspoređuje prema odredbama prethodno
zaključenog ugovora na pojedine supoduzetnike te
iskazuje u Obrascu DOH-Z.
Obrazac DOH–Z sastavni je dio Pravilnika (čl. 83.
st. 8. Pravilnika).
7.1. Prijava dohotka od zajedničke
djelatnosti
Po isteku svakog poreznog razdoblja odnosno ka-
lendarske godine, utvrđeni dohodak koji je ostvaren
zajedničkim obavljanjem samostalne djelatnosti od-
nosno zajedničke imovine i imovinskih prava, iskazuje
se u Obrascu DOH-Z, koju nositelj zajedničke djelat-
nosti podnosi ispostavi Porezne uprave prema svom
prebivalištu ili uobičajenom boravištu.
Obrazac DOH-Z podnosi se prije podnošenja po-
jedinačnih godišnjih poreznih prijava, a najkasnije
do kraja siječnja tekuće za prethodnu kalendarsku go-
dinu. Na taj način se omogućuje svakom supoduzet-
niku da preda svoju pojedinačnu prijavu na Obrascu
152
DOH u roku, odnosno do kraja veljače tekuće za pret-
hodnu godinu.
Obrazac DOH–Z za 2010. podnosi se do kraja
siječnja 2011. na istom “starom” Obrascu DOH -
Z kao i prošle 2009. godine, a koji je propisan čl.
83. Pravilnika o porezu na dohodak.11
10
Potanje o poslovnim primicima i izdacima pisali smo u časopisu
Financije i porezi br. 9/10
11
Pravilnik o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05 - 146/09)
U Obrascu DOH-Z, raspodjela zajednički ostvare-
nog dohotka ili gubitka (ako su poslovni izdaci veći
od poslovnih primitaka) na pojedine supoduzetnike,
obavlja se u načelu prema odredbama ugovora. No,
ako ugovorom nije utvrđena raspodjela dohotka nego
udjeli u imovini, tada se zajednički dohodak raspo-
ređuje na supoduzetnike u skladu s odnosima udjela
u imovini. U svim drugim slučajevima, dohodak ili
gubitak se raspoređuje na supoduzetnike na jednake
dijelove.
Prijavu dohotka od zajedničke djelatnosti potpisuju
svi supoduzetnici, odnosno nositelj zajedničke djelat-
nosti, ako je za to ovlašten ugovorom ili drugim ispra-
vama o zajedničkoj djelatnosti. Po zaprimanju prijave
ispostava Porezne uprave donosi rješenje. Rješenje se
dostavlja nositelju zajedničke djelatnosti, koji je obve-
zan obavijestiti sve supoduzetnike o visini utvrđenog
zajedničkog dohotka i njegovoj raspodjeli na svakog
pojedinog supoduzetnika.
Osim prijave o utvrđenom dohotku od zajedničke
djelatnosti, svaki od supoduzetnika dužan je pod-
nijeti i pojedinačnu poreznu prijavu na Obrascu
DOH, u koju će unijeti onaj dio zajednički ostva-
renog dohotka koji mu pripada od zajedničkog
obavljanja djelatnosti, a temeljem koje će se i utvr-
diti stvarna obveza plaćanja poreza na dohodak te
prireza.
7.2. Ispravak ostvarenog dohotka od
zajedničke djelatnosti
Prije podnošenja pojedinačne porezne prijave, supo-
duzetnici su dužni ispraviti svoj dio dohotka koji im pri-
pada od zajedničke djelatnosti, ako su tijekom poreznog
razdoblja primali određene naknade ili imali poslovne
izdatke vezane uz djelatnost.
Svaki od supoduzetnika obvezan je povećati dohodak
koji mu pripada od zajedničkog obavljanja djelatnosti, za
visinu naknade za gospodarsko dobro (strojeve, opre-
mu), dano u zakup, najam ili slično. U slučaju kad je su-
poduzetnik dao uz naknadu (zakupninu, najamninu i sl.)
na raspolaganje svoje gospodarsko dobro, kojim se obav-
lja zajednička djelatnost, a naknada za korištenje se tije-
kom godine iskazivala kao poslovni izdatak zajedničke
djelatnosti u Obrascu KPI, tada je za primljenu naknadu
dužan povećati svoj dohodak od zajedničke djelatnosti.
Svaki od supoduzetnika dužan je smanjiti dio dohot-

ka koji mu pripada od zajedničkog obavljanja djelatnosti,
ako je u toku poreznog razdoblja imao vlastite izdatke,
koji se prema Zakonu smatraju porezno priznatim po-
slovnim izdacima, a nisu odbijeni (iskazani kao izdaci od
zajedničke djelatnosti) u poslovnim knjigama.
7.3. Prilozi uz Obrazac DOH-Z
Poreznoj prijavi od zajedničkog dohotka nositelj za-
jedničke djelatnosti obvezno prilaže:
◆ ugovore i isprave o zajedničkoj djelatnosti i odnosi-
ma između supoduzetnika međusobno i zajedničke
djelatnosti i supoduzetnika, ako se oni već ne na-
laze u nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema
prebivalištu poreznih obveznika,
◆ ugovore i isprave o otuđenju zajedničke djelatnosti
ili dijelu zajedničke djelatnosti, ako se djelatnost ne
nastavlja,
◆ pregled poslovnih primitaka i izdataka ako se ne
vode poslovne knjige (dohodak od zajedničke imo-
vine i imovinskih prava),
◆ isprave na temelju kojih su korištene porezne
olakšice (ugovori i preslike naloga o primljenim
iznosima),
◆ presliku Popisa dugotrajne imovine,
◆ izvadak iz poslovnih knjiga sastavljen za zajednič-
ku djelatnost, s podacima o ukupnim primicima i
ukupnim izdacima, pri čemu se posebno iskazuju
podaci o otpisu, reprezentaciji te podatak o broju
zaposlenih sa stanjem na dan 31.12. (čl. 83. st. 6.
Pravilnika).
Prijavu dohotka od zajedničke djelatnosti potpisuju
svi supoduzetnici, odnosno nositelj zajedničke djelatno-
sti, ako je za potpisivanje ovlašten ugovorom ili drugim
ispravama o zajedničkoj djelatnosti, ili opunomoćenik
odnosno porezni savjetnik a sukladno odredbama čl. 15.
Općeg poreznog zakona.
8. Primjer popunjavanja Obrasca
DOH–Z
Primjer popunjavanja prijave o utvrđenom do-
hotku od zajedničke djelatnosti – Obrazac DOH
- Z, dan je za zajedničku djelatnost koju obavlja-
ju 3 supoduzetnika, sa prebivalištem u Samoboru,
Zaprešiću i u Novom Zagrebu. Nadležna ispostava
Porezne uprave je u Samoboru, jer je tu prebivalište
nositelja zajedničke djelatnosti.
Financije i porezi | Poslovanje obrtnika
U Obrazac DOH-Z upisuju se podaci propisani čl.
83. st. 3. Pravilnika.
Zajednički dohodak dodatno se umanjuje ili uveća-
va za gubitak za korištene olakšice za plaće novozapo-
slenih osoba, nagrade učenicima za vrijeme praktičnog
rada i naukovanja, izdatke za školovanje i stručno usa-
vršavanje te izdatke za istraživanje i razvoj, ako su ko-
rištene tijekom godine (prema čl. 56. i 57. Zakona), pa
se pod toč. 9 Obrasca DOH-Z upisuje iznos dohotka/
gubitka od zajedničke djelatnosti nakon umanjenja.
U primjeru iznos dohotka od zajedničke djelat-
mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović | Utvrđivanje zajedničkog dohotka – Obrazac DOH - Z za 2010.
nosti nakon umanjenja iznosi 150.000,00 kn. Izme-
đu supoduzetnika u primjeru zaključen je ugovor
o zajedničkoj djelatnosti prema kojem se ostvareni
dohodak raspoređuje: - nositelju zajedničke djelat-
nosti 50% a svakom od supoduzetnika po 25%.
Napominjemo da se u stupac 5 Obrasca DOH
- Z unose podaci o iznosima za koje se uvećava
ili umanjuje udio u zajedničkom dohotku svakog
supoduzetnika. Pretpostavimo da je u našem pri-
mjeru, nositelj zajedničke djelatnosti primio u
toku 2010. najamninu za korištenje vlastitog stro-
ja u iznosu od 24.000,00 kn (12 mjeseci x 2.000,00
kn), a isplaćena naknada iskazala se kao poslovni
izdatak od zajedničke djelatnosti u Obrascu KPI.
Za iznos primljene najamnine nositelju zajedničke
djelatnosti potrebno je povećati dohodak od samo-
stalne djelatnosti (čl. 49. st. 6. Pravilnika).
Ostvareni dohodak od zajedničke djelatnosti, može
se i smanjiti onom supoduzetniku koji je vlastitim
sredstvima podmirivao izdatke za poslovne svrhe, a
koji nisu iskazani kao izdaci od zajedničke djelatnosti
u poslovnim knjigama.
Tako se u stupac 6 Obrasca DOH - Z upisuje
iznos ukupnog dohotka za svakog supoduzetnika,
a koji se dobije zbrajanjem pripadajućeg dijela do- 153
hotka u zajednički ostvarenom dohotku iz stupca 4
s pripadajućim uvećanjima ili umanjenjima iz stup-
ca 5 zajedničke prijave.
Financije i porezi | 12/10
Utvrđeni dio zajedničkog dohotka/gubitka od sa-
mostalne djelatnosti koji pripada svakom supodu-
zetniku iz stupca 6, svaki će supoduzetnik iskazati
u godišnjoj poreznoj prijavi pod br. 4.2.1. u stupcu
5 na dijelu SD u Obrascu DOH.
 Poslovanje obrtnika | Financije i porezi
Obrasca DOH - Z sadrži i podatke o korištenju
olakšica, oslobođenja, poticaja i dr. – ako su korište-
ni tijekom godine, propisane u čl. 83. st. 4. Pravilnika.
Obrascu DOH – Z obvezno se prilaže i obračun zajed-
ničkog dohotka odnosno učinaka propisanih oslobo-
đenja i olakšica (čl. 83. st. 5. Pravilnika).
154
U nastavku članka daje se primjer popunjenog
Obrasca DOH – Z (Slika 1) i primjer popunjenog dije-
la SD iz Obrasca DOH (Slika 2) za nositelja zajedničke
djelatnosti.
Obrazac DOH-Z
 Financije i porezi | Poslovanje obrtnika

DIO SD

8.1. Iskazivanje udjela supoduzetnika u
Obrascu DOH
Nakon što nositelj zajedničke djelatnosti dobije rje-
šenje Porezne uprave o raspodjeli zajedničkog dohot-
ka (ili gubitka) na pojedine supoduzetnike, dužan je
obavijestiti svakog od njih o njegovom udjelu u zajed-
ničkom dohotku, kako bi potom do kraja veljače svaki
supoduzetnik mogao predati svoju godišnju poreznu
prijavu na Obrascu DOH.
U godišnjoj poreznoj prijavi svaki će supoduzetnik
iskazati, osim udjela u zajednički ostvarenom dohotku
od samostalne djelatnosti te uplaćenom predujmu po-
reza i prireza po toj osnovi, i sve druge oblike dohotka
koje je mogao ostvariti kao porezni obveznik – pojedi-
nac u istom poreznom razdoblju, a za koje je obvezan
podnijeti poreznu prijavu, pa će se tek potom, iskazi-
vanjem svih dohodaka i uplaćenih predujmova po tim
osnovama, utvrditi konačna obveza poreza i prireza
mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović | Utvrđivanje zajedničkog dohotka – Obrazac DOH - Z za 2010.
nih osoba, nagrade učenicima na praktičnom radu
i naukovanju, izdatke za školovanje i stručno usa-
vršavanje te za istraživanje i razvoj, supoduzetnici
više ne iskazuju spomenute olakšice, jer su iste već
iskoristili kroz Obrazac DOH - Z.
U slučaju da je zajedničkim obavljanjem djelatnosti
umjesto dohotka ostvaren gubitak, svaki supoduzet-
nik udio u gubitku iskazuje u stupcu 5 Obrasca DOH,
te ga prenosi u iduće porezno razdoblje u visini koja je
potvrđena poreznim rješenjem.
Ako je udio zajedničkog dohotka ostvaren po osnovi
imovine i imovinskih prava, svaki će ga supoduzetnik
evidentirati na Obrascu DOH pod brojem 4.3. u stup-
cu 4, uz podatke o OIB-u nositelja zajedničke djelat-
nosti, dohotku kojeg je supoduzetnik mogao ostvariti
kao pojedinac te uplaćenom predujmu poreza i prireza
na dohodak.

na dohodak za porezno razdoblje te razlika za uplatu

ili povrat.
Ako je ostvaren udio u zajedničkom dohotku od sa-
TEB-ov PRIRUČNIK O TRGOVAČKOM 155

mostalne djelatnosti, a koji je iskazan u stupcu 6 Obras- POSLOVANJU - PTP

ca DOH - Z, svaki će supoduzetnik isti iznos evidenti-
rati u Obrascu DOH na dijelu prijave SD pod br. 4.2.1.
u stupcu 5, uz podatke o OIB -u nositelja zajedničke
Financije i porezi | 12/10

Cijena: 840,00 kn
djelatnosti, dohotku kojeg je supoduzetnik mogao
ostvariti kao pojedinac te uplaćenom predujmu poreza
i prireza na dohodak tijekom poreznog razdoblja.

Iako je u stupcu 3 Obrasca DOH predviđena mo-

Naručite još danas na www.teb.hr
gućnost umanjenja dohotka za plaće novozaposle-
 mr. sc. Zvjezdana Brodarac,
Rijeka

Primjena Upute za
provedbu Odluke o uvjetima
i načinu obavljanja platnog
prometa s inozemstvom
Uputa za provedbu Odluke o uvjetima i načinu obavljanja plat-
nog prometa s inozemstvom1 detaljnije razrađuje uvjete i način
obavljanja platnog prometa s inozemstvom te propisuje postu-
panja sudionika u platnom prometu. Autorica članka obrađuje
odredbe Upute i drugih deviznih propisa, ukazuje na različitost
u postupanjima od strane poslovnih banaka pri provedbi iden-
tičnih transakcija te naglašava neusklađenost propisa koji
znatno otežavaju praktično postupanje osobama koje se
bave svakodnevno platnim prometom s inozemstvom.
1. Platni promet s inozemstvom zaključeni između rezidenata i nerezide-
nata čija namjera nije prijenos kapitala.
Uputom za provedbu Odluke o uvjeti- Tipični primjeri za plaćanja i prijenose s
ma i načinu obavljanja platnog prometa s osnove tekućih poslova uključuju: ▶ do-
inozemstvom propisani su uvjeti i način spjela plaćanja na osnovi trgovine robom
obavljanja platnog prometa s inozem- i uslugama s inozemstvom te na osnovi
stvom u skladu s toč. I. Odluke o uvjeti- drugih tekućih poslova ▶ dospjela pla-
ma i načinu obavljanja platnog prometa s ćanja kamata i neto dohotke od ostalih
inozemstvom.2 Pod platnim prometom s ulaganja ▶ plaćanja dospjelog dijela glav-
inozemstvom podrazumijevaju se napla- nice kredita, povlačenje izravnih ulaga-
te, plaćanja i prijenosi na osnovi tekućih i nja, raspodjelu dobiti na osnovi udjela u
PROČITAJTE VIŠE: kapitalnih poslova u stranim sredstvima vlasništvu ▶ prijenose s osnove radničkih
plaćanja i u kunama između rezidenata i doznaka, mirovina, invalidnina i ostalih
mr. sc. M. Kir: Novine u nerezidenata. Tekući poslovi su poslovi socijalnih primanja, poreza i pristojba,
2010. kod kapitalnih 1
međudržavne suradnje, likvidiranih šteta
Uputa za provedbu Odluke o uvjetima i načinu
transakcija s inozem- na temelju osiguranja, prijenose s osnove
156 obavljanja platnog prometa s inozemstvom (Nar.
stvom, FIP 2/10 nov., br. 136/05 – 4/08; u nastavku: Uputa). Po dobitaka u igrama na sreću, naknada za
mr. sc. I. Kopecki: odredbi čl. 159. Zakona o platnom prometu koncesije, članarina i kazna (penala).
Gotovinski promet (Nar. nov., br. 133/09) navedena Uputa prestaje Kapitalni poslovi, po odredbi čl. 7.
prema deviznim pro- važiti 1.1.2011., tj. sa danom stupanja na snagu
Zakona o deviznom poslovanju,3 su po-
navedenog zakona.
pisima, FIP 8/10 2 slovi zaključeni između rezidenata i ne-
Odluka o uvjetima i načinu obavljanja platnog
G. Miškić: Izvještavanje o prometa s inozemstvom (Nar. nov., br. 88/05 rezidenata te jednostrani prijenosi imo-
kreditnim poslovima s – 132/07; u nastavku: Odluka). Po odredbi čl. vine radi prijenosa kapitala, a koji nisu
inozemstvom, 159. Zakona o platnom prometu (Nar. nov.,
3
br. 133/09) navedena Odluka prestaje važiti Zakon o deviznom poslovanju (Nar. nov., br.
FIP 11/10
1.1.2011. tj. sa danom stupanja na snagu nave- 96/03, 140/05, 132/06, 150/08 – Uredba, 92/09
denog zakona. – Uredba, 153/09 – Uredba; u nastavku: Zakon)

UDK 657.1

tekući poslovi, plaćanja i prijenosi iz čl. 8. Zakona. U
kapitalne poslove se ubrajaju:
▶ izravna ulaganja koja obuhvaćaju sva ulaganja re-
zidenata u inozemstvu i nerezidenata u Republici
Hrvatskoj (u nastavku: RH) koja ulagač obavi s na-
mjerom uspostavljanja trajnih ekonomskih odnosa
i ostvarivanja znatnog utjecaja na upravljanje prav-
nom osobom kao što su: ✓ osnivanje ili povećanje
temeljnog kapitala trgovačkog društva u potpunom
vlasništvu ulagača, osnivanje podružnice ili stjeca-
nja već postojećeg trgovačkog društva u potpuno
vlasništvo ulagača ili ulaganja radi obavljanja dje-
latnosti poduzetnika pojedinca ✓ ulaganje u novo
ili već postojeće trgovačko društvo ako ulagač time
stječe ukupno 10% ili više udjela u temeljnom kapi-
talu trgovačkog društva, odnosno 10% ili više gla-
sačkih prava nakon ispunjenja uvjeta ✓ kredita na
rok od pet (5) godina ili duže radi uspostavljanja
trajnih ekonomskih odnosa, ako krediti imaju obi-
lježja podređenog ili hibridnog potraživanja),
▶ ulaganja u nekretnine, to su ulaganja rezidenata od-
nosno nerezidenata s ciljem stjecanja vlasništva nad
nekretninom. Stjecanje vlasništva nad nekretninom
rezident dokazuje doznakom sredstava u inozemstvo s
time da je navedeno plaćanje moguće samo ukoliko su
u RH podmirene sve zakonom propisane obveze što
se dokazuje potvrdom nadležne Porezne uprave koja
ne smije biti starija od 30 dana računajući od dana iz-
davanja do dana prilaganja nalogu za plaćanje,
▶ poslovi s vrijednosnim papirima, to su poslovi s vri-
jednosnim papirima na tržištu kapitala i tržištu novca
te poslovi s udjelima u investicijskim fondovima koji
nisu poslovi u smislu izravnih ulaganja,
▶ poslovi s udjelima u investicijskim fondovima, to su
poslovi koji se obavljaju u skladu s propisima koji ure-
đuju poslovanje investicijskih fondova,
▶ kreditni poslovi, to su komercijalni i financijski kredi-
ti te jamstva i garancije,
▶ depozitni poslovi, to su poslovi nastali na temelju ugo-
vora o depozitu između nerezidenta i banke te između
rezidenta i nerezidentne financijske institucije,
▶ plaćanja po osnovi ugovora o osiguranju, uključuju
plaćanja premija i osiguranih svota na temelju ugo-
vora između nerezidentnog društva za osiguranje i
rezidenta kao korisnika te rezidentnog društva za osi-
guranje i nerezidenta kao korisnika,
▶ jednostrani prijenosi imovine, to su prijenosi imovine
iz RH u inozemstvo ili iz inozemstva u RH koji nema-
Financije i porezi | Poslovanje s inozemstvom
ju obilježja izvršenja posla između rezidenata i nerezi-
denata, a mogu biti osobni i fizički prijenosi imovine,
▶ poslovi kojima se otuđuju prava stečena ulaganjem,
odnosno vrijednosni papiri, repatrijacija sredstava i
prijenos ostatka likvidacijske ili stečajne mase.
Pod bankom, u smislu Upute, podrazumijeva se finan-
Zvjezdana Brodarac, | Primjena Upute za provedbu Odluke o uvjetima i načinu obavljanja platnog prometa s inozemstvom
cijska institucija koja ima odobrenje za rad od Hrvatske
narodne banke (u nastavku: HNB) i odobrenje za obavlja-
nje poslova uređenih Zakonom, a propisanih Zakonom o
bankama4, banka nerezident koja je na temelju Zakona o
bankama ovlaštena neposredno pružati bankovne usluge
na teritoriju RH, Hrvatska banka za obnovu i razvitak te
HNB. Pojmovi rezidenta i nerezidenta definirani su čl.
2. Zakona. Banka knjiži transakcije iz platnog prometa
s inozemstvom u skladu sa kontnim planom za banke, a
HNB u skladu s posebnim kontnim planom.
Platni promet s inozemstvom se obavlja preko ra-
čuna domaćih banaka otvorenih u inozemstvu i u RH,
te preko računa stranih banaka i drugih nerezidenata
otvorenih kod domaćih banaka, i to na način propisan
Odlukom i Uputom. Pri plaćanju, naplati i prijenosu u
platnom prometu s inozemstvom primjenjuje se među-
narodni broj bankovnog računa (IBAN), u skladu s od-
lukom koja propisuje njegovu konstrukciju i upotrebu.5
Naplate, plaćanja i prijenosi u platnom prometu s ino-
zemstvom obavljaju se instrumentima plaćanja u me-
đunarodnom platnom prometu, uz primjenu međuna-
rodnih pravila i standarda iz područja bankarstva te uz
korištenje naloga propisanih Uputom. Naplatna banka
(iz toč. 2. Upute) je banka koja prima sredstva na svoj
račun u inozemstvu ili gotovinu na račun u zemlji, te
banka koja vodi račun nerezidenta na čiji se teret izvr-
šava plaćanje. Naplatna banka može biti i posrednička
banka. Isplatna banka (iz toč. 2. Upute) je banka koja
odobrava sredstva korisniku naplate.
Kod obavljanja platnog prometa s inozemstvom
koriste se: ▶ šifre, osnove naplate i plaćanja propisane
Uputom o upotrebi šifara osnova naplate i plaćanja u 157
platnom prometu s inozemstvom6 ▶ šifre valuta i šifre
država propisane Uputom o upotrebi slovnih kratica
i brojčanih oznaka za države i zemlje i novčane jedi-
Financije i porezi | 12/10
4
Zakon o bankama (Nar. nov., br. 84/02 i 141/06) prestao je va-
žiti donošenjem Zakona o kreditnim institucijama (Nar. nov., br.
117/08, 74/09 i 153/09) koji je stupio na snagu 1.1.2009.
5
Odluka o konstrukciji i upotrebi međunarodnog broja bankovnog
računa (IBAN) (Nar. nov., br. 162/04)
6
Uputa o upotrebi šifara osnove naplate i plaćanja u platnom pro-
metu s inozemstvom (Nar. nov., br. 136/05 i 24/06)
 Poslovanje s inozemstvom | Financije i porezi
nice u platnom prometu s inozemstvom.7 Banke su
dužne dostavljati HNB-u podatke i izvješća o obavlje-
nim transakcijama s inozemstvom na način i u roko-
vima propisanim Odlukom o prikupljanju podataka o
ostvarenom platnom prometu s inozemstvom.8
2. Plaćanja u inozemstvo
Plaćanje u inozemstvo, ovisno o vrsti instrumen-
ta plaćanja (doznaka, inkaso dokumenata, ček, do-
kumentarni akreditiv i dr., kao i u stranoj gotovini),
banka obavlja na osnovi ispravnog naloga za plaćanje.
Ispravan nalog za plaćanje u inozemstvo je nalog: ▶
koji sadrži podatke propisane Uputom i koji je potpi-
sala ovlaštena osoba nalogodavca, odnosno koji sadrži
identifikacijsku šifru nalogodavca, a ako se nalog do-
stavlja telekomunikacijskim putem, tada i u skladu s
propisima kojima se uređuje uporaba elektroničkog
potpisa ▶ za koji je u banci osigurano pokriće u valuti
plaćanja ▶ kojemu su priloženi ostali dokumenti pro-
pisani ovom uputom.
Dokument kojim se dokazuje obveza i određuje
osnova plaćanja može biti:
▶ kod tekućih poslova: predračun, račun, ugovor, ili
drugi dokument,
▶ kod kapitalnih poslova: odluka nadležnog organa o
konkretnom poslu, pravomoćno rješenje o nasljeđi-
vanju, ugovor s inozemnim partnerom, kao i druga
dokumentacija specifična za pojedini posao, a koja
može potvrditi da dotični posao nije fiktivan ili si-
muliran. Za autentičnost dokumentacije i istinitost
posla odgovara nalogodavac.
Skrećemo pozornost na vrlo značajnu odredbu pro-
pisanu toč. 30. Upute, prema kojima nalogu za plaća-
nje nije potrebno priložiti dokument kojim se doka-
zuje obveza i određuje osnova plaćanja ako je banka
s klijentom u pisanom obliku tako ugovorila. U tom
slučaju je nalogodavac dužan sam čuvati dokumente
158
kojima se dokazuje obveza i određuje osnova plaćanja
u roku i u obliku propisanom za banke te ih na zahtjev
7
Uputa o upotrebi slovnih kratica i brojčanih oznaka za države i
zemlje i novčane jedinice u platnom prometu s inozemstvom
(Nar. nov., br. 76/07 - 45/09)
8
Odluka o prikupljanju podataka o ostvarenom platnom prometu s
inozemstvom (Nar. nov., br. 136/05 i 24/06; u nastavku: Odluka
o prikupljanju podataka). Po odredbi čl. 159. Zakona o platnom
prometu (Nar. nov., br. 133/09) navedena Odluka o prikupljanju
podataka prestaje važiti 1.1.2011., tj. sa danom stupanja na snagu
navedenog zakona.
banke ili tijela nadležnih za deviznu kontrolu mora
dati njima na uvid. Navedenu toč. 30. banke često za-
nemaruju, te iako je ugovoren navedeni vid dostave
dokumentacije, ne uvažavaju dogovore te traže doku-
mente i odluke koje ne predviđa ni citirana Uputa, a to
obrazlažu nalozima koje dobivaju u internim kontro-
lama koje nad poslovnim bankama obavlja HNB. Do
odstupanja u dostavi raznoraznih odluka i popratne
dokumentacije dolazi kod plaćanja po osnovi kapital-
nih poslova ako se radi o prijenosu dobiti u inozem-
stvo koju nerezidenti ostvaruju izravnim ulaganjima, a
što se obrađuje u tekstu koji slijedi.
Kod pojedinih kapitalnih poslova, sukladno toč. 31.
st. 2. podst. 1. Upute, a koji se odnose na prijenos dobi-
ti u inozemstvo koju nerezident ostvari izravnim ula-
ganjem, a po osnovi udjela u kapitalu trgovačkog druš-
tva, nalogodavac je dužan dostaviti odluku nadležnog
organa o konkretnom poslu tj. u ovom slučaju odluku
skupštine društva koja se odnosi na raspored dobiti za
udio u kapitalu te potvrdu Porezne uprave kojom do-
kazuje da je podmirio porez na dobit za iznos koji se
prenosi u inozemstvo. Iskustva iz prakse poslovnih ba-
naka su takva da su za navedeni prijenos dobiti traženi
slijedeći dokumenti:
▶ odluka Skupštine društva koja se odnosi na raspo-
red dobiti za dividendu (kod d.d.) odnosno za udio
u dobiti (za d.o.o.),
▶ odluku Nadzornog odbora trgovačkog društva o
načinu isplate dijela dobiti koji se prenosi u ino-
zemstvo u smislu primjene tečaja za valutu prijeno-
sa obzirom na činjenicu da je udio u dobiti utvrđen
u kunama a valuta prijenosa u inozemstvo je EUR
(nije predviđeno nikakvom uputom),
▶ potvrda Porezne uprave o plaćenom porezu na do-
bit za godinu na koju se odnosi prijenos dobiti po
osnovi udjela u kapitalu te,
▶ prijava poreza na dobit ovjerena od nadležne Po-
rezne uprave ne samo za godinu na koju se odnosi
isplata dobiti već i za tekuću godinu u kojoj je ispla-
ta izvršena.
Pored toga, a ukoliko je vlasnik udjela fizička osoba
sa prebivalištem u inozemstvu, tražio se i popis člano-
va društva potvrđen od nadležnog trgovačkog suda u
kojem su vidljivi svi vlasnici udjela pojedinog trgovač-
kog društva (dokument koji nije propisan Uputom).
U konkretnom slučaju, isplata dijela dobiti po osnovu
udjela u kapitalu kod društva s ograničenom odgovor-
nošću (d.o.o.) bila je u više navrata, zbog likvidnosti
društva, te se svaki puta ista dokumentacije koja je kod

