Dr. sc. Berislav Bolfek, Milan Stani, univ. spec. oec., Sanja Kneevi, dipl. oec.
: Vertikalna i horizontalna financijska analiza poslovanja tvrtke Dr. sc. Berislav Bolfek, Milan Stani, univ. spec. oec., Sanja Kneevi, dipl. oec.: Vertikalna i horizontalna financijska analiza poslovanja tvrtke
1. Uvod
Gospodarski subjekti koji danas posluju u
UDK 336.012.23 cijelom svijetu najee su organizirani kao trgo-
Dr. sc. Berislav Bolfek* vaka drutva. Ako je rije o velikim trgovakim
Pregledni rad
drutvima ona su organizirana kao dioniarska
Milan Stani, univ. spec. oec**
drutva. Izdavanjem dionica, prati se poslovanje
Sanja Kneevi, dipl. oec.*** trgovakog drutva od strane svih onih koji su
sudjelovali u investiranju. Investitori e dakle
oekivati zaradu kao rezultat svog ulaganja i zato
su zainteresirani za poslovanje.
Manja trgovaka drutva osniva jedan ili vie
vlasnika poslovnih udjela, i oni e za svoje ulaga-
nje oekivati to veu dobit.
Svako je trgovako drutvo privredni subjekt u
svojoj dravi, a mnoga od njih posluju na irem
VERTIKALNA I HORIZONTALNA tritu. To znai da trgovaka drutva mora-
ju poslovati izmeu sebe samih. Osim toga u
FINANCIJSKA ANALIZA svakom se poslovanju javlja potreba za dodatnim
novanim sredstvima kojima raspolau banke i
druge financijske institucije.
POSLOVANJA TVRTKE Sve to upuuje na injenicu da se poslovanje
trgovakih drutava odvija veim ili manjim
dijelom pod povealom javnosti. Za poslovanje
Saetak manjih trgovakih drutava, osim osnivaa biti
e zainteresirani njihovi dobavljai, kreditori i
Analiza financijskih izvjetaja moe se opisati kao proces primjene razliitih analitikih sredstava i drava.
tehnika pomou kojih se ti podaci pretvaraju u upotrebljive informacije koje koriste funkcije uprav- Izlaskom na ira trita, izvan nacionalnoga, tr-
ljanja. Financijski menadment mora prije svega analizirati poslovanja da bi se na temelju onog to je govako drutvo dolazi u poslovne odnose s puno
ostvareno u prethodnim razdobljima moglo praviti planove za budunost. vie poslovnih partnera. Zato se javlja potreba za
prikazivanjem stanja i rezultata poslovanja na svi-
Kljune rijei: zavrna bilanca, raun dobitka i gubitka, analiza poslovanja ma razumljiv nain pomou financijskih izvjea.
Stoga je osnovan Meunarodni odbor koji je
napravio smjernice pod nazivom Meunarodni
standardi financijskog izvjeivanja po kojima se
prave financijski izvjetaji koji e omoguiti svi-
ma zainteresiranima uvid u poslovanje odreeno-
ga trgovakog drutva.
I u Republici Hrvatskoj su prihvaeni Meuna-
rodni standardi financijskog izvjeivanja.
2. Raunovodstveni informacijski sustav
Danas svi poslovni subjekti u cijelom svijetu,
pa tako i kod nas, moraju voditi poslovne knjige.
Raunovodstvo poinje s samim osnivanjem
trgovakog drutva, jer se mora zabiljeiti prva
* Veleuilite u Slavonskom Brodu poslovna transakcija, a to je uplata temeljnoga
berislav.bolfek@vusb.hr
kapitala. Budui da se smatra da e netko osno-
** Agencija Stani, Slavonski Brod vati tvrtku radi stalnog obavljanja djelatnosti,
milan.stanic@sb.t-com.hr podrazumijeva se da e evidentiranje poslovnih
*** Veleuilite u Slavonskom Brodu
dogaaja sve to vrijeme biti popratna djelatnost.
sanja.knezevic@vusb.hr Raunovodstvo se temelji na prolim dogaaji-
146
ma. Kae se da knjigovodstvene isprave, koje su
predmet knjigovodstvene obrade, moraju biti
vjerodostojne, a to znai da se poslovni dogaaj
koji je zabiljeen na ispravi doista i dogodio. To
se dokazuje potpisima strana koje su sudjelovale
u poslovnom dogaaju. Podatci koji su predmet
raunovodstvene obrade unose se u poslovne
knjige. Zakon propisuje koje se poslovne knjige
moraju voditi, a to su:
- dnevnik
- glavna knjiga i
- pomone knjige.
Na temelju obraenih podataka u raunovod-
stvu sastavljaju se temeljna financijska izvjea,
kao i neka druga izvjea koja slue za interne
potrebe poduzetnika. Temeljna financijska izvje-
a sastavljaju se obvezno za razdoblje poslovanja
koje je jednako kalendarskoj godini. Mogu se
sastavljati i ee, ako to odlui uprava drutva
ili zahtijevaju vanjski korisnici. Prema Zakonu o
raunovodstvu1 temeljna financijska izvjea jesu:
- Bilanca
- Raun dobitka i gubitka
- Izvjee o svim promjenama glavnice
- Izvjee o novanom tijeku
- Raunovodstvene politike i biljeke uz financij-
ska izvjea.
Sva ova izvjea moraju dati istinit i nepristran
pregled imovine, obveza, kapitala, promjene
financijskog poloaja i rauna dobitka i gubitka.
Obveznici voenja poslovnih knjiga i financijskog
izvjeivanja jesu svi poduzetnici ije je sjedite u
Republici Hrvatskoj.
U postupku raunovodstvene obrade podataka
i financijskog izvjeivanja moraju se primjenji-
vati dogovorena ili propisana naela i metode. U
Hrvatskoj je obvezatna primjena Meunarodnih
standarda financijskog izvjeivanja.
Meunarodni standardi financijskog izvjei-
vanja polaze od temeljnih raunovodstvenih pret-
postavki i u njima se razrauju raunovodstvena
pravila, metode te kriteriji procjene stavaka.
Oni se primjenjuju kod raunovodstvene obrade
podataka, raunovodstvenih politika, procjena i
obrauna i svih drugih postupaka iz kojih rezul-
tira sastavljanje temeljnih financijskih izvjea za
potrebe vanjskih korisnika.2
Iako se ovi standardi odnose na financijsko
1 Zakon o raunovodstvu, Narodne Novine br. 109/07, lanak
15.
2 Habek, Mladen; i ostali: Temelji raunovodstva i analitika
knjigovodstva, RRIF-PLUS, 2004., str. 26.
147
Dr. sc. Berislav Bolfek, Milan Stani, univ. spec. oec., Sanja Kneevi, dipl. oec.: Vertikalna i horizontalna financijska analiza poslovanja tvrtke
izvjeivanje, oni utjeu i na samo prikupljanje
raunovodstvenih podataka, kao i na njihovu
obradu i na samo knjienje u poslovnim knjiga-
ma.
Ako je za ostvarenje ciljeva potrebno promi-
jeniti strukturu u bilanci, moralo bi se izmeu
ostaloga, znati kolika je cijena tih promjena i
koliko je to isplativo, odnosno hoe li se ostvariti
postavljeni ciljevi. Zato je zadatak menadera ra-
unovodstva pripremiti odgovarajue informacije
za donoenje upravljakih odluka.
Vrlo je vano pratiti udio potraivanja u
strukturi imovine. Prodajom se ostvaruju prihodi.
Samo je u djelatnosti maloprodaje osiguran
redovan priliv gotovine, dok se u drugim djelat-
nostima mora ekati izvjestan period da bi dolo
do pretvaranja potraivanja u novac. Da bi uope
dolo do prodaje, potrebno je angairati sredstva
koja e rezultirati proizvodom.
Iz svega navedenoga proizlazi da zadatak
menadera nije nimalo lak. Naime potrebno je,
da bi se izraunala mara profita i uope dolo
do zarade, uzeti u obzir sve elemente koji na to
utjeu. Izmeu ostaloga, moraju se ukalkulirati i
trokovi koji nastaju ako je potreba za gotovinom
nastupila prije nego su potraivanja od kupaca
naplaena.
Na bilannu strukturu moe se utjecati na
osnovi donoenja odluka u sferi trokova, pri-
hoda i poreza. Svim je poduzetnicima u interesu
smanjiti trokove i poveati vrijednost imovine.
Ovdje dolazi do izraaja injenica da e se stanje
prihoda i rashoda te rezultat poslovanja iz rauna
dobitka i gubitka odraziti na stanje u bilanci.
Razlika e izmeu prihoda i rashoda ili smanjiti,
ili poveati imovinu u pasivi bilance.
Poslovni je proces neprekidni niz dogaanja
koja poinju ulaganjem odreenih sredstava koja
mogu biti vlastita ili tua i ijom se upotrebom
dolazi do prihoda. Na kraju poslovnog razdoblja
utvrdit e se razlika izmeu prihoda i rashoda i
uvidjeti koliko je cjelokupni proces bio uspjean.
U svakom poslovanju postoje fiksni i varijabilni
trokovi. Fiksni se trokovi pojavljuju uvijek, bez
obzira na to jesu li upotrijebljeni svi poslovni
kapaciteti ili ne i na njih je teko utjecati. Za
