UDK 657/685:336 Nakladnik: HZ RIF 10000 Zagreb J. Gotovca 1/II www.rif.hr e-mail: rif@rif.

hr Godina LIII OUJAK 2007

3
2007
Uporaba i raspodjela dobiti za 2006. god.
Predaja financijskih izvjetaja u Registar
Konsolidirani financijski izvjetaji
Podrka monetarnoj politici mjerama
fiskalne politike
Prijeboj (kompenzacija)

Raunovodstvo i financije 3/2007.

Poticaji zadravanja starijih osoba u
radnom odnosu

Simpozij NOVO iz
XLLII. SIMPOZIJ, Hotel Histria, Pula RIF-a
31. svibnja - 2. lipnja 2007.
(program se nalazi u asopisu)

ISSN 0350-4506

9 770350 450008

TISKANICA Potarina plaena u poti 10000 Zagreb

kor 1.indd 1 2/26/07 9:27:24 AM

 KATARINA AGER - BORIS TUEK - VESNA VAIEK - LAJO AGER
Danimir GULIN, Ferdo SPAJI, Ivo SPREMI,
Stjepan TADIJANEVI, Vesna VAIEK, Katarina AGER, Lajo AGER

Raunovodstvo
OSNOVE Hrvatski Obraun plaa i
RAUNOVODSTVA porezni propisi drugog dohotka Raunovodstvo
u 2007.

u 2007. godini
Redaktori:
Danimir GULIN
Lajo AGER

Raunovodstvo za neraunovoe
Redaktor
Lajo ager

korica .indd 1 2/16/07 10:18:14 AM 1/20/07 12:42:08 PM knjiga.indd 1

korica 11/15/06 8:15:03 AM
place2.indd 1 1/5/07 1:01:21 PM

NA A N OVA I Z DA N JA - n a r u d b e n i c a n a k r a j u a s o p i s a
UDRUGA RAUNOVOA I FINANCIJSKIH DJELATNIKA
ZAGREB, Zagreb,Ul. kneza Mislava 1, tel/faks 4612960,
MB: 3282139,
iro-raun:2402006-1100078977
HRVATSKA ZAJEDNICA e-mail:udruga.rfd.zagreb@zg.htnet.hr.
RAUNOVOA I FINANCIJSKIH http:/www.udruga.rfd.zagreb.htnet.hr
DJELATNIKA,
ZAGREB, Jakova Gotovca 1/II, OBAVIJEST O TEMAMA NA TRIBINI SRIJEDOM
potanski pretinac 732; U OUJKU 2007. GODINE
iroraun: 2360000-1101241118 kod Zagrebake banke d.d.,
TRIBINA SRIJEDOM
Zagreb, Porezni broj: 3207749;
PUNOPRAVNA LANICA U srijedu 7. 3. 2007. godine u 12 sati u EUROPSKOM DOMU Juriieva
International Federation of Accountants 1/I odrat e se predavanje o temi:
Meunarodna federacija raunovoa
International Accounting Standards POREZNI UINCI I RAUNOVODSTVENE SPECIFINOSTI KOD
Committee PRAVNIH I FIZIKIH OSOBA OBVEZNIKA POREZA NA DOBIT
Meunarodni komitet za raunovodstvene
standarde Predava: IVAN IDOJTI, zamjenik glavnog urednika asopisa
Raunovodstvo i nancije
European Confederation of Institutes of
Internal Auditing U srijedu 14. 3. 2007. godine u 12 sati u EUROPSKOM DOMU Juriieva
Europska konfederacija instituta za internu
reviziju 1/I odrat e se predavanje o temi:
PRAKTIAN PRIMJER IZRADE I VOENJA KNJIGE POSLOVNIH
Glavni urednik: prof. dr. sc. Ferdo Spaji UDJELA I KNJIGE ODLUKA LANOVA DRUTVA
Zamjenik glavnog urednika: Ivan Idojti Predavai: DARKO TOPOL, predsjednik uprave Codex-Sortium d.o.o.,
Predsjednik Izdavakog savjeta: prof. dr. sc. Danimir Gulin GORDANA IVKOVI, lan uprave Codex-Sortium d.o.o.
Izdavaki savjet: eljka Antunovi, mr. sc. Katarina Bakija, Mislav Blai, mr. sc. MARKO POROBIJA, odvjetniko drutvo Porobija i poljari
Slavica Pezer-Blei, Zoran Bogdanovi, prof. dr. sc. Mato Crkvenac, Ivica
Crni, mr. sc. Bogomil Cota, uro uti, prof. dr. sc. Jadranka Deeljin, Ana U srijedu 21. 3. 2007. godine u 12 sati u EUROPSKOM DOMU Juriieva
Gospodinovi, Ivan Ivekovi, Vladimir Jankovi, prof. dr. sc. Boidar Jeli, 1/I odrat e se predavanje o temi:
prof. dr. sc. Pero Jurkovi, prof. dr. sc. Franc Koletnik, Miroslav Koul, prof.
dr. sc. Vlado Leko, mr. sc. Ljerka Linzbauer, dr. Branko Lokin, mr. sc. edo PRIZNANJE PRAVA NA MIROVINSKO I IZ MIROVINSKOG
Maleti, prof. dr. sc. Branimir Markovi, Ratko Markovi, prof. dr. sc. Josipa OSIGURANJA- OBVEZE POSLODAVACA PREMA HZMO-u
Mra, prof. dr. sc. Silvije Orsag, prof. dr. sc. Mirko Pulji, doc. dr. Branka PODNOENJE PRIJAVA I OSTVARIVANJE PRAVA NA MIROVINU U
Ramljak, mr. sc. Ante Samodol, Miroslav Sestri, prof. dr. sc. Ferdo Spaji,
Stjepan ambi, doc. dr. Lorena Monja-kare, Rajko kari, prof. dr. sc. 2007. GODINI.
Jure imovi, prof. dr. sc. Stjepan Tadijanevi, Milan Ujevi, prof. dr. sc. Predava: ANKA AI-OJAT, savjetnica u Hrvatskom mirovinskom
Vesna Vaiek, prof. dr. sc. Vladimir Veselica, mr. sc. Vlado Zec, prof. dr.
sc. Lajo ager, prof. dr. sc. Katarina ager, Vera Winter
zavodu
Direktor Strune slube: mr. sc. Slavko Leko U srijedu 28. 3. 2007. godine u 12 sati u EUROPSKOM DOMU Juriieva
Voditelj Urednitva: mr. sc. Davor Vaiek 1/I odrat e se predavanje o temi:
Urednitvo: Prof. dr. sc. Ferdo Spaji, mr. sc. Davor Vaiek, mr. sc. Slavko Leko, OPI POREZNI ZAKON I INSPEKCIJSKI NADZOR
prof. dr. sc. Danimir Gulin, mr. sc. Bogomil Cota, prof. dr. sc. Lajo
ager, prof. dr. sc. Silvije Orsag, Ivan Idojti, Miljenka Cutvari, mr. Predava: ANA GALUI, naelnica Odjela za nadzor u sredinjem uredu
sc. Marija Zuber, Kornelija Sirovica, prof. dr. sc. Stjepan Tadijanevi, Porezne uprave
mr. Darko Terek, mr. sc. Danica Lonar-Galek
TRIBINA ETVRTKOM
Internet adresa: http : // www.rif.hr
E-mail: rif@rif.hr
Direktor: 01 / 4686-502 U etvrtak 8. 3. 2007. u 18 sati u naim prostorijama:
Savjetnici: 01 / 4686-506 SASTAVLJANJE IZVJETAJA O NOVANOM TOKU I ANALIZA
Glavni urednik: 01 / 4686-505 NA TEMELJU IZVJETAJA O NOVANOM TOKU
Pretplata i administracija: 01 / 4686-500
Telefaks: 01 / 4686-496, 4686-497 Predavai: BRANKA REMENARI, SANJA SEVER, IVAN EVIZOVI,
asopis izlazi jedanput mjeseno. Godinja pretplata za 2007. godinu iznosi Ekonomski fakultet Zagreb
1.160,00 kn (PDV uraunan). Redakcija ovog broja dovrena je 23. veljae 2007.
Tisak: Sveuilina tiskara d.o.o., Trg marala Tita 14, Zagreb, Predsjednica Odbora za Predsjednica Udruge
tel. 01/4564-430 tribinu srijedom i etvrtkom: RFD Zagreb:
Naslovnica: Obrada - HZ RIF. Dragica Kutnjak, dipl. oec. Dragica Kutnjak, dipl. oec.

impresum-k.indd 7 2/24/07 11:18:45 AM

 SADRAJ SADRAJ

RAUNOVODSTVO MIROVINSKO OSIGURANJE

UPORABA I RASPODJELA DOBITI NA TEMELJU POTICAJI ZADRAVANJA STARIJIH
FINANCIJSKIH IZVJETAJA ZA 2006. GODINU OSOBA U SVIJETU RADA
(dr. sc. Predrag Bejakovi) 65
- (prof. dr. sc. Ferdo Spaji) 7

PREDAJA FINANCIJSKIH
IZVJETAJA ZA 2006. G. U
REGISTAR FINANCIJSKIH EUROPSKA UNIJA
IZVJETAJA
(prof. dr. sc. Ferdo Spaji, NOVA EU UREDBA O KONTROLI
Ivan Idojti) 19 KRETANJA GOTOVINE PREKO
GRANICE
U VA N J E P O S L O V N I H (mr. sc. Slavica Pezer Blei) 71
KNJIGA I DOKUMENATA
(mr. sc. Danica Lonar Galek) 29

KONSOLIDACIJA FINANCIJSKIH IZVJETAJA - kriterij

(ne)provoenja konsolidacije ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA
(prof. dr. sc. Danimir Gulin) 33
OSPOSOBLJAVANJE ZA ZATITU
OD POARA
(mr. Darko Terek) 74

UGOVOR O SPONZORSTVU
REVIZIJA (Dragan Zlatovi) 76
USUSRET PRVOJ GODINJICI HRVATSKE REVIZORSKE
KOMORE
(mr. sc. Damir Krajai) 37

PLAE I NAKNADE JAVNA NABAVA

POVRAT DOPRINOSA ZA OBVEZNE EVIDENCIJE I IZVJEA
ZDRAVSTVENO OSIGURANJE U SUSTAVU JAVNE NABAVE
OD OZLJEDE NA RADU I (Ivanica Marinovi) 82
PROFESIONALNOG OBOLJENJA
(mr. sc. Marija Zuber) 41

ISPLATA JUBILARNIH NAGRADA

(mr. sc. Marija Zuber) 46
TURIZAM
HRVATSKI TURIZAM U 2006. GODINI
(Gordana Borojevi) 85

POSLOVNE FINANCIJE
PRIJEBOJ (KOMPENZACIJA) -
PRAVNI, FINANCIJSKI I POREZNI
UINCI
(Ivan Idojti) 49
SAVJETNICI ODGOVARAJU

JAVNE FINANCIJE
PODRKA MONETARNOJ
POLITICI MJERAMA
FISKALNE POLITIKE
(prof. emer. dr. sc. Boidar Jeli) 54
8 -14 sati
01 / 4686-506

TRAJANJE POREZNOG
NADZORA e-mail: rif@rif.hr.
(Zdravko Vuki) 59

Broj 3/2007.

sadrzaj3.indd 4 2/26/07 5:28:13 PM

 SADRAJ SADRAJ

IN MEDIAS RES
HRVATKI SITNI Prosjeno isplaene plae po radniku u studenom i prosincu 2006. 109
Srednji teajevi HNB 109
(mr. sc. Mirjana Popovi) 90
Uplatni rauni za doprinos Hrvatskoj obrtnikoj komori 110

ODGOVORI NA PITANJA
Odgovori urednitva 92
OBJAVE FINANCIJSKIH IZVJETAJA 112
Miljenja Ministarstva nancija 99

NOVI PROPISI 102

PRILOG za proraun i neprotne organizacije

IZ RIF-a Prilog izlazi mjeseno kao tematska dopuna sadraja asopisa Raunovodstvo
i nancije za itatelje iz podruja javnog i neprotnog sektora.
IN MEMORIAM mr. sc. Ana Zlatanovi 103 U okviru pretplate na asopis Raunovodstvo i nancije prilog aljemo na
VIJESTI IZ HRVTSKOG INSTITUTA INTERNIH REVIZORA 104 zahtjev i svim ostalim zainteresiranim pretplatnicima.

IZ UDRUGA
IZBORNE SKUPTINE:
- GODINJA IZBORNA SKUPTINA URFD VIROVITICA 105 SAVJETOVANJE
- IZBORNA SKUPTINA UDRUGE RFD VALPOVTINA 105
- UDRUGA RAUNOVOA I FINANCIJSKIH DJELATNIKA
ZAGREB 106 "Hrvatski javni sektor
- reforma i razvojne perspektive"
OBAVIJESTI
Opatija, hotel Ambasador 4. i 5. travanj
Rokovi dostave poreznih izvjea u Poraznu upravu 108 2007.
Nove stope prireza 108
Pregled koecijenata porasta cijena u Hrvatskoj u 2007. godini 108

Riznica 3 Korica.indd 1 2/26/07 5:19:26 PM

Program strunoga usavravanja za OVLATENOGA INTERNOG REVIZORA

Uvjeti za pristupanje ispitu: VSS

OPI DIO (60 sati) RAUNOVODSTVO tri godine radnog iskustva na poslovima
REVIZIJA - raunovodstva; - nancija; - revizije; - interne revizije; - kontrole i kontrolinga
FINANCIJSKO UPRAVLJANJE ISPIT pismeni - prvi dan - opi dio
PRAVO DRUTAVA - drugi dan - posebni dio
ORGANIZACIJA I MENADMENT Prag prolaznosti: - Interna revizija: 70%
POSEBNI DIO - moduli A, B i C i D (60 sati) - Ostale discipline 60%
A) BANKE I FINANCIJSKE INSTITUCIJE Certikati:
1. BANKARSTVO I FINANCIJSKE INSTITUCIJE - izdaju se nakon poloenog pismenog ispita
2. RAUNOVODSTVO BANAKA I FINANCIJSKIH INSTITUCIJA - zvanje OVLATENI INTERNI REVIZOR
3. INTERNA REVIZIJA U BANKAMA I FINANCIJSKIM INSTITUCIJAMA Specijalist za podruje:
B) GOSPODARSTVO - banaka i nancijskih institucija
1. TROKOVNO I UPRAVLJAKO RAUNOVODSTVO - gospodarstva
2. FINANCIJSKO RAUNOVODSTVO - prorauna, proraunskih korisnika i neprotnih organizacija
3. INTERNA REVIZIJA U GOSPODARSTVU - informacijskih sustava
C) PRORAUN, PRORAUNSKI KORISNICI I NEPROFITNE Priznavanje drugih certikata (uz polaganje razlikovnog gradiva):
ORGANIZACIJE - ovlateni revizor (HUR)
1. RAUNOVODSTVO NEPROFITNIH ORGANIZACIJA - ovlateni dravni revizor
2. RAUNOVODSTVO PRORAUNA I PRORAUNSKIH KORISNIKA - ovlateni raunovoa (HURE)
3. INTERNA REVIZIJA U PRORAUNU, PRORAUNSKIM - priznavanje zavrenog poslijediplomskog studija
KORISNICIMA I NEPROFITNIM ORGANIZACIJAMA
D) INFORMACIJSKI SUSTAVI Naknada za struno usavravanje i polaganje ispita za ovlatenog internog
1. UPRAVLJANJE INFORMACIJSKIM SUSTAVIMA revizora iznosi 5.000,00 kuna + PDV, a za polaznike s priznatim certikatima i
2. KONTROLA I REVIZIJA INFORMACIJSKIH SUSTAVA zavrenim poslijediplomskim studijem 3.000,00 + PDV.
3. INTERNA REVIZIJA Naknada se doznauje prije poetka predavanja na iroraun:
2360000 - 1101241118; Hrvatska zajednica raunovoa i nancijskih
djelatnika, Zagreb, Matini broj: 3207749
X. ciklus strunoga usavravanja (predavanja) odrat e se:
1. OPI DIO OD 22. DO 27. listopada 2007. od 8 do 13 i od 16 do 19 i 15 sati (od 13 do 16 pauza)
2. POSEBNI DIO od 05. do 10. studenoga 2007. (satnica kao pod 1.)
3. ISPIT - 07. i 08. prosinca 2007. godine.
Broj1 4664
PRIJAVNICA Raunovodstvo i nancije; ZAGREB, Jakova Gotovca 1; tel: +385 3/2007.
500; e-mail: rif@rif.hr

sadrzaj3.indd 5 2/26/07 5:28:16 PM

 RAUNOVODSTVO

PROF. DR. SC. FERDO SPAJI Struni lanak UDK 657.2

Uporaba i raspodjela dobiti na

temelju financijskih izvjetaja za
2006. godinu
Odluka o uporabi i raspodjeli dobiti za 2006. godinu donosi se u 2007. godini
na temelju financijskih izvjetaja za 2006. godinu. Na dan 31. prosinca 2006.
godine u glavnoj knjizi i u bilanci trgovakih drutava iskazuje se neto dobit,
odnosno neto gubitak za 2006. godinu. U postupku utvrivanja neto dobiti,
odnosno neto gubitka iz dobiti prije poreza na dobit nadoknauje se iznos poreza
na dobit utvren u prijavi poreza na dobit za 2006. godinu korigiran za porezne
uinke nastalih i ukinutih privremenih razlika u 2006. godini.
Namjena i redoslijed raspodjele dobiti te nain pokria gubitka razliito je
reguliran u odredbama Zakona o trgovakim drutvima za etiri pravna oblika
trgovakih drutava. Organi koji odluuju o raspodjeli dobiti uz odredbe Zakona
o trgovakim drutvima moraju uvaiti i odredbe statuta i ugovora o osnivanju
drutva. U lanku autor na primjerima objanjava praktine aspekte odredbi
Zakona o trgovakim drutvima koje se odnose na pojedini pravni oblik drutva.

dine. Praktine aspekte raspodjele i ogranienja koja proizlaze iz

ostvarenog rezultata i vremenske povezanosti poslovnog rezultata
objasnit emo iscrpno na primjerima za pojedine pravne oblike.
Iako se informacija o poslovnom rezultatu za poslovnu godinu
prezentira u raunu dobiti i gubitka, odnosno izvjetaju o dobiti,
ipak se pri donoenju odluke o raspodjeli dobiti koriste i informa-
cije iz bilance na posljednji dan godine koja uz informacije o
rezultatu tekue godine sadri i informaciju o rezultatu protekle
godine i ranijih godina. Informaciju o mogunostima raspodjele
dobiti za tekuu poslovnu godinu dopunjavaju i informacije o sta-
nju rezultata poslovanja iz protekle i ranijih godina te informacije
o stanju rezervi.

1. UVOD 2. JAVNO TRGOVAKO DRUTVO

U Zakonu o trgovakim drutvima nadlenost za donoenje Dobit, odnosno gubitak koji su predmet raspodjele izmeu
lanova drutva ini iznos dobiti, odnosno gubitka utvreni u
odluka o uporabi i raspodjeli dobiti ureuju posebne odredbe za
raunu dobiti i gubitka za poslovnu godinu (lanak 86. ZTD-a).
svaki pravni oblik trgovakog drutva.
OUJAK 2007.

U lanku 86. ZTD-a izraeno je osnovno naelo da se dobit

Ono to je jedinstveno za sva etiri oblika trgovakih drutava ili gubitak raspodjeljuju lanovima razmjerno njihovim udjelima
je da osnovu za raspodjelu ini kumulativno raspoloiv poslov- u drutvo. Ova naelna odredba razraena je u lanku 87. ZTD-
ni rezultat - iskazan u financijskim izvjetajima za poslovnu a. Raspodjela utvrene dobiti je postupna jer se prema stavku 1.
godinu. To je uz poslovni rezultat za tekuu godinu i preneseni ovog lanka jedna treina dobiti tekue godine dijeli na lanove
rezultat, tj. zadrana dobit ili preneseni gubitak iz proteklih go- drutva razmjerno njihovom udjelu u kapitalu. Za utvrivanje
dina ukljuivo i rezerve iskazane u bilanci na posljednji dan go- udjela pojedinog lana u ovom dijelu dobiti moraju se uvaiti i

Raunovodstvo i nancije 7
Spajic 1.indd-k.indd 7 2/24/07 9:08:52 AM
 RAUNOVODSTVO

promjene kapitala tijekom godine. Ako je pojedini lan tijekom
godine unio udjel u kapital drutva tada se pravo na udio u dobiti
za taj dio udjela izraunava razmjerno vremenu koje je proteklo
od dana uplate. Na isti nain se postupa ako je lan tijekom godine
smanjio svoj udio u kapitalu. Na taj dio udjela pripada mu pravo
na udjel u dobiti razmjerno vremenu do dana smanjenja udjela.
Precizno izraunavanje promjena udjela u kapitalu kao osnovice
za utvrivanje udjela pojedinog lana u jednoj treini dobiti moe
se provesti ako se promjene udjela u kapitalu uvaavaju s datu-
mom promjena. Ovaj emo obraun prikazati na primjeru.

Broj kapital dana za 2006. godinu

Iznosi udjela u kapitalu Broj Osnovica za obraun udjela u dobiti

Opis
lan A lanB lan C dana lan A lan B lan C
Udjeli u kapitalu 1. I. 100 100 100 365 36.500 36.500 36.500
Smanjenje udjela 30. IX. - 30 - - - 92 - 2.760 - -
Poveanje udjela 31. X. - - 40 61 - - 2.440
70 100 140 33.740 36.500 38.940

Na temelju kapital dana za svakog lana drutva udjel u drutva temelje se i na udjelima u kapitalu. To je razumljivo jer je
ukupnim kapital danima moe se izraziti u postotku. i u drutvima osoba unos kapitala u novcu ili stvarima jedna od
pretpostavki poslovne aktivnosti drutva. U tom smislu odredbe
Udjeli lanova u kapitalu za 2006. godinu
lanka 139. ZTD-a koje normiraju sudjelovanje lanova koman-
lanovi Kapital Stopa ditnog drutva u dobiti i u snoenju gubitka preuzimaju odredbe
drutva dani udjela lanka 87. koje ureuju sudjelovanje u dobiti i snaanju gubitka
lan A 33.740 30,90% lanova javnih trgovakih drutava. To znai da se udjel lanova
lan B 36.500 33,43% komanditnog drutva u jednoj treini dobiti iskazane u raunu
lan C 38.940 35,67% dobiti i gubitka za poslovnu godinu temelji na udjelu u kapitalu
drutva lanova drutva. Udjeli svakog lana drutva u dvije treine
Ukupno 109.180 100%
neto dobiti i u snaanju gubitka utvruju se sukladno odredbama
Uz pretpostavku da je trgovako drutvo za 2006. godinu drutvenog ugovora. Ako drutvenim ugovorom nije normiran
iskazalo dobit nakon poreza 330.000 od toga jedna treina, tj. nain sudjelovanja u dvije treine dobiti i snaanju gubitka tada
110.000 rasporeuje se prema kapital danima. Za na primjer se sukladno stavku 2. lanka 140. ZTD-a ovi udjeli utvruju u
udjeli lanova su:
omjeru udjela koji odgovara konkretnim okolnostima.
- lan A 33.990 kuna
- lan B 36.773 kuna Isplata udjela u dobiti komanditorima ureuje se
- lan C 39.237 kuna drutvenim ugovorom koji treba uvaavati odredbe lanka
110.000 kuna 139. i 141. ZTD-a. Prvo ogranienje isplate udjela u dobiti
Ostatak dobiti, tj. dvije treine dobiti 220.000 kuna, dijeli se komanditoru postoji u sluaju kada komanditor nije uplatio
na lanove: ulog na koji se drutvenim ugovorom obvezao (stavak 2. lanka
- na jednake dijelove, ili 139.). Dok komanditor ne uplati ukupni iznos uloga na koji se
- na drugi nain utvren drutvenim ugovorom. obvezao njegov se udjel u dobiti pripisuje ulogu dok ne dosegne
Ako se u drutvenom ugovoru utvrdi da se dvije treine dobiti iznos na koji se komanditor obvezao.
ne dijele na lanove drutva na jednake dijelove smatra se da to Drugo ogranienje isplate dobiti komanditorima postoji u
vrijedi i za udio u gubitku (stavak 4. lanka 87.).
sluaju kada se za udjel u snaanju gubitka drutva smanjio
Komentirane odredbe ZTD-a ne govore o vremenu isplate
udjela u dobiti lanovima drutva to znai da to mora biti utvreno udjel u kapitalu drutva ispod iznosa na koji se komanditor
u svakoj odluci o raspodjeli dobiti za pojedinu poslovnu godinu. obvezao uplatiti kao svoj ulog. Ovo se ogranienje javlja kada je
Isti postupak opisan za utvrivanje udjela u dobiti javnog drutvo u prethodnoj poslovnoj godini iskazalo gubitak. U ovom
trgovakog drutva primjenjuje se i pri utvrivanju udjela pojedi- sluaju ako udjel u dobiti tekue godine prelazi iznos udjela u
nog lana u snaanju gubitka. Meutim, iako se izraunava udjel pokriu gubitka ova se razlika udjela isplauje lanovima drutva.
svakog lana u snaanju gubitka iz toga ne proizlazi za lanove Ako se pojavi obrnuti sluaj, tj. ako je u prethodnoj godini ostva-
obveza pokria gubitka uplatom novca. Iznos udjela u gubitku rena dobit i lanovima drutva su isplaeni udjeli u dobiti, a u
OUJAK 2007.

izraunan za pojedinog lana smanjuje njegov dosadanji udjel

u kapitalu.
3. KOMANDITNO DRUTVO
Iako su komanditno drutvo i javno trgovako drutvo, drutva
osoba, i u jednom i u drugom tipu drutva udjeli u dobiti lanova
tekuoj godini je iskazan gubitak tada komanditori nisu duni
vratiti ranije isplaenu dobit. Pokrie gubitka u ovom sluaju se
odgaa na sljedee godine. Glede snaanja (pokria) gubitka na-
stalog poslovanjem drutva valja kazati da komanditori sudjeluju
do visine svog udjela u kapitalu drutva ukljuujui i iznos jo
neuplaenog udjela na koji su se ugovorom obvezali. Ovo znai

8 Raunovodstvo i nancije

Spajic 1.indd-k.indd 8 2/24/07 9:08:53 AM

 RAUNOVODSTVO

da odredba ZTD-a ne utvruje obvezu pokria gubitka unosom
novca lanova.
Ako ne postoje navedena ogranienja udjel u dobiti se
isplauje u roku odreenom u drutvenom ugovoru ili u roku
koji odredi komplementar ako taj rok nije odreen ugovorom.
Kada o roku isplate dobiti odluuju komplementari taj rok za
komanditore ne moe biti dulji od 60 dana raunajui od dana
usvajanja financijskih izvjetaja drutva.
4. DIONIKA DRUTVA
4.1. Raspored dobiti
uporabe dobiti koji je propisan u lanku 220. stavak 1. ZTD-a.
Zapravo u ovoj se fazi ne odluuje o uporabi dobiti ve se mora
postupiti prema odredbi lanka 220. ZTD-a i statutu dionikog
drutva. Sukladno lanku 220. stavak 1. ZTD-a uprava pri sastav-
ljanju financijskih izvjetaja mora neto dobit najprije uporabiti
za namjene redom kako su navedene:
1. za pokrie gubitka prenesenog iz ranijih godina,
2. za unos u zakonske rezerve,
3. za unos u rezerve za vlastite dionice, ako ih je drutvo steklo
ili ih namjerava stei,
4. za unos u statutarne rezerve, ako ih drutvo ima.

Dobit o ijoj raspodjeli, odnosno uporabi odluuju uprava,
nadzorni odbor i skuptina dionikog drutva je dobit nakon
pokria poreza na dobit. Ovaj iznos dobiti u raunovodstvenoj
terminologiji i u lanku 220. ZTD-a zove se neto dobit. Iz odred-
bi lanka 220. ZTD-a proizlazi da se neto dobit poslovne godine
rasporeuje postupno u dvije faze:
- prva faza raspodjele neto dobiti ukljuena je u postupak
sastavljanja i utvrivanja financijskih izvjetaja, za ovu fazu
je propisana namjena i redoslijed raspodjele neto dobiti,
- u drugoj fazi rasporeuje se ostatak neto dobiti nakon raspo-
reda neto dobiti za namjene za koje se neto dobit morala ras-
porediti pri sastavljanju i utvrivanju financijskih izvjetaja.
Za prvu fazu rasporeda dobiti u postupku sastavljanja i
utvrivanja financijskih izvjetaja nadleni su uprava i nadzorni
odbor trgovakog drutva osim ako to ne prepuste skuptini
drutva ili ako nadzorni odbor ne dade suglasnost upravi na
financijske izvjetaje.
U procesu sastavljanja i utvrivanja financijskih izvjetaja
uprava i nadzorni odbor moraju uvaavati redoslijed i namjenu
Nakon to je u procesu sastavljanja i utvrivanja financijskih
izvjetaja neto dobit rasporeena za sve navedene namjene,
o uporabi ostatka neto dobiti u skladu sa statutom drutva
odluuju uprava i nadzorni odbor te skuptina drutva. Iako je
odredbama lanka 220. ZTD-a propisan redoslijed uporabe neto
dobiti, u procesu sastavljanja i utvrivanja financijskih izvjetaja
uprava svakog trgovakog drutva za svaku poslovnu godinu
mora uvaiti konkretnu situaciju trgovakog drutva. Upravo ta
konkretna situacija glede stanja i postojanja prenesenog gubitka,
stanja zakonskih rezervi, stanja otkupljenih vlastitih dionica,
odluke o stjecanju vlastitih dionica, odredbi statuta o statutarnim
rezervama obvezuje upravu i nadzorni odbor svakog trgovakog
drutva u procesu sastavljanja i utvrivanja financijskih izvjetaja.
Naravno sama veliina neto dobiti i namjene za koje se ta neto
dobit u toj fazi rasporeda dobiti mora upotrijebiti odreuje i ogra-
niava mogunost odluivanja o rasporedu ostatka neto dobiti. U
nastavku emo u tablici za vie sluajeva prikazati redoslijed upo-
rabe neto dobiti u procesu sastavljanja i utvrivanja financijskih
izvjetaja.

Raspored neto dobiti u postupku sastavljanja i utvrivanja financijskih izvjetaja za 2006. godinu
Red. OPIS SLUAJEVI
br. A B C D E
1. Ukupni prihodi 220.000 370.000 435.000 640.000 520.000
2. Ukupni rashodi 170.000 250.000 340.000 510.000 430.000
3. Bruto dobit (dobit prije poreza) 50.000 120.000 95.000 130.000 90.000
4. Iznos poreza na dobit koji se mora pokriti iz dobiti 13.000 30.000 28.000 49.000 23.000
5. Neto dobit tekue godine 37.000 90.000 67.000 81.000 67.000
6. Preneseni gubitak na dan 31. 12. 2006. 6.000 - - - -
7. Neto dobit raspoloiva za daljnju raspodjelu 31.000 90.000 67.000 81.000 67.000
8. Iznos koji se mora unijeti u zakonske rezerve 1.550 4.500 4.000 4.050 -
9. Ostatak neto dobiti raspoloiv za daljnju raspodjelu 29.450 85.500 63.000 76.950 67.000
10. Iznos koji se mora unijeti u rezerve za otkupljene vlastite dionice 29.450 43.500 20.000 - 15.000
11. Ostatak neto dobiti raspoloiv za daljnju raspodjelu - 42.000 43.000 76.950 52.000
12. Iznos koji se unosi u rezerve za vlastite dionice koje drutvo namjerava stei - 35.000 13.000 25.000 -
OUJAK 2007.

13. Ostatak neto dobiti raspoloiv za daljnju raspodjelu - 7.000 30.000 51.950 52.000
14. Iznos koji se mora unijeti u statutarne rezerve - - 5.000 - -
15. Ostatak neto dobiti raspoloiv za daljnju raspodjelu - 7.000 25.000 51.950 52.000
16. Skrivene isplate dobiti i izuzimanja u tijeku 2006. g. 7.000 6.000 - -
17. Ostatak neto dobiti razpoloiv za daljnju raspodjelu - - 19.000 51.950 52.000
18. Predujmovi dividendi iz dobiti 2006. isplaeni u 2007. godini - 10.000 - 12.000
19. Ostatak neto dobiti raspoloiv za daljnju raspodjelu - - 9.000 51.950 40.000

Raunovodstvo i nancije 9
Spajic 1.indd-k.indd 9 2/26/07 8:53:26 AM
 RAUNOVODSTVO
Za sve sluajeve u tablici zakonom propisane namjene za koje
se mora rasporediti dobit u postupku sastavljanja i utvrivanja
financijskih izvjetaja su iskazane slijedom na rednim brojevima
6., 8., 10., 12. i 14. Ostatak neto dobiti koji se moe rasporediti
u drugoj fazi iskazan je na rednom broju 15. Na rednom bro-
ju 16. iskazan je iznos predujma dividende po osnovi skrivenih
isplata dobiti i izuzimanja. Ovi se iznosi moraju pokriti iz ostatka
neto dobiti. Podatak za redni broj 16. nemaju trgovaka drutva
koja su iznose skrivenih isplata i izuzimanja u tijeku 2006. godine
iskazala kao poslovni i porezno nepriznati rashod. Ovaj nain
iskazivanja skrivenih isplata dobiti i izuzimanja je neprimjeren
iako se ini jednostavnijim.
U primjeru za sluaj A uprava i nadzorni odbor trgovakog
drutva su morali ostvarenu neto dobit od 37.000 kuna raspore-
diti:
- 6.000 kuna za pokrie prenesenog gubitka,
- 1.550 kuna za unos u zakonske rezerve jer ove rezerve nisu
dostigle razinu od 5% temeljnog kapitala. U zakonske rezerve
moralo se rasporediti 5% od ostatka neto dobiti nakon pokria
gubitka (31.000 x 5/100),
- ostatak neto dobiti nakon pokria gubitka i unosa u zakonske
rezerve u visini od 29.450 kuna morao je biti rasporeen u
rezerve za otkupljene vlastite dionice. Rasporedom ovog
iznosa u rezerve za otkupljene vlastite dionice ostao je jo
nepokriveni iznos otkupljenih vlastitih dionica od 1.550 ku-
na. Trgovako drutvo u ovom primjeru je otkupilo vlastitih
dionica u visini 31.000. Ova obveza unosa dobiti u rezerve
za otkupljene vlastite dionice prestat e ako dioniko drutvo
proda dionice za koje je kupovna cijena 1.550 kuna. Rezerve
za otkupljene vlastite dionice se oslobaaju prodajom otku-
pljenih vlastitih dionica. Uprava trgovakog drutva nakon
prodaje vlastitih dionica moe odluiti da se rezerve prenesu
u nerasporeenu dobit ili u ostale rezerve, naravno ako nema
namjeru ponovno stjecati vlastite dionice.
U primjeru za sluaj A nema ostatka neto dobiti jer je u
procesu sastavljanja i utvrivanja financijskih izvjetaja ukupno
ostvarena neto dobit morala biti rasporeena za zakonom pro-
pisane namjene. Skuptini dionikog drutva uprava i nadzorni
odbor u ovim sluajevima ne mogu podnijeti pisani prijedlog
odluke o raspodjeli, odnosno uporabi ostatka neto dobiti jer ona
ne postoji.
U primjeru za sluaj B uprava i nadzorni odbor su morali
neto dobit od 90.000 kuna rasporediti:
- 4.500 kuna za unos u zakonske rezerve, i
- 43.500 kuna za unos u rezerve za ve otkupljene vlastite dio-
nice,
- budui da namjerava jo stjecati vlastite dionice uprava je od
ukupnog ostatka neto dobiti od 42.000 kuna mogla u rezerve
za otkup vlastitih dionica rasporediti 35.000 jer iznos od 7.000
mora ostati za pokrie predujma dividende - skrivenih isplata
OUJAK 2007.
dobiti.
U primjeru B na rednom broju 15. iskazan je ostatak neto
dobiti u iznosu od 7.000 kuna. Budui da je trgovako drutvo u
tijeku 2006. godine iskazalo predujam dividende po osnovi skri-
venih isplata dobiti i izuzimanja taj iznos predujma dividende
mora se pokriti iz ostatka neto dobiti nakon raspodjele za zako-
nom propisane namjene. U ovom primjeru predujam dividende
10 Raunovodstvo i nancije
Spajic 1.indd-k.indd 10
je jednak ostatku neto dobiti to znai da se i odlukom skuptine
ostatak neto dobiti od 7.000 mora rasporediti za pokrie ve ispla-
ene dividende u obliku izuzimanja.
U primjerima za sluajeve C, D i E u procesu sastavlja-
nja i utvrivanja financijskih izvjetaja uprave drutva i nadzorni
odbori su uz uvaavanje konkretne situacije rasporedili neto dobit
za sve namjene propisane u lanku 220. ZTD-a. U primjeru za
sluaj D neto dobit nije rasporeena u zakonske rezerve jer
su te rezerve u ovim drutvima dostigle razinu od 5% temeljnog
kapitala, a statutom drutva nije utvreno da se u ove rezerve
rasporeuje vie od toga iznosa. Drutva u sluajevima D i
E nisu rasporedila dio dobiti u statutarne rezerve jer statutom
nije utvreno da se ovakve rezerve moraju formirati ili su ve
formirane rezerve dostigle razinu utvrenu u statutu drutva. Za
primjer u sluaju D drutvo nije izdvojilo dio neto dobiti za
unos u rezerve za otkupljene vlastite dionice jer takvih dionica
nema. No, u ovom primjeru isto drutvo je izdvojilo dio dobiti u
rezerve za otkup vlastitih dionica jer uprava drutva namjerava
otkupiti vlastite dionice.
Za sve navedene sluajeve za dobit koja se mora rasporediti
u postupku sastavljanja i utvrivanja financijskih izvjetaja pre-
ma naem miljenju bilo bi logino da se ovaj raspored dobiti i
proknjii u knjigovodstvu na dan 31. 12. poslovne godine za koju
se sastavlja. Na taj bi nain ova raspodjela dobiti bila ukljuena
i iskazana u sastavljenim i utvrenim financijskim izvjetajima
za poslovnu godinu. Meutim, i ova se knjienja raspodjele neto
dobiti moraju provesti u glavnoj knjizi za 2007. godinu jer se u
bilanci iji sadraj je utvrdio Odbor za standarde financijskog
izvjetaja i prema drugim propisima (propisi o registru godinjih
financijskih izvjetaja, propisi o tritu vrijednosnih papira i drugi)
u strukturi kapitala na dan 31. 12. mora iskazati iznos neto dobiti
tekue godine ili iznos gubitka tekue godine. Ovakav podatak
nije potreban u bilanci jer se informacija o uspjenosti poslovanja,
dakle i o dobiti ili gubitku tekue godine iskazuje u izvjetaju o
dobiti, odnosno u raunu dobiti i gubitka.
Suprotno sadraju bilance koju je utvrdio Odbor za standar-
de financijskog izvjetavanja u MRS-1 Prezentiranje financij-
skih izvjetaja u strukturi glavnice, odnosno kapitala na dan 31.
12. poslovne godine iskazuje se samo zadrana dobit u koju je
ukljuen i ostatak neto dobiti tekue godine.
U primjerima za sluajeve C, D i E postoji ostatak neto
dobiti (iznosi iskazani na rednom broju 15. tablice) o ijoj ras-
podjeli u skladu sa statutom dionikog drutva odluuju uprava,
nadzorni odbor i skuptina dionikog drutva. To je faza u raspo-
redu dobiti o kojoj se odluuje nakon to su utvreni financijski
izvjetaji. I u ovoj fazi rasporeda dobiti prije skuptine drutva
odreena prava imaju uprava i nadzorni odbor. Prema lanku
220. stavku 3. ZTD-a uprava i nadzorni odbor mogu, nakon to
utvrde godinje financijske izvjetaje u ostale rezerve drutva
rasporediti 50% ostatka neto dobiti. Najvii iznos koji uprava i
nadzorni odbor mogu rasporediti za ostale rezerve u primjeru za
sluaj C je 15.000 kuna, za sluaj D to je 25.975 kuna, a za
sluaj E je 26.000 kuna. Za sluaj C i E pravo uprave i nad-
zornog odbora je ogranieno injenicom da prije rasporeda dobiti
u ostale rezerve treba pokriti skrivene isplate dobiti i predujmove
dividenda. Statutom drutva upravu i nadzorni odbor moe se
2/24/07 9:08:53 AM
 RAUNOVODSTVO

ovlastiti da u ostale rezerve mogu rasporediti i vie od polovine
ostatka neto dobiti. Ali to pravo mogu koristiti samo dok ostale
rezerve ne dostignu polovinu temeljnog kapitala.
Pravo na unos dobiti u ostale rezerve uprava i nadzorni odbor
nemaju ako skuptina drutva utvruje financijske izvjetaje. U
ovom sluaju i to pravo prelazi na skuptinu drutva. Uz pret-
postavku da e uprave i nadzorni odbori trgovakih drutava u
ostale rezerve unijeti 50% ostatka neto dobiti skuptina dionikih
drutava e donositi odluke o uporabi preostalog ostatka neto
dobiti. U svim sluajevima uprava i nadzorni odbor dostavljaju
skuptini dionikog drutva prijedlog odluke o raspodjeli pre-
ostalog ostatka neto dobiti nakon to su odgovarajui iznos
rasporedili u ostale rezerve.
Sukladno lanku 220. stavak 5. ZTD-a i statutu drutva
skuptina drutva moe odluiti da se dodatno u ostale rezerve
moe rasporediti i dio preostalog ostatka neto dobiti. Pri donoenju
odluke o uporabi preostalog dijela neto dobiti glavna skuptina
mora uvaiti odredbe statuta u kojima je odreena namjena do-
biti.
Radi prikaza knjienja raspodjele neto dobiti i ostatka neto
dobiti u knjigovodstvu 2007. godine za primjer iz sluaja C
pretpostavljamo da je na temelju prijedloga uprave, skuptina
donijela odluku o rasporedu ostatka neto dobiti drutva (primjer
sadraja odluke u nastavku).

Trgovako drutvo Cetina d.d.

Sinj
Skuptina drutva

Sukladno lanku ________ Statuta drutva na temelju prijedloga uprave drutva Skuptina drutva odrana dana ________ 2007.
godine pod tokom 5. dnevnog reda donijela je

ODLUKU O RASPOREDU OSTATKA NETO DOBITI ZA 2006. GODINU

Ostatak neto dobiti utvren u financijskim izvjetajima za 2006. godinu u iznosu od 25.000
rasporeuje se:
- za dividendu 20.000 od ega:
- za pokrie predujma dividende isplaenih u obliku skrivenih isplata dobiti odnosno izuzimanja 6.000
- za pokrie isplaenog predujma dividende 10.000
- za isplatu dividende 4.000
- za ostale rezerve 2.000
- za nerasporeenu dobit 3.000

Obrazloenje:
U financijskim izvjetajima za 2006. godinu utvrena je neto dobit 67.000 kuna.
U postupku utvrivanja financijskih izvjetaja neto dobit je rasporeena za
- zakonske rezerve 4.000
- u rezerve za otkupljene vlastite dionice 20.000
- u rezerve za otkup vlastitih dionica koje drutvo namjerava otkupiti 13.000
- u statutarne rezerve 5.000
Ukupno 42.000

Sinj, ________ 2007. godine Predsjednik Skuptine v.r.

Na temelju odluke uprave i nadzornog odbora o rasporedu do- stvu za 2007. godinu provest e se knjienja koja prikazujemo u
biti u postupku utvrivanja financijskih izvjetaja za 2006. godinu nastavku:
i odluke Skuptine o rasporedu ostatka neto dobiti u knjigovod-
OUJAK 2007.

Raunovodstvo i nancije 11
Spajic 1.indd-k.indd 11 2/24/07 9:08:54 AM
 RAUNOVODSTVO

Knjienja u 2007. godini: pokrie gubitka 2006. godine tada se za pokrie ostatka gubit-
ka prvo koriste ostale rezerve drutva, zatim statutarne rezerve
Red. Konto drutva, zatim zakonske rezerve iznad 5% temeljnog kapitala ili
Opis
br. Iznos Duguje Potrauje iznad veeg iznosa ako je to utvreno statutom, a tek nakon toga
1. Raspored neto dobiti - odluka uprave zakonske rezerve do 5% temeljnog kapitala, odnosno do veeg
o postupku sastavljanja financijskih
iznosa utvrenog statutom. Trgovako drutvo kod kojega je
izvjetaja:
gubitak tekue, tj. 2006. godine manji od zadrane dobiti moe
- rasporeena neto dobit 42.000 940
- zakonske rezerve 4.000 920
ostatak zadrane dobiti uporabiti za isplatu dividende u 2007.
- rezerve za otkupljene vlastite
godini sukladno odluci skuptine drutva.
dionice 20.000 923 Prema odredbama lanka 222. i lanka 220. ZTD-a za pokrie
- rezerve za otkup vlastitih dionica 13.000 922 gubitka iz prethodnih godina, dakle prenesenog gubitka iskaza-
- statutarne rezerve 5.000 921 nog u bilanci na dan 31. 12. 2006. godine prvo se mora uporabiti
2. Odluka Skuptine o rasporedu preo- dobit tekue godine, dakle dobit za 2006. godinu. Ako preneseni
stalog ostatka neto dobiti: gubitak nije pokriven iz dobiti 2006. godine, za pokrie ostatka
- dio rasporeen za dividende 22.000 940 gubitka prvo se koriste druge rezerve, a zadnje rezerve do 5%
- za pokrie skrivenih isplata dobiti 6.000 163 temeljnog kapitala.
- za isplaene predujmove dividende 10.000 163 Naprijed navedene odredbe o koritenju zakonskih i drugih re-
- za dividende 4.000 262 zervi u sluaju postojanja gubitka na odreeni nain ograniavaju
- za ostale rezerve 2.000 929 koritenje zadrane dobiti, dobiti tekue godine i drugih rezervi
drutva. Za zadranu dobit, dobit tekue godine kao i za ostale
4.2. Pokrie gubitka - namjena zakonskih i drugih rezervi rezerve drutva nema ogranienja za koritenje ako trgovako
dionikih drutava drutvo nema nepokrivene gubitke.
Prema lanku 220. st. 1. toka 1. ZTD-a za pokrie gubitka Praktine aspekte pokria gubitka tekue godine i prenesenih
tekue godine (gubitak 2006. godine) prvo se koristi zadrana gubitaka objasnit emo u nastavku na etiri primjera za koje po-
dobit iz prethodnih godina. Ako zadrana dobit nije dostatna za trebne podatke prikazujemo u nastavku u tablici.

Gubitak i izvori pokria gubitka na dan 31. 12. 2006. godine

SLUAJ A SLUAJ B SLUAJ C SLUAJ D

Stanje na dan Stanje na
Red. Stanje na Stanje na Stanje na 01. 01. 07. dan _____
OPIS Stanje na dan Stanje na dan
br. dan dan dan 07. poslije
31. 12. 06. 31. 12. 06. Varijanta Varijanta
31. 12. 06. 01. 01. 07. 31. 12. 06. knjienja
A B
pokria
KAPITAL I REZERVE
1. Upisani temeljni kapital 70.000 56.000 76.000 76.000 500.000 500.000 500.000 500.000
2. Kapitalni dobici - - - - - - - -
3. Kapitalni gubici - - (2.000) (2.000) - - - -
4. Rezerve za otkupljene (otkup)
vlastite dionice - - - - - -
5. Zakonske rezerve - - 4.000 4.000 25.000 25.000 25.000 16.000
6. Statutarne rezerve - - 2.000 2.000 5.000 5.000 5.000 -
7. Ostale rezerve (osim reval.) - - 3.000 3.000 8.000 8.000 8.000 -
8. Zadrana dobit - - 18.000 5.000 10.000 - 10.000
9. Preneseni gubitak (28.000) (19.000) - - - (22.000) (32.000) -
10. Dobit tekue godine 12.000 23.000 - - - - - -
11. Gubitak tekue godine - - (13.000) - (32.000) - - -
12. Revalorizacijske rezerve 5.000 4.000 8.000 8.000 11.000 11.000 11.000 11.000
13. UKUPNO KAPITAL I REZERVE 59.000 64.000 96.000 96.000 527.000 527.000 527.000 527.000
OUJAK 2007.

