EKONOMSKI FAKULTET

UNIVERZITET U BIHAU
ODSJEK: 4+1

SEMINARSKI RAD

Tema : Upravljanje tekuim sredstvima i obrtnim

kapitalom

Predmet:Poslovne finansije
Profesor: --

Student: --

Biha, 2015.godina

SADRAJ

1. TEKUA

SREDSTVA..........................................................................4

2. ANALITIKI ASPEKTI OBRTNIH SREDSTAVA..........................................6

3. STRUKTURA AKTIVE I PASIVE OBRTNIH SREDSTAVA.........................7
4. UPRAVLJANJE TEKUIM SREDSTVIMA..................................................8
4.1.

Finansijsko upravljanje obrtnim sredstvima...................................................9

5. POJAM OBRTNOG KAPITALA..............................................................10

6. UPRAVLJANJE NETO OBRTNIM SREDSTVIMA.......................................11

ZAKLJUAK
...13
LITERATURA
..14

UVOD

Funkcionisanje preduzea kao sistema zapoinje pribavljanjem njegovih elemenata: radne snage,
sredstava za rad i predmeta rada (materijala) u cilju izvravanja odreenog zadatka. Ova sredstva
su neophodna za obavljanje djelatnosti u preduzeu i bez njih se ne moe obavljati proces
reprodukcije.
Moe se rei da su sredstva odreeni ekonomski resursi koje kontrolie pravno lice, i rezultat su
nekih prolih dogaaja ijom upotrebom u budunosti se oekuje priliv buduih ekonomskih
koristi, tj. prihoda.
Kao to sam ve napomenula, preduzee, kako bi izvrilo svoj osnovni cilj i zadatak, i postiglo
to vei profit za sebe i drutvo u cjelini, angauje pored radne snage i odreena
sredstva.Sredstva koja preduzee dobije od drugih i sredstva koja stie tijekom poslovanja ine
imovinu preduzea. Imovina pretpostavlja ukupnu vrijednost svih sredstava s kojim preduzee
raspolae, ali kako dio preduzee mora vratiti ulagau, onda se samo onaj dio koji ostaje u
trajnom vlasnitvu preduzea naziva "istom imovinom".
Tijekom procesa rada sredstva se troe i temeljni je zadatak preduzea da sredstva obnavlja, a po
mogunosti i stalno poveava jer je to uvjet poveanja obima poslovanja i kontinuiteta
preduzea.
Prema pojavnim oblicima sredstva preduzea mogu biti:

sredstva u obliku novca, (odnosno vrijednosnih papira)

sredstva u obliku stvari, i
sredstva u obliku prava.

Prema trajanju koritenja sredstava imovina preduzea razvrstava se na:

dugotrajnu imovinu
kratkotrajnu imovinu.

Dugotrajnu imovinu ine osnovna sredstva, a kratkotrajnu imovinu ine obrtna sredstva.

1. TEKUA SREDSTVA
Drugu znaajnu grupu sredstava u aktivi ine tekua sredstva,koja uz stalna sredstva
predstavljaju najvaniji faktor za uspjeno obavljanje proizvodnih ciklusa.Premda su u
industrijskim preduzeima stalna sredstva najvanija po veliini po svom udjelu i znaenju za
odvijanje tehnolokog procesa,nemogue je zamisliti uredno funkcionisanje proizvodnje bez
odreene veliine tekuih sredstava.Svaki uloeni euro stalnih sredstava zahtjeva i angairanje
odreene koliine tekuih sredstava, pa e zbog toga biti potrebno analiziranje uloge ove grupe
aktivnih pozicija svakog bilansa.
Tekua sredstva tretiraju se kao kratkorona imovina u preduzeu. Prema tome, tekuu ili
kratkoronu imovinu ine ona sredstva za koja se oekuje da e se pretvoriti u novani oblik u
razdoblju kraem od jedne godine.Meutim pri definiranju tekue kratkorone imovine treba
ukljuiti kriterije normalnog trajanja proizvodnog procesa.U nekim svojim elementima bit e
potrebna i svestranija i dublja analiza, jer se brzim obrtajem ukupnih tekuih sredstava ulau
esto puta velika novana sredstva u proizvodne procese ,pa je zbog toga itekako vaan efekt
koji ostvarujemo takvim ulaganjem.1
Tekua (obrtna) sredstva ini novac potreban za tekua plaanja, materijal i sirovine koje se dre
radi ulaganja u proizvodnju, vrijednosti utroene u proizvodnju i proizvodi to ekaju prodaju.
Obrtna sredstva ini i novac dan dobavljaima prije isporuke robe te potraivanja od kupaca od
momenta isporuke proizvoda, odnosno pruanja usluge do momenta naplate. Ta se sredstva
neprestano obru (cirkuliraju) u poslovnom procesu. Meutim, potrebno je uvijek raspolagati
jednim njihovim dijelom kako bi se nesmetano odvijao poslovni proces. Upravo za taj dio treba
osigurati novac ve prilikom poslovnih ulaganja u poslovanje, i to tako da taj iznos novca bude
na raspolaganju kroz dulje vrijeme. Obrtna sredstva.
Treba imati u vidu injenicu da ni jedna od navedenih definicija obrtnih sredstava nije
sveobuhvatna.Najblii pojam je tekua aktiva (current assets). Osim toga, esto se pojam obrtna
sredstva poistovjeuje termin radnog kapitala (working capital), pri emu se uvode i dva nova
pojma i to:
- bruto radni kapital (gross working capital) i
- neto radni kapital (net working capital)

