BILANS STANJA KAO FINANSIJSKI IZVJETAJ

RAUNOVODSTVO

Deli Aida

Kiseljak,2014

SADRAJ

Uvod...................................................................................................................................................................2
1. VRSTE BILANSE.........................................................................................................................................3
2. POJAM I KARAKTERISTIKE BILANSA STANJA...................................................................................4
3. PRINCIP UNOENJA BILANSNIH POZICIJA..........................................................................................5
3.1. Princip likvidnosti.............................................................................................................................5
3.2. Princip funkcionalnosti.....................................................................................................................6
4. SASTAVLJANJE I SADRAJ BILANSA STANJA...................................................................................7
5. UTICAJ POSLOVNIH PROMJENA NA BILANS STANJA......................................................................8
5.1. Poveanje aktive i poveanje pasive.................................................................................................8
5.2. Prestrukturiranje aktive.....................................................................................................................9
5.3. Smanjenje aktive i smanjenje pasive...............................................................................................10
5.4. Prestrukturiranje pasive...................................................................................................................11
Zakljuak...........................................................................................................................................................12
Literatura...........................................................................................................................................................13

Uvod
Prije nego to pristupimo temi; bilans stanja kao finansijski izvjetaj, najprije bi trebali definisati ta je to finansijski
izvjetaj,koje vrste postoje te zato nam je potreban. Bitno je na poetku definisati da bi kasnije mogli pristupiti
temi.
Finansijski izvjetaji proizvod su raunovodstva, a namijenjeni su unutaranjim i vanjskim korisnicima. Finansijski
izvjetaji predstavljaju strukturni prikaz financijskog poloaja i financijske uspjenosti pravne osobe. Cilj je
financijskih izvjetaja opte namjene osigurati informacije o finansijskom poloaju, finansijskoj uspjenosti i
novanim tokovima pravne osobe koje su korisne irokom krugu korisnika za donoenje ekonomskih odluka.
Financijski izvjetaji takoer prikazuju rezultate koje je ostvario menadment u upravljanju resursima koji su mu
povjereni. Radi ispunjenja tih ciljeva, financijski izvjetaji pravne osobe trebaju pruiti informacije o: sredstvima,
obavezama, vlastitom kapitalu, prihodima i rashodima ukljuujui dobitke i gubitike, ostalim promjenama i
kapitalu, i novanim tokovima.
Potpuni set finansijskih izvjetaja ukljuuje: bilans stanja, bilans uspjeha, izvjetaj o promjenama,kapitalu koji
pokazuje sve promjene u kapitalu, ili promjene u kapitalu osim onih koje proizilaze iz transakcija s vlasnicima koji
djeluju u svojstvu vlasnika kapitala, izvjetaj o novanim tokovima, biljeke koje ukljuuju kratak pregled
raunovodstveni politika i druge biljeke kojima se objanjavaju odreene stavke.
Svaki od navedenih osnovnih finansijskih izvjetaja predstavlja odreenu cjelinu, izmeu njih postoji vrsta
povezanost i meuzavisnost jer su meusobno povezani, a i meusobno se nadopunjuju i pruaju kvalitetne podatke
i informacije korisnicima. Finansijske izvjetaje treba prezentirati najmanje jedanput godinje. Kada se mijenja
datum bilansiranja pravne osobe i kada se finansijski izvjetaji prezentiraju za razdoblje due ili krae od jedne
godine, pravna osoba treba objaviti pored razdoblja na koje se odnose financijski izvjetaji i: razloge zbog kojeg je
koriteno due ili krae razdoblje i injenicu da usporedni iznosi u bilanci uspjeha, izvjetaju o promjenama u
kapitalu, izvjetaju o novanim tokovima i odnosnim biljekama nisu upotpunosti usporedivi.
Finansijski izvjetaji sastavljaju se i iskazuju u veini sluajeva na osnovu nadoknadivih trokova nabave uz
primjenu obraunske osnove. Prema tome, knjigovodstveni nastali dogaaj predmet je obuhvatanja u
raunovodstvu kada je dogaaj nastao, a ne kada je izvrena uplata ili isplata (iznimka je izvjetaj o novanim
tokovima). Osim osnovni finansijski izvjetaja koji su, preteno usmjereni vanjskim korisnicima, raunovodstvo
kao usluno - informacioni podsistem daje podatke i informacije unutarnjim korisnicima.
Sada kada smo definisali pojam finansijskog izvjetaja, moemo da pristupimo temi, da obradimo vrstu bilansa,
pojam , podjelu i nain na koji se knjie bilansne pozicije.