razliku od njih varijabilni su trokovi ovisni o
opsegu aktivnosti. S druge strane, prihodi ovise
o cijeni po jedinici prodanoj koliini proizvoda.
Na menadmentu je da donese odluku o onom
opsegu aktivnosti koji e ostvariti najpovoljniji
odnos profitabilnosti.
148
Prvo se mora ustanoviti koliki je minimalan
opseg aktivnosti kojim bi se samo pokrili trokovi
proizvodnje, a bruto dobitak bio bi nula. Ovaj
nam podatak govori gdje je toka pokria, odno-
sno koliko se jedinica proizvoda ili usluga mora
proizvesti i prodati da bi se nadoknadili trokovi
proizvodnje. Bilo koja druga, vea, aktivnost do-
vest e do pojave dobitka, dok e manja donijeti
gubitak.
Poveanjem ili smanjenjem prodajne cijene po
jedinici proizvoda ili usluga izravno se utjee na
prihode. Zato je potrebno uvidjeti mogu li se na
pozicijama varijabilnih trokova napraviti razlii-
te kombinacije koje bi osigurale jednaku zaradu i
pri smanjenju prodajne cijene.
Jedan od moguih izvora financiranja je kapital.
Ovdje se ukljuuju i vlasnici poslovnih udjela
u kapitalu, jer oekuju da e im biti isplaena
dividenda za uloena sredstva. Zato se pri razmi-
ljanjima o optimalnoj visini kapitala i njegovu
sastavu mora uzimati u obzir i koliina sredstava
koja e biti isplaena kroz dividende ili poslovne
udjele i koja e automatski smanjiti njegov udio.
Stalnim zadravanjem dobitka dolazi do
poveanja vrijednosti trgovakog drutva, to
e dovesti do toga da e se isplatiti investirati u
njega, kao i da su rizici kreditora manji od onih
trgovakih drutava koja primjenjuju princip
isplate dividendi i poslovnih udjela.
Dalje se na unutarnju strukturu bilance moe
utjecati donoenjem odluka o investiranju. Pred
menadment e se postaviti pitanje treba li po-
stojeu dugotrajnu mijenjati ili ne. S druge strane,
ako se ide u zamjenu, javlja se pitanje je li ju bolje
kupiti ili unajmiti. Prevagnut e ona odluka koja
donosi najveu korist od ulaganja. Mora se svaka-
ko voditi rauna o tome mogu li se s postojeom
opremom zadovoljiti potrebe kupaca ili bi se
zaostajalo u odnosu na konkurenciju. Osim toga
potrebno je napraviti usporedbu na vie projekata
da bi se ustanovilo koji je najpovoljniji i koji e
dati najbolji poslovni rezultat.
Struktura bilance ovisit e i o odabiru izvora
financiranja. Najbolji je i najsigurniji izvor finan-
ciranja vlastiti kapital. Meutim u svakom se po-
slovanju javlja potreba za tuim kapitalom. Zato
je vano donijeti pravilne odluke o odabiru izvora
financiranja. Prvo e se postaviti pitanje treba li
to financiranje biti dugorono ili kratkorono.
Uvijek treba poi od zlatnoga bankarskog pravila
koje savjetuje da se za dugorone plasmane
uzimaju dugoroni krediti, a za kratkorone pla-
Dr. sc. Berislav Bolfek, Milan Stani, univ. spec. oec., Sanja Kneevi, dipl. oec.: Vertikalna i horizontalna financijska analiza poslovanja tvrtke
smane kratkoroni izvori financiranja. Teoretski
je najidealnija ona struktura u kojoj su vlastiti i
tui kapital zastupljeni u jednakim omjerima. Tu
svakako treba uvijek uzeti u razmatranje kamatu
na posueni kapital, koja e u nekim sluajevima
biti vrlo povoljna, pa i udio tuega kapitala moe
biti vei.
Ako je postojea bilanna struktura takva da ne
osigurava pokrie u kapitalu, a potrebno je ulaziti
u nove investicije, savjetuje se operativni najam
opreme ili nekretnine. Njegovim koritenjem
nee doi do promjena u bilanci jer nabavljeni
predmeti nisu vlasnitvo trgovakog drutva,
nego se za njihovo koritenje plaa naknada.
Tada dolazi do porasta pasive jer nastaje obveza.
Operativni e najam biti isplativ, ako su trokovi
najma manji od koristi koja se postie upotrebom
predmeta najma.
Ako se pojavi nepovoljna struktura bilance,
mogue ju je promijeniti i odlukom da se ne
isplauju dividende ili poslovni udjeli. Na taj se
nain izravno utjee na promjenu u strukturi
pasive poveanjem vlastitoga kapitala.
Sljedei nain poboljanja stanja u bilanci jest
poveanje temeljnoga kapitala, koje takoer
izravno utjee na promjenu strukture kapitala.
Ukupan iznos kapitala nee se mijenjati ako
se donese odluka o transformiranju zadranih
dobitaka u temeljni kapital, ve e samo nastati
promjena u strukturi kapitala samoga.
3. Analiza financijskih izvjetaja
3.1. Pojam i znaenje analize financijskih
izvjetaja
Analiza financijskih izvjetaja moe se opi-
sati kao proces primjene razliitih analitikih
sredstava i tehnika pomou kojih se podatci iz
financijskih izvjetaja pretvaraju u upotrebljive
informacije relevantne za upravljanje.3
Financijski menadment mora, prije svega
analizirati poslovanja da bi se na temelju onoga
to je ostvareno u prethodnim razdobljima moglo
praviti planove za budunost. Osim toga mora
znati kakve e analize praviti potencijalni kredi-
tori ili dobavljai da bi prihvatili poslovnu surad-
nju. Prema tome analize su potrebne internim i
eksternim korisnicima. Osim banaka i dobavljaa
eksterni su korisnici investitori i Porezna uprava.
Investitori e pratiti sigurnost svoga ulaganja,
3 Habek, Mladen; i ostali: Temelji raunovodstva i analitika
knjigovodstva, RRIF-Plus, 2004., str. 25.
odnosno mogunost poduzea da isplauje
dividende, dok e Porezna uprava pratiti obraun
i naplatu poreza. Eksterni su korisnici uglavnom
orijentirani na pojedine aspekte analize, dok je
menadment zainteresiran za cjelokupnu analizu
poslovanja.
Financijska analiza obuhvaa analizu bilance
poslovanja i dobiti i gubitka. Bilanca predstav-
lja prikaz stanja imovine te kapitala i obveza na
odreeni dan. Ona se sastavlja obvezno na zadnji
dan u godini, ali se moe praviti tromjeseno ili
polugodinje. Raun dobiti i gubitka predstav-
lja rezultat poslovanja u odreenom razdoblju.
To je uglavnom kalendarska godina. Na temelju
bilance i rauna dobiti i gubitka izvode se i drugi
izvjetaji kao to su: 4
1. Izvjetaj o zadranoj dobiti
2. Izvjetaj o izvorima i upotrebi sredstava
3. Izvjetaj o novanom tijeku.
Analiza financijskih izvjetaja provodi se
razliitim instrumentima i postupcima, a to su
uglavnom ralanjivanja i usporeivanja dobive-
nih rezultata. Klasifikacija temeljnih financijskih
instrumenata i postupaka analize financijskih
izvjetaja.
U obavljanju svoje djelatnosti trgovako dru-
tvo nastoji ostvariti odgovarajui rezultat (dobit,
odnosno profitabilnost ), to znai da prihodi
budu vei od trokova.
Poduzetnici su obvezni objaviti osnovu mje-
renja i procjene stavaka financijskih izvjetaja.
Naime informacije o koritenoj osnovi (ili osno-
vama mjerenja) u financijskim izvjetajima (povi-
jesni troak, tekui troak, ostvariva vrijednost,
sadanja vrijednost) znatno utjeu na analize i
poslovne odluke korisnika.
Veliki broj stavaka u financijskim izvjetajima
nije mogue tono mjeriti ve se mogu samo
procijeniti (npr. sumnjiva i sporna potraivanja,
zastarjele zalihe, vijek uporabe imovine, obveze
temeljem jamstva i dr.). Time su procjene takoer
bitan dio kod sastavljanja financijskih izvjetaja,
te je stoga vano dati informaciju o koritenim
znaajnim procjenama.
Zahvaljujui pribliavanju Europskoj uniji i sve
veem ukljuivanju u globalne ekonomske toko-
ve, i Republici se Hrvatskoj poslovno okruenje
sve bre mijenja. Stoga upravu i druge menade-
re jo vie zanimaju informacije koje mogu biti
kvalitetna podloga za donoenje pravovremenih
4 Zakon o raunovodstvu, Narodne novine br. 109/07, lanak
15.
149
Dr. sc. Berislav Bolfek, Milan Stani, univ. spec. oec., Sanja Kneevi, dipl. oec.: Vertikalna i horizontalna financijska analiza poslovanja tvrtke Dr. sc. Berislav Bolfek, Milan Stani, univ. spec. oec., Sanja Kneevi, dipl. oec.: Vertikalna i horizontalna financijska analiza poslovanja tvrtke