Obiljeje sluaja A i B je da su trgovaka drutva za 2006.
godinu (tekua godina) iskazala dobit (nakon poreza na dobit). Na
dan 31. 12. 2006. godine u bilanci je uz dobit tekue godine iska-
zan preneseni gubitak iz proteklih godina. Razlika u sluaju A
u odnosu na sluaj B je u tome to je dobit ostvarena u 2006.
godini u primjeru za sluaj A manja od prenesenog gubitka.
U sluaju A ukupna dobit ostvarena za 2006. godinu mora se
uporabiti za pokrie gubitka. Zapravo u ekonomsko-financijskom
smislu ostvarena dobit kako je nastajala u tijeku 2006. godine
je nadoknaivala gubitak iz prethodnih godina. Na dan 31. 12.
2006. godine je utvreno da je gubitak imovine, odnosno kapitala
nadoknaen iz poslovanja u 2006. godini u visini ostvarene dobiti
u toj poslovnoj godini koja iznosi 12.000 kuna. Na dan 31. 12.
2006. godine u bilanci je iskazan jo nepokriveni gubitak iz pret-

12 Raunovodstvo i nancije

Spajic 1.indd-k.indd 12 2/24/07 9:08:55 AM


hodnih godina 16.000 kuna. To je iznos gubitka koji se prenosi
u 2007. godinu i koji e se morati pokriti prvo iz dobiti 2007.
godine. Na dan 31. 12. 2006. godine trgovako drutvo nema
dobit ve gubitak od 16.000 kuna. Uprava i nadzorni odbor u po-
stupku sastavljanja i utvrivanja financijskih izvjetaja e utvrditi
da je sukladno lanku 220. ZTD-a dobit tekue godine u iznosu
od 12.000 uporabljena za pokrie gubitka iz prethodnih godina.
Skuptina dionikog drutva u ovom sluaju nee donositi odluku
o uporabi, odnosno o raspodjeli dobiti jer trgovako drutvo jo
uvijek ima nepokriveni gubitak, to znai da nema ostatka dobiti
o ijoj raspodjeli odluuje skuptina. lanovima skuptine dio-
nikog drutva informacija o ostvarenoj dobiti za 2006. godinu
i o uporabi ukupno ostvarene dobiti za pokrie gubitka bit e
ukljuena u izvjee nadzornog odbora o obavljenom nadzoru
voenja poslova drutva (lanak 263. ZTD-a) i o ispitivanju
godinjih financijskih izvjetaja. Uprava trgovakog drutva u
izvjetaj o stanju drutva koji mora dostaviti nadzornom odboru
drutva zajedno s godinjim financijskim izvjetajima ukljuuje
i informaciju o ostvarenoj dobiti za poslovnu godinu i o uporabi
ukupne dobiti za pokrie gubitka iz proteklih godina.
U primjeru za sluaj B iznos prenesenog gubitka je manji
od iznosa iskazane dobiti za tekuu godinu. Nakon pokria gu-
bitka u visini 19.000 kuna ostaje za raspodjelu raspoloiva neto
dobit 4.000 kuna. Uz pretpostavku da se primjer odnosi na dio-
niko drutvo uprava drutva u postupku sastavljanja financijskih
izvjetaja za 2006. godinu mora ovaj iznos dobiti rasporediti za
namjene i prema redoslijedu propisanom u lanku 220. ZTD-a.
Nakon pokria gubitka iz ranijih godina redoslijed uporabe ostat-
ka neto dobiti je sljedei:
1. za unos u zakonske rezerve,
2. za unos u rezerve za otkupljene vlastite dionice ili za otkup
vlastitih dionica,
3. za unos u statutarne rezerve ako ih drutvo mora formirati
prema statutu.
Prema propisanom redoslijedu u primjeru za sluaj B uz
pretpostavku da drutvo raspolae s otkupljenim vlastitim dioni-
cama za koje je kupovna cijena 4.500 kuna uprava mora ostatak
dobiti od 4.000 rasporediti:
1. za zakonske rezerve:
ostatak dobiti x 5 = 4.000 x 5 = 200 kuna
100 100
2. za unos u rezerve za otkupljene vlastite dionice ostatak neto
dobiti, tj. 3.800 kuna.
I u ovom primjeru ukupna neto dobit je rasporeena u postupku
sastavljanja i utvrivanja financijskih izvjetaja za 2006. godinu.
Za skuptinu dionikog drutva informacija o ostvarenoj dobiti
za 2006. godinu i o njezinom nainu uporabe bit e ukljuena u
izvjetaj uprave o stanju drutva. Obiljeje primjera za sluajeve
A i B je da drutva ne raspolau s nikakvim rezervama. Zbog
toga to je na dan 31. 12. 2006. iskazan preneseni gubitak proi-
zlazi da su sve rezerve ako su postojale morale biti uporabljene za
pokrie gubitka nastalih do kraja 2005. godine.
Iako su u ekonomsko-financijskom smislu gubici neto
imovine, odnosno kapitala iz proteklih godina u oba sluaja
nadoknaeni do iznosa ostvarene dobiti u 2006. godini, ipak e
u bilanci na dan 31. 12. 2006. godine ova trgovaka drutva iska-
Spajic 1.indd-k.indd 13
RAUNOVODSTVO
zati ukupne iznose prenesenih gubitaka iz 2005. i ranijih godina
i ukupne iznose ostvarene dobiti za tekuu godinu, tj. za 2006.
godinu. Samo knjienje pokria prenesenih gubitaka iz ostvarene
dobiti u 2006. godini u oba sluaja moe se provesti u postupku
otvaranja poetnih stanja na dan 1. 1. 2007. godine. U sluaju A
poetno stanje e se iskazati na kontu (stavka u bilanci na dan 1.
1. 2007. godine) Preneseni gubitak u visini 16.000 kuna. Stanje
na ovom kontu izraava ekonomsku i financijsku stvarnost na dan
1. 1. 2007. godine, a to je preneseni gubitak iz proteklih godina
(na dan 1. 1. 2007. protekla godina je postala 2006. godina).
Posebno knjienje pokria gubitka u 2007. godini treba provesti
ako se odvojeno u poetnim stanjima na dan 1. 1. 2007. na kontu
Zadrana dobit iskae iznos od 12.000 kuna (dobit ostvarena u
2006. godini), a na kontu Preneseni gubitak iznos od 28.000 kuna.
U tijeku 2007. godine u ovom sluaju e se proknjiiti smanjenje
zadrane dobiti 12.000 kuna i smanjenje prenesenog gubitka
12.000 kuna. Nakon ovoga knjienja na kontu Preneseni gubitak
ostaje saldo 16.000, to i jest iznos nepokrivenog gubitka na dan
31. 12. 2006. godine.
U primjeru za sluaj B pri otvaranju poetnih stanja na dan
1. 1. 2007. godine na kontu Zadrana dobit iskazat e se iznos od
4.000 kuna. Na kontu Preneseni gubitak na dan 1. 1. 2007. nema
stanja. No, i u ovom sluaju posebno knjienje pokria gubitka
u 2007. godini bit e potrebno ako e se u poetnim stanjima na
dan 1. 1. 2007. godine odvojeno na kontu Zadrana dobit iska-
zati iznos od 23.000 (iznos ostvarene dobiti u 2006. godini), a
na kontu Preneseni gubitak iznos od 19.000 kuna. I pri ovakvom
iskazivanju poetnih stanja u ekonomsko-financijskom smislu na
dan 1. 1. 2007. godine postoji samo zadrana dobit od 4.000 kuna.
Nakon knjienja pokria gubitka u 2007. godini to e stanje ostati
na kontu Zadrana dobit.
Uz primjere za sluaj A i B u kojima su trgovaka drutva
za tekuu godinu iskazala dobit u tablici je iskazan primjer za
sluaj C u kojemu je trgovako drutvo za tekuu godinu, tj.
za 2006. godinu iskazalo gubitak. Na dan 31. 12. 2006. ovo tr-
govako drutvo uz gubitak tekue godine od 13.000 u bilanci
je iskazalo zadranu dobit, zakonske rezerve, statutarne rezerve i
ostale rezerve. Na dan 31. 12. 2006. godine zadrana dobit je vea
od iznosa gubitka koji je nastao u tekuoj godini. Uz pretpostavku
da do sastavljanja financijskih izvjetaja za 2006. godinu u 2007.
godini nije upotrebljavana zadrana dobit za isplatu dividendi
ukupno nastali gubitak u 2006. godini mora se i moe pokriti iz
zadrane dobiti. U naem primjeru smo pretpostavili da zadrana
dobit nije uporabljena u 2007. godini pa je pokrie gubitka tekue
godine provedeno u knjigovodstvu kroz otvaranja poetnog stanja
na dan 1. 1. 2007. godine. Zbog pokria gubitka tekue godine
iz zadrane dobiti poetno stanje na dan 1. 1. 2007. na kontu
Zadrana dobit je iskazano u visini 5.000 kuna. Zbog toga to
je gubitak morao biti pokriven iz zadrane dobiti, rezerve se nisu
mogle uporabiti.
OUJAK 2007.
Redoslijed uporabe rezervi u skladu s lankom 222. ZTD-
a prikazujemo na primjeru za sluaj D. I u ovom primjeru
trgovako drutvo je za tekuu 2006. godinu iskazalo gubitak,
meutim iznos gubitka je vei od zadrane dobiti pa se za pokrie
gubitka moraju uporabiti i rezerve. U naem primjeru izvori
pokria gubitka prema stanju iskazanom u bilanci na dan 31. 12.
2006. godine i prema zakonom propisanom redoslijedu su:
Raunovodstvo i nancije 13
2/24/07 9:08:55 AM
 RAUNOVODSTVO

1. zadrana dobit 10.000 prvo rasporediti za pokrie prenesenih gubitaka. Ako je u

2. ostale rezerve (ukupni iznos) 8.000 drutvenom ugovoru utvreno da drutvo formira rezerve tada se
3. statutarne rezerve (ukupni iznos) 5.000 nakon pokria prenesenog gubitka dio preostale neto dobiti treba
unijeti u rezerve drutva. Sukladno lanku 418. ZTD-a drutvo s
4. ukupno 23.000
ogranienom odgovornou koje je otkupilo ili namjerava otkupiti
5. ostatak koji se mora pokriti iz zakonskih rezervi 9.000 vlastite poslovne udjele mora stvoriti rezerve za otkup vlastitih
6. Ukupno pokriveni gubitak 32.000 poslovnih udjela. To znai da drutvo s ogranienom odgovornou
koje je steklo vlastite udjele, a nije ve formiralo rezerve to mora
U primjeru D nakon pokria gubitka ostat e jo raspoloive uiniti raspodjelom neto dobiti tekue godine.
zakonske rezerve 16.000 kuna. To e stanje biti iskazano na kontu Samo naelne odredbe o raspodjeli dobiti drutva s ogra-
Zakonske rezerve nakon knjienja pokria gubitka u 2007. godini. nienom odgovornou sadrane su u lanku 406. ZTD-a. Prema
Knjienje pokria gubitka u 2007. godini u dijelu koji se odnosi odredbi ovoga lanka ZTD-a dobit koja se moe raspodijeliti i
na zadranu dobit moe se provesti u postupku otvaranja poetnih isplatiti lanovima drutva je dobit iskazana u raunu dobiti
stanja na dan 1. 1. 2007. godine ili kasnije zajedno s knjienjem i gubitka za poslovnu godinu. Isplata dobiti moe se iskljuiti
drutvenim ugovorom ili odlukom lanova drutva.
pokria gubitka iz rezervi. Nain knjienja pokria gubitka u
Ako nema drugaije odredbe u drutvenom ugovoru dobit
glavnoj knjizi za 2007. godinu za varijantu D prikazujemo u
drutva se dijeli u omjeru uplaenih temeljnih uloga lanova.
nastavku.
Ogranienje isplate dobiti iskazane u godinjem raunu dobiti
i gubitka predvieno je u stavku 4. lanka 406. ZTD-a. Prema
Knjienje: ovim odredbama ako uprava ili nadzorni odbor u vrijeme izmeu
kraja godine za koju se sastavlja godinji financijski izvjetaj i
Red. Konto
Opis Iznos odluke lanova drutva o tim financijskim izvjetajima utvrdi
br. Duguje Potrauje da je financijsko stanje drutva znaajno pogorano iz raspo-
1. Pokrie gubitka sukladno djele dobiti za tu godinu mora se iskljuiti iznos gubitka koji je
odluci Uprave od .... posljedica toga stanja. Primjerice, ako je godinjim financijskim
2007. godine: izvjetajem za 2006. godinu utvrena neto dobit, ali je u razdoblju
- preneseni gubitak 32.000 9401 do donoenja odluke o ovim godinjim financijskim izvjetajima
- zadrana dobit 10.000 9400 poznato da je tijekom 2007. godine nastao gubitak iz podjele dobiti
- zakonske rezerve 9.000 920 za 2006. godinu, treba iskljuiti iznos potreban za pokrie gubitka
- statutarne rezerve 5.000 921 koji je nastao u 2007. godini.
- ostale rezerve 8.000 929 U odredbama ZTD-a koje se odnose na isplatu udjela u dobiti
nije predviena mogunost isplate predujma udjela u dobiti tijekom
U prikazu knjienja smo pretpostavili da je u okviru konta godine. Iako ne postoji izriita odredba o zabrani isplate predujmo-
940 Zadrana dobit ili preneseni gubitak na dan 1. sijenja 2007. va udjela u dobiti smatramo da to posredno proizlazi iz odredbe
godine odvojeno iskazano poetno stanje zadrana dobit i poetno lanka 406. u kojoj stoji da lanovi drutva imaju pravo traiti
stanje preneseni gubitak. da im se isplati godinja dobit, ali i iz ve citirane odredbe da se
U Kontnom planu Hrvatske zajednice za iskazivanje zadrane ve ostvarena dobit mora rezervirati za pokrie nastalog gubitka u
dobiti i prenesenog gubitka predvien je jedan konto, to je 940 s tekuoj godini. No, iz naela da je sve dozvoljeno to nije izriito
nazivom Zadrana dobit ili preneseni gubitak. U sluaju odvoje- zabranjeno u praksi je uobiajena isplata predujma udjela u dobiti
nog iskazivanja u poetnom stanju zadrane dobiti i prenesenog kod drutva s ogranienom odgovornou.
gubitka konto 940 se moe ralaniti na konto 9400 - Zadrana U toki 59. stavak 1. lanka 630. ZTD-a je propisano da prav-
dobit i na konto 9401 - Preneseni gubitak, kao to smo uinili u na osoba ini prekraj ako lanovima drutva s ogranienom
naem primjeru knjienja. odgovornou isplati dobit protivno odredbama lanka 406. ovoga
zakona. Za ovaj prekraj za pravnu osobu se moe izrei kazna do
5. DRUTVO S OGRANIENOM ODGOVORNOU iznosa od 50.000 kuna, a za odgovornu osobu do 7.000 kuna. Sma-
tramo da ovaj prekraj postoji u sluajevima kada je iznos isplaenih
Prema lanku 428. stavak 2. ZTD-a uprava drutva s ogra- predujmova udjela u dobiti za tekuu godinu vei od iznosa neto
nienom odgovornou odgovara za izradu financijskih izvjetaja dobiti koji je utvren u financijskim izvjetajima za istu poslovnu
drutva. Sastavljeni financijski izvjetaji i izvjetaj o stanju drutva godinu. U ovom se sluaju primjenjuju odredbe o nedoputenim
uprava je duna bez odgaanja dostaviti nadzornom odboru (ako primanjima za lanak 407. ZTD-a. U stavku 1. ovoga lanka je
drutvo ima nadzorni odbor) i skuptini drutva. Uz to uprava propisano da su lanovi drutva duni primljene isplate vratiti
drutva mora godinje financijske izvjetaje i izvjetaj o stanju drutvu ako im je drutvo isto isplatilo protivno propisima ovoga
OUJAK 2007.

drutva dostaviti i svakom lanu drutva. U dokumentima koji
se dostavljaju skuptini i lanovima drutva mora biti i prijedlog
odluke o raspodjeli neto dobiti.
Iako u ZTD-u za drutva s ogranienom odgovornou ne
postoje posebne odredbe o redoslijedu i namjeni za koju se mora
rasporediti dobit tekue godine, ipak se po naravi stvari dobit
tekue godine i kod drutva s ogranienom odgovornou mora
Zakona i odredbama drutvenog ugovora ili odlukama drutva.
Smatramo da se ova odredba odnosi i na iznos isplaenih preduj-
mova udjela u dobiti koji nisu mogli biti pokriveni iz dobiti tekue
godine. Ove iznose treba iskazati kao potraivanja za pozajmice, a
ne kao potraivanja za predujmove dividendi. Smatramo da se na
ove iznose ne primjenjuje odredba stavka 2. lanka 407. ZTD-a u
kojoj je propisano da lan drutva moe zadrati ono to mu je

14 Raunovodstvo i nancije

Spajic 1.indd-k.indd 14 2/24/07 9:08:55 AM

 RAUNOVODSTVO

isplaeno na temelju podjele dobiti ako je to primio u dobroj vjeri ovaj iznos ve isplaenog predujma udjela u dobiti. Za primjer
osim u dijelu u kome je ono to je primio potrebno za podmirenje B ostatak raspoloive neto dobiti od 5.000 kuna rasporeen je:
vjerovnika drutva. - za rezerve drutva 1.500
U nastavku emo na vie primjera prikazati nain raspodjele - za udjele u dobiti 2.500
dobiti i pokria gubitka drutva s ogranienom odgovornou. - ostatak od 1.000 kuna zadrava se kao nerasporeena dobit.
U primjeru C gubitak tekue godine je vei od zadrane dobiti
Raspored neto dobiti za poslovnu godinu pa e na dan 31. 12. 2006. godine ostati nepokriveni gubitak od 8.000
Red. Sluajevi
kuna. No, jasno, u bilanci na dan 31. 12. 2006. godine stanje e biti
br. Opis iskazano na dvije stavke, tj. na stavci Gubitak tekue godine stanje e
A B C D E
biti 18.000, a na stavci Zadrana dobit stanje e biti 10.000 kuna.
1. Neto dobit tekue U primjeru D gubitak 2006. godine je pokriven iz zadrane
godine - 2006. g. 32.000 24.000 - - 8.000 dobiti. Nakon pokria gubitka ostaje raspoloiva zadrana dobit od
2. Gubitak tekue 12.000 kuna. Budui da je u tijeku 2006. godine isplaen predujam
godine - 2006. g. - - 18.000 6.000 - udjela u dobiti po osnovi skrivenih isplata dobiti i izuzimanja u
3. Preneseni gubitak iznosu od 3.000 kuna, ovaj se iznos mora pokriti iz zadrane dobiti.
na dan 31. 12. Isplaeni predujam - skrivena isplata dobiti ne pretvara se u pozajmi-
2006. 38.000 13.000 - - - cu. O ostatku neto dobiti od 9.000 kuna odluuje skuptina drutva.
4. Zadrana dobit na U primjeru E neto dobit tekue godine je raspoloiva za ras-
dan 31. 12. 2006. - - 10.000 18.000 13.000 podjelu uz ogranianje da se 2.000 kuna mora prvo rasporediti za
5. Ostatak pokrie predujmova udjela u dobiti.
neto dobiti tekue U nastavku za primjere A i B prikazujemo nain knjienja
godine raspoloiv rasporeda neto dobiti za 2006. godinu koja se provodi u 2007. go-
za raspodjelu - 11.000 - - 8.000 dini.
6. Ostatak zadrane
dobiti - - - 12.000 13.000 Knjienja rasporeda dobiti:
7. Ostatak Red. Opis Iznos Konto
nepokrivenog br.
gubitka na dan 31. Duguje Potrauje
12. 2006. g. 6.000 - 8.000 - - Sluaj A 2006. godina
8. Isplaeni 1. Prijenos izuzimanja i 2.572 165
predujmovi skrivene isplate dobiti na 2.500 163
udjela u dobiti pozajmicu 72 771
- skrivene isplate i
Sluaj A 2007. godina
izuzimanja 2.500 6.000 - 3.000 2.000
1. Poetno stanje na dan
U primjeru A neto dobit tekue godine mora biti uporablje- 1. sijenja 2007. g.
na u cijelom iznosu za pokrie prenesenog gubitka. U primjeru preneseni gubitak 5.928 940
A u tijeku 2006. godine isplaeni su predujmovi udjela u dobiti Sluaj B 2007. godina
po osnovi izuzimanja i skrivenih isplata dobiti u iznosu od 2.500 1. Poetno stanje na dan
kuna. Budui da nema raspoloive dobiti jer je neto dobit tekue 1. sijenja:
godine morala biti uporabljena za pokrie gubitka, iznos od 2.500 - zadrana dobit (dio dobiti
kuna se smatra pozajmicom. Na iznos pozajmice u ovom sluaju ostvaren u 2006. godini
drutvo treba obraunati kamatu od 4% od dana isplate, odnosno nakon pokria gubitka) 11.000 940
nastanka skrivene isplate dobiti i izuzimanja. Zbog toga to se 2. Raspored dobiti - odluka
obraunani iznos kamate na pozajmicu za razdoblje do 31. 12. skuptine:
2006. godine mora ukljuiti u prihode 2006. godine u postupku - rasporeena dobit 10.000 940
pripreme fiancijskih izvjetaja za 2006. godinu potrebno je pro- - pokrie predujma udjela u
dobiti 6.000 163
vjeriti hoe li neto dobit tekue godine biti dovoljna za pokrie
- rezerve drutva 1.500 921
isplaenih predujmova udjela u dobiti i skrivenih isplata i izuzi- - za isplatu udjela u dobiti 2.500 262
manja. U primjeru za sluaj A ostao je nepokriveni gubitak. Za
iznos kamate od 72 kune koja je obraunana na pozajmicu do 31.
12. 2006. godine uveava se neto dobit, nakon toga nepokriveni 6. ISPLATA DIVIDENDE I UDJELA U DOBITI
OUJAK 2007.

gubitak za prijenos u 2007. godini je manji i iznosi 5.928. kuna.
U primjeru B neto dobit za 2006. godinu je vea od pre-
nesenog gubitka. Nakon pokria gubitka odluku o rasporedu
ostatka neto dobiti u iznosu od 11.000 donosi skuptina drutva s
ogranienom odgovornou. Budui da je ve na ime isplaenog
predujma udjela u dobiti i po osnovi izuzimanja i skrivenih isplata
dobiti iskazano 6.000 kuna iz ostatka neto dobiti mora se pokriti
NA TEMELJU GODINJIH FINANCIJSKIH
IZVJETAJA
6.1. Isplata u novcu dividende i udjela u dobiti fizikim
osobama
Za dividendu i udjel u dobiti financijska obveza za drutvo
prema lanovima drutva nastaje danom donoenja odluke

Raunovodstvo i nancije 15
Spajic 1.indd-k.indd 15 2/24/07 9:08:56 AM
 RAUNOVODSTVO
skuptine drutva. Prema odluci o rasporedu dobiti po finan-
cijskim izvjetajima za 2006. godinu obveza nije nastala na
dan 1. sijenja 2007. godine, pa se ne moe niti iskazati u knji-
govodstvu na taj dan. Protupravan je svaki obraun kamata na
neisplaene dividende i udjele u dobiti od 1. sijenja 2007. godine
do dana donoenja odluke o uporabi dobiti za 2006. Kamate za
neisplaene dividende i udjele u dobiti mogu se obraunati za
razdoblje od dana dospijea obveze za isplatu (dan isplate koji je
utvrdila skuptina) do dana isplate.
Kamate isplaene lanovima drutva fizikim osobama imaju
tretman dohotka od kamata iz kojega trgovako drutvo isplatitelj
mora obustaviti porez na dohodak 35% i prirez.
Od 1. sijenja 2005. godine sukladno lanku 9. stavak 1. toka
2. Zakona o porezu na dohodak, dohotkom se ne smatraju primici
od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu.
Primjena citirane odredbe ograniena je prijelaznim odred-
bama lanka 68. stavak 2. Zakona o porezu na dohodak prema
kojima se po stopi od 15% oporezuju dividende i udjeli u
dobiti na temelju udjela u kapitalu koji se isplauju nakon
1. sijenja 2005. godine iz dobiti ostvarene u razdoblju od 1.
sijenja 2001. do 31. prosinca 2004. godine.
Zbog primjene odredbe lanka 68. Zakona o porezu na doho-
dak trgovaka drutva moraju iznos zadrane dobiti u bilanci na
dan 31. prosinca 2006. godine ralaniti na:
a) raspoloivi iznos dobiti koji je ostvaren do 31. prosinca 2000.
godine,
b) raspoloivi iznos dobiti koji je ostvaren u razdoblju od 1.
sijenja 2001. do 31. prosinca 2004. godine.
Pri isplati dividende i udjela u dobiti domaim i stranim fi-
zikim osobama u tijeku 2007. godine u odluci skuptine treba
utvrditi, odnosno navesti razdoblje u kojem je ostvarena dobit iz
koje se isplauje dividenda i udjel u dobiti po osnovi udjela u
kapitalu. Porez na dohodak na dividende i udjele u dobiti ne plaa
se na iznose koji se isplauju iz raspoloive dobiti:
- koja je ostvarena do 31. prosinca 2000. godine,
- koja je ostvarena u razdoblju od 1. sijenja 2005. godine.
Zbog odredbi o razliitom poreznom tretmanu dividendi
i udjela u dobiti prema vremenu u kojem je ostvarena dobit iz
koje se isplauje dividenda i udjeli u dobiti trgovaka drutva
koja imaju raspoloivu dobit ostvarenu do 31. prosinca 2000. ako
ele dividendu i udjel u dobiti u 2007. godini isplatiti iz te dobiti
moraju u Odluci o isplati dividende i udjela u dobiti to naznaiti
u svojoj Odluci. U ovom sluaju za ostatak neto dobiti koja je
ostvarena u 2006. godini u strukturi raspodjele nee biti dio za
isplatu dividende. Zbog razliitog poreznog optereenja dividende
i udjela u dobiti trgovaka drutva ne moraju isplaivati dividendu
iz dobiti po njezinom vremenskom redoslijedu ostvarivanja. Iako
imaju raspoloivu zadranu dobit koja je ostvarena u razdoblja od
1. sijenja 2001. do 31. prosinca 2004. godine trgovaka drutva
koja imaju ostatak neto dobiti koji je ostvaren poslije 1. sijenja
2005. godine (neto dobit 2005. i 2006. godine) mogu u Odluci o
isplati dividende i udjela u dobiti odluiti da ista u 2007. godini
OUJAK 2007.
isplauje iz dobiti ostvarene poslije 1. sijenja 2005. godine.
Dividende i udjeli u dobiti mogu se isplatiti u gotovini, na
tekui raun ili na iroraun domae fizike osobe (rezident).
6.2. Isplata dividende i udjela u dobiti pravnim osobama
Dividende i udjeli u dobiti isplauju se u skladu s odlukom
skuptine drutva lanovima drutva tuzemnim i inozemnim prav-
16 Raunovodstvo i nancije
Spajic 1.indd-k.indd 16
nim osobama. Tuzemnim pravnim osobama dividenda i udjel u
dobiti isplauje se na iroraun lanova drutva.
Inozemnim pravnim i fizikim osobama dividenda i udjel u
dobiti isplauje se u skladu s podzakonskim propisima donijetim
na temelju Zakona o deviznom poslovanju.*
Od 1. sijenja 2005. godine u skladu s lankom 31. Zakona o
porezu na dobit pri isplati dividendi i udjela u dobiti inozemnim
pravnim osobama ne obustavlja se porez na dobit po odbitku
neovisno o razdoblju u kojem je dobit ostvarena.
6.3. Isplata dividende u obliku dividendnih dionica
U Zakonu o trgovakim drutvima nema posebnih odredbi
o dividendnim dionicama, odnosno o isplati dividende u obliku
dividendnih dionica trgovakog drutva. Po sadraju financijska
transakcija, isplata dividende izdavanjem, tzv. dividendnih dio-
nica moe se provesti sukladno odredbama Zakona o trgovakim
drutvima koje ureuju podruje poveanja temeljnog kapitala.
Izravno na izdavanje novih dionica radi isplate dividendi primje-
njuju se odredbe lanka 328. do 340. ZTD-a koje ureuju postu-
pak poveanja temeljnog kapitala iz sredstava drutva.
Sukladno stavku 1. lanka 328. ZTD-a, glavna skuptina
moe odluiti da se temeljni kapital drutva povea pretvorbom
kapitalne dobiti, rezervi i zadrane dobiti. Ova se odluka sukladno
stavku 3. i 4. istog lanka ZTD-a mora temeljiti na godinjim fi-
nancijskim izvjetajima za poslovnu godinu koja prethodi godini
u kojoj se donosi odluka o poveanju temeljnog kapitala. Ovo
znai, ako se odluka o poveanju temeljnog kapitala iz zadrane
dobiti donosi u 2007. godini, ista se mora temeljiti na financijskim
izvjetajima za tekuu 2006. godinu.
Pri ovom postupku izdavanja dionica primjenjuju se odredbe
ZTD-a koje se inae odnose na izdavanje dionica. Za raspodjelu
dividendnih dionica primjenjuje se odredba lanka 223. ZTD-a
prema kojoj se udjeli dioniara u dobiti (pa, dakle, i u zadranoj
dobiti za koju se poveava temeljni kapital) odreuju prema te-
meljnom kapitalu koji otpada na njihove dionice.
Ne uputajui se u analizu moguih razloga za donoenje od-
luke o poveanju temeljnog kapitala iz zadrane dobiti, moe se
utvrditi da se radi o odluci koja ima obiljeje dugorone financij-
ske odluke. Moe biti povezana s namjenom za koju je uporablje-
na zadrana dobit, primjerice ako je zadrana dobit uporabljena za
financiranje izgradnje objekata i slino. No, sigurno je da nakon
to je provedeno poveanje temeljnog kapitala iz zadrane dobiti
lanovi drutva ne mogu vie raunati s novanom isplatom divi-
dende iz tog iznosa dobiti. Dividenda je isplaena dionicama. Di-
oniar ovu dividendu moe pretvoriti u novac prodajom dionica.
6.4. Isplata dividende ili udjela u dobiti fizikim osobama
u naravi
Do kraja 2003. godine za dionika drutva i za drutva s
ogranienom odgovornou u ZTD-u nisu postojale odredbe o
isplati dividende i udjela u dobiti u naravi. Trgovaka drutva
su mogla odlukama skuptine utvrditi da se dividende i udjeli
u dobiti isplauju u naravi. Od 1. sijenja 2004. za dionika
drutva u lanku 220. stavak 9. ZTD-a je propisano da se sta-
tutom dionikog drutva moe predvidjeti da glavna skuptina
*
O primjeni propisa o platnom prometu s inozemstvom pisali smo u asopisu
broj 3. i 8. iz 2006. godine.
2/24/07 9:08:56 AM
 RAUNOVODSTVO

moe donijeti odluku o isplati dobiti dioniarima u stvarima. Iz Zbog toga to se iz dividende u naravi ne moe obustaviti
ove odredbe proizlazi da skuptine dionikih drutava kod kojih porez i prirez ukupni iznos ovoga poreza (33.960 plus prirez)
nema odgovarajue odredbe o isplati dividende u naravi ne mogu obustavit e se iz dividende u novcu. Iz primjera proizlazi da e
donijeti takvu odluku. Za drutva s ogranienom odgovornou se od dividende u novcu 73.500 kuna dioniarima isplatiti (73.600
nema odredbe u ZTD-u koje ograniavaju isplatu udjela u dobiti - 53.100) 20.500 kuna u novcu.
u naravi. U nastavku prikazujemo knjienje raspodjele dobiti i isplate
Dividenda ili udjeli u dobiti mogu se isplatiti u gotovim pro- dividende u naravi i novcu u 2007. godini iz dobiti ostvarene do
izvodima, trgovakoj robi, ili predajom nekretnine, automobila, 31. prosinca 2004. godine.
stana ili drugog oblika dugotrajne imovine.
Pri isplati dividende odnosno udjela u dobiti u naravi ispo- Knjienje isplate dividende (udjela u dobiti) u 2007. godini iz
ruena dobra se obraunavaju po trinim cijenama s ukljuenim dobiti ostvarene u razdoblju 1. sijenja 2001. do 31. prosinca
porezom na dodanu vrijednost. Obveznik poreza na dodanu vri- 2004. godine
jednost je isporuitelj dobra. Ako se dobit isplauje prijenosom
nekretnina, na dio koji podlijee oporezivanju porezom na dodanu Red Konto
OPIS Iznos
vrijednost obraunava se obveza za porez na dodanu vrijednost. br. Duguje Potrauje
Za dio koji podlijee obvezi poreza na promet nekretnina, porezni
1. Odluka skuptine o isplati
obveznik je stjecatelj nekretnine. dividende iz dobiti ostvare-
ne od 1. 1. 2000. do 31. 12.
Primjer: 2004. - odluka br. ... od ... 300.000 940 262
Za 2005. godinu trgovako drutvo Gavran d.d. je iskaza- 2. Isporueni proizvodi dionia-
lo gubitak 110.000 kuna koji je pokriven iz dobiti ostvarene do rima na ime isplate dividende 226.400 121
31. prosinca 2004. godine. Za 2006. godinu trgovako drutvo - rauni dioniarima za ispo- 200.000 751
Gavran d.d. je iskazalo gubitak 70.000 koji je pokriven iz ruku u tijeku 2007. g. 26.400 281
zadrane dobiti ostvarene do 31. prosinca 2004. godine. Na dan 3. Prijeboj potraivanja za
1. sijenja 2007. godine raspoloiva zadrana dobit ostvarena do ispor. garniture s obvezom
31. prosinca 2004. godine nakon pookria gubitka iz 2006. godine za dividendu 226.400 262 121
iznosi 380.000 kuna. Tijekom 2007. godine skuptina trgovakog
4. Isplaena dividenda u novcu 20.500 262 100
drutva Gavran d.d. je odluila da se iz zadrane dobiti ostvarene
do 31. 12. 2004. g. isplati dividenda 300.000 kuna. Od ukupnog 5. Plaen obustavljeni porez i
prirez iz dividende 53.100 262 100
iznosa dividende dio e se isplatiti u stvarima. Svaki dioniar e
na ime dividende preuzeti po jednu garnituru konog namjetaja 6. Prijenos trokova za isporue-
(proizvod drutva). Prodajna cijena jedne garniture, bez poreza ne proizvode dioniarima 120.000 700 630
na dodanu vrijednost, je 20.000 kuna. Troak proizvoda za jed-
nu garnituru iznosi 12.000 kuna. Porez na dodanu vrijednost na Uz pretpostavku da trgovako drutvo ima raspoloive dobiti
ovu osnovicu po garnituri iznosi 2.640 kuna. Jedna garnitura je koja je ostvarena poslije 1. sijenja 2005. godine i da se odlukom
ekvivalent za dividendu od 22.640 kuna. Na ime isplate dividende skuptine utvrdi da se dividenda u naravi ili u novcu isplauje iz
dioniarima je isporueno deset garnitura namjetaja za koje su dobiti ostvarene u 2005. godini ili u 2006. godini iz dividende se
izdani rauni koji u ukupnom iznosu glase: ne obustavlja porez na dohodak i prirez. U naem primjeru uz tu
- za 10 garnitura naknada 200.000 pretpostavku knjienja isplate dividende u naravi bi bila jednaka
- porez na dodanu vrijednost 22 posto samo bi se dividenda u novcu u punom iznosu od 73.600 kuna
na osnovicu (10 x 12.000) = 120.000 26.400 isplatila dioniarima.
Ukupno naknada i PDV 226.400
6.5. Sudjelovanje lanova uprave u dobiti drutva
Ostatak dividendi od 73.600 je dividenda u novcu. Sukladno stavku 1. lanka 246. Zakona o trgovakim drutvima
lanovima uprave moe se za njihov rad dati pravo da sudjeluju u
Za isplaene dividende u tijeku 2007. godine obraunan je i dobiti drutva. Udio lanova uprave u dobiti tekue godine obrau-
plaen porez na dohodak i prirez: nava se prema toj dobiti umanjenoj za nepokriveni gubitak iz pret-
- za dividende u naravi = 226.400 x 15/100 = 33.960 hodne godine i za iznose koji se po zakonu i statutu iz dobiti tekue
- za dividende u novcu = 73.600 x 15/100 = 11.040 godine unose u rezerve drutva. Drugaije odreenje sudjelovanja
- ukupno = 300.000 x 15/100 = 45.000 lanova uprave u dobiti drutva, nitavo je (stavak 2. lanka 246.
- prirez 18% (Zagreb) 8.100 ZTD-a). Iz ovih odredbi proizlazi da je prije obrauna udjela uprave
Ukupni iznos poreza i prireza za u dobiti drutva dobit tekue godine umanjena prije svega i za porez
OUJAK 2007.

obustaviti iz dividende 53.100
Od rasporeenog iznosa za dividende 300.000 kuna dioniari-
ma se isplauje 246.900 kuna od ega je isplata u naravi 226.400
kuna, a isplata u novcu 20.500 kuna. Iz rasporeene dividende
300.000 kuna obustavljeni porez na dohodak i prirez iznosi 53.100
kuna.
iz dobiti za tekuu godinu. Po redoslijedu raspodjele poslije poreza
iz dobiti slijede ostala izdvajanja iz dobiti, tj. rezerve i ostalo.
Iako svako trgovako drutvo utvruje elemente za obraun
udjela uprave u dobiti drutva, ipak odreene probleme stvara
injenica da se isplate (nagrade) upravi za njihov rad iz dobiti,
smatraju plaom. Pri ovakvom tretmanu udjela uprave za njihov
rad u dobiti drutva proizlazi da trgovako drutvo na ove ispla-

Raunovodstvo i nancije 17
Spajic 1.indd-k.indd 17 2/24/07 9:08:56 AM
 RAUNOVODSTVO

te mora obraunati porez na dohodak te doprinose iz i na plau. Primjer:

Plaanjem poreza i doprinosa, ove isplate postaju plaa i porezno Skuptina trgovakog drutva Golubica d.d. u Odluci o
priznati rashod. Kako bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje sma- uporabi dobiti za 2006. godinu utvrdila je da se na ime udjela
tramo da se udjel uprave u dobiti moe obraunati prije utvrivanja u dobiti upravi rasporeuje 75.000 kuna koji e se isplatiti do-
konanog iznosa obveze poreza na dobit i konane neto dobiti za djelom vlastitih dionica. Trina cijena jedne dionice na burzi na
tekuu godinu. U postupku utvrivanja udjela uprave u dobiti treba, dan dodjele iznosi 1.500 kuna. Upravi je dodijeljeno 50 vlastitih
prvo, obraunati privremeni iznos poreza na dobit prije ukljuivanja dionica koje su u knjigovodstvu iskazane po troku stjecanja od
u rashode iznosa koji e se utvrditi za upravu. Koristei podatak o
1.150 kuna za jednu dionicu.
privremenom iznosu poreza na dobit i podatak o ostvarenoj dobiti,
Za dodijeljene vlastite dionice sukladno lanku 51. stavka 3.
sukladno statutu drutva, treba utvrditi iznos udjela uprave u dobiti.
Nakon utvrivanja udjela uprave u dobiti za njihov rad, utvren Zakona o porezu na dohodak obraunan je i obustavljen porez i
bruto iznos i doprinosi na bruto iznos mogu se ukljuiti u rashode prirez (prirez za Zagreb 18%)
plaa za tekuu godinu, tj. za godinu za koju se utvruje dobit. Ovo
75.000 x 17,70
ukljuivanje u rashode treba provesti knjienjem pod 31. prosinca Iznos poreza i prireza = = 13.275,00
tekue godine (duguje skupina 47, a potrauje skupina 27 i skupina 100
26 za doprinose na bruto plae).
Sukladno pisanim izjavama lanova uprave uplaeni iznos
Nakon ukljuivanja navedenog iznosa plaa na ime udjela u do-
biti u rashode za tekuu godinu, utvruje se konani iznos obveze poreza i prireza obustavit e im se iz plae za sljedei mjesec.
za porez na dobit za tekuu godinu i po tome konani iznos neto
dobiti. Knjienje:
Umjesto na opisani nain, smatramo da bi se udjel u dobiti
Red. Konto
uprave kao bruto plaa i doprinosi na bruto plau mogli ukljuiti Opis Iznos
br. Duguje Potrauje
u rashode godine u kojoj se isplauje. To znai da bi se udjel u
dobiti za 2006. godinu mogao ukljuiti u rashode za 2007. godinu. 1. Odluka skuptine o
Ovakav nain s financijsko-poreznog aspekta nepovoljniji je za rasporedu ostatka dobiti
trgovako drutvo. lanovima uprave 75.000 940 262
Udjel uprave u dobiti drutva nema obiljeja plae ako se 2. Dodijeljene vlastite
isplauje dodjelom ili opcijskom kupnjom vlastitih dionica tr- dionice na ime udjela
govakog drutva. To proizlazi iz odredbi stavka 4. i 5. lanka 30. uprave u dobiti drutva: 75.000 262
Zakona o porezu na dohodak prema kojem se dohotkom od kapitala - kupovna cijena dionica 57.500 080 (117)
- kapitalni dobitak 17.500 912
(dakle, ne plaom) smatraju primici po osnovi udjela u dobiti lano-
va uprave i zaposlenika koje ostvaruju putem dodjele ili opcijske 3. Plaen porez i prirez 13.275 165 100
kupnje vlastitih dionica. U ovom sluaju udjel lanova uprave u
Kao to smo u primjeru knjienja pokazali dobitak od prodaje
neto dobiti je element raspodjele dobiti koji se iskazuje u odluci
(dodjela vlastitih dionica ima obiljeje prodaje) vlastitih dionica
koju donosi skuptina trgovakog drutva.
ne ukljuuje se u prihode ve se izravno iskazuje kao poveanje
Dohodak od kapitala po osnovi dodjele vlastitih dionica lano-
kapitala na stavci - Kapitalni dobici ili kapitalni gubici (konto
vima uprave i zaposlenicima nastaje u trenutku njihovog stjecanja, i
912). Isto tako mogui gubici na transakcijama s vlastitim dio-
to u visini trine vrijednosti steenih dionica (na ureenom tritu) nicama iskazuju se izravno kao smanjenja kapitala na stavci
ili u visini razlike izmeu vrijednosti i manje plaene naknade. Kapitalni dobici ili kapitalni gubici (konto 912).
Dohodak od kapitala po osnovi opcijske kupnje vlastitih dionica Obveznik obustave i uplate poreza po odbitku u visini 15%
lanovima uprave i zaposlenicima nastaje u trenutku realizacije uveano za prirez je trgovako drutvo koje dodjeljuje vlastite di-
prava iz opcije (trenutak kupnje dionica drutva od strane vlasnika onice upravi ili zaposlenicima. Meutim, budui da se od trine
opcije lana uprave i zaposlenika ili trenutak prijenosa prava na vrijednosti dionica ne moe obustaviti i uplatiti porez, lanovi
kupnju dionica drutva na treu osobu) i to u visini razlike izmeu uprave i zaposlenici koji su primili dionice moraju trgovakom
trine vrijednosti dionica iskljuivo po kotaciji na ureenom tritu drutvu uplatiti novani iznos u visini poreza i prireza za dohodak
kapitala (burza ili ureeno javno trite) i manje vrijednosti po op- od kapitala koji su ostvarili kao primitak u visini trine vrijedno-
cijskom ugovoru. Ako vlastite dionice drutva u trenutku dodjele sti dionica. U naem primjeru smo pretpostavili da e trgovako
tih dionica ili realizacije prava iz opcije ne kotiraju na burzi ili drutvo svoja potraivanja za plaeni iznos poreza naplatiti od
ureenom javnom tritu po toj se osnovi utvruje dohodak od lanova uprave obustavom od plae, pa je za plaeni iznos iska-
nesamostalnog rada odnosno plaa. zano potraivanje na kontu 165 - Potraivanja od radnika. Ako bi
Porezni obveznik poreza na dohodak je fizika osoba lan navedeni porez teretio trgovako drutvo tada se smatra plaom
OUJAK 2007.

uprave ili zaposlenik. Porez na dohodak od kapitala po osnovi
dodjele vlastitih dionica trgovakog drutva obraunava, obustavlja
i uplauje isplatitelj, kao porez po odbitku, prilikom svakog nastan-
ka i istodobno s nastajanjem dohotka. Porezna obveza se utvruje
od osnovice koju ini ukupni primitak u visini trine cijene na
ureenom javnom tritu dionica bez prava na izdatke i bez prava
na osobni odbitak primjenom stope od 15% uveano za prirez.
lanova uprave. U tom sluaju plaeni iznos poreza od 13.275
kuna je neto plaa pa se mora pretvoriti u bruto plau iz koje se
obraunava doprinos iz plae i porez na dohodak. Na bruto plau
se obraunavaju i propisani doprinosi na bruto plau.
Prof. dr. sc. Ferdo SPAJI, Ekonomski fakultet, Zagreb

18 Raunovodstvo i nancije

Spajic 1.indd-k.indd 18 2/24/07 9:08:57 AM

 RAUNOVODSTVO

PROF. DR. SC.

FERDO SPAJI Struni lanak UDK 657.2
IVAN IDOJTI

Predaja financijskih izvjetaja za

2006. g. u Registar financijskih izvjetaja
Financijski izvjetaji za 2006. godinu predaju se u Registar godinjih financij-
skih izvjetaja, sukladno Zakonu o Registru godinjih financijskih izvjetaja (Nar.
nov., br. 47/2003.), najkasnije do 31. oujka 2007. godine. Predajom financijskih
izvjetaja u Registar ispunjena je i obveza po Zakonu o sudskom registru. Godinji
financijski izvjetaji koji se predaju u Registar koriste se i za statistike svrhe tako
da se za 2006. godinu ne podnosi posebni statistiki izvjetaj. Meutim, uz PD
obrazac moraju se predati bilanca i raun dobiti i gubitka.
U lanku autori ukratko upuujemo na nain iskazivanja podataka u
propisanom obrascu izvjetaja za trgovaka drutva. Na kraju lanka dajemo i
primjer popunjenog obrasca.