1 Prof.dr.sc. Fikret Dervievi, Analiza poslovanja za menadere,Biha,2008

4

Prema pojavnim oblicima tekua sredstva bi se mogla svrstati u tri osnovne grupe i to:
a) tekua sredstva u novanom obliku (gotovina u kasi i na iro raunu te ekvivalenti
gotovine) Novani oblik predstavlja poetni i zavrni oblik obrtnih sredstava, koji moe biti u
blagajni ili na depozitnim raunima.
b) tekua sredstva u naturalnom obliku (zalihe materijala, nedovrene proizvodnje, gotovih
proizvoda, robe). Naturalni oblik - zavisno od mjesta u reprodukcionom ciklusu preduzea moe
da bude u razliitim vidovima, to su:
- sirovine i materijal,
- nedovrena proizvodnja i
- gotovi proizvodi.
c) tekua sredstva u prijelaznom obliku- predstavlja vrijednost potraivanja koja mogu da
nastanu po nekoliko osnova i to:
- prodaja gotovih proizvoda kupcima, i
- davanje avansa dobavljaima ili davanje kredita.

2. ANALITIKI ASPEKTI OBRTNIH SREDSTAVA

Za potrebe finansijske analize i finansijskog upravljanja u preduzeu, obrtna sredstva se dijele na

ukupna i neto obrtna sredstva.Pod ukupnim sredstvima podrazumijevaju se sva ulaganja koja
preduzee vri u pojedine, konkretne oblike obrtnih sredstava.Neto obrtna sredstva se definiu
kao razlika izmeu tekue aktive i tekue pasive, odnosno kao razlika izmeu ukupnih obrtnih
sredstava i ukupnih kratkoronih obaveza preduzea.
Kao najvaniji izvori koji dovode do priliva neto obrtnih sredstava navodi se sljedee :
-redovno poslovanje u sluaju kada su ukupni prihodi vei od rashoda koji su nastali kao
posljedica troenja obrtnih sredstava;
-prodaja osnovnih sredstava i dugoronih ulaganja za gotovinu;
-preuzimanje dodatnih dugoronih zajmova;
Do smjanjenja, odnosno odliva neto obrtnih sredstava najee dolazi po osnovu sljedeih
kljunih razloga :
-kada su prihodi od redovnog poslovanja manji od rashoda koji su nastali kao posljedica troenja
obrtnih sredstava;
-zbog kupovine osnovnih sredstava;
-zbog otplate dugoronih zajmova;
Ukupna obrtna sredstva najbolje reprezentuje suma tekue active u bilansu stanja preduzea.Ona
se sastoji iz pojedinih konkretnih oblika obrtnih sredstava, odnosno pozicije aktive kao to su :

Novana sredstva u blagajni i na raunima

Potraivanje od kupaca
Trine hartije od vrijednosti
Mjenice i akcepti primljeni od kupaca
Dati avansi dobavljaima
Zalihe
Unaprijed plaeni rashodi i obraunati, a nenaplaeni prihodi (aktivna vremenska
razgranienja )