1. VRSTE BILANSE
U zavisnosti od sadraja, vremena, pravne osobe ili razloga sastavljanja razlikujemo:
-

poetni bilans
probni bilans
konani ili zakljuni bilans
konsolidovani bilans
bilans spajanja
diobeni bilans ili bilans razdvajanja
sanacijski bilans
steajni bilans
likvidacijski bilans.

Poetni bilans je bilans koju sastavlja pravna osoba prilikom osnivanja.Potovanjem principa kontinuiteta
poslovanja, pravna osoba sastavlja konani (godinji) ili zakljuni bilans na dan 31.12. tekue godine,to
predstavlja poetni bilans 01.01. naredne godine.
Probni bilans, sastavlja se radi kontrole odnosno provjere ispravnosti provedenih knjienja u glavnoj knjizi. U
pravilu se sastavlja na kraju obraunskog perioda, odnosno jednom mjeseno, a obavezno se sastavlja prije
sastavljanja i prezentiranja bilo kojih od navedeni bilansa.
Pravljenje probnog bilansa podrazumijeva slijedee korake:
1. Napravi se (izlista se) spisak svakog rauna glavne knjige koji ima saldo, upisujui dugovna
salda u lijevu, a potrana u desnu kolonu probne bilanse. Spisak rauna se pravi po redoslijedu
po kome se oni unose u glavnu knjigu.
2. Sabira se svaka kolona
3. Uporede se ukupni iznosi kolone
Kod izvoenja postupka 1. i 2. treba imati na umu da raun u glavnoj knjizi ima dvije kolone, jednu za dugovna
salda i drugu za potrana salda. Na raunima na kojima se poveanja evidentiraju kao dugovanja u pravilu je
normalni (uobiajni) saldo je dugovni saldo, a na raunima na kojima se poveanja evidentiraju kao poveanja
uobiajeni saldo je potrani saldo.
Kod obrade podataka pomou kompjutera, prebacivanje iz dnevnika u glavnu knjigu se vri automatski i probni
bilans se moe lako uraditi kada god je to potrebno.
Sve raune sa abnormalnim saldima treba obiljeiti radi njihovog prepisivanja i usklaivanja. Neki programski
paketi za mala preduzea u probnom bilansu izlistaju iznose u jednoj koloni, s tim to potrana salda imaju
predznak minus. U takvim sluajevima probni bilans je uravnoteen ako je ukupni iznos jednak 0.
Probni bilans prikazuje da je glavna knjiga u ravnotei. U ravnotei znai da su jednaka knjienja evidentirana na
dugovnim i potranim raunima svih transakcija tako da je ukupno dugovanje jednako ukupnom potraivanju.
Meutim, probni bilans ne dokazuje da su transakcije evidentirane korektno na odgovarajue raune, kao ni to da
su neke transakcije izostavljene.
Konsolidovani bilans se sastavlja na nivou sloenih pravnih osoba, odnosno grupe. Grupu ine matica i sve njene
podrunice i pod kontrolom su matice ako ona posjeduje vie od 50% glasake moi. Cilj sastavljanja
konsolidovane bilanse je pruiti informacije o finansijskom poloaju uspjenosti i promjenama finansijskog
poloaja na nivou grupe koje su korisne irokom krugu korisnika za donoenje ekonomskih odluka. Zbog toga je
prilikom sastavljanja konsolidovane bilanse potrebno eliminisati sve meusobne obaveze, potraivanja, ulaganja, te
rashode i prihode. To znai da treba eliminisati sve meusobne transakcije unutar grupe. Prema tome,
konsolidovana bilansa prikazuje finansijski poloaj, uspjenost i promjene finansijskog poloaja grupe ostvaren u
odnosu sa vanjskim pravnim osobama.
Bilans spajanja sastavlja se u posebnim uslovima kada se dva ili vie pravnih osoba spajaju (integriraju) u jednu
novu pravnu osobu.
Diobeni bilans se sastavlja prilikom razdvajanja postojee pravne osobe na dva ili vie pojedinano pravno
samostalnih pravnih osoba.
3

