SEMINARSKI RAD

Predmet:Uvod u finansijsko računovodstvo

Tema: Nematerijalni troškovi

MENTOR: STUDENT:

Dr.sc.Senada Kurtanović Muratović Elma 09/20

Tuzla, novembar 2021.

1
 SADRŽAJ
UVOD.....................................................................................................................................2
1. NEMATERIJALNI TROŠKOVI.....................................................................................3
1.1. Troškovi osiguranja......................................................................................................3
1.2. Bankarske usluge..........................................................................................................5
1.3. Troškovi reprezentacije................................................................................................6
1.4. Poštanske i telekomunikacijske usluge........................................................................7
1.5. Doprinosi, članarine i druga davanja............................................................................7
1.6. Porezni koji ne zavise od finansijskog rezultata i takse...............................................8
1.7. Putni troškovi i dnevnice..............................................................................................9

UVOD
Nematerijalni troškovi, iskazuju troškove raznih neproizvodnih usluga, reprezentacije,

2
premija osiguranja, platnog prometa, poštanskih i telekomunikacionih usluga i ostali
nematerijalni troškovi, kao i troškovi poreza, naknada, taksi, članskih doprinosa i drugih
propisanih dažbina ili davanja koje padaju na teret pravnog lica.
Cilj ovog rada jeste da detaljno prikažemo sve nematerijalne troškove.

1. NEMATERIJALNI TROŠKOVI

3
 Nematerijalni trošak je neprocjenjiv trošak koji proizlazi iz prepoznatljivog izvora koji
može uticati, obično negativno, na cjelokupni učinak preduzeća. Mnogi nematerijalni troškovi
proizlaze iz socijalnih, pravnih ili političkih razloga, a ne iz materijalne prirode.
Zanemarivanje nematerijalnih troškova može imati značajan uticaj na uspješnost preduzeća.
To se može uporediti s opipljivim troškovima koji se mogu identificirati i izmjeriti.
Nematerijalni trošak također se može uporediti s nematerijalnom imovinom, koja je korist
koju se slično ne može izravno izmjeriti.

Grupu nematerijalnih troškova čine:

550 - Troškovi neproizvodnih usluga
551 - Troškovi reprezentacije
552 - Troškovi premija osiguranja
553 - Troškovi platnog prometa
554 - Trošovi poštanskih i telekomunikacionih usluga
555 - Troškovi poreza, naknada, taksi i dr. dažbina na teret pravnog lica
556 - Troškovi članskih doprinosa i sl. obaveza
559 - Ostali nematerijalni troškovi

1.1. Troškovi osiguranja

4
 Troškovi osiguranja podrazumijevaju vrijednost plaćenih ili obračunatih premija
osiguranja imovine i lica i drugih trškova osiguranja koja su potrebna u obavljanju djelatnosti
preduzeća, odnosno koja su na bilo koji način vezana za tu djelatnost.1

Pored propisanih (obaveznih) osiguranja, kao što su obavezna osiguranja iz oblasti

saobraćaja i sigurnosti u saobraćaju, ovi troškovi obuhvataju i sve izdatke po osnovu slobodno
ugovorenih osiguranja stalnih i tekućih sredstava (objekata, opreme, patenta i drugih prava,
zaliha, osiguranja radnika, kao i svih drugih resursa preduzeća).

Zakon o PDV-u je ove usluge uvrstio u finansijske usluge i to one koje su oslobođene
plaćanja PDV-a, prema članu 25.stav 1, paragraf br.1. pomenutog zakona.

U skladu s važećim zakonima, omogućeno je da se registruju različite službe zaštite

imovine i lica, takozvane zaštitarske firem. To su nisu osiguravajuća društva u skladu sa
zakonima o registraciji osiguravajućih društava. To su pravna lica u skladu sa Zakonom o
privrednim društvima, kojima je i cenzus za registraciju određen u skladu sa time koji
karakter društva osniva. Za osiguravajuće društvo su utvrđene visoke osnivačke kvote, u
zavisnosti kojim osiguravanjem se želimo baviti. Osiguravajućim društvima je nadređen Ured
za nadzor Osiguranja, kao kontrolni organ.2

Zaštitarske firme su pravna lica koja ne spadaju pod nadležnost Ureda za nadzor
osiguranja. Faktura za osiguranje ili polisa osiguranja može se primiti samo od firme koje su
za tu svrhu registrovane, i u skladu sa zakonom o osiguranju imovine i lica.

Treba uočiti značajnu razliku između ove dvije djelatnosti. Osiguranja osiguravaju
imovinu i lica ali bez stalnog ili povremenog fizičkog prisustva kod imovine ili lica.
Zaštitarske organizacije fizički štite imovinu i lica, stalno ili povremeno od drugih fizičkih ili
pravnih lica. Dakle, ne štite niti garantuju zaštitu ili naknadu u slučaju privrednih ili
elementarnih nepogoda tj.nepogoda više sile.