i ispravnih poslovnih odluka. Potreba za pri- menadersko raunovodstvo. Tako se menaderi, Tablica 2. Raun dobitka i gubitka tvrtke K od 01.01. 31.12.2007.,2008. i 2009.
pravom raunovodstvenih informacija koje e osim na razvitku vlastitih resursa, izuzetno po-
pritom pomoi utjecala je na nastanak nove rau- zorno posveuju analizama poslovanja i rezultati- 2007. 2008. 2009.
novodstvene discipline koja se uobiajeno naziva ma tog poslovanja
PRIHODI OD PRODAJE 12.376.977 25.158.509 32.296.484

Tablica 1. Bilanca tvrtke K na dan 31.12. 2007., 2008 i 2009. TROKOVI PRODANIH PROIZVODA
sirovine i materijal 5.425.071 12.921.321 14.182.683
2007. 2008. 2009.
plae 1.337.971 1.724.533 2.008.348
AKTIVA
amortizacija 322.363 501.051 622.280

trokovi usluga 1.929.569 7.598.024 9.314.132
DUGOTRAJNA IMOVINA
UKUPNO TROKOVI PRODANIH PROIZVODA 9.014.974 22.744.929 26.127.443
zemljite 418.232,50 418.232,50 418.232,50
OSTALI TROKOVI (opi i administrativni) 953.976 2.000.494 4.929.297
graevinski objekti 2.354.502,57 2.230.970,37 2.107.438,17
TROKOVI KAMATA 216.337 206.630 379.554
postrojenja i oprema 1.998.856,46 2.894.893,78 4.263.551,29

financijska imovina 2.106.676,67 2.106.676,67 2.106.676,67
DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA 2.191.690 206.456 860.190
UKUPNO DUGOTRAJNA IMOVINA 6.878.268,20 7.650.773,32 8.895.898,63
POREZ NA DOBIT 28.792 56.417 179.897

NETO DOBIT 2.162.898 150.039 680.293
KRATKOTRAJNA IMOVINA
Izvor: izraun autora
zalihe materijala 1.792.166,73 574.932,17 57.312,49
potraivanja 3.054.050,15 6.954.073,68 7.802.775,88 Tablica 3. Komparativna bilanca tvrtke K za 2008. u odnosu na 2007.
novac 300.076,03 769.638,00 1.038.139,81
Odnos 2007. :
UKUPNO KRATKOTRAJNA IMOVINA 5.146.292,91 8.298.643,85 8.898.228,18 2007. 2008.
2008
Postotak
UKUPNO AKTIVA 12.024.561,11 15.949.417,17 17.794.127,81 AKTIVA Iznos poveanja
poveanja
(smanjenja) (smanjenja)
PASIVA DUGOTRAJNA IMOVINA
zemljite 418.232,50 418.232,50
KAPITAL graevinski objekti 2.354.502,57 2.230.970,37 -123.532,20 -5,20
uplaeni kapital 780.600,00 1.780.600,00 1.780.600,00 postrojenja i oprema 1.998.856,46 2.894.893,78 896.037,32 44,80
zadrana dobit 3.501.598,01 2.651.637,20 3.331.929,92 financijska imovina 2.106.676,67 2.106.676,67 0,00
UKUPNO KAPITAL 4.282.198,01 4.432.237,20 5.112.529,92 UKUPNO DUGOTRAJNA IMOVINA 6.878.268,20 7.650.773,32 772.505,12 11,20

KRATKOTRAJNA IMOVINA
DUGORONE OBVEZE
zalihe materijala 1.792.166,73 574.932,17 -1.217.234,56 -67,90
dugoroni krediti 1.682.988,13 2.302.990,60 4.179.035,46
potraivanja 3.054.050,15 6.954.073,68 3.900.023,53 127,70
UKUPNO DUGORONE OBVEZE 1.682.988,13 2.302.990,60 4.179.035,46
novac 300.076,03 769.638,00 469.561,97 156,50

UKUPNO KRATKOTRAJNA
KRATKORONE OBVEZE 5.146.292,91 8.298.643,85 3.152.350,94 61,20
IMOVINA
obveze za kratkorone kredite 814.300,00 1.459.302,00 791.032,00
UKUPNO AKTIVA 12.024.561,11 15.949.417,17 3.924.856,06 32,60
obveze prema dobavljaima 4.562.430,17 6.558.778,32 6.344.449,70
obveze za poreze i doprinose 427.571,15 882.168,24 1.045.786,01 PASIVA

obveze prema zaposlenima 255.073,65 313.940,81 321.294,70
KAPITAL
UKUPNO KRATKORONE OBVEZE 6.059.374,97 9.214.189,37 8.502.562,41
uplaeni kapital 780.600,00 1.780.600,00 1.000.000,00 128,10
UKUPNO PASIVA 12.024.561,11 15.949.417,17 17.794.127,81
zadrana dobit 3.501.598,01 2.651.637,20 -849.960,81 -24,30
Izvor: izraun autora UKUPNO KAPITAL 4.282.198,01 4.432.237,20 150.039,19 3,50

150 151
Dr. sc. Berislav Bolfek, Milan Stani, univ. spec. oec., Sanja Kneevi, dipl. oec.: Vertikalna i horizontalna financijska analiza poslovanja tvrtke Dr. sc. Berislav Bolfek, Milan Stani, univ. spec. oec., Sanja Kneevi, dipl. oec.: Vertikalna i horizontalna financijska analiza poslovanja tvrtke

DUGORONE OBVEZE Tablica 5. Komparativna bilanca tvrtke K za 2009. u odnosu na 2008.

dugoroni krediti 1.682.988,13 2.302.990,60 620.002,47 36,80
UKUPNO DUGORONE OBVEZE 1.682.988,13 2.302.990,60 620.002,47 36,80 Odnos
2008. 2009.
2009. : 2008.
KRATKORONE OBVEZE AKTIVA Iznos poveanja Postotak poveanja
obveze za kratkorone kredite 814.300,00 1.459.302,00 645.002,00 79,20 (smanjenja) (smanjenja)
obveze prema dobavljaima 4.562.430,17 6.558.778,32 1.996.348,15 43,80 DUGOTRAJNA IMOVINA
obveze za poreze i doprinose 427.571,15 882.168,24 454.597,09 106,30 zemljite 418.232,50 418.232,50
obveze prema zaposlenima 255.073,65 313.940,81 58.867,16 23,10 graevinski objekti 2.230.970,37 2.107.438,17 -123.532,20 -5,50
UKUPNO KRATKORONE OBVEZE 6.059.374,97 9.214.189,37 3.154.814,40 52,10 postrojenja i oprema 2.894.893,78 4.263.551,29 1.368.657,51 47,30
UKUPNO PASIVA 12.024.561,11 15.949.417,17 3.924.856,06 32,60 financijska imovina 2.106.676,67 2.106.676,67
Izvor: izraun autora UKUPNO DUGOTRAJNA
7.650.773,32 8.895.898,63 1.245.125,31 16,30
IMOVINA
Tablica 4. Komparativna analiza rauna dobitka i gubitka za tvrtku K za 2008. u odnosu na 2007.
KRATKOTRAJNA IMOVINA
Iznos Postotak
2007. 2008. zalihe materijala 574.932,17 57.312,49 -517.619,68 -90,00
poveanja poveanja
(smanjenja) (smanjenja) potraivanja 6.954.073,68 7.802.775,88 848.702,20 12,20
PRIHODI OD PRODAJE 12.376.977 25.158.509 12.781.532 103,300 novac 769.638,00 1.038.139,81 268.501,81 34,90
UKUPNO KRATKOTRAJNA
8.298.643,85 8.898.228,18 599.584,33 7,20
IMOVINA
TROKOVI PRODANIH PROIZVODA
UKUPNO AKTIVA 15.949.417,17 17.794.127,81 1.844.710,64 11,60
sirovine i materijal 5.425.071 12.921.321 7.496.250 138,200
plae 1.337.971 1.724.533 386.562 28,900 PASIVA
amortizacija 322.363 501.051 178.688 55,400
KAPITAL
trokovi usluga 1.929.569 7.598.024 5.668.455 293,800
uplaeni kapital 1.780.600,00 1.780.600,00
UKUPNO TROKOVI PRODANIH PROIZVODA 9.014.974 22.744.929 13.729.955 152,300
zadrana dobit 2.651.637,20 3.331.929,92 680.292,72 25,60
OSTALI TROKOVI (opi i administrativni) 953.976 2.000.494 1.046.518 109,700
UKUPNO KAPITAL 4.432.237,20 5.112.529,92 680.292,72 15,30
TROKOVI KAMATA 216.337 206.630 -9.707 -4,500
DUGORONE OBVEZE
DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA 2.191.690 206.456 -1.985.234 -90,600 dugoroni krediti 2.302.990,60 4.179.035,46 1.876.044,86 81,50
POREZ NA DOBIT 28.792 56.417 27.625 95,900 UKUPNO DUGORONE
2.302.990,60 4.179.035,46 1.876.044,86 81,50
NETO DOBIT 2.162.898 150.039 -2.012.859 -93,100 OBVEZE