prvog prijenosa dobiti bila dana, morala ponavljati
(ukupno tri puta). Na upit zašto je tome tako, odgo-
vor je obrazložen potrebom dokumentiranosti svakog
deviznog prijenosa u inozemstvo po osnovi konkret-
nog kapitalnog ulaganja, a sve zbog interne kontrole
HNB-a. Osobnog sam mišljenja da je to nepotrebno,
tim više što sve to ne predviđa Uputa, te se shodno
tome ne treba ni dostavljati.
Kada se radi o kreditnim poslovima s inozemstvom,
otvaranju računa u inozemstvu ili prijenosu u inozem-
stvo sredstava s naslova pomoći i poklona, nalogoda-
vac rezident mora, ovisno o specifičnostima obveza i
osnova plaćanja, nalogu priložiti: ▶ potvrdu HNB-a o
evidenciji kreditnog posla s inozemstvom ili ▶ odobre-
nje HNB za otvaranje računa u inozemstvu ili ▶ odo-
brenje9 HNB-a za prijenos sredstava u inozemstvo po
osnovi poklona i pomoći.
U slučaju prijenosa ostatka stečajne ili likvidacijske
mase, koja se također smatra kapitalnim poslom, do-
kumentacija koja se prilaže je potvrda nadležne Pore-
zne uprave da je u RH podmirio sve porezne i druge
zakonom propisane obveze s osnove toga posla, a ista
se potvrda traži i u slučaju plaćanja u inozemstvo radi
stjecanja vlasništva nad nekretninama u inozemstvu.
Navedena potvrda Porezne uprave u svim navedenim
slučajevima ne smije biti starija od 30 dana računajući
od dana izdavanja do dana prilaganja nalogu.
Devizno pokriće za izvršenje naloga za plaćanje u
inozemstvo podrazumijeva pokriće s deviznog računa
nalogodavca, odnosno kupljene devize na deviznom
tržištu. Banka izvršava plaćanja u inozemstvo u roku
propisanom toč. XIII. Odluke, tj. s valutom izvršenja
plaćanja u inozemstvo najkasnije treći radni dan od
dana prihvata naloga, osim ako nalogodavac nije odre-
dio kasniju valutu izvršenja plaćanja u inozemstvo.
Naplata i plaćanje u poslovima s inozemstvom
obavlja se sljedećim nalozima: ▶ nalog 10 - Izvješće o
naplati iz inozemstva ▶ nalog 11 – Opći devizni nalog
▶ nalog 14 – Nalog za plaćanje u inozemstvo ▶ nalog
15 - Nalog za otvaranje dokumentarnog akreditiva ▶
nalog 15a – Izvješće o naplati iz akreditiva.
9
Odobrenje je propisano toč. 31. Upute, a uvjeti za izdavanje odo-
brenja propisani Odlukom o uvjetima za izdavanje odobrenja za
osobne prijenose imovine u inozemstvo s osnove pomoći i poklo-
na (Nar. nov., br. 111/03 i 149/03 ispravak) se ne primjenjuju
jer je navedena odluka prestala važiti 1.1.2010. po odredbi čl. 4.
Uredbe o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju
(Nar. nov., br. 153/09).
Financije i porezi | Poslovanje s inozemstvom
Minimalan sadržaj naloga utvrđen Uputom ne može
se mijenjati, već samo dopunjavati novim podacima za
potrebe banke.
3. Ostale financijske obavijesti iz
domene deviznog poslovanja
Zvjezdana Brodarac, | Primjena Upute za provedbu Odluke o uvjetima i načinu obavljanja platnog prometa s inozemstvom
Poslovanje stranom gotovinom i kunskom gotovi-
nom i čekovima u odnosima između rezidenta i ne-
rezidenta uređeno je odredbama Zakona o deviznom
poslovanju, Zakona o sprečavanju pranja novca i finan-
ciranju terorizma,10 Zakona o porezu na dohodak,11
Pravilnika o porezu na dohodak12 u dijelu koji se odnosi
na isplate u gotovom novcu, Odluke o načinu na koji
rezidenti podižu i polažu stranu gotovinu i čekove na
račun otvoren u banci13 i Odluke o plaćanju i naplati u
stranim sredstvima plaćanja u zemlji.14
3.1. Ograničenja u poslovanju s gotovinom
Naplaćena strana gotovina se mora položiti u poslov-
nu banku u roku od tri radna dana od dana naplate. U
slučaju polaganja strane gotovine i čekova na račun a po
osnovi predračuna, rezident je dužan banci naknadno
dostaviti ugovor ili račun u roku u kojem je ugovore-
na isporuka robe ili usluga odnosno drugo ispunjenje
obveze. Prilikom naplate u stranoj gotovini treba vo-
diti računa o ograničenju koje proizlazi iz odredbi čl.
39. Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranju
terorizma. Ne smiju se obavljati naplate u gotovini u
iznosu koji prelazi 105.000,00 kuna odnosno u poslovi-
ma s nerezidentima u vrijednosti koja prelazi 15.000,00
EUR prilikom prodaje robe i pružanja usluga, proda-
je nekretnina, primanja zajmova, prodaje prenosivih
vrijednosnih papira ili udjela. Ograničenje primanja
gotovinskih plaćanja vrijedi i u slučaju ako se plaćanje
kod navedenih transakcija obavlja u više međusobno
povezanih gotovinskih transakcija koje ukupno prelaze
159
iznos od 105.000,00 kuna odnosno koje prelaze vrijed-
nost od 15.000,00 EUR-a. Iz naprijed navedenog slijedi
zaključak da se naplate koje prelaze navedene svote mo-
10
Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma
Financije i porezi | 12/10
(Nar. nov., br. 87/08)
11
Zakon o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04 – 80/10)
12
Pravilnik o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05 – 123/10)
13
Odluka o načinu na koji rezidenti podižu i polažu stranu gotovinu
i čekove na račun otvoren u banci (Nar. nov., br. 48/10)
14
Odluka o plaćanju i naplati u stranim sredstvima plaćanja u zemlji
(Nar. nov., br. 111/05)
 Poslovanje s inozemstvom | Financije i porezi
raju provesti bezgotovinski preko računa u ovlaštenoj
kreditnoj instituciji. Obzirom na često kriva poimanja
pojma stranih sredstava plaćanja uputno je definirati
sam pojam stranih sredstava plaćanja. Stranim sredstvi-
ma plaćanja, u smislu čl. 4. Zakona, smatraju se: devize,
strana gotovina, čekovi, i ostali novčani instrumenti koji
glase na stranu valutu i koji su unovčivi u stranoj valuti.
Devize jesu novčana potraživanja od inozemstva. Stra-
na gotovina (novčanice i kovani novac) novčano je po-
traživanje od središnje banke ili države koja je gotovinu
izdala. Čekovi i ostali novčani instrumenti koji glase na
stranu valutu i koji su unovčivi u stranoj valuti novčana
su potraživanja od izdavatelja.
3.2. Plaćanja u stranoj gotovini
Pri plaćanju u stranoj gotovini treba se pridržavati
slijedećeg rasporeda:
▶ treba nabaviti predračun, račun ili ugovor,
▶ podići, uz prilaganje predračuna, računa ili ugovora,
stranu gotovinu u poslovnoj banci s deviznog računa
ili je kupiti, ali ne kod ovlaštenog mjenjača budući je
to zakonom zabranjeno (čl. 42. st. 5. Zakona),
▶ u roku od 60 dana od dana podizanja gotovine na
temelju predračuna treba poslovnoj banci predočiti
dokaze da su novčana sredstva iskorištena za plaća-
nje primljene isporuke ili ih u suprotnom vratiti na
svoj račun u poslovnoj banci.
Plaćanje stranom gotovinom dopušteno je samo
ako nije u suprotnosti s odredbama propisa kojim se
uređuje oporezivanje dohotka. Pomorskom agentu je
dopušteno, bez dostavljanja ugovora, računa ili pre-
dračuna, podizanje s njegovog računa strane gotovi-
ne ostvarene deviznim priljevom od stranog brodara
(radi se o posebnom agencijskom deviznom računu za
devizne priljeve i plaćanja u inozemstvo te za devizne
rasporede u zemlji, a koji se smatra tuđim računom i ne
može biti predmetom pljenidbe u ovršnom postupku),
160
a radi predaje ovlaštenoj osobi stranog brodara za po-
kriće troškova usluga u hrvatskim lukama, isplate plaća
i opskrbe brodske blagajne gotovim novcem.
3.3. Devizna blagajna
Odlukom o načinu na koji rezidenti podižu i po-
lažu stranu gotovinu i čekove na račun otvoren u
15
Odluka o načinu na koji rezidenti podižu i polažu stranu gotovinu
i čekove na račun otvoren u banci (Nar. nov., br. 48/10)
banci15 predviđene su mogućnosti držanja strane go-
tovine i čekova u deviznoj blagajni, a za namjene pla-
ćanja troškova koji se odnose na službena putovanja
u inozemstvo te za usluge u međunarodnom robnom
i putničkom prometu kao i za usluge pružanja hitne
medicinske pomoći za koje je predviđena svota dnev-
nog blagajničkog maksimuma do 1.500,00 EUR-a bez
odobrenja HNB-a, a za svote iznad 1.500,00 EUR-a na
temelju odobrenja HNB-a i po osnovi opravdanog za-
htjeva.
Rezidenti koji su registrirani ili njihovi posrednici:
▶ za pružanje ugostiteljsko-turističkih usluga (usluga
noćenja, pansiona, polupansiona i usluga prijevoza) ▶
za pružanje usluga zračnih luka, morskih luka, marina,
pristaništa i autocesta te za opskrbu stranih zrakoplova
i brodova gorivom i mazivom te drugom potrošnom
robom ▶ za prodaju robe s carinskog skladišta tipa
„D“ te ▶ za prodaju putničkih i robnih voznih isprava,
neposredno ili preko putničkih turističkih agencija,
za račun nerezidenata mogu imati stranu gotovinu i
čekove u blagajni radi vraćanja ostatka novca kupcu.
Prosječno dnevno stanje strane gotovine i čekova u
blagajni u jednom tromjesečju može biti u vrijednosti
do 3.000,00 EUR-a. Svota prosječnog dnevnog blagaj-
ničkog maksimuma je do 3.000,00 EUR-a bez odobre-
nja HNB-a, a za svote iznad 3.000,00 EUR-a na temelju
odobrenja HNB-a (uz obrazloženi zahtjev rezidenta i
prilaganje propisane dokumentacije). Prosječni dnevni
blagajnički maksimum utvrđuje se na način da se zbro-
je dnevna stanja tijekom tromjesečja i dobiveni se zbroj
podijeli s brojem kalendarskih dana toga tromjesečja.
3.4. Prijenos gotovine preko državne
granice
Za unošenje i iznošenje strane gotovine i kuna ne
postoje ograničenja u svoti unošenja i iznošenja pre-
ko granice. Fizička osoba, po odredbi čl. 74. Zakona o
sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma, je
dužna prijaviti cariniku unošenje ili iznošenje gotovi-
ne u domaćoj ili stranoj valuti preko državne granice u
kunskoj protuvrijednosti iznosa od 10.000,00 EUR ili
više. Što se smatra gotovinom propisano je čl. 2. Pravil-
nika o kontroli unošenja i iznošenja gotovine u doma-
ćoj ili stranoj valuti preko državne granice16
16
Pravilnik o kontroli unošenja i iznošenja gotovine u domaćoj ili
stranoj valuti preko državne granice (Nar. nov., br. 1/09)

Prestanak ugovora o radu institut je radnog prava koji privlači
posebnu pozornost, naročito u vrijeme recesije. Otkazni rok ima,
među ostalim, zaštitnu funkciju i za radnika i za poslodavca. Za
radnika - da kroz razdoblje trajanja otkaznog roka pronađe novo
zaposlenje, a za poslodavca - da pronađe i zaposli novog radni-
ka. Autor u tekstu posebno ukazuje na uvjete ostvarivanja pra-
va na otkazni rok i posebnosti utvrđivanja njegova trajanja.
1. Pojam i funkcija
Otkazni rok je vremensko razdoblje
koje počinje teći od dostave otkaza ugo-
vora o radu drugoj ugovornoj strani, a u
pravilu završava prestankom radnog od-
nosa.
Otkazni rok je obvezan kod redovitog
otkaza ugovora o radu (poslovno uvjeto-
vanog otkaza, osobno uvjetovanog otkaza
ili otkaza uvjetovanog skrivljenim pona-
šanjem radnika) dok kod izvanrednog
otkaza ugovora o radu ne postoji obveza
poštivanja propisanog ili ugovorenog ot-
kaznoga roka.
2. Određivanje
Otkazni rok se određuje zakonom, ali
se može odrediti i kolektivnim ugovorom,
pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
Zakonom o radu1 određeno je najma-
nje trajanje otkaznog roka (čl. 114.) ovi-
sno o dužini neprekidnog radnog odnosa
kod istog poslodavca (dva tjedna do če-
tiri mjeseca, a kod probnog rada jedan
tjedan).
Ako se otkazni rok ugovara ili određu-
je ugovorom o radu, kolektivnim ugovo-
rom ili pravilnikom o radu tada se on ne
može odrediti u trajanju kraćem od onog
propisanog ZR-om, ali se može ugovoriti
ili odrediti u dužem trajanju.
1
Zakon o radu
(Nar. nov., br. 149/09; u nastavku: ZR)
Miroslav Brzica, dipl. iur.
Zagreb
Otkazni rok
3. Dužina otkaznog roka
Na dužinu otkaznog roka utvrđenog
ZR-om (najkraće trajanje) utječe:
 Dužina neprekidnog radnog odnosa
kod istog poslodavca
Prema odredbi čl. 114. st. 1. ZR-a u
slučaju redovitog otkaza, otkazni rok je
najmanje:
1) dva tjedna, ako je radnik u radnom
odnosu kod istog poslodavca proveo
neprekidno manje od jedne godine,
2) mjesec dana, ako je radnik u radnom
odnosu kod istog poslodavca proveo
neprekidno jednu godinu,
3) mjesec dana i dva tjedna, ako je radnik
u radnom odnosu kod istog poslodav-
Miroslav Brzica | Otkazni rok
ca proveo neprekidno dvije godine,
4) dva mjeseca, ako je radnik u radnom
odnosu kod istog poslodavca proveo
neprekidno pet godina,
5) dva mjeseca i dva tjedna, ako je radnik
u radnom odnosu kod istog poslodav-
ca proveo neprekidno deset godina,
6) tri mjeseca, ako je radnik u radnom PROČITAJTE VIŠE...
odnosu kod istog poslodavca proveo 161
neprekidno dvadeset godina. D. Milković: Poslovno
uvjetovani otkaz pre-
 Starosna (životna) dob radnika (50,
ma novom Zakonu o
odnosno 55 godina) uz uvjet nepre-
radu, FIP 11/10
kidnog radnog odnosa kod istog po-
Financije i porezi | 12/10
M. Brzica: Zbrinjavanje
slodavca od dvadeset godina
viška radnika,
Prema odredbi čl. 114. st. 2. ZR-a ot-
FIP 9/10
kazni rok radniku koji je kod poslodavca
proveo u radnom odnosu neprekidno
dvadeset godina, povećava se za dva
UDK 349.22
 Radno pravo | Financije i porezi
tjedna ako je radnik navršio pedeset godina života, a za
mjesec dana ako je navršio pedeset pet godina života“.
 Skrivljeno ponašanje radnika
U slučaju skrivljenog ponašanja radnika i redovitog
otkaza ugovora o radu otkazni rok je određen u dužini
polovice redovitih otkaznih rokova (čl. 114. st. 2. ZR-a).
 Subjekt koji otkazuje ugovor o radu
Ako ugovor o radu otkazuje radnik, otkazni rok
ne može biti duži od mjesec dana ako on ima osobito
važan razlog. Dodatno, ZR dopušta da se kolektivnim
ugovorom ili ugovorom o radu odredi kraći otkazni
rok za radnika nego za poslodavca za slučaj kada rad-
nik otkazuje ugovor o radu.
 Invaliditet osobe (radnika) kojoj se otkazuje ugovor
o radu.
Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošlja-
vanju osoba s invaliditetom2 određeno je da se ZR-om
određeno najmanje trajanje otkaznog roka za osobu s
invaliditetom dodatno uvećava za mjesec dana, osim
ako je otkaz skrivila ta osoba.
4. Tijek i zastoj (prekid tijeka) otkaznog
roka
Otkazni rok (u pravilu) počinje teći danom dostave
otkaza ugovora o radu.
Međutim, ako je radnik u vrijeme dostave otkaza
opravdano nenazočan na radu u slučajevima određenim
ZR-om (čl. 113. st. 2.), ili drugim zakonom, tada otka-
zni rok neće početi teći dostavom otkaza radniku, već
protekom opravdane nenazočnosti radnika na radu.
Otkazni rok ne teče za vrijeme: ▶ trudnoće ▶ kori-
štenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta ▶
rada s polovicom punog radnog vremena ▶ rada u skra-
ćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta ▶
162
dopusta trudnice ili majke koja doji dijete ▶ dopusta ili
rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege
djeteta s težim smetnjama u razvoju prema posebnom
propisu ▶ privremene nesposobnosti za rad, ▶ godiš-
njeg odmora ▶ plaćenog dopusta, ▶ vršenja dužnosti
građana u obrani ▶ u drugim slučajevima opravdane
nenazočnosti radnika na radu, određenim ZR-om ili
drugim zakonom.
2
Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s
invaliditetom (Nar. nov., br. 143/02 i 33/05)
U slučaju nastupa neke od navedenih okolnosti pre-
kida se tijek otkaznog roka, a prestankom postojanja
navedenih okolnosti otkazni rok nastavlja teći.
Otkazni rok završava protekom posljednjeg dana
otkaznog roka (tada prestaje i radni odnos radnika).
Međutim, moguće je da ugovor o radu prestane i
prije isteka otkaznog roka, na temelju neke okolno-
sti koja je nastupila za trajanja otkaznog roka, a koja
predstavlja osnovu prestanka ugovora o radu: smrt
radnika, prestanak ugovora o radu zbog opće nespo-
sobnosti za rad, za slučaj izvanrednog otkaza. Riječ je
o posebnim osnovama prestanka radnog odnosa, u
kojim slučajevima radni odnos radniku prestaje teme-
ljem novonastale okolnosti te se suspendiraju učinci
ranije donijete odluke o otkazu pa tako i glede trajanja
otkaznog roka.
5. Obveza rada u otkaznom roku
Za vrijeme otkaznog roka radnik u pravilu radi. Svo-
jim radom radnik i za vrijeme otkaznog roka izvršava
ugovornu obvezu iz ugovora o radu. Dakle, radnik za
vrijeme otkaznog roka u pravilu obavlja poslove iz otka-
zanog ugovora o radu i ostvaruje plaću za obavljeni rad.
Poslodavac ipak ima mogućnost zahtijevati od rad-
nika da prestane raditi i prije isteka otkaznog roka
(radnik je na zahtjev poslodavca u tom slučaju dužan
prestati raditi), s time da poslodavac ima obvezu ispla-
te naknade plaće radniku do isteka otkaznog roka i
priznanje svih ostalih prava kao da je radio.
 Primjer. Obavijest radniku da nije u obvezi
odrađivati otkazni rok
Na temelju čl. 113. st. 4. Zakona o radu (Nar. nov., br.
149/09) Uprava POSLODAVAC d.o.o. Zagreb, Šubićeva
242, dana 4. svibnja 2010. radnici Mariji Horvat
upućuje slijedeću
OBAVIJEST
1. Temeljem Odluke o otkazu ugovora o radu, koju ste
preuzeli 22. veljače 2010., s tim danom je počeo
teći otkazni rok u trajanju od jednog mjeseca. Ti-
jek otkaznog roka je prekinut Vašom privremenom
nesposobnošću za rad (bolovanjem) dana 1. ožujka
2010. Otkazni rok je nastavio teći Vašim povratkom
na rad 3. svibnja 2010.
2. Sukladno odredbi čl. 113. st. 4. Zakona o radu
utvrđuje se da niste u obvezi odrađivati otkazni rok
i dolaziti na rad, s danom dostave ove obavijesti, a