3. STRUKTURA AKTIVE I PASIVE OBRTNIH SREDSTAVA

Za ocjenu finansijske strukture preduzea koriste se informacije iz bilansa stanja. Aktiva bilansa
stanja mora biti tako struktuisana da omogui kontinuitet finansiranja poslovne aktivnosti.
Shodno tome, menadment je vie zainteresovan za strukturu obrtnih sredstava nego za strukturu
poslovnih sredstava.
U strukturi obrtnih sredstava najzastupljenije su zalihe materijala, nedovrene proizvodnje i
gotovih proizvoda. Zalihe su namijenjene za odravanje poslovnog ciklusa. One se pretvaraju u
novac u okviru jednog poslovnog ciklusa koji traje najdue do jedne godine, tako da imaju
tretman tekue imovine. Prodajom gotovih proizvoda sa zaliha, trokovi njihove nabavke se
prenose na trokove prodate robe i tako sueljavaju sa prihodima od prodaje.
Period, u kome se oekuje da e se tekua imovina pretvoriti u novac, je obino do jedne godine.
Zalihe i potraivanja od kupaca se klasifikuju kao tekua imovina, ak iako se pretvaranje te
imovine u novac nee dogoditi u periodu do jedne godine.
U bilansu se tekua imovina klasifikuje prema stepenu likvidnosti na: novac, utrive hartije od
vrijednosti, potraivanja, zalihe i unaprijed plaene rashode. Klasifikacija izvora finansiranja
obrtnih sredstava vri se sa aspekta ronosti i porijekla.
Prema ronosti, izvore finansiranja obrtnih sredstava dijelimo na:
- kratkorone (do jedne godine: vrijednosni papiri do jedne godine, obaveze prema dobavljaima,
unaprijed naplaeni prihodi, neplaeni rashodi i sl.),
- dugorone izvore finansiranja (preko jedne godine)
- roni (dugoroni krediti, emisija obveznica)
- neroni (trajno su raspoloivi - akcijski kapital i zadrana dobit).
Trokovi finansiranja rastu s vremenom koritenja izvora finansiranja. to je rok otplate kredita
dui, trokovi finansiranja su vei, i obrnuto.
Prema porijeklu, izvori obrtnih sredstava mogu biti:
- vlastiti (neroni) izvori i
- tui (roni) izvori.
Vlastiti izvori finansiranja su trajnog karaktera, za razliku od tuih, iji rokovi se utvruju
ugovorom
7

4. UPRAVLJANJE TEKUIM SREDSTVIMA

Treba imati u vidu da je upravljanje obrtnim sredstvima posebno vano za mala
preduzea.Potrebi posebnog izuavanja osnovnih principa upravljanja obrtnim sredstvima
najvie doprinosi injenica da ulaganja u obrtna sredstva predstavljaju pretean dio ukupnih
ulaganja koje vri preduzee, kao i to da odluke o tim ulaganjima moraju da se donosu skoro
svakodnevno, to nije sluaj sa odlukama o ulaganju u osnovna sredstva.
Upravljanje obrtnim sredstvima je vano iz nekoliko razloga.Meu najbitnijim je sigurno taj to
obrtna sredstva preduzea skoro uvijek ine vie od polovine njenih ukupnih sredstava.ak i one
firme koje se bave uslunim djelatnostima pa zbog toga nemaju velikih sredstava u zalihama,
imaju zato najee znaajna sredstva u potraivanjima.
Ako preduzee eli napredovati i rasti ono mora stalno kontrolisati svoje zalihe I
potraivanja.Prevelika obrtna sredstva mogu dovesti do ispod prosjenih prinosa na ulaganja, ali
s druge strane preduzea sa malim obrtnim sredstvima e imati vei rizik u odravanju
kontinuiteta poslovanja i tee je manipulisati radom takvog preduzea.
Drugi bitan aspekt upravljanja obrtnim sredstvima jeste uticaj koji odluke o obrtnom sredstvima
imaju na rizik, prihode i profitabilnost kompanije. Direktna odgovornost finansijskog menadera
jeste upravljanje novcem, potraivanjima od kupaca i po osnovu vrijednosnih papira, ali on isto
tako ima ulogu i u upravljanju zalihama.Ove upravljake aktivnosti zahtjevaju stalan,
svakodnevni angaman finansijskog menadera.
Upravljanje obrtnim sredstvima je vaan segment finansijskog poslovanja, stoga je neophodno
razmotriti optimalnu koliinu svakog pojedinog segmenta.
Zadatak upravljanja obrtnom imovinom je da omogui preduzeu da utvrdi optimalan volumen
obrtnih sredstava.
Sutina upravljanja zalihama je da se zalihe nabavljaju i angauju onda kada su potrebne, u
optimalnim koliinama i uz minimalne trokove. Zalihe omoguavaju fleksibilnost poslovanja
preduzea i treba ih poveati dok su utede po osnovu dranja zaliha vee od trokova njihovog
dranja.