Sanacijski bilans se sastavlja za uslove kada se pravna osoba nalazi u sluaju postupka sanacije. Sanacijska bilansa
slui u tom sluaju kao osnova utvrivanja nastalih gubitaka u poslovanju i mjera za njihovo rjeavanje u cilju
saniranja (ozdravljenja) pravne osobe od strane potencijalnih sanatora. Ukoliko postupak sanacije ne uspije,
pokree se steajni postupak. Steajna bilansa prikazuje vrijednost imovine u postupku steaja.
Likvidacijski bilans u pravilu sastavlja pravna osoba, ako ide u likvidaciju. Takva bilansa slui kao osnova
utvrivanja likvidacione mase iz koje se podmiruju obaveze prema povjeriocima. U pravilu obaveze povjerioca iz
likvidacione mase se podmiruju djelimino.

2. POJAM I KARAKTERISTIKE BILANSA STANJA

Bilans stanja je finansijski izvjetaj koji prua sliku imovinskog i finansijskog stanja preduzea na odreeni dan
dan bilansiranja.
Da bi pravna osoba obavljala svoju djelatnost, treba posjedovati odreenu imovinu. Poslovni dogaaji koji utiu na
promjenu strukture sredstava, obaveza, kapitala, rashoda i prihoda i rezultata poslovanja predmet su evidentiranja u
knjigovodstvu, kao to je ve napomenuto. U sluaju da se poslovni dogaaji ne evidentiraju na raunima glavne
knjige, mogla bi se sastaviti bilansa nakon svake promjene. U tom sluaju bilans bi se sastavio na osnovu popisa
(inventure) sredstava i obaveza tj. utvrivanja njihovog stvarnog stanja. Njihova razlika je kapital ili ista imovina
vlasnika. Neracionalno i neekonomino bilo bi sastavljati bilans nakon svake poslovne promjene, pa se ona
sastavlja u duim vremenskim intervalima, s tim da se u izvjetaj unosi samo bilansiranjem trenutnog stanja
sredstava, obaveza i kapitala. S obzirom na znaenje bilansa stanja, mnogi autori su se bavili bilansom i
bilansiranjem.
Porijeklo rijei bilansa, ne zna se tano, meutim, pretpostavlja se da dolazi od latinske rijei bi - dvostruki
lanx - tas1 na vagi, to bi trebalo oznaavati vagu sa dva tasa ili od italijanske rijei bilansia, to znai vaga. Vaga
u ovom smislu je metafora, koja oslikava jednakost ili ravnoteu izmeu lijeve i desne strane tj. izmeu sredstava
prema pojavnim oblicima i sredstava prema porijeklu tj. izvora sredstava.
Prema tome, osnovna raunovodstvena jednakost (jednaina) prilikom sastavljanja bilansa glasi:

AKTIVA = PASIVA, odnosno

SREDSTVA = IZVORI SREDSTAVA, odnosno
SREDSTVA = KAPITAL + OBAVEZE

Da bi italac razumio raunovodstvenu jednakost (jednainu), mora biti potpuno jasno znaenje dvije strane
bilanse. Oni se mogu objasniti sa dva osnovna stajalita a jedan i drugi su ispravni.

4
1

Jadranka Kapi, Raunovodstvo II izdanje , Ekonomski fakultet u Sarajevu, Sarajevo , 2011. god str. 85 (orginalni izvor: Brakovi A.; Zejirovi O.; Krajinik
K.; Sinanagi M.; Knjigovodstvo 1, Sarajevo, 1973. god., str. 13.