POSLODAVAC d.o.o. će Vam za navedeno razdoblje
isplatiti naknadu plaće i priznati Vam sva ostala pra-
va kao da ste radili do isteka otkaznog roka.
3. Otkazni rok istječe 25. svibnja 2010., ukoliko ne
nastupi neki od razloga iz čl. 113. st. 2. Zakona o
radu, temeljem kojega se produžava otkazni rok.
4. Prema odredbi čl. 59. st. 1. podst. 3. Zakona o radu
imate pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora za
2010. u trajanju od deset dana koji ćete koristiti
u razdoblju od 26. svibnja do 7. lipnja 2010./alt.:
za kojeg će se umjesto korištenja godišnjeg odmora
temeljem čl. 61. Zakona o radu isplatiti naknada
umjesto godišnjeg odmora.
5. Zaključno sa 7. lipnja 2010. prestaje Vam radni od-
nos u POSLODAVCU, d.o.o./alt. Zaključno s 25. svib-
nja 2010. prestaje Vam radni odnos kod poslodavca.
U Zagrebu, 4. svibnja 2010.
Za Poslodavac d.o.o.
Predsjednik Uprave
____________________
Radnica preuzela Obavijest
______ svibnja 2010.
_______________________
vlastoručni potpis
6. Traženje novog zaposlenja
Za vrijeme otkaznoga roka radnik ima pravo uz na-
knadu plaće biti odsutan s rada najmanje četiri sata
tjedno radi traženja novog zaposlenja. Veći broj sati
odsutnosti može se odrediti kolektivnim ugovorom,
pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
Vrijeme odsutnosti računa se u otkazni rok, to vri-
jeme je dio otkaznog roka što znači da ne dolazi do za-
stoja u tijeku otkaznog roka iako se radi o opravdanoj
nenazočnosti radnika na radu. S obzirom da radnik
kroz vrijeme odsutnosti s rada radi traženja novog za-
poslenja ne radi, za to razdoblje ne pripada mu plaća,
već naknada plaće.
7. Sporazumno skraćivanje i odricanje
od otkaznog roka
Poslodavac i radnik mogu se sporazumjeti o duži-
ni otkaznog roka različitoj od zakonske ili ugovorene,
dakle mogu utvrditi otkazni rok u kraćem trajanju od
propisanog ili ugovorenog.
Ovo mogu učiniti nakon otkazivanja ugovora o radu,
ali ne i prije otkaza, što potvrđuje i sudska praksa3.
3
Vrhovni sud RH, Rev-959/99
Financije i porezi | Radno pravo
Jednostrana izjava volje o odricanju od otkaznog
roka ne bi mogla proizvoditi pravne učinke bez pri-
stanka (suglasnosti volje) druge strane. Naime, i za vri-
jeme otkaznog roka ugovorne strane imaju ista prava i
obveze iz ugovora o radu koji je otkazan. Dakle, radnik
ima obvezu obavljati određene poslove za poslodav-
ca, a poslodavac ima obvezu isplatiti radniku plaću za
obavljeni rad.
Radnik ne disponira otkaznim rokom na način da sa-
mostalno može odlučiti o tome da se odrekne otkaznog
roka, a da nema obvezu rada do njegova isteka. Isto tako
otkaznim rokom ne raspolaže niti poslodavac.
Ovo iz razloga što otkazni rok ima, među ostalim i
zaštitnu funkciju i za radnika i za poslodavca. Za rad-
nika da pronađe novi posao odnosno da se zaposli, a za
poslodavca da zaposli novog radnika. Ako pak i radni-
ku i poslodavcu zaštitna funkcija otkaznog roka nije u
konkretnom slučaju presudna, tada im na raspolaga-
nju stoji postizanje sporazuma kojim će, nakon otkaza
ugovora o radu, definirati trajanje otkaznog roka.
8. Otkazni rok kod otkaza zbog
skrivljenog ponašanja
ZR u odredbi čl. 114. propisuje da se radniku ko-
jem se ugovor o radu redovito otkazuje zbog povrede
obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim
ponašanjem radnika), otkazni rok utvrđuje u dužini
polovice najmanjeg trajanja otkaznog roka prema
Miroslav Brzica | Otkazni rok
odredbi st. 1. i 2. istoga članka ZR-a.
U odnosu na određivanje trajanja otkaznog roka
kod redovitog otkaza ugovora o radu postavlja se pita-
nje: na koji način se određuje ZR-om propisana polo-
vica, primjerice ako mjesec ima 31 dan? Mišljenja smo
da u tom slučaju treba ići in favorem radnika te mu
odrediti otkazni rok u trajanju od 16 dana, pri čemu je
riječ o kalendarskim, a ne radnim danima.
163
Posebno napominjemo da će se radniku koji je kod
poslodavca proveo u radnom odnosu neprekidno dva-
deset godina, otkazni rok povećati za jedan tjedan ako
je radnik navršio pedeset godina života, a za polovicu
mjeseca ako je navršio pedeset pet godina života.
Financije i porezi | 12/10
Članak 108. ZR-a određuje da poslodavac i rad-
nik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu
sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme, bez
obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog ot-
kaznoga roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito
 Radno pravo | Financije i porezi
teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge
osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti
i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog
odnosa nije moguć.
Iz odredbe čl. 108. ZR-a jasno je da kod izvanrednog
otkaza ugovora o radu ne postoji obveza poštivanja ot-
kaznog roka (propisanog ili ugovorenog). Međutim,
ukoliko bi ugovorna strana koja otkazuje ugovor o
radu izvanrednim otkazom odlučila poštovati propi-
sani ili ugovoreni otkazni rok za to ne bi bilo smetnji.
Ipak, s obzirom na činjenicu da se ugovor o radu
otkazuje izvanrednim otkazom zbog osobito teške po-
vrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito
važne činjenice zbog kojih nastavak radnog odnosa
nije moguć (uz uvažavanje svih okolnosti i interesa
obiju ugovornih strana) nije poznato ima li takvih slu-
čajeva u praksi.
9. Probni rad
Člankom 35. ZR-a dopušta se ugovaranje probnog
rada kod sklapanja ugovora o radu s tim da se trajanje
takvog rada ograničava na najduže šest mjeseci. Ako je
ugovorom o radu ugovoren probni rad, otkazni rok ne
može biti kraći od sedam dana.
10. Primjena općih propisa obveznog
prava na računanje rokova
ZR nema odredbi o računanju rokova te se stoga pri-
mjenjuju odredbe općih propisa obveznog prava (pre-
ma odredbi čl. 6. st. 4. ZR-a), što znači da se primjenju-
je Zakon o obveznim odnosima4 i to čl. 300. Temeljem
navedene odredbe rok određen u danima počinje teći
prvog dana poslije događaja od kojega se rok računa, a
završava se istekom posljednjeg dana roka. Rok određen
u tjednima, mjesecima ili godinama završava se onoga
164 dana koji se po imenu i broju podudara s danom nastan-
ka događaja od kojega rok počinje teći, a ako takva dana
nema u posljednjem mjesecu, kraj roka pada na posljed-
nji dan toga mjeseca. Ako posljednji dan roka pada u dan
kad je zakonom određeno da se ne radi, kao posljednji
dan roka računa se sljedeći radni dan. Početak mjeseca
označava prvi dan u mjesecu, sredina - petnaesti, a kraj
– posljednji dan u mjesecu, ako što drugo ne proizlazi iz
namjere strana ili iz naravi ugovornog odnosa.
4
Zakon o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05 i 41/08)
11. Iznimke od primjene odredbi ZR-a
o otkaznom roku
ZR odredbom čl. 2. st. 4. isključuje primjenu odred-
bi koje se odnose na prestanak ugovora o radu fizič-
ke osobe koja je kao član uprave, izvršni direktor ili u
drugom svojstvu prema posebnom zakonu, pojedinač-
no i samostalno ili zajedno i skupno, ovlaštena voditi
poslove poslodavca koja kao radnik u radnom odnosu
obavlja određene poslove za poslodavca.
Isključenjem od primjene odredbi ZR-a na presta-
nak ugovora o radu isključene su istodobno od primje-
ne i odredbe ZR-a koje se odnose na otkazni rok.
Postavlja se pitanje: koji se propisi primjenju-
ju umjesto odredbi ZR-a na te slučajeve? Prevladava
(opravdano) mišljenje da se primjenjuje ono što su
stranke ugovorile, a ako po tim pitanjima u ugovoru o
radu nije ništa utvrđeno, tada se primjenjuju odredbe
Zakona o obveznim odnosima, kao općeg propisa ob-
veznog prava.
12. Sudski raskid ugovora o radu
Kod sudskog raskida ugovora o radu nema otka-
znog roka. Naime, sudski raskid ugovora o radu jedan
je od načina prestanka ugovora o radu. Zahtjev za ta-
kvim raskidom ugovora o radu može se podnijeti do
okončanja glavne rasprave pred sudom prvog stupnja,
uz sljedeće uvjete: ako sud utvrdi da otkaz poslodavca
nije dopušten, ako radniku nije prihvatljivo nastaviti
radni odnos te ako radnik zahtjeva da sud odredi dan
prestanka radnog odnosa (i dosudi mu naknadu štete).
Odluku o raskidu ugovora o radu sud može donije-
ti i na zahtjev poslodavca, ako on dokaže da postoje
okolnosti koje opravdano ukazuju da nastavak radnog
odnosa, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju
ugovornih stranaka, nije moguć.
Sud utvrđuje dan prestanka radnog odnosa na pri-
jedlog stranke u postupku. Za odluku suda nije od
utjecaja je li ugovor o radu otkazan redovitim ili izvan-
rednim otkazom
Dakle, u navedenom slučaju otkaznog roka nema
jer nema niti otkaza, nego se radi o raskidu ugovora.
Raskidom ugovora obje su strane oslobođene svojih
obveza, osim obveze na naknadu štete (odredba čl.
368. st. 1. Zakona o obveznim odnosima).
 Financije i porezi | Radno pravo

13. Otkazni rok u stečaju
Prema odredbi čl. 120. st. 2. Stečajnog zakona5 otva-
ranje stečajnog postupka je poseban opravdani razlog
za otkaz ugovora o radu. U stečaju ne vrijede odredbe
o trajanju ugovora o radu ili dogovoreno isključenje
prava na redoviti otkaz, a ne primjenjuju se zakonske
niti ugovorene odredbe o zaštiti radnika (invalida,
trudnica, i dr.).
Stečajnim zakonom je definiran otkazni rok u traja-
nju od mjesec dana (ako zakonom nije predviđen kra-
ći rok) i on se ne može produžiti. ZR-om je predviđen
otkazni rok kraći od jednog mjeseca i to u trajanju od
dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog
5
Stečajni zakon (Nar. nov., br. 44/96, 161/98 – Zakon o bankama,
29/99, 129/00, 123/03, 197/03, 187/04, 82/06, 117/08 - Zakon
o kreditnim institucijama i 116/10)
poslodavca proveo neprekidno manje od jedne godine
(čl. 114. st. 1. ZR-a). U tom slučaju primjenjuje se rok
iz ZR-a, a ne Stečajnog zakona.
Radi toga što je otkazni rok Stečajnim zakonom
određen u trajanju od najviše jednog mjeseca, dio rad-
nika u stečaju kojima stečajni upravitelj otkaže ugovor
o radu ostvaruje znatno kraći otkazni rok od onog koji
bi se na njih primijenio slijedom propisa odnosno ugo-
vora čiju primjenu je otklonio Stečajni zakon te zbog
toga ti radnici trpe štetu.
Ipak, Stečajni zakon u odredbi čl. 120. st. 3. propi-
suje za slučaj da otkaz izjavi stečajni upravitelj, druga
strana može kao stečajni vjerovnik zahtijevati naknadu
štete zbog prijevremenoga prestanka radnoga odnosa.

ZAKON O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA

▶ ZAKON O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA
Knjiga (tvrde korice, 327 str.) i CD, urednički proćiščeni tekst
s abecednim kazalom pojmova, a uz svaki članak su naznačene
odgovarajuče stranice knjige “Trgovačka društva” na kojima se
objašnjava praktična primjena odnosnih odredbi

▶ TRGOVAČKA DRUŠTVA
prema Zakonu o trgovačkim društvima
i domaćoj i inozemnoj sudskoj praksi

Miroslav Brzica | Otkazni rok

Cijena: 750,00 kn

Naručite još danas na www.teb.hr

ZAKON O RADU INSPEKCIJSKO PRAVO

AUTORI: mr.sc. Iris Gović 165
Dušanka Marinković Drača,
Darko Milković

• komentar
• sudska praksa
• ogledni primjeri
Financije i porezi | 12/10

Cijena: 810,00 kn
C
Autor:
Milan Stipić
str.
Opseg: 950 Cijena: 170,00 kn
Naručite još danas na www.teb.hr Naručite još danas na www.teb.hr
 Davorka Vuković, dipl. iur.
Zagreb

Izmjene u ostvarivanju
prava za vrijeme
nezaposlenosti
Sukladno Programu gospodarskog oporavka izvršene su izmje-
n
ne Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme
n
nezaposlenosti. Navedene Izmjene Zakona (Nar. nov., br. 121/10,
s primjenom od 1.11.2010.) donose promjene u određivanju vi-
sine novčane naknade, uvjetima za stjecanje prava na novčanu
naknadu do ponovnog zaposlenja, uvjetima prestanka vođe-
nja u evidenciji, novo pravo na produženje novčane naknade
dugotrajno nezaposlenim osobama te ponovno utvrđivanje
najnižeg iznosa novčane naknade.

Zakon o posredovanju pri zapošljava- Zakonom o dopunama Zakona o po-

nju i pravima za vrijeme nezaposleno-
sti1 (u nastavku: Zakon) primjenjuje se
od 1.1.2009. Taj Zakon na drugačiji na-
čin regulira utvrđivanje visine novčane
naknade u odnosu na prethodni. Viša
naknada u prva tri mjeseca omogućava
nezaposlenoj osobi razdoblje sigurnosti
za vrijeme traženja novog posla, a niži
postotak za preostalo razdoblje stimulira
njihovo zapošljavanje i radnu aktivaciju.
Također, Zakon više ne propisuje najniži
iznos novčane naknade.
Za razliku od prethodnog Zakona o
posredovanju pri zapošljavanju i pravima
za vrijeme nezaposlenosti2, prema kojem
PROČITAJTE VIŠE...
166 je najviši iznos novčane naknade iznosio
1.200,00 kn mjesečno, ovaj Zakon omo-
M. Kuveždić: Stručno
gućavao je visoke iznose novčane nakna-
osposobljavanje za
de koji su u vrijeme duboke gospodarske
rad bez zasnivanja
krize bili neodrživi te se vrlo brzo pristu-
radnog odnosa
pilo njegovim izmjenama.
www.teb.hr – Pročišće-
ni tekstovi važnijih 1
Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima
propisa: Posredovanje za vrijeme nezaposlenosti
pri zapošljavanju… (Nar. nov., br. 80/08; u nastavku: Zakon)
2 3
Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima
za vrijeme nezaposlenosti
(Nar. nov., br. 32/02, 86/02, 114/03 i 151/03)
sredovanju pri zapošljavanju i pravima
za vrijeme nezaposlenosti (Nar. nov., br.
94/09) privremeno je institut najviše nov-
čane naknade vezan uz iznos minimalne
plaće te je propisana primjena istog do
31.12.2010. Programom gospodarskog
oporavka predviđene su dvije mjere koji-
ma je cilj dinamiziranje tržišta rada a koje
se odnose na prava nezaposlenih osoba -
vremensko ograničavanje primanja pune
naknade kako bi se nezaposleni motivirali
na aktivno traženje posla, a nakon odre-
đenog vremenskog roka plaćanje 50% na-
knade uz obvezu dodatnog usavršavanja
ili prekvalifikacije te produženje trajanja
prava na novčanu naknadu za nezaposle-
ne kod kojih postoji rizik dugotrajne ne-
zaposlenosti. Budući je vrijeme primjene
navedenih dopuna Zakona istjecalo te da
je trebalo provesti mjere predviđene Pro-
gramom gospodarskog oporavka, Hrvat-
ski Sabor na sjednici održanoj 22.10.2010.
donio je Zakon o izmjenama i dopunama
Stoga je odredbom čl. 5. ZR-a propisana obveza
poslodavca radniku dati posao, te mu za obavlje-
ni rad isplatiti plaću.

UDK 336.7
Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za
vrijeme nezaposlenosti (Nar. nov., br. 121/10; u nastav-
ku: izmjene Zakona), koji je stupio na snagu 1.11.2010.
1. Visina novčane naknade za vrijeme
nezaposlenosti
Visina novčane naknade utvrđuje se u postotku od
osnovice koju čini prosjek plaće umanjene za obvezne
doprinose ostvarene u tromjesečnom razdoblju prije
prestanka radnog odnosa.
 Prije izmjena Zakona
Na temelju Zakona novčana naknada za prvih 90
dana iznosila je 70% tako utvrđene osnovice, za pre-
ostalo vrijeme korištenja iznosila je 50%, a nakon 12
mjeseci korištenja 40% osnovice. Najviši iznos novčane
naknade bio je vezan uz iznos prosječne plaće isplaćene
u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodnoj go-
dini prema posljednjem službeno objavljenom podatku
te je za prvih 90 dana iznosio 70% prosječne plaće, za
preostalo vrijeme 50%, a nakon 12 mjeseci korištenja
iznosio je 40% prosječne plaće. Zakonom o dopuna-
ma Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravi-
ma za vrijeme nezaposlenosti3 koje su stupile na snagu
1.8.2009. privremeno je institut najviše novčane nakna-
de vezan uz iznos minimalne plaće i iznosio je za prvih
90 dana 100% minimalne plaće umanjene za doprinose
za obvezna osiguranja utvrđene posebnim propisom,
za preostalo vrijeme korištenja iznosio je 80%, a nakon
12 mjeseci 60% tog iznosa. Minimalna plaća umanje-
na za doprinose za obvezna osiguranja iznosi 2251,20
kn. Primjena navedenih izmjena i dopuna završila bi
31.12.2010. i nakon toga bi se najviši iznos novčane
naknade ponovno vezao uz iznos prosječne plaće u re-
lativno visokim postocima što bi destimulirajuće djelo-
valo na zapošljavanje nezaposlenih osoba koje koriste
pravo na novčanu naknadu.
 Izmjene Zakona
Izmjenama Zakona visina novčane naknade za pr-
vih 90 dana ostaje nepromijenjena odnosno iznosi 70%
osnovice, ali se za cjelokupno razdoblje nakon iskori-
štenih 90 dana novčana naknada utvrđuje u iznosu od
35% osnovice.
U istim postocima utvrđuje se i najviši iznos novčane
3
Zakon o dopunama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i
pravima za vrijeme nezaposlenosti (Nar. nov., br. 94/09)
naknade koji se ponovno veže uz iznos prosječne plaće
u RH u prethodnoj godini te isti do 31.05.2011. za prvih
90 dana iznosi 3.717 kn mjesečno, a za preostalo vrije-
me korištenja iznosi 1.858,85 kn mjesečno.
Ponovno se uvodi institut najniže novčane nakna-
de i on iznosi 50% minimalne plaće odnosno 1.125,10
kn mjesečno za osobe koje su radile u punom radnom
vremenu.
Budući da je pretežni broj nezaposlenih osoba ostva-
rivao pravo na novčanu naknadu na osnovu plaće niže
od prosječne plaće u RH smatra se da će se smanjenjem
iznosa novčane naknade nakon prva tri mjeseca kori-
štenja stimulirati nezaposlene osobe da se uključuju u
programe osposobljavanja koje provodi Hrvatski zavod
za zapošljavanje (dalje: Zavod) budući da za vrijeme
osposobljavanja ostvaruju pravo na novčanu pomoć
u iznosu neoporezivog iznosa stipendije, odnosno u
iznosu od 1.600 kn mjesečno što bi iznosilo više od 35%
Davorka Vuković | Izmjene u ostvarivanju prava za vrijeme nezaposlenosti
ostvarene plaće a i bitno više od minimalnog iznosa
novčane naknade.
2. Uvjeti za novčanu naknadu do
ponovnog zaposlenja
Pravo na novčanu naknadu stječe nezaposlena osoba
koja je u trenutku prestanka radnog odnosa, koji nije
prestao njenom voljom ili krivnjom, provela na radu
najmanje 9 mjeseci u posljednja 24 mjeseca (čl. 37.).
Kao vrijeme provedeno na radu smatra se vrijeme ob-
veznog osiguranja po propisima o mirovinskom osigu-
ranju ostvareno na temelju radnog odnosa u Republici
Hrvatskoj i vrijeme koje je radnik proveo na bolovanju,
odnosno rodiljnom, roditeljskom, posvojiteljskom ili
skrbničkom dopustu nakon prestanka radnog odnosa,
odnosno službe, ako je za to vrijeme primao naknadu
plaće prema propisima o zdravstvenom osiguranju.
Trajanje novčane naknade utvrđuje se na osnovu
ukupnog vremena provedenog na radu ukoliko neza- 167
poslena osoba nije već koristila pravo na novčanu na-
knadu, a ukoliko je isto koristila trajanje se utvrđuje na
osnovu vremena provedenog na radu nakon posljed-
njeg korištenja naknade. Nezaposlena osoba, ovisno o
Financije i porezi | 12/10
tako utvrđenom vremenu provedenom na radu, ostva-
ruje pravo na novčanu naknadu od 90 dana za ispunje-
nje minimalnog uvjeta, do 450 dana ako je provela na
radu više od 25 godina.
 Radno pravo | Financije i porezi
 Prije izmjena Zakona
Nezaposlene osobe koje su provele na radu 32 godine
i nisu prije koristile pravo na novčanu naknadu za vri-
jeme nezaposlenosti, ostvarivale su na osnovu Zakona
pravo na novčanu naknadu do ponovnog zaposlenja
odnosno do ispunjenja nekog drugog zakonom propi-
sanog uvjeta za prestanak prava na novčanu naknadu.
Takve osobe mogle su koristiti pravo na novčanu na-
knadu u vremenskom trajanju i do 15 godina odnosno
sve do ispunjenja uvjeta za prijevremenu starosnu ili
starosnu mirovinu.
 Izmjene Zakona
Izmjenama Zakona trajanje takvih tzv. „trajnih“ na-
knada ograničava se na 5 godina, odnosno navede-
no pravo moći će ostvariti samo one osobe kojima uz
ostvarene 32 godine provedene na radu nedostaje do 5
godina do ispunjenja uvjeta dobne granice za stjecanje
prava na starosnu mirovinu (čl. 44. st. 2.).
Dobro je podsjetiti se!
▶ Od 1.11.2010. primjenjuju se odred-
be izmijenjenog Zakona,
▶ pravo na novčanu naknadu ima
osoba s najmanje 9 mj. rada u posljed-
nja 24 mj.,
▶ osnovica za naknadu: prosjek obra-
čunate plaće umanjene za doprinos za mirovinsko osigu-
ranje u tromj. razdoblju prije prestanka radnoga odnosa,
▶ visina novčane naknade:
◆ prvih 90 dana – 70% od osnovice,
◆ nakon toga – 35% od osnovice,
▶ najviši iznos: ne više od 70% (za prvih 90 dana)/35%
(za preostalo vrijeme) prosječne plaće RH u prethodnoj
godini,
▶ najniži iznos: ne niže od 50% minimalne plaće umanje-
ne za doprinos za mirovinsko osiguranje,
168 ▶ pravo na novčanu naknadu se može produžiti ako su
ispunjeni određeni uvjeti (čl. 44.a Zakona).
3. Prava nezaposlenih osoba nakon
ispunjenja uvjeta za prijevremenu
mirovinu
Dosadašnjim odredbama Zakona osobe koje su is-
punile uvjete za prijevremenu mirovinu nisu se mogle
prijaviti u evidenciju nezaposlenih osoba, a ukoliko su
za vrijeme prijave u evidenciju ispunile navedeni uvjet
prestajale su se voditi u evidenciji i prestajalo im je pra-
vo na novčanu naknadu, ako su na nju imale pravo.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o mi-
rovinskom osiguranju želi se postići duže zadržavanje
osoba u svijetu rada te se uvodi viša penalizacija pri-
jevremenog umirovljenja. Zbog značajnijeg umanjenja
visine prijevremene starosne mirovine i očekivanog
efekta izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju bilo
je potrebno omogućiti osobama koje ispunjavaju uvjete
za prijevremenu mirovinu mogućnost izbora da li žele
otići u prijevremenu mirovinu ili žele ostati na tržištu
rada. Takvim osobama mora se omogućiti aktivno tra-
ženje posla putem svih usluga i aktivnosti koja pruža
Zavod odnosno mora im se omogućiti i prijava u evi-
denciju nezaposlenih osoba i zadržavanje na tom trži-
štu rada do stjecanja uvjeta za punu starosnu mirovinu.
Također, ukoliko takve osobe imaju pravo na novčanu
naknadu treba im se omogućiti i korištenje naknade do
stjecanja uvjeta za punu starosnu mirovinu. To je izmje-
nama Zakona i učinjeno odnosno brisana je odredba po
kojoj se nezaposlene osobe koje ispunjavaju uvjete za
prijevremenu starosnu mirovinu prestaju voditi u evi-
denciji Zavoda odnosno da im ispunjenjem navedenih
uvjeta prestaje i pravo na novčanu naknadu.
4. Produženje novčane naknade za
dugotrajno nezaposlene osobe
Udio dugotrajno nezaposlenih osoba odnosno osoba
koje se u evidenciji Zavoda vode neprekidno duže od
jedne godine krajem kolovoza 2010. iznosio je 51%. Za
takve dugotrajno nezaposlene osobe koje su svoje pra-
vo na novčanu naknadu iskoristile u cijelosti uvodi se
novo pravo na produženje novčane naknade.
Navedeno pravo može ostvariti osoba koja je u evi-
denciji Zavoda neprekidno više od 12 mjeseci i koja je u
cijelosti iskoristila pravo na novčanu naknadu utvrđenu
na temelju Zakona. Uvjeti za ostvarivanje ovog prava
moraju nastupiti nakon stupanja na snagu izmjena Za-
kona odnosno nakon 1.11.2010.
Pravo na produženje novčane naknade ne mogu
ostvariti osobe:
◆ koje su do trenutka stupanja na snagu izmjena Za-
kona već ušle u dugotrajnu nezaposlenost odnosno
vode se u evidenciji Zavoda već neprekidno duže
od 12 mjeseci,