Potraivanja od kupaca nuno je svesti na to manji iznos, s jedne, i to krai rok njihovog
plaanja s druge strane, te raznim mjerama smanjiti rizik naplate ,jer to povlai snienje trokova
finansiranja I poveanja bruto dobitka.Osnov za uspjeno upravljanje gotovinom ini projekcija
novanih primanja i izdataka novca, odnosno planiranje priliva i odliva novca,praenje izvjetaja
I to kvartalnih, mjesenih, desetodnevnih.

4.1.

Finansijsko upravljanje obrtnim sredstvima

Obrtna sredstva su dio poslovnih sredstava ili imovine preduzea. Racionalno upravljanje i

dobro gazdovanje ukupnim obrtnim sredstvima i njinovim pojednanim oblicima svakako

predstavlja najznaajniju preokupaciju finansijskog upravljanja preduzee m. To upravljanje
pretpostavlja da se sa to manjim ula ganjima u ukupna obrtna sredstva, kao i njihove
pojedinane kategorije, ostvari to vei obim poslovne aktivnosti sa ciljem maksimiziranja
profitabilnosti preduzea kao cjeline, uz istovremeno odravanje potrebnog stepena njegove
tekue likvidnosti.
Finansijsko upravljanje obrtnim sredstvima ima osnovni cilj da odri povoljnu finansijsku
struktur preduzea i zadovoljavajui stepen njegove likvidnosti.Razlike koje postoje izmeu
obrtnih i osnovnih sredstava ne zasnivaju se samo na njihovim fizikim svojstvima, ve pre
svega, na njihovim razliitim funkcijama koje imaju u preduzeu, kao i njihovog finansiranja.
Zbog toga, u cilju uspenog realizovanja vrednosti i jednih i drugih sredstava, neophodno je da ih
finansijski menadment preduzea razliito tretira, to podrazumjeva da se vodi rauna o
nekoliko znaajnih momenata.
1. Ulaganja u obrtna sredstva u potpunosti se naknauju kroz prodajne cjene proizvoda ili usluga
u periodima kraim od jedne godine, odnosno u toku jednog poslovnog ciklusa preduzea, dok je
za naknadu ulaganja u osnovna sredstva potreban znatno dui vremenski period.
2. Obrtna i osnovna sredstva imaju razliite stepene fleksibilnosti.
3. Finansijski princip koji se primjenjuje pri upravljanju obrtnim sredstvima razlikuju se od onih
koji su relevantni za finansijsko upravljanje osnovnim sredstvima.
4. Poveanje obrtnih sredstava se najveim djelom finansira iz kratkoronih finansijskih izvora.
Pored navedenih elemenata, koji kao to vidimo proizilaze iz specifinosti obrtnih sredstava,
postoje i mnogi drugi razlozi koji neposredno ili posredno indiciraju potrebu da se problematika
finansijskog upravljanja obrtnim sredstvima ipak posebno izui i prikae u okviru cjelokupne
problematike finansijskog upravljanja preduzeem.
Kao najvaniji argumenti koji idu u prilog ovakvoj tvrdnji, moglo bi se navesti sljedee:
9

- znaajno vrijeme koje se posveuje upravljanju obrtnim sredstvima od strane menadmenta

preduzea,
- obim ulaganja u obrtna sredstva preduzea,
- odnos izmeu poveanja obima prodaje (realizacije) i obrtnih sredstava, i
- znaaj obrtnih sredstava za mala preduzea. 2

5. POJAM OBRTNOG KAPITALA

U najuem smislu obrtni kapital predstavlja razliku izmeu kratkotrajne imovine i kratkoronih
obveza tvrtke. U praksi se jo naziva i neto radni kapital. Obrtni kapital uvjet je likvidnosti i
financijske stabilnosti tvrtke te u biti daje odgovor o tome koliko je likvidne imovine tvrtki na
raspolaganju za odravanje i irenje poslovanja. Vrijednost obrtnog kapitala moe biti pozitivna
ili negativna, a ovisi o strukturi imovine i dugova tvrtke.