1. UVOD najvaniji su: Zakon o trgovakim drutvima, Zakon o sudskom

Svrha financijskih izvjetaja je pruiti fer i istinite informacije
irokom krugu korisnika potrebne za donoenje ekonomskih odluka.
To su informacije koje se odnose na financijski poloaj, uspjenost
i promjene financijskog poloaja trgovakih drutava, a obuhva-
ene su sadrajem financijskih izvjetaja. Iako su informacije o
financijskom poloaju sadrane prije svega u bilanci, informacije o
uspjenosti u izvjetaju o dobiti ili gubitku, a informacije o promje-
nama u financijskom poloaju u izvjetaju o novanom toku, one
su u vrstoj uzajamnoj povezanosti jer odraavaju razliite aspekte
istih poslovnih transakcija. Ekonomske odluke koje donose razliiti
subjekti motivirane su razliitim ciljevima i interesima. esto su im
interesi do te mjere razliiti da se i izravno sukobljavaju. Meutim,
postoji i neto to im je zajedniko. Zajedniko svim ekonomskim
odlukama koje donose razliiti subjekti je utemeljenost na procjeni
stvaranja novca i novanih ekvivalenata, i to kroz procjenu spo-
sobnosti, procjenu pravodobnosti te procjenu sigurnosti stvaranja
novca. Procjena sposobnosti pravodobnog i pouzdanog stvaranja
novca i novanih ekvivalenata utemeljena je na skupu relevantnih
informacija. To je glavni preduvjet odluivanju o mogunosti ostva-
rivanja interesa tih ekonomskih subjekata - korisnika informacija
sadranih u financijskim izvjetajima. Ekonomski subjekti koji su
vanjski korisnici financijskih izvjetaja su razliiti. To su ulagatelji
odnosno investitori, vjerovnici bilo kao kreditori bilo kao dobavlja-
i, radnici, dunici, revizori, analitiari, konzultanti i ostali subjekti
registru, Zakon o tritu vrijednosnih papira, Zakon o investicij-
skim fondovima, Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim
fondovima, Zakon o bankama, Zakon o osiguranju, Zakon o
kreditnim unijama, Zakon o slubenoj statistici, Zakon o porezu
na dobit. Stupanjem na snagu Zakona o Registru godinjih fi-
nancijskih izvjetaja (Nar. nov., br. 47. od 25. oujka 2003. god.)
i formiranjem Registra godinjih financijskih izvjetaja prestala je
obveza predaje financijskih izvjetaja za poslovnu godinu u sud-
ski registar i statistici. Predajom godinjih financijskih izvjetaja
u Registar financijskih izvjetaja omoguen je uvid u financijske
izvjetaje statistici, Poreznoj upravi i svim drugim zainteresiranim
osobama. Sukladno stavku 1. lanka 2. Zakona o registru godinjih
financijskih izvjetaja, Registar je sredinji izvor informacija o
uspjenosti poslovanja i o financijskom poloaju pravnih i fizikih
osoba koje su obveznici poreza na dobit.
Registar godinjih financijskih izvjetaja je slubeni, zakonom
propisani naziv pod kojim djeluje registar. Registar nema pravnu
osobnost, ustrojava ga i vodi Financijska agencija. Zakonom o
Registru propisana su dva izvora financiranja voenja Registra.
Primarno su to naknade za koritenje usluga Registra, koje su ra-
zliite visine ovisno o razliitim vrstama usluga i koje ine prihod
Financijske agencije. Sredstvima iz dravnog prorauna financira
se Registar samo u sluaju da se iz naknada korisnika usluga ne
mogu osigurati sva sredstva potrebna za njegovo voenje.
OUJAK 2007.

sa ili bez posebnog pravnog interesa. Vanjski korisnik financijskih
izvjetaja je i drava odnosno to su razliita dravna tijela, institucije
i organizacije, a primarno radi potreba nadzora i makroekonomskih
analiza i prognoza.
U Republici Hrvatskoj postoji itav niz propisa koji reguliraju
obvezu sastavljanja i predoavanja financijskih izvjetaja razliitim
korisnicima, u odreenom sadraju i u razliitim rokovima. Meu
2. OBVEZNICI PREDAJE GODINJIH
FINANCIJSKIH IZVJETAJA U REGISTAR
Registar godinjih financijskih izvjetaja je Zakonom definiran
kao sredinji izvor financijskih informacija o pravnim i fizikim
osobama koje su obveznici poreza na dobit. Za 2006. godinu
obveznici predaje godinjih financijskih izvjetaja su sve pravne i

Raunovodstvo i nancije 19
spaj-idz-k.indd 19 2/26/07 8:51:58 AM
 RAUNOVODSTVO
fizike osobe koje su za ovu godinu imale status obveznika poreza
na dobit. Status obveznika poreza na dobit odreen je Zakonom o
porezu na dobit. Zakon o porezu na dobit je onaj koji se primje-
njuje od 01. 01. 2005. god., a objavljen je u Nar. nov., br. 177/04.,
90/05. i 57/06.
Zakonsko odreenje poreznog poloaja pravne osobe u susta-
vu neposrednih poreza sadrano je u l. 2. st. 1. Zakona o porezu
na dobit prema kojemu: Porezni obveznik je trgovako drutvo i
druga pravna i fizika osoba rezident Republike Hrvatske koja gos-
podarsku djelatnost obavlja samostalno, trajno i radi ostvarivanja
dobiti, dohotka ili prihoda ili drugih gospodarskih procjenjivih ko-
risti. Za prosudbu je li druga pravna osoba porezni obveznik mje-
rodavno je obavljanje djelatnosti radi stjecanja dobiti, bez obzira
na vrstu djelatnosti i njen pravni status. Obavlja li djelatnost radi
stjecanja dobiti, treba utvrditi na temelju akata o osnivanju i po-
slovanju te na temelju podataka o djelatnosti koju stvarno obavlja,
rezultatu poslovanja i postupanju s ostvarenim rezultatom. Porezni
obveznik je i tuzemna poslovna jedinica inozemnog poduzetnika
(nerezident) - podrunica inozemnog poduzetnika, a nerezident je
onaj koji na teritoriju Republike Hrvatske nema sjedite ili upravu.
Poslovnom jedinicom inozemnog poduzetnika, nerezidenta, sma-
tra se i obavljanje usluga, ukljuujui savjetodavne ili poslovne
usluge, ako za isti ili povezani projekt obavljanje usluga traje dulje
od tri mjeseca zaredom u bilo kojem razdoblju od 12 mjeseci za-
redom. Prema stavku 5. i 6. lanka 2. Zakona o porezu na dobit
porezni obveznici nisu:
- tijela dravne uprave, tijela podrune (regionalne) samouprave,
tijela lokalne samouprave i Hrvatska narodna banka,
- dravne ustanove, ustanove jedinica podrune (regionalne)
samouprave, ustanove jedinica lokalne samouprave, dravni
zavodi, vjerske zajednice, politike stranke, sindikati, komore,
udruge, umjetnike udruge, dobrovoljna vatrogasna drutva,
zajednice tehnike kulture, turistike zajednice, sportski klu-
bovi, sportska drutva i savezi, zaklade i fundacije.
Iznimno za nabrojene pravne osobe ako obavljanjem gos-
podarske djelatnosti zbog neoporezivanja stjeu neopravdane
povlastice na tritu, Porezna uprava na vlastitu inicijativu ili na
inicijativu drugih osoba moe rjeenjem utvrditi da su obveznici
poreza na dobit.
Sukladno stavku 2. lanka 9. Zakona o Registru obveznici pre-
daje financijskih izvjetaja jesu i pravne i fizike osobe u steaju
do zakljuenja steajnog postupka.
Prema Zakonu o porezu na dobit u definiciji poreznog obve-
znika navodi se i fizika osoba. Fizike osobe su definirane kao po-
rezni obveznici jer to prisilno postaju ispunjenjem makar jednog
od etiri propisana kriterija (ukupni primitak prethodne godine
vei od 2 mln. kuna ili dugotrajna imovina preko 2 mln kuna ili
dohodak prethodne godine vei od 400.000 kuna ili prosjeni broj
radnika u prethodnoj godini vei od 15). Meutim, fizika osoba
moe postati obveznikom poreza na dobit i fakultativno, dakle po
vlastitom izboru i ako to eli mora joj se i omoguiti. Obveznici
predaje godinjih financijskih izvjetaja u Registar za 2006. godinu
su sve fizike osobe koje su u ovoj godini imale status obveznika
OUJAK 2007.
poreza na dobit.
3. ROKOVI I NAIN PREDAJE FINANCIJSKIH
IZVJETAJA
Rok predaje financijskog izvjetaja je najkasnije do 31.
oujka tekue godine za prethodnu godinu.
20 Raunovodstvo i nancije
spaj-idz-k.indd 20
O obveznicima koji nisu predali financijski izvjetaj niti u roku
est mjeseci nakon 31. oujka, Registar e obavijestiti sudski regi-
star nadlenoga trgovakog suda. Registarski sud e po slubenoj
dunosti brisati obveznika predaje financijskih izvjetaja ako se
ne dostave financijski izvjetaji u roku est mjeseci nakon to je
registarski sud priopio nakanu brisanja, a obveznik u tom roku ne
uini vjerojatnim da ima imovinu.
Obveznici iji se financijski izvjetaji revidiraju, ako imaju
promjene, predaju i revidirani financijski izvjetaj nakon to ga je
usvojila skuptina na godinjoj sjednici, odnosno drugo nadleno
tijelo obveznika, u roku 30 dana, a najkasnije do 30. rujna tekue
godine.
Obveznici nad kojima je tijekom godine otvoren steajni
postupak ili postupak likvidacije predaju:
- financijske izvjetaje za razdoblje do dana otvaranja steajnog
postupka i likvidacije,
- poetnu bilancu na dan otvaranja steaja odnosno poetni
likvidacijski izvjetaj, i to u roku 90 dana od dana otvaranja
steajnog postupka, odnosno likvidacije,
- financijske izvjetaje za svaku poslovnu godinu u razdoblju
trajanja steajnog postupka ili postupka likvidacije sve dok se ti
postupci ne zakljue.
Ako su postupci steaja odnosno likvidacije okonani u godini
kada su i otvoreni, financijski izvjetaji izrauju se za razdoblje od
dana otvaranja postupka do dana njegova okonanja i predaju se u
roku 90 dana od dana okonanja postupka. Ako su postupci steaja
odnosno likvidacije okonani isti dan kada su i otvoreni, poslovni
subjekti FINA-i podnose godinji financijski izvjetaj i drugu do-
kumentaciju (ako je propisana posebnim zakonskim propisima) za
razdoblje do dana otvaranja/zatvaranja postupka.
Obveznici kod kojih je tijekom tekue godine dolo do
statusnih promjena (pripajanje, spajanje) pri emu je obveznik
prestao pravno postojati, financijske izvjetaje i drugu dokumenta-
ciju predaju za razdoblje do dana nastale statusne promjene, u roku
90 dana od dana nastale promjene. U statusnim promjenama pripa-
janja i spajanja sudjeluju dionika drutva i drutva s ogranienom
odgovornosti. Pritom, obveznici na obrascima predanih financijskih
izvjetaja upisuju matine brojeve sudionika pri odreenoj statu-
snoj promjeni: obveznik kojem su se pripojile neke druge tvrtke
u svoj godinji financijski izvjetaj upisuje i matine brojeve svih
pripojenih tvrtki. Nova pravna osoba nastala spajanjem dviju ili
vie tvrtki u svoj financijski izvjetaj upisuje i matine brojeve svih
sudionica u spajanju. Podaci o matinim brojevima pripojenih tvrtki
i tvrtki sudionica u spajanju vani su pri objedinjavanju podataka iz
financijskih izvjetaja tvrtki prije s onima poslije nastalih statusnih
promjena, ime se osigurava cjelovitost financijskih podataka.
Pored financijskih izvjetaja obveznik predaje i odluku nadlenog
tijela o utvrivanju financijskog izvjetaja i miljenje revizora (ako
je propisano posebnim zakonskim propisima).
Ako financijski izvjetaj nije predan u propisanom roku kaznit
e se za prekraj obveznik pravna osoba novanom kaznom od
20.000,00 do 100.000,00 kuna, odgovorna osoba u pravnoj osobi
novanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna, te obveznik
fizika osoba novanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 ku-
na. Ako financijski izvjetaji obveznika u steaju ili likvidaciji i
dokumenti nisu predani u propisanim rokovima, kaznit e se za
prekraj obveznik pravna osoba novanom kaznom od 10.000,00
do 50.000,00 kuna, odgovorna osoba u pravnoj osobi novanom
kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna, obveznik fizika osoba
novanom kaznom od 4.000,00 do 10.000,00 kuna. Protiv poini-
2/24/07 9:14:59 AM

telja prekraja podnosi se prijava za prekraj Ministarstvu financija
budui da provedbu Zakona nadzire Ministarstvo financija.
Financijski izvjetaji predaju se u papirnatom ili elek-
tronikom obliku, i to izravno u FINA-inim jedinicama, potom
(kao preporuena poiljka s povratnicom) na potanski pretinac
broj 606, 10002 Zagreb ili Internetom (WEB stranica www.fina.hr,
elektronika pota na adresu: rgfi@fina.hr). Za predaju obavljenu
potom potvruje se primitak na dostavnici upisom nadnevka,
peatom i potpisom slubene osobe Registra.
Financijski izvjetaji u papirnatom obliku su:
- Obrazac GFI-BAN - za banke i tedionice;
- Obrazac GFI-OS-RE - za drutva osiguranja;
- Obrazac GFI-POD - za sve ostale obveznike.
Godinji financijski izvjetaji za poduzetnike (obrasci GFI-
POD), ispunjeni na papirnatom obrascu, podnose se na tiskanicama
koje se mogu nabaviti u prodavaonicama Narodnih novina ili se
preuzimaju s FINA-ine web stranice (obrazac u pdf formatu). Ovi
obrasci ispunjavaju se itko i uz upotrebu plave ili crne kemijske
olovke.
Financijski izvjetaji u elektronikom obliku moraju biti u
formatu - excel datoteci. Dostupni su na WEB stranici FINA-e, a
mogu se preuzeti i u Registru. Zajedno s nositeljem (CD, disketa)
predaje se i ispis godinjih financijskih izvjetaja.
Godinji financijski izvjetaj potpisuje osoba ovlatena za
zastupanje obveznika. To je za obveznika pravnu osobu ona
osoba koja je upisana u sudski registar kao osoba ovlatena za
zastupanje, a za obveznika fiziku osobu potpisnik je sam po-
duzetnik - fizika osoba. Financijski izvjetaji u elektronikom
obliku (Internet) trebaju biti potpisani elektronikim potpisom
osobe ovlatene za zastupanje. Uz dokumentaciju predanu na
CD-u ili na disketi obveznik je duan priloiti referentnu strani-
cu s kontrolnim brojem, potpisanu od strane osobe ovlatene za
zastupanje i ovjerenu peatom. Na referentnoj stranici ispisan je
kontrolni broj iz odgovarajueg obrasca, kao i drugi podaci za
identifikaciju obveznika. Detaljnije informacije postoje na WEB
stranici FINA-e: www.fina.hr
4. DOKUMENTI UZ FINANCIJSKE IZVJETAJE
Dokumenti vezani uz financijski izvjetaj, prema l. 11. st.
4. Zakona i stavku 2. Pravilnika o Registru godinjih financijskih
izvjetaja (Nar. nov., br. 49/03. i 41/04.), jesu:
1. Odluka o utvrenju godinjega financijskog izvjetaja odreena
Zakonom o trgovakim drutvima (Nar. nov., br. 111/93., 34/99.,
52/00. i 118/03.) ili drutvenim ugovorom ili drugim zakonom
kojim se ureuje poslovanje obveznika;
2. Miljenje revizora ako je propisano posebnim propisom.
Navedene dokumente obveznici predaju najkasnije 30 dana
od dana njihova nastanka, sukcesivno nakon usvajanja odnosno
donoenja u postupku propisanom Zakonom o trgovakim drutvi-
ma ili drugim zakonom, a krajnji rok je do 30. rujna.
Ako dokumenti vezani uz financijski izvjetaj nisu preda-
ni u propisanim rokovima, kaznit e se za prekraj obveznik
pravna osoba novanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00
kuna te odgovorna osoba u pravnoj osobi novanom kaznom
od 2.000,00 do 10.000,00 kuna.
Obveznici Registra koji tijekom godine nisu bili aktivni duni
su u Registar predati ovjerenu presliku Izjave podnesene poreznoj
upravi kojom obveznik dokazuje da u poslovnoj godini nije bio
poslovno aktivan. Smatra se da je obveznik neaktivan ako u raz-
spaj-idz-k.indd 21
RAUNOVODSTVO
doblju od registracije do 31. 12. 2006. godine nije imao evidentira-
nog prometa na raunu niti proknjienih poslovnih dogaaja (npr.
poveanje imovine nabavom, zaprimljene ulazne raune dobavlja-
a i dr.). Meutim, obveznik mora predati financijski izvjetaj u
sluaju ako tijekom 2006. godine nije imao prometa po raunu ili
poslovnih promjena, ali je tijekom ranijih godina nakon registrira-
nja imao evidentiranog prometa na raunu odnosno proknjiene
poslovne promjene.
5. PRIJAM I KONTROLA FINANCIJSKIH
IZVJETAJA
Registar godinjih financijskih izvjetaja registrira samo pot-
pun i toan financijski izvjetaj. Financijski izvjetaj je potpun
ako sadri konano utvrene podatke o stanju imovine, obveza i
kapitala, o ostvarenim prihodima i rashodima na kojima se temelji-
lo utvrivanje obveze poreza na dobit u prijavi poreza na dobit koja
je predana Poreznoj upravi. Preciznije reeno, financijski izvjetaj
je potpun ako sadri bilancu, izvjetaj o dobiti ili gubitku i dodatne
podatke, ako je sastavljen na propisanim obrascima te ako je potpi-
san od strane ovlatene osobe. Financijski izvjetaj je toan ako se
logikom i raunskom kontrolom utvrdi njegova ispravnost.
Financijski izvjetaj koji nije potpun i toan te koji nije potpi-
sala osoba ovlatena za zastupanje obveznika, obveznik je duan
dopuniti do 31. oujka tekue godine za prethodnu godinu, odnosno
u roku 90 dana od dana otvaranja postupka steaja ili likvidacije,
a najkasnije u produljenom roku od 8 dana po isteku ovih rokova.
U suprotnom se smatra da financijski izvjetaj nije niti podnesen.
Dopunjeni financijski izvjetaj smatra se podnesenim u roku.
Predani financijski izvjetaji i dokumentacija zaprimaju se u
Registru upisom nadnevka primitka i potpisom slubene osobe.
Registar podnositelju izdaje Potvrdu o preuzetoj dokumentaciji.
Ova Potvrda se izdaje u papirnatom ili u elektronikom obliku.
Financijski izvjetaj i ostalu dokumentaciju pregledava
slubena osoba Registra. U sluaju da se utvrdi nepotpunost ili
netonost, Registar poziva obveznika na dopunu ili ispravljanje
nedostataka tako to mu dostavlja Obavijest Registra godinjih
financijskih izvjetaja o zaprimljenoj nepotpunoj i/ili netonoj
dokumentaciji. Obveznik je duan otkloniti nedostatke u roku 8
dana od dana primitka Obavijesti iz Registra.
6. UPISIVANJE (REGISTRIRANJE), UVANJE I
ZATITA PODATAKA I DOKUMENATA
Financijski izvjetaji i dokumenti vezani uz financijski izvjetaj
evidentiraju se u Registru na dan predaje. Po zavretku obrade i
kontrole financijski izvjetaj i druga dokumentacija upisuju se u
Registar godinjih financijskih izvjetaja, i to s naznakom javnosti
podataka i naznakom o registraciji. Registar o tome izdaje obve-
zniku Obavijest o registraciji u Registar godinjih financijskih
izvjetaja. Ova Obavijest dostavlja se potom kao preporuena
potanska poiljka s dostavnicom ili elektronikom potom.
U Registru financijski izvjetaji uvaju se deset godina od dana
OUJAK 2007.
predaje. Financijski izvjetaji dostupni su u Registru takoer deset
godina od dana predaje. Registar godinjih financijskih izvjetaja
osigurava zatitu prikupljenih i pohranjenih podataka. Mjere,
sredstva i uvjete zatite, osiguranja i pohranjivanja podataka i
dokumentacije propisuje uprava Financijske agencije, smatraju se
slubenom tajnom i za njih odgovaraju voditelj i slubene osobe
Registra godinjih financijskih izvjetaja.
Raunovodstvo i nancije 21
2/24/07 9:14:59 AM
 RAUNOVODSTVO

7. KORITENJE PODATAKA IZ REGISTRA
Registar je sredinji izvor informacija o uspjenosti poslovanja
i o financijskom poloaju pravnih i fizikih osoba koje su obvezni-
ci poreza na dobit. Registar je javan. To znai da svatko moe bez
dokazivanja pravnog interesa dobiti podatke iz Registra. Javnost
Registra ne odnosi se na one podatke za koje je posebnim zakonom
propisana njihova tajnost. Temeljem pisanog zahtjeva i uz naknadu
mogu se razgledati i koristiti javni podaci u obliku izvatka, preslike
ili ispisa godinjih financijskih izvjetaja i ostale dokumentacije.
Ministar financija je Pravilnikom o Registru godinjih finan-
cijskih izvjetaja propisao nain davanja podataka iz Registra i
podatke iz Registra koji se ne mogu davati bez pisane suglasnosti
obveznika. Pravilnikom o vrstama i visini naknade za koritenje
usluga Registra godinjih financijskih izvjetaja (Nar. nov., br.
112/03.) ministar financija utvrdio je vrste i visinu naknade za
koritenje usluga Registra. Uslugom Registra smatra se izvadak,
preslika ili ispis javnih podataka. U Izvadak se upisuju podaci o
registraciji s temeljnim podacima o obvezniku. Preslika je otisak
originalnog dokumenta snimljenog na mikrofilm. Ispis je tisak go-
dinjeg financijskog izvjetaja iz baze podataka. Izvaci, preslike i
ispisi mogu se davati neposredno, potom, faksom, elektronikom
potom ili putem Interneta.
Naknada je utvrena prema nainu preuzimanja i vrsti preu-
zete dokumentacije te se obraunava prema sljedeem Cjeniku za
koritenje usluga Registra godinjih financijskih izvjetaja (koji je
dio Cjenika usluga Financijske agencije):

Red. Opis usluge Osnovica Cijena u

br. za obraun kunama
1. Ispis/preslik dokumentacije na alteru Registra
1.1. Izvadak iz Registra izvadak 19,50
1.2. Ispis standardne dokumentacije dokumentacija 65,00
1.3. Preslik standardne dokumentacije dokumentacija 98,00
1.4. Preslik nestandardne dokumentacije dokumentacija 37,00
2. Ispis/preslik dokumentacije i slanje telefaksom
2.1. Izvadak iz Registra izvadak 21,00
2.2. Ispis standardne dokumentacije dokumentacija 72,00
2.3. Preslik standardne dokumentacije dokumentacija 98,00
2.4. Preslik nestandardne dokumentacije dokumentacija 37,00
3. Ispis/preslik dokumentacije i slanje potom
3.1. Izvadak iz Registra izvadak 32,00
3.2. Ispis standardne dokumentacije dokumentacija 82,00
3.3. Preslik standardne dokumentacije dokumentacija 112,00
3.4. Preslik nestandardne dokumentacije dokumentacija 48,00
4. Dokumentacija poslana elektronikom potom
4.1. Izvadak iz Registra izvadak 14,50
4.2. Standardna dokumentacija dokumentacija 55,00
5. Uvid i preuzimanje dokumentacije putem Interneta
5.1. Izvadak iz Registra izvadak 9,50
5.2. Standardna dokumentacija dokumentacija 50,00
6. Preuzimanje baze standardne dokumentacije
6.1. Baza do 200 dokumenata dokument 45,00
6.2. Baza od 201 do 1000 dokumenata dokument 42,50
6.3. Baza od 1001 do 5000 dokumenata dokument 40,00
6.4. Baza od 5001 do 10.000 dokumenata dokument 35,00
6.5. Baza od 10.001 do 25.000 dokumenata dokument 30,00
6.6. Baza od 25.001 do 40.000 dokumenata dokument 25,00
6.7. Kompletna baza baza 1.200.000,00
U navedene cijene ukljuen je porez na dodanu vrijednost.
OUJAK 2007.

8. POPUNJAVANJE OBRAZACA FINANCIJSKIH
IZVJETAJA
8.1. Bilanca
Sva trgovaka drutva (osim banaka i osiguravajuih drutava)
i drugi obveznici predaje financijskih izvjetaja podatke o stanju
imovine, obveza i kapitala na dan 31. 12. 2006. i na dan 31. 12.
2005. godine iskazuju u bilanci koja je dio obrasca GFI-POD.
Podaci o stanju imovine, obveza i kapitala iskazuju se na AOP
oznakama od 001 do 095.
U bilancu se unose podaci o stanju imovine, obveza i kapitala
na dan 31. 12. iskazani u raunovodstvu odnosno na kontima glav-
ne knjige. Podatke za stanja na dan 31. 12. 2005. godine imaju
obveznici koji su postojali na taj dan i nastavili s poslovanjem do

22 Raunovodstvo i nancije

spaj-idz-k.indd 22 2/26/07 9:02:24 AM


kraja 2006. godine. Obveznici koji su osnovani u tijeku 2006. go-
dine nemaju podatke za iskazivanje u stupcu za prethodnu godinu.
Obveznici koji su u tijeku 2006. godine prestali postojati zbog
pripajanja, spajanja ili diobe drutva u stupac za prethodnu godinu
unose podatke o stanju imovine, obveza i kapitala na dan 31. 12.
2005., a za tekuu godinu unose podatke o stanju imovine, obveza
i kapitala na dan statusne promjene. Novi obveznik nastao u tijeku
2006. spajanjem ili diobom nema podatke za prethodnu godinu
ve samo za tekuu godinu. Obveznici kod kojih je tijekom 2006.
godine (npr. 30. 06. 2006. godine) pokrenut steajni postupak
ili postupak likvidacije, za tu godinu predaju FINA-i financijski
izvjetaj za razdoblje od dana otvaranja steajnog odnosno likvi-
dacijskog postupka, do kraja tekue godine. U financijskom izvje-
taju koji tvrtka izrauje za razdoblje od dana otvaranja steajnog
odnosno likvidacijskog postupka do kraja tekue godine stupac za
prethodnu 2005. godinu ostaje nepopunjen (prazan). U stupac za
tekuu godinu u Bilancu treba unijeti podatke o stanju imovine,
kapitala i obveza na dan 31. prosinca 2006. godine, a u Izvjetaj
o dobiti ili gubitku (Raun dobiti i gubitka) kumulativne podatke
koji se odnose na razdoblje od dana otvaranja postupka do 31.
prosinca 2006. godine. Ovaj financijski izvjetaj obveznik predaje
Financijskoj agenciji najkasnije do 31. oujka ove godine.
U stupcu za proteklu godinu stanja na dan 31. 12. 2005. iskazu-
ju se neto iznosi, tj. bruto iznosi umanjeni za ispravke vrijednosti.
Stanja na dan 31. 12. 2006. godine (ili na dan nastanka statusne
promjene u tijeku godine) iskazuju se u dva stupca bruto iznos,
i neto iznos (bruto umanjen za ispravak vrijednosti). Za imovinu
koja na dan 31. 12. 2006. nema neto iznos u stupac za bruto upisuje
se bruto iznos, a za stupac za neto nema podataka.
8.1.1. Nematerijalna imovina
Podaci o stanju nematerijalne imovine ralanjeni su na pet
stavki:
- razvojni projekti
- patenti licencije, koncesije, zatitni znaci i ostala slina imovi-
ne,
- goodwill,
- ostala nematerijalna imovina,
- predujmovi za nematerijalnu imovinu.
Na stavci ostala nematerijalna imovina (AOP 006) iskazuju se
osnivaki izdaci, prava na tuoj imovini i ostali oblici nematerijal-
ne imovine za koju nisu predviene posebne pozicije.
8.1.2. Prirodna bogatstva
Na stavci AOP 009 - Zemljite iskazuju se podaci o poljopri-
vrednom zemljitu, primjerice: oranica, livada, vonjaci, vinogradi
i slino. Ulaganja za podizanje dugogodinjih nasada vonjaka,
vinograda i slino ne ukljuuju se u troak nabave zemljita ve
se vode kao stavka dugogodinjih nasada, a iskazuju se na AOP
019. Kao zemljite u raunovodstvu se vode i zemljita nabavljena
kao dio troka nabave poslovnog prostora i drugih graevinskih
objekata.
8.1.3. Materijalna imovina
Na pozicijama zgrade (AOP 013) i ostali graevinski objekti
(AOP 014) iskazuju se podaci o neto iznosima i bruto iznosima
(troak nabave) koji ne ukljuuju troak nabave zemljita.
Podaci za vrste materijalne imovine za koje nisu predviene
posebne pozicije iskazuju se na poziciji Ostala materijalna imo-
vina (AOP 022). Primjerice, to e biti biblioteke, umjetnika djela
spaj-idz-k.indd 23
RAUNOVODSTVO
i druga imovina za koju iz opisa pozicija proizlazi da se ne moe
razvrstati u jednu od njih. Imovina koja je nabavljena putem finan-
cijskog najma razvrstava se prema vrstama kao i druga imovina.
Iako se u bilanci ne upisuju podaci o ispravkama vrijednosti
ipak je za svaku poziciju (AOP) potrebno utvrditi pripadajui iznos
ispravka vrijednosti jer se isti oduzima od bruto iznosa (troka na-
bave) pri izraunavanju neto iznosa svake pozicije za stupac 5.
8.1.4. Financijska imovina
U prikazu strukture dugorone financijske imovine na prve etiri
pozicije AOP 025 do AOP 028 iskazuju se ulaganja u dionice i po-
slovne udjele ralanjena za ulaganja u inozemne osobe od ulaganja
u domae osobe. Takvo ralanjivanje nije predvieno za pozicije na
kojima se iskazuje ulaganje u obveznice i druge dugorone dunike
vrijednosne papire niti za potraivanja za dugorone kredite (zajmo-
ve) depozite i kaucije.
Na poziciji Ostala dugorona financijska imovina pored ostalog
se iskazuje i potraivanje za upisani neuplaeni kapital.
8.1.5. Kratkotrajna imovina i kratkorona financijska imovina
8.1.5.1. Zalihe
Na pozicijama AOP 035 do 038 iskazuju se podaci o stanju
zaliha prema opisanim prirodnim vrstama. Usporediva stanja zaliha
na dan 31. 12. 2005. i na dan 31. 12. 2006. godine su stanja iskazana
u neto iznosima. Podatak iskazan u stupcu za bruto bit e razliit,
tj. vei od podataka u stupcu za neto kod vrste zaliha kod koje je
iskazan ispravak vrijednosti zbog umanjenja zaliha ili se zalihe
vode po planiranom troku, a u knjigovodstvu je iskazano pozitivno
odstupanje. Za zalihe koje se vode po planiranom troku ako je iska-
zano negativno odstupanje (iznos odstupanja na strani duguje) iznos
odstupanja se ukljuuje u bruto iznos. U ovom sluaju e iznosi u
stupcu za bruto i neto biti jednaki.
Za zalihe trgovake robe koje se vode po prodajnoj cijeni s
ukljuenim porezom na dodanu vrijednost neto iznos biti e manji
od bruto iznosa za iznos ukalkulirane razlike u cijeni i poreza i za
ispravak vrijednosti zbog umanjenja odnosno snienja prodajnih
cijena ispod nabavne cijene. Na isti nain se postupa i kod zaliha
vlastitih proizvoda koji se vode u prodavaonici po prodajnoj cijeni s
ukljuenim porezom.
8.1.5.2. Financijska imovina
Na pozicijama AOP 041 do 049 iskazuje se kratkorona financij-
ska imovina. Na pozicijama AOP 041 - Dionice i AOP 042 - Poslov-
ni udjeli iskazuje se stanje ulaganja u dionice i poslovne udjele koji
su nabavljeni s namjerom da e biti prodani u okviru godine dana.
Na poziciji Ostala financijska imovina iskazuje se imovina koja se
ne moe ukljuiti u druge pozicije, primjerice to su potraivanja za
predujmove za usluge odravanja opreme, potraivanja od radnika
i slino.
8.1.6. Gubitak iznad visine kapitala
Podatak za ovu poziciju (AOP 057) mogu imati trgovaka dru-
tva kod kojih je stanje kapitala i rezervi na poziciji AOP - 059 nula.
OUJAK 2007.
8.1.7. Kapital i rezerve
Na pozicijama AOP 060 do 070 iskazuju se podaci o strukturi
kapitala. Na pozicijama 061 - Kapitalni dobici i 062 - Kapitalni
gubici podatak u istoj godini moe biti iskazan samo na jednoj
poziciji. Isto naelo vrijedi i za poziciju AOP 066 - Zadrana dobit
i poziciju AOP 067 - Preneseni gubitak. Ako je na dan 31. 12. iste
godine iskazana zadrana dobit ne moe biti iskazan preneseni gu-
Raunovodstvo i nancije 23
2/26/07 9:08:52 AM
 RAUNOVODSTVO
bitak i obrnuto. Isto tako ako je na dan 31. 12. iskazana dobit tekue
godine na isti dan iste godine ne moe biti iskazan i gubitak tekue
godine.
8.1.8. Dugorone obveze
Podaci o strukturi dugoronih obveza iskazuju se na AOP 072
do AOP 081. Pojedine vrste dugoronih obveza kao to proizlazi
iz opisa pozicija u bilanci ralanjeno se iskazuju kao obveze pre-
ma inozemnim osobama i kao obveze prema domaim osobama.
Budui da u strukturi obveze nema posebne pozicije za dugorona
rezerviranja iznosi iskazani u knjigovodstvu na dan 31. 12. iskazuju
se na poziciji AOP 081 - Ostale dugorone obveze.
8.1.9. Kratkorone obveze
Kao i kod dugoronih obveza pojedine vrste kratkoronih ob-
veza se ralanjeno iskazuju kao obveze prema inozemnim i kao
obveze prema domaim osobama. Na poziciji AOP 089 Obveze za
plae iskazuju se iznosi obveza za bruto plae. Obveze za doprinose
na bruto plae iskazuju se na AOP - 090. Na poziciji AOP - 090 iska-
zuju se i obveze za PDV (razlika za uplatu na dan 31. 12.), obveze za
carinu i druga javna davanja.
8.2. Izvjetaj o dobiti ili gubitku
Podaci o prihodima, rashodima i poslovnom rezultatu za proteklu
i za tekuu godinu iskazuju se na pozicijama AOP 096 do AOP 160.
Podaci za sve pozicije se uzimaju iz raunovodstva u iznosima koji
su iskazani u raunovodstvu kao konani iznosi prihoda i rashoda za
poslovnu godinu. To su podaci o prihodima i rashodima iskazani u
raunovodstvu na kojima se temeljilo utvrivanje osnovice poreza
na dobit u prijavi poreza na dobit za poslovnu godinu.
Zbog toga to prema l. 5. st. 1. Zakona o porezu na dobit: Po-
rezna osnovica je dobit koja se utvruje prema raunovodstvenim
propisima kao razlika izmeu prihoda i rashoda prije obrauna po-
reza na dobit ... u PD obrazac na rednim brojevima 1. i 2. iskazuju
se iznosi prihoda i rashoda koji su iskazani u Izvjetaju o dobiti.
Dakle, u Izvjetaju o dobiti ili gubitku podatak na AOP 096 - Ukupni
prihodi i na AOP 120 - Ukupni rashodi mora biti jednak iznosima
iskazanim u raunovodstvu za poslovnu godinu i iznosima prihoda i
rashoda koji su iskazani u PD obrascu.
Iako se podaci o prihodima, rashodima i poslovnom rezultatu
prepisuju iz raunovodstva u nastavku emo upozoriti samo na neke
pozicije prihoda i rashoda.
Prihode od realiziranih revalorizacijskih rezervi na AOP 103
iskazuju ona trgovaka drutva koja su zbog revalorizacije dugotraj-
ne imovine koja se amortizira imali po toj osnovi poveane rashode
amortizacije. Iznos prihoda bi trebao biti jednak iznosu poveane
amortizacije zbog revalorizacije. Meutim, ako je u knjigovodstvu
iskazan vei ili moda manji iznos prihoda od iznosa poveane amor-
tizacije tada se na AOP 103 iskazuje iznos revalorizacijske rezerve
koji je iskazan kao prihod u knjigovodstvu trgovakog drutva.
Na AOP 116 - Dobici od prodaje dionica i poslovnih udjela
iskazuju se iznosi u visini razlike izmeu prodajne cijene dionica
i poslovnih udjela i knjigovodstvenog iznosa, tj. troka nabave ili
OUJAK 2007.
revaloriziranog iznosa. Dakle, pri iskazivanju prodaje dionica i po-
slovnih udjela primjenjuje se, tzv. neto princip. U knjigovodstvu se
ne iskazuje prihod u visini prodajne cijene i rashod u visini troka
nabave ve se u prihode ukljuuje viak prihoda iznad trokova
stjecanja (dobitak) ili se u rashode ukljuuje viak rashoda nad
prihodima, tj. rashod se iskazuje u visini gubitka od prodaje dionica
i poslovnih udjela. Rashodi odnosno gubici od prodaje dionica i
24 Raunovodstvo i nancije
spaj-idz-k.indd 24
poslovnih udjela iskazuju se na AOP 154. Dobici i gubici od prodaje
vlastitih dionica i poslovnih udjela ne iskazuju se u prihodima i
rashodima ve izravno na kontima kapitala, tj. kao kapitalni dobici
ili kapitalni gubici.
Na AOP 131 - Amortizacija iskazuje se podatak o ukupnom
iznosu amortizacije iskazanom u raunovodstvu. Dakle u ovaj je
iznos ukljuena i amortizacija koja je porezno nepriznati rashod
(30% automobili i drugo), amortizacija iznad porezno dopustive i
poveana amortizacija zbog revalorizacije.
Podatak na AOP 137 ili na AOP 138 mogu imati samo proi-
zvodna trgovaka drutva koja su na kraju godine imala zalihe ne-
dovrene proizvodnje, poluproizvoda i gotovih proizvoda. U stanje
zaliha ukljuuju se i zalihe vlastitih gotovih proizvoda u vlastitim
prodavaonicama. Na dan 31. 12. iste godine podatak o promjeni
zaliha na kraju razdoblja u odnosu na stanje zaliha na poetku raz-
doblja moe biti iskazan na jednom od oznaka AOP tj. na AOP, 137
ili na AOP 138.
Ako su u tijeku godine na zalihama nedovrene proizvodnje,
poluproizvoda i gotovih proizvoda knjieni iznosi manjkova, vi-
kova, vrijednosnih usklaivanja i druga knjienja promjena stanja
ovih zaliha koja odstupaju od kontinuiteta knjienja tada se na AOP
137 ili 138 stanje zaliha iskazano u knjigovodstvu ne prepisuje u
ove oznake AOP. U obrazac izvjetaja na AOP 137 ili 138 unose se
stanja zaliha korigirana za iznose smanjenja zaliha za manjkove i
vrijednosna usklaivanja, ali i za iznose poveanja zaliha po osnovi
iskazanih vikova (i drugo). Primjerice, ako je stanje zaliha u knji-
govodstvu na kraju godine vee od stanja zaliha na poetku godine
15.000 kuna, a u tijeku godine je na zalihama proknjien manjak
zaliha (protustavka izvanredni rashod) od 2.000 kuna, na AOP 137
treba iskazati iznos od 17.000 = 15.000 + 2.000 (opirnije o ovoj
problematici pisali smo u asopisu broj 1/2007. i u knjizi Rauno-
vodstvo trgovakih drutava uz primjenu MSFI/MRS i poreznih
propisa, Zagreb 2006., str. 555 do 558.).
Na poziciji AOP 158 - Porez na dobit iskazuje se iznos porezne
obveze utvren za poslovnu godinu u obrascu PD. Iznimno kod
trgovakih drutava koja su na poetku ili na kraju godine zbog
privremenih razlika iskazala porezne uinke u imovini kao Odgo-
eno pokrie poreza na dobit (aktivna vremenska razgranienja)
na poziciju AOP 158 treba upisati iznos poreza na dobit koji je u
knjigovodstvu iskazan na teret dobiti te godine.
JAVNA DIONIKA DRUTVA - IZVJETAJI
U skladu sa Zakonom o tritu vrijednosnih papira (Nar. nov.,
br. 84/02) i Pravilnikom o sadraju i obliku financijskih i po-
slovnih izvjea javnih dionikih drutava (Nar. nov., br. 118/03)
javna dionika drutva trebaju dostaviti financijska i poslovna
izvjea za etvrto tromjeseje (pojedinana i konsolidirana) u
roku 90 dana po isteku poslovne godine. Financijske institucije
podnose obrazac TFI-FIN, drutva za osiguranje TFI-OSG,
a sva ostala javna dionika drutva obrazac TFI-POD. Obrazac
se popunjava u elektronikom obliku, koji se s uputama za po-
punjavanje preuzima s internet stranice HANFA-e (www.hanfa.
hr). Javno dioniko drutvo treba dostaviti izvjee Financijskoj
agenciji na magnetnom mediju uz ispisanu referentnu stranicu
koja je sastavni dio obrasca.
Prof. dr. sc. Ferdo SPAJI, Ekonomski fakultet, Zagreb
Ivan IDOJTI, HZRIF, Zagreb
2/24/07 9:15:00 AM
 RAUNOVODSTVO

GODINJI FINANCIJSKI IZVJETAJ

Mat. broj: 3207788

Naziv tvrtke: TEHNOKOR d.o.o. Za godinu: 2006.

Mjesto: ZAGREB Djelatnost: 26250

Ulica i kbr: NEHAJSKA 36 Opina: 133

Potanski broj: 10001 upanija: 21

Kontr. broj: 493.412.330,90 Vrsta izvjetaja: 10

Stanje 31.12. Bruto 31.12. Neto 31. 12.

Bilanca - aktiva AOP
preth. godi. tekue godine tekue godine

A) DUG. IMOVINA I DUGOR. FIN.IMOVINA (002+008+012+024) 001 2.428.420 4.981.229 2.212.400

1. NEMATERIJALNA IMOVINA (003+004+005+006+007) 002 34.000 50.000 24.000
a) Razvojni projekti 003
b) Patenti, licencije, koncesije, zatitni znaci i ostala slina prava 004 34.000 50.000 24.000
c) Goodwill 005
d) Ostala nematerijalna imovina 006
e) Predujmovi za nematerijalnu imovinu 007
2. PRIRODNA BOGATSTVA (009+010+011) 008 328.235 328.235 328.235
a) Zemljite 009 328.235 328.235 328.235
b) ume 010
c) Predujmovi za ume i zemljita 011
3. MATER. IMOV. (013+014+015+016+017+018+019+020+021+022+023) 012 2.001.685 4.483.994 1.741.165
a) Zgrade (osim stambenih zgrada) 013 362.342 483.123 338.186
b) Ostali graevinski objekti 014
c) Postrojenja i oprema (strojevi) 015 1.190.773 3.118.186 1.064.870
d) Alati, pogonski i uredski namjetaj 016 268.327 660.760 202.251
e) Prijevozna sredstva 017 180.243 221.925 135.858
f) Osnovno stado 018
g) Dugogodinji nasadi 019
h) Stambene zgrade i stanovi 020
i) Materijalna imovina u pripremi 021
j) Ostala materijalna imovina 022
k) Predujmovi za materijalnu imovinu 023
4. FINANCIJSKA IMOVINA (025+026+027+028+029+030+031+032) 024 64.500 119.000 119.000
a) Dionice inozemnih osoba 025
b) Dionice domaih osoba 026
c) Poslovni udjeli u inozemnim osobama 027
d) Poslovni udjeli u domaim osobama 028
e) Obveznice i drugi duniki dugoroni vrijednosni papiri 029
f) Potraivanja za kredite (zajmove), depozite i kaucije 030 18.500 25.000 25.000
g) Otkupljene vlastite dionice 031
h) Ostala dugorona financijska imovina 032 46.000 94.000 94.000
B) KRAT. IMOVINA I KRATKOR. FINANCIJSKA IMOVINA (034+040+050) 033 1.484.520 2.163.025 2.132.940
1. ZALIHE (035+036+037+038+039) 034 1.288.600 1.777.188 1.761.960
a) Sirovine, materijal, rezervni dijelovi i sitni inventar 035 238.630 325.447 310.219
b) Proizvodnja u tijeku (nedovreni proizvodi i poluproizvodi) 036 668.163 974.482 974.482
c) Gotovi proizvodi 037 381.807 477.259 477.259
d) Trgovaka roba 038
e) Predujmovi za zalihe 039
OUJAK 2007.