a) Stajalite resursa i potraivanja2

Ekonomski resursi subjekta nazivaju se sredstva. Potraivanje kreditora tj. svih osim vlasnika pravne osobe
nazivaju se obavezama. Potraivanja vlasnika pravne osobe prema sredstvima nazivaju se vlastiti kapital (vlasnika
glavnica).
Stavke iskazane na strani sredstava su ekonomski resursi pravne osobe na datum bilansa. Obaveze i kapital
potraivanja su prema sredstvima pravne osobe na datum bilanse. Obaveze su potraivanja vanjskih strana tj. iznosi
koje pravna osoba duguje bankama, dobavljaima, zaposlenicima i ostalim kreditorima. Vlasniki kapital prikazuje
potraivanja vlasnika. Prema tome nad cjelokupnim sredstvima postoje neija potraivanja (bilo vlasnika, bilo
kreditora) ali kako ukupna suma potraivanja ne moe premaiti sredstva nad kojima postoji potraivanje
respektujui trajnost poslovanja pravne osobe, slijedi da uvijek postoji bilansna ravnotea: Sredstva = Vlastiti
kapital + Obaveze, kako je ve spomenuto. Ova raunovodstvena jednakost (jednaina) je formalni izraz koncepta
dvostranog promatranja dvojnog knjigovodstva. Prema tome, objanjenje bilansa sa stajalita resursa i potraivanja
nije dovoljno precizno, posebno u dijelu napomena o sredstvima nad kojim postoje potraivanja, vie je
pravnika te ima vano znaenje pri likvidaciji bankrotirane pravne osobe, a to nije u skladu sa konceptom
neogranienog vremena postojanja. Prema tome, miljenja smo da je drugi nain objanjenja bilansne odnosno
raunovodstvene jednakosti od veeg znaaja.
b) Stajalite sredstava i izvora sredstva
Prema ovom stajalitu osnovna raunovodstvena jednakost zasniva se na konceptu dvostranog promatranja
imovine u bilansu. Naime, u bilansu se pod sredstvima tj. pojavnim oblikom sredstava podrazumjeva AKTIVA, a
sredstva prema porijeklu izvora je PASIVA . Takva tvrdnja je prvenstveno utemeljena na injenici da sva sredstva
imaju svoje vlasniko porijeklo. To usmjerava nae miljenje na tumaenje dinamike teorije bilansa, da bilans
stanja predstavlja bilans kontinuiteta i dinamike koja se deava u vremenu poslovanja pravnog lica da on postoji u
svakom trenutku, bez obzira da li se sainjava u pismenoj formi ili ne. To govori da u svakom trenutku postoji
bilansna ravnotea i da se vrijednost sredstava izjednaava sa vrijednou obaveza (u irem ili uem smislu), to se
i potvruje i statikom teorijom, jer kad god sainimo bilans bit e potvreno ovo prethodno 3.

3. PRINCIP UNOENJA BILANSNIH POZICIJA

Pri unoenju pojedinih bilansnih pozicija u bilans stanja postoje odreene zakonitosti. Pri sastavljanju bilansa stanja
redoslijed unoenja pojedinih bilansnih pozicija zavisi od principa kojih se pridravamo prilikom sastavljanja
bilansa stanja. Tako su poznati:
a) princip likvidnosti
b) princip funkcionalnosti
3.1. Princip likvidnosti

Prema principu likvidnosti, sredstva se unose u bilans u zavisnosti od vremenskog intenziteta pretvaranja pojedinih
sredstava u novani oblik.4 Posmatrano sa tog stanovitva , na lijevu stranu bilansa unose se prvo obrtna sredstva, a
zatim stalna sredstva.
Princip likvidnosti zahtjeva da se u aktivu bilansa stanja sredstva unose prema stepenu unovivosti, odnosno
stepenu pretvaranja ostalih pojavnih oblika sredstava u novani oblik. Stepen likvidnosti moe biti dvojak:
opadajui i rastui, ovisno od toga polazi li se od najlikvidnijeg sredstva (novca) pa se ide prema manje likvidnom
sredstvu ili obratno. U pasivi se pozicije unose prema ronosti (dospjelosti) obaveza. Ovdje se takoe moe
postupiti na dva naina: najprije se unose tekue (kratkorone) obaveze, pa dugorone, i na kraju kapital, a moe se
postupiti i obratno, te se poinje prvo sa unosom kapitala, pa ide do tekuih (kratkoronih) obaveza.