Izvor: izraun autora

KRATKORONE OBVEZE
obveze za kratkorone kredite 1.459.302,00 791.032,00 -668.270,00 -45,80
obveze prema dobavljaima 6.558.778,32 6.344.449,70 -214.328,62 -3,30
obveze za poreze i doprinose 882.168,24 1.045.786,01 163.617,77 18,50
obveze prema zaposlenima 313.940,81 321.294,70 7.353,89 2,30
UKUPNO KRATKORONE
9.214.189,37 8.502.562,41 -711.626,96 -7,70
OBVEZE
UKUPNO PASIVA 15.949.417,17 17.794.127,81 1.844.710,64 11,60
Izvor: izraun autora

152 153
Dr. sc. Berislav Bolfek, Milan Stani, univ. spec. oec., Sanja Kneevi, dipl. oec.: Vertikalna i horizontalna financijska analiza poslovanja tvrtke Dr. sc. Berislav Bolfek, Milan Stani, univ. spec. oec., Sanja Kneevi, dipl. oec.: Vertikalna i horizontalna financijska analiza poslovanja tvrtke

Tablica 6. Komparativni raun dobitka i gubitka za tvrtku K za 2009. u odnosu na 2008. Tablica 7. Komparativna bilanca tvrtke K za 2007., 2008. i 2009. Baza usporedbe 2007.
Postotak 2007.=100 2008. 2009. Odnos 2008.:2007. Odnos 2009.:2007.
2008. 2009. Iznos poveanja
poveanja
AKTIVA
(smanjenja) (smanjenja)
Iznos % Iznos %
PRIHODI OD PRODAJE 12.376.977 32.296.484 19.919.507 160,9 DUGOTRAJNA

IMOVINA
TROKOVI PRODANIH PROIZVODA zemljite 418.232,50 418.232,50 418.232,50 0,00
sirovine i materijal 5.425.071 14.182.683 8.757.612 161,4 graevinski objekti 2.354.502,57 2.230.970,37 2.107.438,17 -123.532,20 -5,20 -247.064,40 -10,50
plae 1.337.971 2.008.348 670.377 50,1 postrojenja i oprema 1.998.856,46 2.894.893,78 4.263.551,29 896.037,32 44,80 2.264.694,83 113,30
amortizacija 322.363 622.280 299.917 93 financijska imovina 2.106.676,67 2.106.676,67 2.106.676,67 0,00 0,00
trokovi usluga 1.929.569 9.314.132 7.384.563 382,7 UKUPNO
DUGOTRAJNA 6.878.268,20 7.650.773,32 8.895.898,63 772.505,12 11,20 2.017.630,43 29,30
UKUPNO TROKOVI PRODANIH IMOVINA
9.014.974 26.127.443 17.112.469 189,8
PROIZVODA
KRATKOTRAJNA
OSTALI TROKOVI (opi i
953.976 4.929.297 3.975.321 416,7 IMOVINA
administrativni)
zalihe materijala 1.792.166,73 574.932,17 57.312,49 -1.217.234,56 -67,90 -1.734.854,24 -96,80
TROKOVI KAMATA 216.337 379.554 163.217 75,4
potraivanja 3.054.050,15 6.954.073,68 7.802.775,88 3.900.023,53 127,70 4.748.725,73 155,50

novac 300.076,03 769.638,00 1.038.139,81 469.561,97 156,50 738.063,78 246,00
DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA 2.191.690 860.190 -1.331.500 -60,7
UKUPNO
POREZ NA DOBIT 28.792 179.897 151.105 52,5 KRATKOTRAJNA 5.146.292,91 8.298.643,85 8.898.228,18 3.152.350,94 61,20 3.751.935,27 72,90
IMOVINA
NETO DOBIT 2.162.898 680.293 -1.482.605 -68,5
UKUPNO AKTIVA 12.024.561,11 15.949.417,17 17.794.127,81 3.924.856,06 32,60 5.769.566,70 48,00
Izvor: izraun autora
PASIVA

KAPITAL
uplaeni kapital 780.600,00 1.780.600,00 1.780.600,00 1.000.000,00 128,10 1.000.000,00 128,10
zadrana dobit 3.501.598,01 2.651.637,20 3.331.929,92 -849.960,81 -24,30 -169.668,09 -4,80
UKUPNO KAPITAL 4.282.198,01 4.432.237,20 5.112.529,92 150.039,19 3,50 830.331,91 19,40

DUGORONE

OBVEZE
dugoroni krediti 1.682.988,13 2.302.990,60 4.179.035,46 620.002,47 36,80 2.496.047,33 148,30
UKUPNO
DUGORONE 1.682.988,13 2.302.990,60 4.179.035,46 620.002,47 36,80 2.496.047,33 148,30
OBVEZE

KRATKORONE

OBVEZE
obveze za
814.300,00 1.459.302,00 791.032,00 645.002,00 79,20 -23.268,00 -2,90
kratkorone kredite
obveze prema
4.562.430,17 6.558.778,32 6.344.449,70 1.996.348,15 43,80 1.782.019,53 39,10
dobavljaima
obveze za poreze i
427.571,15 882.168,24 1.045.786,01 454.597,09 106,30 618.214,86 144,60
doprinose
obveze prema
255.073,65 313.940,81 321.294,70 58.867,16 23,10 66.221,05 26,00
zaposlenima
UKUPNO
KRATKORONE 6.059.374,97 9.214.189,37 8.502.562,41 3.154.814,40 52,10 2.443.187,44 4,03
OBVEZE
UKUPNO PASIVA 12.024.561,11 15.949.417,17 17.794.127,81 3.924.856,06 32,60 5.769.566,70 48,00
Izvor: izraun autora

154 155
Dr. sc. Berislav Bolfek, Milan Stani, univ. spec. oec., Sanja Kneevi, dipl. oec.: Vertikalna i horizontalna financijska analiza poslovanja tvrtke Dr. sc. Berislav Bolfek, Milan Stani, univ. spec. oec., Sanja Kneevi, dipl. oec.: Vertikalna i horizontalna financijska analiza poslovanja tvrtke

Tablica 8. Komparativni raun dobitka i gubitka tvrtke K za 2007.,2008. i 2009. Tablica 9. vertikalna analiza bilance tvrtke Kza 2007., 2008. i 2009.
Baza usporedbe 2007.
2007. 2008. 2009. 2007. 2008. 2009.
2007. 2008. 2009. Odnos 2008.:2007. Odnos 2009.:2007. AKTIVA % % %
Iznos % Iznos %
DUGOTRAJNA
PRIHODI OD
12.376.977 25.158.509 32.296.484 12.781.532 103,30 19.919.507 160,90 IMOVINA
PRODAJE
zemljite 418.232,50 418.232,50 418.232,50 3,48 2,62 2,35

graevinski objekti 2.354.502,57 2.230.970,37 2.107.438,17 19,58 13,99 11,84
TROKOVI
PRODANIH postrojenja i oprema 1.998.856,46 2.894.893,78 4.263.551,29 16,62 18,15 23,96
PROIZVODA
financijska imovina 2.106.676,67 2.106.676,67 2.106.676,67 17,52 13,21 11,84
sirovine i materijal 5.425.071 12.921.321 14.182.683 7.496.250 138,20 8.757.612 161,40 UKUPNO
DUGOTRAJNA 6.878.268,20 7.650.773,32 8.895.898,63 57,20 47,97 49,99
plae 1.337.971 1.724.533 2.008.348 386.562 28,90 670.377 50,10 IMOVINA

amortizacija 322.363 501.051 622.280 178.688 55,40 299.917 93,00 KRATKOTRAJNA

trokovi usluga 1.929.569 7.598.024 9.314.132 5.668.455 293,80 7.384.563 382,70 IMOVINA
UKUPNO zalihe materijala 1.792.166,73 574.932,17 57.312,49 14,90 3,60 0,32
TROKOVI potraivanja 3.054.050,15 6.954.073,68 7.802.775,88 25,40 43,60 43,85
9.014.974 22.744.929 26.127.443 13.729.955 152,30 17.112.469 189,80
PRODANIH
PROIZVODA novac 300.076,03 769.638,00 1.038.139,81 2,50 4,83 5,83
OSTALI UKUPNO
TROKOVI (opi i 953.976 2.000.494 4.929.297 1.046.518 109,70 3.975.321 416,70 KRATKOTRAJNA 5.146.292,91 8.298.643,85 8.898.228,18 42,80 52,03 50,01
administrativni) IMOVINA
UKUPNO AKTIVA 12.024.561,11 15.949.417,17 17.794.127,81 100,00 100,00 100,00
TROKOVI
216.337 206.630 379.554 -9.707 -4,50 163.217 75,40
KAMATA
PASIVA