U svojim poslovima nisu odgovorni nadoknaditi eventualnu izguubljenu vrijendost.

Osiguravajuća društva, štite imovinu time što su dužni osiguranu vrijendost pod
određenim uslovima obeštetiti, ukoliko dođe do njenog otuđenja. To je značajna razlika u
poimanju osiguranja i zaštite imovine i lica.

1
Prof.dr Mehmed Jahić; Finansijsko računovodstvo, Sarajevo, 2008.godina
2
Prof.dr Mehmed Jahić; Finansijsko računovodstvo, Sarajevo, 2008.godina

5
Zbog toga u zakonu o PDV-u se misli na oslobođenje fakturisanih iznosa i polisa osiguranja
samo od strane osiguravajućih društava.

Troškovi osiguranja se evidentiraju na osnovu fakture, odnosno na osnovu polise

osiguranja koju je preduzeće zaključilo sa društvom za osiguranje imovine i lica.

Ugovori o osiguranju (polise) se zaključuju na određeni vremesnki period, unutar

kojega se periodično plaćaju premije osiguranja za kraće periode, troškove osiguranja je,
takođe, potrebno vremenski razgraničiti. U zavisnosti od ukupnog perioda na koji se vrši
razgraničavanje, kao i od toga u kojim periodima se vrši plaćanje peremija.

Od troškova osiguranja na računu troškovi osiguranja treba razlikovati izdatke

osiguranja, koji se plaćaju prilikom nabavke stalnih sredstava, zaliha i sl. Takve izdatke za
osiguranje uračunavamo u vrijednost investicije kod stalnih sredstava, odnosno u nabavnu
vrijenost zaliha.

Osiguranje kao uslugu možemo vezati sa potražne strane za račun dobavljača,

razgraničenja, gotovine u zavisnosti pod kojim uslovima je osiguranje nastalo.

S obzirom da osiguranje nije predviđeno od fizičkog lica, jer polisu osiguranja izdaje za to
registrovano društvo, to se kao trošak osiguranja ne može prihvatiti usluga građanskog –
fizičkog lica. Takve eventualne usluge se trebaju podvesti pod kategoriju druge vrste troškova
kao npr. Ostali troškovi usluga i sl.3

1.2. Bankarske usluge

Na kontu – Bankarske usluge evidentiraju se izdaci za naknade i provizije za različite

vrste bankarskih usluga koje su nužne u poslovanju preduzeća. To se odnosi na različite
provizije za bankarske usluge, provizije za obavljanje platnih transakcija, naknade za poslove
konverzije, te druge provizije i naknade koje nam zaračunavaju banke prilikom pružanja
svojih usluga.

Međutim, na kontu bankarskih usluga se ne iskazuju kamate i kursne razlike, pošto one
predstavljaju trošakove finansiranja za koje se propisana posebna konta u okviru grupe konta
– Troškovi finansiranja, ili kako ih možemo susresti pod pojmom Finansijskih troškova, u

3
Prof.dr Mehmed Jahić; Finansijsko računovodstvo, Sarajevo, 2008.godina

6
zavisnosti kako ih autori knjiga ili autori kontnih planova žele nazvati, uglavnom znamo da
im je smisao isti i da ih tako treba podrazumijevati.

Bankarske usluge, spadaju u kategoriju finansijskih usluga koje su oslobođene PDV-a u

skladu sa zakonom o PDV-u član 25.U ranijoj praksi su ove usluge bile oporezive osim
kamata i kursnih razlika, dok ih sada zakon isključuje iz poreskih obaveza.

Osnov za evidentiranje troškova bankarskih usluga može biti faktura banke, ali i ne
mora u svim slučajevima. Neke bankarske naknade i provizije naplaćuju se u gotovu, prilikom
obavljanja novčanih transakcija. Koa dokument za knjiženje služe i izvodi banke iz kojih se
vide promjene na našem računu za obračunatu i naplaćenu proviziju platnog prometa. U ovom
slučaju, banka ili druga finansijska organizacija će za nas biti dobavljač usluge, pa ćemo tako
definisati potražni konto, kao konto dobavljača usluge.4

Primjer 1. Uz izvod sa tranakcijskog računa banka A je dostavila fakturu za obavljenu uslugu

platnog prometa u iznosu od 120 KM. Plaćena je naknada banci B za plaćanje u inostranstvo
43 KM. Prikažite knjiženja u dnevniku.