2. FINANCIJSKA IMOVINA (041+042+043+044+045+046+047+048+049) 040 174.620 311.257 296.400

a) Dionice 041
b) Poslovni udjeli 042
c) Potraivanja za kredite (zajmove), depozite i kaucije 043 1.174 3.256 3.256
d) Obveznice i drugi duniki kratkoroni vrijednosni papiri 044
e) Otkupljene vlastite dionice 045
f) Potraivanja od kupaca u inozemstvu 046 28.280 46.626 46.626

Raunovodstvo i nancije 25
spaj-idz-k.indd 25 2/24/07 9:15:00 AM
 RAUNOVODSTVO

g) Potraivanja od kupaca u zemlji 047 109.940 213.047 198.190

h) Potraivanja od drave 048 35.226 48.328 48.328
i) Ostala financijska imovina 049
3. NOVAC (051+052+053) 050 21.300 74.580 74.580
a) Novac na kunskim raunima 051 15.692 61.492 61.492
b) Novac na deviznim raunima 052 4.256 10.256 10.256
c) Novac u blagajni 053 1.352 2.832 2.832
C) VREMENSKA RAZGRANIENJA (055+056) 054 13.200 16.800 16.800
a) Trokovi buduih razdoblja 055 13.200 16.800 16.800
b) Obraunati prihodi za nedospjela potraivanja 056
D) GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA 057
UKUPNA AKTIVA (001+033+054+057) 058 3.926.140 7.161.054 4.362.140
Prethodna
Bilanca - pasiva AOP godina
Tekua godina

A) KAPITAL I REZ. (060+061-062+063+064+065+066-067+068-069+070) 059 3.282.560 3.698.000

a) Upisani odnosno temeljni kapital 060 1.720.000 2.500.000
b) Kapitalni dobici 061 9.500
c) Kapitalni gubici 062 2.000
d) Rezerve za otkupljene vlastite dionice 063
e) Zakonske rezerve 064 44.410 90.000
f) Ostale rezerve (osim revalorizacijskih rezervi) 065 156.840
g) Zadrana dobit 066 410.000 260.000
h) Preneseni gubitak 067
i) Dobit tekue godine 068 911.810 840.000
j) Gubitak tekue godine 069
k) Revalorizacijske rezerve 070 30.000 10.000
B) DUGORONE OBVEZE (072 do 081) 071 212.720 164.800
a) Obveze za kredite inozemnih banaka i financijskih institucija 072
b) Obveze za kredite i zajmove ostalih inozemnih osoba 073
c) Obveze za kredite domaih banaka i financijskih institucija 074 180.400 150.000
d) Obveze za kredite ostalih domaih osoba 075
e) Obveze za financijske najmove (leasing) prema inozemnim osobama 076
f) Obveze za financijske najmove (leasing) prema domaim osobama 077
g) Obveze po obveznicama 078
h) Obveze prema dobavljaima iz inozemstva 079
i) Obveze prema dobavljaima iz tuzemstva 080
j) Ostale dugorone obveze 081 32.320 14.800
C) KRATKORONE OBVEZE (083+084+085+086+087+088+089+090+091) 082 418.520 482.820
a) Obveze za kredite inozemnih osoba 083
b) Obveze za kredite domaih osoba 084
c) Obveza za primljene predujmove, depozite i jamstva iz inozemstva 085
d) Obveza za primljene predujmove, depozite i jamstva iz tuzemstva 086
e) Obveze prema dobavljaima iz inozemstva 087 8.126 12.232
f) Obveze prema dobavljaima iz tuzemstva 088 153.599 166.658
g) Obveze za plae 089 177.135 214.640
h) Obveze za poreze, doprinose i druga javna davanja 090 75.475 84.764
i) Ostale kratkorone obveze 091 4.185 4.526
D) VREMENSKA RAZGRANIENJA (093+094) 092 12.340 16.520
a) Obraunati trokovi 093 12.340
b) Odgoeni prihodi 094 16.520
UKUPNA PASIVA (059+071+082+092) 095 3.926.140 4.362.140

Prethodna
Raun dobiti i gubitka AOP godina
Tekua godina

UKUPNI PRIHODI (097+106+111) 096 12.378.115 13.910.550

1. PRIHODI OD PRODAJE PROIZVODA, USLUGA I ROBA (098do105) 097 12.350.435 13.870.480
a) Prihodi od prodaje proizvoda i usluga u inozemstvu 098 3.705.131 3.883.734
OUJAK 2007.

b) Prihodi od prodaje proizvoda i usluga u zemlji 099 8.609.735 9.949.226

c) Prihodi od prodaje robe u inozemstvu 100
d) Prihodi od prodaje robe u zemlji 101
e) Prihodi od ukidanja dugoronih rezerviranja 102 15.569 17.520
f) Prihodi od realiziranih revalorizacijskih rezervi 103 20.000 20.000
g) Prihodi od kompenzacija, subvencija, dotacija i slino 104
h) Ostali prihodi 105

26 Raunovodstvo i nancije

spaj-idz-k.indd 26 2/24/07 9:15:01 AM

 RAUNOVODSTVO

2. IZVANREDNI PRIHODI (107+108+109+110) 106 19.830 20.640

a) Prihodi od prodaje dugotrajne imovine, sirovina, materijala 107
b) Vikovi 108 9.352 20.640
c) Prihodi od naplaenih prethodno otpisanih potraivanja 109 10.478
d) Ostali izvanredni prihodi 110
3. FINANCIJSKI PRIHODI (112+113+114+115+116+117+118+119) 111 7.850 19.430
a) Prihodi od dividendi inozemnih osoba 112
b) Prihodi od dividendi domaih osoba 113
c) Prihodi od udjela u dobiti inozemnih osoba 114
d) Prihodi od udjela u dobiti domaih osoba 115
e) Dobici od prodaje dionica i poslovnih udjela 116
f) Prihodi od kamata (redovne i zatezne) 117 4.278 8.332
g) Pozitivne teajne razlike 118 3.572 11.098
h) Ostali financijski prihodi 119
B) UKUPNI RASHODI (121+140+149) 120 11.227.895 12.860.210
1. RASHODI POSLOVANJA (122+138+139) ili (122-137+139) 121 11.205.895 12.818.010
a) Trokovi poslovanja u razdoblju 122 11.310.892 13.234.581
aa) Trokovi sirovina i materijala, rezervnih dijelova i otpis sitnog inventara 123 5.701.580 6.862.501
ab) Trokovi energije 124 1.873.292 2.093.908
ac) Trokovi za usluge prijevoza 125 570.242 582.324
ad) Trokovi za usluge investicijskog odravanja 126 80.738 40.262
ae) Naknade za bankarske usluge i usluge platnog prometa 127 28.423 31.538
af) Premije osiguranja 128 20.017 17.412
ag) Trokovi za ostale usluge 129 14.211 16.629
ah) Naknade trokova radnika 130 80.160 100.200
ai) Amortizacija 131 437.844 456.436
aj) Nadnice i plae (neto) 132 1.487.220 1.785.600
ak) Doprinosi, porez i prirez na porez iz plaa 133 638.400 790.080
al) Doprinosi na plae 134 362.843 439.669
am) Porezi i doprinosi na druga javna davanja koji ne ovise o rezultatu 135 3.500 3.500
an) Ostali trokovi poslovanja 136 12.422 14.522
b) Poveanje zaliha proizvodnje u tijeku i zaliha gotovih proizvoda 137 104.997 416.571
c) Smanjenje zaliha proizvodnje u tijeku i zaliha gotovih proizvoda 138
d) Trokovi nabave prodane robe 139
2. IZVANREDNI RASHODI I VRIJEDNOSNO USKLAIVANJE (141do148) 140 17.480 38.350
a) Neto knjigovodstveni iznosi prodane i rash. imovine 141
b) Manjkovi zaliha 142
c) Manjkovi proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda 143 14.800
d) Vrijednosna usklaivanja dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine 144
e) Vrijednosna usklaivanja zaliha 145 10.945 15.228
f) Vrijednosna usklaivanja proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda 146
g) Vrijednosna usklaivanja (ispravak) potraivanja od kupaca 147 6.535 8.322
h) Ostali izvanredni rashodi (naknadni popusti i slino) 148
3. FINANCIJSKI RASHODI (150+151+152+153+154+155) 149 4.520 3.850
a) Kamate na kredite (zajmove) i druge obveze inozemnim osobama 150
b) Kamate na kredite (zajmove) i druge obveze domaim osobama 151 2.463 1.236
c) Negativne teajne razlike 152 2.057 2.614
d) Vrijednosna usklaivanja financijske imovine, osim potraivanja od kupaca 153 0 0
e) Gubici od prodaje dionica, poslovnih udjela i financijske imovine 154 0 0
f) Ostali financijski rashodi 155 0 0
C) DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA (096-120) 156 1.150.220 1.050.340
D) GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA (120-096) 157
E) POREZ NA DOBIT 158 238.410 210.340
F) DOBIT NAKON OPOREZIVANJA (156-158) 159 911.810 840.000
G) GUBITAK NAKON OPOREZIVANJA (157+158) ili (158-156) 160
OUJAK 2007.

Prethodna
Dodatni podaci AOP godina
Tekua godina

1. Broj mjeseci poslovanja 161 12 12

2. Oznaka veliine 162 1 1
3. Oznaka vlasnitva 163 21 21
4. Prosjean broj zaposlenih na bazi stanja krajem razdoblja (puni broj) 164 35 40
5. Prosjean broj zaposlenih na bazi sati rada (puni broj) 165 34 39
6. Obra.PDV u obavljenim isporukama dobara i usluga OD 1.1. do 31.12. 166 1.894.142 2.188.829

Raunovodstvo i nancije 27
spaj-idz-k.indd 27 2/24/07 9:15:02 AM
 RAUNOVODSTVO

7. Obraunati pretporez za razdoblje od 1.1. do 31. 12. 167 2.488.397 2.166.375

8. Obraunate obveze za posebne poreze (troarine) od 1.1. do 31. 12. 168
9. Potraivanja za posebne poreze - povrat (troarine) od 1.1. do 31. 12. 169
10. Prihodi od poslovnog najma nekretnina od 1. 1. do 31. 12. 170 36.000 42.000
11. Premija osiguranja (bruto) za razdoblje od 1.1. do 31.12. 171 20.017 17.412
12. Izdaci za bruto autorske honorare i ugovore o djelu od 1.1. do 31.12. 172 8.524 9.974
13. Izdaci za rad ostvaren preko studentskih i uenikih servisa 173
14. Stipendije za razdoblje od 1.1. do 31.12. 174 12.000 12.000
15. Investicije u razdoblju od 1.1. do 31.12. 175 80.738 226.178
16. Uvoz u razdoblju 1.1. do 31. 12. 176 97.512 146.784
17. Potrani promet kratkoronih obveza prema dobavljaima (bez PDV-a) 177 11.408.407 9.993.943
18. Iznos vlasnike glavnice poduzea u vlasnitvu inozemnih osoba 178
19. Prih. od prodaje proizv. i usluga u inozemstvu pov.poduz. 179
20. Prih od prodaje roba u inozemstvu pov.poduz. 180
Kontrolni zbroj (AOP 161 do 180) 181 16.045.840 14.803.608

Ako doe do statusnih promjena (pripajanja, spajanja) potrebno je navesti:

- Matine brojeve
pripojenih obveznika
Ivo Ivi
(Zakonski predstavnik poduzetnika)

Mato Mati
(Voditelj raunovodstva)

Mato Mati - Matine brojeve

(Osoba za kontaktiranje) sudionika statusne
promjene
01 364-78-91
(Telefon)

01 364-78-90
(Telefax)

www.tehno.hr Datum zadnje revizije:

(E-mail)
Oznaka obveze revizije (1 - svake godine, 2 - svake 3 godine, 3 - nije obveznik): 3
OUJAK 2007.

28 Raunovodstvo i nancije

spaj-idz-k.indd 28 2/24/07 9:15:03 AM

 RAUNOVODSTVO

MR. SC. DANICA LONAR GALEK Struni lanak UDK 657.2

uvanje poslovnih knjiga i

dokumenata
Poslovne knjige i dokumenti na kojima se temelje biljeke u poslovnim knjigama
osnova su za iskazivanje stanja imovine i obveza te rezultata poslovanja poslovnih
subjekata, ali su i osnova za utvrivanje poreznih obveza. Iz tog razloga rokovi i
naini uvanja poslovnih knjiga i dokumenata propisani su i u raunovodstvenim i u
poreznim propisima. O aspektima uvanja poslovnih knjiga i dokumenata detaljnije
u nastavku lanka.

1. POJAM I ZNAENJE POSLOVNIH KNJIGA I kao knjigovodstvenoj ispravi, vano je znati u kojem obliku se do-
DOKUMENATA kument moe ispostaviti i kako dugo se treba uvati kao poslovna
dokumentacija.
Pojam poslovnih knjiga i dokumenata najee se vezuje za
dvojno knjigovodstvo kao sustav evidencije. To datira iz prvih po- Najvaniji zahtjevi glede poslovnih knjiga i dokumenata koji
etaka primjene dvojnog knjigovodstva kada su se knjigovodstvene proizlaze iz Opeg poreznog zakona koji vrijedi za sve porezne
biljeke zaista vodile u knjigama. Unato tomu to se ve due obveznike sadrani su:
vrijeme knjigovodstvene biljeke obavljaju unoenjem podataka na - u odredbi l. 55. st. 7. prema kojoj se poslovne knjige i druge
razliite nosioce primjenom suvremenih raunalnih tehnologija, po- evidencije moraju voditi u skladu s nainom oporezivanja
jam poslovnih knjiga zadran je i u praksi i u raunovodstvenim pro- poreznog obveznika to dalje znai da obveznici poreza na do-
pisima. U isto vrijeme pojam poslovnih knjiga rabi se i u poreznim
hodak vode jednostavno knjigovodstvo, a obveznici poreza na
propisima koji zahtijevaju voenje odreenih poslovnih knjiga, iako
se i za svrhe poreza biljeke najee ne vode u ukorienim knji- dobit dvojno knjigovodstvo,
gama nego se koriste raunalne tehnike zapisivanja podataka. No, - u odredbi l. 55. st. 2. da se biljeenje podataka u poslovne
nezavisno od tehnike voenja poslovnih knjiga i evidencija (biljeki) knjige mora temeljiti na urednim i vjerodostojnim knjigovod-
za raunovodstvene svrhe i za svrhe poreza bitno je znati kako se stvenim ispravama.
dugo i u kojem obliku trebaju uvati podaci zapisani u poslovnim I u propisima o porezu na dodanu vrijednost (l. 23. Zakona i
knjigama.
l. 128. Pravilnika) naglaava se znaenje knjigovodstvenih isprava
I dokumenti na temelju kojih se prave biljeke u poslovnim knji-
gama najee se vezuju za dvojno knjigovodstvo, iako se i njihov i podataka iz knjigovodstvene i drugih evidencija koji su potrebni
pojam, kao tzv. knjigovodstvenih dokumenata proirio na evidencije za tono, pravilno i pravodobno obraunavanje i plaanje poreza na
koje se vode za svrhe poreza. To prvobitno vezivanje dokumenata dodanu vrijednost.
za dvojno knjigovodstvo proizlazi da je iz naela dokumentiranosti
prema kojemu se upis podataka u poslovne knjige u raunovodstvu
obavlja samo na temelju uredne i vjerodostojne dokumentacije.
Zahtjev za dokumentiranou podataka koji se unose u poslovne
knjige nalau i porezni propisi, pri emu posebno:
- Opi porezni zakon (Nar. nov., br. 127/00., 86/01.-ispravak i
150/02.);
- Zakon o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 47/95. do
90/05.).
koji se odnose na sve porezne obveznike odnosno obveznike
OUJAK 2007.

poreza na dodanu vrijednost, dok je za obrtnike i druge fizike oso-

be koji obavljaju samostalne djelatnosti koje se oporezuju na nain
propisan za obrtnike djelatnosti posebno znaajan Zakon o porezu
na dohodak (Nar. nov., br. 177/04.). Porezni propisi, jednako kao
i raunovodstveni, pri tome rabe termin knjigovodstvene isprave.
No, nezavisno od naziva izvora podatka koji je osnova ili preduvjet
njegova biljeenja u poslovne knjige, a koji je sadran u dokumentu

Raunovodstvo i nancije 29
Galek.indd 29 2/24/07 9:18:38 AM
 RAUNOVODSTVO
2. ROKOVI UVANJA POSLOVNIH KNJIGA I
DOKUMENATA
Rokovi uvanja poslovnih knjiga i dokumenata primarno su
odreeni propisima koji ureuju voenje poslovnih knjiga za pojedi-
nu skupinu obveznika voenja poslovnih knjiga. U tom smislu obve-
znici poreza na dobit, kao to je kazano, vode dvojno knjigovodstvo
i primjenjuju Zakon o raunovodstvu (Nar. nov., br. 146/05.), dok
obveznici poreza na dohodak vode jednostavno knjigovodstvo za
koje su poslovne knjige propisane u Zakonu o porezu na dohodak.
Pri tome, i jedni i drugi obveznici moraju voditi i druge dodatne po-
rezne poslovne knjige i evidencije, ako podatke za svrhe tih drugih
poreznih propisa ne osiguravaju u postojeim poslovnim knjigama
koje su propisane temeljnim propisom koji ureuje voenje poslov-
nih knjiga za pojedinu skupinu obveznika.
2.1. Obveznici voenja poslovnih knjiga po Zakonu o
raunovodstvu
2.1.1. Poslovne knjige i financijski izvjetaji
Poslovne knjige koje po sustavu dvojnog knjigovodstva vode
svi obveznici poreza na dobit (trgovaka drutva, privatne ustanove,
fizike osobe koje su u sustav poreza na dobit ule po sili zakona ili
dragovoljno, i dr.) propisane u l. 8. st. 2. Zakona o raunovodstvu
su:
- dnevnik
- glavna knjiga
- pomone knjige.
Ako se poslovne knjige vode primjenom raunala (to je danas
gotovo uvijek praksa!) iz l. 12. st. 2. Zakona o raunovodstvu
proizlazi da tada samo glavnu knjigu treba otiskati i zatim uvezati.
Dnevnik i pomone knjige ne treba otiskati nego se oni mogu uvati
na elektronikim medijima. Ova (nova) odredba u sadanjem Zako-
nu o raunovodstvu je konano omoguila racionalnije postupanje
glede tiskanja i uvanja poslovnih knjiga. Po starom Zakonu o ra-
unovodstvu (koji se primjenjivao do kraja 2005. godine) trebalo je
otiskati sve poslovne knjige. Zato se odredba o tiskanju samo glavne
knjige odnosi na poslovne knjige koje su se u raunovodstvu vodile
za 2006. godinu. Za godine prije 2006. (2005. i prije toga) trebalo je
primjenjivati propisane odredbe o tiskanju i rokovima uvanja koje
su sadrane u starom Zakonu o raunovodstvu.
Rokovi uvanja poslovnih knjiga propisani u l. 12. st. 3. Zakona
o raunovodstvu su:
za glavnu knjigu i dnevnik 11 godina
za pomone knjige 7 godina.
Rok uvanja poinje zadnjim danom poslovne godine na koju
se odnose. Tako se glavna knjiga (otiskana i uvezana) i dnevnik (na
elektronikom mediju, dakle ne mora biti otiskan!) iz 2006. godine
treba uvati do kraja 2016. godine. Pomone knjige (na elektroni-
OUJAK 2007.
kom mediju, bez otiskivanja) iz 2006. treba uvati do kraja 2013.
Isti propisani rok od 11 godina, koji vrijedi za osnovne poslovne
knjige u dvojnom knjigovodstvu, vrijedi i za sve financijske izvje-
taje (bilancu, raun dobiti i gubitka, izvjetaj o novanom toku, vodstvo i financije br. 10/06. (str. 109. do 111.).
izvjetaj o promjenama kapitala i biljeke uz financijske izvjetaje).
Financijski izvjetaji uvaju se u izvorniku (otisnuti i ovjereni).
30 Raunovodstvo i nancije
Galek.indd 30
2.1.2. Knjigovodstveni dokumenti (isprave)
Za razliku od poslovnih knjiga iju definiciju ne nalazimo u Za-
konu o raunovodstvu, u l. 3. st. 2. ovoga Zakona knjigovodstvena
isprava se definira kao pisani dokaz ili memorirani elektroniki
zapis o nastalom poslovnom dogaaju, a slui kao podloga za uno-
enje podataka u poslovne knjige i nadzor nad obavljenim poslov-
nim dogaajem. Iz prethodne zakonske definicije knjigovodstvene
isprave jasno proizlazi da ona, za raunovodstvene svrhe odnosno
za svrhe unoenja podataka u poslovne knjige, ne mora postojati
u pisanom obliku. Ali, i u takvom sluaju, kada se kao izvor po-
dataka u poslovnim knjigama koristi isprava koja nije u pisanom
obliku, trebaju biti ispunjeni tradicionalni raunovodstveni zahtjevi
vjerodostojnosti, to je posebno istaknuto u l. 4. st. 6. i 7. Zakona
o raunovodstvu:
- Kao temelj za evidentiranje podataka u poslovnim knjigama
mogu se koristiti podaci primljeni na odgovarajuem nositelju
elektronike obrade podataka. Za istinitost i tonost evidentira-
nih podataka odgovara osoba koja je obraivala podatke, odno-
sno zastupnik po zakonu obveznika primjene ovoga Zakona;
- Valjanom podlogom unosa podataka smatra se i knjigovodstve-
na isprava dobivena telekomunikacijskim putem pod uvjetom da
poiljatelj uredno odloi i uva izvornu knjigovodstvenu ispravu,
odnosno da je pohrani na elektronikom nositelju podataka.
Kada se kao podloga knjigovodstvenih biljeki koriste knjigo-
vodstvene isprave u pisanom obliku, onda se postupa po odredbama
iz l. 4. st. 3. i 8. Zakona o raunovodstvu:
- Knjigovodstvena isprava sastavlja se u jednom primjerku ili u
vie primjeraka (izvornik i kopije ili vie otisaka).
- Fotokopije izvornih knjigovodstvenih isprava mogu se koristiti
kao podloga za obradu podataka pod uvjetom da je na njima
navedena naznaka mjesta uvanja izvorne knjigovodstvene
isprave, razlog uporabe fotokopije, te potpis odgovorne osobe,
osim kada se evidentiraju poslovni dogaaji vezani uz porez.
Iz prethodnog stavka l. 4. Zakona o raunovodstvu vidljivo
je da se zakonodavac ograuje kada su u pitanju porezni doga-
aji zbog ega za te svrhe treba uvaavati porezne propise koji su
meritorni pri odreenju oblika knjigovodstvenih isprava za svrhe
utvrivanja poreza. Zanimljivo je pri tome da su i rokovi uvanja
svih knjigovodstvenih isprava propisani odredbom l. 7. Zakona o
raunovodstvu ak dui nego je propisani rok uvanja poslovnih
knjiga i knjigovodstvenih isprava bitnih za utvrivanje poreznih
obveza (u Opem poreznom zakonu taj je rok 6 godina).
Nedoumice u praksi postoje i oko potpisivanja knjigovodstve-
ne isprave sastavljene na raunalu, jer je u l. 4. st. 5. Zakona o
raunovodstvu navedeno da u tom sluaju odgovorna osoba ispravu
potpisuje vlastoruno ili elektronikim potpisom sukladno Zakonu
o elektronikom potpisu (Nar. nov., br. 10/02.). No, u l. 5. Zakona
o raunovodstvu za isprave sastavljene na raunalu omoguuje se da
one umjesto potpisa mogu imati:
- faksimil ili
- drugu prepoznatljivu oznaku ovlatenih osoba, odnosno
- samo ime i prezime ovlatene osobe za izdavanje isprave o nasta-
lom poslovnom dogaaju uz postupak propisan za elektroniki
potpis.
Kod nas se elektroniki potpis primjenjuje samo ogranieno a
detaljnije o elektronikom potpisu pisali smo u asopisu Rauno-
U l. 7. Zakona o raunovodstvu propisani rokovi uvanja knji-
govodstvenih isprava su:
2/24/07 9:18:42 AM

trajno se uvaju isplatne liste, analitike evidencije plaa, dnev-
nica i honorara za koje se plaaju doprinosi;
7 godina uvaju se:
- isprave na temelju kojih su podaci uneseni u poslovne knji-
ge,
- isprave platnog prometa u ovlatenim financijskim instituci-
jama,
- prodajni blokovi i kontrolni blokovi, pomoni obrauni i
sline isprave.
Glede oblika, u kojem se mogu uvati knjigovodstvene ispra-
ve, u l. 7. Zakona o raunovodstvu odreeno je da se isprave
uvaju:
- kao izvorne isprave,
- na nositelju podataka elektronikog zapisa,
- nositelju mikrografske obrade,
- ili na drugi prikladan nain.
2.2. Obveznici voenja poslovnih knjiga po Zakonu o porezu
na dohodak
Dohotkom od samostalne djelatnosti smatra se naelno dohodak
od obrta i s obrtom izjednaenih djelatnosti, dohodak od slobodnih
zanimanja i dohodak od poljoprivrede i umarstva. U tom smislu u
l. 18. Zakona o porezu na dohodak navedene su djelatnosti za koje
se dohodak utvruje na temelju podataka iz poslovnih knjiga:
- djelatnosti u smislu l. 1. Zakona o obrtu i sve druge posebno
nenavedene gospodarstvene djelatnosti,
- ustup uz naknadu ili konana prodaja imovinskih prava u okviru
obrtnike djelatnosti ili djelatnosti slobodnog zanimanja,
- otuenje (prodaja, zamjena i drugi prijenos) vie od tri nekret-
nine ili vie od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet
godina, osim ako se nekretnine izvlauju na temelju posebnog
zakona,
- djelatnosti slobodnih zanimanja (profesionalne djelatnosti)
fizikih osoba koje su po toj osnovi obvezno osigurane prema
propisima koji ureuju obvezna osiguranja, odnosno djelatnosti
fizikih osoba kojima su to osnovne djelatnosti i koje su po toj
osnovi upisane u registar poreznih obveznika poreza na doho-
dak (samostalne djelatnosti zdravstvenih djelatnika, veterinara,
odvjetnika, javnih biljenika, revizora i dr.),
- djelatnosti poljoprivrede i umarstva, samo ako su fizike osobe
po osnovi ove djelatnosti obveznici poreza na dodanu vrijed-
nost,
- djelatnosti iznajmljivanja nekretnina i pokretnih dobara, ako je
fizika osoba po toj osnovi obveznik poreza na dodanu vrijed-
nost.
Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost iz l. 18.
Zakona o porezu na dohodak duni su se upisati u registar poreznih
obveznika poreza na dohodak i utvrivati dohodak na temelju poda-
taka iz poslovnih knjiga.
Poslovne knjige i evidencije obveznika poreza na dohodak pro-
pisane su u:
- l. 23. i 24. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04.),
i njezin materijalni sadraj,
- l. 33. do 38. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05.
i 96/06.)
Poslovne knjige na temelju koju se utvruje dohodak od samo-
stalne djelatnosti su:
Galek.indd 31
RAUNOVODSTVO
knjiga primitaka i izdataka (Obrazac KPI);
popis dugotrajne imovine (Obrazac DI);
knjiga prometa (Obrazac KPR);
evidencija o trabinama i obvezama (Obrazac TO).
Osim navedenih poslovnih knjiga, zbog utvrivanja povezanosti
primitaka s izdacima porezni obveznici koji obavljaju proizvodne
i uslune djelatnosti za koje nabavljaju reprodukcijski i potroni
materijal za obavljanje djelatnosti u posebnim evidencijama moraju
osigurati podatke o nabavi reprodukcijskog i potronog materijala
i podatke o uporabi reprodukcijskog i potronog materijala za
knjienje u poslovne izdatke (l. 25. st. 3. Pravilnika o porezu na
dohodak). Ova obveza propisana je i za ugostitelje s time da oni za
te svrhe mogu i nadalje voditi evidenciju u vidu knjige anka za pia
(nabava i utroak alkoholnih i bezalkoholnih pia), dok za hranu
trebaju osigurati traene podatke kao i ostale proizvodne i uslune
djelatnosti (detaljnije o ovim evidencijama s primjerima, na temelju
miljenja Ministarstva financija, pisali smo u asopisu Raunovod-
stvo i financije br. 5/06.).S obzirom na naelo blagajne (novano
naelo) koje se primjenjuje pri iskazivanju primitaka i izdataka u
sustavu poreza na dohodak, iznimno je znaajna knjiga prometa
u koju se upisuju primici naplaeni u gotovu novcu i ekovima na
kraju radnog dana, a najkasnije prije poetka idueg radnog dana.
Knjigu prometa nisu obvezni voditi oni porezni obveznici koji po-
datke o dnevnom gotovinskom prometu osiguravaju u evidencijama
propisanim drugim zakonima te ako se te evidencije vode na mjestu
gdje se ostvaruju gotovinski primici. Osim toga knjigu prometa nisu
obvezni voditi niti porezni obveznici poreza na dohodak koji nisu
obveznici poreza na dodanu vrijednost, uz uvjet da djelatnost ne
obavljaju u vie poslovnih jedinica, a podatke u Knjigu primitaka i
izdataka unose svakodnevno.
U odredbama propisa o porezu na dohodak (Zakonu i Pravil-
niku) koji se odnose na poslovne knjige ne spominju se naini i
tehnike njihova voenja niti pak rokovi i oblici njihova uvanja.
Jedino su obrasci osnovnih propisanih poslovnih knjiga u sustavu
poreza na dohodak sastavni dio Pravilnika o porezu na dohodak,
to znai da su po sadraju i minimumu podataka koje ove poslov-
ne knjige trebaju sadravati one propisane. Glede tehnike voenja
i oblika i uvanja poslovnih knjiga i evidencija u sustavu poreza
na dohodak, s obzirom da se ove poslovne knjige vode zbog
utvrivanja poreza, na njih se odnose odredbe iz Opeg poreznog
zakona.
2.3. Odredbe iz poreznih propisa
Odredbe o voenju i uvanju poslovnih knjiga sadrane su u l.
55. Opeg poreznog zakona, u emu je posebno znaajno:
- da se knjienja i druga evidentiranja trebaju obavljati potpu-
no, tono, pravodobno i uredno, a primitke i izdatke blagajne
(gotovinski promet) treba biljeiti slijedom njihova nastanka
svakodnevno,
- da se biljeenje podataka u poslovne knjige mora temeljiti na
urednim i vjerodostojnim knjigovodstvenim ispravama pri emu
OUJAK 2007.
se smatra da je isprava za knjienje uredna kad se iz nje nedvo-
smisleno moe utvrditi mjesto i vrijeme njezina sastavljanja i
- da se smatra da se poslovne knjige, osim evidencija o dnevnom
gotovinskom prometu, vode pravodobno ako se njima osigu-
ravaju podaci bitni za pravodobno utvrivanje i prijavljivanje
(izvjeivanje) te plaanje poreznih obveza.
Raunovodstvo i nancije 31
2/24/07 9:18:42 AM
 RAUNOVODSTVO
U l. 55. st. 7. Opeg poreznog zakona nije odreen niti nain
voenja onih evidencija koje se vode samo prema poreznim propisi-
ma nego se samo trai da nain voenja mora odgovarati svrsi koju
evidencije trebaju ispuniti. Ali zato se za voenje knjiga i drugih
evidencija na nosaima podataka zahtijeva samo da podaci u roku
uvanja budu raspoloivi i da se u svako doba unutar primjerenog
roka mogu uiniti itljivima i da se tijek postupka zajedno sa svim
promjenama mora dokazati s pomou sustavne dokumentacije.
Dakle, ovaj porezni propis ne odreuje oblik niti nain voenja
poslovnih knjiga osim zahtjeva da one u primjerenom roku
budu dostupne poreznom tijelu, i to u roku uvanja.
Rokovi uvanja poslovnih knjiga i drugih evidencija te knjigo-
vodstvenih isprava odreeni u l. 55. st. 15. Opeg poreznog zakona
vezuju se za nastup apsolutne zastare prava na utvrivanje porezne
obveze. Apsolutni rok zastare poreznog tijela na utvrivanje porezne
obveze i kamata, pokretanje prekrajnog postupka, naplatu poreza,
kamata, trokova ovrhe i novanih kazni (propisan u l. 92. Opeg
poreznog zakona) nastupa za est godina raunajui od dana kada je
zastara poela prvi put tei. Slijedom toga, poslovne knjige i druge
evidencije te knjigovodstvene isprave po ovom Zakonu trebaju se
uvati najmanje 6 godina, osim evidencija i isprava o dnevnom
gotovinskom prometu koje se trebaju uvati najmanje 3 godine.
Ovi rokovi odnose se na poslovne knjige i evidencije koje vode
obveznici poreza na dohodak, a s obzirom da su drukiji nego su
rokovi propisani u Zakonu o raunovodstvu obveznici poreza na
dobit moraju se pridravati onih koji su dui.
Po Zakonu o porezu na dodanu vrijednost (l. 24.) porezni
obveznici izdane i primljene raune i svu drugu dokumentaciju bitnu
za utvrivanje i plaanje poreza moraju uvati najmanje pet godina
od proteka godine na koju se odnose. Ovaj rok je krai nego je po
OUJAK 2007.
32 Raunovodstvo i nancije
Galek.indd 32
Opem poreznom zakonu pa je sadran u prethodno odreenom du-
em roku, osim isprav i evidencija o dnevnom gotovinskom prometu
koje se po ovom Zakonu trebaju uvati 5. godina. No, u Zakonu o
porezu na dodanu vrijednost postoji iznimka glede oblika rauna pa
se za svrhe poreza na dodanu vrijednost ne mogu koristiti rauni
poslani telekomunikacijskim putem niti se naknadno tiskani ulazni
rauni arhivirani na elektronskom mediju ne mogu smatrati vjerodo-
stojnim ispravama za knjienje u poslovnim knjigama. U tom smislu
se miljenjem oglasio Sredinji ured Porezne uprave (u cijelosti
objavljeno u asopisu br. 9/06. str. 117.) iz kojega izdvajamo dio:
Sukladno navedenom, ulazni rauni dobavljaa za isporuena
dobra i obavljene usluge, temeljem kojih se moe ostvariti pravo na
odbitak pretporeza, moraju sadravati podatke propisane lankom
15. Zakona o PDV-u, a njihov sadraj potrebno je uvati u izvornom
obliku. Ostalu knjigovodstvenu dokumentaciju porezni obveznici
mogu uvati na nositelju podataka elektronikog zapisa, nositelju
mikrografske obrade ili na drugi prikladan nain.
Glede oblika uvanja originalnih kontrolnih traka maloprodajne
blagajne za inspekcijsku kontrolu Sredinji ured Porezne uprave
oitovao se miljenjem (koje je objavljeno u asopisu br. 9/06. str.
118.) iz kojega se izdvaja dio: Prodajni blokovi i kontrolni blo-
kovi, pomoni obrauni i sline isprave uvaju se sedam godina
Slijedom navedenog, kontrolne vrpce registar blagajne mogu se u-
vati na jednom od nositelja podataka elektronikog zapisa, ali se
mora osigurati da podaci na kontrolnim vrpcama u roku uvanja
budu raspoloivi i da se u svako doba unutar primjerenog roka mogu
uiniti itljivima za potrebe inspekcijskog nadzora.
Mr. sc. Danica LONAR GALEK, HZRIF, Zagreb
2/24/07 9:18:42 AM
 RAUNOVODSTVO

PROF. DR. SC. DANIMIR GULIN Struni lanak UDK 657.2

Konsolidacija financijskih izvjetaja

- kriteriji (ne)provoenja konsolidacije
U Zakonu o raunovodstvu (Nar. nov., br. 146/05.) konsolidacija financijskih
izvjetja nije izrijekom propisana. Propisano je da sadraj financijskih izvjetaja
treba biti sukladan odredbama Meunarodnih standarda financijskog
izvjetavanja ili odredbama posebnih propisa koji ureuju poslovanje (l. 15., st. 4.)
te da se velikim obveznicima smatraju i oni koji izrauju konsolidirane financijske
izvjetaje sukladno MSFI (l. 17., st. 3., al. 2.). Temeljem navedenog, mnogima
se ini nedovoljno jasno ureeno pitanje o obveznoj konsolidaciji financijskih
izvjetaja. U ovom lanku ukazujemo na konsolidaciju kako je navedeno u Zakonu
o raunovodstvu sukladno Meunarodnom raunovodstvenom standardu 27 -
Konsolidirani i odvojeni financijski izvjetaji.

Spajanje financijskih izvjetaja matice i njezinih podru-

nica, nazvano procesom konsolidacije financijskih izvjetaja,
predstavlja konsolidaciju u uem smislu rijei koja je predmet
daljnjeg razmatranja.

2. KADA SE PROVODI KONSOLIDACIJA

1. DEFINIRANJE KONSOLIDACIJE
U raunovodstvenoj i financijskoj teoriji esto se koristi pojam
konsolidacija. U kontekstu poslovnih kombinacija ili spajanja
trgovakih drutava pojam konsolidacija ima nekoliko znaenja,
a to je:1
a) jedno od poslovnih spajanja u kojem se formira novo drutvo
koje stjee dva ili vie trgovakih drutava koja nakon stjeca-
nja prestaju postojati kao pravni subjekti.
FINANCIJSKIH IZVJETAJA
Svrha konsolidacije financijskih izvjetaja temelji se na potre-
bama korisnika konsolidiranih financijskih izvjetaja. Primarno
su to dioniari i vjerovnici matice. Oni su zainteresirani za
rezultate poslovanja kao i za financijsku situaciju matice i svih
njezinih podrunica kao da se radi o jednom jedinstvenom dru-
tvu. Pritom se polazi od osnovne pretpostavke da su konsolidirani
financijski izvjetaji vaniji od temeljnih financijskih izvjetaja
lanova skupine koja se konsolidira. Naime, konsolidirani fi-
nancijski izvjetaji neophodni su radi fer prezentiranja situacije
kada jedno trgovako drutvo u grupi ima direktnu ili indirektnu
kontrolu nad drugim.
Kontrola u ovom kontekstu predstavlja snagu ili mo jednog
drutva da upravlja s financijskom i poslovnom politikom drugih.
Matica je ono trgovako drutvo koje ima vie od 50% vla-
snitva (vie od 50% dionica s pravom glasa) drugih drutava.
Drutva u kojima matica ima vie od 50% vlasnitva te im
je tako financijska i poslovna politika pod kontrolom matice,
OUJAK 2007.

b) pod konsolidacijom, u opem smislu, misli se na proces stje-
canja i na proces fuzije.
c) proces spajanja financijskih izvjetaja matice i podrunice.
1
Beams, A. F., Advanced Accounting, Prentice Hall, New Jersey, 1992.,
str. 942.
nazivaju se podrunice.2
Obino se smatra da jedno trgovako drutvo stjee kontrolu
nad drugim ili nad vie njih kada postoji:3
2
Prema Zakonu o trgovakim drutvima drutva koja imaju kontrolu nad
drugim nazivaju se vladajua drutva, a ona koja su pod kontrolom nazivaju
se ovisna drutva. Vidjeti Zakon o trgovakim drutvima.
3
Meunarodni standardi financijskog izvjetavanja 2004., HZRFD, Za-
greb, 2005., MRS 27., to. 13.

Raunovodstvo i nancije 33
Gulin.indd 33 2/26/07 9:03:17 AM
 RAUNOVODSTVO


a) mo nad vie od polovine glasakih prava na temelju  ,PDOLSRVORYQLVXEMHNW
sporazuma s drugim ulagaima,  SRGUXQLFX
   GD   QH
b) mo upravljanja financijskim i poslovnim politikama 
drutva na temelju statuta ili sporazuma, 
 -HOLL]X]HWRGSULSUHPH ,PDOLSULGUXHQDGUXWYD
c) mo imenovanja ili smjene veine lanova upravnog  NRQVROLGLUDQLKILQL]YMHW LOL]DMHGNRQWUGUXWYD
odbora ili odgovarajueg upravljakog tijela, 
GD QH     GD QH
d) mo usmjeravanja veine glasova na sastancima uprav- 
nog odbora ili odgovarajueg upravljakog tijela. 

6XEMHNWSULSUHPD -HOLVXEMHNWSULSUHPD -HOLVXEMHNWL]X]HW 6XEMHNWSULSUHPD
Konsolidirani financijski izvjetaji pripremaju se onda RGYRMHQHILQ
 VYRMHLQGLYLGXDOQH RGSULSUHPH LQGLYLGXDOQHILQ
kada su dva ili vie trg. drutava povezana matino-po- L]YMHWDMH
 ILQL]YMHWDMHNDR ILQL]YMHWDMD L]YMHWDMH
GRSXQXNRQVROLGILQ HNRQRPVNRJ

drunikom vezom te djeluju kao jedinstven ekonomski 
L]YMHWDMLPD VXEMHNWD

subjekt. Proces konsolidacije financijskih izvjetaja 

  GD QH GD QH
posljedica je procesa poslovnih kombinacija ili spajanja 
poslovnih subjekata. 
6XEMHNWSULSUHPD 6XEMHNW 6XEMHNW -HOLVXEMHNWSULSUHPDVYRMH
 NRQVROLGLUDQHL
Proces poslovnih spajanja rezultira dvjema moguim  RGYRMHQHILQDQFLMVNH
SULSUHPD SULSUHPD LQGLYLGXDOQHILQDQFLMVNH
NRQVROLG RGYRMHQH L]YMHWDMHNDRGRSXQX
situacijama:  L]YMHWDMH ILQL]YMHWDMH ILQL]Y ILQDQFLMVNLPL]YMHWDMLPD
 HNRQRPVNRJVXEMHNWD
a) Neto imovina jednog ili vie poslovnih subjekata, koji 
nestaju kao pravni subjekti, prenosi se na jedan poslov- 

ni subjekt koji i poslije poslovnog spajanja ostaje prav-         GDQH
ni subjekt. To se naziva obino stjecanje neto imovine 

(fuzija i konsolidacija); 
6XEMHNWSULSUHPDILQ 6XEMHNW
L]YMHWDMHHNRQRPVNRJ SULSUHPDILQ
b) Jedan poslovni subjekt stjee vlasnitvo (dionice ili  VXEMHNWDLRGYRMHQH L]YMHWDMH
 ILQDQFLMVNHL]YMHWDMH HNRQRPVNRJ
udjele) drugih pravnih subjekata, koji i nakon poslov-  VXEMHNWD
nog spajanja (stjecanja dionica) ostaju pravni subjekti. 

Konsolidacija financijskih izvjetaja proizlazi iz druge
situacije. U toj situaciji svako drutvo nakon stjecanja
dionica ili udjela u drugom trgovakom drutvu zadrava Slika 1. Sluajevi kada se zahtijevaju odvojeni financijski izvjetaji

svoju raunovodstvenu evidenciju i sastavlja svoje temeljne

financijske izvjetaje. Trgovako drutvo koje kontrolira dru-
ga drutva na temelju veinskog udjela u vlasnitvu (matica)
korisnicima sastavlja i prezentira konsolidirane financijske
izvjetaje.
3. TO SU TO ODVOJENI FINANCIJSKI
IZVJETAJI
Prema novom MRS 27 - Konsolidirani i odvojeni financijski
izvjetaji, za razliku od prethodne verzije MRS 27 (iz 2000. godine)
posebno je naglaen problem odvojenih financijskih izvjetaja .
Odvojeni financijski izvjetaji su4 izvjetaji koje prikazuje
matica, ulaga u pridrueno drutvo ili zajedniki kontrolirani
subjekt, u kojima su ulaganja iskazana na temelju vlasnikog
udjela radije nego na temelju objavljenih rezultata i neto imovine
subjekta u koji se ulae.
Osnovna razlika izmeu odvojenih financijskih izvjetaja
i individualnih financijskih izvjetaja poslovnih subjekata
temelji se na kriteriju ulaganja. Naime, odvojene financijske
izvjetaje sastavljaju samo oni poslovni subjekti koji imaju
ulaganja u vlasnike instrumente podrunica. Dakle, subjekti
koji nemaju ovisnih drutava, pridruenih drutava ili zajedniki
kontroliranih subjekata nemaju odvojenih financijskih izvjetaja.
Tada ovi subjekti sastavljaju svoje individualne financijske izvje-
OUJAK 2007.
Poslovni subjekti (nisu izuzeti od pripreme konsolidiranih iz-
vjetaja) koji pripremaju svoje individualne financijske izvjetaje
kao dopunu u svrhu konsolidacije financijskih izvjetaja trebaju
sastaviti: (a) konsolidirane financijske izvjetaje i (b) svoje odvo-
jene financijske izvjetaje.
4. KADA SE NE PROVODI KONSOLIDACIJA
FINANCIJSKIH IZVJETAJA
Dvije su situacije u kojima se moe nai neki poslovni su-
bjekt, i to:
(a) nije lan grupe (nije kontroliran i ne kontrolira druge subjek-
te); i
(b) lan je grupe (kontroliran je ili kontrolira druge lanove gru-
pe).
Struktura grupe koja je relevantna za odgovor na pitanje tko
treba konsolidirati financijske izvjetaje i tko je izuzet iz konsoli-
dacije moe se prikazati na sljedei nain:
Matica A
Podrunica

taje. B
Odvojene financijske izvjetaje sastavljaju samo subjekti koji
su lanovi grupe. Kriteriji kada se zahtijevaju odvojeni financijski Podrunica Podrunica
izvjetaji mogu se prikazati na sljedei nain:5 B1 B2
4
MRS 27, to. 10
5
PricewaterhouseCoopers, IFRS for the UK, CCH London, 2004., str.
24023. Slika 2: Struktura grupe

34 Raunovodstvo i nancije

Gulin.indd 34 2/24/07 9:33:30 AM


Neosporno je da matica A u svakom sluaju mora provesti
konsolidaciju financijskih izvjetaja. U tom sluaju matica A
mora sastaviti:
(a) konsolidirane financijske izvjetaje i
(b) odvojene financijske izvjetaje.
Kada e poslovni subjekt (u slici podrunica B) biti izuzet od
pripreme konsolidiranih financijskih izvjetaja. Podrunica B se
nalazi u specifinom poloaju jer je kontrolirana od matice A te
istovremeno kontrolira podrunice B1 i B2. Za tu podrunicu
B est je termin i meumatica6. Upravo MRS 27 u to. 10. in-
RAUNOVODSTVO
5. NEKI SLUAJEVI KADA SE (NE)PROVODI
KONSOLIDACIJA FINANCIJSKIH IZVJETAJA
A) Direktni holding - matica M sastavlja konsolidirane finan-
cijske izvjetaje i odvojene financijske izvjetaje (koristi metodu
troka).8
' ,5 ( . 7 1 , + 2 / ' , 1 *
. D G D P D W L Q R G U X WY R  G L U H N W Q R LP D  Y L H R G     J OD V D N LK S U D Y D 
G U D Q MH P Y L H R G     G LR Q LF D LOLX G MH OD X  S R G U X Q LF L S U H G V WD Y OMD 
V LW X D F LMX  G LU H N W Q R J K R OG LQ J D
' LU H N WQ L K R OG LQ J  P R H V H U D ] Y LMD WLX E LOR N D R 
terpretira sluajeve kada se meumatica izuzima iz konsolidacije D  MH G Q D  S R G U X Q LF D  LOL
E  Y L H S R G U X Q LF D
financijskih izvjetaja.
Matica (misli se na meumaticu - D.G.) ne treba prikazati
konsolidirane financijske izvjetaje ako, i samo ako: 0 0
                   
(a) je matica, koja je u cijelosti ovisno drutvo u neijem vlasni- D  E 
3 3 3 3
tvu, ili je ovisno drutvo u djelominom vlasnitvu drugog
subjekta i njegovih drugih vlasnika, ukljuujui da su oni koji
inae nemaju glasaka prava obavijeteni o tome da matica
nee prikazati konsolidirane financijske izvjetaje i da se tome B) Indirektni holding - matica M sastavlja konsolidirane i
ne protive, odvojene financijske izvjetaje. Podrunica P1 (ujedno meumati-
(b) se matinim dunikim ili vlasnikim instrumentima ne trguje ca) ako ispunjava jedan od kriterija MRS 27, to. 10., ne sastavlja
na ureenom tritu (domaa ili strana burza kapitala ili OTC konsolidirane ve samo odvojene financijske izvjetaje.
trite, ukljuujui domaa i regionalna trita),
(c) matica nije predala, niti je u procesu predavanja, svojih fi- ,1',5(.71,+2/',1*
nancijskih izvjetaja Komisiji za vrijednosne papire ili drugoj
regulatornoj organizaciji u svrhu izdavanja bilo koje vrste 6YDNRXODJDQMHNRMHLQGLUHNWQRSUHNRSRGUXQLFDRVLJXUDYD
LQYHVWLWRUXNRQWUROXQDGSRGUXQLFDPDLOL]QDDMDQXWMHFDMQD
instrumenata na ureenom tritu, i SRYH]DQDGUXWYDMHLQGLUHNWQLKROGLQJ
(d) krajnji ili bilo koji posredni vlasnik matice sastavlja konsoli- ,QGLUHNWQLKROGLQJPRHVHUD]YLMDWLQDMHGDQRGGYDWLSD
dirane financijske izvjetaje raspoloive za javnu upotrebu u D RWDFVLQXQXNKROGLQJLOL
skladu s Meunarodnim standardima financijskog izvjetava- E SRYH]DQDGUXWYD
nja.
D
Ako matica (meumatica) ispuni bilo koji7 od navedenih 0 E 0
kriterija ne priprema konsolidirane financijske izvjetaje u skla- 

du MSFI. Ta meumatica (u slici podrunica B koja je matica 3
podrunicama B1 i B2) ako se izuzima iz konsolidacije treba sa- 
3 
3
staviti svoje odvojene financijske izvjetaje kao jedine financijske 3
izvjetaje (MRS 27, to. 8.). Svoj interes u podrunicama B1 i B2
meumatica B tretirat e u skladu s MRS 27, to. 37., i to:
1. po metodi troka, C) Mjeoviti holding - matica M sastavlja konsolidirane i od-
2. u skladu s MRS 39. vojene financijske izvjetaje. Podrunica P1 (ujedno meumatica)
ako ispunjava jedan od kriterija MRS 27, to. 10., ne sastavlja
Takoer, analizom kriterija prema MRS 27, to. 10. (b) konsolidirane ve samo odvojene financijske izvjetaje.
najbrojnija trgovaka drutva u Hrvatskoj, drutva s ogranie-
nom odgovornou (d.o.o.), izuzeta su od obveze sastavljanja
konsolidiranih financijskih izvjetaja. 0-(29,7,+2/',1*

Drutva s ijim se dunikim ili vlasnikim instrumentima ne 8NROLNRSRVWRMLX]DMDPQRGUDQMHGLRQLFDLOLXGMHODL]PHXPDWLFHL

QMHQHSRGUXQLFHUDGLVHRPMHRYLWRPKROGLQJX 8PMHRYLWRP
trguje na ureenom tritu (domaa ili strana burza kapitala ili KROGLQJXPDWLFDGLUHNWQRNRQWUROLUDQDMPDQMHMHGQXSRGUXQLFX
OTC trite, ukljuujui domaa i regionalna trita), izuzimaju 0MHRYLWLKROGLQJPRHVHUD]YLMDWLXGYDWLSDLWRNDR
se iz obveze pripreme konsolidiranih financijskih izvjetaja. D PMHRYLWRYODVQLWYRPDWLFHLOL
E PMHRYLWRYODVQLWYRSRYH]DQLKGUXWDYD
Metoda udjela (MRS 28) i metoda proporcionalne konsoli-
dacije (MRS 31) primjenjuju se samo kod poslovnih subjekata 0 0
OUJAK 2007.

koji nisu dio grupe. E

 
D 
3 3 3


6
Intermediate parent. 8
Vie vidjeti o ovim sluajevima u ACCA, Textbook, British Library, Lon-
7
PricewaterhouseCoopers, IFRS for the UK, CCH London, 2004., str. 24027. don, 1999.