DOBIT PRIJE KAPITAL
2.191.690 206.456 860.190 -1.985.234 -90,60 -1.331.500 -60,70
OPOREZIVANJA uplaeni kapital 780.600,00 1.780.600,00 1.780.600,00 6,49 11,16 10,01
zadrana dobit 3.501.598,01 2.651.637,20 3.331.929,92 29,12 16,63 18,72
POREZ NA DOBIT 28.792 56.417 179.897 27.625 95,90 151.105 524,80
UKUPNO KAPITAL 4.282.198,01 4.432.237,20 5.112.529,92 35,61 27,79 28,73
NETO DOBIT 2.162.898 150.039 680.293 -2.012.859 -93,01 -1.482.605 -68,50

Izvor: izraun autora DUGORONE OBVEZE

dugoroni krediti 1.682.988,13 2.302.990,60 4.179.035,46 14,00 14,44 23,49

UKUPNO
1.682.988,13 2.302.990,60 4.179.035,46 14,00 14,44 23,49
DUGORONE OBVEZE

KRATKORONE

OBVEZE
obveze za kratkorone
814.300,00 1.459.302,00 791.032,00 6,77 9,15 4,45
kredite
obveze prema
4.562.430,17 6.558.778,32 6.344.449,70 37,94 41,12 35,65
dobavljaima
obveze za poreze i
427.571,15 882.168,24 1.045.786,01 3,56 5,53 5,88
doprinose
obveze prema
255.073,65 313.940,81 321.294,70 2,12 1,97 1,81
zaposlenima
UKUPNO
KRATKORONE 6.059.374,97 9.214.189,37 8.502.562,41 50,39 57,77 47,78
OBVEZE
UKUPNO PASIVA 12.024.561,11 15.949.417,17 17.794.127,81 100,00 100,00 100,00
Izvor: izraun autora

156 157
Dr. sc. Berislav Bolfek, Milan Stani, univ. spec. oec., Sanja Kneevi, dipl. oec.: Vertikalna i horizontalna financijska analiza poslovanja tvrtke Dr. sc. Berislav Bolfek, Milan Stani, univ. spec. oec., Sanja Kneevi, dipl. oec.: Vertikalna i horizontalna financijska analiza poslovanja tvrtke

Tablica 10. Vertikalna analiza rauna dobitka i gubitka tvrtke K za 2007., 2008. i 2009. kraju je napravljena usporedba 2008. i 2009. u dugorone obveze porasle su za 148,3 %.
odnosu na 2007. godinu. 2. Kratkotrajna imovina porasla je za 72,9 %.
2007. 2008. 2009. 2007. 2008. 2009.
Analizom podataka koji se odnose na uspo- Kratkorone obveze porasle su za 4 %.
% % % redbu 2008. i 2007. godine dolo se do slijedeih 3. Prihodi od prodaje vei su za 160,9 %, ali su
PRIHODI OD
12.376.977 25.158.509 32.296.484 100,00 100,00 100,00 zakljuaka: poveani trokovi prodanih proizvoda za
PRODAJE 1. Dugotrajna imovina poveana je za 11,2 %, 189,8 %, ostali trokovi poslovanja za 416,7 % i
dok su dugorone obveze porasle za 36,8 % to trokovi kamata za 75,4 %. Sve to dovelo je do
TROKOVI znai da se dio kratkoronih obveza pokriva iz smanjena dobiti prije oporezivanja za 60,7 % i
PRODANIH
PROIZVODA dugoronih kredita. dobiti nakon oporezivanja za 68,5 %.
2. Kratkotrajna imovina porasla je za 61,2 %. Tu 4. U promatranom razdoblju kapital je povean
sirovine i materijal 5.425.071 12.921.321 14.182.683 43,83 51,36 43,91 takoer uoavamo da su zalihe materijala sma- za 19,2%.
plae 1.337.971 1.724.533 2.008.348 10,81 6,85 6,22 njene za 67,9 %, ali su potraivanja poveana
amortizacija 322.363 501.051 622.280 2,60 1,99 1,93 za 127,7 %. S druge strane dolo je do pove- Analizirajui podatke od 2007. preko 2008. do
anja kratkoronih obveza u ukupnom iznosu 2009. godine dolo se do sljedeih saznanja:
trokovi usluga 1.929.569 7.598.024 9.314.132 15,59 30,20 28,84
od 52,1 %, to znai da je likvidnost poduzea 1. Dugotrajna imovina u stalnom je porastu kao i
UKUPNO dugorone obveze koje rastu vie od imovine.
TROKOVI
poveana, jer su obveze poveane manje od
9.014.974 22.744.929 26.127.443 72,84 90,41 80,90 kratkotrajne imovine. 2. Kratkotrajna imovina u prvom je razdoblju
PRODANIH
PROIZVODA 3. Prihodi od prodaje poveani su za 103,3 %, znatno poveana, dok je u sljedeoj godini
ali su istodobno trokovi prodanih proizvoda dolo do smanjenog rasta. Kratkorone obveze
OSTALI porasli za 152,3 % i ostali trokovi za 109,7 %, u prvom su razdoblju poveane dvostruko, dok
TROKOVI (opi i 953.976 2.000.494 4.929.297 7,71 7,95 15,26 su za cijelo promatrano razdoblje poveane za
administrativni) to je dovelo do velikog pada dobiti od 90,6 %,
odnosno neto dobiti za 93,1 %. 4%.
TROKOVI 4. Ukupan kapital povean je za 3,5 %, ali je dolo 3. Prihodi su za prvo razdoblje poveani dvostru-
216.337 206.630 379.554 1,75 0,82 1,18 ko, a kasniji je rast usporen. Trokovi prodanih
KAMATA do promjene u njegovoj strukturi. Povean je
temeljni kapital za 128,1 %, a zadrana dobit je proizvoda rasli su vie nego prihodi. Osim toga
DOBIT PRIJE smanjena za 24,3 %. znatno su porasli i ostali trokovi poslovanja
2.191.690 206.456 860.190 17,71 0,82 2,66 tako da je za cijelo promatrano razdoblje neto
OPOREZIVANJA
POREZ NA DOBIT 28.792 56.417 179.897 0,23 0,22 0,56 Usporeujui podatke 2009. u odnosu na 2008. dobit smanjena za 68,5 % iako je zabiljeila rast
godinu moemo zakljuiti sljedee: u drugom razdoblju.
NETO DOBIT 2.162.898 150.039 680.293 17,48 0,60 2,11
1. Porast dugotrajne imovine iznosio je 16,3 %, za 4. Budui da se dobit zadrava, dolo je do pove-
Izvor: izraun autora razliku od dugoronih obveza koje su porasle anja kapitala.
81,5 %.
2. Kratkotrajna imovina ukupno je poveana za 5. Vertikalna analiza financijskih izvjetaja
4. Horizontalna analiza financijskih se razmotri kroz due razdoblje, mogao bi uputiti
7,2 %. Dolo je do velikog pada zaliha u iznosu
izvjetaja na zakljuak da rezultat dobiven analizom upuu- Vertikalna se analiza provodi tako da se u
od 90 %, ali su ostale pozicije kratkotrajne
je na mogue probleme. bilanci aktiva i pasiva oznae sa 100, a sve se
imovine neto poveane. Istodobno je dolo do
Analize financijskih izvjetaja najee se prave Za izraunavanje promjena u pozicijama fi- druge pozicije tada stavljaju u odnos s njima da bi
pada kratkotrajnih obveza za 7,7 %, to upuuje
kao usporedba brojanih pokazatelja iz izvje- nancijskih izvjea i njihovo usporeivanje moe se dobila njihova struktura. Isto se tako prihod
na poveanje likvidnosti.
taja dobivenih na kraju poslovne godine. Time se uzeti neka godina kao bazna, a ostale se onda od prodaje ili ukupan prihod oznaavaju sa 100,
3. Prihodi su poveani za 28,4 %, dok su tro-
se omoguava usporedba tijekom odreenog usporeuju s njom. Osim toga mogu se praviti pa se ostale pozicije usporeuju s njim. Ovakva
kovi prodanih proizvoda poveani za 14,9 %.
razdoblja. Takva analiza pokazuje promjene na usporedbe svake godine u odnosu na prethodnu. je analiza naroito dobra u sluajevima inflacije,
Istodobno su ostali trokovi poveani za 146,4
pojedinim stavkama i naziva se horizontalnom Kod horizontalne analize moe se pojaviti kada apsolutni brojevi ne govore puno sami za
%, a trokovi kamata za 83,7 %. Meutim ova
analizom. Uvijek je bolje da se usporeuju pozi- problem ako se dogode neke znaajnije promjene sebe.
dva troka u apsolutnom iznosu nisu velika, pa
cije za vei broj godina, kako bi se mogle uoiti u politici bilanciranja, promjene obraunskih
je ukupan rezultat poslovanja, odnosno dobit Promatrajui podatke dobivene ovom anali-
odreene tendencije i na temelju njih donositi sustava kod izrade financijskih izvjea ili na pri-
prije oporezivanja vea za 316,6 %, a neto dobit zom, moemo zakljuiti sljedee:
kvalitetnije poslovne planove i odluke za budua mjer inflacija. Tada se prvo moraju uskladiti bitne
za 353,4 %.
razdoblja. stavke da bi ovakva analiza uope imala smisla.
4. Zadrana dobit je poveana za 25,6 %, to upu- 1. U prvom je razdoblju dugotrajna imovina bila
Predmet horizontalne analize jeu bilanne Kao primjer provoenja analize financijskih
uje na poveanje trajnih izvora financiranja. vea za 7,2 % u odnosu na kratkotrajnu imo-
pozicije i pozicije iz rauna dobitka i gubitka. Da izvjetaja koriteni su podatci dobiveni za 2007.,
vinu. Sljedee je godine taj odnos bio vei za
bi se dolo do zakljuka o dinamici promjena, 2008. i 2009. godinu, koji se odnose na graevin- Zakljuci analize podataka za 2009. u odnosu 2,03 % u korist kratkotrajne imovine, dok je u
potrebno je pratiti viegodinje trendove. Naime sku tvrtku koja se bavi cestogradnjom. Prvo su na 2007. godinu jesu: treem razdoblju odnos izjednaen.
rezultat dobiven analizom dvaju razdoblja moe usporeeni podatci iz 2008. u odnosu na 2007.
2. U strukturi pasive kapital je u prvoj godini
pruiti sliku o pozitivnim kretanjima, ali ako ga godinu, zatim iz 2009. u odnosu na 2007. i na 1. Dugotrajna imovina poveana je za 29,3 %, a iznosio 35,61 %, da bi sljedee godine zabilje-