◆ koje će 12 mjeseci neprekidnog vođenja u eviden-
ciji navršiti nakon 1.11.2010. a pravo na novčanu
naknadu koje su iskoristili u cijelosti im je priznato
na temelju Zakona o posredovanju pri zapošlja-
vanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti4 ili na
temelju Zakona o zapošljavanju5. Pravo na produ-
ženje novčane naknade ne može ostvariti nezapo-
slena osoba koja nije u cijelosti iskoristila novčanu
naknadu odnosno osoba kojoj je novčana naknada
prestala iz bilo kojeg razloga propisanog čl. 48. Za-
kona osim st. 1. toč. 2. istog članka odnosno iste-
kom razdoblja za koje je imala pravo na novčanu
naknadu.
Navedeno produženje novčane naknade utvrđuje
se u trajanju od jednog do četiri mjeseca na obrnuto
proporcionalni način u odnosu na ostvareno vrijeme
trajanja novčane naknade, kako bi se dodatno osigu-
rao egzistencijalni minimum dugotrajno nezaposlenim
osobama. Tako će pravo na produženje novčane nakna-
de u dužem periodu ostvariti osobe koje su pale u du-
gotrajnu nezaposlenost, a novčanu naknadu su primale
u kraćem trajanju. Izmjenama Zakona propisano je da
pravo na 30 dana produženja novčane naknade ostva-
ruju osobe koje su iskoristile novčanu naknadu u traja-
nju od 360 do 450 dana, 60 dana za iskorištenu novčanu
naknadu od 270 do 330 dana, 90 dana za iskorištenu
novčanu naknadu od 180 do 240 dana i 120 dana za
iskorištenu novčanu naknadu u trajanju od 90 do 150
dana (čl. 44.a).
Visina novčane naknade utvrđuje se u visini 35%
od osnovice odnosno prosjeka plaće umanjene za do-
prinose za obvezna osiguranja ostvarene u tromjeseč-
nom razdoblju prije prestanka radnog odnosa, ne može
biti viša od 35% iznosa prosječne plaće u gospodarstvu
RH u prethodnoj godini. Sukladno navedenom najviši
iznos produžene novčane naknade ne može biti viši od
1.858,85 kn mjesečno. Također, najniži iznos produže-
ne novčane naknade ne može biti niži od 50% minimal-
ne plaće umanjene za doprinose odnosno ne može biti
niži od 1.125,60 kn mjesečno.
Za ostvarivanje prava na produženje novčane na-
knade potrebno je da nezaposlena osoba koja ispunjava
propisane uvjete podnese zahtjev. Zahtjev se podnosi u
roku od 30 dana od dana nastupanja okolnosti vođe-
nja u evidenciji Zavoda neprekidno više od 12 mjeseci.
4
Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme
nezaposlenosti (Nar. nov., br. 32/02, 86/02, 114/03 i 151/03)
5
Zakon o zapošljavanju (Nar. nov., br. 59/96, 82/01 i 114/01)
Financije i porezi | Radno pravo
Nezaposlena osoba koja se vodi u evidenciji Zavoda ne-
prekidno više od 12 mjeseci, a korisnik je prava na nov-
čanu naknadu u trajanju dužem od 360 dana, zahtjev za
produženje prava na novčanu naknadu može podnijeti
u roku od 30 dana od dana isteka utvrđenog prava na
novčanu naknadu.
5. Prijelazne i završne odredbe
Prijelaznim i završnim odredbama propisano je da
se korisnicima prava za vrijeme nezaposlenosti koji su
do dana stupanja na snagu izmjena Zakona ta prava
ostvarili prema propisima o zapošljavanju koji su se pri-
mjenjivali do toga dana (do 30.10.2010.), osiguravaju ta
prava u opsegu i trajanju prema propisima o zapošljava-
nju na temelju kojih su ta prava stekli.
Zahtjevi za ostvarivanje prava za vrijeme nezapo-
slenosti podneseni do dana stupanja na snagu izmjena
Davorka Vuković | Izmjene u ostvarivanju prava za vrijeme nezaposlenosti
Zakona, dovršit će se prema propisima koji su se pri-
mjenjivali do toga dana (do 30.10.2010.), ako izmjena-
ma Zakona određeno pravo nije uređeno na povoljniji
način.
6. Zaključak
Izmjenama Zakona pokušava se, sa jedne strane,
nezaposlene osobe stimulirati da aktivnije traže posao
budući da se novčana naknada za razdoblje nakon 90
dana snižava za 50% u odnosu na prvih 90 dana. S dru-
ge strane štiti se egzistencijalni minimum nezaposlenih
osoba propisivanjem najnižeg iznosa novčane naknade
kao i propisivanjem novog prava na produženje novča-
ne naknade dugotrajno nezaposlenim osobama. Traja-
nje tzv. „trajnih“ novčanih naknada ograničavaju se na
realnije razdoblje od najduže 5 godina. Takve naknade
više neće moći ostvariti osobe kojima nedostaje više od
5 godina do stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu, bez
obzira što imaju više od 32 godine provedene na radu,
169
čime se i starije nezaposlene osobe također stimuliraju
na aktivnije traženje posla i duže zadržavanje na trži-
štu rada. Isto se želi postići i odredbom prema kojoj se
nezaposlenim osobama koje ispunjavaju uvjete za pri-
jevremenu mirovinu omogućava ostanak na evidenciji
Financije i porezi | 12/10
nezaposlenih osoba Zavoda te korištenje svih usluga i
aktivnosti Zavoda u svrhu pronalaženja zaposlenja.
 mr. sc. Andreja Švigir,
Zagreb
Zagre
reb

Kontroling –
lučonoša uspjeha
Kontroling zauzima sve značajnije mjesto u hrvatskim podu-
zećima
zeć te sve sigurnije preuzima ulogu sukreatora poslovnog
uspjeha.
usp Kroz seriju članaka iz područja kontrolinga obradit
ćemo
ćem esencijalne teme poslovnog upravljanja kao što su pla-
niranje
nir poslovanja i poslovna analiza, kontroling troškova,
prodaje
pro i zaliha, kontroling u marketingu te područje ra-
čunovodstva
čun koje je za kontrolere izuzetno važno.
1. Može li hrvatsko gospodarstvo više šljanje „spušta“ na operativno, a iz operativnog pro-
mišljanja gradi i pomaže u ostvarenju strategije. Kon-
bez kontrolinga?
troling daje jasnoću u upravljanju te poput poliglota
Uvjeti poslovanja neprekidno se mijenjaju i postaju računovodstveno strukturirane informacije prevodi na
sve složeniji. Promjene su brze i traže sve brže reakcije. jezik razumljiv svim njihovim primateljima. Bez kon-
Kako graditi uspješno poduzeće, jačati, uz istovreme- trolinga poduzeće je nalik brodu bez kormilara kojeg
no osvješćivanje vlastitih slabosti koje zahtijevaju kon- samo slučaj može dovesti do obale i to često puta po-
stantan angažman. Pritom neprekidno gledati „kroz grešne i neplanirane. Kontroling podržava i usmjerava
prozor“ te pratiti i pokušati iskoristiti sve prilike, ali menadžment u njihovim zadacima vođenja i uprav-
i spremno odgovoriti na sve prijetnje koje neprestano ljanja. Njegov je zadatak iz šume informacija koje se
pokušavaju pronaći pukotine te narušiti poslovanje i nalaze u poduzeću i izvan njega odabrati i prezenti-
poremetiti postavljene ciljeve. Kako sve pratiti i uskla- rati one koje govore više od tisuću riječi te one koje
diti, jer sve naše slabosti i snage te prilike i prijetnje su krucijalne za kvalitetno donošenje odluka. Da bi to
nisu uvijek istog intenziteta i smjera, već se neprekid- mogao, poduzeću mora pristupiti holistički, znati ga
no mijenjaju što postojeću situaciju dodatno kompli- sagledati u cjelini, ali i parcijalno, znati kako povezati
cira? To je pitanje na koje menadžment svakodnevno informacije te na temelju njih zaključivati, kako prepo-
mora dati odgovor, misao s kojom na posao dolazi i znati latentne promjene u poslovanju, dijagnosticirati
s posla se vraća. Kako ostvariti ciljeve, kako uskladiti zone dobitaka i gubitaka, te u konačnici ostvariti svoju
poslovanje i ujednačiti razvoj organizacijskih jedinica, misiju – u menadžmentu potaknuti aktivnost te mu
kako dobiti kvalitetne informacije za smisleno odluči- pomoći u odlučivanju i upravljanju.
vanje, jednom riječju kako efikasno upravljati? Kada Zamislimo! Lutkarska predstava, lutke na koncu, i
si menadžment počne postavljati takva pitanja to je umijeće glumca koji nevjerojatnom usklađenošću i ko-
sasvim sigurno trenutak u kojem je došao do spozna- ordinacijom udahnjuje lutkama život uz oduševljenje
je da poduzeću treba jedan sasvim drugačiji koncept publike koja donosi odluku; dolazimo i slijedeće subo-
170
upravljanja, ali i funkcija koja će mu u tome pomoći. te. Tko je u ovoj ilustraciji menadžer, a tko kontroler?
Ona se zove KONTROLING.1 Da bismo mogli dati odgovor na ovo pitanje najprije
Kontroling je imperativ modernog upravljanja, valja razumjeti što je kontroling, koja je njegova uloga
upravljačka ideja s jasno definiranim alatima bez koje u poduzeću, koji su mu zadaci i objekti promatranja.
kvalitetno upravljanje postaje iluzija. Kontroling je do-
bri duh poduzeća koji dijelove poduzeća i segmente 2. Kontroling – prvi ste u redu čekanja
poslovanja povezuje i spaja u cjelinu, strateško promi-
Ovu rečenicu često slušamo kada okrećemo brojeve
1
Više o kontrolingu možete pročitati: Očko, J. i Švigir, A.: Kon- telefona kako bismo dobili informaciju koju tražimo.
troling upravljanje iz backstagea, Altius savjetovanje i Kognosko, Kada nam glas s druge strane kaže prvi ste u redu če-
Zagreb, 2009. kanja, pomislimo napokon, ali istovremeno sekunde

UDK 657.1

traju kao sati, a nestrpljivost raste.
Prošlo je skoro dvadeset godina od kada se hrvat-
sko gospodarstvo susrelo s kontrolingom, a još uvijek s
druge strane slušalice čujemo dobro poznatu rečenicu:
„Prvi ste u redu čekanja“ Da li je hrvatsko gospodar-
stvo prepoznalo ovaj neprikosnoveni upravljački kon-
cept i njegovu vrijednost. Zašto mu je ulaz u hrvatska
poduzeća tako težak, dok samo rijetki uspiju prepo-
znati njegovu vrijednost i iskoristiti njegove potenci-
jale. Što je s ostalima koji intuitivno osjećaju potrebu
za njim, ali nikako da se operater javi i kontroling na
velika vrata uvede u poduzeće. Da bismo razumjeli ra-
zloge moramo otići malo u povijest.
Hrvatsko gospodarstvo susrelo se s kontrolerskim
konceptom devedesetih godina prošlog stoljeća. U to
vrijeme kontroling su u svojim organizacijama imala
poduzeća kćeri stranih kompanija i banaka. U to vrije-
me u velikim hrvatskim poduzećima u pravilu egzisti-
raju odjeli plana i analize koji sasvim sigurno obavljaju
dio kontrolerskih zadataka, ali samo dio. Promjene gos-
podarsko-političkih uvjeta počinju poticati poduzetniš-
tvo te privatna poduzeća počinju nicati kao gljive poslije
kiše. Iako je jedan veliki dio tih poduzeća propao, drugi
je započeo sa svojim rastom i razvojem. U samim po-
čecima takvih poduzeća vlada poduzetnički duh, neka
vrsta stihije gdje svi rade sve, a vlasnik koji je ujedno i
menadžer sve potrebne informacije koje mu trebaju za
upravljanje „drži u glavi“. Računovodstvo je u pravilu
„outsoursano“, doživljava se kao nužno zlo i ne razumije
se njegova informacijska vrijednost. U samim počecima
takva poduzeća ostvaruju visoke stope rasta koje s vre-
menom nameću neka nova pravila igre. Poduzeća se po-
činju razvijati, trebaju nove ljude, veći prostor, više imo-
vine što dovodi do značajnih promjena u organizacijskoj
strukturi koja postaje formalna s točno određenim pra-
vilima. Međutim, duh je i dalje poduzetnički. Kako su
sredstva uvijek ograničena, menadžment svoje odluke
mora usmjeravati ka onim ciljevima koji će osigurati i
veće stope povrata. Odluke postaju teže, vlasnici - me-
nadžeri više ne mogu sve informacije držati pod kon-
trolom pa razmišljaju o zapošljavanju menadžmenta.
Počinju razmišljati i o vraćanju računovodstva u okri-
lje poduzeća nadajući se da će tako informacije imati u
svako doba na raspolaganju što će posljedično utjecati
na brže i jednostavnije odlučivanje. Nakon zapošljava-
nja menadžerskih struktura i ustroja računovodstvenog
sustava, vlasnici umjesto da se odvoje od upravljanja i
dalje čvrsto drže konce u svojim rukama te na menad-
Financije i porezi | Poslovno upravljanje
žment prenose svoju filozofiju upravljanja kojoj je neri-
jetko u fokusu isključivo profit. U takvim uvjetima od
menadžmenta očekuju promjene, a da se suštinski ni-
šta nije promijenilo. Menadžment postaje usmjeren na
kratkoročne ciljeve – profit, jer je uostalom za njegovo
postignuće i honoriran. Međutim da bi menadžment
donosio odluke potrebne su mu informacije, odnosno
kvalitetno izgrađen informacijski sustav. Računovod-
stveni informacijski sustav kao njegov najznačajniji dio
koji je u hrvatskim poduzećima u pravilu usmjeren ka
eksternom izvještavanju nije dovoljan za kvalitetno po-
slovno odlučivanje i upravljanje. Menadžment u pravi-
lu koristi excel, međutim računovodstvene informacije
koje se transferiraju u excel tablice još uvijek su sirovina
koja traži sustav i standardizaciju. U tom trenutku me-
nadžment je svjestan da informacije koje dobiva sadrže
mnoštvo pogrešaka, da se pretvaraju u bezbrojne kolone
i retke excel stranica u kojima se sve teže snalaze.
Kako nema pravih informacija za poslovno odluči-
vanje, nerijetko situacija izmiče kontroli, menadžeri
postaju neuspješni i u konačnici odlaze iz poduzeća. S
druge pak strane vlasnici zapošljavaju nove menadže-
re, ali metode ostaju stare te se logika poslovanja vrti u
krug. To je vrijeme kada bi se trebalo postaviti slijede-
će pitanje; ako ne mijenjamo ponašanje zašto mislimo
Andreja Švigir | Kontroling – lučonoša uspjeha
da možemo dobiti drugačije rezultate?
Naime kontroling nije koncept za vlasnike ili me-
nadžere - sprintere, već maratonce, one koji na poduze-
će gledaju dugoročno, koji promišljaju o svom poduzeću
daleko u budućnost. U takvim poduzećima nema mje-
sta za menadžere „nomade“ koji neprestano s torbom
u ruci sele iz jednog poduzeća u drugo, već one koji u
poduzeće dolaze i tamo ostaju. Da bi menadžeri tako
promišljali, sustav vrijednosti mora biti jasno i kvalitet-
no izgrađen za što su odgovorni vlasnici poduzeća. Me-
nadžeri će tada samo nastaviti utirati vrijednosni put. U
takvom okruženju i kontroling ima šanse.
Kako bi kontroling doživio svoj puni procvat tre- 171
ba mu osigurati uvjete za život. Naime, vlasnici i me-
nadžeri trebaju biti gorljivo i istinski zainteresirani
za njegovo uvođenje, informatičari moraju zaboraviti
rečenicu „to što tražite je nemoguće napraviti“, raču-
Financije i porezi | 12/10
novodstvo treba iskoračiti iz zona financijskog raču-
novodstva te hrabro uz pomoć kontrolinga krenuti u
izgradnju troškovnog i upravljačkog računovodstva i
u konačnici cjelokupno poduzeće treba kontinuirano
stvarati klimu u kojoj će znanje biti jedini kriterij pro-
suđivanja te odbaciti stav „što sam naučio, naučio“.
 Poslovno upravljanje | Financije i porezi
3. Informacija – kontrolerska rudača
ili srce odlučivanja
Dvadeset prvo stoljeće zasigurno je stoljeće informa-
cija. Njihov ubrzani protok, osobito putem interneta i
elektronskih medija doveo je do toga da je zemaljska
kugla doista postala „globalno selo“ u kojem se više ni-
šta ne može dogoditi, a da informacija u kratkom vre-
menu ne bude prezentirana u svakom njezinom uglu.
Poslovanje je u takvim uvjetima postalo dinamično
pa stoga i zahtjevno. Razlog je često i brza zastarjelost
informacija koja poslovno odlučivanje čini prilično
kompliciranim. Zato možemo reći da je u današnjim
uvjetima značenje informacija za poslovno odluči-
vanje i poslovanje društva u cjelini znatno veće nego
prije i da ta važnost neprestano raste. S obzirom da
je poduzeće samo po sebi vrlo dinamičan organizam,
sklon promjenama, menadžmentu je stoga potrebna
kvalitetna informacijska podloga te neometan protok
informacija koji će odlučivanje učiniti lakšim, a odluke
kvalitetnijima. S obzirom da svaka informacija sama za
sebe vrlo malo znači, treba ju promatrati u kontekstu
cjelovitosti informacija, odnosno skupa informacija i
njihove međuzavisnosti koja informaciju čini upotre-
bljivom i relevantnom za donošenje poslovnih odluka
važnih za funkcioniranje društva u cjelini. Stoga sva-
ko poduzeće treba inzistirati na izgradnji kvalitetnog
informacijskog sustava koji će prikupljati, obrađivati i
prezentirati informacije u onom obliku koji će biti naj-
prihvatljiviji za potrebe poslovnog odlučivanja.
U okviru informacijskog sustava poduzeća najzna-
čajnije mjesto, svakako pripada financijskim, odnosno
računovodstvenim informacijama bez kojih bi uprav-
ljanje bilo nemoguće. Računovodstveni informacijski
sustav je dio ukupnog informacijskog sustava te sva-
kako čini njegov najznačajniji dio. Razlog tome leži u
činjenici da sve odluke koje rezultiraju određenim ak-
172 cijama u obliku realiziranih poslovnih događaja posta-
ju predmetom računovodstvenog evidentiranja kojem
je zadatak prikupiti ih, analizirati ih i razvrstati, evi-
dentirati i prikazati u finalnom računovodstvenom
i kontrolerskom proizvodu, odnosno financijskim
i poslovnim izvještajima. Tako obrađene informaci-
je putem informacijskog sustava dolaze do njihovih
unutarnjih i vanjskih korisnika. Kako izgraditi infor-
macijski sustav te koliko nam je za to potrebno vre-
mena? Gradnja kvalitetnog informacijskog sustava je
kontinuiran, predan, naporan i dugotrajan posao, koji
nikada ne završava, već ga je potrebno neprekidno
razvijati i usavršavati. To je jedan od najzahtjevnijih
kontrolerskih zadataka.
4. Kontrolerske niše ili čija je kontro-
ling sjena
Što su kontrolerske niše? Što kontroling promatra i
prati? Da bismo dali odgovor na ovo pitanje trebali bi-
smo se fokusirati na funkcije menadžmenta, odnosno
funkciju planiranja, organiziranja, vođenja, upravlja-
nja ljudskim potencijalima te kontrole. Na njih je kon-
centriran i kontroling, međutim kontrolerski objekti
promatranja puno su širi i detaljniji. U vizuri kontro-
linga nalazi se cjelokupno poslovanje poduzeća, ciljevi
koje želimo postići te učinkovitost koju ostvarujemo.
Možemo zaključiti da kontroling promatra sve ono što
je ili bi trebalo biti predmetom promatranja od strane
menadžmenta. Takav način koordinacije i partnerstva
vidljiv je u rezultatima poslovanja svakog poduzeća
koji takvu filozofiju upravljanja njeguje.
U vizuri kontrolinga je sustav vrijednosti koji gra-
de vlasnici, a podržava menadžment. Sustav vrijed-
nosti poduzeća grade od svog postanka, a temelji se na
misiji, viziji te ciljevima poduzeća. Zašto postojimo,
što želimo postići te kako tamo stići, pitanja su koja si
vlasnik zajedno s menadžmentom neprekidno postav-
lja. Sustav vrijednosti gradi top menadžment te ga kroz
ciljeve i radne zadatke „spušta“ na niže razine menad-
žmenta, ali i na sve zaposlene u poduzeću. Da bi sustav
vrijednosti bio kvalitetno izgrađen i u sagledivom vre-
menu ostvariv treba ga graditi sustavno, treba razumje-
ti odnose i silnice unutar poduzeća, ali i izvan njega.
Mnoštvo je razloga zbog kojih poduzeća ne ostvaru-
ju zacrtanu viziju i ciljeve. Jedan od razloga su i nejasno
postavljeni ciljevi. Uzrok tako postavljenih ciljeva je za-
sigurno u nedostatku top-down komunikacije, odnosno
zanemarivanje bottom-up komunikacije. Drugi razlog
je postavljenje nerealnih i neostvarivih ciljeva. Zaposle-
ni koji nisu uspjeli ostvariti zacrtane ciljeve proglašavaju
se nedovoljno sposobnima, dok pritom nitko ne sumnja
u mogućnost da su ciljevi pogrešno postavljeni.
Nadalje, rezultati mogu biti i bolji od očekivanih.
Svi zaslužni za ostvarivanje takvog poslovnog uspje-
ha skloni su okititi se lovorikama. Međutim, ostvareni
uspjeh može biti rezultat neambiciozno postavljenih
ciljeva što u konačnici rezultira prepuštanjem tržišnog
udjela konkurenciji.