Raunovodstvo i nancije 35
Gulin.indd 35 2/24/07 9:33:31 AM
 RAUNOVODSTVO

6. INDIREKTNA KONTROLA I SASTAVLJANJE

8795,9$1-(,1',5(.71(.21752/(
KONSOLIDIRANIH FINANCIJSKIH
IZVJETAJA 6OXDM 6XEMHNW$GULGLRQLFDVXEMHNWD%LGLRQLFD
VXEMHNWD&6XEMHNW%GULGLRQLFDVXEMHNWD&
Indirektna kontrola nastaje u uvjetima indirektnog i mjeovitog
holdinga. U nastavku su prikazana tri sluaja indirektne kontrole i D %MHSRGUXQLFDRG$WM$HIHNWLYQRNRQWUROLUD%
$
(ne)postojanja uvjeta za konsolidaciju financijskih izvjetaja. ULMHMHRPMHRYLWRPKROGLQJX
 E9ODVQLNLLQWHUHV$X& [
 
8795,9$1-(,1',5(.71(.21752/(8 %  F,DNR$QHPDDULWPHWLNLNRQWUROXQDG&
,1',5(.7120+2/',1*8 NRQWURORPVXEMHNWD%VXEMHNW$VSRVREDQMH
NRQWUROLUDWLSUHNR%LQWHUHVDX&SOXVGLUHNWQR

6OXDM6XEMHNW$GULGLRQLFDVXEMHNWD%NDRLGLRQLFD WRMH]DMHGQR'DNOHLQWHUHVKROGLQJDMH
GUXWYD&6XEMHNW%GULGLRQLFDVXEMHNWD& DPDQMLQVNLLQWHUHVXNXSQRMH6XEMHNW&
& VHNRQVROLGLUD
G0DQMLQVNLLQWHUHV& 
 [ 
$ 2YRMHPMHRYLWLWLSKROGLQJD
 
D %MHSRGUXQLFDRG$PMHRYLWLKROGLQJ
 E $L%GUHYLHRGYODVQLNRJ
LQWHUHVDX&
%  F9ODVQLNLLQWHUHV$X& 
[  7. ZAKLJUAK


$X&GLUHNWQRLPDSOXVSUHNR% Najaktualnija pitanja koja su sa strune toke gledita vana
& LQGLUHNWQR
G&MHODQKROGLQJDVXEMHNWD$L]ERJWRJD
WUHEDELWLXNOMXHQXNRQVROLGDFLMXKROGLQJD
$
8795,9$1-(,1',5(.71(.21752/(
6OXDM6XEMHNW$GULGLRQLFDVXEMHNWD%LGLRQLFD
VXEMHNWD&6XEMHNW%GULGLRQLFDVXEMHNWD&
za konsolidaciju u sustavu primjene MSFI jesu:
a) Kada se provodi konsolidacija?
b) to su odvojeni financijski izvjetaji?
c) Koje metode raunovodstvenog tretmana ulaganja se koriste
prilikom sastavljanja konsolidiranih izvjetaja?
Odvojene financijske izvjetaje sastavljaju subjekti koji su
lanovi grupe. Ako su lanovi grupe, a ispunjavaju jedan od 4
uvjeta prema MRS 27, to. 10., ne sastavljaju konsolidirane ve
D %QLMHSRGUXQLFDRG$ samo odvojene financijske izvjetaje.
$ E $QHPDNRQWUROXGLUHNWQXLOLLQGLUHNWQX Najbrojniji subjekti u Hrvatskoj, drutva s ogranienom odgo-
QLWLMHGQHSRGUXQLFHWR]QDLGDVH
 QHUDGLRPMHRYLWRPKROGLQJX vornou nemaju obvezu sastavljanja konsolidiranih financijskih
F9ODVQLNLLQWHUHV$X& [ izvjetaja jer ispunjavaju uvjet iz MRS 27 to. 10. (b).
%   
G,DNRDULWPHWLNL$LPDGLUHNWQRLLQGLUHNWQR
 YODVQLWYDX&QHSRVWRMLPDWLQDNRQWUROD$QDG&
EXGXLGD$QHNRQWUROLUD%RYLKX&
& =ERJWRJDVXEMHNWL%L&QLVXSRGUXQLFH
ODQRYLKROGLQJD$WMKROGLQJ$QLMHPMHRYLWL
KROGLQJLQHPDNRQVROLGDFLMH
Prof. dr. sc. Danimir GULIN, Ekonomski fakultet, Zagreb

www.rif.hr
OUJAK 2007.

36 Raunovodstvo i nancije

Gulin.indd 36 2/24/07 9:33:33 AM

 REVIZIJA

MR. SC. DAMIR KRAJAI Struni lanak UDK 657.6

Ususret prvoj godinjici Hrvatske

revizorske komore
Hrvatska revizorska komora je osnovana u oujku 2006. godine u skladu s
odredbama Zakona o reviziji koji se primjenjuje od 12. prosinca 2005. godine.
Nadlenost i zadaci Hrvatske revizorske komore propisani u Zakonu o reviziji
proireni su u Statutu koji je donijela Komora. U lanku autor nabraja zadatke
Komore izriito navedene u ova dva akta. Pregled nadlenosti i zadataka Komore
koristan je za revizore, ali i za raunovoe koji rade u drutvima korisnicima
revizije.
U analizi zadataka uz zadatke koje je Komora izvrila autor ukazuje i na
zadatke koji su trebali biti izvreni, a do danas jo nisu.

1. UVOD 4. predlae program revizorskih ispita, program poznavanja za-

Osnivanje Hrvatske revizorske komore (u daljnjem tekstu
- Komora) kao strune organizacije revizorskih drutava, sa-
mostalnih revizora i ovlatenih revizora koji posluju na terito-
riju Republike Hrvatske predstavljaju znaajnu novinu prema
novom Zakonu o reviziji (u daljnjem tekstu - ZoRev). Komora
je osnovana 18. oujka 2006. u skladu s odredbom stavka 1.
lanka 70. ZoRev-a1.
Ubrzo nakon objave ovog napisa protei e godina dana od
njezinog osnivanja pa je to prigoda za analiziranje u kojoj je
mjeri Komora uspjela ispuniti ciljeve iz svoje nadlenosti.
2. ANALIZA IZVRENJA ZADAA IZ
NADLENOSTI KOMORE
U analizi izvrenja zadaa iz nadlenosti Komore poi
e se od zadaa koje je ZoRev stavio u nadlenost Komore.
Meutim, poto se zadae Komore mogu odrediti i Statutom
Komore, to je i uinjeno u Statutu Komore usvojenom 20.
svibnja 2006.2, to e se analiziranje proiriti i na zadae koje je
Komora sebi postavila svojim Statutom. Potom e razmatrati u
kojoj su mjeri izvrene zadae utvrene ZoRev-om i Statutom
Komore te pokuati utvrditi razlozi postojeeg stanja.
U stavku 2. lanka 32. ZoRev-a utvreni su zadaci i nad-
lenost Komore. Prema citiranoj odredbi komora:
1. prevodi, objavljuje i daje tumaenja Meunarodnih revizijskih
standarda,
konodavstva Republike Hrvatske, provodi struno obrazova-
nje i organizira ispite za stjecanje zvanja ovlatenog revizora,
5. izdaje certifikat ovlatenog revizora,
6. propisuje uvjete i provodi nostrifikaciju stranih isprava - certi-
fikata ovlatenih revizora,
7. vodi registar ovlatenih revizora i registre samostalnih revizo-
ra, zajednikih revizorskih ureda i revizorskih drutava,
8. daje prethodnu dozvolu za upis osnivanja revizorskih drutava
u sudski registar i upis promjena u vezi s tim drutvima u
sudski registar,
9. izdaje i oduzima dozvole za rad samostalnim revizorima i
revizorskim drutvima,
10. odreuje stopu doprinosa, iznos lanarine i druge prihode,
11. brine se o ugledu revizijske profesije,
12. izrauje minimalnu metodologiju obavljanja provjere kvalite-
te rada revizorskih drutava, samostalnih revizora i ovlatenih
revizora,
13. nadzire rad i provjerava kvalitetu rada revizorskih drutava,
samostalnih revizora i ovlatenih revizora, prema potrebi vodi
stegovne postupke te poduzima potrebne mjere da se utvrene
nepravilnosti uklone i sankcioniraju, o emu svakih est mje-
seci obavjetava Ministarstvo financija,
14. organizira struna savjetovanja s ciljem strunog usavravanja
ovlatenih revizora i donosi program obrazovanja,
15. utvruje jedinstvena stajalita i objavljuje prijevode tumae-
nja u vezi s primjenom propisa o reviziji, uz stalno praenje
OUJAK 2007.

2. donosi kodeks profesionalne etike revizora, strunog razvoja revizorske struke,

3. donosi tarifu revizorskih usluga, 16. daje struna miljenja i obrazloenja lanovima Komore i
treim osobama na njihov zahtjev,
17. prati provedbu propisa, predlae izmjenu propisa i sudjeluje u
1
postupku donoenja ili izmjena propisa,
Objavljen u Nar. nov., br. 146. od 12. prosinca 2005.
2
Statut Hrvatske revizorske komore objavljen je u Nar. nov., br. 63. od 5.
18. obavlja i druge zadae odreene ovim Zakonom, odnosno
lipnja 2006. Statutom Komore.

Raunovodstvo i nancije 37
krajacic-k.indd 37 2/24/07 9:37:52 AM
 REVIZIJA
U Statut Komore ukljueni su svi zadaci propisani Zakonom.
Pored nabrojenih zadataka prema Zakonu u Statutu komore je
utvreno da Komora:
1. prevodi i objavljuje Smjernice meunarodne revizijske prakse
(International Auditing Practice Statements (IAPSs) i daje
miljenja u vezi s njima;
2. prevodi i objavljuje Meunarodne standarde za izraavanje
uvjerenja (International Standards on Assurance Engagements
(ISAE) i daje miljenja u vezi s njima;
3. prevodi i objavljuje Meunarodne standarde kontrole kvalitete
(International Standard on Quality Control (ICQC) i daje mi-
ljenja u vezi s njima;
4. prevodi i objavljuje Meunarodne standarde za obavljanje uvi-
da (International Standards on Review Engagements (ISREs) i
daje miljenja u vezi s njima;
5. prevodi i objavljuje Meunarodne standarde za povezane uslu-
ge (International Standards on Related Services (ISRSs) i daje
miljenja u vezi s njima;
6. utvruje iri program obrazovanja za osobe koje nemaju visoko
struno obrazovanje ekonomske struke, a ele stei certifikat
ovlatenog revizora;
7. utvruje program provjere poznavanja zakonodavstva Repu-
blike Hrvatske stranih dravljana koji podnose zahtjeve za
nostrifikaciju isprave;
8. organizira i provodi ispite za stjecanje zvanja ovlatenog revi-
zora;
9. odluuje o zahtjevu za osnivanje zajednikog revizorskog
ureda;
10. utvruje naknadu koju plaaju kandidati za stjecanje zvanja
ovlatenog revizora za provedbu strunog obrazovanja i pola-
ganje ispita za ovlatenog revizora;
11. utvruje naknadu za organiziranje i provedbu postupka nostri-
fikacije isprave;
12. utvruje iznos pretplate na glasilo Komore;
13. utvruje naknade kojima se ostvaruju drugi prihodi;
14. objavljuje u Narodnim novinama: Statut, Meunarodne re-
vizijske standarde, Tarifu revizorskih usluga, Odluku o stopi
doprinosa i lanarini;
15. objavljuje u glasilu Komore i na internetskoj stranici Komore
ope akte i druge dokumente koje donosi u skladu sa Statu-
tom;
16. objavljuje jednom godinje u glasilu Komore i na internetskoj
stranici Komore sveukupne rezultate provjere kvalitete rada;
17. objavljuje u glasilu Komore i na internetskoj stranici Komore:
Registar samostalnih revizora, zajednikih revizorskih ureda i
revizorskih drutava odnosno ovlatenih revizora, podatke o
lanovima uprave i lanovima odnosno dioniarima revizor-
skih drutava;
18. odreuje oblik i sadraj radne dokumentacije i nain njezina
pregleda;
OUJAK 2007.
19. poduzima mjere u sluaju kada primi, od predstavnika pravne
osobe kod koje se obavlja revizija ili revizorskog drutva odno-
sno samostalnog revizora, obavijest o neopravdanom raskidu
ugovora;
20. poduzima mjere u sluaju kada primi obavijest da pravna
osoba onemoguava obavljanje revizije u skladu s odredbama
l. 14. st. 1. do 3. Zakona o reviziji;
38 Raunovodstvo i nancije
krajacic-k.indd 38
21. prati i prouava odnose i pojave koji su od interesa za ureenje,
poloaj i rad te unapreenje revizorske struke i djelatnosti;
22. promie materijalne, strukovne i druge interese revizorske
struke;
23. brine o ugledu revizijske profesije;
24. uspostavlja i razvija suradnju s drugim revizorskim komora-
ma i meunarodnim organizacijama revizora, te domaim i
stranim organizacijama raunovoa i drugima srodnim orga-
nizacijama;
26. obavlja druge poslove utvrene zakonom, podzakonskim
propisom, ovim Statutom ili drugim opim aktom Komore.
Sve zadae Komore, neovisno da li proizlaze iz ZoRev-a ili
Statuta Komore, mogu se grupirati u nekoliko skupina ve prema
tome kako se odrede kriteriji razvrstavanja. Za potrebe ove ana-
lize oni e se razvrstati prema vanosti koju bi pojedini zadaci
trebali imati u kontekstu obveze javnog objavljivanja rezultata
njihove provedbe. Naime, ono to bi se trebalo oekivati jest da
ona revizijska pitanja koja su od ireg znaaja, a to su onda kada
se tiu ne samo revizora i revizorskih drutava, nego i stvarnih
i potencijalnih korisnika njihovih usluga, budu dostupna svima
koji su za to zainteresirani, kroz javno objavljivanje pravila koja
su u vezi s tim revizijskim pitanjima. Za daljnju razradu ovakvog
pristupa primjenjive su odredbe ZoRev-a koje se odnose na
objavljivanje dokumenata Komore, a sadrane su u lanku 36.
navedenog zakona. U kontekstu injenice da je odredbom lanka
36. ZoRev-a propisano da se neki dokumenti Komore trebaju
objaviti u Narodnim novinama, dok se dio dokumenata Komore
treba objaviti u glasilu Komore i na njezinoj internetskoj stranici,
to je onda i mogue sve zadae Komore razvrstati u tri kategorije,
i to one koje nakon izvrenja:
1. rezultiraju objavom nekakvog dokumenta u Narodnim novi-
nama, ili
2. rezultiraju objavom nekakvog dokumenta u glasilu Komore i
na internetskoj stranici, ili
3. ne rezultiraju dokumentom kojeg se mora javno objaviti.
Prema ovakvom pristupu odmah se moe zakljuiti da e se
djelotvornost Komore u izvravanju njezinih zadaa sagledavati u
kontekstu raspoloivih dokumenata o njezinom radu. Zbog toga,
e se iz daljnjih razmatranja iskljuiti sve one zadae koje ne re-
zultiraju javnim objavama nekakvog dokumenta ili obavijesti, jer
se o njihovom provoenju ili neprovoenju moe tek nagaati. Za
sve ostale zadae treba se utvrditi postoji li dokument kao dokaz
za njezino izvrenje, pa ako on postoji moe se smatrati da je iz-
vrena s njim povezana zadaa, odnosno, ako ne postoji dokument
onda i zadaa nije izvrena.
2.1. Analiza zadaa Komore koje rezultiraju objavom
nekakvog dokumenta u Narodnim novinama
O kojim se zadacima radi moe se zakljuiti na osnovi odred-
be stavka 1. lanka 36. ZoRev-a prema kojoj je Komora obvezna
objaviti u slubenom listu Republike Hrvatske, osim Statuta, i:
Meunarodne revizijske standarde,
Tarifu revizorskih usluga, i
Odluke o stopi doprinosa, odnosno lanarini.
Komora je u Narodnim novinama br. 63 iz 2006. objavila
Tarifu revizorskih usluga i Odluku o stopi doprinosa, odnosno
lanarini to znai da je postupila u skladu s navedenom odred-
2/24/07 9:37:52 AM

bom lanka 36. ZoRev-a i istodobno izvrila zadatke navedene u
tokama 3. i 10. stavka 2. lanka 32. ZoRev-a, odnosno tokama
10. i 22. lanka 4 Statuta Komore.
Za razliku od toga, do sastavljanja ovog napisa, Komora nije u
Narodnim novinama objavila Meunarodne revizijske standarde
(u daljnjem tekstu - MRevS) pa stoga nema dokaza da je izvrila
tu zadau, koja se kao prva navodi u stavku 2. lanka 32. ZoRev-a
odnosno lanku 4. Statuta.
Objavljivanje MRevS-ova je u nadlenosti Upravnog vijea
Komore, koje moe, u skladu s lankom 26. Statuta, imenovati
radno tijelo - Odbor za revizijske standarde i etiku. Podruje dje-
lovanja tog Odbora utvreno je u lanku 27. Statuta.
Zanimljivo je napomenuti da se na internetskoj stranici Komo-
re - www.revizorska-komora.hr nalazi Odluka Upravnog vijea o
potrebi formiranja odbora i imenovanju koordinatora od 20. rujna
2006. kojom su lanovi pozvani da se u roku 15 dana prijave za
rad u odborima, i to:
Odboru za revizijske standarde i etiku,
Odbora za struno osposobljavanje i trajno struno usavrava-
nje, i
Odbora za pritube.
Meutim, sada nakon punih pet mjeseci od donoenja spo-
menute Odluke jo nema nikakvih informacija o formiranju tih
odbora, pa prema tome nema ni Odbora za revizijske standarde
i etiku. Koji su razlozi tome moe se tek nagaati, ali ono to bi
bilo razumno oekivati jest da je Upravno vijee u tom razdoblju
ponovilo poziv svojim lanovima, ako ve pri prvom pozivu nije
bio odgovarajui odaziv, jer se ovako stjee utisak da u stvarnosti
ti odbori i nisu potrebni Upravnom vijeu.
Ipak, treba istaknuti da je 5. veljae 2007. Upravno vijee
donijelo Odluku o objavi prijevoda MRevS-ova u Narodnim
novinama koja bi se trebala izvriti do 18. oujka 2007. tako da
se uz prijevode brojnih MRevS-ova koje je Hrvatska udruga revi-
zora objavila jo 2003. i u meuvremenu su prestali biti aktualni,
objavi i est novih stvarno aktualnih prijevoda MRevS-ova. No,
drugi bolji pristup sada, kada istjee rok za njihovo objavljivanje,
i nije mogu.
2.2. Analiza zadaa Komore koje rezultiraju obja-
vom nekakvog dokumenta u glasilu Komore i na
internetskoj stranici Komore
Odmah na poetku moe se zakljuiti da Komora nije uspje-
la u godinu dana organizirati izdavanje glasila iako je u skladu
s ranije spomenutom odredbom lanka 36. obvezna neke svoje
dokumente objavljivati u svom glasilu. O kojim se dokumentima
radi, vidljivo je iz odredbe stavka 2. lanka 36., prema kojoj su
to opi akti i drugi dokumenti koje Komora donosi u skladu sa
Statutom, odnosno odredbe stavka 3. tog lanka, prema kojoj su
to registar samostalnih revizora, registar zajednikih revizorskih
ureda, registar revizorskih drutava i registar ovlatenih revizora.
Dakle, u kontekstu iznijetoga je razumljivo da se daljnje
analiziranje uspjenosti izvravanja ovog dijela zadaa Komore
moe procjenjivati iskljuivo na osnovi informacija sadranih na
njezinoj internetskoj stranici.
U vezi s registrima, koji bi trebali biti dostupni javnosti i sadr-
avati podatke propisane u stavku 3. lanka 36. ZoRev-a, moe se
utvrditi da nisu prikazani unutar internetske stranice Komore.
krajacic-k.indd 39
REVIZIJA
Umjesto registra ovlatenih revizora na internetskoj stranici
Komore je prikazan popis ovlatenih revizora koji su u skladu s
odredbom stavka 3. lanka 72. ZoRev-a ponijeli zahtjev za upis u
registar ovlatenih revizora. U skladu sa spomenutom odredbom
imatelji certifikata ovlatenog revizora, kojeg su ranije izdale
revizorske udruge - Hrvatska udruga revizora odnosno Udruga
Benedikt Kotruljevi, mogli su do 18. rujna 2006. podnijeti za-
htjev Komori kako bi im se de facto obnovio certifikat i kako bi
zadrali pravo obavljanja revizije.
Na internetskoj stranici Komore nisu prikazani ni registri
samostalnih revizora, zajednikih revizorskih ureda i revizorskih
drutava, nego je umjesto njih prikazan popis 256 revizorskih
tvrtki koje su podnijele zahtjev za izdavanje dozvole za rad. Treba
odmah istaknuti da se spomenuti registri i nisu mogli objaviti
kao potpuni registri zbog rokova propisanih u ZoRev-u. Naime,
u skladu s odredbom stavka 2. lanka 73. ZoRev-a, revizorska
drutva osnovana prema starom ZoRev-u ili koja su zapoela
osnivanje po tom zakonu, bila su obvezna podnijeti zahtjev za
izdavanje dozvole za obavljanje usluga revizije najkasnije u roku
od godine dana od stupanja na snagu novog ZoRev-a, tj. do 20.
prosinca 2006.
Meutim, prema odredbi stavka 1. lanka 73. ZoRev-a revi-
zorska drutva moraju svoju organizaciju i poslovanje uskladiti s
odredbama novog ZoRev-a i upisati se u registar Komore u roku
godine dana od datuma osnivanja Komore, tj. do 18. oujka 2007.
Dakle, postupak izdavanja dozvole za obavljanje usluge revizije
nije povezan s postupkom upisa u registar i ne postoje bilo kakve
zapreke da svih 256 tvrtki tek posljednjeg dana podnesu zahtjev
za upis u registar, pa je vrlo vjerojatno da registri nee postojati
jo nekoliko mjeseci. U prilog to kasnijem podnoenju zahtjeva
za upis u registar ide i injenica da je obveza plaanja doprinosa
revizorskih tvrtki (lanarina) vezana uz datum upisa u registar, a
ne datum izdavanja dozvole.
Podzakonski akti iz stavka 2. lanka 36. ZoRev-a koje je
Komora trebala usvojiti i objaviti u roku godine dana od njezinog
osnivanja na internetskoj stranici Komore, navedeni su na toj
stranici i obuhvaaju:
Pravilnik o voenju registra,
Pravilnik o strunom osposobljavanju i trajnom strunom
usavravanju,
Pravilnik o nadzoru i provjeri kvalitete rada, i
Pravilnik o poasnom lanstvu.
Meutim, osim samih naziva pravilnika nisu prikazani i njiho-
vi sadraji pa se slijedom toga moe zakljuiti da oni za lanstvo
i javnost jo uvijek ni ne postoje.
Spomenutim pravilnicima vjerojatno bi trebalo pridodati i Pra-
vilnik o obliku i sadraju radne dokumentacije ije je postojanje
propisano odredbom stavka 1. lanka 15. ZoRev-a, osim ukoliko
se to pitanje ne namjerava urediti kroz Pravilnik o nadzoru i pro-
vjeri kvalitete rada.
OUJAK 2007.
Slino tome, u nadlenosti Komore je i propisivanje uvjeta i
provoenje nostrifikacije stranih isprava, to zahtijeva odgovara-
juu posebnu regulativu, osim ako, po nekakvoj srodnosti, nije
namijenjeno da se to pitanje rjeava kroz Pravilnik o strunom
osposobljavanju i trajnom strunom usavravanju.
Izrada i usvajanje gotovo svih spomenutih pravilnika u nad-
lenosti je Upravnog vijea Komore. Jedina iznimka u vezi je s
Raunovodstvo i nancije 39
2/24/07 9:37:53 AM
 REVIZIJA

kontrolom kvalitete, jer Skuptina, u skladu s ovlastima iz toke de u iduoj godini prosjeno raspoloivo vrijeme za obavljanje
6. lanka 38. ZoRev-a, utvruje pravila nadzornog i arbitranog kontrole kvalitete poet e se mjeriti danima, a bude li se uvoenje
postupka i time moe uvjetovati kako e se ispunjavati zadaa kontrole kvalitete odlagalo do pete godine tada bi se vrijeme za
Komore u segmentu kontrole kvalitete koji je svakako povezan s obavljanje kontrole kvalitete postojeih 256 revizorskih tvrtki u
nadzornim i arbitranim postupkom. estoj godini moglo mjeriti tek u satima.
Prema odredbi stavka 3. lanka 7. ZoRev-a ovlateni revizori
3. ZAKLJUAK imaju obvezu kontinuirano se struno usavravati prema progra-
mu obrazovanja koji donosi Komora. To je dalje poblie ureeno
Iako postojanje svakog od pravilnika spomenutog u prethod- stavkom 2. lanka 35. Statuta gdje je propisano da se usavravanje
nom podnaslovu ima odreenu svrhu i svaki je vaan za odre- provodi u trajanju najmanje 24 sata godinje odnosno 72 sata
eni segment revizijske profesije, vjerojatno najvee dugorone trogodinje. Problem je to je preciziranje minimalnog trajanja
posljedice za profesiju imat e to to nije ureeno pitanje etike i strunog usavravanja obavljeno u aktu kojeg se moe puno jed-
to ZoRev-om nije preciznije ureeno pitanje kontrole kvalitete i nostavnije mijenjati nego to je to sluaj sa zakonom, te takvim
obveze trajnog strunog usavravanja. postupkom obezvrijediti cilj koji se elio postii zakonskim rjee-
Prema odredbi lanka 5. ZoRev-a, revizija se obavlja neovisno, njem. Jo jednostavnije je ni ne obazirati se na statutarna rjeenja,
samostalno i objektivno u skladu s tim Zakonom, Meunarodnim a da je to mogue, najbolje pokazuje injenica da se u skladu s
revizijskim standardima koje je prevela i objavila Komora, pravi- odredbom stavka 2. lanka 8. Statuta redovna Skuptina Komore
lima revizijske struke te drugim pravilima i propisima, potujui odrava jednom godinje najkasnije do kraja veljae, ali se to ove
Kodeks profesionalne etike revizora. Ovom se odredbom ispravno godine jo nije dogodilo niti nee dogoditi do tog roka.
ukazuje na nunost uravnoteenosti tehnikih i etikih standarda.
Primjena MRevS-ova bez potivanje etike, nije revizija, kao to Mr. sc. Damir KRAJAI, Audit d.o.o., Zagreb
revizija nije ni potivanje etike, a neprimjenjivanje MRevS-ova.
Revizori moraju istodobno stvoriti utisak da su dovoljno struni,
ali i poteni i neovisni jer u protivnom teko mogu uvjeriti korisni-
ke svojih usluga da su sposobni davati neovisne i ispravne ocjene
o onome to je predmet njihovog ispitivanja.
NAJNOVIJE
Pitanjima tehnikih standarda kod nas se uvijek pridavala sva
pozornost to se ogleda u injenici da je Hrvatska udruga revizora
u svojim izdanjima iz 1995., 1999. i 2003. objavljivala aurirane
IZDANJE!!!
verzije MRevS-ova, dok se istodobno zanemarivalo pitanje etike
tako da u svim godinama postojanja HUR nikada nije objavio pri-
jevod IFAC-ovog kodeksa etike. Upravo u kontekstu takve prakse
i injenice da je potivanje Kodeksa profesionalne etike revizora
kljuan imbenik dugoronog odravanja odgovarajueg statusa
revizora vjerojatno bi bilo prikladnije, kada bi se prilikom mije-
njanja Zakona o reviziji, koje bi trebalo uslijediti radi konanog
usklaivanja s pravnim steevinama EU, status Kodeksa izjedna-
io sa statusom kojeg imaju MRevS-ovi te se osiguralo njegovo
objavljivanje u slubenom glasilu Republike Hrvatske.
Drugi je problem u vezi sa zadaama koje se odnose na kontro-
lu kvalitete. Kontrola kvalitete je svjetski trend i svaka revizorska
tvrtka koja je u nekoj od meunarodnih mrea revizorskih tvrtki
ve je izloena provoenju barem nekakvih oblika kontrole kvali-
tete. Postojei ZoRev je u skladu s tim trendom i odredbom stavka
2. lanka 44. propisuje da Komora provodi provjeru kvalitete
najmanje jednom u est godina, odnosno jednom u tri godine kod
samostalnog revizora ili revizorskog drutva koje obavlja reviziju
subjekta od javnog interesa.
Ako se pojednostavi do krajnjih granica ovaj zahtjev, tako da se
pretpostavi kako nee biti ni samostalnih revizora ni subjekata od
OUJAK 2007.

javnog interesa, tada se lako moe izraunati na osnovi postojeeg

broja revizorskih drutava da svaka proputena godina uvoenja
kontrole kvalitete poveava obujam posla u preostalom razdoblju
u razmjere koji su teko ostvarivi. Naime, da se kontrola kvalitete
Potraite u naoj narudbenici
uvela ve u prvoj godini, Komora je bi mogla obaviti kontrolu ili
kvalitete u skladu s rokom propisanim ZoRev-om uz prosjenu
dinamiku obuhvaanja jedne revizorske tvrtke tjedno. Ako to uve- www.rif.hr
40 Raunovodstvo i nancije

krajacic-k.indd 40 2/24/07 9:37:53 AM

 PLAE I NAKNADE

MR. SC. MARIJA ZUBER Struni lanak UDK 330.5-331.2

Povrat doprinosa za zdravstveno osiguranje

od ozljede na radu i profesionalnog oboljenja
Obveznici plaanja posebnog doprinosa za osiguranje od nesree na radu i
profesionalnog oboljenja mogu za razdoblje od 2002. g. do 2006. g. ostvariti pravo
na povrat dijela plaenog doprinosa, ukoliko su im prosjeni trokovi s naslova
ozljede na radu i profesionalnog oboljenja po osiguraniku u odreenoj godini bili
za 50% nii od prosjenih trokova u grani odnosno djelatnosti u kojoj posluju.
Povrat doprinosa ne mogu ostvariti obveznici koji se preteito financiraju iz
dravnog prorauna.
O nainu ostvarivanja prava na povrat dijela posebnog doprinosa plaenog za
ozljede na radu i profesionalna oboljenja, piemo u lanku.

nesree na radu ureeni su Zakonom o doprinosima za obvezna

1. PRAVNI TEMELJI OSTVARIVANJA PRAVA NA
POVRAT DIJELA DOPRINOSA
Zakonom o zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 94/01.,
88/02., 149/02., 117/03., 30/04., 177/04. i 90/05.) koji se pri-
mjenjivao u razdoblju od 1. sijenja 2002. g. do 2. kolovoza
2006. g. bilo je propisano da se sredstva posebnog doprinosa za
zdravstveno osiguranje od posljedica ozljede na radu i profesio-
nalnog oboljenja vode u posebnom izdvojenom fondu. Obveznici
osiguranja (Nar. nov., br. 147/02. i 177/04.).
Zakonom o zdravstvenom osiguranju bila je odreena ob-
veza Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje da za svaku
kalendarsku godinu utvrdi prosjene trokove po osiguraniku za
pojedine grane i djelatnosti. Ovisno o tome koliki su u odreenoj
godini prosjeni trokovi po osiguraniku za odreenog obveznika
plaanja doprinosa u odnosu na prosjene trokove u djelatnosti u
koju je razvrstan, bilo je propisano sljedee:
- ako su za odreenog obveznika plaanja doprinosa prosje-
ni trokovi po osiguraniku bili vei od prosjenih trokova
propisanih za djelatnost u koju je razvrstan, trebalo mu je za
sljedeu godinu utvrditi obvezu plaanja posebnog doprino-
sa po stopi koja je za 50% vea od redovne stope doprinosa
(l. 71. st. 2. Zakona o zdravstvenom osiguranju), i
- ako za odreenog obveznika doprinosa prosjeni trokovi
po osiguraniku nisu prelazili 50% prosjenih trokova u
djelatnosti u koju je razvrstan, obveznik ima pravo na povrat
dijela doprinosa plaenog za osiguranje od ozljede na radu i
profesionalnog oboljenja (l. 71. st. 3. Zakona o zdravstve-
nom osiguranju).
U razdoblju primjene Zakona o zdravstvenom osiguranju Hr-
vatski zavod za zdravstveno osiguranje (dalje u tekstu: HZZO) ni-
je provodio obvezu iz l. 71. st. 2. toga Zakona i nije obveznicima
kojima je troak po osiguraniku bio vei od prosjenih trokova u
djelatnosti, odreivao obvezu plaanja poveanog doprinosa.
OUJAK 2007.

Obveza iz l. 71. st. 3. Zakona o zdravstvenom osiguranju

i osnovica za plaanje doprinosa za ozljede na radu je u 2002.
g. bila propisana Zakonom o zdravstvenom osiguranju, a stopa
doprinosa posebnim Zakonom o plaanju doprinosa za osnovno
zdravstveno osiguranje u 2002. g. (Nar. nov., br. 114/01.). Od 1.
sijenja 2003. g. obveznici doprinosa, obveznici obraunavanja i
plaanja doprinosa, osnovica i stopa doprinosa za osiguranje od
kojom je ureeno pravo obveznika plaanja posebnog doprinosa
na povrat dijela tog doprinosa se provodi na temelju Pravilnika o
pravu obveznika uplate doprinosa za povrat dijela posebnog
doprinosa za sluaj ozljede na radu i profesionalne bolesti
(Nar. nov., br. 167/03.; dalje u tekstu: Pravilnik). Pravilnikom
je propisana obveza Upravnog vijea HZZO-a da za svaku ka-

Raunovodstvo i nancije 41
zuber-k.indd 41 2/24/07 9:44:16 AM
 PLAE I NAKNADE
lendarsku godinu utvruje prosjene trokove po osiguraniku u 3. TKO IMA PRAVO NA POVRAT DIJELA
Hrvatskoj, kako bi se na temelju propisanih koeficijenata utvrdili
prosjeni trokovi za pojedine grane odnosno djelatnosti, to je
temelj za izraunavanje prava obveznika plaanja na povrat dijela
posebnog doprinosa.
Iako je Zakon o zdravstvenom osiguranju prestao vrijediti 3.
kolovoza 2006. g., od kada je zamijenjen Zakonom o obveznom
zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 85/06. i 118/06.) i Za-
konom o zdravstvenom osiguranju zatite zdravlja na radu (Nar.
nov., br. 85/06.), obveznici plaanja doprinosa mogu sve do isteka
roka zastare ostvariti pravo na povrat djela plaenog doprinosa za
ozljede na radu, ukoliko ispunjavaju propisane uvjete.
2. RAZDOBLJE ZA KOJE SE MOE OSTVARITI
POVRAT DIJELA PLAENOG DOPRINOSA
Prema l. 82. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja
zastara prava na povrat doprinosa iznosi pet godina i poinje
tei nakon isteka kalendarske godine u kojoj je obveznik plaa-
nja stekao pravo na povrat doprinosa. Apsolutna zastara prava
na povrat doprinosa nastupa protekom deset godina od isteka
kalendarske godine u kojoj je osiguranik stekao pravo na povrat
doprinosa.
Obveznici posebnog doprinosa za ozljede na radu i profesio-
nalna oboljenja mogli su za svaku kalendarsku godinu zatraiti
povrat dijela plaenog doprinosa tek nakon to Upravno vijee
HZZO-a objavi podatak o prosjenim trokovima po osiguraniku s
naslova ozljede na radu za prethodnu kalendarsku godinu. Dakle,
s obzirom da su obveznici plaanja posebnog doprinosa mogli tek
u 2003. g. ostvariti pravo na povrat dijela doprinosa plaenog za
2002. g., pravo na povrat doprinosa za 2002. g. zastarijeva prote-
kom 2008. g. Za svaku sljedeu kalendarsku godinu, zastarni rok
se pomie za godinu dana u odnosu na zastaru prava na povrat
doprinosa plaenog za 2002. g. (pravo na povrat doprinosa za
2003. g. zastarijeva protekom 2009. godine, za 2004. g. protekom
2010. godine, itd.).
Pri tome je vano naglasiti da su obveznici plaanja posebnog
doprinosa tijekom 2002. g. sukcesivno poinjali plaati posebni
doprinos po stopi od 0,47%, u sljedeem mjesecu nakon to im je
istekla polica osiguranja od nesree na radu koju su imali zaklju-
enu s komercijalnim osiguravateljem. Nastavno od 2003. g. stopa
doprinosa za osiguranje od ozljede na radu je propisana u visini
0,5%, a obveznici plaanja su svi poslodavci za svoje zaposlene
radnike i osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost po osnovi
svog osiguranja.
U vezi s posljednjom godinom za koju se moe ostvariti pravo
na povrat dijela doprinosa, naglaavamo da se pravo na 2006. g.
moe ostvariti za razdoblje do 2. kolovoza 2006. g., tj. do datuma
do kojeg se primjenjivao raniji Zakon o zdravstvenom osiguranju.
Dakle, pravo na povrat dijela posebnog doprinosa moe se
OUJAK 2007.
pod uvjetima propisanom Zakonom o zdravstvenom osiguranju
i Pravilnikom, ostvariti za sljedea razdoblja:
- za cijelu ili za dio 2002. godine, ovisno o tome kada je ob-
veznik poeo HZZO-u plaati posebni doprinos za ozljede
na radu i profesionalna oboljenja,
- za 2003. g, za 2004. g. i za 2005. g. te
- za razdoblje od 1. sijenja do 2. kolovoza 2006. g.
42 Raunovodstvo i nancije
zuber-k.indd 42
PLAENOG DOPRINOSA
Pravo na povrat dijela doprinosa plaenog za osiguranje od
posljedica ozljede na radu i profesionalnih oboljenja imaju oni ob-
veznici plaanja posebnog doprinosa kojima su prosjeni trokovi
po osiguraniku plaeni za odreenu kalendarsku godinu za vie
od 50% nii od prosjenih trokova za granu odnosno djelatnost
u koju su razvrstani.
Povrat dijela plaenog doprinosa mogu ostvariti:
- poslodavci pravne i fizike osobe koji su za svoje radnike
plaali doprinos,
- fizike osobe koje obavljaju djelatnost obrta i djelatnost samo-
stalnih zanimanja temeljem koje su obvezni plaati posebni
doprinos za osiguranje od ozljede na radu i profesionalnog
oboljenja.
Iznimno, prema l. 9. Pravilnika, pravo na povrat dijela
doprinosa ne mogu ostvariti pravne osobe kojima se djelatnost
u pravilu financira iz sredstava dravnog prorauna. Iako Za-
kon o zdravstvenom osiguranju ne iskljuuje pravne osobe kojima
se sredstva za rad osiguravaju u dravnom proraunu, Pravilnik ih
iskljuuje od prava na povrat dijela doprinosa. S obzirom da se
doprinos za osiguranje od ozljede na radu i profesionalnog obo-
ljenja uplauje u korist dravnog prorauna, a povrat doprinosa
takoer tereti sredstva dravnog prorauna, ovakvim se rjeenjem
izbjegavaju suvini administrativni trokovi za HZZO.
4. IZRAUNAVANJE PRAVA NA POVRAT DIJELA
PLAENOG DOPRINOSA
4.1. Registrirani trokovi ozljede na radu za svakog
obveznika plaanja doprinosa
U HZZO-u se za svakog obveznika plaanja doprinosa za
ozljede na radu i profesionalna oboljenja vode podaci koji su re-
levantni za ostvarivanje prava na povrat dijela doprinosa plaenog
za ove namjene. Rije je o dvije skupine podataka:
- podaci o broju osiguranika koji su osigurani za sluaj ozljede
radu i profesionalnog oboljenja, koji se vode na temelju prija-
ve osiguranih osoba u evidenciju osiguranika, i
- podaci o trokovima koje je po osnovi propisanih prava osi-
guranika financirao HZZO, a koji se odnose na ostvarivanje
prava tih osiguranika s naslova ozljede na radu i profesional-
nog oboljenja (zdravstvena zatita i provoenje mjera radi
otkrivanja i sprjeavanja ozljeda na radu, naknada plae za
razdoblje od 43-eg dana bolovanja, trokovi lijeenja, medi-
cinska pomagala, trokovi prijevoza uinjeni u svrhe lijeenja,
medicinska rehabilitacija, i dr.).
Ove podatke HZZO vodi u svojim evidencijama na temelju
ovjerenih obrazaca na kojima poslodavci odnosno osiguranici
prijavljuju ozljede na radu i profesionalna oboljenja. Naime, osi-
guranici ostvaruju prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja s
osnove ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti nakon pret-
hodno provedenog postupka utvrivanja i priznavanja ozljede na
radu odnosno profesionalne bolesti. Postupak priznavanja prava
za radnika pokree poslodavac, a za osiguranike osigurane teme-
ljem obavljanja profesionalne djelatnosti oni sami, podnoenjem
prijave o ozljedi na radu odnosno o profesionalnoj bolesti. Prijava
2/24/07 9:44:17 AM
 PLAE I NAKNADE

se podnosi podrunom uredu Hrvatskog zavoda za zdravstveno vima po osiguraniku se za svaku kalendarsku godinu objavljuje u
osiguranje nadlenom prema prebivalitu osiguranika, a iznimno Narodnim novinama.
podrunom uredu prema sjeditu poslodavca. Prijava ozljede na Prosjeni trokovi ozljeda na radu i profesionalnih oboljenja
radu podnosi se na tiskanici OR, a prijava profesionalne bolesti na su po jednom osiguraniku u Hrvatskoj u razdoblju za koje se moe
tiskanici PB. Postupak, rokovi prijave i obrasci za prijavu ozljede ostvariti pravo na povrat dijela plaenog doprinosa, iznosili:
na radu propisani su Pravilnikom o uvjetima i postupku ostvariva-
nja prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja s osnove ozljede na Godina Prosjeni Objava Datum
radu i profesionalne bolesti (Nar. nov., br. 32/03.). troak s naslova Odluke o stupanja na
Na temelju ovih podataka za svakog se obveznika plaanja priznate ozljede prosjenom snagu Odluke
doprinosa za odreenu kalendarsku godinu mogu na njegov na radu po troku o prosjenom
zahtjev utvrditi prosjeni trokovi po osiguraniku, tako da se osiguraniku u troku
ukupni trokovi evidentirani s naslova ozljede na radu podijele s RH
prosjenim brojem osiguranika za obveznika plaanja doprinosa.
2002. 36,65 kn NN, 167/03. 30.10.2003.
Prosjeni broj osiguranika se izraunava tako da se stanje na
kraju svakog kalendarskog mjeseca podijeli s 12. Tako izrauna- 2003. 50,67 kn NN, 54/04. 28.04.2004.
ti prosjeni trokovi po osiguraniku se za istu kalendarsku godinu 2004. 77,85 kn NN, 62/05. 18.05.2005.
usporeuju s prosjenim trokovima u grani odnosno djelatnosti u 2005. 130,48 kn NN, 46/06. 26.04.2006.
koju je obveznik razvrstan. Naime, svaki obveznik plaanja poseb- 01. 01.
nog doprinosa za osiguranje od nesree na radu i profesionalnog - 02. 08.
oboljenja se pri odreivanju moebitnog prava na povrat dijela 2006. 67,95 kn NN, 136/06. 18.12.2006.
plaenog doprinosa razvrstava u odgovarajue podruje, ve ovisno
o djelatnosti koju preteito obavlja. Ako su prosjeni trokovi po Pravilnikom su propisani koeficijenti na temelju kojih se
osiguraniku za odreenog obveznika za vie od 50% manji od izraunavaju prosjeni trokovi u pojedinoj djelatnosti. Prosje-
prosjenih trokova u njegovoj djelatnosti, ima pravo na po- ni trokovi po osiguraniku u pojedinoj djelatnosti dobiju se
vrat dijela posebnog doprinosa. tako da se prosjeni troak izraunat za odreenu godinu u
Hrvatskoj pomnoi s koeficijentom odreene grane odnosno
4.2. Prosjeni troak po osiguraniku u RH i prosjeni tro- djelatnosti. Na taj se nain dobiju prosjeni trokovi po osigura-
kovi u djelatnosti niku za svaku od djelatnosti propisanu Pravilnikom.
Pravo na povrat dijela plaenog doprinosa zasniva se na podat- Izraunati prosjeni trokovi u djelatnosti s naslova priznatih
ku o prosjenim trokovima po osiguraniku koji su za odreenu ozljeda na radu i profesionalnog oboljenja, u razdoblju za koje
kalendarsku godinu ostvareni u Hrvatskoj, a koje za svaku godinu je mogue ostvariti pravo na povrat dijela plaenog doprinosa, u
utvruje Upravno vijee HZZO-a. Podatak o prosjenim troko- pojedinim su djelatnostima prikazani su u sliedeoj tablici.

Prosjeni trokovi u djelatnosti

Godine
Podruje Naziv djelatnosti Koeficijent 2002. 2003. 2004. 2005.
2006.
1. 1. - 2. 8.
A Poljoprivreda, lov i umarstvo 0,93 34,08 47,12 72,40 121,35 63,19
B Ribarstvo 0,27 9,90 13,68 21,02 35,23 18,35
C Rudarstvo i vaenje
CA Vaenje energetskih sirovina 1,83 67,07 92,73 142,47 238,78 124,35
CB Vaenje ruda i kamena, osim energetskih sirovina 2,05 75,13 103,87 159,59 267,48 139,30
D Preraivaka industrija
DA Proizvodnja hrane, pia i duhanskih proizvoda 0,68 24,92 34,46 52,94 88,73 46,21
DB Proizvodnja tekstila i tekstilnih proizvoda 0,36 13,19 18,24 28,03 46,97 24,46
DC Proizvodnja koe i proizvoda od koe 0,25 9,16 12,67 19,46 32,62 16,99
DD Proizvodnja drva i proizvoda od drva 0,93 34,08 47,12 72,40 121,35 63,19
Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira; izdava-
DE ka i tiskarska djelatnost 0,62 22,72 31,42 48,27 80,90 42,13
DF Proizvodnja koksa, naftnih derivata i nuklearnog goriva 1,66 60,84 84,11 129,23 216,60 112,80
OUJAK 2007.