5
2

Gray / Needles, Finansijsko raunovodstvo, Savez raunovona i revizora Republike Srpske, Banja Luka, 2002. (prijevod), str. 13

Jadranka Kapi , Raunovodstvo II izdanje , Ekonomski fakultet u Sarajevu, Sarajevo , 2011. god str. 86
Janko Klobuar, Raunovodstvo , FEB d.d., Sarajevo, 1988. god. str. 75

3.2. Princip funkcionalnosti

U principu funkcionalnosti, u okviru sredstava prvo se unose stalna sredstva, a zatim obrtna sredstva. 5 Princip
funkcionalnosti suprotan je principu likvidnosti, jer se u aktivu najprije unose stalna sredstva (graevinski objekti,
oprema i sl.) zalihe, pa se na kraju unose najlikvidnija sredstva, odnosno novac. U pasivi se prvo unosi kapital pa
dugorone i na kraju tekue (kratkorone) obaveze. S obzirom na redoslijed unoenja bilansnih pozicija u bilansu
stanja uopteno moemo rei da postoji anglosaksonski tip, odnosno bolje reeno ameriki tip bilansa stanja i
evropski tip bilansa stanja.
U Americi se bilansne pozicije unose u aktivi prema principu opadajue likvidnosti, a u pasivi prema principu
rastue ronosti. U Evropi bilansne pozicije unose se u aktivi bilansa stanja prema principu rastue likvidnosti.
Dakle, najprije se unosi najnelikvidnija sredstva (stalna sredstva), a na kraju najlikvidnija sredstva (novac). U pasivi
bilansna stanja, bilansne pozicije se unose po principu opadajue ronosti.
Krajem poslovne godine zakljuuje se konto sredstava, obaveza i kapitala, te se utvruje saldo. Pri tome, moramo
voditi rauna da se radi o raunima tj. kontima stanja, i to o kontima aktive koji imaju dugovni saldo, kontima
pasive koji imaju potrani saldo. Utvreni saldo na kontima glavne knjige koji moe biti dugovni kod konta
sredstava, a potrani kod konta kapitala i obaveza, provjerava se inventurom i unosi se u bilansu kao bilansna
pozicija. Na taj nain saldo na kontima sredstava, obaveza i kapitala su pozicije zakljune bilanse 31. decembra
tekue godine. Navedene bilansne pozicije su osnova za otvaranje konta glavne knjige 1. januara idue godine u
smislu kontinuiteta poslovanja i raunovodstvenog naela povezanosti pozicija bilansa. Time bilansa predstavlja
bilansu kontinuitetu koja povezuje stanje sredstava obaveza i kapitala prethodne s tekuom godinom u kojoj
predstavljaju poetna stanja (salda) i na koju se nadovezuje evidentiranje poslovanja u tekuoj godini.
Prema tome, na temelju godinje bilanse 31. 12. tekue poslovne godine, odnosno poetne bilanse 01. 01. naredne
poslovne godine provodi se otvaranje konta glavne knjige, to u stvari predstavlja ralanjivanje bilanse i poetna
stanja u narednoj poslovnoj godini.
Bilans,odnosno bilansna stanja moe se prikazati horizontalno tj. u obliku dvostranog rauna i vertikalnim
prikazom tj. u obliku jednostranog rauna.

6
5

Janko Klobuar, Raunovodstvo , FEB d.d., Sarajevo, 1988. god. str. 73

4. SASTAVLJANJE I SADRAJ BILANSA STANJA

Prikazujemo skraeni oblik i sadraj bilansa stanja u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima.

Tabela 1. Primjer Raiffeisen banke (6)

Sredstva = Kapital + Obaveze, pa slijedi
Kapital = Sredstva Obaveze

7
6

http://raiffeisenbank.ba/templates/default/users_data/pages_content/rzb_08.pdf

Bilans je dvostruki prikaz jedne iste stvari. Na njegovoj lijevoj strani, u aktivi,prikazana su sredstva prema svom
sastavu, prema konkretnim oblicima, razvrstanim prema svojoj funkciji u preduzeu na osnovna i obrtna sredstva.
Na njegovoj desnoj strani, pasivi, obuhvaena su ista ta sredstva prema nainu pribavljanja, odnosno prema
izvorima. Usljed toga, lijeva strana (aktiva) i desna strana bilansa (pasiva) moraju uvijek biti u ravnotei !
Aktivu predstavlja imovina preduzea, a pasivu kapital i obaveze preduzea.