Koja je uloga kontrolinga u oba slučaja? Jedan od
glavnih kontrolerskih zadataka je preispitivanje vizije i
ciljeva poduzeća kako bi se utvrdilo postoje li pogreške
u formiranju sustava vrijednosti. Kontroling će analizi-
rati vlastito poduzeće, konkurenciju, granu u kojoj po-
duzeće djeluje, te cjelokupno tržište. Ako se utvrdi da
je neostvarivanje ciljeva posljedica njihovog pogrešnog
postavljanja od strane menadžmenta te da tako postav-
ljeni ciljevi ometaju i ostvarenje vizije, tada je jasno da
je pogreška nastala kod formiranja sustava vrijednosti.
Takvo otkriće traži i korektivne mjere. Problem će na-
stati u trenutku kada to treba priopćiti menadžmentu.
Zadatak kontrolera je pronaći način kako „loše vijesti“
objaviti menadžmentu pomažući mu da pritom „ateri-
ra na mekane jastuke“ a ne na „goli beton“.
Odgovoran i zreli menadžment takvu će informa-
ciju odgovorno i zrelo prihvatiti, dok će neodgovoran
i nezreli menadžment takve informacije shvatiti kao
prijetnju svom upravljačkom konceptu.
Da bismo ilustrirali prethodno spomenuto možemo
predvidjeti slijedeći scenarij: top menadžment odre-
đuje viziju i ciljeve, koju priopćava nižim razinama
menadžmenta. Zajednički određuju ciljeve nižih hije-
rarhijskih razina koji trebaju podržavati vršno određen
cilj. Nakon prve analize, kontroleri su došli do zaključ-
ka da su sve funkcije u poduzeću podbacile u ostvari-
vanju zacrtanih planova, odnosno postavljenih ciljeva.
Zadatak je kontrolinga da ustanovi što je tome razlog.
Postavljanje vizije, strategije i ciljeva poduzeća :
▶ vizija menadžmenta bila je zauzeti drugu (sada su
na petoj) poziciju u svojoj branši (proizvodnja žen-
ske galanterije),
▶ strategija je bila širenje proizvodnog asortimana
(uvođenje 4 novih proizvoda čime je želja privući
veći broj kupaca te širiti svoj tržišni udio),
▶ srednji i niži menadžment bio je informiran o viziji
i ciljevima,
▶ postavljeni su ciljevi nižih hijerarhijskih razina,
▶ sastavljen je plan.
Nakon brojnih analiza kontroling je ustanovio sli-
jedeće:
- organizacijska jedinica proizvodnje radi na za-
starjeloj tehnologiji,
- poduzeće ima nedovoljne kapacitete (strojevi i
ljudi),
- organizacijska jedinica prodaje dobila je novog
voditelja kojeg tim nije najbolje prihvatio (iz
odjela odlazi dvoje ljudi),
Financije i porezi | Poslovno upravljanje
- sektor nabave prekinuo je poslovnu suradnju s
dobavljačem iz inozemstva od kojeg je poduzeće
nabavljalo 40% sirovine za proizvodnju,
- iako je odjelu marketinga sugerirano da se prili-
kom uvođenja novih proizvoda više isplati ulagati
u varijabilne marketinške troškove, odjel marke-
tinga inzistira da se tiskaju skupi leci i katalozi.
Iako kontroling upozorava na nerealno postavljenu
viziju menadžment ne mari, već „pritišće“ sve organi-
zacijske jedinice kako bi se učinilo nemoguće. Epilog
je neispunjenje planova, odnosno zacrtanih ciljeva.
Međutim, ne bez posljedica.
Posljedice pogrešno postavljene vizije su:
▶ povećani škart i gubici uslijed preopterećenosti stro-
jeva i radnika,
▶ jeftinije sirovine novog dobavljača rezultiraju manje
kvalitetnim proizvodima,
▶ povećani fiksni troškovi marketinga dodatno su op-
teretili prihode,
▶ u konačnici ostvareni prihodi nisu dovoljni da se
pokriju visoki fiksni troškovi uvođenja novih pro-
izvoda.
Često se u praksi susrećemo sa slijedećim pitanjem
i konstatacijom „ako je kontroling toliko svemoćan, a
kontroleri ljudi multidisciplinarnih znanja koja me-
Andreja Švigir | Kontroling – lučonoša uspjeha
nadžmentu pomažu u upravljanju, kako se onda može
dogoditi da poduzeća koja imaju kontroling posluju
loše ili pak propadaju.“
Odgovor leži u prethodnom primjeru. Iako su kon-
troleri desna ruka menadžmentu, osobe koje menad-
žmentu pomažu u odlučivanju čime su sukreatori
uspjeha i njegovi aktivni sudionici, oni ipak ne odlu-
čuju. Odlučuje menadžment te je stoga i odgovoran
za uspjeh. Svoju odgovornost menadžment ne može
delegirati na kontrolera. Stoga je zadatak menadžmen-
ta permanentno se educirati iz svih „tvrdih vještina“
(financije, računovodstvo, tehnika financijske analize
173
itd.) kako bi razumjeli izvještaje svojih kontrolera i sa
sigurnošću na temelju njih donosili odluke.
Kontrolerska niša je i sustav planiranja. Planiranje
je postupak kojim poduzeća određuju svoje ciljeve,
određuju buduće zadatke, aktivnosti, resurse te putove
Financije i porezi | 12/10
za njihovo ostvarenje. Planiranje stvara uvjete za trajno
ostvarenje uspjeha, daje mogućnost spoznaje rizika, ali
i korištenja sinergijskih efekata.
Planiranje je proces promišljanja, kombiniranja i
usklađivanja operativnih i taktičnih ciljeva sa strategi-
 Poslovno upravljanje | Financije i porezi
jom, predmet stalnog promatranja i kontrole. Sama izra-
da planova za iduću poslovnu godinu tek je jedan ko-
rak u nezaustavljivom kružnom ciklusu pojedinih faza
planiranja. Iako poduzeća proces planiranja za narednu
poslovnu godinu u pravilu započinju u zadnjem kvar-
talu tekuće poslovne godine, proces planiranja zapravo
nikad ne staje, već se kontinuirano osmišljava i provodi.
Planiranjem želimo, koliko je moguće predvidjeti budu-
će rizike, otkriti šanse i prijetnje iz okoline kako bismo
mogli sabiti vlastite redove, osvijestiti sve dobro i loše,
odnosno sve snažno i sve slabo unutar njih.
Faze planiranja sastoje se od određivanja ciljeva,
istraživanja alternativnih metoda i postupaka te odabir
onih koje će omogućiti neometano ostvarivanje ciljeva.
Zadnja faza planiranja je odluka o izboru najpovoljnijih
metoda i postupaka koje će omogućiti ostvarivanje zacr-
tanih planova. Faze planiranja rezultiraju kvantifika-
cijom postavljenih ciljeva u dokumentu koji se naziva
poslovni plan. Poslovnim planom poduzeće pokazuje
sve ono što želi postići u kvantitativnom, ali i u kvalita-
tivnom smislu. Zašto poduzeća planiraju i kome je na-
mijenjen poslovni plan? Zašto je za uspješno planiranje
važan kontroling? Postupak planiranja najčešće počinje
na vrhu (top-down), gdje menadžment najviše razine
određuje ciljeve koje prenosi na niže razine. S druge pak
strane imamo postupak planiranja koji se kreće od dna
prema vrhu (bottom-up) sistem ili pristup široke mase.
Po takvom sistemu organizacijske jedinice sastavljaju
svoje godišnje planove koje prenose na više razine. Tu
se naime, susreću parcijalni operativni planovi cijelog
poduzeća. Menadžment svakog odjela ili funkcije u po-
duzeću dostavlja svoj plan u kontroling. Zadatak kon-
trolinga je tako dostavljene planove uskladiti, uvažava-
jući pritom sve važne informacije prikupljene unutar
poduzeća i izvan njega. Sve navedene nedostatke treba
anulirati kvalitetnim procesom planiranja.
Najkvalitetniji proces planiranja je onaj koji s jedne
174 strane kreće od vrha prema dnu (top-down), dok se
istovremeno kreće od dna prema vrhu, (bottom-up).
To znači da u procesu planiranja sudjeluje menad-
žment najviše razine, ali sudjeluju i niže razine, odno-
sno odjeli na čelu sa svojim voditeljima.
Iako u poduzeću svi trebaju stremiti istom cilju, pla-
novi često rezultiraju vrijednostima koje su posljedica
menadžerskih, odjelnih ili pak vlastitih ciljeva i am-
bicija. Stoga, parcijalni planovi znaju biti prilično ne-
usklađeni. Primjerice, odjel prodaje planira povećanje
prodaje u odnosu na proteklu godinu za 10%, dok odjel
nabave želi racionalizirati proces nabave te planira sma-
njenje nabave za 30%. Zadatak kontrolinga je utvrditi
razloge neusklađenosti. S druge pak strane kontroling
može doći do zaključka da je tako postavljen plan ko-
rektan te da odjel nabave opravdano želi smanjiti na-
bavu za 30%, jer na skladištu ima dovoljno zaliha koje
mogu odgovoriti zahtjevima povećanja prodaje. Dakle,
uloga kontrolinga je provjera realnosti plana, te njegovo
usklađenje ukoliko se za tim pokaže potreba. Neuskla-
đenost planova može nastati i kao posljedica nedostatka
horizontalne komunikacije između odjela, ali i vertikal-
ne komunikacije između odjela i menadžmenta. Često
puta top menadžment slučajno ili namjerno postavlja
planove koji su preambiciozni, ponekad i nedostižni,
dok voditelji pojedinih funkcija slučajno ili namjerno
postavljaju planove koji su nedovoljno ambiciozni i
lako ostvarivi. Kontroling ima zadatak upozoriti na ne-
realnost kojoj streme i jedna i druga strana te uskladiti
plan kako bi se vršni ciljevi poduzeća mogli ostvariti.
Iako se plan iskazuje u brojkama, on u sebi sadrži duh
cjelokupnog poduzeća koji se ogleda kroz međusobnu
komunikaciju, sudjelovanje u promišljanu poslovanja,
aktiviranje vlastitih potencijala uspjeha kroz „oslobo-
đenje“ znanja, razvijanje timskog duha, te osjećaj zado-
voljstva i pripadnosti, a sve s ciljem ostvarenja trajnog
osobnog i poslovnog uspjeha.
Istraživanja su pokazala da menadžment različitih
zemalja ima i različitu tradiciju iskazivanja osnovnih
ciljeva koji se žele postići. Najvažniji ciljevi koji su po-
lazišta u izradi poslovnih planova poduzeća, sukladno
praksi pojedinih razvijenih zemalja su:2
▶ stopa povrata na ulaganje,
▶ operativna dobit,
▶ ukupan prihod i
▶ troškovi proizvodnje.
Tako primjerice, u SAD-u kompanije svoje planove
temelje na stopama povrata na ulaganje, dok ih u Japa-
nu temelje ne ukupnim prihodima.
Rezultati ukazuju i na praksu planiranja i izradu
glavnog poslovnog plana u raznim zemljama. Tako,
glavni plan sastavlja 100% kompanija u Velikoj Bri-
taniji, Nizozemskoj i Australiji, dok poslovni plan u
SAD-u sastavlja 91% poduzeća, a u Japanu 93%.
Nakon što menadžment definira viziju, ciljeve i
strategiju, poduzeće može krenuti putem operativnog
planiranja.
2
Rezultati istraživanja objavljeni u Horngren, C.T., Datar, S. M.,
Foster, G., Cost Accounting, A Managerial Emphasis, str. 179.

Pod posebnom lupom kontrolinga je i sustav kon-
trole ili pak sustav analize. Da bi poslovanje bilo
uspješno nije dovoljno samo sastaviti plan poslovanja,
već je potrebno kontinuirano provoditi njegovu kon-
trolu i analizu. Stoga poduzeća moraju uspostaviti su-
stave kontrole koji će im pomoći u monitoringu ostva-
rivanja planiranih veličina. Kontroling ima zadatak
uočiti određeno odstupanje, utvrditi razloge odstu-
panja, te u konačnici priopćiti menadžmentu nalaze s
prijedlogom mjera za otklanjanje uzroka poremećaja.
Razloga odstupanja ostvarenih od zadanih veličina
može biti cijeli spektar, a na kontrolingu je da pojasni
uzroke i vrste odstupanja te predloži korektivne mjere
koje imaju zadatak vratiti poslovanje na planirani put.
Korektivne mjere često zahvaćaju i sam sustav kontro-
le odnosno kontrolne mehanizme. Dakle kontroling
dijagnosticira poremećaje u najranijoj fazi njihovog
nastanka, analizira odstupanje (kontrola rezultata),
otkriva uzroke, na kontrolerskom sastanku informira
sve koje je potrebno informirati u obliku kontrolerskih
izvještaja koji moraju biti sustavni i standardizirani te
u zajedništvu s ostalim organizacijskim jedinicama
predlaže mjere za otklanjanje poremećaja. U tom tre-
nutku kontroleri završavaju svoj posao. Tada na scenu
stupa menadžment koji donosi odluku o izboru mjera
za otklanjanje odstupanja.
Da bi menadžeri donosili kvalitetne odluke od esen-
cijalne je važnosti pravovremena i točna informacija
prezentirana kroz kvalitetne i smislene kontrolerske
izvještaje. Međutim, kvalitetna i smislena informacija
posljedica je kvalitetno i smisleno izgrađenog infor-
macijskog sustava. Današnji kontroling bez njega je
nemoguća misija. Promjena uvjeta poslovanja nepre-
kidno nameće potrebu za širokim spektrom diverzi-
ficiranih informacija čime se posljedično i direktno
utječe na izgradnju informacijskog sustava, koji pak
utječu na kontinuiranu izgradnju i mijenu organizacij-
skih struktura poduzeća.
„U srcu informacijskog okruženja i informacijske
revolucije sama je informacija. Bit informacijske revo-
lucije i informacijskog doba jest informacija i njezina
vrijednost u poslovanju i odlučivanju, dok je tehno-
logija samo neizbježno sredstvo. Hijerarhijska podjela
podrazumijeva podatke na dnu, informacije na sredini
i znanje i mudrost na vrhu.“3
Na sadržaj i oblik informacija isključivo utječu nji-
3
Tušek, B.: Revizija instrument poslovnog odlučivanja, TEB,
Zagreb, 2001.
Financije i porezi | Poslovno upravljanje
hovi korisnici isto kao što informacije utječu na njiho-
ve odluke. Epicentar informacijskog sustava je raču-
novodstvo. Od samih početaka razvoja računovodstva
bila su zastupljena njegova dva usmjerenja i to usmje-
renje prema eksternim i prema internim korisnicima.
Iako nam u pravilu pri pomisli na računovodstvo misli
odmah polete prema financijskom računovodstvu, va-
lja naglasiti da za kvalitetno kontrolersko izvještavanje
nisu dovoljni podaci koji se nalaze u okviru finan-
cijskog računovodstva te oni nikako ne bi smjeli biti
jedina podloga za menadžersko odlučivanje. Naime,
kontroling treba izgraditi informacijski sustav prema
potrebama upravljačkog informacijskog sustava, što
znači da osim kvalitetnog financijskog računovodstva
kontroleri moraju izgraditi i sustav troškovnog raču-
novodstva i u konačnici upravljačkog računovodstva
kao njegove produžene ruke, donosno kontrolinga koji
je na njega „naslonjen“, ali se od upravljačkog računo-
vodstva razlikuje zbog širine objekata koje prati. Dakle,
baza kontrolerskih informacija i kontrolerskih izvješta-
ja je cjelokupni računovodstveni informacijski sustav
izgrađen za potrebe menadžerskog odlučivanja.
Cilj informacijskog sustava je što prije otkriti laten-
tne promjene u poslovanju, uočiti opasnosti, ali i prili-
ke, sagledati moguće posljedice za poduzeće te otkriti
Andreja Švigir | Kontroling – lučonoša uspjeha
uzroke koji su doveli do promjena dok je u konačnici
cilj veća efikasnost i efektivnost poslovanja.
Poduzeće je posve jedinstven živi organizam koji
zahtjeva određena pravila ponašanja i odnosa. Oni su
zapisani u njegovoj organizacijskoj strukturi. Me-
đutim jednom zapisana, organizacijska struktura nije
zadatost koja se ne mijenja, već se poput živog orga-
nizma razvija, obolijeva, raste. Stoga su organizacija i
njezina struktura jedan od važnih objekta kontrolinga.
Naime, kako poduzeće prolazi kroz svoj životni vijek
te se mijenja, tako njegove promjene slijedi i njegova
organizacijska struktura koja nameće promjene u na-
činu praćenja poslovanja, ali i sustavu informiranju. 175
Zadatak kontrolera je usmjeravati organizaciju podu-
zeća k djelotvornim rješenjima i učinkovitim procesi-
ma te kontinuirano poticati organizacijske promjene s
ciljem povećanja učinkovitosti poslovanja.
Financije i porezi | 12/10
Kontroling pomaže menadžmentu da uspostavi
organizaciju sposobnu da odgovori svim zahtjevima
i promjenama iz okoline kako bi se ostvarili zacrtani
ciljevi poduzeća. Stoga je temeljni zahtjev učinkovitih
organizacija decentralizirana usmjerenost koja ne trpi
autoritativni stil rukovođenja te koja cjelokupni me-

nadžment potiče na proaktivnost. Kontrolingu je za-
datak da u takvoj organizaciji kreira komunikaciju po
načelu paukove mreže, odnosno da potiče matričnu
komunikaciju i vertikalnu i horizontalnu s neprekid-
nim, neprekinutim i povratnim vezama. Decentralizi-
rane organizacije potiču na odgovornost te su usmje-
rene na ostvarivanje zacrtanih ciljeva kroz formiran
sustav vrijednosti. Kako je u organizacijskim struktu-
rama pozicioniran kontroling? Iako ga se često veže uz
funkciju računovodstva, kontroling bi trebao biti sto-
žerno pozicioniran. Stožerna pozicija daje mu kredi-
bilitet i stručni autoritet da kao neovisna služba obje-
dinjava sve funkcije, parcijalne dijelove organizacijske
strukture poduzeća, spaja ih u cjelinu, da operativno
povezuje sa strateškim te kratkoročno s dugoročnim.
Objekt kontrolinga je i upravljanje ljudskim po-
tencijalima. Stara kineska poslovica kaže: „Planiraš li
godinu dana unaprijed, posadi rižu, planiraš li deset
godina unaprijed posadi drvo, planiraš li stoljeće una-
prijed, odgajaj ljude“. Zaposlenici i njihovo znanje te-
meljna su vrijednost svakog poduzeća. Bez motiviranih
ljudi i učinkovitost organizacije je upitna. Iako velike
vrijednosti, takva imovina tj. intelektualni kapital ne
evidentira se u bilancama poduzeća. To su zaposleni-
ci, njihovo znanje, kreativnost, ideje, i motivacija koja
im je potrebna za ostvarenje ciljeva poduzeća. Pitanje
motivacije ljudi staro je kao i čovjek. Iako se u pravilu,
ljude motivira na tradicionalan način – novcem, danas
se u modernoj psihologiji primjenjuju daleko sofistici-
ranije motivacijske tehnike.
Kako upravljati ljudima te koja je uloga kontrolinga
u upravljanju ljudskim potencijalom? Zadatak kon-
trolinga je koordinacija sustava upravljanja ljudskim
resursima sa sustavom planiranja, kontrole, informa-
cijskim sustavom, te sustavom organiziranja. Kon-
troling preko objekata koje promatra zadire u pitanja
koja su vezana uz zaposlene i njihovu odgovornost za
176 ostvarivanje sustava vrijednosti. Kada kažemo - sve
zaposlene, tada mislimo i na menadžment poduzeća.
Menadžment je odgovoran za poslovanje poduzeća te
njegovo uspješno ostvarivanje ciljeva, koje je moguće
uz kvalitetne, educirane i motivirane zaposlenike. Da
bi poduzeća privukla, ali i zadržala takve ljude, tre-
ba se njima kontinuirano baviti. Neuspješni poslovni
rezultati često nastaju kao posljedica neznanja iz po-
dručja upravljanja ljudskim resursima. S obzirom da
je upravljanje ljudskim resursima jedna od funkcija
menadžmenta, tada možemo zaključiti da je jedan
Financije i porezi | Poslovno upravljanje
od glavnih menadžerskih zadataka dobro poznavanje
vlastitih zaposlenika, njihovih znanja i sposobnosti te
razine motiviranosti za posao koji obavljaju. Poruka iz
dječje knjige za odrasle „Mali princ“ možda najbolje
ilustrira važnost kvalitetnog upravljanja ljudskim po-
tencijalima kako bi se izbjegla multiplicirana neučin-
kovitosti koju nepoznavanje zaposlenih može izazvati:
„Kralj malog planeta: “Kada bi nekom generalu na-
redio da napiše tragediju ili sleti s cvijeta na cvijet i on
to ne bi učinio to bi bila moja greška, a ne njegova.”
Od svakog treba tražiti ono što on može dati, autoritet
počiva prije svega na razumu”4
Menadžment poduzeća često od svojih zaposlenih
traži ono što ne može dobiti. Zašto je tome tako? Ljudi
se često zapošljavaju stihijski, intuitivno. Pri zapošlja-
vanju potencijalni se zaposlenici često prikazuju u bo-
ljem svijetlu, dok s druge strane potencijalni poslodavci
nemaju razvijene tehnike strukturiranih psiholoških i
stručnih razgovora koji bi otkrili eventualne nedostat-
ke ljudi koje potencijalno žele zaposliti. Potencijalni
zaposlenici mogu biti ljudi zavidnog znanja i ljudskih
osobina, međutim njihov psihološki profil ne mora
odgovarati potrebama poduzeća. Ako se nedostaci ne
otkriju na vrijeme imamo za posljedicu pogrešne lju-
de na pogrešnim mjestima što u konačnici uzrokuje
nepotrebne troškove i neminovnu fluktuaciju. A to je
nešto čega se trebamo čuvati.
5. Kakva osoba mora biti kontroler?
Za kontrolere možemo reći da su čarobnjaci novo-
ga doba. Kontroler mora suvereno vladati diferencira-
nim ekonomskim znanjima, područjem: ▶ financija
i računovodstva, ▶ planiranja, ▶ ekonomske analize
poslovanja, ▶ upravljanja ljudskim potencijalima, ▶
organizacije i menadžmenta, ▶ statistike, matematike
i informatike.
Kontroler mora imati umreženo razmišljanje te biti
spreman preuzeti inicijativu koja će potaknuti aktiv-
nost svih zaposlenih. Treba imati razvijene komunika-
cijske vještine, te vještine pregovaranja i vođenja.
Sjećate se ilustracije s početka članka? Lutkarska
predstava, glumci i lutke. Tko je menadžer, a tko kon-
troler? Možda najbolje da prosudite sami.
4
Antoine de Saint Exupery: “Mali princ”
 TEB-ov podsjetnik

SADRŽAJ str. str.