Obrtni kapital = kratkotrajna imovina kratkorone obveze

U pravilu se smatra da e tvrtke koje imaju viu razinu obrtnoga kapitala dugorono bolje
poslovati budui da su u svakom trenutku sposobne proiriti, unaprijediti ili izmijeniti operativno
poslovanje. to je via razina obrtnoga kapitala, tvrtka je pod manjim pritiskom trita i
sposobnija je samostalno financirati rast poslovanja. Upravo zbog toga mnogo financijskih
strunjaka pri procjeni tvrtke prvo uzme bilancu stanja i provjeri razinu obrtnoga kapitala. To im
omoguuje da u trenutku donesu naelnu procjenu o budunosti tvrtke i potencijalne
probleme/mogunosti.
Posebnu panju obrtnom kapitalu valja posvetiti kada pokreemo poslovanje, bez obzira bio to
mali poduzetniki pothvat ili velika kompanija. Znamo da mnoge tvrtke i poduzetnici najee
propadaju i posustaju u prvih nekoliko godina od poetka poslovanja. Jedan od bitnih faktora za
takve dogaaje upravo je neadekvatno osiguranje obrtnoga kapitala. Obrtni kapital su sredstva
potrebna da bi tvrtka premostila vrijeme od trenutka kada odlui proizvesti neki proizvod ili
uslugu do trenutka kada uistinu primi prvu uplatu kupca za prodani proizvod ili izvrenu uslugu.
Pojednostavnjeno, to je iznos koji preostane od uplaenoga kapitala nakon to smo kupili svu
potrebnu imovinu za poetak poslovanja.

2 Prof.dr Slobodan Luki,Poslovne finansije ,Univerzitet Sinergija,Bijeljina;

10

Menadment obrtnog kapitala obuhvata aktivnosti koje su povezane sa kratkoronim sredstvima

i kratkoronim dugovima iz poslovanja. Radi se o odluivanju o obimu obrtnih sredstava i
obaveza do dobavljaa koji utie na zaduenost kompanije odnosno utiu na donoenje odluka o
obimu potrebnih novanih sredstava (novca) koji je potreban za osiguranje platne sposobnosti
kompanije.
Smanjivanjem obima sredstava koja su vezana u poslovnom procesu, smanjujemo potrebe po
izvorima finansiranja, to sniava trokove poslovanja.Prilikom razvijanja rasprave o obrtnom
kapitalu, njegovom znaenju i menadmentu oslonac traimo u raunovodstvenom pojmovanju i
podjeli sredstava na stalna i obrtna sredstva.

6. UPRAVLJANJE NETO OBRTNIM SREDSTVIMA

Za kontinuitet poslovnog procesa neophodno je obezbijediti optimalna finansijska sredstva.
Nedostatak obrtnih sredstava izaziva poremeaje u likvidnosti, a kasnije i u solventnosti. Problem
likvidnih sredstava se odnosi na kratkorono finansiranje, odnosno upravljanje obrtnim sredstvima.
Upravljanje obrtnim sredstvima obuhvata novac, novane ekvivalente, potraivanja, zalihe i
kratkorone obaveze. Ono je najee usmjereno na optimiziranje novca, utrivih hartija od
vrijednosti, potraivanja i zaliha, a pri tom izostaje optimizacija drugih likvidnih sredstava.
Optimizacija se odnosi i na uravnoteenje odnosa u ukupnoj strukturi sredstava. Efikasno upravljanje
obrtnim sredstvima zahtijeva prethodnu analizu obrtnih sredstava sa aspekta likvidnosti.
Prema stepenu likvidnosti razlikujemo tekuu aktivu:
- I stepena likvidnosti (gotovina u blagajni, depoziti po vienju, hartije od vrijednosti koje su odmah
unovive),
- II stepena likvidnosti (hartije od vrijednosti unovive za 30 dana, potraivanja od kupaca naplativa
do 30 dana) i
- III stepena likvidnosti (kratkorona potraivanja naplativa preko 30 dana i zalihe gotovih
proizvoda, zalihe sirovina i materijala).
Ovakvu podjelu tekue aktive treba shvatiti uslovno, iz razloga to neke stavke aktive svrstane u
kategoriju manje likvidne aktive mogu biti bre unovive od stavki koje su svrstene u brzo likvidnu
aktivu. Unovivost (utrivost) zavisi od intenziteta trita (pada ili rasta), ponude i potranje
finansijskih instrumenata, koliine novca u opticaju, visine kamatne stope i stope inflacje, i sl.
Uzroke nelikvidnosti treba traiti u :
- nedostatku trajnih obrtnih sredstava,
- loem upravljanju zalihama,
- nenamjenskom povlaenju gotovine iz opticaja (najee od strane vlasnika), te u
- ulaganju likvidnih sredstava u osnovna sredstva.
11