5. UTICAJ POSLOVNIH PROMJENA NA BILANS STANJA

Navedeno je ve da pravna osoba u obavljanju svoje funkcije izaziva poslovne promjene, odnosno poslovne
dogaaje koji djeluju na sredstva, obaveze i kapital. Kako nakon svake poslovne promjene moemo sastaviti bilans,
realno je da svaki knjigovodstveno-poslovni dogaaj utie na promjenu stanja imovine i da se stalno odvija
transformacija imovine. Postoje mnogobrojni poslovni dogaaji koji su predmet evidentiranja u knjigovodstvu.
Meutim, bez obzira na heterogenost i uestalost dogaaja, ipak sve te poslovne dogaaje moemo specificirati i
sumirati u tipine knjigovodstvene dogaaje koje izazivaju i etiri osnovne bilansne promjene, a to su:
b) poveanje aktive i poveanje pasive za isti iznos
c) poveanje aktive uz istovremeno smanjenje aktive za isti iznos (bez promjena u pasivi)
d) smanjenje aktive i smanjenje pasive za isti iznos
e) poveanje pasive uz istovremeno smanjenje pasive (bez promjena u aktivi).

5.1. Poveanje aktive i poveanje pasive

Primjeri:
1. Prodane su emitovane dionice za 100.000 KM.
2. Faktura dobavljaa za nabavljeni materijal 20.000 KM.
Knjienje na raunima bi bilo slijedee:

D iro raun
So
(1)100.000

D zalihe materijal P
So
(2)20.000

Osnovni upisani, a
D uplaeni kapital P
So
100.000(1)

D Dobavljai

P
So
20.000(2)

Bilansa poslije ovih promjena:

AKTIVA
Opis

Redni
broj

Iznos

iro raun
Blagajna
Kupci
Zalihe materijala
Zalihe
proizvodnje
6. Oprema
UKUPNO AKTIVA:
1.
2.
3.
4.
5.

140.000
10.000
100.000
160.000
60.000

Redni
Broj
1.
2.
3.
4.

500.000
970.000

PASIVA
Opis

Iznos

Dobavljai
Ostale obaveze
Dugoroni krediti
Upisani, a uplaeni
osnovni kapital

150.000
20.000
90.000

UKUPNO PASIVA:

970.000

710.000

Kao to se vidi iz prikazane bilanse u poreenju sa poetnom bilansom dolo je do poveanja aktive i poveanja
pasive za isti iznos. Prema tome, dolo je i do kvantitativnih promjena u bilansi, odnosno dolo je do poveanja
sredstava, obaveza i kapitala. U naem primjeru poveala su se sredstva u obliku sirovina i materijala, te novca, uz
istovremeno poveanje izvora tj. u naem primjeru poveala se obaveza prema dobavljaima a poveao se i kapital.
Time je dolo i do poveanja potencijalne snage pravne osobe.

5.2. Prestrukturiranje aktive

Poslovni dogaaji koji utiu na poveanje aktive i smanjenje aktive dovode do promjena u strukturi aktive bez
promjene u pasivi.
Na primjer kada se jedna pozicija sredstava poveava uz istovremeno smanjenje druge pozicije sredstava (zbir
aktive, u tom sluaju se ne mijenja). Te promjene se mogu dogaati na postojeim pozicijama aktive. U tom sluaju
ne dolazi do promjene u strukturi aktive u pogledu vrste i broja pozicija nego samo do promjene vrijednosne
strukture aktive. Pored promjene vrijednosne strukture, do promjene u strukturi aktive dolazi i kada se pojavljuju
nove pozicije sredstava, a druge na primjer nestaju ili se smanjuju ali u pravilu uvijek za isti iznos.
Posljedica takvih strukturalnih promjena u aktivi bilansa je jaanje ili slabljenje finansijske snage pravne osobe.
Poreenjem podataka prije i nakon nastalog poslovnog dogaaja dobiju se kvalitetni podaci za ekonomsku analizu
koji su relevantni pri donoenju odluka iz domena finansijske politike.
Primjeri:
1.Izdali smo materijala u proizvodnju 60.000 KM
2.Kupci su doznaili na iro raun 50.000 KM.
Knjienje na raunima bi bilo slijedee:

D Zalihe materijala P

D Zalihe proizvodnje P

So

So

60.000(1)

(1) 60.000

D iro raun
So
(2)50.000

D
So

Kupci
P
50.000(2)

Bilansa nakon ovih promjena:

Bilans na dan _____________

Redni
broj
1.
2.
3.
4.
5.

AKTIVA
Opis

iro raun
Blagajna
Kupci
Zalihe materijala
Zalihe
proizvodnje
6. Oprema
UKUPNO AKTIVA:

Iznos
190.000
10.000
50.000
100.000
120.000

Redni
Broj
1.
2.
3.
4.

PASIVA
Opis

Iznos

Dobavljai
Ostale obaveze
Dugoroni krediti
Upisani,
a
uplaeni
osnovni kapital

150.000
20.000
90.000

UKUPNO PASIVA:

970.000

500.000
970.000

710.000

5.3. Smanjenje aktive i smanjenje pasive

Do smanjenja aktive i pasive za isti iznos dolazi kada se smanji neka pozicija sredstava u aktivi uz istovremeno
smanjenje neke pozicije u izvorima sredstava.
Primjer:
1. Plaene su ostale obaveze u gotovini 5.000 KM.
2. Platili smo dio obaveza prema dobavljaima za 55.000 KM.
3. Vraen je dio dugoronog kredita u iznosu od 10.000 KM.
D Blagajna
P
So
5.000 (1)

D Ostale obaveze P
(1) 5.000
So

D iro raun
P
So
55.000(2)
10.000(3)

D Dobavljai
(2) 55.000

P
So

D Dugoroni krediti P
(3) 10.000
So
Bilansa nakon ovih poslovnih dogaaja:
Bilans na dan _____________

Redni
Broj
1.
2.
3.
4.

AKTIVA
Opis

iro raun
Blagajna
Kupci
Zalihe
materijala
5. Zalihe
proizvodnje
6. Oprema
UKUPNO AKTIVA:

PASIVA
Iznos
125.000
5.000
50.000
100.000

Redni
Broj
1.
2.
3.
4.

Opis

Iznos

Dobavljai
Ostale obaveze
Dugoroni krediti
Upisani, a uplaeni
osnovni kapital

710.000

UKUPNO PASIVA:

900.000

95.000
15.000
80.000

120.000
500.000
900.000

10

Kao to se vidi iz predstavljene bilanse i aktiva i pasiva su smanjene za 70.000 KM, jer je dolo do odliva novca u
aktivi, odnosno dolo je do smanjenja novca na iro raunu i blagajni, ali su se istovremeno smanjile i obaveze u
pasivi, odnosno dolo je do smanjenja obaveza prema dobavljaima, ostalih obaveza i obaveza prema dugoronim
kreditima.
5.4. Prestrukturiranje pasive

Do promjena u strukturi pasive, bez promjena u strukturi aktive, dolazi kada se jedna pozicija pasive smanjuje uz
istovremeno poveanje druge pozicije za isti iznos (suma pasive se u tom sluaju ne mijenja).
Te promjene mogu se dogaati na postojeim pozicijama pasive. U tom sluaju ne dolazi do promjene strukture u
pogledu vrste i broja pozicija nego samo do promjene vrijednosne strukture pasive. Pored promjene vrijednosne
strukture do promjene u strukturi pasive u smislu vrste i broja pozicija dolazi kada se pojavljuju nove pozicije
pasive uz istovremeno nestajanje postojeih pozicija pasive.
Primjer:
1. Banka je iz odobrenog kratkoronog kredita platila ostale obaveze 15.000 KM.
Knjienje na raunima:

D Kratkoroni krediti P
15.000(1)

D Ostale obaveze P
(1) 15.000
So

Bilansa nakon navedenog poslovnog dogaaja:

Bilans na dan _____________

Redni
broj
1.
2.
3.
4.