Proizvodnja kemikalija, kemijskih proizvoda i umjetnih

DG vlakana 0,59 21,62 29,90 45,93 76,98 40,09
DH Proizvodnja proizvoda od gume i plastike 0,48 17,59 24,32 37,37 62,63 32,62
DI Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda 0,90 32,99 45,60 70,07 117,43 61,16
DJ Proizvodnja metala i proizvoda od metala 1,24 45,45 62,83 96,53 161,80 84,26
DK Proizvodnja strojeva i ureaja 0,88 32,25 44,59 68,51 114,82 59,80

Raunovodstvo i nancije 43
zuber-k.indd 43 2/24/07 9:44:18 AM
 PLAE I NAKNADE

Nastavak tablice
Godine
Podruje Naziv djelatnosti Koeficijent 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
1. 1. - 2. 8.
DL Proizvodnja elektrine i optike opreme 0,85 31,15 43,07 66,17 110,91 57,76
DM Proizvodnja prijevoznih sredstava 1,16 42,51 58,78 90,31 151,36 78,82
DN Ostala preraivaka industrija 0,84 30,79 42,56 65,39 109,60 57,08
E Opskrba elektrinom energijom, plinom i vodom 0,69 25,29 34,96 53,72 90,03 46,89
F Graevinarstvo 0,78 28,59 39,52 60,72 101,77 53,00
Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i
G motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kuanstvo 0,23 8,43 11,65 17,91 30,01 15,63
H Hoteli i restorani 0,22 8,06 11,15 17,13 28,71 14,95
I Prijevoz, skladitenje i veze 0,57 20,89 28,88 44,37 74,37 38,73
J Financijsko posredovanje 0,27 9,90 13,68 21,02 35,23 18,35
K Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 0,20 7,33 10,13 15,57 26,10 13,59
L Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 0,64 23,46 32,43 49,82 83,51 43,45
M Obrazovanje 0,15 5,50 7,60 11,68 19,57 10,19
N Zdravstvena zatita i socijalna skrb 0,39 14,29 19,76 30,36 50,89 26,50
O Ostale drutvene, socijalne i osobne uslune djelatnosti 0,76 27,85 38,51 59,17 99,16 51,64
P Djelatnost kuanstava 0,08 2,93 4,05 6,23 10,44 5,44
Q Izvanteritorijalne organizacije i tijela 0,10 3,67 5,07 7,79 13,05 6,80

4.3. Mjerila za izraunavanje prava na povrat dijela Primjer 1. - Povrat doprinosa za 2006. g.
doprinosa Trgovako drutvo je za 2006. g. uplatilo sljedee iznose
obveznih doprinosa za osiguranje od ozljede na radu i profesio-
Obveznik plaanja doprinosa kojem za odreenu kalendarsku
nalnog oboljenja:
godinu prosjeni trokovi po osiguraniku ne prelaze 50% prosje-
- na plae koje se odnose na razdoblje sijeanj - srpanj 2006. g.
nih trokova utvrenih za djelatnost u kojoj posluje, ima pravo na
na osnovicu u iznosu od 3.276.000,00 kn uplaen je posebni
povrat dijela uplaenog doprinosa. Svota povrata dijela plaenog
doprinos u svoti od 16.380,00 kn,
doprinosa se odreuje u zavisnosti od odnosa prosjenih trokova
koje ima obveznik plaanja u odnosu na iznos 50% prosjenih - na plau za kolovoz na osnovicu 468.000,00 kn plaen je do-
trokova u djelatnosti i iznosi: prinos u svoti od 2.340,00 kn, od ega se razmjerni dio u visini
2/31 odnosi na razdoblje od 1. do 2. kolovoza 2006. g.,
- tako da je ukupno za razdoblje od 1. sijenja do 2. kolovo-
Uee prosjenih trokova Iznos plaenog doprinosa
za 2006. g. plaen doprinos za ozljede na radu u iznosu od
obveznika doprinosa u 50%- na koji ima pravo povrata
16.530,97 kn.
iznosu prosjenih trokova po (u % od ukupno uplaenog
Trgovako drutvo je u razdoblju od 1. sijenja do 2. kolovoza
osiguraniku u djelatnosti iznosa)
2006. g. prosjeno zapoljavalo 72 radnika. Prema podacima
0% - 20% 25
HZZO-a, prosjeni trokovi po osiguraniku s naslova ozljede na
20% - 40% 20 radu za trgovako drutvo su iznosili 12,66 kn. Trgovako drutvo
40% - 60% 15 posluje u djelatnosti graditeljstva.,
60% - 80% 10
Izraun prava na povrat dijela doprinosa uplaenog za razdo-
80% - 100% 5
blje od 1. sijenja do 2. kolovoza 2006. g. za ovog je obveznika
Dakle, obveznik plaanja doprinosa moe za odreenu kalen- sljedei:
darsku godinu ostvariti pravo na maksimalni povrat doprinosa u Opis Iznos
visini 25% od ukupne svote doprinosa koju je platio. To e biti Prosjeni trokovi po osiguraniku kod obveznika
u sluaju ako njegovi prosjeni trokovi izdataka za ozljede na plaanja doprinosa za razdoblje od 1. 1. do 2. 8.
OUJAK 2007.

radu ne prelaze petinu od 50%-og iznosa prosjenih trokova u 2006. g. 12,66 kn

djelatnosti u koju je razvrstan. to su mu prosjeni trokovi blii Prosjeni trokovi po osiguraniku u podruju F
krajnjoj propisanoj granici u visini 50% prosjenih trokova u dje- - djelatnost graditeljstva - za razdoblje od 1. 1. do
latnosti, to je njegovo pravo na povrat doprinosa relativno manje. 2. 8. 2006. g. 53,00 kn
50% prosjenih trokova po osiguraniku u
www.rif.hr podruju F - djelatnost graditeljstva - za razdoblje
od 1. 1. do 2. 8. 2006. g. 26,50 kn

44 Raunovodstvo i nancije

zuber-k.indd 44 2/24/07 9:44:18 AM


Opis Iznos
Uee prosjenih trokova po osiguraniku kod (Podaci o podnositelju zahtjeva:
obveznika plaanja doprinosa u 50%-om iznosu
prosjenih trokova u djelatnosti
/(12,66 : 26,50) x 100/ 47,78%
Iznos plaenog doprinosa za razdoblje od 1.1. do
2. 8. 2006. g. 16.530,97 kn
% od uplaenog iznosa doprinosa na koji obveznik
ima pravo povrata 15%
Svota doprinosa za povrat (15% od 16.530,97) 2.479,65 kn
Primjer 2. - Povrat doprinosa za 2005. g.
Odvjetnik je za 2005. g. za svoje obvezno osiguranje uplatio
posebni doprinos od nesree na radu i profesionalnog oboljenja
u iznosu od 392,37 kn (0,5% na mjesenu osnovicu u iznosu od
6.539,50 kn x 12 mjeseci). Tijekom 2005. g. nije bilo trokova
ozljede na radu. Odvjetnik nema zaposlenih radnika.
Izraun prava na povrat dijela doprinosa plaenog za 2005. g.
za ovog je obveznika sljedei:
Opis Iznos
Prosjeni trokovi po osiguraniku kod obveznika
doprinosa za 2005. g. 0,00 kn
Prosjeni trokovi po osiguraniku u podruju O
- Ostale drutvene, socijalne i osobne uslune
djelatnosti za 2005. g. 99,16 kn
50% prosjenih trokova po osiguraniku u podruju
O - Ostale drutvene, socijalne i osobne uslune
djelatnosti za 2005. g. 49,58 kn
Uee prosjenih trokova po osiguraniku kod
obveznika doprinosa u 50%-om iznosu prosjenih
trokova u djelatnosti 0%
Iznos plaenog doprinosa za 2005. g. 392,37 kn
% od uplaenog iznosa doprinosa na koji obveznik
ima pravo povrata 25%
Svota doprinosa za povrat (25% od 392,37) 98,09 kn
5. POSTUPAK OSTVARIVANJA PRAVA NA
POVRAT DIJELA PLAENOG DOPRINOSA
Zakonom o zdravstvenom osiguranju i Pravilnikom nije
propisan automatizam u ostvarivanju prava na povrat doprinosa,
iako sve podatke relevantne za ostvarivanje prava na povrat vodi
HZZO i Porezna uprava. Povrat dijela plaenog doprinosa za osi-
guranje od ozljede na radu i profesionalnog oboljenja ostvaruje
se na temelju pisanog zahtjeva koji podnosi obveznik doprinosa
podrunom uredu HZZO-a nadlenom prema sjeditu obveznika
pravne osobe odnosno prema prebivalitu obveznika fizike oso-
be.
Zahtjev se podnosi u pisanom obliku za svaku kalendarsku
godinu za koju obveznik ima interesa ostvariti povrat dijela upla-
enog iznosa posebnog doprinosa. S obzirom da su za sve godine
za koje je propisana mogunost povrata doprinosa, objavljene od-
luke o prosjenim trokovima po osiguraniku u Hrvatskoj, zahtjev
se moe podnijeti za svaku godinu za koju se ostvaruje pravo.
Zahtjev mora sadravati sljedee podatke:
zuber-k.indd 45
PLAE I NAKNADE
________________________________
naziv ili ime, sjedite, MB ili MBG)
HRVATSKI ZAVOD ZA
ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
Podruni ured _______________________
Na temelju l. 7. Pravilnika o pravu obveznika uplate doprinosa
na povrat dijela posebnog doprinosa za sluaj ozljede na radu i
profesionalnog oboljenja (Nar. nov., br. 167/03.) podnosimo ovaj
ZAHTJEV
za povrat pripadajueg dijela plaenog posebnog doprinosa
za sluaj ozljede na radu i profesionalne bolesti za _____ god.
Naziva (ili ime i prezime) podnositelja zahtjeva:
Adresa:
MB/MBG:
Grana djelatnosti i naziv djelatnosti:
Prosjean broj radnika (osiguranika) u _____ g.:
Ukupno uplaeni iznos doprinosa u ____ g.:
- osnovni doprinos za zdravstveno osiguranje
- posebni doprinos za ozljede na radu i profesio
nalne bolesti
Banka kod koje obveznik ima otvoren raun i broj
irorauna:
U _____________________________
(mjesto i datum podnoenja zahtjeva)
Ovlatena osoba podnositelja zahtjeva:
______________________________
(potpis)
Podnositelji zahtjeva ne izraunavaju sami svoje prosjene
trokove po osiguraniku, jer ne raspolau potrebnim podacima. U
zahtjevu za povrat doprinosa samo navode podatak o prosjenom
broju osiguranika, kako bi HZZO na temelju podataka iz svojih
evidencija utvrdio iznos godinjeg prosjenog troka i mogue
pravo na povrat dijela plaenog doprinosa.
Podnositelji zahtjeva duni su za svaku godinu za koju
podnose zahtjev za povrat doprinosa u prilogu dostaviti po-
tvrdu o podmirenim iznosima doprinosa za tu kalendarsku
godinu. Potvrdu im na njihov zahtjev izdaje Porezna uprava.
Uz zahtjev za povrat doprinosa za 2002. g. se ne prilae potvr-
da Porezne uprave jer za tu godinu Porezna uprava nije vodila
evidenciju o zaduivanju i plaanju ovog doprinosa, ve se pri
rjeavanju zahtjeva koriste podaci koje u svojim analitikim evi-
dencijama vodi HZZO.
O zahtjevu obveznika doprinosa HZZO u upravnom postupku
donosi rjeenje, na koje obveznik ima pravo albe.
OUJAK 2007.
Mr. sc. Marija ZUBER, HZRIF, Zagreb
Raunovodstvo i nancije 45
2/24/07 9:44:18 AM
 PLAE I NAKNADE

MR. SC. MARIJA ZUBER Struni lanak UDK 330.5-331.2

Isplata jubilarnih nagrada

Pravo radnika na jubilarnu nagradu nije propisano Zakonom o radu, niti
posebnim zakonima, ve se odreuje kolektivnim ugovorom koji obvezuje
poslodavca, pravilnikom ili ugovorom o radu. Jubilarna nagrada se u pravilu
odreuje za navrene godine rada kod istog poslodavca i predstavlja oblik
novanog nagraivanja radnika za vjernost poslodavcu.
Neoporezivi iznosi jubilarnih nagrada su propisani Pravilnikom o porezu
na dohodak i mogu se isplatiti radniku i za navrene godine rada kod istog
poslodavca i za navrene godine ukupnog radnog staa.

ili drugom poslodavcu kod kojega je radnik proveo odreeni broj

godina rada. Visoka fluktuacija radnika poslodavcu uvijek izaziva
dodatne i poveane trokove povezane s uvoenjem novih radnika u
posao i organizaciju rada. Poslodavcu je jednostavnije organizirati
proces rada s radnikom kojeg poznaje, ije su mu strune i radne
osobine poznate. Jubilarna nagrada je odreeni oblik nagrade radni-
ku za vjernost istom poslodavcu.
Iako je izvorno ovo sadraj prava na jubilarnu nagradu, u izvo-
rima radnog prava ima primjera da se jubilarna nagrada ugovara
odnosno odreuje kao pravo za ukupne godine radnog staa.
Poslodavci koje obvezuje kolektivni ugovor, pravilnik ili ugo-
vor o radu kojim je ureeno pravo radnika na jubilarnu nagradu,
imaju obvezu isplatiti radniku jubilarnu nagradu. Dakako, i oni
poslodavci koji nemaju takvu novanu obvezu prema radnicima,
mogu koristiti isplatu jubilarne nagrade kao oblik nagraivanja
svojih radnika, ali nemaju obvezu.
U kolektivnim ugovorima u gospodarstvu koji su odlukom nad-
lenog ministra proireni na sve poslodavce u odreenom podruju,
1. PRAVO RADNIKA NA JUBILARNU NAGRADU
pravo radnika na jubilarnu nagradu je ureeno na sljedei nain:
1.1. Jubilarna nagrada je pravo iz radnog odnosa
Pravo na jubilarnu nagradu za odreeni broj godina rada je Kolektivni ugovor s proirenim Pravo radnika na jubilarnu
pravo radnika iz radnog odnosa, ali nije ureeno Zakonom o radu djelovanjem nagradu
(Nar. nov., br. 137/04. - pro. tekst) kao opim propisom radnog KU za djelatnost trgovine Za rad kod istog poslodavca:
prava, niti je ureeno drugim posebnim zakonima. Pravo radnika na (Nar. nov., br. 41/98. i 79/05.) 10 godina - 1.000,00 kn
Odluka o proirenju 15 godina - 1.300,00 kn
jubilarnu nagradu se ureuje drugim izvorima radnog prava: (Nar. nov., br. 41/98. i 75/05.) 20 godina - 1.700,00 kn
- kolektivnim ugovorom koji obvezuje poslodavca, 25 godina - 2.100,00 kn
- pravilnikom o radu koji moraju donijeti poslodavci koji za- 30 godina - 2.500,00 kn
poljavaju vie od 20 radnika, ako ih ne obvezuje kolektivni 35 godina - 2.900,00 kn
ugovor kojim su ureena pitanja koja su propisana kao obvezan KU za djelatnost graditeljstva Za rad kod istog poslodavca:
sadraj pravilnika o radu, i (Nar. nov., br. 4/02., 91/03., 10 godina - 1.500,00 kn
- ugovorom o radu. 93/04., 97/05., 98/05. - pro. 15 godina - 2.000,00 kn
U praksi se pravo na jubilarnu nagradu u pravilu odreuje tekst) 20 godina - 2.500,00 kn
OUJAK 2007.

Odluka o proirenju 25 godina - 3.000,00 kn

kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu, a samo iznimno i (Nar. nov., br. 56/02., 120/03., 30 godina - 3.500,00 kn
vrlo rijetko ugovorom o radu koji prije zasnivanja radnog odnosa 75/05. i 104/05.) 35 godina - 4.000,00 kn
sklapaju poslodavac i radnik. 40 godina - 5.000,00 kn
U izvorima radnog prava jubilarna nagrada se u pravilu ureuje KU za djelatnost ugostiteljstva Za rad kod istog poslodavca,
kao nagrada radniku za odreeni navreni broj godina radnog staa (Nar. nov., br. 69/02. i 139/04. ) u visini neoporezivog iznosa
ostvaren kod poslodavca. Sadrajno je jubilarna nagrada svojevrsna Odluka o proirenju
nagrada radniku za vjernost trgovakom drutvu, ustanovi, obrtniku Nar. nov., br. 69/02. i 75/05.)

46 Raunovodstvo i nancije

zuber 2-k.indd 46 2/24/07 10:07:01 AM

 PLAE I NAKNADE

Kolektivni ugovor s proirenim Pravo radnika na jubilarnu ako Zakonom o radu ili drugim zakonom nije drugaije odre-
djelovanjem nagradu eno (l. 12. Zakona o radu). Ovo pravilo pogodnosti odnosi se i na
KU za putnike agencije Za rad kod istog poslodavca, pravo radnika na jubilarnu nagradu.
(Nar. nov., br. 94/02.) u visini neoporezivog iznosa Na primjer, ako poslodavca obvezuje kolektivni ugovor zaklju-
Odluka o proirenju en na razini trgovakog drutva i kolektivni ugovor koji je odlu-
(Nar. nov., br. 94/02.) kom ministra rada proiren na sve poslodavce u odreenoj grani,
KU za drvnu i papirnu indu- Za neprekidni rad kod istog poslodavac je duan u odnosu na svakog radnika u vezi s pravom
striju poslodavca: na jubilarnu nagradu, u svakoj godini primijeniti pravo koje je za
(Nar. nov., br. 14/06.) 10 godina - 800,00 kn radnika najpovoljnije. Isti se princip primjenjuje u odnosu na prava
Odluka o proirenju 20 godina - 1.400,00 kn odreena pravilnikom o radu kod poslodavaca koji imaju pravilnike
(Nar. nov., br. 75/05.) 30 godina - 2.000,00 kn
40 godina - 2.300,00 kn o radu.
Princip pogodnosti pri ostvarivanju prava radnika na jubilarnu
KU poslodavaca i radnika (u Nije ureeno kao obveza, ve
djelatnosti obrtnitva)* kao mogunost za rad kod nagradu u praksi znai sljedee dvije mogunosti odreivanja za
(Nar. nov., br. 84/05.) istog poslodavca: radnika povoljnijeg prava:
Odluka o proirenju 10 godina - 1.500,00 kn 1. da je svota jubilarne nagrade za odreeni broj godina rada u
(Nar. nov., br. 75/05.) 15 godina - 2.500,00 kn razliitim izvorima prava koji obvezuju poslodavca razliito
20 godina - 3.000,00 kn odreena, pa poslodavac mora radniku za taj broj navrenih
25 godina - 3.500,00 kn godina isplatiti iznos koji je za radnika povoljniji, i
30 godina - 4.000,00 kn
35 godina - 5.000,00 kn 2. da je u jednom izvoru radnog prava pravo radnika na jubilarnu
nagradu odreeno za godine radnog staa kod istog poslodavca,
*Napomena: a u drugom izvoru koji obvezuje poslodavca za ukupne godine
Kolektivni ugovor poslodavaca i radnika (u djelatnosti obrtnitva) zakljuen
je 17. oujka 2005. g. na rok od jedne godine. Njegovo trajanje je isteklo u oujku radnog staa, u kojem sluaju poslodavac ima obvezu pojedi-
2006. g., pa se, po naem miljenju, njegove odredbe primjenjuju kao dio pret- nanom radniku u svakoj kalendarskoj godini isplatiti jubilarnu
hodno sklopljenih ugovora o radu, temeljem l. 205. Zakona o radu koji ureuje
produenu primjenu kolektivnih ugovora kojima je istekla vanost. nagradu po onom izvoru radnog prava koji je u toj godini za
U dravnim i javnim slubama se jubilarne nagrade ispla- radnika povoljniji.
uju na temelju Kolektivnog ugovora za dravne slubenike i Zbog primjene principa pogodnosti u odnosu na vie razliitih
namjetenike (Nar. nov., br. 92/04., 141/04. - ispr. i 150/04. - ispr.) izvora radnog prava i u odnosu na svako pojedinano pravo radnika,
i Temeljnog kolektivnog ugovora za slubenike i namjetenike u mogue je da npr., radnik u jednoj godini ima pravo na jubilarnu
javnim slubama (Nar. nov., br. 3/02., 33/03. - Dodatak I., 182/03. nagradu za navrene godine rada kod istog poslodavca prema kolek-
- Dodatak II., 64/04. - Dodatak III. i 11/07.). U ovim je kolektivnim tivnom ugovoru, a da ve u sljedeoj godini na temelju pravilnika
ugovorima pravo na jubilarnu nagradu ugovoreno kao pravo radni- o radu ima pravo na jubilarnu nagradu za navrene godine ukupnog
ka za navrene godine rada kod istog poslodavca, ali je posebnom radnog staa.
odredbom odreeno da se radom kod istog poslodavca smatra
ukupni rad u dravnim odnosno u javnim slubama, neovisno o 1.3. Pravo na jubilarnu nagradu radnika koji radi nepuno
promjeni poslodavca. radno vrijeme
Pravo dravnih slubenika i namjetenika na jubilarnu nagradu l. 39. st. 2. Zakona o radu propisano je da se pri ostvarivanju
je utvreno u sljedeim iznosima: prava radnika koja se odreuju u odnosu na prethodno trajanje rad-
Neprekinuti rad u Ugovoreno pravo Iznos jubilarne nog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom
dravnim odnosno u na jubilarnu nagrade u 2007. g. vremenu, smatraju radom u punom radnom vremenu. Naime, radnik
javnim slubama u nagradu u kn koji radi nepuno radno vrijeme ostvaruje pravo na sta mirovinskog
trajanju (osnovica = 1.800 osiguranja razmjerno odnosu nepunog i punog radnog vremena.
kn) On za rad kod jednog poslodavca uvijek ostvaruje pravo na manje
5 godina 1 osnovica 1.800,00 od godinu dana staa osiguranja, ali mu se pri odreivanju prava
10 godina 1,25 osnovice 2.250,00 na jubilarnu nagradu godine rada provedene kod istog poslodavca
raunaju kao pune godine rada.
15 godina 1,5 osnovice 2.700,00
20 godina 1,75 osnovice 3.150,00 l. 39. st. 2. Zakona o radu se primjenjuje samo pri odreiva-
nju prava na jubilarnu nagradu u sluaju kad je pravo na jubilarnu
25 godina 2 osnovice 3.600,00 nagradu odreeno u odnosu na godine rada kod istog poslodavca,
30 godina 2,5 osnovice 4.500,00 ali se ne primjenjuje u sluaju kad je pravo na jubilarnu nagradu
35 godina 3 osnovice 5.400,00 odreeno za ukupne godine radnog staa.
40 godina 4 osnovice 7.200,00
1.4. Pravo na jubilarnu nagradu radnika koji ostvaruju
Napomena: Osnovica za odreivanje prava na jubilarnu nagradu za zaposlene
u dravnim i javnim slubama za svaku se godinu odreuje sporazumom nadlenih pravo na sta s poveanim trajanjem
OUJAK 2007.

sindikata i Vlade RH.

1.2. Primjena za radnika najpovoljnijeg prava
U sluaju kad je neko pravo iz radnog odnosa razliito ureeno
ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim
izmeu radnikog vijea i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili
zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, osim
Radnicima koji prema Zakonu o stau osiguranja s poveanim
trajanjem (Nar. nov., br. 71/99.) i drugim posebnim zakonima, ra-
de na radnim mjestima na kojima se mirovinski sta rauna
uveano u odnosu na efektivne godine rada, pravo na jubilarnu
nagradu se odreuje u odnosu na efektivne godine rada. Ovi
radnici ostvaruju za 12 mjeseci efektivnog rada 14, 15, 16, 18 ili 24
mjeseci mirovinskog staa.

Raunovodstvo i nancije 47
zuber 2-k.indd 47 2/24/07 10:07:02 AM
 PLAE I NAKNADE
Dakako, ako bi izvorom radnog prava koji obvezuje poslodavca
bilo propisano drugaije, tj. ako bi pravo na jubilarnu nagradu bilo
odreeno u odnosu na godine mirovinskog staa odreenog kao
sta s uveanim trajanjem, radnik ima pravo na jubilarnu nagradu
odreenu prema tom kriteriju.
1.5. Utjecaj mirovanja radnog odnosa na pravo radnika na
jubilarnu nagradu
Za vrijeme koritenja neplaenog dopusta, sluenja vojnog ro-
ka, koritenja prava na mirovanje radnog odnosa zbog njege djeteta
do tri godine starosti i dr., miruju prava i obveze radnika iz radnog
odnosa. Razdoblja mirovanja radnog odnosa ne uraunavaju se u
radni sta radnika. Mirovanje prava nije prestanak radnog odnosa,
ve svojevrsno zamrzavanje prava i obveza radnika i poslodavca.
Otvoreno je pitanje uraunavaju li se razdoblja mirovanja rad-
nog odnosa u razdoblja rada pri odreivanju onih prava radnika koja
se odreuju u zavisnosti od duine rada, bilo ukupnog rada ili rada
kod poslodavca. Na primjer, ako je radnik radio tri godine, zatim
dvije godine koristio neplaeni dopust, pa nakon toga ponovno
nastavio raditi kod istog poslodavca, postavlja se pitanje kada stjee
pravo na jubilarnu nagradu za deset godina rada, da li nakon proteka
deset godina od datuma zaposlenja ili nakon 12 godina od datuma
zaposlenja, s obzirom da je koristio neplaeni dopust u trajanju
od dvije godine). U vezi s ovim pitanjem, skreemo pozornost na
presudu Vrhovnog suda RH u kojoj je zauzeto stajalite da se raz-
doblja mirovanja radnog odnosa uraunavaju u neprekidno trajanje
radnog odnosa radi stjecanja odreenog prava (Vrhovni sud RH,
Rev. 2985/99. od 5. 4. 2000., Izbor odluka 1/2001.).
Unato ovakvom stajalitu Vrhovnog suda RH, miljenja
smo da se pri utvrivanju radnikovih prava na jubilarnu nagradu,
zbrajaju razdoblja rada prije mirovanja prava i obveza iz radnog
odnosa i razdoblja rada nakon isteka mirovanja prava i obveza
iz radnog odnosa. Ovakav zakljuak proizlazi iz prirode samog
instituta mirovanja.
Dakako, ukoliko je izvorima radnog prava koji obvezuju po-
slodavca izrijekom odreeno da se pri odreivanju prava radnika na
jubilarnu nagradu razdoblja mirovanja radnog odnosa uraunavaju
u godine rada za odreivanje prava na jubilarnu nagradu, tada je
poslodavac obvezan uraunati razdoblja mirovanja u razdoblja rada,
jer je takva odredba u ovom sluaju za radnika povoljnija.
2. POREZNO ODREENJE ISPLATE
JUBILARNIH NAGRADA
2.1. Neoporezivi i oporezivi iznosi jubilarnih nagrada
Neoporezivi iznosi jubilarnih nagrada propisani su l. 13. st. 2.
Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05. i 96/06.) i
iznose:
Za navrene godine Neoporezivi iznos jubilarne nagrade
rada
10 godina 1.500,00
OUJAK 2007.
15 godina 2.000,00
20 godina 2.500,00
25 godina 3.000,00
30 godina 3.500,00
35 godina 4.000,00
40 godina 5.000,00
48 Raunovodstvo i nancije
zuber 2-k.indd 48
Za neoporezivu isplatu jubilarnih nagrada porezni propisi
ne postavljaju niti uvjet godina ukupnog staa, niti godina staa
ostvarenog kod poslodavca. To znai da se neoporezivi iznos
jubilarne nagrade odreuje neovisno o kriteriju po kojem je u
izvorima radnog prava koji obvezuju poslodavca, odreeno pravo
radnika na jubilarnu nagradu.
S obzirom da porezni propisi ne postavljaju nikakve dodatne uvje-
te, poslodavac moe po jednom kriteriju odrediti pravo na jubilarnu
nagradu, a po drugom kriteriju neoporezivi iznos jubilarne nagrade.
Primjer:
Kolektivnim ugovorom koji obvezuje poslodavca ugovoreno je
pravo radnika na jubilarnu nagradu za 10 godina rada kod istog
poslodavca u iznosu 1.800,00 kn. Radnik u istoj godini navrava 15
godina ukupnog radnog staa.
Zbog toga to porezni propis nije odredio koje godine rada su
kriterij za porezno odreenje jubilarne nagrade, za ovog se radnika
neoporezivi iznos odreuje za 15 godina rada, iako mu poslodavac
isplauje jubilarnu nagradu za 10 godina rada kod njega. Dakle, u
ovom konkretnom primjeru nije neoporezivi iznos za odnosnog rad-
nika 1.500,00 kn (za 10 godina), nego 2.000,00 kn (za 15 godina), pa
poslodavac moe radniku neoporezivo isplatiti cijeli iznos jubilarne
nagrade od 1.800,00 kn.
2.2. Isplata jubilarnih nagrada u iznosima veim od
neoporezivih
Ako poslodavac isplauje jubilarne nagrade u svotama veim od
propisanih neoporezivih iznosa, razlika iznad neoporezivog iznosa
jubilarne nagrade u poreznom je smislu izjednaena s isplatom plae.
Poslodavac je duan obraunati i uplatiti zakonom propisane dopri-
nose iz plae i na plau, te porez na dohodak i moebitni prirez. Porez
i prirez se obraunava prema propisanim poreznim stopama na pore-
znu osnovicu koja se odreuje kumulativno za isplatu svih primitaka
plae isplaenih u jednom mjesecu. To znai da e primitak po osnovi
jubilarne nagrade u dijelu u kojem je izjednaena s isplatom plae, u
pravilu podlijegati oporezivanju viim poreznim stopama, jer radnik
na redovnoj plai iskoritava dio ili moda i cijelu poreznu osnovicu
koja se oporezuje niim poreznim stopama.
U izvorima radnog prava se iznosi jubilarnih nagrada u pravi-
lu odreuju kao neto primici radnika, to znai da je poslodavac
obvezan dio iznosa jubilarne nagrade koji je u poreznom smislu
izjednaen s plaom, preraunati na bruto plau radnika.
Isplaeni iznosi jubilarnih nagrada u dijelu u kojem su izjedna-
eni s plaom iskazuju se na obrascu R-Sm, tako da se na stranici
A kao osnova obrauna koristi ifra 03, a u rubrici za mjesec
iskazuju se nule. Na stranici B se za osnovu obrauna koristi ifra
17, a u koloni razdoblje od do iskazuju se nule. Primitak po
osnovi jubilarne nagrade je primitak koji se odnosi na cijelu godinu, a
ne na odreeni mjesec rada, pa je poslodavac duan ispravno ifrirati
ovakvu isplatu.
Takoer, iznosi isplaenih jubilarnih nagrada iznad neoporezivog
iznosa evidentiraju se u obrascu IP odnosnog radnika i u mjesenom
kumulativnom obrascu ID.
Doprinosi plaeni na svote jubilarnih nagrada isplaene iznad
neoporezivih iznosa razliito utjeu na opseg prava radnika u sustavu
mirovinskog i u sustavu zdravstvenog osiguranja. Iznosi jubilarnih
nagrada koji su u poreznom smislu izjednaeni s plaom ukljuuju
se u mirovinsku osnovicu osiguranika. U sustavu zdravstvenog osi-
guranja, ovi iznosi ne utjeu na opseg prava radnika i ne ukljuuju se
u osnovicu za odreivanje prava radnika na naknadu plae za vrijeme
bolovanja ili porodnog dopusta.
Mr. sc. Marija ZUBER, HZRIF, Zagreb
2/24/07 10:07:02 AM
 POSLOVNE FINANCIJE

IVAN IDOJTI Struni lanak UDK 336.64

Prijeboj (kompenzacija) - pravni,

financijski i porezni uinci
Svaka obveza pa tako i novana obveza moe prestati ispunjenjem ili na
drugi nain obuhvaen Zakonom o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/2005.).
Jedan od ostalih naina prestanka obveze, pored otpusta duga, sjedinjenja,
nemogunosti ispunjenja, proteka vremena, otkaza i smrti dunika, je i prijeboj.
Prijeboj je jedan od najeih ostalih naina prestanka obveze i, istodobno, jedan
od najeih oblika obraunskog plaanja. Zato se u ovom lanku ukazuje na
njegove pravne, ali i financijske i porezne uinke.

ten je od dunika zahtijevati ispunjenje. Koritenjem ovlasti

1. UVOD
U pravnom poslu, prema Zakonu o obveznim odnosima (Nar.
nov., br. 35/05.), sudionicima nastaju obveze. Obveze mogu na-
stati i stjecanjem bez osnove, poslovodstvom bez naloga, javnim
obeanjem nagrade, izdavanjem vrijednosnih papira te na osnovi
odluke suda ili druge javne vlasti. Obveza jednog sudionika ob-
veznog odnosa istodobno je pravo odnosno trabina za drugog
sudionika. Ona mora biti mogua, doputena i odreena odnosno
odrediva. Moe se sastojati u davanju, injenju, ne injenju ili
trpljenju. Vjerovnik u obveznom odnosu ovlaten je od dunika
zahtijevati ispunjenje obveze, a dunik je duan ispuniti obve-
zahtijevanja ispunjenja novane obveze od strane dunika nastaje
pravo odnosno trabina za vjerovnika. To pravo odnosno potrai-
vanje vjerovnika koji je poslovni subjekt, dio je njegove imovine,
u pravilu, tzv. kratkotrajne (obrtne, tekue) imovine. Budui da
je kratkotrajna (obrtna) imovina ona za koju se oekuje da e se
unoviti u svakom proizvodno-poslovnom ciklusu, naziva se i te-
kuom imovinom - tekuim sredstvima. U tekua sredstva uklju-
uju se: novac i salda na raunima banaka raspoloiva za tekue
poslovanje, vrijednosni papiri koji se ne namjeravaju zadrati i
koji se mogu brzo i lako realizirati, potraivanja za prodaju i druga
potraivanja za koja se oekuje da e biti realizirana unutar godi-
ne dana, zalihe, plaanja unaprijed za kupnju tekuih sredstava te
iznosi plaeni unaprijed za trokove za koje se oekuje da e biti
iskoriteni unutar godine dana. Potraivanja su pravni modalitet
imovine u prijelazu iz robnog u novani oblik koji bi trebao biti
najlikvidniji dio kratkotrajne imovine. Ovisna su o obujmu proda-
je, a nastaju ili kao posljedica svjesne prodajne politike kreditira-
nja kupaca ili kao posljedica nepravovremenog plaanja od strane
kupaca. Ovo posljednje, stihijsko nastajanje potraivanja svakako
je najznaajniji faktor naruavanja platene sposobnosti, poslovne
stabilnosti i uspjenosti. Zbog toga se poduzimaju razliite mjere
financijskog upravljanja, posebice upravljanja likvidnou. Te
mjere predstavljaju svjesne aktivnosti kojima se trajno odrava
financijska ravnotea i ostvaruje potrebna efikasnost poslovanja.
Njima se pravodobno osiguravaju i poveavaju prihodi, unapre-
uje tednja i racionalno troenje, usklauju priljevi i odljevi uz
to manje rtve te pravodobno ispravljaju neekonomine odluke
OUJAK 2007.

zu savjesno, u svemu kako ona glasi i odgovoran je za njezino
ispunjenje. Obveza moe biti novana i nenovana. Vjerovnik
novane obveze istodobno je i dunik nenovane obveze odno-
sno vjerovnik nenovane obveze istodobno je i dunik novane
obveze. Novana obveza je svaka obveza koja za inidbu ima
odreenu svotu novca i stoga glasi na isplatu te svote novca od
strane dunika. Suprotno tome, vjerovnik novane obveze ovla-
iz prolosti. One su usmjerene na sve oblike imovine pri emu
su likvidniji oblici imovine neposrednije obuhvaeni politikom
likvidnosti. Nuni preduvjet za sve to dobro je poznavanje
relevantnih propisa (Zakona o obveznim odnosima, Zakona
o platnom prometu u zemlji, Zakona o deviznom poslovanju,
Ovrnog zakona, Steajnog zakona, Zakona o kamatama,
itd.), a najea posljedica nastajanje je nekog od oblika obra-

Raunovodstvo i nancije 49
idzojtic-k.indd 49 2/24/07 10:08:54 AM
 POSLOVNE FINANCIJE
unskog plaanja. Tipini primjer je prijeboj (kompenzacija).
Prijeboj je jedan od naina prestanka obveze i, istodobno,
jedan od najeih oblika obraunskog plaanja.
2. PRAVNO ODREENJE PRIJEBOJA
Prestanak obveze pa tako i novane obveze odreen je u
obveznom pravu. Prema Zakonu o obveznim odnosima novana
obveza prestaje: ispunjenjem i ostalim nainima prestanka obve-
ze. Ostali naini prestanka obveze su: prijeboj, promjena na strani
vjerovnika i dunika (zamjena ispunjenja), otpust duga, obnova,
sjedinjenje, nemogunost ispunjenja, protek vremena, otkaz i
smrt.
Prijeboj potraivanja koje se ima prema duniku s onim to
dunik potrauje moe se realizirati ako oba potraivanja glase na
novac ili druge zamjenjive stvari istog roda i iste kakvoe te ako
su oba dospjela i utuiva.
Da bi dolo do prestanka obveza prijebojem, potraivanja
dakle moraju biti: uzajamna, istorodna, dospjela, utuiva i uz
postojanje izjave o prijeboju.
Uzajamna su ona potraivanja koja postoje izmeu istih
osoba, ali to ne znai da moraju biti vrijednosno identina. Osoba
koja prebija mora istodobno biti i vjerovnik i dunik, a iznos
prijeboja jednak je niem iznosu izmeu iznosa njegovog potra-
ivanja i njegove obveze. Samo iznimno mogui su prijeboji bez
uzajamnosti trabina. Tako po ugovoru u ustupu (cesiji) dunik
ustupljene trabine moe prebiti primatelju one svoje trabine
koje je do obavijesti o ustupu mogao prebiti ustupitelju kao i one
svoje trabine prema ustupitelju koje je stekao prije obavijesti
o ustupu, a iji rok za ispunjenje nije bio dospio u trenutku kad
je obavijeten o ustupu, ali samo ako taj rok pada prije roka za
ispunjenje ustupljene trabine ili u isto vrijeme.
Potraivanja su istorodna ako glase na novac ili druge za-
mjenjive stvari iste vrste i iste kakvoe, ali ne moraju potjecati iz
istog pravnog osnova. U pravilu se radi o novanim trabinama,
a druge se rijetko ukidaju prijebojem. Iznimno, ne moe prestati
prijebojem: trabina koja se ne moe zaplijeniti; trabina stvari ili
vrijednosti koje su duniku bile dane na uvanje ili posudbu, ili
koje je dunik uzeo bespravno ili ih bespravno zadrao; trabina
nastala namjernim prouzroenjem tete; trabina naknade tete
nanesene oteenjem zdravlja ili prouzroenjem smrti; te trabina
koja potjee iz zakonske obveze uzdravanja.
Potraivanja koja se prebijaju moraju biti dospjela. To znai
da dunik ne bi mogao s uspjehom istaknuti prigovor prebijanju
ako bi vjerovnik prisilnim putem traio naplatu svog dospjelog
potraivanja. Ovaj zahtjev ne ispunjavaju budue trabine. One e
tek nastati pa ne mogu biti predmet prijeboja sve dok ne nastanu i
ne dospiju za ispunjenje.
Potraivanja moraju biti i utuiva. Neutuivo potraivanje
OUJAK 2007.
moe se ispuniti samo dobrovoljno. Primjerice, zastarjelo potra-
ivanje koje postoji ali je neutuivo nije kompenzabilno. Dug se
moe prebiti sa zastarjelim potraivanjem samo ako ono jo nije
zastarjelo u trenutku kada su steeni uvjeti za prijeboj. Meutim,
o zastari sud ne vodi rauna po slubenoj dunosti pa je mogue
prebiti i potraivanje koje je bilo zastarjelo u trenutku ispunjenja
uvjeta za prijeboj, ako dunik nije istakao prigovor zastare.
50 Raunovodstvo i nancije
idzojtic-k.indd 50
Prijeboj ne nastaje im se steknu navedeni uvjeti nego je
potrebno da jedna strana izjavi drugoj prijeboj, a nakon izjave o
prijeboju smatra se da je prijeboj nastao onog trenutka kad su ste-
eni uvjeti, tonije onda kada su se trabine susrele u dospijeu.
Prema tome, izjava o prijeboju djeluje retroaktivno pa nikakvi
dogaaji koji su nastali u vremenu od trenutka ispunjenja uvjeta
do dana izjave ne stvaraju pravne uinke (npr. zatezne kamate, i
sl.). Izjavu moe dati bilo koja strana, a eventualno protivljenje
druge strane nema znaaja. Oblik izjave nije propisan pa se moe
dati i usmeno, ali ju mora dati ovlatena osoba. U praksi se gotovo
iskljuivo koristi pisana izjava o prijeboju zbog itavog niza pred-
nosti pred usmenom izjavom, a posebno zbog lakeg dokazivanja
injenica o prijeboju (da je prijeboj izjavljen, da su u tom trenutku
ispunjeni traeni uvjeti, da je dug naplaen prijebojem, i sl.).
Budui da se interesi sudionika u prijeboju ne moraju nuno
podudarati (interes je prebiti potraivanje neizvjesno u naplati s
obvezom visoko prioritetnog ispunjenja), pri postojanju sloenijih
i trajnijih duniko-vjerovnikih odnosa nastaje problem redosli-
jeda njihovog zatvaranja.
Meusobna potraivanja (obveze) se zatvaraju onim redo-
slijedom kojeg su sudionici u prijeboju dogovorili. U sluaju da
je dogovor izostao, zatvaraju se po odredbama l. 171. i l. 172.
Zakona o obveznim odnosima koje vrijede za uraunavanje
ispunjenja.
To znai da se uraunavanje vri onim redom koji odredi
dunik, a poto je kod prijeboja svaki sudionik ujedno i du-
nik, uraunavanje se realizira kronolokim redom nastanka
dospijea obveza za ispunjenje. Ako je dospijee obveza
istodobno nastalo iznos prijeboja se rasporeuje najprije na
one koje su najmanje osigurane, a ako su podjednako osigu-
rane onda na one obveze koje su duniku najtegotnije. Ako
su pak po svemu prethodno navedenom obveze izjednaene,
namiruju se onim redom kako su nastale, a ako su istodobno
nastale rasporeuje se na sve takve obveze razmjerno njiho-
vim iznosima.
Za obveze koje pored glavnice sadre kamate i trokove ura-
unava se ispunjenje tako to se prvo namiruju trokovi, zatim
kamate i na kraju glavnica.
3. PRIJEBOJ KAO MODALITET OBRAUNSKOG
PLAANJA
Platni promet najee odraava prestanak postojanja neije
novane obveze. Propisi koji ureuju platni promet u zemlji ne
odreuju je li i kada novana obveza prestala. To, kako je ve
reeno, ureuje Zakon o obveznim odnosima. Prestanak novane
obveze ispunjenjem, prijebojem te promjenom na strani vjerov-
nika i dunika (zamjena ispunjenja) ini platni promet, a ostali
naini prestanka novane obveze ne. Ovo iz razloga to se pod
platnim prometom, prema lanku 2. Zakona o platnom prometu u
zemlji (Nar. nov., br. 117/01.), razumijevaju sva plaanja izmeu
sudionika u platnom prometu. Pod plaanjem izmeu sudionika
u platnom prometu razumijeva se: prijenos sredstava s jednog
rauna na drugi, naplata s rauna, uplata na raun, isplata s
rauna, izravna predaja gotovog novca i namira bez uporabe
novca. Oblici plaanja su: bezgotovinsko plaanje, gotovinsko
plaanje i obraunsko plaanje.
2/24/07 10:08:54 AM
 POSLOVNE FINANCIJE

Obraunska plaanja su namira obveza i trabina bez 

3ULPMHU
uporabe novca. Preciznije odreenje je da su to plaanja ko- 
jima prestaje novana obveza prijebojem ili zamjenom ispu- 8*292529,(6758.2-.203(1=$&,-,

njenja, tj. promjenom na strani vjerovnika i dunika (cesija, 1$,=126NQ
6'$120JRGLQH
preuzimanje duga, asignacija) te drugim oblicima meusobne 
namire obveza i potraivanja (npr. prijenos vrijed. papira, 1DRVQRYLVOLMHGHLKGRVSMHOLKGXQLNRYMHURYQLNLKRGQRVD

izdavanje vrijed. papira). $OIDGRR=DJUHEGXJXMH*DPDGRR.XWLQD
Postojanje pokria na raunu nije preduvjet pravova- 5DXQ EU  RG  V GRVSLMHHP  X L]QRVX 
NQ
ljanosti obraunskih plaanja. Meutim, prema lanku 27. 'DWXP
  $OIDGRR
Zakona o platnom prometu u zemlji: Poslovni subjekt ne   'LUHNWRU
moe obavljati obraunsko plaanje ako na raunu za redovno   

poslovanje ima evidentirane nenamirene dospjele obveze. Na- *DPDGRR.XWLQDGXJXMH%HWDGRR5LMHND
vedena odredba u sluaju prijeboja sadrajno znai sljedee: 5DXQEURGVGRVSLMHHPXL]QRVXNQ
'DWXP
1. od poslovnog subjekta pri prijeboju ne trai se postojanje   *DPDGRR
  'LUHNWRU
pokria sredstava na njegovom raunu u iznosu prijebojem   
namirenih novanih obveza, ve samo to da na dan njegovog 
%HWDGRR5LMHNDGXJXMH$OIDGRR=DJUHE
formalno-pravnog nastanka nije insolventan po evidenciji 5DXQ EU  RG  V GRVSLMHHP  X L]QRVX 
ovlatene organizacije za platni promet; NQ
'DWXP
2. ako bi poslovni subjekt ipak zakljuio prijeboj u uvjetima   %HWDGRR
  'LUHNWRU
postojanja nenamirenih obveza evidentiranih na raunu kod   
ovlatene organizacije za platni promet, smatra se da su bez 
obzira na tu injenicu ugovori pravovaljani i da je obveza
namirena, tj. plaanje nastalo samo protivno zakonu to ini
prekraj kanjiv novanom kaznom za sudionika-pravnu oso- 4. PRIJEBOJ S NEREZIDENTIMA
bu od 10.000,00 do 100.000,00 kuna, a za odgovornu osobu
od 1.000,00 do 10.000,00 kuna. Godinama su prijeboji, uz cesije, asignacije i preuzimanja du-
Obraunska plaanja prijebojem sudionici koji su poslovni ga, kao oblici namirenja inozemnih trabina i obveza bili u suprot-
subjekti, nisu duni evidentirati preko rauna kod ovlatene nosti s propisima o deviznom poslovanju prema kojima je domaa
organizacije. To je jedna od znaajnih novina sadanjeg Zakona. osoba bila duna u zakonom propisanom roku naplatiti potrai-
Godinama je ova obveza postojala po izriitoj odredbi (l. 21.) vanje iz inozemstva (tzv. zakonska repatrijacija deviza). Izvodilo
prijanjeg Zakona o platnom prometu u zemlji i sankcionirana se to i iz odredbi tadanjeg Zakona o osnovama deviznog sustava,
novanom kaznom kao privredni prijestup. U vaeem Zakonu deviznog poslovanja i prometu zlata prema kojima je kupnja, pro-
o platnom prometu u zemlji obveza evidentiranja obraunskih daja i pozajmljivanje deviza, kao i posredovanje u kupnji, prodaji
plaanja preko rauna za redovno poslovanje uope se ne navodi. i pozajmljivanju deviza izmeu domaih osoba i izmeu domae
To znai da poslovni subjekti obraunska plaanja ne moraju i strane osobe u Republici Hrvatskoj izrijekom bilo zabranjeno.
evidentirati preko rauna za redovno poslovanje, a ukoliko ih Samo iznimno obraunska plaanja u transakcijama s inozem-
evidentiraju to nije nezakonito. stvom bila su doputena, i to iskljuivo u sluajevima i na nain
Prijeboj moe biti jednostrani (bilateralni) u kojemu su samo predvien tim propisima. Tako je posebnom Odlukom o uvjetima
dva sudionika i viestruki (multilateralni, verini) u kojemu su uz koje domae pravne osobe mogu izvriti prijeboj dugovanja
najmanje tri sudionika. i potraivanja s inozemstvom bilo mogue dobiti odobrenje Hr-
Kod jednostranog (bilateralnog) prijeboja uvjet pravo- vatske narodne banke da se potraivanje iz inozemstva naplati
valjanosti je da poslovni subjekt koji daje izjavu o prijeboju prijebojem s dugovanjem u inozemstvo, uz uvjet da je nastupila
na dan izjave nema nenamirenih dospjelih obveza na raunu nemogunost ili znatno oteanje naplate iz inozemstva ili ako to
za redovno poslovanje. U protivnom nastaje prekraj po l. 47. priroda posla zahtijeva. Sve to temeljem zahtjeva podnijetog Hr-
Zakona o platnom prometu u zemlji. vatskoj narodnoj banci od strane izvoznika s navedenim razlozima
Kod viestrukog (multilateralnog) prijeboja uvjet pravo- i pruenim dokazima zbog kojih se potraivanje iz inozemstva ni-
valjanosti za sve sudionike je da na dan kada se formalno- je moglo naplatiti putem banaka te priloenom izvozno-uvoznom
pravno smatra ugovor zakljuenim nemaju blokiran raun carinskom dokumentacijom, fakturama i ostalim ispravama.
za redovno poslovanje. U protivnom nastaje prekraj po l. 47.
Od svibnja 2001. godine tekue transakcije s inozemstvom
Zakona o platnom prometu u zemlji.
znatno su liberalizirane pa su namirenja inozemnih obveza i
OUJAK 2007.