158 159
Dr. sc. Berislav Bolfek, Milan Stani, univ. spec. oec., Sanja Kneevi, dipl. oec.: Vertikalna i horizontalna financijska analiza poslovanja tvrtke Dr. sc. Berislav Bolfek, Milan Stani, univ. spec. oec., Sanja Kneevi, dipl. oec.: Vertikalna i horizontalna financijska analiza poslovanja tvrtke

io pad na 27,79 %. U treoj je godini dolo do trokovi poslovanja bili na najnioj razini, to
laganog porasta na 28,73 %. je dovelo do prilino velike dobiti. U sljedeem
3. Dugorone su obveze s prvotnih 14 %, pa slje- je razdoblju dolo do porasta ukupnog prihoda,
deih 14,44 % porasle na 23,49 %. ali i do velikog porasta trokova prodanih
4. Kratkorone su obveze s prvotnih 50,39 % proizvoda, dok su ostali trokovi bili na istoj
porasle na 57,77 % u drugom promatranom razini. To je smanjilo neto dobit na svega 0,6 %
razdoblju, dok su u treem razdoblju zabiljeile u odnosu na ukupne prihode. U posljednjem
pad na 47,78 %. razdoblju zabiljeen je pad trokova prodanih
5. Usporeujui financijski rezultat s ukupnim proizvoda na 80,9 % i porast ostalih trokova
prihodima, moemo zakljuiti da su u prvom poslovanja na 15,26 %. Neto dobit je porasla na
razdoblju trokovi prodanih proizvoda i ostali 2,11 % u odnosu na ukupne prihode.

Grafikon 2: Trend kretanja trokova prodanih proizvoda

Grafikon 1: Trend kretanja ukupnog prihoda po razdobljima

Grafikon 3: Trend kretanja neto dobiti kroz promatrana razdoblja

160 161
Dr. sc. Berislav Bolfek, Milan Stani, univ. spec. oec., Sanja Kneevi, dipl. oec.: Vertikalna i horizontalna financijska analiza poslovanja tvrtke Dr. sc. Berislav Bolfek, Milan Stani, univ. spec. oec., Sanja Kneevi, dipl. oec.: Vertikalna i horizontalna financijska analiza poslovanja tvrtke

6. Financijski pokazatelji se zakljuiti kolika je sposobnost trgovakog rene na vrijeme ako je on to vei. Ako je poka- 6.2. Pokazatelji zaduenosti
drutva da u vrlo kratkom roku osigura odreenu zatelj tekue likvidnosti manji od 1, to znai da
Da bismo dobili financijske pokazatelje, treba- koliinu novca. To moe biti od velike vanosti 1. Koeficijent zaduenosti
su tekue obveze vee od tekue imovine. U tom
mo jednu ekonomsku veliinu staviti u odnos s u izvanrednim situacijama koje se mogu pojaviti Ovo je jedan od najvanijih pokazatelja zadu-
sluaju moe doi do problema u podmirivanju
drugom ekonomskom veliinom. Pritom moramo kao iznenadna potreba za gotovinom. enosti poduzea. Dobije se kao odnos ukupnih
tekuih obveza.
u odnose stavljati veliine koje su se dobile na Za izraun ovoga koeficijenta iskljuene su zali- obveza i ukupne imovine.
Ne postoji idealan odnos izmeu tekue aktive
odreeni dan ili su rezultat poslovanja u odre- he jer je za njihovo pretvaranje u novac potrebno Koeficijent ili stupanj zaduenosti pokazuje
i tekue pasive, jer on ovisi o vrsti djelatnosti.
enom razdoblju. Dobiveni se rezultati koriste due razdoblje. To je i razumljivo jer ako je rije o koliki se dio imovine financira iz tuih izvora bilo
Ipak se na temelju iskustva smatra da je naj-
da bi se na temelju njih mogli praviti planovi i zalihama materijala, prvo ih treba utroiti u pro- dugoronih ili kratkoronih.
poeljniji tekui odnos oko prosjenih 2:1, a
donositi odluke o buduem poslovanju. Koji e se cesu proizvodnje da bi se dobio gotovi proizvod, Ovaj odnos pokazuje i koliko su ukupne obveze
prihvatljiv je i onaj koji iznosi 1,8:1. Ako trgo-
pokazatelji koristiti, ovisi u danom trenutku o ko- a zatim treba proi jo izvjesno vrijeme da se zastupljene u ukupnoj financijskoj strukturi trgo-
vako drutvo ima toliko visok koeficijent tekue
risniku. Dugoroni investitori zainteresirani su za prodaju zalihe gotovih proizvoda. vakog drutva. Koeficijent zaduenosti pokazuje
likvidnosti smatra se da e moi udovoljiti svim
efikasnost poslovanja, bankama je za odobravanje sposobnost drutva da pokrije sve svoje kratko-
tekuim obvezama na vrijeme.
kratkoronih kredita vana financijska situacija rone i dugorone obveze prema kreditorima i
koja se izraava koeficijentom likvidnosti. Nadalje investitorima.
menadment poduzea prati sve aspekte financij- 2007. to je ovaj koeficijent vei, to je vei i rizik ula-
ske analize jer mora voditi brigu o cjelokupnom 2007. ganja u drutvo. Smatra se da stupanj zaduenosti
poslovanju, osigurati kratkoronu i dugoronu ne bi smio biti vei od 50 %.
stabilnost, profitabilnost i osigurati daljnji razvoj. 2008.
Najee su koriteni sljedei pokazatelji: 2008.
2007.
1. Pokazatelji likvidnosti mjere sposobnost po-
duzea da podmiri svoje kratkorone obveze. 2009. =1,04
2. Pokazatelji zaduenosti mjere koliko se po- 2009.
duzee financira iz tuih izvora sredstava. 2008.
Dobiveni pokazatelji objanjavaju nam da je U ovom se primjeru vidi da se sa svakim razdo-
3. Pokazatelji aktivnosti mjere koliko efikasno
likvidnost porasla s prvotnih, vrlo loih, 0,55 na bljem tekua likvidnost poveava premda je jo
poduzee koristi svoje resurse.
zadovoljavajuih 1,04 u treoj godini. Naime sma- uvijek vrlo mala i daleko od vrijednosti koja e
4. Pokazatelji ekonominosti mjere odnos 2009.
tra se da ovaj koeficijent ne bi smio biti manji od jamiti pravovremenost u podmirivanju tekuih
prihoda i rashoda, odnosno pokazuju koliko se
1. Novac i potraivanja u prvom su promatranom obveza.
prihoda ostvari po jedinici rashoda. Budui da nam ovaj pokazatelj govori koliko
razdoblju rasli vie od kratkoronih obveza, to
5. Pokazatelji profitabilnosti mjere povrat ulo- se imovine financira tuim izvorima, vidimo da
je rezultiralo poboljanjem likvidnosti. U drugom 6.1.2. Koeficijent financijske stabilnosti
enoga kapitala. zaduenost nije zadovoljavajua, jer se koefici-
je razdoblju dolo do laganog rasta sume novca i
6. Pokazatelji investiranja mjere uspjenost Ovo je pokazatelj koji se dobije usporeiva- jent poveao u 2008. u odnosu na 2007.. dok se
potraivanja, ali su kratkorone obveze smanjene
ulaganja u obine dionice.3 njem dugotrajne imovine s glavnicom i dugoro- neznatno smanjio u 2009. godini.
u 2009. u odnosu na 2008. godinu.
Za sigurnost poslovanja najvaniji su pokazate- nim obvezama.
lji likvidnosti i zaduenosti. Meutim svaki poka- 1. Koeficijent tekue likvidnosti 2. Koeficijent vlastitog financiranja
zatelj ima svoje znaenje, koje e doi do izraaja Umjesto koeficijenta zaduenosti esto se kori-
Tekui odnos je odnos izmeu tekue aktive i 2007. sti i pokazatelj odnosa izmeu vlasnike glavnice
kada ga se usporedi s odreenom standardnom
tekue pasive. Tekua aktiva obuhvaa novac u i ukupne imovine.
veliinom. Te veliine mogu biti planovi, uspo-
banci i blagajni te ostalu kratkotrajnu imovinu: Budui da je ovaj koeficijent suprotan koe-
redba veliina u odreenom razdoblju i uspored-
zalihe, potraivanja od kupaca, utrivi vrijedno- ficijentu zaduenosti i on bi, iz iskustva trebao
ba sa slinim poduzeima. 2008.
sni papiri i slino. Tekua pasiva obuhvaa obveze iznositi 0,5. Meutim koeficijent zaduenosti
Koristei prethodne podatke o poslovanju,
koje trebaju biti plaene gotovinom unutar jedne trebao bi biti jednak ili manji od 0,5, dok koefici-
moemo izraunati koliki su pojedini pokazatelji godine. To su: obveze prema dobavljaima, obve- jent vlastitog financiranja treba biti jednak ili vei
za sve tri promatrane godine kako slijedi: ze prema kratkoronim kreditima, obveze prema 2009.
od 0,5.
porezima, obveze za isplatu dividendi i slino.
6.1.Pokazatelji likvidnosti Ovaj odnos izmeu tekue aktive i tekue pasi- Za ovaj je koeficijent karakteristino da je po-
ve pokazuje u kolikoj mjeri tekua aktiva pokriva slovanje bolje ako je on nii od 1. U tom sluaju 2007.
6.1.1. Koeficijent ubrzane likvidnosti dolazi do toga da se sve vie kratkoronih obveza
obveze iz tekue pasive. Ako je tekui odnos vei
Ovaj se koeficijent dobije kao odnos sume nov- od 1, moemo oekivati da e se tekue obveze pokriva iz glavnice ili iz dugoronih kredita, to 2008.
ca i potraivanja s kratkoronim obvezama. pokriti na vrijeme. je pozitivna tendencija. U konkretnom primjeru
Na temelju informacije koja e se dobiti iz Za ovaj je pokazatelj karakteristino da je vea vidimo da se ovaj pokazatelj smanjuje u proma-
2009.
podataka o koeficijentu ubrzane likvidnosti moe sigurnost da e kratkorone obveze biti podmi- tranom razdoblju i u treoj se godini sputa ispod
1.