1. Neoporezive naknade, potpore, nagrade ◆ Pregled stopa poreza na dohodak od 1995.
i drugi primici 178 do 30. lipnja 2010.
◆ Izdaci na koje se ne plaća porez na dohodak 178 ◆ Pregled sati rada po mjesecima za 2008. i 2009.
◆ Naknade troškova korisnika Državnog proračuna 178
◆ Dnevnice u inozemstvu 179 3. Stope prireza porezu na dohodak po
gradovima/općinama - nema promjena
◆ Blagdani i neradni dani 179
(FIP br. 10/10, str. 172)
◆ Popis kolektivnih ugovora čija je primjena 4. Obrtnici i slobodna zanimanja
proširena na cijelu djelatnost (FIP br. 11/10, str. 156) (FIP br. 11/10, str. 161)
◆ Otpremnine (FIP br. 10/10, str. 156) ◆ Osnovice za 2009. i 2010.
◆ Najviši iznos novčane naknade za vrijeme ◆ Uplatni računi
nezaposlenosti 181
5. Zdravstveno i mirovinsko osiguranje 184
2. Plaće 180 ◆ Pregled visina osnovica i naknada po
◆ Porezi i doprinosi iz plaće i naknade plaće 180 vrstama bolovanja i isplatiteljima kada su
◆ Poseban doprinos za zdravstvenu zaštitu u zadovoljeni uvjeti prethodnog osiguranja 184
inozemstvu 180 ◆ Elementi za izračun mirovine 184
◆ Stope poreza na dohodak od 1.7.2010. 180 ◆ Uvjeti za mirovinu u 2010. 184
◆ Osnovica za izračun plaća u 2010. za korisnike
6. Drugi dohodak 185
državnog proračuna i javne službe 180
◆ Koeficijenti i stope za izračun obveza iz neto svota 185
◆ Proračunska osnovica 180
◆ Primjeri izračunavanja (FIP br. 10/10, str. 177)
◆ Osnovice doprinosa za 2010. 180
◆ Uplatni računi - drugi dohodak, imovina,
◆ Minimalna plaća 180
kapital, osiguranje - MB i OIB 186
◆ Beneficirani staž radnika 181
◆ Faktori osobnog odbitka i iznosi uvećanja 7. Doprinosi, naknade, članarine 187
osobnog odbitka za uzdržavane članove ◆ Pregled osnovica, stopa i rokova plaćanja
obitelji i djecu 181 po obveznicima 187
◆ Područja posebne državne skrbi i brdsko ◆ Uplatni računi 188
planinska područja (FIP br. 11/10, str. 158)
8. Da se ne zaboravi! 189
◆ Pregled sati rada po mjesecima 2010. 181
◆ Rokovi za predaju obrazaca u prosincu 2010. 189 177
◆ Preračunavanje neto plaće u bruto
9. Korisne informacije
plaću - primjer 182
◆ Zatezne kamate (FIP br. 11/10, str. 168)
◆ Uplatni računi za plaće 183
◆ Pregled oporezivosti kamata (FIP br. 11/10, str. 168)
Plaće - statistički podaci i podaci iz prethodnih ◆ Odobrenja HNB-a (FIP br. 10/10, str. 183)
Financije i porezi | 11/10

godina (FIP br. 10/10, str. 171)

◆ Stope doprinosa na dan 31.12.2002.
◆ Osnovice doprinosa za 2007. - 2009.
◆ Prosječne plaće po zaposlenom u pravnim
osobama RH
◆ Međunarodni ugovori o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja (FIP br. 10/10, str. 184)
◆ Ovrha na primicima i izuzeće od ovrhe
(FIP br. 11/10, str. 169)
10. Novi ekonomsko-financijski propisi 190
 TEB-ov podsjetnik | Financije i porezi

1. Neoporezive naknade, potpore, nagrade i drugi primici

Izdaci na koje se ne plaća porez na dohodak (i ne uvećavaju osnovicu poreza na dobit)
- čl. 9. i 10. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04, 73/08 i 80/10)
- čl. 13., 16. i 45. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09-ispr., 146/09 i 123/10)
R.b. Opis Svota
1. Naknada prijevoza troškova na službenom putu U visini stvarnih troškova
2. Naknada troška noćenja na službenom putu U visini stvarnih izdataka
3. Naknada troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevoza U visini stvarnih izd. mjes. ili pojed. karte
4. Naknada troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom U visini stvar. izd. po cijeni mjes. ili pojed. karte
5. Naknada za korištenje privatnog auta u službene svrhe Do 2,00 kn po km
6. Potpore zbog invalidnosti radnika Do 2.500,00 kn godišnje
7. Potpore za slučaj smrti radnika Do 7.500,00 kn
8. Potpore za smrt člana uže obitelji (bračnog druga, roditelja, roditelja bračnog
druga, djece, drugih predaka i potomaka u izravnoj liniji, usvojene djece i djece Do 3.000,00 kn
u skrbi te punoljetne osobe kojoj je porezni obv. imenovan skrbnikom prema
posebnom zakonu)
9. Potpore zbog neprekidnog bolovanja dužeg od 90 dana Do 2.500,00 kn godišnje
10. Potpore za novorođenu djecu Do visine proračunske osnovice
11. Dar djetetu do 15 godine (koji do 31.12. navrši 15 godina) Do 600,00 kn godišnje
12. Prigodne nagrade (božićnica, naknade za godišnji odmor) Do 2.500,00 kn godišnje
13. Nagrade za:
- 10 godina radnog staža Do 1.500,00 kn
- 15 godina radnog staža Do 2.000,00 kn
- 20 godina radnog staža Do 2.500,00 kn
- 25 godina radnog staža Do 3.000,00 kn
- 30 godina radnog staža Do 3.500,00 kn
- 35 godina radnog staža Do 4.000,00 kn
- 40 godina radnog staža i za svakih narednih 5 godina Do 5.000,00 kn
14. Dnevnice u zemlji za službeni put - preko 12 sati i 30 km Do 170,00 kn
15. Dnevnica za službeno putovanje više od 8, a manje od 12 sati i 30 km Do 85,00 kn
16. Dnevnice u inozemstvu Do iznosa propisanih za korisnike drž. prorač.
17. Terenski dodatak u zemlji (za troškove prehrane) - više od 30 km Do 170,00 kn dnevno
18. Terenski dodatak u inozemstvu Do 250,00 kn dnevno
19. Pomorski dodatak Do 250,00 kn dnevno
20. Pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe Do 400,00 kn dnevno
21. Naknada za odvojeni život Do 1.600,00 kn mjesečno
22. Otpremnine za odlazak u mirovinu Do 8.000,00 kn
Do 6.400,00 kn za svaku navršenu godinu
23. Otpremnine za poslovno i osobno uvjetovani otkaz
rada kod tog poslodavca
24. Otpremnine radi ozljede na radu ili profesionalnih bolesti Do 8.000,00 kn za svaku navršenu godinu
rada kod tog poslodavca
25. Darovi u naravi radnicima Do 400,00 kuna godišnje
26. Nagrade učenicima na praktičnom radu (naukovanju) Do 1.600,00 kn mjesečno
27. Stipendije za srednje, više i visoke škole te fakultete - za redovno školovanje Do 1.600,00 kn mjesečno
28. Stipendije za izvrsne studente u tuzemstvu (međusobno se isključuju) Do 4.000,00 kn mjesečno
29. Športske stipendije Do 1.600,00 kn mjesečno
30. Nagrade za športska ostvarenja Do 20.000,00 kn godišnje
31. Primici učenika i studenata preko učeničkih i studentskih udruga Do 50.000,00 kn godišnje
32. Stipendije iz proračuna EU bez ograničenja
33. Stipendije na javnim natječajima koje isplaćuju zaklade, fundacije i dr. bez ograničenja
178 33. Premije dobrovoljnog MO koje poslodavac isplaćuje u korist svojeg radnika do 500,00 kn mjesečno, do 6.000,00 kn godišnje;
iznimno za 2010. do 3.000,00 kn na godišnjoj razini
34. Darovanja za zdravstvene potrebe bez ograničenja
Naknade troškova korisnika Državnog proračuna
Odluka o visini dnevnica za službeno putovanje i visini naknade za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna
(Nar. nov., br. 55/04, 61/04 i 12/05)
R.b. Opis Svota
1. Dnevnica u zemlji 170,00 kn
2. Troškovi noćenja prema priloženom računu U punom iznosu
3. Korištenje privatnog automobila u službene svrhe Do 2,00 kn/km
4. Terenski dodatak (za boravak na terenu preko 30 dana) 170,00 kn
5. Odvojeni život od obitelji 1.000,00 kn
6. Odvojeni život kad je osiguran smještaj (u hotelu ili drugdje) na teret proračuna 500,00 kn
 Financije i porezi | TEB-ov podsjetnik

Dnevnice u inozemstvu
Odluka o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna
(Nar. nov., br. 8/06)

R. Iznos R Iznos R. Iznos

br. Naziv države dnevnice br.. Naziv države dnevnice br. Naziv države dnevnice
1. Islamska Država Afganistan 35,00 USD 35. Država Izrael 70,00 USD 66. Republika Mozambik 35,00 USD
2. Republika Albanija 30,00 EUR 36. Jamajka 35,00 USD 67. Kraljevina Nizozemska 70,00 EUR
3. Alžirska Narodna 37. Japan 85,00 USD 68. Kraljevina Norveška 80,00 EUR
Demokratska Republika 40,00 USD 38. Republika Jemen 35,00 USD 69. Novi Zeland 70,00 USD
4. Kneževina Andora 70,00 USD 39. Hašemitska Kraljevina 70. Savezna Republika Njemačka 70,00 EUR
5. Republika Angola 35,00 USD Jordan 35,00 USD 71. Islamska Republika Pakistan 40,00 USD
6. Argentinska Republika 50,00 USD 40. Južnoafrička Republika 50,00 USD 72. Republika Peru 35,00 USD
7. Republika Armenija 50,00 USD 41. Kanada 85,00 USD 73. Republika Panama 50,00 USD
8. Australija 85,00 USD 42. Republika Kazahstan 50,00 USD 74. Republika Poljska 40,00 EUR
9. Republika Austrija 70,00 EUR 43. Republika Kenija 35,00 USD 75. Portugalska Republika 60,00 EUR
10. Azerbajdžanska Republika 50,00 USD 44. Narodna Republika Kina 50,00 USD 76. Rumunjska 40,00 EUR
11. Kraljevina Belgija 70,00 EUR 45. Narodna Republika Kina, 77. Ruska Federacija 50,00 USD
12. Republika Bjelarus 50,00 USD Hong Kong 95,00 USD 78. Kraljevina Saudijska Arabija 50,00 USD
13. Republika Bolivija 40,00 USD 46. Kirgiska Republika 50,00 USD 79. Republika Senegal 35,00 USD
14. Savezna Republika Brazil 40,00 USD 47. Republika Kolumbija 40,00 USD 80. Republika Singapur 85,00 USD
15. Bosna i Hercegovina 30,00 EUR 48. Republika Kongo 35,00 USD 81. Sirijska Arapska Republika 50,00 USD
16. Republika Bugarska 40,00 EUR 49. Demokratska Narodna 82. Sjedinjene Američke
17. Republika Cipar 60,00 EUR Republika Koreja 40,00 USD Države 95,00 USD
18. Češka Republika 50,00 EUR 50. Republika Koreja 70,00 USD 83. Slovačka Republika 50,00 EUR
19. Republika Čile 40,00 USD 51. Republika Kuba 35,00 USD 84. Republika Slovenija 50,00 EUR
20. Kraljevina Danska 70,00 EUR 52. Država Kuvajt 70,00 USD 85. Srbija i Crna Gora 30,00 EUR
21. Arapska Republika Egipat 40,00 USD 53. Republika Latvija 40,00 EUR 86. Republika Sudan 35,00 USD
22. Republika Estonija 40,00 EUR 54. Libanonska Republika 35,00 USD 87. Kraljevina Španjolska 60,00 EUR
23. Savezna Demokratska 55. Republika Liberija 40,00 USD 88. Švicarska Konfederacija 80,00 EUR
Republika Etiopija 35,00 USD 56. Socijalistička Narodna Libi- 89. Kraljevina Švedska 80,00 EUR
24. Republika Filipini 40,00 USD jska Arapska Džamahirija 40,00 USD 90. Talijanska Republika (ITALIJA) 70,00 EUR
25. Republika Finska 70,00 EUR 57. Republika Litva 40,00 EUR 91. Republika Tadžikistan 50,00 USD
26. Francuska Republika 70,00 EUR 58. Veliko Vojvodstvo 92. Republika Tunis 35,00 USD
27. Republika Gruzija 50,00 USD Luksemburg 80,00 EUR 93. Turkmenistan 50,00 USD
28. Helenska Republika (GRČKA) 60,00 EUR 59. Republika Madžarska 50,00 EUR 94. Republika Turska 50,00 EUR
29. Republika Indija 40,00 USD 60. Republika Makedonija 30,00 EUR 95. Ukrajina 50,00 USD
30. Republika Indonezija 40,00 USD 61. Malezija 40,00 USD 96. Republika Uzbekistan 50,00 USD
31. Islamska Republika Iran 60,00 USD 62. Republika Malta 60,00 EUR 97. Ujedinjena Kraljevina Velike
32. Republika Irak 60,00 USD 63. Sjedinjene Meksičke Države 35,00 USD Britanije i Sj. Irske 70,00 EUR
33. Irska 70,00 EUR 64. Republika Moldova 40,00 USD 98. Ujedinjeni Arapski Emirati 50,00 USD
34. Republika Island 80,00 EUR 65. Kneževina Monako 70,00 EUR 99. sve druge države 35,00 USD

Blagdani i neradni dani

Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (Nar. nov., br. 136/02, 112/05, 59/06 i 55/08)

Blagdani: Građani koji Božić slave na dan 7. siječnja u taj dan

1. siječnja Nova godina imaju pravo ne raditi. Građani islamske vjeroispovijedi
6. siječnja Bogojavljanje ili Sveta tri kralja imaju pravo ne raditi u dane Ramazanskog bajrama i 179
5. travnja Uskrsni ponedjeljak Kurban bajrama. Građani židovske vjeroispovijedi imaju
1. svibnja Praznik rada
pravo ne raditi u dane Roš Hašane i Jom Kipura.
3. lipnja Tijelovo
22. lipnja Dan antifašističke borbe ****
25. lipnja Dan državnosti Ako blagdan ili neradni dan pada u nedjelju ili drugi
5. kolovoza Dan pobjede i domovinske neradni dan, ne prenosi se.
Financije i porezi | 11/10

zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja ****

15. kolovoza Velika Gospa
Za navedene blagdane i neradne dane radnici imaju
8. listopada Dan neovisnosti
1. studenoga Svi sveti pravo na naknadu plaće
25. i 26. prosinca prvi dan po Božiću, Sveti Stjepan
 TEB-ov podsjetnik | Financije i porezi

2. Plaće
Porezi i doprinosi iz plaće i naknade plaće
Doprinos Doprinosi na plaću Ukupno Posebni
Red. Vrste dohotka Porez iz plaće dopr. na dopr. za
br. i prirez ZZ na plaću zdravstvo
MO* ZO radu Zap.
1 2 3 4 5 6 7 8 9
1. Plaće za redovni i prekovremeni rad da 20,00 15,00 0,50 1,701 17,20 -
2. Plaće HRVI2 da 20,00 15,00 0,50 1,70 17,20
Plaće invalida i osoba sa smetnjama da 20,00 -
3. u razvoju u pod. za zapošlj. invalida
4. Plaća upućenih na rad u inozemstvo3 da 20,00 15,00 0,50 1,70 7,20 10,00
5. Plaće - prvo zapošljavanje4 da 20,00 -
Plaće u str. međun. org. i ustan. da 20,00 15,00 0,50 1,70 17,20
6. (s i bez dipl. imuniteta)
Naknada plaće za vrijeme bolovanja da 20,00 15,00 0,50 1,70 17,20
7. na teret poslodavca
Naknade, potpore i nagrade iznad da 20,00 15,00 0,50 1,70 17,20 6.000,01
8. propisanih iznosa radnicima
Naknada plaće za vrijeme bolovanja ne - -
9. na teret Zavoda
10. Neplaćeni dopust ne - -
11. Praktičan rad nakon završenog
školovanja – volonteri5 ne 20,00 15,00 0,50 15,50
Naknade. potpore i nagrade do
12. propisanih iznosa (čl. 13. Pravilnika) ne - -
3
* Osobe samo u 1. stupu MO plaćaju 20%, osobe u 2. stupu MO plaćaju 15% + 5% Upućeni na rad u inozemstvo: osnovica za doprinose je plaća utvrđena kolektivnim
1
Određeni obveznici su dužni plaćati doprinose u visini 1,6% + 0,1% ili 1,6%+0,2%. ugovorom uvećana za 20%.
4
Obveznici zapošljavanja osoba s invaliditetom bili su dužni do kraja 2008, na svakih 42 Oslobođenje od doprinosa na plaće za radnike i izaslane radnike - doprinos za beneficirani
zaposlenih zaposliti jednu osobu s invaliditetom. staž i posebni doprinos za osobe s invaliditetom se plaćaju.
2 5
Obračunati se porez i prirez umanjuje za % utvrđene invalidnosti. Oslobođenje od plaćanja doprinosa na osnovicu za prvo zapošljavanje volontera.

Posebni doprinos za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu Osnovice doprinosa za 2010.

(Nar. nov., br. 141/09)
Osnovica za obračun doprinosa = 2.700,60 kn Prosječna mjesečna bruto plaća za razdoblje
Iznosi doprinosa za I. - VIII. 2009. iznosi 7.716,00 kn (Nar. nov., br. 135/09)
cijeli mjesec (2.700,60 x 20%) = 540,12 kn
 najniža mjesečna osnovica: = 2.700,60 kn
Iznosi doprinosa za 1 dan:  najviša mjesečna osnovica: = 46.296,00 kn
◆ mjesec ima 28 dana: 19,29 kn (540,12 : 28)
◆ mjesec ima 30 dana: 18,00 kn (540,12 : 30) ■ ako je mjesečna plaća radnika veća od 46.296,00 doprinosi za
◆ mjesec ima 31 dan: 17,42 kn (540,12 : 31) MO (I. i II. stup) obračunavaju se na 46.296,00 te iznose 9.259,20 kn
(46.296,00 x 20%)
Žiro račun: 1001005 – 1863000160 ■ primjenjuje se samo na primitke vezane uz rad za određeni mjesec
PO 21 8443 – 0 + MB FO 22 8443 – MBG (ne za potpore, nagrade iznad neoporezivih iznosa)
za OIB (pravne i fizičke osobe) 68 8443 – OIB ■ doprinosi na plaću obračunavaju se na stvarno isplaćenu plaću
 najviša godišnja osnovica = 555.552,00 kn
■ primjenjuje se samo za doprinos za MO za I. stup
Stope poreza na dohodak od 1.7.2010. ■ doprinos za MO za II. stup obračunava se i na razliku iznad najviše
180 godišnje osnovice
Visina porezne osnovice
Stopa ■ može se primijeniti samo kod jednog isplatitelja
Mjesečno Godišnje ■ doprinosi na plaću obračunavaju se na stvarno isplaćenu plaću
12% do 3.600 kn do 43.200 kn
25%
7.200 kn 86.400 kn Minimalna plaća
(razlika od 3.600 do 10.800) (razlika od 43.200 do 108.000)
40% iznad 10.800 kn iznad 129.600 kn za razdoblje
1.7.2008. od 1.6.2009. od 1.6.2010.
Osnovica za izračun plaća u 2010. -31.5.2009. - 31.5.2010. - 31.5.2011.
Korisnici državnog proračuna i javne službe 5.108,84 kn*
* osnovica se primjenjuje od 1. travnja 2009. (za plaće ostvarene u travnju) - Nar. nov., br. 40/09
Minimalna plaća 2.747,00 2.814,00* 2.814,00**
- iznimka: tekstilna, drvno-
Proračunska osnovica prerađivačka i kožarsko 2.582,18 2.701,44 2.729,58
3.326,00 kn - za obračun i isplatu naknada na temelju posebnih zako- obučarska industrija
na (Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za * Objavljeno u Nar. nov., br. 65/09
2010. godinu - Nar. nov., br. 151/09 i 103/10) ** Objavljeno u Nar. nov., br. 66/10
 Financije i porezi | TEB-ov podsjetnik

Beneficirani staž radnika

Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem (Nar. nov., br. 71/99, 46/07 i 41/08)
12 mjeseci Stopa dodatnog doprinosa Stopa dodatnog doprinosa za
se računa kao za I. stup MO I. stup II. stup
14 mjeseci 4,86% 3,61% 1,25%
15 mjeseci 7,84% 5,83% 2,01%
16 mjeseci 11,28% 8,39% 2,89%
18 mjeseci 17,58% 13,07% 4,51%

Faktori osobnog odbitka i iznosi uvećanja osobnog odbitka za uzdržavane

članove obitelji i djece
Visina Iznosi osobnih odbitaka
Uzdržavani član
faktora Mjesečni Godišnji
Osnovni osobni odbitak 1,0 1.800,00 21.600,00
Član uže obitelji i bivši bračni drug za kojega se plaća alimentacija 0,5 900,00 10.800,00
Djeca:
■ prvo dijete 0,5 900,00 10.800,00
■ drugo dijete 0,7 1.260,00 15.120,00
■ treće dijete 1,0 1.800,00 21.600,00
■ četvrto dijete 1,4 2.520,00 30.240,00
■ peto dijete 1,9 3.420,00 41.040,00
■ šesto dijete 2,5 4.500,00 54.000,00
■ svako sljedeće dijete: progresivno povećanje faktora (0,7; 0,8; 0,9)
Invalidnost poreznog obveznika/djeteta/člana obitelji 0,3 540,00 6.480,00
Invalidnost 100% i/ili radi invalidnosti imaju pravo na tuđu pomoć i njegu 1,0 1.800,00 21.600,00

Iznosi novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti od 1.11.2010.

Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti
(Nar. nov., br. 80/08, 94/09 i 121/10)
Razdoblje primanja naknade Osnovica za obračun Visina naknade Najviši iznos Najniži iznos
70% prosječne plaće
Za prvih 90 dana Prosječna plaća uma- 70% gosp. RH u prethodnoj
njena za MO ostvarene godini - 3.717,00 kn 50% minimalne plaće –
u tromj. prije prestanka 35% prosječne plaće 1.125,60 kn
Za razdoblje nakon iskorište- radnoga odnosa 35% gosp. RH u prethodnoj
nih 90 dana godini - 1.858,85 kn
Prosječna plaća u gospo- 35% prosječne plaće 50% minimalne plaće –
Za osobe u evidenciji više od darstvu RH u prethodnoj
12 mjeseci neprekidno 35% gosp. RH u prethodnoj 1.125,60 kn
god. godini
Osobe koje su u evidenciji HZZ-a neprekidno više od 12 mjeseci imaju pravo ■ 60 dana ako su iskoristile novčanu naknadu od 270 do 330 dana,
na produženje novčane naknade za: ■ 90 dana ako su iskoristile novčanu naknadu od 180 do 240 dana,
■ 30 dana ako su iskoristile novčanu naknadu od 360 do 450 dana, ■ 120 dana ako su iskoristile novčanu naknadu od 90 do 150 dana.