trabina prijebojem, cesijom, preuzimanjem duga i asignacijom

postali doputeni i zakoniti oblici namire. Ostala su propisana
samo dva uvjeta. Prvi uvjet je bio da ne postoje evidentirane
nenamirene obveze na raunu u ovlatenoj organizaciji za plat-

www.rif.hr ni promet. Drugi je uvjet bio ishoenje odobrenja od Hrvatske

narodne banke. Odobrenje se izdavalo bez dokazivanja pravnog
interesa, dakle automatizmom, a nuno postojanje odobrenja se

Raunovodstvo i nancije 51
idzojtic-k.indd 51 2/24/07 10:08:55 AM
 POSLOVNE FINANCIJE
opravdavalo potrebama Hrvatske narodne banke za uvidom u
ispunjavanje obveza radi platnobilanne statistike i praenja li-
kvidnosti u odnosima s inozemstvom.
Danas tj. od poetka primjene Zakona o deviznom poslovanju
(Nar. nov., br. 96/03., 140/05. i 132/06.) osigurana je potpuna
liberalizacija tekuih plaanja odnosno tekueg rauna bilance
plaanja, a sukladno preuzetim obvezama po potpisanom Spora-
zumu o stabilizaciji i pridruivanju izmeu Republike Hrvatske
i drava lanica Europske unije. To znai da rezidenti - pravne
osobe i fizike osobe s registriranom djelatnou nemaju
vie obvezu podnoenja razliitih izvjea iz domene devizne financijski uinci. Prijebojem trabine s ukljuenim PDV-om
dokumentarne kontrole niti obvezu pribavljanja odobrenja
Hrvatske narodne banke za razliite obraunske oblike nami-
renja inozemnih obveza i potraivanja pa tako niti za prijeboj
(kompenzaciju). Meutim, i dalje je ostao uvjet obraunskim
plaanjima, naravno i prijeboju kao njegovome jednom obli-
ku, u nepostojanju blokade rauna za redovno poslovanje. To
znai da se zakonito moe realizirati prijeboj s nerezidentom
samo pod uvjetom da na raunu za redovno poslovanje rezi-
dent (pravna osoba ili fizika osoba s registriranom djelatno-
u) nema evidentirane nenamirene dospjele obveze.
5. POREZNI UINCI PRIJEBOJA
Prijebojem nastaje namira trabina i obveza bez uporabe nov-
ca. Istovjetno je to uinku naplate trabine uz istodobno plaanje
novane obveze. Stoga, porezni uinci prijeboja su istovjetni
poreznim uincima naplate trabine i poreznim uincima plaanja
obveze bilo u bezgotovinskim, bilo u gotovinskim platnim tran-
sakcijama. U pravilu porezni uinci izravno nisu ovisni o naplati
odnosno o plaanju izmeu ugovornih strana. Samo iznimno po-
rezni uinci nastaju tek po realiziranoj naplati odnosno plaanju,
ukljuivo i prijebojem.
5.1. Uinak prijeboja na PDV
U sustavu poreza na dodanu vrijednost poreznom obvezniku
nastaje obveza prema dravi, tj. porezna obveza po realiziranom
prometu koja je ujedno integralni dio njegovog potraivanja-imo-
vine, ali mu nastaje i potraivanje prema dravi, tj. pretporez i
to po realiziranoj poduzetnikoj nabavi koja je ujedno integralni
dio njegove financijske obveze prema dobavljau. Upravo u i-
njenici da prema dravnom proraunu obveznik poreza na dodanu
vrijednost ostvaruje i obvezu i potraivanje nalaze se: pozitivni
ekonomski uinci PDV-a s kreditnom metodom ubiranja, vrijed-
nosni obujam izravne novane transakcije s proraunom i finan-
cijski uinci PDV-a na poslovanje poreznog obveznika (pozitivni
i negativni).
Financijski uinci PDV-a naelno mogu biti neutralni, ne-
povoljni (negativni) i povoljni (pozitivni). Ovisno je to o nainu
obraunavanja odnosno utvrivanju dospijea poreznih obveza
OUJAK 2007.
i pretporeza. Dva su osnovna naina obraunavanja poreza na
dodanu vrijednost odnosno utvrivanja trenutka nastanka do-
spjea poreza na dodanu vrijednost: a) prema izdanim raunima,
ili b) prema naplaenim naknadama. Obraun poreza na dodanu
vrijednost prema izdanim raunima primjenjuje se kod svih ob-
veznika, najee obveznika plaanja poreza na dobit, osim
obveznika poreza na dohodak i obiljeava ga to da dospijee
52 Raunovodstvo i nancije
idzojtic-k.indd 52
poreznih obveza ne ovisi o naplati pa onda niti o uinku pri-
jeboja, nego o vrijednosti obavljenih i fakturiranih oporezivih
isporuka u obraunskim razdobljima. Kod obveznika poreza
na dohodak porez se obraunava iskljuivo prema primljenim
(naplaenim) naknadama to znai da ovisi i o uincima prije-
boja. Obveznicima PDV-a koji su ujedno obveznici poreza na
dohodak obveza PDV-a dospijeva tek naplatom potraivanja u
kojemu je integrirana (raun s oznakom R-2) pa se time elimini-
raju negativni financijski uinci, a pretporez dospijeva tek plaa-
njem obveze u kojoj je integriran pa se time eliminiraju pozitivni
i obveze s ukljuenim pretporezom, istodobno i u istim izno-
sima dospijevaju obveza PDV-a i pretporez. Dakle, PDV je
ovim obveznicima u potpunosti neutralan na njihovo poslovanje
(tj. neutralan je i financijski a ne samo ekonomski). Kod svih
ostalih obveznika obveza plaanja poreza na dodanu vrijednost
integralni je dio financijskog potraivanja prema kupcu (raun s
oznakom R-1) i dospijeva po obraunskim razdobljima bez obzira
je li potraivanje naplaeno do dospijea plaanja PDV-a ili nije
naplaeno. Meutim, potraivanje za pretporez integralni je dio
njihove financijske obveze prema dobavljaima i dospijeva po
obraunskim razdobljima bez obzira je li plaen dobavljaima do
dospijea plaanja PDV-a ili nije plaen. Prijeboj nema utjecaj
na dospijee obveze PDV-a i pretporeza. Iznimno potraivanje
za pretporez koje je dio obveze prema dobavljau po raunu
s oznakom R-2 dospijeva tek plaanjem te obveze ukljuivo i
plaanje prijebojem. Stoga e u financijski povoljnom poloaju
biti onaj koji u obraunskim razdobljima naplauje potraivanja
od kupaca, a odgaa plaanje obveza prema dobavljaima. U
financijski nepovoljnom poloaju e biti onaj koji u obraunskim
razdobljima ne naplauje potraivanja od kupaca, a plaa obveze
prema dobavljaima.
5.2. Uinak prijeboja na oporezivanje dohotka
Porezni uinci realizirane naplate odnosno plaanja, uklju-
ivo i prijebojem, najintenzivniji su kod poreza na dohodak.
Porez na dohodak je neposredni (izravni) porez. Formalno-
pravno promatrano postoje dva razliita porezna oblika kod
neposrednih poreza, i to: porez na dohodak i porez na dobit. Me-
utim, prema predmetu oporezivanja sutinski se oni meusobno
ne razlikuju, i to zbog toga to se dohodak i dobit ne razlikuju
sadrajno. Oni se razlikuju samo po nainu mjerenja, i to kratko-
rono. Kratkorone razlike izmeu dohotka i dobiti posljedica su
razliitog naina mjerenja odnosno primjene razliitih osnovnih
pravila priznanja - iskazivanja. Osnovno pravilo priznanja upuu-
je na vrijeme njihovog iskazivanja u poslovnim knjigama i izvje-
tajima propisanim kod oporezivanja dohotka odnosno dobiti. Taj
trenutak moe biti odreen u dvije potpuno razliite vremenske
krajnosti, i to: trenutak kada je nastao primitak ili izdatak novca
i novanih ekvivalenata po prethodno nastalom poslovnom do-
gaaju ili trenutak kad je nastao poslovni dogaaj koji najee
prethodi primitku ili izdatku novca. U navedenom vremenskom
rasponu nastala su dva temeljna pravila priznanja: pravilo nova-
ne osnove i pravilo punog nastanka dogaaja. Novana osnova
je osnovno pravilo priznavanja financijskih uinaka koji ine
elemente za utvrivanje i oporezivanje dohotka. Puni nastanak
dogaaja je osnovno pravilo priznavanja financijskih uinaka koji
2/24/07 10:08:56 AM

ine elemente za utvrivanje i oporezivanje dobiti. Ova dva razli-
ita pravila priznavanja promatrano kratkorono, tj. po poreznim
razdobljima, stvaraju vrijednosne razlike izmeu dohotka i dobiti
koje proizlaze iz vremenske razlike izmeu ostvarenja realne
(nenovane) i novane promjene. Te vrijednosne razlike izmeu
dohotka i dobiti mogu biti i znaajne, pa onda mogu biti znaajno
razliite obveze poreza na dohodak u odnosu na dobit. Meutim,
dugorono promatrano te razlike se neutraliziraju i dohodak
izjednaava s dobiti i obrnuto, pa tako dugorono se ponitavaju
i razlike u visini obveze poreza na dohodak u odnosu na dobit
stvorene razliitim pravilima kratkoronog vrednovanja poreznih
osnovica.
Dohodak je razlika izmeu primitaka i izdataka, a primici i
izdaci se utvruju primjenom naela novane osnove. Prema l.
8. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05. i 96/06.):
Primici i izdaci od poslovnih dogaaja utvruju se tek nakon
primljenih uplata odnosno obavljenih isplata (naelo blagajne).
Ako priljevi odnosno odljevi nisu obavljeni u novcu ve u drugim
dobrima, treba ih utvrivati na nain propisan za primitke i izdatke
u novcu. Ako se naplata obavlja prijebojem, asignacijom ili cesi-
jom, trenutkom naplate smatra se trenutak kada su se stekli propisani
uvjeti (potpisani odgovarajui ugovori ili druge isprave).
Prijebojem potraivanja s obvezom iz djelatnosti obvezni-
ku poreza na dohodak nastaje istodobno i u istom iznosu pri-
mitak i izdatak koje evidentira u Knjigu primitaka i izdataka.
Iznimno samo, prijebojem nastaje primitak bez istodob-
nog nastanka izdatka. To e biti u sluaju prijeboja poslovne
trabine (trabine iz djelatnosti) s obvezom za nabavu dugo-
trajne imovine ili s neposlovnom obvezom (obvezom koja je
uzrokovana osobnim potrebama). Po istome naelu, prijebo-
jem ne nastaje primitak a istodobno nastaje izdatak, u sluaju
prijeboja neposlovne trabine (trabine koja je uzrokovana
osobnim potrebama) s poslovnom obvezom (obvezom iz dje-
latnosti).
5.3. Uinak prijeboja na oporezivanje dobiti
Porezni uinci realizirane naplate odnosno plaanja,
ukljuivo i prijebojem, najslabiji su kod poreza na dobit.
Ukazano je na to da je puni nastanak dogaaja osnovno pravilo
priznavanja financijskih uinaka elemenata za utvrivanje i opo-
rezivanje dobiti, to znai prihoda i rashoda. Dobit je razlika
izmeu prihoda i rashoda. Njihovo priznanje ne ovisi izravno
od naplate trabine i plaanja obveze pa tako niti o prijeboju
trabine i obveze. Meutim, primitak odnosno izdatak novca po
prethodno nastalim poslovnim dogaajima mora biti vjerojatan da
bi se oni priznali kao prihodi i rashodi. Naime, koncept vjerojat-
nosti, tj. ocjena stupnja neizvjesnosti promjena novca i novanih
ekvivalenata koristi se kao prvi kriterij priznavanja poslovnih
dogaaja. Zbog toga su ti dogaaji u interaktivnoj sprezi s prolim
i buduim te izravnim i neizravnim promjenama novca i novanih
ekvivalenata pa osiguravaju informacije ne samo o prolim tran-
sakcijama s ostvarenim primicima odnosno izdacima novca nego i
o buduim izdacima i primicima novca i novanih ekvivalenata.
Definicija, poetno priznanje-mjerenje i uvjeti priznanja pri-
hoda openito obuhvaeni su u MRS-u 18. Naela priznavanja
prihoda izraena u MRS-u 18 sadrana su u sljedeem:
idzojtic-k.indd 53
POSLOVNE FINANCIJE
- prihod se priznaje kad je vjerojatno da e ekonomske koristi
povezane s transakcijom pritjecati u budunosti (MRS 18,
toke 14., 20. i 29.);
- rashod se iskazuje za potraivanja za koja naplata postane
nesigurna (MRS 18, toke 18., 22. i 34.).
Prijeboj trabine nema izravni uinak na priznavanje
prihoda, ali prijeboj kao i bilo koji drugi oblik naplate, oprav-
dava prijanje priznavanje prihoda.
Primjena ovih naela ima sljedei smisao:
- ako je pouzdana procjena sigurnosti naplate potraivanja,
priznaje se prihod;
- ako nije pouzdana procjena sigurnosti naplate potraivanja,
prihod se ne priznaje - privremeno, tj. priznavanje prihoda se
odgaa;
- ako je naplata potraivanja najprije procijenjena sigurnom i
zbog toga se priznao prihod, a naknadno je nastupila nesigur-
nost, prihod se ne ispravlja nego se priznaje rashod - rashod od
vrijednosnih usklaenja potraivanja.
Rashodi od vrijednosnih usklaenja privremeno nisu porezno
priznati (samo su iznimno porezno priznati, i to ako ispunjavaju
propisane uvjete). Samo iznimno priznaju se rashodi od vrijedno-
snih usklaenja potraivanja od kupaca te potraivanja evidenti-
rana kao prihod, i to ako su ispunjeni uvjeti iz Zakona o porezu
na dobit (od dospijea pa do kraja poreznog razdoblja proteklo je
vie od 120 dana ili da su utuena, u ovrnom postupku, u zakonski
utvrenom arbitranom postupku i postupku mirenja, prijavljena u
steajnom postupku ili s nagodbom u steajnom postupku odnosno
postupku sanacije; i ako nisu naplaene (ukljuivo i prijebojem)
15 dana do dana predaje porezne prijave.) Ukidaju se u razdoblju
proteka roka zastare. Iznimno, ne ukidaju se u razdoblju zastare
ako u poreznom razdoblju ne prelaze 5.000,00 kuna po pojedinom
duniku koji nije fizika osoba (osim fizike osobe obveznika po-
reza na dobit od trenutka nastanka trabine). Ovi rashodi odnosno
ispravci (umanjenja) vrijednosti potraivanja ukidaju se u budu-
nosti najee naplatom trabine. U razdoblju naplate trabine
ukljuivo i prijebojem ukida se ispravak vrijednosti potraivanja
uz istodobno priznanje prihoda - prihod od ukidanja vrijednosnih
usklaenja potraivanja. Ovaj raunovodstveni prihod ukida ui-
nak u ranijim razdobljima priznatog raunovodstvenog rashoda
od vrijednosnih usklaenja. Zato se u svrhe poreza na dobit tretira
upravo onako kako se tretirao prijanji rashod. To znai, ako je
prijanji rashod bio priznat u svrhe poreza (jer su bili ispunjeni
porezni uvjeti za to), iskazani prihod je oporeziv. I suprotno, ako
prijanji rashod nije bio priznat u svrhe poreza (jer nisu bili ispu-
njeni porezni uvjeti za to), prihod kojim se on ukida nije oporeziv
i stavka je smanjenja dobiti. Ovime se ukida privremena razlika
pa ranije odgoeno pokrie poreza dospijeva i pokriva se iz tekue
dobiti.
Analogno prihodima, rashod je smanjenje ekonomske snage
koje nastaje kao posljedica smanjenja imovine ili poveanja ob-
veza to posredno korigira (smanjuje) kapital. Prijeboj obveze
OUJAK 2007.
nema izravni uinak na priznavanje rashoda, ali prijeboj kao
i bilo koji drugi oblik plaanja, opravdava prijanje ili budue
priznavanje rashoda.
Ivan IDOJTI, HZRIF, Zagreb
Raunovodstvo i nancije 53
2/24/07 10:08:56 AM
 JAVNE FINANCIJE

PROF. EMER. DR. SC. BOIDAR JELI Struni lanak UDK 336.2

Podrka monetarnoj politici

mjerama fiskalne politike
Viekratne mjere sredinje banke (poveanje granine obveze priuve)
donesene proteklih godina s ciljem ograniavanja rasta kredita i time povezano
obuzdavanje porasta osobne potronje kao i openito vanjskog duga, nisu
urodile oekivanim rezultatima, izmeu ostalog i zato, to za ostvarenje tog cilja
nisu pokazale interes odnosno nemaju interesa banke, a izostala je i podrka
fiskalne politike tim mjerama. I dok je ukupni inozemni dug dosegao visinu od
gotovo 28 milijardi eura, a zaduenje stanovnitva poprima neeljeno velike
razmjere, i pokrivenost uvoza izvozom daleko je od zadovoljavajueg, drava
nije uinila (gotovo) nita da mjerama fiskalne politike utjee na zaustavljanje
nepovoljnih procesa i pojava u gospodarstvu i drutvu. U ovom radu elim ukazati
na mogunost koritenja poreza za ostvarivanje ciljeva monetarne politike
na primjeru oporezivanja osobnih automobila i plovila. U tom smislu se daje i
prijedlog za izmjene Zakona o posebnim porezima na osobne automobile, ostala
motorna vozila, plovila i zrakoplove.

1. UVOD i zrakoplove. Nelogino je rjeenje u Zakonu o posebnim po-

rezima na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i
U naem poreznom sustavu ugraena su rjeenja koja ne mogu
zrakoplove, po kojem se potpuno razliito utvruje porezna
izdravati iole ozbiljniju kritiku. Uklanjanje (izostavljanje) ne-
osnovica za iste predmete oporezivanja. Za upotrebljavana
kih uoenih nedostataka moe osjetno doprinijeti ostvarenju
plovila i zrakoplove, kad se oporezuju kao novi, onda je porezna
aktualnog cilja monetarne politike, tj. moe se ocijeniti kao
osnovica njihova duina, a za zrakoplove broj sjedala, ali kad se
snana podrka mjerama Hrvatske narodne banke usmjere-
oporezuju kao upotrebljavani, za oba je predmeta oporezivanja
nih na ogranienje inozemnog zaduenja, na smanjenje uvoza
porezna osnovica njihova trina vrijednost.
potronih dobara. Tu u prvom redu mislim na promjene u opore-
zivanju osobnih automobila i plovila. Naime, rjeenja u Zakonu o Zahtjev za obuzdavanjem stalnog poveanja uvoza osobnih
posebnim porezima na osobne automobile, ostala motorna vozila, automobila lagano se moe shvatiti (pa i opravdati), kada se zna,
plovila i zrakoplove mogu se ocijeniti kao neadekvatna i nelogi- da je proteklih godina svake godine uvezeno vie desetaka tisua
na, te ih je potrebno zamijeniti boljima, smislenijim, svrhovitijim. novih i rabljenih osobnih automobila i za te svrhe utroene stotine
Zalaem se za promjene u poreznom tretmanu navedenih predmeta milijuna USD.
oporezivanja, ne samo zato to bi njihovo usvajanje trebalo rezul- Uvoz novih i rabljenih osobnih automobila
tirati obuzdavanjem godinama prisutne gladi za tim statusnim
simbolima, nego i zato, da se njihov porezni tretman regulira na Novi automobili Rabljeni automobili
nain koji e osigurati ravnomjerniju raspodjelu poreznog tereta. Godina Vrijednost u Vrijednost u
Komada Komada
Naime, (a) velik broj automobila i plovila koji se godinje uveze USD USD
te oko milijardu eura utroenih na taj uvoz, uz devet milijardi kuna 2003. 77.602 836.214.766 31513 141,603.651
to je iznos za koji su se nai graani zaduili kako bi ih kupili te 2004. 70.770 905,601.372 32555 143,814.612
OUJAK 2007.

(b) neshvatljiva, niim opravdana, razlika u utvrivanju porezne 2005. 71.166 921,032.321 33323 133,050.591
osnovice za osobne automobile (i motocikle) na jednoj, te plovila Izvor: Dravni zavod za statistiku.
(i zrakoplove) na drugoj strani, iziskuje da se ozakone mjere koje Obrada: HGK Sektor za meunarodne odnose.
bi dovele do smanjenja izdataka za nabavu osobnih automobila
i plovila te izmijenila (napustila) neshvatljiva i niim opravdana Tijekom 2006. godine u Hrvatsku je uvezeno (prodano) 79
praksa o razliitom utvrivanju porezne osnovice pri oporeziva- tisua novih automobila, a procjenjuje se, da e taj uvoz i u 2007.
nju (1) osobnih automobila i motocikala u odnosu na (2) plovila godini biti na istoj razini (no, ve u sijenju 2007. godine u Hrvat-

54 Raunovodstvo i nancije

Jelcic.indd-k.indd 54 2/24/07 10:14:35 AM


skoj je prodano 7.274 novih automobila, to je za 14,5% vie nego
u sijenju 2006. godine!!), ako se ne poduzmu efikasne mjere da
se taj uvoz smanji. Od sinergijskog uinka restriktivnih mjera
Hrvatske narodne banke i mjera fiskalne politike moe se
oekivati (?) smanjenje izdataka (i zaduenja) stanovnitva za
uvoz automobila i plovila, pri emu smanjenje uvoza (nuno)
ne bi dovelo do smanjenja prihoda od oporezivanja osobnih
automobila, ostalih motornih vozila, plovila i zrakoplova.
2. RAZVOJ OPOREZIVANJA AUTOMOBILA
Da bi se lake shvatilo i prihvatilo stajalite o potrebi naputa-
nja razlika u utvrivanju visine poreznog optereenja i raspodjeli
poreznog tereta, ukratko emo opisati genezu oporezivanja osob-
nih automobila, motocikala, plovila i zrakoplova.
Obveza plaanja posebnog poreza na uvoz automobila po
prvi put je u na porezni sustav uvedena Zakonom o posebnom
porezu na uvoz automobila (Nar. nov., br. 51/94.), koji se je poeo
primjenjivati od 1. srpnja 1994. godine. Posebni porez se je plaao
samo na nove automobile i to na one, kojih je snaga motora -
mjerena u kW, prelazila odreenu visinu. Mjereno prema snazi
motora automobili su bili podijeljeni na tri skupine, tako da se je
na automobil:
(a) snage motora preko 75 kW do 90 kW plaao poseban porez u
iznosu od 7.000 kuna,
(b) snage motora preko 90 kW do 110 kW plaao poseban porez
u iznosu od 15.000 kuna,
(c) snage motora preko 110 kW plaao poseban porez u iznosu od
30.000 kuna.
Krajem 1997. godine bio je donijet Zakon o posebnim po-
rezima na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i
zrakoplove (Nar. nov., br. 139/97.), koji se je poeo primjenjivati
od 1. sijenja 1998. godine. Ovim je Zakonom porezna obveza
proirena i na motocikle snage motora preko 6 kW, plovila sa i
bez kabine duine preko 8 metara kao i plovila do 8 metara duine
ako snaga njihova motora prelazi 35 kW kao i zrakoplove koji
slue u privatne svrhe. Ovim je Zakonom uvedeno oporezivanje
prometa upotrebljavanih osobnih automobila, plovila i zrakoplova
u tuzemstvu, ako njihova kupnja ili stjecanje ne podlijee PDV-u
ili porezu na nasljedstva i darove. Porezna stopa tog posebnog
poreza na promet iznosila je 5% njihove trine vrijednosti u
trenutku nastanka porezne obveze.
Zakonom o posebnim porezima iz 1997. godine zadrano je
oporezivanje osobnih vozila prema snazi motora:
- preko 55 do 75 kW, posebni porez iznosio je 3.000 kuna,
- preko 75 do 90 kW, posebni porez iznosio je 7.000 kuna,
- preko 90 do 110 kW, posebni porez iznosio je 15.000 kuna, a
- preko 110 kW, posebni porez iznosio je 30.000 kuna.
Za motocikle, ovisno o snazi motora, plaao se porez 2, 4, 7 ili
10 tisua kuna, minimalni iznos poreza za plovila bez kabine du-
ine preko 8 metara iznosio je 6 tisua kuna, a maksimalni iznos
poreza za plovila duine preko 15 metara bio je 24 tisue kuna,
dok je za plovilo s kabinom minimalni iznos posebnog poreza
bio 15 tisua kuna, a maksimalni 90 tisua kuna (za zrakoplove
visina poreza se je kretala od 7 tisua do 150 tisua kuna - ovisno
o broju sjedala).
Izmjenama i dopunama Zakona o posebnim porezima na
osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove
iz 1999. godine (Nar. nov., br. 105/99.) i 2000. godine (Nar. nov.,
Jelcic.indd-k.indd 55
JAVNE FINANCIJE
br. 55/00.), dolo je do znaajnijih izmjena u utvrivanju porezne
osnovice posebnog poreza na osobne automobile i motocikle. Po-
rezna osnovica za osobne automobile i motocikle bila je prodajna
cijena bez poreza na dodanu vrijednost, tj. carinska osnovica
uveana za iznos carine, a ne kao to je to ranije bilo sluaj, snaga
motora mjerena u kilovatima (kW). Na osobne automobile i mo-
tocikle ija je prodajna cijena bila 60 tisua kuna, porez se nije
plaao. Ako je prodajna cijena tih vozila iznosila preko 60 tisua
do 100 tisua kuna, porezna stopa bila je utvrena u visini od
5%, na iznos preko 100 tisua kuna plaalo se je na ime poreza 2
tisue kuna +10% na iznos preko 100 tisua kuna, da bi se potom
porezna stopa poveavala za svako poveanje porezne osnovice
za 40 tisua kuna, a porezna stopa se je poveavala za 5 postotnih
poena, pa je tako primjenom ralanjene progresije na poreznu
osnovicu od 300 tisua kuna trebalo platiti 42 tisue kuna + 35%
poreznu osnovicu preko 300 tisua kuna.
Krajem 2000. godine (Nar. nov., br. 127/00.) i 2001. godine
(Nar. nov., br. 107/01.) dolo je do daljnjih izmjena i dopuna Za-
kona o posebnim porezima na osobne automobile, ostala motorna
vozila, plovila i zrakoplove, kojima je poveano porezno optere-
enje za osobne automobile i motocikle, izostavljeno je izuzima-
nje od oporezivanja tih vozila ako njihova prodajna cijena nije
vea od 60 tisua kuna, odnosno obveza plaanja poreza odnosi
se na sve uvezene automobile i motocikle. Automobili i motocikli
svrstani su u 8 cjenovnih grupa. Porezna osnovica se od 50 tisua
u prvoj grupi, poveava za 50 tisua u svakoj daljnjoj cjenovnoj
grupi. Najnia porezna stopa iznosila je 10% (na osnovicu do 50
tisua kuna), a najvia 45% (na iznos porezne osnovice preko 350
tisua kuna). Porezna stopa u svakoj cjenovnoj grupi (poreznom
razredu) nakon prve, poveavala se za 5 postotnih poena. Posebni
porez na osobne automobile i motocikle koji se ne smatraju novim
(upotrebljavani odnosno oni koji su uvezeni nakon godine dana
od prve nabave neovisno jesu li u tom razdoblju bili registrirani
ili koriteni) poveavao se je za 50%, a za osobne automobile
obujma cilindra preko 1.600 cml i motocikle obujma cilindra
preko 250 cml, za 100%. Zanimljivo je primijetiti, da je tijekom
vremena dolo do dijametralno suprotnog poreznog tretmana uve-
zenih upotrebljavanih automobila. Zakonom o posebnom porezu
na uvoz automobila (Nar. nov., br. 51/94.) koji se primjenjivao
od 1. srpnja 1994. godine do kraja 1997. godine, posebni porez
na uvezene upotrebljavane automobile se nije plaao. Meutim,
Zakonom o posebnim porezima na osobne automobile, ostala
motorna vozila, plovila i zrakoplove iz 1997. godine uvodi se
obveza plaanja poreza na uvezene upotrebljavane automobile s
tim, da je porezno optereenje za njih osjetno manje negoli za no-
ve (primjerice, za nove uvezene automobile snage motora preko
55 kW do 110 kW, porez je iznosio 3 tisue kuna, a za uvezene
upotrebljavane automobile, 2 tisue kuna). Meutim, poveanje
poreznog optereenja upotrebljavanih automobila u odnosu na
nove 2000. godine, bilo je u funkciji opredjeljenja da i mjerama
OUJAK 2007.
porezne politike treba oteati uvoz rabljenih automobila i tako
utjecati na poboljanje nepovoljne starosne strukture vozila na
naim cestama i s time povezano, smanjiti negativne posljedice
velikog broja starih vozila u prometu.
Meu znaajnim promjenama u provoenju Zakona o po-
sebnim porezima na osobne automobile, ostala motorna vozila,
plovila i zrakoplove treba spomenuti da je ono (provoenje)
Raunovodstvo i nancije 55
2/24/07 10:14:36 AM
 JAVNE FINANCIJE

prelo s Porezne uprave u nadlenost Carinske uprave. Meutim, rabljene automobile i motocikle u odnosu na poreznu osnovicu
provoenje ovog Zakona u onom dijelu koji se odnosi na promet za rabljene automobile i motocikle u tuzemnom prometu te za
upotrebljavanih (rabljenih) osobnih automobila, ostalih motornih zrakoplove. Naime, za uvezene osobne automobile i motocikle,
vozila, plovila i zrakoplova kada ih kupuju ili stjeu pravne i porezna osnovica je carinska osnovica uveana za iznos carine, za
fizike osobe u tuzemstvu (posebni porez na promet), ostalo je u plovila to je duina plovila, a za zrakoplove - broj sjedala. Meutim,
nadlenosti Porezne uprave. porezna os-
Izmjene i dopune Zakona o posebnim porezima na osobne novica po-
automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove nisu se sebnog poreza
odnosile i na utvrivanje porezne osnovice za oporezivanje plovi- na promet za
la i zrakoplova. Visina poreza ovisila je o duini plovila izraenoj upotrebljavane
u metrima odnosno o broju sjedala u zrakoplovu. Plovila su bila osobne automo-
podijeljena u 3 porezna razreda. Na plovila bez kabine duine
bile, motocikle,
od 8 do 12 metara, porez se je plaao u iznosu od 6 tisua kuna,
plovila i zrako-
na ona od 12 do 15 metara trebalo je platiti 12 tisua kuna, a
plove je trina
na plovila duine preko 15 metara, 24 tisue kuna. Meutim, na
vrijednost u
plovila s kabinom duine od 8 do 12 metara, od 12 do 15 metara
i preko 15 metara, porez je bio utvren u visini od 15 tisua, 45 trenutku na-
tisua i 90 tisua kuna. I dok navedenim izmjenama u reguliranju stanka porezne
plaanja posebnog poreza na plovila i zrakoplove nije dolo do obveze. Da bi
promjena u utvrivanju porezne osnovice pri njihovom oporezi- se jasnije uoile
vanju, to nije bio sluaj i pri utvrivanju visine poreza. Dok je razlike u utvrivanju porezne osnovice izmeu osobnih automobila
primjerice, na plovilo bez kabine duine preko 15 metara 1998. i motocikala na jednoj, te plovila i zrakoplova na drugoj strani, kao
godine trebalo platiti 24 tisue kuna, u lipnju 2004. godine trebalo i izmeu uvezenih novih i uvezenih upotrebljavanih osobnih
je na ime poreza izdvojiti 48 tisua kuna, a za plovila s kabinom, automobila i motocikala te rabljenih koji se prodaju ili stjeu u
umjesto 90 tisua kuna - 150 tisua kuna. Za zrakoplove s preko tuzemstvu, kao i rabljenih plovila i zrakoplova u odnosu na nove,
50 sjedala iznos poreza u istom vremenskom razdoblju povean je u nastavku prikazujemo vaee visine poreza.
sa 150 tisua na 300 tisua kuna.
Tablica 1.:
Posebni porez na osobne automobile i motocikle
3. VAEI PROPISI O OPOREZIVANJU OSOBNIH
AUTOMOBILA, MOTOCIKALA, PLOVILA I Osnovica - prodajna cijena Posebni porez
ZRAKOPLOVA preko do
0 50.000,00 13%
Zakon o posebnim porezima na osobne automobile, ostala
50.000,00 100.000,00 6.500,00 + 18% na iznos preko 50.000,00
motorna vozila, plovila i zrakoplove iz 1997. godine (Nar. nov. br.
100.000,00 150.000,00 15.500,00 + 23% na iznos preko 100.000,00
139/97.) u pet je navrata mijenjan i dopunjavan, tako da je danas
150.000,00 200.000,00 27.000,00 + 28% na iznos preko 150.000,00
u primjeni Zakon o izmjenama i dopunama ovog Zakona iz 2004.
200.000,00 250.000,00 41.000,00 + 33% na iznos preko 200.000,00
godine (Nar. nov., br. 95/04.) koji je stupio na snagu 15. srpnja
250.000,00 300.000,00 57.500,00 + 38% na iznos preko 250.000,00
2004. godine. Ovim se Zakonom ureuje i plaanje posebnog po-
300.000,00 350.000,00 76.500,00 + 43% na iznos preko 300.000,00
reza na promet upotrebljavanih osobnih automobila, motocikala,
350.000,00 - 98.000,00 + 48% na iznos preko 350.000,00
plovila i zrakoplova koje kupuju ili stjeu pravne i fizike osobe,
ako se taj promet ili stjecanje ne oporezuju PDV-om ili porezom
Tablica 2.:
na nasljedstva i darove. Predmet oporezivanja su odreeni osobni
automobili, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplovi koji se Posebni porez na plovila bez kabine
uvoze ili proizvode i prodaju u RH. Porezni obveznik tih posebnih Duina plovila u metrima
poreza je uvoznik ili proizvoa. Uvoznikom se smatra krajnji ko- Posebni porez u kunama
preko do
risnik za iji se raun obavlja uvoz. Porezni obveznik za rabljene 8 12 6.000,00
predmete opo- 12 15 18.000,00
rezivanja na
15 48.000,00
koje se plaa
posebni porez
Tablica 3.:
na promet, je
Posebni porez na plovila s kabinom i polukabinom
OUJAK 2007.

kupac ili stje-

catelj. Duina plovila u metrima
Porezna Posebni porez u kunama
preko do
osnovica je ra-
8 12 15.000,00
zliito utvre-
12 15 60.000,00
na za uvezene
nove i uvezene 15 150.000,00

56 Raunovodstvo i nancije

Jelcic.indd-k.indd 56 2/24/07 10:14:36 AM


Tablica 4.:
Posebni porez na zrakoplove
Broj sjedala Posebni porez u
od do kunama
1 4 7.000,00
5 12 70.000,00
13 50 140.000,00
preko 50 300.000,00
Posebni porez na osobne automobile i motocikle koji se
ne smatraju, novim, poveava se za pedeset posto (50%). Za
osobne automobile obujma motora preko 1.600 cm3 i motoci-
kle cilindra obujma preko 250 cm3, posebni porez se poveava
za 100 posto (100%), u odnosu prema iznosima prikazanim u
Tablici 1. Za osobne automobile s rotacijskim kretanjem klipa
motora koji se ne smatraju novim posebni porez se poveava
za pedeset posto (50%) visine poreza iz Tablice 1. Na osobne
automobile i motocikle koji se pokreu na elektrini pogon,
posebni porez se ne plaa.
Posebni porez na plovila plaa se na plovila bez kabine du-
ine do osam metara s ugraenim, neugraenim i izvanbrod-
skim motorom snage preko 35 kW u visini od 6.000 kuna, a na
plovila s kabinom i polukabinom u visini od 15.000 kuna.
Posebni porez na promet rabljenih osobnih automobila,
motocikala, plovila i zrakoplova plaa se po stopi od pet posto
(5%).
Obveza plaanja posebnog poreza na uvezene predmete
oporezivanja nastaje s danom nastanka carinskog duga, a kod
proizvoaa u trenutku isporuke, dok porezna obveza posebnog
poreza na promet nastaje u trenutku kupnje ili stjecanja rabljenog
vozila.
Na temelju letiminog uvida u modalitete utvrivanja po-
rezne osnovice i visine poreza propisane Zakonom o posebnim
porezima na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i
zrakoplove, nameu se mnoga pitanja, na koja se ne mogu ponu-
diti zadovoljavajui, (ope) prihvatljivi odgovori, kao primjerice,
zato odnosno kako se mogu zagovarati i braniti: razlike u nainu
utvrivanja porezne osnovice; primjene ralanjene progresije
kod oporezivanja uvoza novih osobnih automobila i motocikala;
to se eli postii poveanim poreznim optereenjem osobnih ve naglasio, (ak i osjetno) smanjenje uvoza osobnih automo-
automobila i motocikala koji se ne smatraju novim i da li se taj
cilj ostvaruje u praksi; utvrivanje visine poreza ovisno o duini
plovila i broju sjedala u zrakoplovu; raspon u visini poreznih
stopa odnosno poreznog optereenja, itd.
4. PRIJEDLOG PROMJENA U POREZNOM
TRETMANU OSOBNIH AUTOMOBILA,
MOTOCIKALA, PLOVILA I ZRAKOPLOVA
Porezna osnovica pri oporezivanju primjenom posebnih po-
reza (troarina, pojedinanih poreza na promet) je najee neka
mjerna jedinica, a fiskalni razlozi, tj. potreba drave za novanim
sredstvima, osnovni je cilj (uz ekonomske, socijalne, ekoloke,
zdravstvene i dr.) koji se njihovim koritenjem eli ostvariti.
Jelcic.indd-k.indd 57
JAVNE FINANCIJE
Oito je da svrha oporezivanja primjenom Zakona o posebnim
porezima na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i
zrakoplove nije ograniena i ne iscrpljuje se u namicanju sred-
stava za podmirenje javnih rashoda. Meutim, danas bi - mnogo
vie nego li je to ranijih godina bio sluaj, oporezivanje predmeta
koje je regulirano spomenutim Zakonom, uz isto fiskalnu (tim
se porezima 2006. prikupilo vie od 1,2 milijarde kuna) trebalo
imati daleko naglaeniju nefiskalnu ulogu - u prvom redu ulogu
instrumenta ekonomske i socijalne politike.
Da bi se ostvario sinergijski uinak primjenom mjera mo-
netarne i mjera fiskalne politike usmjerene na usporavanje
rasta kredita i vanjskog duga, potrebne su i neke promjene
u poreznom tretmanu osobnih automobila, ostalih motornih
vozila, plovila i zrakoplova. U tom smislu zalaem se za primje-
nu pune progresije pri oporezivanju kako osobnih automobila i
motocikala, tako isto i plovila i zrakoplova.
Visina postojeih stopa (raspon od 13% do 48%) mogla bi
ostati nepromijenjena ili bi (eventualno) te stope mogle biti
neznatno poveane (primjerice za 2 postotna poena), tako da
bi minimalna stopa iznosila 15%, a maksimalna 50%. U posto-
jeem sustavu oporezivanja na osobni automobil ija prodajna
cijena (bez PDV-a) iznosi 250.000 kuna, plaa se 57.500 kuna
poreza, odnosno porezno optereenje iznosi 23%, a za automobil
ija je prodajna cijena (bez PDV-a) 400.000 kuna, na ime poreza
treba izdvojiti 122.000 kuna, to je 30,5% te cijene. Meutim,
primjenom pune progresije u prvom bi sluaju trebalo platiti na
ime posebnog poreza 82.500 kuna, a u drugom 192.000 kuna. Po-
veanjem postojeih poreznih stopa za samo 2 postotna poena,
na osobni automobil ija je prodajna cijena 250.000 kuna trebalo
bi platiti 87.500 kuna poreza (porezna stopa 35%), a za osobni
automobil ija je prodajna cijena 400.000 kuna, na ime poreza bi
trebalo izdvojiti 200.000 kuna (porezna stopa 50%). Nedostatak
pune progresije koji se ogleda u tome, da malo poveanje porezne
osnovice dovodi (moe dovesti) do znaajnog poveanja iznosa
poreza, se moe anulirati odgovarajui, u praksi poznatim rjee-
njem.
Poveanje poreznog optereenja, i to ne samo za nove
osobne automobile i motocikle, nego i za one koji se ne sma-
traju novima, koje moe biti vremenski ogranieno (npr. na
3 ili 5 godina), trebalo bi ograniiti (usporiti) njihov uvoz,
kreditnu ekspanziju, rast vanjskog duga, godinama prisutni
debalans u naoj vanjskotrgovinskoj razmjeni. A, kao to sam
bila kao posljedica usvajanja predloenih rjeenja, ne mora se
odraziti i na iznos ubranog poreza.
OUJAK 2007.
Raunovodstvo i nancije 57
2/24/07 10:14:38 AM
 JAVNE FINANCIJE
Plaanje posebnog poreza na plovila ovisno o njihovoj
duini kao i utvrena visina poreznog optereenja ne samo da
se ne moe shvatiti i prihvatiti u odnosu na porezni tretman
osobnih automobila i motocikala, nego je i neprihvatljivo sa
socijalnog stajalita. Kako, primjerice, objasniti i opravdati, da se
na jedrilicu do 12 metara duine plaa porez u iznosu od 15.000,00
kuna, a njena prodajna cijena je vea od 100.000 eura (recimo,
cijena nae jahte godine Salona 37, koja je duga 11,29 m je oko
120.000 eura, a jedrilice Malo duine 11,5 metara neto vie od
271.000 eura), ili pak da se na plovilo do 15 metara duine plaa
porez od 60.000 kuna, isto kao i na osobni automobil ija je pro-
dajna cijena 260.000 kuna, premda je cijena tog plovila - ovisno o
opremi, moda i 10, 20 ili ak i vie puta (ne postotaka!!) vie od
cijene tog osobnog automobila? (Onoga koji bi ponudio za veinu
prihvatljivo, razborito objanjenje za postojanje razlika u poreznom
tretmanu osobnih automobila i plovila u nas, trebalo bi nagraditi i
predloiti za neko meunarodno priznanje!) Ne samo da je krajnje
neprimjereno, nego je i uvredljivo, da se ve godinama primjenjuje
rjeenje po kojem se na plovilo duine od 15 metara, a ija je cijena
600.000 ili 800.000 eura, plaa porez u iznosu koji se jedva moe
izraziti u postotku od porezne osnovice. to da se kae o poreznom
optereenju posebnim porezom na jahte duine, primjerice, 16 ili
20 pa i vie metara, i (naravno) skupocjeno opremljene, na kojima
se nai zasluni graani (sa i bez navodnih znakova) odmaraju i
pune baterije za poslovne (takoer, sa i bez navodnih znakova)
podvige koji ih oekuju?
Zalaem se i da se poveanjem poreznog optereenja osobnih
automobila koji se ne smatraju novima, treba jo vie oteati
njihov uvoz te tako osjetno promijeniti nepovoljan odnos izme-
u uvoza novih i uvoza upotrebljavanih automobila. U prilog
takvom zahtjevu mogu se iznijeti argumenti ekoloke prirode, kao
i potreba za veom sigurnou na naim cestama odnosno za po-
mlaivanjem naeg voznog parka.
5. ZAKLJUAK
U protekloj godini zabiljeen je rekordan broj novoregistriranih
osobnih automobila. Bilo ih je 78.755 ili 11,7% vie nego prethod-
ne 2005. godine. Taj je porast bio nesrazmjerno vei nego to je to
bio sluaj u 2005. godini u odnosu na 2004. godinu, kada je bio
zabiljeen porast od samo 1,35%. Najprodavanija marka osobnih
automobila bila je Opel s 11.407 prodanih vozila, a zatim slijedi Re-
nault s 9.499 vozila, pa Voklswagen sa 7.727 vozila, a zatim slijede
Peugeot, koda, Citroen, Toyota, i dr. Uz nove, uvezeno je vie od
33.000 tisua osobnih automobila koji se ne smatraju novima.
Prole, kao i ranijih godina - a to e (najvjerojatnije) biti sluaj u
ovoj kao i narednih godina, nije bilo i nee biti tako skupog osobnog
automobila, koji nije naao odnosno nee nai kupca meu naim
graanima. U Hrvatskoj je registrirano 454 Porschea, 30 Ferrarija,
8 Rolls Roycea, 4 Lotusa, 2 Aston Martina, 3 Bentleya. Samo je u
proloj godini naim kupcima prodano 43 Jaguara, 57 Porschea, 9
Hummera, 5 Masseratija, po jedan Bentley, Aston Martin, Maybach,
a bilo je sluajeva da je rezervirana kupnja (astronomsko skupih)
novih modela osobnih automobila, koji se jo nisu ni pojavili na
OUJAK 2007.
tritu. ini se da nema tako skupog cestovnog vozila, plovila pa i
zrakoplova (ije cijene premauju i vie milijuna kuna), za kojeg se
meu pripadnicima naeg jet-seta i bogataima ne bi naao kupac,
da bi time i na vanjski nain demonstrirao svoj - po miljenju mno-
gih od njih, posve izuzetan poloaj u drutvu.
Povoljni krediti koje banke odobravaju stanovnitvu za kupnju
osobnih automobila (u strukturi kredita banaka krediti za kupnju
58 Raunovodstvo i nancije
Jelcic.indd-k.indd 58
osobnih automobila sudjeluju s gotovo 10%) imaju ne mali utjecaj
na nau zaduenost u inozemstvu kao i openito na zaduenost
stanovnitva. Samo su u relativno kratkom roku od 10 mjeseci (pro-
sinac 2005. - listopad 2006.) odobreni krediti za kupnju osobnih
automobila poveani za 460 milijuna kuna, tako da je to zaduenje
u listopadu 2006. godine iznosilo preko 9.167 milijuna kuna.
Izdvajanje od preko milijarde eura za uvoz osobnih automobila
neminovno iziskuje da se i mjerama porezne politike utjee na
(bar privremeno) smanjenje tog izdvajanja. Sinergijskim uinkom
djelovanja mjera monetarne i porezne politike moglo bi se uspjeno
utjecati ne samo na smanjenje vanjskog duga i zaduenosti sta-
novnitva, nego i na poboljanje salda vanjskotrgovinske bilance.
U tom smislu bi trebalo izvriti korjenite promjene u utvrivanju
porezne osnovice i visine poreza u Zakonu o posebnim porezima na
osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove.
Predlaemo, da se:
- primjeni puna progresija pri oporezivanju osobnih automobila
i motocikala,
- razmotri mogunost poveanja raspona izmeu minimalne
i maksimalne stope pri oporezivanju osobnih automobila i
motocikala,
- plovila i zrakoplovi oporezuju po vrijednosti,
- osjetno povea porezno optereenje za uvezene automobile
koji se ne smatraju novima - posebno za one ranijih godina
proizvodnje (starija vozila),
- da se broj predmeta oporezivanja tim porezima proiri tako,
da oporezivanjem budu obuhvaeni i akva skuteri. Neki od
njih, kao npr. najskuplji modeli Kawasakija, Yamahe, Sea-
Doo, kotaju kao jeftiniji automobili srednje klase.
Oporezivanjem osobnih automobila, ostalih motornih vozila,
plovila i zrakoplova prikupljaju se u dravni proraun znaajna
sredstva. U 2005. godini naplaeno je preko jedne milijarde kuna, a
u proloj 190 milijuna kuna vie, odnosno 1,270 milijuna kuna.
Usvajanje predloenih promjena u oporezivanju posebnim po-
rezima osobnih automobila, motocikala, plovila (pa i zrakoplova),
moe utjecati: (a) na osjetna smanjenjenja njihovog uvoza, to
nuno ne mora dovesti i do smanjenja poreznih prihoda ili pak (b)
na zadravanje uvoza na postojeoj razini, uz poveanje poreznih
prihoda od stotina milijuna kuna. Za sluaj poveanja poreznih pri-
hoda kao posljedice primjene direktne progresije pri oporezivanju
uvoza osobnih automobila i motocikala kao i istovrsnog poreznog
tretmana plovila (i zrakoplova) koji se prakticira i pri oporezivanju
osobnih automobila i motocikala te proirenja porezne obveze i
na vodene skutere, taj se viak moe namijeniti rjeavanju nekih
goruih problema u socijalnoj sferi, kao - primjerice, poboljanju
materijalnog poloaja socijalno najugroenijih lanova drutva.
Zapravo, neovisno o tome, da li e poveanje poreznog optereenja
osobnih automobila, motocikala, plovila, zrakoplova kao i oporezi-
vanje vodenih skutera dovesti do smanjenja njihovog uvoza, zahtjev
za poveanje tog optereenja uspjeno se moe braniti ne samo
isticanjem argumenata ekonomske prirode, nego i onih socijalne
naravi, jer dovode do ravnomjernije raspodjele poreznog tereta, a
time i do pravednijeg oporezivanja.
Literatura:
1. Jeli, Bo.: Financijsko pravo i financijska znanost, Informa-
tor, Zagreb 1998., str. 297. - 303.
Prof. emer. dr. sc. Boidar JELI, Zagreb
2/24/07 10:14:39 AM
 JAVNE FINANCIJE

ZDRAVKO VUKI Struni lanak UDK 336.2

Trajanje poreznog nadzora

Jedno je od najeih pitanja koje se postavlja u poreznom nadzoru je ono o
njegovom trajanju. Premda obavljanje nadzora uvijek unosi izvjesnu napetost i
znatno angairanje djelatnika u raunovodstvu, to ometa redovno poslovanje,
pokazana dobra volja poreznog obveznika za suradnju svakako e smanjiti
trajanje nadzora. U poreznim propisima nije precizno propisano razdoblje u
kojem se mora obaviti porezni nadzor. Predmet ovog lanka je trajanje poreznog
nadzora kod poreznog obveznika ili tonije do uruenja zapisnika ili dopunskog
zapisnika. Cilj nam je ukazati da se iz osnovnih naela poreznog postupka moe
procijeniti trajanje poreznog nadzora.