AKTIVA
Opis

iro raun
Blagajna
Kupci
Zalihe
materijala
5. Zalihe
proizvodnje
6. Oprema
UKUPNO AKTIVA:

PASIVA
Iznos
125.000
5.000
50.000
100.000

Redni
Broj
1.
2.
3.
4.

Opis

Iznos

Dobavljai
Kraktoroni krediti
Dugoroni krediti
Upisani,
a
uplaeni
osnovni kapital

710.000

UKUPNO PASIVA:

900.000

95.000
15.000
80.000

120.000
500.000
900.000

Kao to se moe vidjeti iz prikazane bilanse pozicija ostala obaveza se potpuno ugasila, jer je banka podmirila te
obaveze, a umjesto te pozicije dolo je do promjene vrste obaveze tj. umjesto ostale obaveze u sumi od 15.000 KM
stvorena je obaveza za kratkoroni kredit u istoj sumi. Zbir pasive se nije promijenio. U aktivi nije dolo ni do bilo
kakvih promjena.

11

Zakljuak

Finansijski izvjetaji pruaju informacije o finansijskom poloaju, uspjenosti i promjenama u finansijskom

poloaju preduzea. Kompletan set finansijskih izvjetaja ukljuuje sljedee sastavne komponente:
1) bilans stanja, 2) bilans uspjeha, 3) izvjetaj o tokovima gotovine, 4) izvjetaj o promjenama na kapitalu i 5)
napomene uz finansijske izvjetaje.
Bilans stanja je finansijski izvjetaj o stanju imovine, kapitala i obaveza na dan sastavljanja obrauna, odnosno na
dan bilansiranja. Veoma znaajna karakteristika bilansa jeste bilansna ravnotea.
Bilans stanja predstavlja dvostrani pregled koji prikazuje bilansnu imovinu i kapital (pasiva) i nain investiranja
(ulaganja) kapitala (aktiva); aktiva iskazuje na lijevoj, a pasiva na desnoj strani, ili u vidu liste u kojoj aktiva
prethodi pasivi. Aktiva predstavlja konkretne oblike sredstava sa kojima raspolae preduzee, a pasiva predstavlja
izvore odnosno pripadnost sredstava preduzea.
Bilans stanja i bilans uspjeha predstavljaju dva povezana, ali po funkciji razliita finansijska izvjetaja. Prvi prua
uvid u imovinsku situaciju i finansijski poloaj preduzea, a drugi da omogui uvid u to koliko je preduzee
sposobno da ostvari zaradu.
Bitno je naglasiti, da su aktivni rauni, rauni kod kojih se poetno stanje i sva poveanja knjie na dugovnu stranu.
Saldo na aktivnim raunima, takoe se knjii na dugovnu stranu, dok zakljuno stanje na kraju na suprotnu
dugovnu stranu. Aktivni rauni pripadaju aktivi bilansa stanja i nastaju ralanjivanjem aktive bilansa stanja.
Pasivni rauni su rauni koji pripadaju pasivi bilansa stanja i nastaju ralanivanjem pasive bilansa stanja. Pasivni
rauni su rauni kapitala i obaveza.
Pravila knjienja kod pasivnih rauna evidentira se na slijedei nain: Poetno stanje i sva poveanja knjie se na
potranu stranu, dok sva smanjenja na dugovnu stranu. Saldo se knjii na potranu stranu, dok zakljuno stanje
rauna na suprotnu; dugovnu stranu.

12

Literatura
Janko Klobuar, Raunovodstvo , FEB d.d., Sarajevo, 1988. god.
Jadranka Kapi,Raunovodstvo II izdanje , Ekonomski fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2011. god.
Gray / Needles, Finansijsko raunovodstvo, Savez raunovoa i revizora Republike Srpske, Banja Luka,
2002. (prijevod)
MEUNARODNI RAUNOVODSTVENI STANDARD 1- Prezentiranje financijskih izvjetaja, Savez
raunovoa, revizora i finansijskih radnika Federacije BiH, Sarajevo, 2003. god
http://raiffeisenbank.ba

13