Pregled sati rada po mjesecima 2010. PROSINAC 181

(ukupno 2088 sati)
siječanj 168 svibanj 168 rujan 176 …. Po Ut Sr Če Pe Su Ne
48 1 2 3 4 5
veljača 160 lipanj 176 listopad 168 49 6 7 8 9 10 11 12
ožujak 184 srpanj 176 studeni 176 50 13 14 15 16 17 18 19
Financije i porezi | 11/10

travanj 176 kolovoz 176 prosinac 184 51 20 21 22 23 24 25 26

52 27 28 29 30 31
radni dani: 23 dana (184 sata)
Prosječna plaća po zaposlenom u pravnim osobama RH
Mjesec Bruto Neto Razdoblje Bruto Neto Razdoblje Bruto Neto
9/10 7.546,00 5.291,00 7/10 - 9/10 7.620,00 5.335,00 I. - VIII. 2010. 7.675,00 5.305,00
 TEB-ov podsjetnik | Financije i porezi

Preračunavanje neto plaće u bruto plaću za 2010. godinu

Preračunavanje neto plaće u bruto iznos može se izvršiti primjenom jedne od formula koje su dane u nastavku. Pritom
treba voditi računa da se odabere odgovarajuća formula, ovisno o visini neto iznosa plaće, osobnom odbitku, visini prir-
eza porezu na dohodak te najvišoj osnovici za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje. Najviša mjesečna osnovica za
plaće u 2010. godini iznosi 46.296,00 kn1.
Formule za preračunavanje te koeficijente poreza i prireza u skladu s izmijenjenim poreznim razredima i stopama od
1. srpnja 2010. dajemo u nastavku.
Formule za preračunavanje neto plaća u bruto plaće

1. Neto plaća ≤ osobnom odbitku  Bruto plaća = neto x 1,25

(neto plaća - osobni odbitak)
+ osobni odbitak
1 - (0,12 x kp)
2. Neto plaća ≤ 3.600,00 - (432,002 x kp) + osobni odbitak  Bruto plaća =
0,80

3. Neto plaća ≤ 10.800,00 - (2.232,003 x kp) + osobni odbitak

3.600,00 + os.odb. + [neto pl. – (3.600,00 – 432,00 x kp + os.odb.)] x kppr25

Bruto plaća =
0,80

4. Neto plaća > 10.800,00 - (2.232,00 x kp) + osobni odbitak te ≤ 37.036,804 - [(26.236,805 – os.odb.) x 0,40 x kp + 2.232,00 x kp]6

10.800,00 + os.odb. + [neto pl. – (10.800,00 – 2.232,00 x kp + os.odb)] x kppr40

Bruto plaća =
0,80
5. Neto plaća > 37.036,80 - [(26.236,80 – os.odb.) x 0,40 x kp + 2.232,00 x kp]7

Bruto plaća = 10.800,00 + os.odb. + [neto pl. – (10.800,00 – 2.232,00 x kp + os.odb.) ] x kppr40 + 9.259,20

Koeficijenti prireza te poreza i prireza za stope 12%, 25% i 40%

Stopa Koeficijent Porez 12% Porez 25% Porez 40%

R. br.
prireza prireza (kp) (kppr 12) (kppr 25) (kppr 40)

1 2 3 4 5 6
1 0,00% 1 1,136364 1,333333 1,666667
2 1,00% 1,01 1,137915 1,337793 1,677852
3 2,00% 1,02 1,139471 1,342282 1,689189
4 3,00% 1,03 1,141031 1,346801 1,700680
5 4,00% 1,04 1,142596 1,351351 1,712329
6 5,00% 1,05 1,144165 1,355932 1,724138
7 6,00% 1,06 1,145738 1,360544 1,736111
182 8 6,25% 1,0625 1,146132 1,361702 1,739130
1
Naredba o iznosima osnovica za obračun dopri-
nosa za obvezna osiguranja za 2010. godinu (Nar.
9 6,50% 1,065 1,146526 1,362862 1,742160 nov., br. 141/09).
2
10 7,00% 1,07 1,147315 1,365188 1,748252 3.600,00 x 12%
3
7.200,00 x 25% = 1.800,00 + 432,00
11 7,50% 1,075 1,148106 1,367521 1,754386 4
46.296,00 - 9.259,20 (46.296 x 20%)
12 8,00% 1,08 1,148897 1,369863 1,760563 5
6
37.036,80 – 10.800,00
Ograničenje neto iznosa plaće do iznosa prema
13 9,00% 1,09 1,150483 1,374570 1,773050 navedenom izrazu uzima se u obzir kada se pri
Financije i porezi | 11/10

14 10,00% 1,1 1,152074 1,379310 1,785714 obračunu plaće doprinos za mirovinsko osiguranje
obračunava do iznosa najviše mjesečne osnovice
15 11,00% 1,11 1,153669 1,384083 1,798561 (46.296,00 kn za 2010. godinu). Odnosno, ako neto
16 12,00% 1,12 1,155268 1,388889 1,811594 iznos plaće prelazi iznos izračunat prema navede-
17 13,00% 1,13 1,156872 1,393728 1,824818 nom izrazu, a pri obračunu plaće će se primjenjiva-
ti najviša mjesečna osnovica za obračun doprinosa,
18 14,00% 1,14 1,158480 1,398601 1,838235 za preračunavanje se koristi formula pod br. 5.
7
19 15,00% 1,15 1,160093 1,403509 1,851852 Formula br. 5. koristi se u slučaju kada je neto plaća
viša od iznosa iz navedenog izraza i kada se primje-
20 16,00% 1,16 1,161710 1,408451 1,865672 njuje najviša mjesečna osnovica za obračun dopri-
21 17,00% 1,17 1,163332 1,413428 1,879699 nosa za mirovinsko osiguranje od 46.296,00 kn pa
se doprinos obračunava do tog iznosa (bruto plaća
22 18,00% 1,18 1,164958 1,418440 1,893939 viša od 46.296,00 kn).
 Financije i porezi | TEB-ov podsjetnik

 Primjer: Preračunavanje neto plaće u bruto plaću

Plaća radnika utvrđena je u neto iznosu od 6.000,00 kn. Radnik koristi samo osnovni
osobni odbitak, a prebivalište mu je u Zagrebu.
Odgovarajuću formulu odabiremo prema prvom odgovarajućem izrazu ovisno o neto
iznosu plaće. Za ovaj primjer prvi odgovarajući izraz je onaj pod br. 3.:

3. Neto plaća ≤ 10.800,00 – (2.232,00 x kp) + osobni odbitak Kontrola:

6.000,00 ≤ 10.800,00 – (2.232,00 x 1,18) + 1.800,00 = 9.966,24 R.
te za preračunavanje koristimo formulu br.3.: Opis Iznos
br.
1 2 3
1. Bruto plaća 8.717,66
2. - 20% MO 1.743,53
3.600,00 + os.odb. + [ neto pl. – (3.600,00 – 432,00 x kp + os.odb.) ] x kppr25 3. Dohodak 6.974,13
Bruto plaća =
0,80 4. - osobni odbitak 1.800,00
5. Porezna osnovica 5.174,13
6. - porez 12% (do 3.600,00) 432,00
Bruto plaća = 3.600,00 + 1.800,00 + [ 6.000,00 – (3.600,00 – 432,00 x 1,18 + 1.800,00) ] x 1,41844 7. - porez 25% (na 1.574,13) 393,53
0,80
8. - porez 40% -
5.400,00 + [ 6.000,00 – 4.890,24 ] x 1,41844 9. Porez ukupno 825,53
Bruto plaća = 10. Prirez porezu (18%) 148,60
0,80
11. Porez i prirez 974,13
Bruto plaća = 8.717,66 kn 12. Neto plaća (3. - 11.) 6.000,00

Uplatni računi za plaće

Obveze
1. Porez i prirez na dohodak
- od nesamostalnog rada radnika
2. Doprinos za mirov. osiguranje
- I. stup MO
- II. stup MO
3. Doprinos za zdravstveno osiguranje
- obvezno zdravstveno osiguranje
- poseban dopr. za zašt. zdr. na radu
4. Doprinos za zapošljavanje
- doprinos za zapošljavanje
- poseban doprinos za zapošljavanje osoba
s invaliditetom
5. Poseban porez na plaće
PO - poslodavac pravna osoba; FO - poslodavac fizička osoba
Uplatni računi
MB OIB
rn grada/općine prema prebivalištu poreznog obveznika
PO 21 1406 - 0+MB FO 22 1406 - MBG PO i FO 68 1406 - OIB
1001005 - 1863000160 (I. stup MO)
PO 21 8109 - 0+MB - ident. R-Sm (4 zn.) PO 68 8109 - OIB - ident. R-Sm (4 zn.)
FO 22 8117 - MBG - ident. R-Sm (4 zn.) FO 68 8117 - OIB - ident. R-Sm (4 zn.)
1001005 - 1700036001 (II. stup MO)
PO 21 2003 - 0+MB - ident. R-Sm PO 68 2003 - OIB - ident. R-Sm
FO 22 2011 - MBG - ident. R-Sm FO 68 2011 - OIB - ident. R-Sm
1001005 - 1863000160
PO 21 8400 - 0+MB FO 22 8419 - MBG PO 68 8400 - OIB FO 68 8419 - OIB
PO 21 8559 - 0+MB FO 22 8567 - MBG PO 68 8559 - OIB FO 68 8567 - OIB 183
1001005 - 1863000160
PO 21 8702 - 0+MB FO 22 8702 - MBG PO i FO 68 8702 - OIB
PO 21 8729 - 0+MB FO 22 8729 - MBG PO i FO 68 8729 - OIB
1001005 - 1863000160
PO 21 1902 - 0+MB FO 22 1902 - MBG PO i FO 68 1902 - OIB
 TEB-ov podsjetnik | Financije i porezi

5. Zdravstveno i mirovinsko osiguranje

Pregled visina osnovica i naknada po vrstama bolovanja i isplatiteljima kada su
zadovoljeni uvjeti prethodnog osiguranja
Zakon o o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 150/08, 94/09 i 71/10)
Osnovica za naknadu Visina naknade
Isplaćuje
R.b. Slučajevi bolovanja isplaćene barem isplaćena jedna kod isplata prema
- na teret
dvije ili više plaća ili niti jedna plaća stupcu 4
1 2 3 4 5 6
1. Prevremena nesposobnost za rad zbog bolesti isplaćuje poslodavac prosječna isplaćena plaća 70%/80%2 od osnovice,
najniža osnovica: 2.700,60
- od 43. dana odnosno 8. dana za invalide rada na teret HZZO-a u prethodnih 6 mj. ne više od 4.257,28
2. Njega oboljelog supružnika ili djeteta starijeg isplaćuje poslodavac prosječna isplaćena plaća 70%/80%2 od osnovice,
najniža osnovica: 2.700,60
od tri godine - od prvog dana na teret HZZO-a u prethodnih 6 mj. ne više od 4.257,28
Za njegu oboljelog djeteta do tri godine isplaćuje poslodavac prosječna isplaćena plaća 100% od osnovice, ne
3. najniža osnovica: 2.700,60
života - od prvog dana na teret HZZO-a u prethodnih 6 mj. više od 4.257,28
od plaće pripadajuće za
tekući mjesec, na koju
Privremena nesposobnost za rad zbog ozljede na isplaćuje poslodavac prosječna isplaćena plaća radnik ima pravo
4. bez ograničenja
radu ili profesionalne bolesti - od prvog dana na teret HZZZR-a u prethodnih 6 mj. temeljem kol. ugovora,
pravilnika o radu ili
ugovora o radu
isplaćuje poslodavac prosječna isplaćena plaća 70% od osnovice, ne
5. Kada je radnik određen za pratitelja bolesnika najniža osnovica: 2.700,60
na teret HZZO-a u prethodnih 6 mj. više od 4.257,28
Izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze,
isplaćuje HZZO na prosječna isplaćena plaća 100% od osnovice, ne
6. nesposoban za rad zbog transplantacije organa najniža osnovica: 2.700,60
teret HZZO-a u prethodnih 6 mj. više od 4.257,28
u korist druge osobe - od prvog dana
7. Komplikacije u vezi s trudnoćom isplaćuje HZZO na prosječna isplaćena plaća 100% od osnovice, ne
najniža osnovica: 2.700,60
i porođajem - od prvog dana svoj teret u prethodnih 6 mj. više od 4.257,28
Rodiljni dopust isplaćuje HZZO na prosječna isplaćena plać 100% od osnovice, bez
8. ---
do 6 mjeseci djetetova života1 - od prvog dana svoj teret u prethodnih 6 mj. ograničenja
Roditeljski dopust 100% osnovice, ali
od 6. mjeseci do 1. godine za 1. i 2. dijete isplaćuje HZZO na ne više od 80% pr.
9. --- ---
od 6. mjeseci do 3. godine za 3. dijete i svako teret proračuna osnovice (2.660,80)
slijedeće i za blizance
10. Roditeljski dopust isplaćuje HZZO na ne više od 50%
od 1. godine do iskorištenosti (30 mjeseci) teret proračuna pr. osnovice (1.663,00)
1
Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama (Nar. nov., br. 85/08 i 110/08 - ispravak) Naknada na teret HZZO-a:
Uvjet za isplatu naknade: Ako nije zadovoljen uvjet prethodnog staža osiguranja na teret HZ- 70% ► za prvih šest kalendarskih mjeseci neprekidnog bolovanja
ZO-a isplaćuje se najniži iznos naknade - 831,50 kn (proračunska osnovica x 25%) 80% ► od prvog dana nakon isteka šest mjeseci do 18 mjeseci
2
80% primjenjuje se od 6 mj. do 18. mj. 50% zadnje isplaćene naknade plaće ► nakon isteka 18 mjeseci neprekidnog bolovanja do 3 godine

Mirovinsko osiguranje
Elementi za izračun mirovine
Opis Visina Primjena od Propis
Odluka o aktualnoj vrijednosti mirovine od 1. srpnja 2009.
184 Aktualna vrijednost mirovine 58,37 1. srpnja 2009.
(Nar. nov., br. 104/09)
Odluka o najnižoj mirovini za jednu godinu mirovinskog staža
Najniža mirovina 56,59 1. srpnja 2009.
od 1. srpnja 2009. (Nar. nov., br. 104/09)
Najniža Odluka o visini najniže mirovine hrvatskom branitelju iz
Mirovina hrvatskih branitelja za 2009.
2.330,10 Domovinskog rata za godinu 2009. (Nar. nov., br. 28/09)

Uvjeti za mirovinu u 2010.

Uvjeti propisani čl. 30. (starosna) i čl. 31. (prijevremena) Zakona o mirovinskom osiguranju (Nar. nov., br. 102/98 –
92/05, 43/07 – Odluka USRH: Izvješće o uočenoj pojavi neustavnosti u sustavu mirovinskog osiguranja, 79/07 i 121/10)
Prijevremena mirovina Starosna mirovina
Opis
Godine života Mirovinski staž Godine života Mirovinski staž
Žene 55 30 60 15
Muškarci 60 35 65 15
Napomena: Od 1. siječnja 2010. vrijednosni bodovi računaju se prema plaćama iz cijelog radnog vijeka.
 Financije i porezi | TEB-ov podsjetnik

6. Drugi dohodak
Koeficijenti i stope za izračun obveza po drugom dohotku iz neto svota
Autorska i umjetnička djela
Autorska djela izdaci: 30% Umjetnička djela izdaci 55% (30% + 25%)
Stopa 25% poreza i prirez Koeficijent od Na neto Na bruto Na neto Na bruto
prireza (kumulativ) neta na bruto Stopa poreza i Stopa poreza i Koeficijent od Stopa poreza i Stopa poreza i
prireza prireza neta na bruto prireza prireza
1 2 3 4 5 6 7 8
0,00 25,00 1,212121 21,2121 17,50 1,126761 12,6761 11,25000
1,00 25,25 1,214698 21,4698 17,68 1,128191 12,8191 11,36250
2,00 25,50 1,217285 21,7285 17,85 1,129624 12,9624 11,47500
3,00 25,75 1,219884 21,9884 18,03 1,131062 13,1062 11,58750
4,00 26,00 1,222494 22,2494 18,20 1,132503 13,2503 11,70000
5,00 26,25 1,225115 22,5115 18,38 1,133948 13,3948 11,81250
6,00 26,50 1,227747 22,7747 18,55 1,135396 13,5396 11,92500
6,25 26,56 1,228407 22,8407 18,59 1,135759 13,5759 11,95313
6,50 26,63 1,229067 22,9067 18,64 1,136122 13,6122 11,98125
7,00 26,75 1,230391 23,0391 18,73 1,136848 13,6848 12,03750
7,50 26,88 1,231717 23,1717 18,81 1,137576 13,7576 12,09375
8,00 27,00 1,233046 23,3046 18,90 1,138304 13,8304 12,15000
9,00 27,25 1,235712 23,5712 19,08 1,139763 13,9763 12,26250
10,00 27,50 1,238390 23,8390 19,25 1,141227 14,1227 12,37500
11,00 27,75 1,241080 24,1080 19,43 1,142694 14,2694 12,48750
12,00 28,00 1,243781 24,3781 19,60 1,144165 14,4165 12,60000
13,00 28,25 1,246494 24,6494 19,78 1,145639 14,5639 12,71250
14,00 28,50 1,249219 24,9219 19,95 1,147118 14,7118 12,82500
15,00 28,75 1,251956 25,1956 20,13 1,148600 14,8600 12,93750
16,00 29,00 1,254705 25,4705 20,30 1,150086 15,0086 13,05000
17,00 29,25 1,257466 25,7466 20,48 1,151576 15,1576 13,16250
18,00 29,50 1,260239 26,0239 20,65 1,153070 15,3070 13,27500

Naknade članovima odbora, povjerenstva, ugovori o djelu i stipendije*

Ugovori o djelu; naknade članovima odbora, Stipendije
25% poreza i povjerenstava, skupština i drugi dohodak umirovljenika
Stopa
prirez Na neto Na bruto Na neto Na bruto
prireza Koeficijent od
(kumulativ) Stopa poreza i Stopa mirovinskog Stope poreza i Koeficijent od Stope poreza Stope poreza i
neta na bruto*
prireza osiguranja - 20% prireza neta na bruto i prireza prireza
1 2 3 4 5 6 7 8 9
0,00 25,00 1,666667 33,333333 33,333333 20,00 1,333333 33,3333 25,00
1,00 25,25 1,672241 33,779264 33,444816 20,20 1,337793 33,7793 25,25
2,00 25,50 1,677852 34,228188 33,557047 20,40 1,342282 34,2282 25,50
3,00 25,75 1,683502 34,680135 33,670034 20,60 1,346801 34,6801 25,75
4,00 26,00 1,689189 35,135135 33,783784 20,80 1,351351 35,1351 26,00
5,00 26,25 1,694915 35,593220 33,898305 21,00 1,355932 35,5932 26,25
6,00 26,50 1,700680 36,054422 34,013605 21,20 1,360544 36,0544 26,50
6,25 26,56 1,702128 36,170213 34,042553 21,25 1,361702 36,1702 26,56
6,50 26,63 1,703578 36,286201 34,071550 21,30 1,362862 36,2862 26,63
185
7,00 26,75 1,706485 36,518771 34,129693 21,40 1,365188 36,5188 26,75
7,50 26,88 1,709402 36,752137 34,188034 21,50 1,367521 36,7521 26,88
8,00 27,00 1,712329 36,986301 34,246575 21,60 1,369863 36,9863 27,00
9,00 27,25 1,718213 37,457045 34,364261 21,80 1,374570 37,4570 27,25
10,00 27,50 1,724138 37,931034 34,482759 22,00 1,379310 37,9310 27,50
11,00 27,75 1,730104 38,408304 34,602076 22,20 1,384083 38,4083 27,75
Financije i porezi | 11/10

12,00 28,00 1,736111 38,888889 34,722222 22,40 1,388889 38,8889 28,00

13,00 28,25 1,742160 39,372822 34,843206 22,60 1,393728 39,3728 28,25
14,00 28,50 1,748252 39,860140 34,965035 22,80 1,398601 39,8601 28,50
15,00 28,75 1,754386 40,350877 35,087719 23,00 1,403509 40,3509 28,75
16,00 29,00 1,760563 40,845070 35,211268 23,20 1,408451 40,8451 29,00
17,00 29,25 1,766784 41,342756 35,335689 23,40 1,413428 41,3428 29,25
18,00 29,50 1,773050 41,843972 35,460993 23,60 1,418440 41,8440 29,50
*Napomena: Isplatitelj je obvezan na bruto iznos naknade obračunati i 15% doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje.
Obzirom da se radi o doprinosu na isplatu koji ne tereti neto iznos taj doprinos nije uključen u koeficijent (stupac 3).
 TEB-ov podsjetnik | Financije i porezi

Uplatni računi poreza i doprinosa za drugi dohodak, dohodak od imovine, dohodak od kapitala i od osiguranja
Drugi dohodak - doprinosi Uplatni račun MB Uplatni račun OIB

Mirovinsko osiguranje (I. stup) 1001005-1863000160 Državni proračun

- pravne osobe 21 8290 - 0+MB – identifikator R-Sm (4 znamenke) 68 8290 - OIB - identifikator R-Sm (4 znamenke)
- fizičke osobe 22 8290 - MBG – identifikator R-Sm (4 znamenke) 68 8290 - OIB - identifikator R-Sm (4 znamenke)
Mirovinsko osiguranje (II stup) 1001005-1700036001 Doprinos za MO na temeljuindividualne kapitalizirane štednje
- pravne osobe 21 2194 - 0+MB - identifikator R-Sm (4 znamenke) 68 2194 - OIB - identifikator R-Sm (4 znamenke)
- fizičke osobe 22 2194 - MBG - identifikator R-Sm (4 znamenke) 68 2194 - OIB - identifikator R-Sm (4 znamenke)
Zdravstveno osiguranje 1001005-1863000160 Državni proračun
- pravne osobe 21 8664 - 0+MB 68 8664 - OIB
- fizičke osobe 22 8664 - MBG 68 8664 - OIB
Račun grada općine prema
Porez i prirez
prebivalištu poreznog obveznika
Drugi dohodak Uplatni račun MB Uplatni račun OIB
- članovi skupština i nadzornih odbora, upravnih vijeća, povjerenstva, suci porotnici
22 1457 - MBG (SBS)1 68 1457 - OIB1
(čl.32.st.3.t.1. Zakona)
- autorske naknade 22 1465 - MBG (SBS) 68 1465 - OIB
- djelatnost trgovačkih putnika, agenata, akvizitera, športskih sudaca i delegata,
prevoditelja, tumača, sudskih vještaka, turističkih djelatnika, konzultanata te druge
22 1813 - MBG (SBS) 68 1813 - OIB
slične djelatnosti kao i po osnovu ostalih nenavedenih primitaka od drugog dohotka
(čl. 32. st. 3. t. 4. i t. 11. Zakona)
- drugi dohodak po osnovi primitaka u naravi, te nagrada učenicima, primitaka učenika
i studenata za rad preko učeničkih i studentskih udruga, stipendija, nagrada i naknada 22 1821 - MBG (SBS) 68 1821 - OIB
iznad propisanih iznosa (čl. 32. st. 3. t. 5. – 10. Zakona)
- drugi dohodak po osnovu naknada za isporučeno umjetničko djelo osobama koje
22 1830 - MBG (SBS) 68 1830 - OIB
obavljaju umjetničku i kulturnu djelatnost (čl. 32. st. 5. t. 1. Zakona)
- drugi dohodak po osnovu profesionalnih djelatnosti novinara, umjetnika i športaša
koji su osigurani po toj osnovi i doprinose za obvezna osiguranja koje plaćaju prema 22 1848 - MBG (SBS) 68 1848 - OIB
rješenju (čl. 32. st. 5. t. 2. Zakona)
- drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju
22 1643 - MBG (SBS) 68 1643 - OIB
generacijske solidarnosti iznad najviše godišnje osnovice (čl. 33 Zakona)
- drugi dohodak nerezidenta za obavljanje umjetničke, artističke, zabavne, športske, PO 21 1473 - 0+MB FO 22 1473 - MBG
književne, likovne djelatnosti te djelatnosti u svezi s tiskom, radijom i televizijom te
PO 68 1473 - OIB FO 68 1473 - OIB
zabavnim priredbama (čl. 32. st. 5. t.3. Zakona)
Dohodak od imovine
- dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava koji se plaća po rješenju
PU (čl. 27. st. 5. Zakona) 22 1635 - MBG (SBS) 68 1635 - OIB
- dohodak od imovinskih prava (čl. 27. st. 4. Zakona) 22 1546 - MBG (SBS) 68 1546 - OIB
- dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i
22 1511 - MBG (SBS) 68 1511 - OIB
organiziranja kampova koji se utvrđuje paušalno (čl. 27. st. 4. i čl. 44. st. 2. Zakona),
- dohodak od imovine na temelju najma ili zakupa pokretnina i nekretnina koji se
plaća po rješenju Porezne uprave (čl. 27. st. 2. Zakona) 22 1503 - MBG (SBS) 68 1503 - OIB
Dohodak od kapitala
- dohodak od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu
(čl. 38. st. 1. i 4. Zakona) 22 1570 - MBG (SBS) 68 1570 - OIB
- dohodak po osnovi udjela u dobiti članova uprave i radnika dodjelom i
opcijskom kupnjom vlastitih dionica trgovačkihdruštava (čl. 30. st. 4. Zakona) 22 1600 - MBG (SBS) 68 1600 - OIB
186 - dohodak od kamata 22 1597 - MBG (SBS) 68 1597 - OIB
- dohodak od izuzimanja i korištenja usluga članova trgovačkih društava za
privatne potrebe (čl. 30. st. 2. Zakona), 22 1589 - MBG (SBS) 68 1589 - OIB
Samostalne djelatnosti
- dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, na dohodak od slobodnih
zanimanja i na dohodak od poljoprivrede i šumarstva koji se utvrđuje paušalno 22 1449 - MBG (SBS) 68 1449 - OIB
(čl. 44. st. 1. i 5. Zakona)
- dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, na dohodak od slobodnih
22 1430 - MBG (SBS) 68 1430 - OIB
zanimanja i na dohodak od poljoprivrede i šumarstva (čl. 17. i 18. Zakona)
- Po godišnjoj prijavi 22 1619 - MBG (SBS) 68 1619 - OIB
Dohodak od osiguranja
- dohodak po osnovi životnog osiguranja s obilježjima štednje (čl. 31. Zakona) 22 1422 - MBG 68 1422 - OIB
- dohodak po osnovi dobrovoljnog mirovinskog osiguranja (čl. 31. Zakona) 22 1805 - MBG 68 1805 - OIB
Poseban porez za drugi dohodak, dividende i ostale propisane izvore dohotka 1001005-1863000160
- pravne osobe 21 1902 - 0+MB 68 1902 - OIB
- fizičke osobe 22 1902 - MBG 68 1902 - OIB
 Financije i porezi | TEB-ov podsjetnik

7. Doprinosi, naknade, članarine

Red. Opis Obveznici Osnovica Stopa Rok plaćanja
br.
1 2 3 4 5 6
1. Komorski doprinos
1.1. Doprinos HGK pravne osobe - članice HGK članarina - paušal 0,0056% mjesečno
(kriterij1) UP za 2008.
članovi HOK - pravne osobe dobit 0,40% do 31.3. za I.polugod.