DNEVNIK PREDUZEĆA

R. Konto Opis Iz os
br. D P D P
1. Troškovi platnog prometa 120
Transakcijski račun- domaća valuta 120
Za fakturu banke
2. Troškovi platnog prometa 43
Transakcijski račun- domaća valuta 43
Za uslugu plaćanje u inostranstvu

1.3. Troškovi reprezentacije

Za razliku od troškova reklame i propagande, koji su vezani za oglašavanje proizvoda i

usluga i koji su okrenuti kupcima i korisnicima usluga preduzeća, troškovi reprezentacije će
se javljati u kontima sa poslovnim partnerima preduzeća.5

Troškovi reprezentacije obuhvataju:

4
Prof.dr Mehmed Jahić; Finansijsko računovodstvo, Sarajevo, 2008.godina
5
Prof.dr Mehmed Jahić; Finansijsko računovodstvo, Sarajevo, 2008.godina

7
  Sve vrste korištenih usluga za potrebe reprezentacije, u zemlji i inostranstvu
 Upotrebu vlastitih proizvoda, robe i usluga za potrebe reprezentacije i sl.,
 Kupovinu raznih proizvoda koji se daju kao poklon za reprezentaciju i sl.

Troškovi reprezentacije nastali na sajmovima i izložbama, kao i za vrijeme službenih

putovanja, također se smatraju troškovima reprezentacije. Iz navedenog slijedi da račun
Troškovi reprezentacije duguje, a potraćuju računi dobavljača. Korištenje vlastitih proizvoda
ili robe podrazumijeva i obračun poreza, troškovi reprezentacije će se u takvim slučajevima,
izražavati u bruto iznosu, zajedno sa obavezama po osnovu poreza, kao poseban oblik
otuđenja gotovih proizvoda preko računa Ostali rashodi. U tom slučaju PDV na zalihe
iskorištene na reprezentaciju, trebamo sami obračunati i platiti.

Primjer 2: Primljen je račun dobavljača „YY“ za večeru s poslovnim partnerima u oznosu od

1.500 KM (1.282 KM + PDV 218 KM).

R.br. OPIS Duguje Potražuje

1 Troškovi reprezentacije 1.500
Dobavljači u zemlji 1.500
Za troškove reprezentacije

1.4. Poštanske i telekomunikacijske usluge

PTT troškovi obuhvataju troškove svih PTT usluga koje koristi preduzeće: usluge
otpremanja pošte i paketa, telefonske usluge, usluge teleksa i telefaksa, telegramske usluge,
usluge e-maila i sl.

Ovi troškovi se knjiže na osnovu ispostavljenih računa od PTT-a ili na osnovu ovjerene
evidencije u knjizi poslate pošte. Često se ovi troškovi direktno vezuju za plaćanja sa računa –
Blagajna, kada se PTT usluge plaćaju gotovinski, a mogu se knjižiti i kao obaveze prema
dobavljačima ili kao pasivna vremenska razgraničenja.

PTT troškovi ili kako su prepoznatljive kao poštanske usluge spadaju u somen usluga od
javnog interesa, pa su zbog toga oslobođene plaćanja PDV-a, osim usluga iz tretmana
telekomunukacionih usluga na koje se obračunava i plaća PDV.

8
 1.5. Doprinosi, članarine i druga davanja

Račun doprinosi, članarine i druga davanja obuhvata troškove koje preduzeće plaća na
ime raznih doprinosa, posebnih naknada, članarina, pristupnica i drugih sličnih davanja, bilo
da se to vrši po osnovu zakonskih naredbi ili po osnovu ugovora o članstvu u zajednicama,
udruženjima, asocijacijama, komorama, klubovima i sl.

Ovi izdaci se mogu direktno knjižiti, tako da duguje račun doprinosi, članarine i druga
davanja, a potražuje račun žiro-račun, ili tako da potražuje račun dobavljača za usluge i
korištenje usluga članstva, ukoliko usluga nije plaćena.

Neprirodno je da zakonodavac reguliše obavezna članstva kao što su članstva komorama

ili drugim udruženjima, članarine turističkim zajednicama i sl., kada to udruženja regulišu
svojim internim aktom.

Članarina prema međunarodnim standardima je fer-kategorija zasnovana na volji članova

da doprinese razvoju i funkcionisanju odrešenog udruženja ili institucije i zbog toga je
imovina nastala na članarinama i doprinosima radnika odnosno građana, već time privatno
vlasništvo svih članova koji su svojom članarinom i ulaganjima održali i razvijali tu
instituciju.

Samo se udružioci i članovi mogu svojom voljom odreći takve imovine u korist drugih
članova.

Ukoliko je i firma izdvajala određenu članarinu može se postaviti pitanje vlasništva,

kao što je sindikalna imovina, imovina komore imovina partijskih zajednica, imovina nastala
na doprinosima ima također isti status takozvane kolektivne dionice kao što je PIO.