162 163
Dr. sc. Berislav Bolfek, Milan Stani, univ. spec. oec., Sanja Kneevi, dipl. oec.: Vertikalna i horizontalna financijska analiza poslovanja tvrtke Dr. sc. Berislav Bolfek, Milan Stani, univ. spec. oec., Sanja Kneevi, dipl. oec.: Vertikalna i horizontalna financijska analiza poslovanja tvrtke

Vidimo da se financiranje iz vlastitoga kapitala ulaze u veliki rizik nemogunosti naplate svojih 2. Koeficijent obrta kratkotrajne imovine 6.4. Pokazatelji ekonominosti
u promatranom razdoblju smanjila sa prvotnih 36 kamata. Ovaj se pokazatelj dobije usporeujui ukupni
prihod i kratkotrajnu imovinu. 1. Ekonominost ukupnog poslovanja
% na 29 % to je negativna tendencija. Iz ovoga proizlazi da su kreditori sigurniji za
Svi se pokazatelji ekonominosti dobiju pomo-
naplatu svojih kamata to je koeficijent pokria
u podataka iz rauna dobiti i gubitka. Govore
3. Koeficijent financiranja kamata vei od 1.
nam koliko se ostvari prihoda po jedinici rasho-
Ovaj se pokazatelj nadovezuje na prethodna 2007.
da. Prvi se koeficijent dobije kao odnos ukupnih
dva i stavlja u odnos ukupne obveze i glavnicu.
prihoda i rashoda.
Koeficijent financiranja pokazuje zaduenost 2007.
tvrtke u odnosu na vrijednost vlasnike glavni- 2008.
ce, odnosno osnovne odnose unutar financijske
2007.
strukture ili strukture izvora imovine. 2008.
Odnos duga i glavnice daje istu informaciju 2009.
kao i koeficijent zaduenosti samo se polazi od
drugaijeg odnosa. 2008.
2009. I ovaj koeficijent ima pozitivnu tendenciju jer
Iskustveno je saznanje da se trgovako drutvo
se smanjuje vrijeme trajanja obrta kratkotrajne
ne bi smjelo zaduivati preko 50 % vlasnike Dobiveni pokazatelji govore da je stupanj imovine.
glavnice. To znai da bi obveze i glavnica trebale 2009.
pokria kamata zadovoljavajui, ali se uoava
biti u omjeru 1:1. negativna tendencija u njegovu kretanju. 3. Koeficijent obrta potraivanja
Dobije se stavljanjem u odnos prihoda od pro- Primjeujemo da je za prvi period ekonomi-
Osim gornjeg zakljuka, na temelju ovog
daje i potraivanja. nost poslovanja bila jako dobra. Zatim se u slje-
pokazatelja vidimo i da je dolo do poveanja
2007. deem razdoblju znatno smanjila da bi u treem
zaduenosti, jer je dolo do smanjenja pokria
ponovno zabiljeila rast.
trokova kamata, iako se i ovdje uoava pozitivna
tendencija s 2009. na 2008. godinu. 2007.
2. Ekonominost poslovanja
2008.
Da bismo dobili ovaj pokazatelj, stavit emo
6.3. Pokazatelji aktivnosti u odnos prihode od prodaje s rashodima od
2008. prodaje.
1. Koeficijent obrta ukupne imovine
2009.
Stavljanjem u odnos ukupnog prihoda i ukupne
imovine dobijemo ovaj pokazatelj. Ta se analiza 2007.
Vidimo da su ukupne obveze u prvom razdo- 2009.
kod nas naziva analiza obrtaja ukupne imovine
blju bile 181 % vee od vlastitoga kapitala, dok se
premda se tu ne radi o stvarnom obrtaju imovi-
taj odnos u 2009. godini poveao na 248 %. Mo- Vidimo da se gornji koeficijent poveava to
ne nego o koeficijentu koji govori koliko jedna 2008.
emo jedino uoiti pozitivnu tendenciju u 2009. u znai da se skrauje vrijeme naplate potraivanja.
novana jedinica aktive stvara novanih jedinica
odnosu na 2008. godinu.
prihoda.
Za ovaj se koeficijent koriste podatci o prihodi- 4. Trajanje naplate potraivanja u danima
4. Pokrie trokova kamata Da bismo ovo izraunali, koristit emo koefici- 2009.
ma i podatci o aktivi iz bilance tekue godine.
To je koeficijent koji se dobije stavljanjem jente obrta potraivanja dobivene u prethodnom Za razliku od prethodnog pokazatelja, vidimo
u odnos dobiti prije poreza i kamata. Ovaj se sluaju tako da broj dana u godini dijelimo sa tim da je ekonominost poslovanja u prvoj godini
koeficijent rauna na temelju podataka iz rauna veliinama. bila najnia, a u sljedeim je godinama zabiljeila
dobitka i gubitka. 2007.
rast.
Za pokrie trokova kamata ponajprije e biti
zainteresirani kreditori. Na temelju toga pokaza- 2007. 3. Ekonominost financiranja
telja moi e procijeniti sposobnost trgovakog 2008.
Ovaj se pokazatelj izraunava kao odnos finan-
drutva da im vrati glavnicu duga i plati kamatu. cijskih prihoda i financijskih rashoda.
Zato se rauna koliko puta dobitak prije poreza
iz kojeg se plaaju kamate pokriva ukupnu svotu 2009. 2008.
kamata koja se treba platiti. 2007.
Drugim rijeima, pokrie trokova kamata Po dobivenim rezultatima vidimo da se koefici-
pokazatelj je koji e nam rei je li ostvareni bruto jent poveava, to upuuje na smanjenje prosje- 2009.
dobitak dovoljan za podmirenje kamata. Ovaj bi nog trajanja obrta. Osim toga vidimo da jedna 2008.
pokazatelj trebao biti vei od 1. Ako je jednak 1, novana jedinica aktive inicira stvaranje jedinica I u ovom primjeru vidimo da se prosjeno
to upuuje na injenicu da e dobitak prije opore- prihoda koje se poveavaju kroz promatrano vrijeme naplate potraivanja smanjuje sa
zivanja biti nula i to je upozorenje kreditorima da razdoblje i upuuju na pozitivnu tendenciju. prvotnih 128 na 88 dana. 2009.