1.2. Doprinos HOK-u fizičke osobe dohodak ili osnovica 0,40% do 30.9. za II. polugod.

fizičke i pravne osobe poreza na dobit 18,00 kn +POK+ tromjesečno i to:

paušal udruženje obrtnika 28. 2., 31. 5., 31. 8. i 30. 11.
2. Doprinos za šume
2.1. Naknade za opće korisne funkcije pravne osobe koje obavljaju ukupan prihod 0,0525% tromjesečno
šuma gospodarsku djelatnost
2.2. Biološka obnova šuma Hrvatske šume prihod od prodaje drveta 3% pri prodaji drveta
prodajna cijena
pravne osobe koje prodaju proizvoda na panju 3,5% pri dobivanju prava na
2.3. Šumski doprinos
proizvode iskorištavanja šuma - brdsko planinska i područja iskorištavanje
posebne državne skrbi 5,0%
3. Članarine
3. Članarine turističkim zajednicama djelatnosti propisane čl. 4. i 5. ukupan prihod (PO) prema mjestu i zadnji dan u mjesecu za
Zakona o članarinama ukupni primici - PDV (FO) djelatnosti tekući mjesec
4. Spomenička renta2
Osobe koje obavljaju gospoda- Prema odluci grada/
4.1. Direktna spomenička renta rsku djelatnost u nepokr. m2 korisne poslovne Od 1,00 – 7,00 kn općine temeljem
kulturnom dobru površine godišnjeg rješenja
Ukupni prihod (za plaćanje Krajem tekućeg
4.2. Indirektna spomenička renta Pravne i fizičke osobe prema predujmova UP prethodne 0,05% mjeseca za prethodni
propisanim šiframa djelatnosti godine) mjesec
1
Kriteriji propisani Odlukom o financiranju HGK u 2010. (Nar. nov., br. 140/09) kojima se mijenjaju obveznici plaćanja i stope za obračun spomeničke rente. O na-
2
Od 1. listopada 2010. godine na snagu stupaju odredbe Zakona o izmjenama vedenim izmjenama i dopunama Zakona detaljnije smo pisali u FIP-u br. 7/2010.
i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Nar. nov., br. 88/10)

Stope članarina turističkim zajednicama iz čl. 4. Zakona* (razne djelatnosti)***

Skupina djelatnosti Razred turističkih mjesta
A B C D
Prva: 49.31, 49.39, 50, 51.10, 52.23, 55, 55.22, 56, 65, 66, 66.12, 68, 69.2, 73, 77.21, 77.22, 79, 81.30, 82.3, 93.1, 93.11, 93.29 0,25 0,23 0,20 0,18
Druga: 49.32, 52.29, 77.11, 77.34, 77.35, 90, 92, 93.21 0,20 0,18 0,15 0,13
Treća: 45.20, 53, 58, 59, 60, 61, 62, 63, 74.1, 74.2, 74.3, 96.01, 96.02, 96.04 0,15 0,13 0,10 0,08

Stope članarina turističkim zajednicama iz čl. 5. Zakona* (trgovačke djelatnosti)***

Skupina djelatnosti Razred turističkih mjesta
A B C D
Prva: 45.1, 45.32, 45.40, 47.19, 47.25, 47.26, 47.30, 47.5, 47.6, 47.71, 47.72, 47.73, 47.74, 47.75, 47.76, 47.77, 47.78, 47.79,
0,05 0,048 0,043 0,040 187
47.8, 47.9, 47.91, 47.99,
Druga: 47.1, 47.2 0,04 0,038 0,035 0,033
Treća: 45, 45.31, 45.40, 46.2, 46.3, 46.4, 46.5**, 46.6, 46.7, 46.9 0,03 0,028 0,025 0,023
Četvrta: sve djelatnosti iz treće skupine koje se bave i vanjskom trgovinom 0,02 0,013 0,010 0,010
* Zakon o članarinama u turističkim zajednicama (Nar. nov., br. 152/08) *** Od 1. siječnja 2011. godine na snagu stupaju odredbe Zakona o izmjenama i
Financije i porezi | 11/10

** Čl. 5. Zakona, za trgovinu na veliko informacijsko-komunikacijskom opremom dopunama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama (Nar. nov., br. 88/10)
propisana je šifra 45.5. Međutim, Odlukom o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti kojima se mijenjaju obveznici plaćanja i stope za obračun članarina u turističkim
2007 (Nar. nov., br. 58/07) za tu je djelatnost propisana šifra 46.5 te smatramo da je zajednicama. O navedenim izmjenama i dopunama Zakona detaljnije smo pisali u
u Zakonu navedena kriva šifra. FIP-u br. 7/2010.
 TEB-ov podsjetnik | Financije i porezi

Uplatni računi - porezi, naknade i doprinosi, članarine i rente

1. Porezi 2. Naknade i doprinosi

Obveze i uplatni računi Obveze i uplatni računi
Porez na dobit Naknade za šume
■ račun grada/općine sjedišta poduzetnika / ■ opće korisne funkcije šuma - 1001005 – 1700055099
prebivališta poduzetnika PO: 67 OIB – god. na koju se odnosi uplata (4 znamenke)
PO i FO: 68 1651 - OIB ■ šumski doprinos – račun grada/općine
Porez na dobit po odbitku PO i FO: 68 7714 – OIB
■ oznaka grada/općine sjedišta poduzetnika / Mineralne sirovine
prebivališta poduzetnika ■ naknada za eksploataciju – račun za redovno
■ naknada za autorska prava i druga prava intelekt. poslovanje grada/općine
vlasništva: PO i FO: 68 5827 – OIB
PO i FO: 68 1660 – OIB ■ naknada na podr. poseb. drž. skrbi – rn. grada/
■ usluge istraživanja tržišta, por. i posl. savj., općine prema Zakonu o PPDS-u
revizorske usluge i dr.: PO i FO: 67 OIB
68 1678 – OIB Doprinos Hrvatskoj gospodarskoj komori
■ dividende i udjeli u dobiti: ■ članarina HGK – 1001005 – 1700052620
68 1686 – OIB 67 OIB – oznaka poduzeća – mjesec/godina (4 znamenke)
■ kamate: ■ kod oznake poduzeća upisuje se: 002 – mali, 003 –
68 1694 – OIB srednji, 004 - veliki
Porez na dodanu vrijednost ■ doprinos HGK – 1001005 – 1700052783
■ 1001005 – 1863000160 67 OIB – 001 – mjesec/godina (4 znamenke)
PO i FO: 68 1201 – OIB Doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori
■ pri uvozu na uplate preko računa 845 – 1210 ■ paušalni iznos – račun grada/općine
■ na usluge poduzetnika – 1228 PO i FO: 67 OIB
Posebni porezi ■ doprinos od dohotka, dobiti ili plaće – račun grada/
■ 1001005 – 1863000160 općine
■ osobni automobili PO i FO: 67 OIB
PO i FO: 68 1040 – OIB
■ naftni derivati – 1058 3. Članarine i rente
■ alkohol – 1066
■ pivo – 1074 Obveze i uplatni računi
■ bezalkoholna pića – 1082
■ duhanski proizvodi – 1090 Članarine turističkim zajednicama
■ kava – 1104 ■ račun grada/općine u kojem je sjedište turističke
■ luksuzni proizvodi - 1112 zajednice
■ premije osig. od auto odgov. – 1120 PO i FO: 67 OIB
■ kasko osiguranje – 1139 Spomenička renta
Gradski i općinski porezi ■ direktna spomenička renta – račun grada/općine
■ račun za redovno poslovanje grada/općine gdje je renta ubrana
■ porez na potrošnju PO i FO: 67 OIB
PO i FO: 68 1708 – OIB ■ indirektna spomenička renta – račun grada/općine
■ kuće za odmor – 1716 gdje je renta ubrana
188 ■ reklame – 1724 PO i FO: 67 OIB
■ tvrtka/naziv – 1732 ■ uporaba kulturnog dobra – 1001005 – 1863000160
■ korištenje javnih površina – 1740 PO i FO: 68 7684 – OIB
■ neobrađeno obradivo poljop. zemljište – 1759
■ neiskorištene poduzetničke nekretnine – 1767
■ neizgrađeno građevinsko zemljište – 1775
TPU
• ugovori o izbjegavanju
Uplatni računi koji se koriste kada se dvostrukog oporezivanja
u pozivu na broj unosi MBG ili MB • ugovori o socijalnom osiguranju

vrijede i dalje do opoziva. Naručite na www.teb.hr

N
 Financije i porezi | TEB-ov podsjetnik

8. Da se ne zaboravi!
Rokovi za podnošenje obrazaca i plaćanja obveza u prosincu 2010.

Obveze
POREZI I ČLANARINE
Obrazac ID, IDD, IDD-1
Obrazac R-Sm
Predujam posebnog poreza za primitke od samostalne djelatnosti
Predujam poreza na dohodak i dobit
PDV za mjesečne obveznike
Porez na potrošnju
Predujam indirektne spomeničke rente
Predujam članarine turističkoj zajednici
Članarina i doprinos HGK-u
Akontacija općekorisnih funkcija šuma za IV. tromjesečje
POSEBNI POREZI
Izvješće o obračunanom posebnom porezu na plovila proizvedena i
isporučena u RH
- Obrazac PP-PLO (ako je bilo isporuka)
Izvješće o obračunanom posebnom porezu na zrakoplove proizvedene i
isporučene u RH
- Obrazac PP-ZRA (ako je bilo isporuka)
- Izvješća o proizvodima na koje se plaća posebni porez
TROŠARINE
- Dnevna izvješća (alkohol i alkoholna pića, energenti)
- Mjesečna izvješća o preuzetim, utrošenim i vraćenim markicama za
označavanje (alkohol i alkoholna pića)
- Izvješća o stanju zaliha, primljenim proizvedenim, otpremljenim i uvezenim
količinama trošarinskih proizvoda, kretanju trošarinskih proizvoda i obra- do 20. prosinca 2010. za protekli mjesec
čunatoj trošarini (alkohol i alkoholna pića, duhanski proizvodi, energenti)
- Izvješća o uplaćenim trošarinama (energenti)
PRORAČUNI I PRORAČUNSKI KORISNICI, JLIP(R)S
Mjesečni izvještaj o obvezama korisnika državnog proračuna
Konsolidirani mjesečni izvještaj o obvezama korisnika
državnog proračuna - razdjela
Rokovi
do 15. prosinca 2010. za plaće odnosno drugi dohodak isplaćen u studenom 2010.
■ pri svakom plaćanju doprinosa za mirovinsko osiguranje
■ do kraja mjeseca za prethodni mjesec (ako doprinosi nisu obračunani i uplaćeni u
zakonskom roku)
do 31. prosinca 2010. za studeni 2010.
do 31. prosinca 2010. za studeni 2010.
do 31. prosinca 2010. za studeni 2010.
do 31. prosinca 2010. za studeni 2010.
do 31. prosinca 2010. za studeni 2010.
do 31. prosinca 2010. za prosinac 2010.
do 31. prosinca 2010. za prosinac 2010.
do 31. prosinca za IV. tromjesječje 2010.
do 15. prosinca 2010. za studeni 2010.
do 15. prosinca 2010. za studeni 2010.
do 15. prosinca 2010. za studeni 2010. - bezalkoholna pića i kava
do 10. prosinca 2010. za studeni 2010. - za luksuzne proizvode
do 8. prosinca 2010. za razdoblje od 16. do 31. studeni 2010.
do 20. prosinca 2010. za razdoblje od 1. do 15. studenog 2010.
do 20. prosinca 2010. za protekli mjesec
do 8. prosinca 2010. za protekli mjesec
do 10. prosinca 2010.
do 15. prosinca 2010.

POSEBAN POREZ
Poseban porez na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke 189
plaća se do 31.12.2010. po stopi od 4% ako je iznos mjesečnog primitka veći od
6.000,00 kn
Financije i porezi | 11/10
 TEB-ov podsjetnik | Financije i porezi

10. Novi ekonomsko-financijski propisi

(Nar. nov., br. 118/10 – 128/10)
Narodne Stupanje na
NAZIV PROPISA
novine br. snagu
Financije i računovodstvo
■ Odluka o objavljivanju tumačenja Odbora za tumačenje međunarodnog
120/27.10.2010. 27.10.2010.
financijskog izvještavanja 19
■ Odluka o o izmjenama i dopunama Odluke o objavljivanju Međunarodnih
120/27.10.2010. 27.10.2010.
standarda financijskog izvještavanja
Gospodarstvo
■ Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i
pravima za vrijeme nezaposlenosti 121/28.10.2010. 01.11.2010.
■ Pravilnik o načinu izbora miritelja i provođenju postupka mirenja u
122/03.11.2010. 11.11.2010.
kolektivnim radnim sporovima
■ Zakon o izmjenama Zakona o šumama 124/08.11.2010. 08.11.2010.
■ Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o patentu 128/17.11.2010. 25.11.2010.
Kolektivni ugovori
■ Dodatak II o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za putničke 21.10.2010.
agencije od 12. lipnja 2002. 126/12.11.2010. primjena: 01.12.2010.
Mirovinsko osiguranje
■ Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju 121/28.10.2010. 01.11.2010.
Poljoprivreda
■ Pravilnik o raspodjeli carinskih kvota za poljoprivredne i prehrambene 05.11.2010.
proizvode 121/28.10.2010. iznimke: vidi čl. 1
■ Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori 127/16.11.2010. 16.11.2010.
Radni odnosi
■ Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radnom vremenu, obveznim 124/08.11.2010 16.11.2010
odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prometu
Porezi i doprinosi
■ Pravilnik o dopuni Pravilnika o načinu ostvarivanja porezne olakšice 122/03.11.2010. 11.11.2010.
obveznika poreza na dobit na brdsko-planinskim područjima
■ Pravilnik o dopuni Pravilnika o načinu ostvarivanja porezne olakšice poreza 122/03.11.2010. 11.11.2010.
na dobit na području Grada Vukovara
■ Pravilnik o dopuni Pravilnika o načinu ostvarivanja porezne olakšice poreza 122/03.11.2010. 11.11.2010
na dobit na područjima posebne državne skrbi
■ Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak 123/04.11.2010. 04.11.2010.
iznimke: vidi čl. 60
■ Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit 123/04.11.2010. 04.11.2010.
■ Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poreznoj upravi 128/17.11.2010. 25.11.2010.
Porezi i doprinosi
■ Zakon o sudovima (pročišćeni tekst) 122/03.11.2010.
190
Cjenik objave promidžbenih oglasa u časopisu “financije i porezi”
Cijena u kunama Cijena u kunama
MJESTO I FORMAT OBJAVE MJESTO I FORMAT OBJAVE
(bez PDV-a) (bez PDV-a)
OMOT: STRANICE:
Zadnja vanjska stranica 7.500,00 1/1 (20,5x27 cm) 3.600,00
Unutarnje stranice korica 5.000,00 1/2 (20,5x13 ili 10x27 cm) 2.400,00
1/3 (20,5x9 cm) 2.000,00
1/4 (20,5x6 ili 10x12 cm) 1.800,00
Cijene za umetke, posebne oblike i formate oglasa te popusti utvrđuju se dogovorom.
TEB-ova biblioteka
Red. Naziv izdanja Cijena (kn) Kol. Ukupna
br. vrijednost
NOVA IZDANJA!
1. Zakon o radu - komentar, sudska praksa, ogledni primjeri s CD-om 810,00
2. Trgovačka društva prema Zakonu o trgovačkim društvima i ZTD
- komplet od 2 knjige: “Trgovačka društva” s razradom praktične
primjene ZTD-a s opsežnom domaćom i inozemnom praksom te
proćišćeni tekst ZTD-a sa CD-om, u kojem su navedeni brojevi
stranica knjige “Trgovačka društva” na kojim se objašnjava primjena
odnosnih odredbi članka ZTD-a (tvrde korice, ukupno 980 str.) 750,00
3. Računovodstvo trgovačkih društava - primjena HSFI-a i MSFI-a na
praktičnim primjerima 500,00
4. Godišnji odmori prema novom Zakonu o radu 100,00
5. Obavljanje samostalne djelatnosti - građevinari, cvijećari, stomatolozi 110,00
6. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave - prijam u službu,
primjena Zakona o radu, primjena Zakona o porezu na dohodak 230,00
7. Zakon o sudskom registru, Pravilnik o načinu upisa u sudski registar 95,00
8. Javna nabava u praksi 300,00
FINANCIJE I POREZI
9. Vrednovanje poduzeća 290,00
10. Uvod u poslovnu analizu - II. izdanje 300,00
11. Primjeri financijskih i računovodstvenih ugovora - III. izdanje 224,00
12. TEB-ov analitički kontni plan 50,00
13. Trgovačko poslovanje 90,00
14. Vodič za prvu primjenu HSFI-a 160,00
15. Obrtnici, slobodna zanimanja i poljoprivrednici, s dodatkom 280,00
16. Priručnik za banke 210,00
17. Mjenica i zadužnica 230,00
PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO
18. Proračunsko računovodstvo - primjena računskog plana (cijena u pretprodaji) 300,00
19. Računski plan za proračunsko računovodstvo (novo) 60,00
20. Primjena Pravilnika o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu
(cijena u pretprodaji) 250,00
LOKALNA I PODRUČNA (REGIONALNA) SAMOUPRAVA
21. Službenički odnosi, platni i klasifikacijski sustav u lokalnim jedinicama 260,00
22. Plaće i radni odnosi u lokalnoj područnoj (regionalnoj) samoupravi 220,00
DEVIZNO I CARINSKO POSLOVANJE
23. Carinjenje robe 256,00
24. Vanjskotrgovinsko poslovanje 220,00
PRAVO
25. Zakon o javnoj nabavi - VI. izdanje (novo) 270,00
26. Aktualnosti u primjeni novog Zakona o općem upravnom postupku 153,00
27. Inspekcijsko pravo (knjiga + CD s propisima) 170,00
ZDRAVSTVO
29. Zdravstveni sustav u Republici Hrvatskoj 190,00
OSIGURANJE
29. OSNOVE OSIGURANJA načela i praksa 232,00

NARUDŽBENICA

PODACI O NARUČITELJU

Društvo / Ime i prezime :

Ulica i broj :

Mjesto :

OIB :

Ime i prezime naručitelja :

Telefon : Fax: :

E-mail :
Obvezujemo se dugujuću svotu od _____________ kn
Datum :
uplatiti u korist računa TEB- a 2340009-1100180787
Potpis i pečat :
TEB-ova stalna izdanja (za 2011.)
Red. Ukupna
Naziv izdanja Cijena (kn) Kol.
br. vrijednost
1. Časopis Financije i porezi – mjesečnik s dodatcima i drugim pogodnostima
▶ u cijenu FIP-a uključeni su:
- 12 brojeva časopisa, upute za porezne prijave,
1.150,00
telefonski savjeti, zidni kalendar za računovođe,
TEB-ov e-mail servis, popusti na seminarima, 3 mjeseca besplatnog
korištenja internetskog izdanja i dr.
2. TEB-ov priručnik o porezima - TPP
▶ u cijenu TPP-a uključeni su:
- za dosadašnje pretplatnike: osnovno izdanje TPP-a (u registratoru i na CD-u s
pretraživačem) i dopune za 2011., dopune za Zbirku mišljenja Ministarstva financija
ZMF za 20101 i CD s osnovnim izdanjem ažuriranim na dan 1.1.2011. 1.120,00
- za nove pretplatnike: Osnovno izdanje TPP-a (u registratoru i na CD-u s pretraživačem)
i dopune za 2011., Osnovno izdanje Zbirke mišljenja Ministarstva financija - ZMF
za 2010. s dopunama za 2011. i CD s osnovnim izdanjem ažuriranim na dan 1.1.2011.
3. Zbirka mišljenja Ministarstva financija – ZMF
▶ za dosadašnje pretplatnike: dopune za 2011. i CD s ažuriranim osnovnim izdanjem na
dan 1.1.2011. 400,00
▶ za nove pretplatnike: osnovno izdanje s dopunama za 2011. i CD s osnovnim izdanjem
na dan 1.1.2011. 980,00
4. Priručnik o trgovačkom poslovanju – PTP
▶ za dosadašnje pretplatnike: dopune za 2011. 840,00
▶ za nove pretplatnike: osnovno izdanje s dopunama za 2011. 1.320,00
5. Carinska tarifa – TCT
▶ za dosadašnje pretplatnike: dopune za 2011. i CD s ažuriranim propisima 1.050,00
▶ za nove pretplatnike: osnovno izdanje (u registratoru i na CD-u) s dopunama za 2011. 1.400,00
6. Sustav javne nabave – SJN
▶ za dosadašnje pretplatnike: dopune za 2011. i novi registrator Praksa u javnoj nabavi 870,00
▶ za nove pretplatnike: osnovno izdanje s dopunama za 2011. i registrator Praksa u
javnoj nabavi 1.200,00
7. Sustav državne riznice – SDR
▶ za dosadašnje pretplatnike: novo osnovno izdanje i dopune za 2011. 860,00
▶ za nove pretplatnike: osnovno izdanje s dopunama za 2011. 1.550,00
8. Lokalna i područna (regionalna) samouprava – LPS
▶ za dosadašnje pretplatnike: dopune za 2011. i CD s ažuriranim propisima 945,00
▶ za nove pretplatnike: osnovno izdanje s dopunama za 2011. 1.600,00
9. Međunarodni ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i socijalnom osiguranju – TPU
▶ osnovno izdanje s dopunama po objavi novih ugovora 600,00
▶ pretplatnici TPP-a 300,00

NARUDŽBENICA

PODACI O NARUČITELJU

Društvo / Ime i prezime :

Ulica i broj :

Mjesto :

OIB :

Ime i prezime naručitelja :

Telefon : Fax: :

E-mail :
Obvezujemo se dugujuću svotu od _____________ kn upla-
Datum :
titi u korist računa TEB- a 2340009-1100180787
Potpis i pečat :