1.6. Porezni koji ne zavise od finansijskog rezultata i takse

Na ovom računu se evidentiraju izadaci po osnovu poreza, taksa i drugih propisanih

obaveza i davanja, a koji ne zavise od poslovnog rezultata preduzeća.

Preduzeće je u situaciji da plaća razne poreze, takse, naknade i druga slična propisana
davanja u toku obavljanja svoje djelatnosti. Sva takva davanja i obaveze (osimporeza na
dobit, PDV-a koji je sadržan u prodatim proizvodima i uslugama, kao i porezi doprinosa na

9
plaće i drugih obaveza koje se evidentiraju na kontima poreskih obaveza), preduzeće će
iskazati na kontu porezi ne zavise od finansijskog rezultata i takse.

To može obuhvatiti razne poreze (na imovinu, firmu, reklamu, propagandu,

reprezentaciju, promet nekretnina i sl.), takse (administrativne, sudske, komunalne i dr.),
posebne naknade (vodne i vodoprivredne naknade, naknade za korištenje zemljišta i druge
komunalne naknade), te na druge obaveze koje preduzeće plaća u toku i u sklopu svog
poslovanja.

1.7. Putni troškovi i dnevnice

Ovi troškovi obuhvataju sve trosškove službenih putovanja u zemlji i inostranstvu, kao što su
troškovi prevoza na službenom putu, troškovi smještaja na službenom putu, dnevnice za
vrijeme provedeno na službenom putu, troškovi cestarina, mostarina, taksi za tunelske
prolaze, naknade za upotrebu privatnog automobila za vrijeme službenog putovanja i sl.

Ovaj račun se tereti na osnovu obračuna putnog naloga, koji se izdaje prije službenog
putovanja, a koji se obračunava u određenom roku po završetku službenog putovanja,
prilažući svu potrebnu pravdajuću dokumentaciju o nastalim trškovima.

Prije poćetka službenog putovanja je uobičajena isplata akontacije, što zahtijeva korištenje
računa – Potraživanja od zaposlenih. Podizanje akontacije za službeni put knjiži se tako da
duguje račun potraživanja od zaposlenih, za nastale troškove putovanja. Možemo dnevnice i
putne troškove evidentirati na jedan račun, a možemo ih i razdvojeno evidentirato, to je stvar
našeg izbora, važno je da znamo da pripadaju istoj grupi.

Likvidacija putnog naloga podrazumijeva dokumentovano pravdanje svih troškova službenog

putovanja, a vrši se u roku utvrđenom internim aktom, i zakonskim propisima. Tako npr.,
putni nalog u zemlji treba likvidirati u roku od 3 dana po povratku sa puta, a 5 dana po
povratlu iz inostranstva.

Ukoliko je saldo na računu potraživanja od zaposlenih poslije pravdanja putnog naloga

pozitivan, tj. ako je akontativno podignuti iznos veći od potrošenog prema priloženim
računima i obračunu dnevnica, razliku treba vratiti u korist blagajne.

Naknade radnicima i stanovništvu

10
Naknade radnicima i stanovništvu na računu naknade radnicima i stanovništvu obuhvataju
ostale naknade i isplate radnicima, osim onih koje su obuhvaćene računima troškovi naknada
plata i dnevnice i naknade drugih troškova za vrijeme službenog puta, te naknade ostalim
fizičkim licima po svima osnovama.

ZAKLJUČAK

Nematerijalni trošak je neprocjenjiv trošak koji proizlazi iz prepoznatljivog izvora koji

može uticati, obično negativno, na cjelokupni učinak preduzeća. Mnogi nematerijalni troškovi
proizlaze iz socijalnih, pravnih ili političkih razloga, a ne iz materijalne prirode.

Upravljanje troškovima može se definirati kao postizanje menadžerskih ciljeva na temelju

optimalnog angažiranja troškova. U praktičnom smislu upravljanje troškovima podrazumijeva

11
podvrgavanje troškova sistemu kontrole, odnosno upravljanje troškovima podrazumijeva
predviđanje, planiranje, budžetiranje i kontrolu troškova u cilju uspješnijeg poslovanja.

LITERATURA

1. Prof.dr Mehmed Jahić; Finansijsko računovodstvo, Sarajevo, 2008.godina

2. Dr.sc. Senada Kurtanović; Računovodstvo, prvo izdanje, Tuzla 2017. Godine
3. Dr.Jadranka Kapić; Računovodstvo, Sarajevo 2010.godina
4. Prof.dr.sc. Ismet KalićDatoteka, Knjiga - "Upravljanje novčanim tokovima - Strateški
i operativni aspekt" Tuzla

12
13