Ipak, najei uzrok nelikvidnosti je u slabom planiranju i kontroli priliva i odliva gotovog
novca.Menadment se uglavnom rukovodi podacima o stanju novca na iro raunu, trenutnom
dugovanju i obavezama, bez planiranja i praenja novanih tokova. Ukoliko se u nekom periodu
pojavi suficit novca na iro raunu, a nema prispjelih obaveza, menadment donosi odluku o
ulaganju u fiksnu aktivu ili neproduktivne namjene (renoviranje, kupovinu slubenog auta i sl.).
Sigurno je da e takvo preduzee morati u skorije vrijeme nestaicu novca pokrivati kreditima i
pozajmicama. Planiranje priliva i odliva novca, te kontrola planskog ostvarenja sve vie postaje
osnovni instrument upravljanja finansijama. Prilivi i odlivi novca se planiraju i prate kroz gotovinski
tok, a to je obraeno u prethodnom poglavlju. Vei priliv od odliva govori da je gotovinski tok
pozitivan.
Ukoliko je neto rezultat perioda negativan, mogue je nedostatak sredstava pokriti suficitom
prethodnog perioda. Ukoliko sredstva prethodnog perioda nisu dovoljna za pokrie deficita tekueg
perioda, preduzee je ulo u zonu nelikvidnosti. Pored svoje znaajne uloge u finansijskom
upravljanju, izvjetaj o gotovinskom toku je vaan instrument za ocjenu budue likvidnosti od strane
kreditora.
Veliki udar na likvidnost preduzea ima porez na dodatnu vrijednost. Bez obzira to preduzee
ostvaruje pravo na odbitak ulaznog poreza za nabavku zaliha i osnovnih sredstava, ono mora u startu
izdvojiti novana sredstva. To je dodatno optereenje za pravne obveznike koji u pojedinim
periodima imaju vei ulazni od izlaznog poreza na dodatnu vrijednost. Vie uplaeni porez se smatra
poreskim kreditom za naredni obraunski period, osim kod izvoznih poslova gdje postoji mogunost
ostvarivanja prava na povrat. Pravo na povrat nemaju pravna lica koja se nisu registrovala za sistem
PDV-a, to ih dovodi u nepovoljnu situaciju.
Kad se poslovni proces okona, slobodan novac se ponovo vraa u svoje izvore. Okosnicu
finansiranja predstavlja modeliranje odnosa izmeu aktive i pasive obrtnih sredstava. Iznos
optimalnog obrtnog (radnog) kapitala varira sa veliinom organizacije i prirodom njene poslovne
aktivnosti. Analitiari, koji poznaju prirodu poslovanja, mogu utvrditi iznos obrtnog kapitala koji je
potreban da bi kompanija bila na zadovoljavajuem finansijskom poloaju. Ukoliko su kratkorone
obaveze vee od kratkorone imovine, preduzee ima negativan iznos obrtnog kapitala. Negativan
iznos obrtnog kapitala ne mora znaiti da je kompanija insolventna. Mnoge kompanije iz oblasti
telefonskih usluga pripadaju takvoj kategoriji.
Da li neko preduzee ima kvalitetne izvore finansiranja obrtnih sredstava, najlake moemo utvrditiiz
bilansa stanja. Kvalitet finansiranja obrtnih sredstava ogleda se u postojanju adekvatnih dugoronih i
trajnih izvora. Ukoliko preduzee nema takvih izvora, znai da se cjelokupno poslovanje finansira iz
kratkoronih izvora i da postoji opasnost od nelikvidnosti. Podaci iz bilansa stanja nisu dovoljni da
utvrdimo potrebu za trajnim obrtnim sredstvima. Da bi se utvrdile stvarne potrebe preduzea za
trajnim obrtnim sredstvima, potrebno je poznavati poslovanje preduzea, raunovodstvene
evidencije, te politiku nabave i prodaje