164 165
Dr. sc. Berislav Bolfek, Milan Stani, univ. spec. oec., Sanja Kneevi, dipl. oec.: Vertikalna i horizontalna financijska analiza poslovanja tvrtke Dr. sc. Berislav Bolfek, Milan Stani, univ. spec. oec., Sanja Kneevi, dipl. oec.: Vertikalna i horizontalna financijska analiza poslovanja tvrtke

Vidimo da je ekonominost financiranja bila reno jedinica operativnog dobitka na 100 investi-
vrlo visoka u prvoj godini, za razliku od osta- ranih novanih jedinica u aktivu.
lih dviju kada je drastino pala. Budui da je Literatura
ekonominost poslovanja na zadovoljavajuoj
razini, ekonominost ukupnog poslovanja za sva 2007.
1. Crnkovi, Luka: Organizacija i primjena raunovodstva, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek
je razdoblja vea od jedan.
2006.
6.5. Pokazatelji profitabilnosti 2. Belak, Vinko: Menadersko raunovodstvo, PRIF-PLUS, Zagreb, 1995.
2008.
3. Habek, Mladen; i ostali : Temelji raunovodstva i analitika knjigovodstva, PRIF-PLUS, Zagreb,
1. Mara profita
2004.
Ovaj se pokazatelj rauna iz podataka dobive-
nih iz bilance te rauna dobitka i gubitka. 2009. 4. Popovi, arko; Vitezi, Neda: Revizija i analiza, Sveuilite u Rijeci, Zagreb, 2006.
Mara profita ili profitna mara najee je 5. Novak, Branko: Odluivanje u financijskom upravljanju, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek,
upotrebljavana mjera profitabilnosti. Ona se Samo je u prvoj godini ovaj koeficijent bio 2002.
izraunava kao odnos dobitka prije oporezivanja i visok. Smanjuje se sljedee godine, a u sljedeem 6. Brkani, Vlado: Optimalizacija bilanne strukture, PRIF-PLUS, Zagreb, 2007.
prihoda. Ona pokazuje postotak ostvarenog pro- razdoblju doivljava rast.
7. Zakon o raunovodstvu, Narodne Novine br. 109/07, Zagreb, 2007.
fita prema ostvarenom prihodu u obraunskom
razdoblju. 3. Rentabilnost vlastitog kapitala
Mara profita moe se raunati i pojedinano Dobit emo ga stavljanjem u odnos neto dobiti
za pojedini posao. i glavnice.
Ostvarena profitna mara prije oporeziva-
nja pokazuje koliko trgovakom drutvu ostaje
prihoda za dobitak koji e tek biti oporezovan 2007.
prema odredbama Zakona o porezu na dobitak.
Ovaj je pokazatelj jako dobar za usporedbe
ukoliko se porezna politika esto mijenja ili ako 2008.
trgovako drutvo posluje u vie drava koje ne-
maju jednaku poreznu stopu poreza na dobit.
2009.

2007. Stope rentabilnosti vlastitoga kapitala pokazuju

koliko se novanih jedinica dobitka moe raspo-
rediti na rezerve, isplate dividendi ili poslovnih
2008. udjela i zadrani dobitak na 100 novanih jedini-
ca vlastitoga kapitala.

2009. 7. Zakljuak
Na temelju provedene horizontalne i verti-
Ovdje uoavamo, kao i kod pokazatelja eko- kalne analize te financijskih pokazatelja moe-
nominosti, da je u prvoj godini mara profita mo zakljuiti da je navedeno poduzee u prvoj
bila vrlo visoka, zatim je sljedee godine dolo do promatranoj poslovnoj godini zabiljeilo najbolji
velikog pada, da bi se u sljedeoj godini znatno financijski rezultat. Meutim on se temeljio na
popravila. dobiti iz financijskih ulaganja, dok je rezultat iz
poslovnih aktivnosti za tu godinu bio najloiji.
2. Rentabilnost imovine Koeficijent tekue likvidnost na niskoj razini je
Ovaj pokazatelj izraava odnos sume neto do- iako pokazuje tendenciju rasta. Za razliku od
biti i kamata (operativnog dobitka) s imovinom. njega pokazatelj financijske aktivnosti je kroz
Kamate se koriste jer se odnose na koritenje promatrano razdoblje doao na prihvatljivu razi-
tuega kapitala. Operativni dobitak nastaje kao nu. Trajanje naplate potraivanja takoer se sma-
posljedica koritenja ukupnoga tueg i vlastitog njuje iako je i dalje dosta dugako, ali je donekle
kapitala. razumljivo s obzirom na to da je djelatnost kojom
Dobiveni postotci nam govore koliko je ostva- se tvrtka bavi graevinarstvo koje se financira iz
prorauna.

166 167
Dr. sc. Berislav Bolfek, Milan Stani, univ. spec. oec., Sanja Kneevi, dipl. oec.: Vertikalna i horizontalna financijska analiza poslovanja tvrtke Tomislav Sekur: Regionalna investicijska aktivnost hrvatskog gospodarstva

Berislav Bolfek
UDK 330.322(497.5)
Tomislav Sekur
Pregledni lanak
Milan Stani Ekonomski fakultet Sveuilita u Zagrebu

Sanja Kneevi

Vertical and Horizontal Financial Statement

Analysis

Abstract
REGIONALNA INVESTICIJSKA
Financial statement analysis can be described as a process of applying various analytical tools and AKTIVNOST HRVATSKOGA
GOSPODARSTVA
techniques by which these data are transformed into useful pieces of information used by manage-
ment functions. First and foremost, financial management has to conduct financial analysis in order to
make plans for the future based on results achieved in prior periods.

Keywords: Closing balance sheet, profit and loss account, financial analysis SAETAK

Drave svijeta raznim politikama nastoje privui strane investitore jer ekonomska teorija danas ne
osporava pozitivne uinke FDI-a na rast. Naravno, to ne znai da ne postoje odreene negativne im-
plikacije FDI-a na gospodarstvo, ali primjenom transparentnih i efikasnih mjera regulacije, kao i jasno
definiranom strategijom razvoja zemlje, negativne je uinke mogue korigirati, a strane investicije
iskoristiti za gospodarski napredak. Meutim za Hrvatsku i ostale zemlje regije potrebne su posebne
vrste FDI-a. Budui da je rije o malim i otvorenim gospodarstvima koje su u bolnom procesu tran-
zicije smanjile svoj obujam proizvodnje, FDI se treba usmjeriti na greenfield projekte koji su k tome
i izvozno orijentirani. Tek tada je mogue razmiljati o ubrzanome gospodarskom rastu u kontekstu
stranih investicija. Stoga je prvi dio rada posveen odreivanju i vrednovanju glavnih determinanti
FDI-a kao i njegovih pozitivnih uinaka na gospodarstvo.
U drugom dijelu rada naglasak e biti stavljen na analizu priljeva FDI-a u zemlje zapadnog Balkana
s posebnim naglaskom na hrvatsku investicijsku aktivnost u regiji. Hrvatski poduzetnici pokazuju
dobre rezultate na tritu regije, dok su ulaganja iz zemalja zapadnog Balkana u Hrvatsku vrlo skro-
mna. Imajui u vidu da e Hrvatska uskoro postati lanica Europske unije, od presudne je vanosti da
iskoristi sve pogodnosti koje joj prua regionalna integracija i pripremi svoje poduzetnike, izvoznike,
trite rada, itd. za otru konkurenciju na zajednikom tritu.

Kljune rijei: FDI, determinante FDI-a, zapadni Balkan, regionalne integracije, financijska kriza

168 169