12

ZAKLJUAK
Preduzee, kako bi izvrilo svoj osnovni cilj i zadatak, i postiglo to vei profit za sebe i drutvo
u cjelini, angauje pored radne snage i odreena sredstva. Tijekom procesa rada sredstva se troe
i temeljni je zadatak preduzea da sredstva obnavlja, a po mogunosti i stalno poveava jer je to
uvjet poveanja obima poslovanja i kontinuiteta preduzea.
Prema trajanju koritenja sredstava imovina preduzea razvrstava se na:

dugotrajnu imovinu
kratkotrajnu imovinu.

Dugotrajnu imovinu ine osnovna sredstva, a kratkotrajnu imovinu ine obrtna sredstva.
Obrtna sredstva ini i novac dan dobavljaima prije isporuke robe te potraivanja od kupaca od
momenta isporuke proizvoda, odnosno pruanja usluge do momenta naplate. Ta se sredstva
neprestano obru (cirkuliraju) u poslovnom procesu.
Upravljanje obrtnim sredstvima je vano iz nekoliko razloga.Meu najbitnijim je sigurno taj to
obrtna sredstva preduzea skoro uvijek ine vie od polovine njenih ukupnih sredstava.Zadatak
upravljanja obrtnom imovinom je da omogui preduzeu da utvrdi optimalan volumen obrtnih
sredstava.
U najuem smislu obrtni kapital predstavlja razliku izmeu kratkotrajne imovine i kratkoronih
obveza tvrtke.

13

LITERATURA

Bogdana Vujnovi Gligori, Poslovne finansije

Fikret Dervievi,Analiza poslovanja za menadere,Biha,2008
Slobodan Luki,Poslovne finansije ,Univerzitet Sinergija,Bijeljina

14

CASE STUDY (STUDIJ SLUAJA)

Kako osigurati odreenu koliinu novanih sredstava i iji je to posao? Koje su posljedice loeg
planiranja novanih tokova? Kako upravljati vikom novanih sredstava u preduzeu ?

Osiguravanje odreene koliine novanih sredstava u svakom trenutku za financiranje poslovnih

i investicijskih aktivnosti postie se uinkovitim planiranjem novanih tokova. Planiranje
novanih tokova u suvremenim uvjetima poslovanja zahtjevna je zadaa koju provode financijski
strunjaci. Planiranje novanih tokova kljuno je za poslovanje svake organizacije. Posljedice
loeg planiranja novanih tokova mogu biti katastrofalne po poslovanje preduzea. Npr. ukoliko
se plae radnicima ne isplate na vrijeme, nezadovoljstvo radnika moe dovesti do trajkova,
neplaanje dobavljaa uzrokuje neizvjesnost isporuke sirovina i materijala kljunih za
poslovanje, neplaanje banaka i financijskih institucija dovodi do smanjenja kreditnog rejtinga.
Druga strana upravljanja novanim tokovima je upravljanje vikom novanih sredstava. Ukoliko
preduzee raspolae vikom novanih sredstava i ne usmjeri ih adekvatno, proputa mogunost
ostvarivanja veih prinosa od neangairanih sredstava. Kvalitetno prognoziranje novanih tokova
omoguava rizniarima utvrivanje optimalne koliine novanih sredstava za kratkorono,
srednjorono i dugorono investiranje uz ostvarivanje najveih moguih prinosa. Budui da
ulaganja uzrokuju manjak likvidnosti, za rizniara je vana raspoloivost pouzdanih informacija
kako bi mogao imobilizirati novana sredstva i uskladiti dospijea sa planiranim obvezama.
Planiranje novanih tokova, upravljanje obrtnim kapitalom i investiranje vikova novanih
sredstava dio su svakodnevnih aktivnosti financijskog menadmenta koji doprinose ouvanju
stabilnosti i posljedino poveavaju profitabilnost preduzea.

15

16