2. ZAKONSKI OKVIR TRAJANJA POREZNOG

1. UVOD
Bez obzira to zakonima nije tono propisan rok obavljanja
nadzora to ne znai da je zakazala zakonska regulativa ili da je
trajanje nadzora preputeno volji inspektora. Zbog sloenosti
obavljanja poreznog nadzora zakonodavac je propisao osnovna
naela provoenja poreznog postupka iz kojih se okvirno moe
procijeniti trajanje poreznog nadzora.
Napominjemo da je trajanje poreznog nadzora u Poreznoj
upravi odnosno kod odjela koji ga provodi znatno dulje nego li
kod poreznog obveznika i to osobito kod poreznih nadzora s ne-
pravilnostima. Razlozi za dulje trajanje nadzora Porezne uprave
NADZORA
Porezni nadzor je dio poreznog postupka tijekom kojeg se
podrobno i opseno provjeravaju injenice bitne za oporezivanje.
Porezni nadzor je inspekcijski nadzor Porezne uprave. Postu-
pak poreznog nadzora to ga obavlja Porezna uprava u poreznih
obveznika propisuju:
- Opi porezni zakon (Nar. nov., br. 127/00., 86/01. i 150/02.
- dalje: OPZ),
- Zakon o Poreznoj upravi (Nar. nov., br. 67/01., 94/01. i
177/04.),
- Zakon o opem upravnom postupku (Nar. nov., br. 53/91. i
Odluka Ustavnog suda Nar. nov., br. 103/96. - dalje: ZUP),
- Zakon o sustavu dravne uprave (Nar. nov., br. 190/03. -
proieni tekst i 199/03.),
- zakoni i propisi o obraunavanju i plaanju poreza, pri-
stojba, doprinosa i drugih javnih davanja.
lanak 3. stavak 1. toka 4. Zakona o Poreznoj upravi pro-
pisuje da Porezna uprava obavlja i druge strune poslove to se
odnose na provoenje nadzora. Porezni nadzor provode inspektori
i drugi dravni slubenici ovlateni za provedbu nadzora (u dalj-
njem tekstu: inspektori).
U nastavku e biti navedeni samo lanci iz postupovnih pro-
pisa, OPZ-a i ZUP-a.
2.1. Opi porezni zakon
Porezni nadzor treba usmjeriti na bitne injenice koje mo-
OUJAK 2007.

od trajanja u poreznih obveznika je u tome to poslije uruenog
zapisnika u pravilu slijedi porezno rjeenje, moebitna alba na
rjeenje, prosljeivanje albe drugostupanjskom tijelu, rjeenje
drugostupanjskog tijela, mogunost tube, rjeenje Upravnog
suda, pa npr. vraanje predmeta na ponovni postupak, zahtjev za
pokretanje prekrajnog postupka, rjeenje o provedenom prekr-
ajnom postupku i sl., to nee biti predmet ovog lanka.
gu konano poveati ili smanjiti poreznu obvezu ili dovesti do
znatnije podjele porezne obveze na vie razdoblja oporezivanja
te njegovo trajanje ograniiti na nunu mjeru (l. 107. st. 2.
OPZ-a).
Zakonodavac od Porezne uprave zahtijeva zapravo efikasno i
ekonomino postupanje u provedbi poreznog nadzora, odreuju-
i da je duna poreznim nadzorom obuhvatiti samo injenice to

Raunovodstvo i nancije 59
vuksic-k.indd 59 2/24/07 10:18:12 AM
 JAVNE FINANCIJE
znatnije utjeu na utvrivanje visine porezne obveze, te sukladno
tome, ako se poreznim nadzorom obuhvati samo najznaajnije i-
njenice, trajanje poreznog nadzora ograniava se na nunu mjeru,
odnosno vrijeme potrebno za provjeru i utvrivanje najznaajnijih
injenica.
2.2. Zakon o opem upravnom postupku
Naelo efikasnosti znai da je Porezna uprava duna voditi
nadzor bez odugovlaenja, tako da se graanima i drugim pore-
znim obveznicima omogui to bre i lake ostvarivanje prava
i pravnih interesa. To se postie osobito racionalnim voenjem
postupka tako da porezni obveznici sa to manjim gubitkom
vremena ostvaruju svoja prava i izvrenje obveza, te pruanjem
odgovarajue pravne pomoi. Efikasnost u rjeavanju u poreznim
stvarima iskazuje se najvie kad porezno tijelo u propisanim
rokovima provodi radnje postupka i okonava postupak. Kada je
rije o rokovima treba skrenuti pozornost na to da valja razlikovati
materijalno-pravne od procesno-pravnih rokova.
Materijalno-pravni rokovi utvruju se materijalnim propisima
i oni se uope ne odnose na postupak odnosno ni na kakvu procesnu
(postupovnu) radnju. Tako je, na primjer, odredbom l. 53. Zakona
o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 117/01., 197/03. i 92/05.) propisano da
....u postupku javnog nadmetanja najkrai je rok za dostavu ponuda
52 dana od dana slanja zahtjeva za oglaavanje poziva za javno
nadmetanje...
Procesno-pravni rokovi odreeni su procesnim (postupovnim,
formalnim) zakonima. Oni se utvruju za obavljanje pojedinih radnji
u postupku.
U poreznom postupku (nadzoru) rokovi se dijele i na:
- zakonske rokove, koji su odreeni zakonom i drugim propisima,
npr. rok za albu (l. 230. st. 1. ZUP-a i 159. OPZ-a). Njihovo tra-
janje je propisano pravnom normom precizno, stoga na njihovo
odreivanje i tijek ne moe utjecati tijelo koje vodi postupak ni
prema svojoj inicijativi niti na prijedlog poreznog obveznika. Ta-
kve, zakonske rokove jednostavno valja potivati u vremenskom
rasponu kako to propisuje pravna norma kojom je rok odreen;
- slubene rokove, koje je odredilo tijelo, odnosno slubena osoba
(inspektor) koja vodi postupak, npr. rok poreznom obvezniku za
otklanjanje nedostataka u podnesku (l. 68. st. 1. ZUP-a), rok
za podnoenje dokaza uz zahtjev (l. 137. ZUP-a) i dr. Slubeni
rokovi javljaju se u poreznom nadzoru ako rokovi nisu odreeni
zakonom (ako nema zakonskog roka). To su takoer i rokovi ka-
da su zakonom propisane granice vremenskog trajanja u kojima
se neke radnje postupka mogu poduzeti, a inspektor koji vodi
postupak, u okviru propisanog roka, odreuje rok za poduzima-
nje radnji. Takav je rok npr. za podnoenje prigovora na zapisnik
koji ne moe biti krai od 5 niti dui od 20 dana, raunajui od vanje poreznog duga prema osnovi jednoga poreza ili provjeru
dana primitka zapisnika (l. 111. st. 3. OPZ-a).
Naelo ekonominosti postupka znai da se porezni nadzor
obavlja sa to niim trokovima za poreznog obveznika i druge
OUJAK 2007.
osobe koje sudjeluju u postupku (npr. svjedoke, vjetake, i dr.)
kao i za Poreznu upravu koja vodi nadzor. Bitno je osigurati da se
nadzor vodi bez odugovlaenja, da se injenino stanje utvruje
racionalno i trokovi budu to manji, odnosno u razumnoj mjeri.
Prema tome, ne smije se zanemariti svrha postupka, a to je da on
traje onoliko vremena koliko je potrebno da se kvalitetno dovri i
da se uini sve to je potrebno, ali samo uz trokove koji su nuni
60 Raunovodstvo i nancije
vuksic-k.indd 60
za takvo dovrenje postupka. Naelo ekonominosti postupka je u
tijesnoj vezi s naelom efikasnosti. Kod naela ekonominosti u
provoenju nadzora teite je na ostvarivanju to niih trokova,
a kod naela efikasnosti na to brem voenju nadzora i rjea-
vanju poreznih stvari. Posebno istiemo da naela efikasnosti
i ekonominosti (brzina i tednja) ne smiju biti na tetu naela
materijalne istine i naela zakonitosti, kao temeljnih naela
poreznog nadzora.
Osim spomenutih naela, trajanje poreznog nadzora u mnogo-
me ovisi i o pridravanju u radu ostalih naela kao to su:
- naelo objektivnosti, sukladno kojem su inspektori duni
jednakom pozornou promatrati sve injenice to ih utvruju
tijekom nadzora, svejedno jesu li na tetu ili u korist poreznog
obveznika (lanak 107. stavak 1. OPZ),
- naelo proporcionalnosti, prema kojem se porezni nadzor
usmjeruje samo injenicama bitnima za utvrivanje poreznog
duga poreznog obveznika, a trajanje poreznog nadzora
svodi u nune granice (lanak 107. stavak 2. OPZ-a),
- naelo oitovanja stranke (lanak 7. OPZ-a) obvezuje
inspektora da poreznom obvezniku omogui oitovanje o
injenicama bitnim za oporezivanje, i to prije nego li donese
akt o utvrivanju poreznog duga.
Osim opisanih naela iz OPZ-a inspektori se moraju pridra-
vati i naela ZUP-a, i to:
- naela zakonitosti, zatita prava graana i zatita prav-
nog interesa, naelo materijalne istine, naelo sasluanja
stranke, naelo ocjene dokaza, samostalnost u rjeavanju,
pravo albe, pravomonosti rjeenja u upravnom postup-
ku, pomo neukoj stranci i upotreba jezika i pisma.
3. VRSTE POREZNOG NADZORA
Prema l. 98. OPZ-a, porezni nadzor se moe obavljati u svih
poreznih obveznika, pa i drugih osoba koje imaju injenice i do-
kaze bitne za oporezivanje, a izbor osoba u kojih e se provoditi
nadzor preputen je poreznom tijelu.
OPZ predvia tri vrste nadzora:
- puni (lanak 99. stavak 1. OPZ-a),
- skraeni (lanak 99. stavak 2. OPZ-a),
- nastavljeni (lanak 100. stavak 2. OPZ-a).
Temeljem punog nadzora poduzimaju se radnje usmjerene
opsenoj provjeri svih injenica vanih za oporezivanje. Pri tome
se provjera moe odnositi na jednu i na vie vrsta poreza te na
jedno ili vie razdoblja oporezivanja.
Nasuprot punom nadzoru, skraeni nadzor ogranien je samo
na provjeru nekih elemenata oporezivanja (npr., samo na utvri-
samo jednoga od poslova od kojih porezni obveznik stjee dobit).
Kada e se obavljati puni, a kada skraeni nadzor ovisi o tome
to e biti postavljeno kao cilj nadzora. Ako Porezna uprava hoe
utvrditi tonost iskazivanja primitaka od strane poreznih obvezni-
ka koji isporuke dobara naplauju u gotovom novcu, obavit e se
u odreenom razdoblju vie skraenih nadzora, a kad se kao cilj
nadzora postavi provjeru ispravnosti obrauna i uplate poreza na
dobit za odreeno porezno razdoblje, provest e se puni nadzor,
to razumijeva provjeru tonosti svake injenice od utjecaja na
pravilnost utvrivanja i plaanja poreza na dobit.
2/24/07 10:18:14 AM

Nastavljeni nadzor oblik je nadzora to se nastavlja na
razdoblje prethodno obavljenog nadzora. Taj se oblik nadzora ne
primjenjuje u svih, nego samo u velikih poreznih obveznika.
Dok porezni nadzor ima pravo izbora punog i skraenog nad-
zora, nastavljeni je nadzor duno primijeniti uvijek, kad je rije o
velikim poreznim obveznicima.
Odlui li se, meutim, provesti nadzor u velikih poreznih
obveznika, porezno tijelo mora provoditi odreenu vrstu nadzora
- puni i nastavljeni - tj. nadzor kakvim se opseno i podrobno pro-
vjerava sve injenice bitne za oporezivanje poreznog obveznika
(lanak 99. stavak 1. OPZ-a).
Zajedniko svim oblicima nadzora je objekt - trgovako dru-
tvo. Objekt nadzora moe biti i drugi, ali u vezi s ovom temom,
neka trgovaka drutva budu porezni obveznici.
4. IMBENICI KOJI UTJEU NA TRAJANJA
POREZNOG NADZORA
Prije poetka kalendarske godine na razini svakog podrunog
ureda Porezne uprave, Odjeli za nadzor donose godinje planove
nadzora poreznih obveznika. Planovi se donose na osnovi isku-
stvenih standarda1 koji su stjecani dugogodinjim nadzorom u
poreznih obveznika. Porezni obveznik ne moe utjecati na odluku
Porezne uprave o odabiru poreznih obveznika kod kojih e se pro-
voditi porezni nadzor. Kod velikih poreznih obveznika mora se
provoditi puni i nastavljeni porezni nadzor, a kod ostalih poreznih
obveznika nadzor se treba provoditi tako da svi porezni obveznici
budu podjednako obuhvaeni (l. 102. OPZ-a).
Predmet i razdoblje inspekcijskog nadzora odreuje porezno
tijelo nalogom. Nalog za inspekcijski nadzor mora se izdati u
pisanom obliku, te osim podataka iz l. 50. st. 4. OPZ-a, mora sa-
dravati razdoblje koje je predmet nadzora, vrste poreza, vrijeme
poetka nadzora, imena ovlatenih osoba za povoenje nadzora,
obvezu sudjelovanja poreznog obveznika u postupku nadzora (l.
103. OPZ-a). Prema tome vidljivo je da se inspektoru obvezno
nalae poetak ali ne i zavretak nadzora.
U nastavku navodimo vanije imbenike koji utjeu na
trajanje poreznog nadzora:
1. veliina poreznog obveznika,
2. vrsta i broj poreza koji se nadziru,
3. razdoblje obavljanja poreznog nadzora,
4. strunost inspektora,
5. materijalno-tehnika opremljenost,
6. organizacija rada,
7. suradnja poreznog obveznika, i sl.
1
Tako npr. prema dopisu - Plan rada inspekcijskog nadzora za 2006. godinu
iz Sredinjeg ureda Porezne uprave klasa: 471-02/05-01/452; ur. broj: 513-07-21-
04/05-1. od 16. 11. 2005. godine koji je upuen svim podrunim uredima se izme-
u ostalog sugerira da se planiranje obavi na sljedei nain:
1. za inspektora koji e obavljati nadzor kod fizikih osoba planirati 25-30
naloga kada je na nalogu zadan nadzor jedne porezne godine (zadnje),
2. za inspektora koji e obavljati nadzor kod malih pravnih osoba planirati 15-
20 naloga kada je na nalogu zadan nadzor jedne porezne godine (zadnje),
3. za inspektora koji e obavljati nadzor kod srednjih pravnih osoba planirati
10 naloga kada je na nalogu zadan nadzor jedne porezne godine (zadnje).
Kod nadzora poreza na dodanu vrijednost gdje se provjeravaju kratka razdo-
blja u tekuoj godini mora se racionalno i brzo provjeravati odluujue injenice
relevantne za donoenje ispravnog zakljuka. Ovi nadzori ne bi smjeli trajati dulje
od 3 radna dana odnosno 24 inspektor sata ako kao takvi i zavravaju.
vuksic-k.indd 61
JAVNE FINANCIJE
4.1. Veliina poreznog obveznika
Mnotva razliitih ili istih poslovnih dogaaja, promet irorau-
na u milijunima ili milijardama kuna, vie stotina ili tisua zaposle-
nih kod velikih poreznih obveznika u odnosu na obrtnika ili malog
poreznog obveznika zahtijevat e dugotrajniji porezni nadzor.
4.2. Vrsta i broj poreza koji se nadzire
Porezna uprava nadlena je za nadzor poreza (PDV, dohodak,
dobit i sl.), doprinosa i drugih javnih davanja. Krae traje odnosno
manji utroak vremena e biti kod nadzora jedne vrste poreza nego
kada se dobije nadzor dobiti kao cjelokupni nadzor svih poreza
poreznog obveznika.
4.3. Razdoblje obavljanja poreznog nadzora
Porezni nadzor se obavlja za razdoblje za koje nije nastupila za-
stara prava na utvrivanje porezne obveze (l. 92. OPZ-a). Apsolut-
na zastara nastupa za est godina raunajui od dana kada je zastara
poela prvi puta tei. Zastara poinje tei u razliitim rokovima (l.
90. OPZ-a), no ona koja se odnosi na zastaru prava na utvriva-
nje porezne obveze poinje tei nakon isteka godine u kojoj je
trebalo utvrditi porezne obveze. Kod istog poreznog obveznika,
nadzor poreza na dobit za razdoblje od tri godine e trajati znatno
dulje nego za jednu godinu.
4.4. Strunost inspektora
Dobra strunost i uvjebanost inspektora koji neposredno rade
na voenju nadzora, najvie doprinosi ostvarivanju naela efikasno-
sti u poreznom nadzoru.
Za nadzor (a osobito za nadzor velikih poreznih obveznika)
nuna je specijalizacija inspektora prema vrstama poreza i djelatno-
stima. To znanje mora biti osobito teorijsko i praktino. Neispravno
je od specijaliziranog inspektora zahtijevati znanja o svemu to se
odnosi na poslovanje cijelog poreznog obveznika, ali je opravdano
zahtijevati temeljito poznavanje podruja za kojeg se specijalizirao.
Specijalizacija inspektora dat e znatno bolje rezultate, nego univer-
zalni nadzor pojedinih sveznadara koji se najee ograniuju na
formalnu stranu, a ne ulaze u materijalni sadraj i analizu predmeta
i rada nadzirana poreznog obveznika.
4.5. Materijalno-tehnika opremljenost
Informacijski sustav Porezne uprave (dalje: ISPU) u kojem se
obrauju sve porezne prijave je znaajan izvor (poreznih) informa-
cija o poreznom obvezniku. Kvalitetne informacije doprinose efika-
snijem poreznom nadzoru. Ono to bi jo vie doprinijelo kvaliteti
poreznog nadzora jest povezanost (umreenost) raznih informatikih
sustava kako na razini Ministarstva financija tako i izvan njega.
Koritenje raunala i strune literature, seminari o poreznoj
problematici su samo neki preduvjeti koji u konanici doprinose
efikasnijem poreznom nadzoru.
OUJAK 2007.
4.6. Organizacija rada
U porezom postupku, prema l. 75. OPZ-a, teret dokaza
snosi:
1. porezno tijelo za injenice koje utemeljuju porez,
2. porezni obveznik za injenice koje smanjuju ili ukidaju
porez.
Raunovodstvo i nancije 61
2/24/07 10:18:14 AM
 JAVNE FINANCIJE
Rije je samo o prioritetnom zadatku i obvezi, a ne iskljuivoj
podjeli uloga poreznog tijela i poreznog obveznika. Treba, naime,
uzeti u obzir i druge zakonske odredbe, npr. l. 6. st. 2. OPZ-a,
prema kojoj porezno tijelo duno je utvrivati sve injenice koje
su bitne za donoenje zakonite i pravilne odluke, pri tom je duno
s jednakom panjom utvrditi i one injenice koje idu u prilog po-
reznog obveznika.... Uloga poreznog tijela, dakle, nije ograniena
samo na ono to utemeljuje porez, a porezni obveznik duan je
takoer u poreznoj prijavi podnositi tone i istinite podatke.
Pod organizacijom rada koja moe olakati i smanjiti trajanje
nadzora u ovom lanku podrazumijeva se organizacija rada:
- nadzora, i
- poreznog obveznika.
4.6.1. Organizacija rada nadzora Porezne uprave
Pod organizacijom rada nadzora Porezne uprave podrazumijeva
se takva organizacija koja e omoguiti poreznim obveznicima da
im se brzo rjeavaju zahtjevi za ostvarivanje odreenih prava.
Porezni nadzor, prema l. 106. OPZ-a, provodi se u poslovnim
prostorijama poreznog obveznika. Porezni obveznik u tu svrhu
mora staviti na raspolaganje odgovarajue mjesto za rad i potrebna
pomagala.
Ako ne postoji poslovni prostor koji je pogodan za obavljanje
inspekcijskog nadzora, nadzor se obavlja u slubenim prostorijama
poreznog tijela ili uz pristanak poreznog obveznika u njegovim
stambenim prostorijama. Ako se inspekcijski nadzor ne obavlja u
poslovnim prostorijama, osoba ovlatena za provedbu nadzora du-
na je poslovne prostorije razgledati i o tome sastaviti zabiljeku.
Inspekcijski nadzor obavlja se tijekom uobiajenog radnog
vremena. Obavljanje nadzora izvan tog vremena dopustivo je ako
porezni obveznik na to pristane ili ako to bezuvjetno nalae svrha
nadzora.
U nastavku emo navesti situacije koje mogu produljiti porezni
nadzor, i to iz objektivnih razloga jer spadaju u metodologiju rada.
a) Pravna pomo
Porezno tijelo obavlja nadzor na podruju na kojem je mjesno
nadleno. U sluaju da odreenu radnju postupka treba obaviti
izvan granica svog podruja, npr. treba obaviti oevid odreenih
rauna (faktura) kod drugog poreznog obveznika kojem je prebi-
valite izvan njegovog podrunog ureda ili treba obaviti oevid na
nekretnini koja se nalazi u drugom podrunom uredu, inspektor
Odjela za nadzor podrunog ureda Porezne uprave koji vodi po-
stupak zamolit e ovlateno porezno tijelo u ovom sluaju Odjel
za nadzor drugog podrunog ureda da mu ono obavi tu radnju
postupka. To je obvezna pravna pomo koju je porezno tijelo koje
vodi postupak duno traiti, jer radnje postupka ne moe izravno
obaviti na podruju drugog tijela (podrunog ureda), a zamoljeno
tijelo duno je postupiti po toj molbi za pravnu pomo.
Podruni ured Porezne uprave od kojeg se trai pravna pomo
OUJAK 2007.
ne utvruje injenino stanje umjesto nadlenog podrunog ureda
koje je zatrailo tu pomo, jer je to ovlast tog podrunog ureda koji
vodi upravni postupak. Ako postoji opasnost zbog odgode, a slu-
benu radnju bi trebalo obaviti izvan granica podruja podrunog
ureda, taj podruni ured moe obaviti radnju i izvan granica svog
podrunog ureda, ali je o tome duan odmah obavijestiti podruni
ured na ijem je podruju tu radnju poduzeo.
62 Raunovodstvo i nancije
vuksic-k.indd 62
Slijedom navedenoga moemo zakljuiti da je pravna pomo
pravni institut koji se sastoji u tome da zamoljeno tijelo oba-
vi slubenu radnju umjesto drugog tijela koje vodi upravni
postupak.
Ovlatena osoba za inspekcijski nadzor moe zatraiti oba-
vijest od drugih zaposlenika poreznog obveznika ili od treih
osoba.
Ovdje valja naglasiti pravo inspektora da zahtijeva obavijest
od zaposlenika poreznog obveznika i treih osoba u vezi s utvr-
ivanjem injenica bitnih za oporezivanje poreznog obveznika.
Osoba od koje se obavijest zatrai u postupku inspekcijskog
nadzora duna je dati traenu obavijest bez pisanog zahtijeva za
razliku od odredbe l. 67. st. 2. OPZ-a, kada se na traenje osobe
zahtjev mora izdati u pisanom obliku. Osoba koja daje obavijest
duna je dati u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik (l. 67. st.
3. OPZ-a).
Poreznog obveznika i druge osobe mora se upoznati s njiho-
vim pravom na uskratu obavijesti (vidi l. 72., 73. i 74. OPZ-a).
Inspekcijski nadzor radi provjere injenica bitnih za opore-
zivanje (obraun, evidencija, prijava i plaanje poreza, pristojbe,
doprinosi i druga javna davanja), kad je rije o poreznim obvezni-
cima povezanima s inozemnim trgovakim drutvima (ponajvie
drutva keri inozemnih trgovakih drutava) katkad nije mogue
provesti bez razmjene obavijesti s poreznim vlastima zemlje u
kojoj je to inozemno drutvo rezident. Formalni su preduvjet za
meunarodnu pravnu pomo odredbe l. 95. OPZ-a. Pod meu-
narodnom pravnom pomoi, u smislu spomenutog lanka smatra
se pravo poreznog tijela da se u rjeavanju odreenog poreznog
sluaja za pomo obrati inozemnom poreznom tijelu. Isto tako,
i Porezna uprava duna je u poreznim predmetima ukazivati
pravnu pomo inozemnim poreznim tijelima na nain predvien
u domaem zakonu, tj., na nain propisan u OPZ-u i ZUP-u ili u
posebnom zakonu. Prema l. 3. st. 1. toka 9. Zakona o Poreznoj
upravi propisano je da Porezna uprava obavlja upravne i druge
strune poslove to se odnose na meunarodnu pravnu pomo u
poreznim stvarima.
b) Sumnja na kazneno djelo
Ako se u postupku poreznog nadzora utvrde nezakonitosti
u zapisniku treba detaljno navesti injenice i dokaze na temelju
kojih su utvreni. Sumnja u poinjenje kaznenog djela, zasigurno
e produljiti porezni nadzor jer su potrebne dodatne radnje za
prikupljanje novih injenica. U takvim sluajevima uz kaznenu
prijavu prilae se originalna dokumentacija koja se izuzima od
poreznog obveznika sve dok traje kazneni postupak.
Isprave, dokumentaciju i predmete koji su bili predmet neza-
konitosti inspektor moe privremeno oduzeti ako nema moguno-
sti da ih osigura na drugi nain. Oduzete isprave i dokumentacija
i predmeti navode se u zapisniku po broju, datumu i obiljeju, a
poreznom obvezniku se izdaje potvrda o privremenom oduzima-
nju predmeta (lanak 15. Zakona o Poreznoj upravi).
c) Obavljanje poreznog nadzora u prostorijama Porezne
uprave
Kako smo ve naprijed naveli ako ne postoji poslovni prostor
koji je pogodan za obavljanje poreznog nadzora, nadzor se obavlja
u slubenim prostorijama Porezne uprave. U takvim sluajevima
inspektor odnosi poslovne knjige i porezne evidencije poreznog
2/24/07 10:18:14 AM

obveznika u slubene prostorije Porezne uprave i provodi nadzor.
Zbog nastale situacije velika je mogunost da e takav nadzor du-
lje trajati nego da se obavlja u prostorijama poreznog obveznika.
Prema nalogu za inspekcijski nadzor razdoblje nadzora moe
biti poslovna godina za koju su podnijeta financijska izvjea i
porezne prijave, ali i tekua poslovna godina (npr. zahtjev za
povrat PDV-a za mjesec(e) tekue godine).
Situacija obavljanja nadzora u poslovnim prostorijama Pore-
zne uprave zahtijeva maksimalnu suradnju izmeu inspektora i
poreznog obveznika. Bez obzira to se poslovne knjige i pore-
zne evidencije privremeno nalaze u poslovnim prostorijama
Porezne uprave one u svakom trenutku moraju biti dostupne
poreznom obvezniku.
Obavljanjem nadzora u poslovnim prostorijama Porezne
uprave privremeno onemoguavamo poreznog obveznika u
koritenju poreznih i raunovodstvenih informacija. Posebno
istiemo, kada se obavlja nadzor tekueg poslovnog razdoblja
u pitanje dolazi potivanje zakonom propisanih rokova prilikom
podnoenja poreznih prijava u narednim razdobljima. Tu se prije
svega podrazumijeva podnoenje PDV obrazaca, ID obrazaca koji
su porezni obveznici duni podnositi nadlenoj ispostavi Porezne
uprave. Napominjemo da porezni obveznici nisu duni podnositi
izvjea samo Poreznoj upravi nego i drugim zakonom propisa-
nim tijelima.
d) Sprijeenost inspektora
U sluajevima krae ili due sprijeenosti (npr. bolest, opera-
cija, prometna nesrea, i sl.) inspektora da obavlja porezni nadzor,
rukovoditelj poreznog nadzora je duan u to kraem roku izdati
zakljuak o promjeni (zamjeni) inspektora.
4.6.2. Organizacija rada poreznog obveznika
Oporezivanje poreznog obveznika, prema l. 76. OPZ-a,
temelji se na podacima iz knjigovodstva i na evidencijama po-
reznog obveznika koje se vode u skladu s lancima 53. do 55.
OPZ-a. Trajanje poreznog nadzora ovisi i od organizacije rada
poreznog obveznika, a osobito o nainu kako je ustrojeno voenje
poslovnih knjiga i poreznih evidencija.
U sluajevima kada se poslovne knjige i porezne evidencije
ne vode ili netono vode, inspektor poduzima radnje dovoenja
poslovnih knjiga u stanje koje moe dokumentirati poslovne do-
gaaje odnosno izdaje zakljuak. U zakljuku se obvezno navodi
rok u kojem je porezni obveznik duan ustrojiti porezne evidencije
odnosno poslovne knjige.
Ako inspektor ne moe utvrditi poreznu osnovicu na temelju
poslovnih knjiga i evidencija mora je procijeniti (l. 79. OPZ-a).
4.7. Suradnja poreznog obveznika
Porezni obveznik je prema l. 108. OPZ-a, duan sudjelo-
vati u utvrivanju injeninog stanja bitnog za oporezivanje
na nain da daje obavijesti, predoava evidencije, poslovne
knjige, poslovnu dokumentaciju i druge isprave ili imenovati
osobu koja e to raditi u njegovo ime.
U nadzoru (velikih) poreznih obveznika djelotvornost umno-
gome ovisi o suradnji. Inspektor Porezne uprave, naime, nije
istrano tijelo koje djeluje tek nakon otkrivanja nekih oevidnih
indicija da je poinjena neka krupnija nepravilnost (npr. kazneno
vuksic-k.indd 63
JAVNE FINANCIJE
djelo), ve u pravilu obavlja puni i nastavljeni nadzor financijskog
poslovanja. Svaki puni i nastavljeni nadzor obavlja se bez ikakvih
osobitih razloga ili indicija o nekim nepravilnostima pa treba
stvoriti takav odnos inspektora i poreznog obveznika u kakvom
e zajedniki raditi na utvrivanju materijalne istine. Inspektor
ne treba nastupiti ni kao pijun, ni kao nepovjerljiv ovjek. On
mora prii poslu posve otvoreno i upoznati poreznog obveznika sa
svojom zadaom i ovlastima. Suradnju, naravno, ne treba shvatiti
kao zapreku slobodi djelovanja u postupku nadzora.
Neovisno o nunosti pune suradnje, inspektor mora svaku
stvar osobno kritiki razmotriti (profesionalni skepticizam) i
samostalno odluiti o vanosti utvrenih injenica. Inspektor ne
treba unaprijed biti nepovjerljiv, ali takoer ne smije ni u jednom
trenutku zaboraviti kako njegova dunost nije primiti obavijesti o
financijskom poslovanju, nego provjeriti ispravnosti raunovod-
stva i drugih poreznih evidencija, urednost i istinitost dokumen-
tacije, iskazana stanja rauna, istinitost pojedinih izjava i slino
- a radi utvrivanja materijalne istine. Kritiki pogled ne znai
nepovjerenje nego je to pravo i dunost inspektora. On mora u
tijeku cijeloga nadzora kritiki ocjenjivati podnijete evidencije,
dokumente, izjave, i sl., a zatim samostalno donositi zakljuke,
ali samo na temelju provjerenih injenica. Inspektor ne smije pasti
pod utjecaj poreznog obveznika s kojim surauje ili drugih djelat-
nika, jer e oni nastojati ili svoje stanje prikazati uljepano (to
se dogaa najee) ili e ga, upravo obrnuto, nastojati prikazati
slabijim (radi spletkarenja kod poreznog obveznika), ali ne smije
biti ni sumnjiav prema svakome i prema svemu to mu se pod-
nese, objasni itd., jer onda nikada nee moi s uspjehom zavriti
svoju zadau.
Posebno istiemo da ako porezni obveznik odbije sudjelovati
u poreznom nadzoru ili onemoguava provedbu poreznog nadzo-
ra, inspektor e procijeniti poreznu osnovicu (l. 79. st. 2. t. 4.
OPZ-a).
5. DOPUNSKI ZAPISNIK
Nadzor se takoer produljuje u sluaju dopunskog zapi-
snika. Kad u prigovoru na zapisnik porezni obveznik osporava
utvreno injenino stanje, iznosei nove injenice i nove dokaze
koji bi mogli utjecati na donoenje rjeenja i poduzimanje drugih
mjera u skladu sa zakonom. Inspektor koji je obavio nadzor, pro-
vjerit e iznijete injenice, izvesti nove dokaze i o tome sastaviti
dopunski zapisnik. Na dopunski zapisnik ne moe se podnijeti
prigovor (lanak 111. stavak 5. OPZ-a).
Takoer e se porezni nadzor obavljati kod poreznog obvezni-
ka kad drugostupanjsko tijelo svojim rjeenjem sukladno lanku
242. stavak 2. ZUP-a poniti prvostupanjsko rjeenje i predmet
vrati prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak, a u ponovnom
postupku se utvrde nove injenice i dokazi zbog kojih je potrebno
izmijeniti prijanje utvreno stanje i pravne ocjene, obvezno je
OUJAK 2007.
o tome sastaviti zapisnik ili dopunski zapisnik sukladno lanku
111. OPZ-a.
Zapisnik ili dopunski zapisnik nee se sastavljati u sluaju kad
u ponovnom postupku, a sukladno uputama drugostupanjskog
tijela, porezni obveznik ne iznese nove injenice ili dokaze koji bi
izmijenili prethodno utvreno stanje, to mora biti obrazloeno u
novom poreznom rjeenju.
Raunovodstvo i nancije 63
2/24/07 10:18:15 AM
 JAVNE FINANCIJE

6. ODGOVORNOST ZA TRAJANJE POREZNOG
NADZORA
Odgovornost za trajanje poreznog nadzora snosi:
- inspektor, i
- neposredni rukovoditelj poreznog nadzora.
Ako porezni obveznik utvrdi da se nadzor ne odvija profesio-
nalno u skladu sa zakonskim propisima ili da se odugovlai, moe
traiti izuzee inspektora. On to moe zahtijevati u sluajevima
iz l. 48. OPZ-a i l. 42. ZUP-a (fakultativna odluka). Meutim,
porezni obveznik moe zahtijevati izuzee inspektora i kad ne
postoji nijedan razlog iz l. 48. OPZ-a i l. 42. ZUP-a ako smatra
da postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju nepristranost
slubene osobe (l. 43. i 44. ZUP-a). U svom zahtjevu porezni
obveznik mora navesti okolnosti zbog kojih smatra da postoji
razlog za izuzee. Dakle, nije dovoljno da porezni obveznik
samo smatra da postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju
nepristranost inspektora, ve mora u svojem zahtjevu za izuzee
inspektora tono navesti te okolnosti.
Ako porezni obveznik sazna za postojanje drugih okolnosti
koje dovode u sumnju nepristranost inspektora nakon to je rjee-
nje ve doneseno, moe se tom okolnou koristiti kao albenim
navodom, pa i kao razlogom za tubu u upravnom sporu, ali se
njome zbog izriite dikcije odredbe l. 249. st. 6. ZUP-a ne bi
mogao koristiti kao razlogom za obnovu upravnog postupka.
Inspektor za kojeg je porezni obveznik zahtijevao izuzee,
zbog razloga navedenih u l. 48. OPZ-a i 42. ZUP-a, ne moe, sve
do donoenja zakljuka o tom zahtjevu, obavljati nikakve radnje
u postupku, osim onih koje ne trpe odgoda. Pod radnjama koje ne
trpe odgodu mogu se smatrati mjere iz l. 141. stavka 4. ZUP-a, ili
mjere za osiguranje dokaza (l. 199. ZUP-a) odnosno postupci po
odredbi lanka 214. stavka 1. i l. 273. stavka 2. ZUP-a.
Za provoenje naela efikasnosti i ekonominosti u nad-
zoru, osim inspektora, odgovoran je rukovoditelj nadzornog
tijela. ZUP u l. 298. st. 2. izriito propisuje da je rukovoditelj
tijela duan brinuti se o pravilnoj provedbi i praenju izvravanja
ZUP-a.
- postupak tijela koje nije nadleno za primitak podneska (l.
66. st. 3. i 4. ZUP-a),
- postupak za uklanjanje formalnih nedostataka u podnesku (l.
68. ZUP-a),
- postupak kada podnesak sadri vie zahtjeva (l. 69. ZUP-a),
- neposredna dostava odreenih isprava graanima RH u ino-
zemstvu (l. 92. st. 2. ZUP-a, 95. OPZ-a),
- odredaba o prijedlogu za povraaj u prijanje stanje (l. 104.
st. 3. ZUP-a, 81. OPZ-a),
- odredbe o trokovima postupka (l. 113. do 119. ZUP-a),
- odredbe o spajanju stvari u jedan postupak (l. 127. i 128.
ZUP-a),
- nagodba (l. 134. ZUP-a),
- pribavljanje po slubenoj dunosti podataka o injenicama o
kojima se vodi slubena evidencija (l. 136. st. 3. ZUP-a),
- pribavljanje dokaza po slubenoj dunosti (l. 137. st. 2. ZUP-
a),
- obveza rjeavanja upravne stvari i bez podnesenih dokaza (l.
137. st. 3. ZUP-a),
- rjeavanje stvari po skraenom postupku (l. 141. ZUP-a),
- odredbe o usmenoj raspravi (l. 155. ZUP-a),
- odredbe o dokazivanju pred zamoljenim tijelom (l. 161.
ZUP-a),
- dokazivanje javnom ispravom (l. 166. st. 2. ZUP-a, 53. - 55.
OPZ-a),
- izdavanje uvjerenja na usmeni zahtjev i u odreenom roku (l.
171. st. 5. ZUP-a),
- odredbe o vjetacima (l. 184. ZUP-a, 68. OPZ-a),
- odredbe o uviaju (oevidu) (l. 196. ZUP-a, 70., 71. OPZ-a).
Zdravko VUKI, Sredinji ured Porezne uprave, Zagreb

7. ZAKLJUAK
Trajanje poreznog nadzora u poreznih obveznika bit e razli-
ito i moe trajati nekoliko dana pa do nekoliko mjeseci i ovisit
e ponajprije o predmetu i cilju nadzora zadanom u nalogu za
inspekcijski nadzor te veliini odnosno opsegu gospodarstvene
SUPER PONUDA
djelatnosti poreznog obveznika. KOMPLET PROGRAMA
Kada inspektori Porezne uprave rjeavaju o poreznim stva- ARTSoft
ZA KNJIGOVODSTVO
rima, duni su osigurati efikasno ostvarivanje prava i interesa
graana, pravnih osoba, ustanova i drugih osoba (l. 6. ZUP-a)
INTEGRIRANI
KNJIGOVODSTVENI SAMO 2.000 kn (bez PDV-a)

- Financijsko knjigovodstvo sa salda

odnosno postupak se ima voditi brzo i sa to manje trokova i PAKET za Windows
korisnike 95/98, Me, XP kontima kupaca i dobavljaa
gubitaka vremena za poreznog obveznika i druge osobe koje - Obrtniko poslovanje sa salda kontima
sudjeluju u postupku, ali tako da se pribavi sve to je potrebno za kupaca i dobavljaa
OUJAK 2007.

pravilno utvrivanje injeninog stanja i za donoenje zakonitog SLATINA - Maloprodajno poslovanje s PC kasom
i pravilnog rjeenja (l. 13. ZUP-a). HR33520 B. Radi 13
- Veleprodajno poslovanje
Nadzor e trajati krae budu li se inspektori u radu pridravali - Obraun plaa
Tel/fax: 033/ 550 212
- Proizvodnja
i drugih osnovnih naela, a tako i onih postupovnih odredaba koje Mob: 098/ 342 288
- Skladino-materijalno
utjeu na bre i kvalitetnije rjeavanje poreznih stvari kao to je: infoss@infoss.hr - Virmani, blagajna, kamate, dug, imovina...
- rok za pruanje pravne pomoi (l. 41. st. 2. ZUP-a, 93. i 94. www.infoss.hr Copyright 2005 by infoSS
OPZ-a),

64 Raunovodstvo i nancije

vuksic-k.indd 64 2/24/07 10:18:15 AM

 MIROVINSKO OSIGURANJE

DR. SC. PREDRAG BEJAKOVI Struni lanak UDK 658.6

Poticaji zadravanja starijih osoba u

svijetu rada
Mirovinski sustavi su u itavom svijetu u krizi, ponajvie zbog problema vezanih
uz tekoe dugorone financijske odrivosti. esto mirovinski sustavi nedovoljno
kanjavaju raniji odlazak u mirovinu i ne nagrauju ostanak u svijetu rada.
U lanku autor razmatra odrednice koje utjeu na radnu aktivnost starijeg
stanovnitva. Polazi od kraeg teorijskog okvira, opih odrednica i stanja u svijetu,
izlae stanje u razvijenim zemljama, te objanjava mjere koje bi se mogle provesti
u zadravanju starijih osoba u radnoj snazi. U zakljuku autor uz pozitivnu ocjenu
dosadanjih promjena u mirovinskom sustavu Hrvatske naglaava da bi promjenama
odredbi javnih mirovinskih sustava trebalo poticati zadravanje radno sposobnih
starijih ljudi u svijetu rada. Time bi se poboljalo financijsko stanje mirovinskih
sustava. Mirovinski sustavi trebaju biti tako postavljeni da se u njima istakne
aktuarska pravednost, odnosno da se odluke o odlasku u mirovinu donose po
osobnom stavu i sklonostima, a ne stoga to se dulji rad kanjava niom mirovinom.

1. UVOD I Hrvatska je zbog velikih ras-

hoda u sustavu javnog mirovinskog
Mirovinski sustav u suvre- osiguranja meu ostalim promijenila
menom drutvu ima vie funk-
formulu izrauna mirovina, tako da se
cija. Najvanije su funkcije
kod izrauna mirovine umjesto neka-
mirovinskog sustava:
danjih 10 najboljih godina postupno
- rasporeivanje dohotka po-
iri obraunsko razdoblje. Tako e se
jedinaca i obitelji tijekom
od 2009. godine u obraun mirovine
cijelog ivotnog vijeka,
uzimati cijeli radni vijek. Time bi se
- pojedinana i nacionalna
trebala blago smanjiti razina miro-
tednja, te
- odravanje socijalne ko- vina - tako da se olaka dugorona
hezije ublaavanjem siro- financijska odrivost mirovinskog
matva za vrijeme starosti sustava - jer ljudi obino imaju nii
i radne neaktivnosti. dohodak dok su mlai, vii dok su u
Mirovinski sustavi u ita- srednjim godinama i ponovno nii
vom su svijetu u krizi, ali postoji bitna razlika u krizi mirovinskih dohodak kada ostare prije odlaska u mirovinu. (To se lijepo vidi na
sustava u razvijenim industrijskim dravama, dravama u razvoju Slici 1 na kojoj su prikazana medijalna realna primanja u Velikoj
i dravama u tranziciji. Dok je kriza mirovinskih sustava u visoko- Britaniji osoba roenih izmeu 1921. i 1925. godine po dobi i
razvijenim dravama neto blaa, mirovinski sustavi u tranzicij- spolu). Prema pojedinim procjenama navedeno smanjivanje e za
skim dravama nalaze se praktino pred steajem ili gotovo pred hrvatske umirovljenike iznositi oko 1 do 2% godinje uz priblino
kolapsom. Postojei javni sustavi mirovinskog osiguranja u zemlja- jednake uvjete. Ujedno, to bi trebalo motivirati plaanje doprinosa
OUJAK 2007.

ma tranzicije financirani iz tekueg dohotka, nisu u mogunosti
zadovoljiti nastale obveze prema velikom broju umirovljenika (koji
pojedinano primaju vrlo male mirovine, a doprinosi za mirovinsko
osiguranje su vrlo veliki - obino od 20 do 30% bruto plae, uz
20% za ostala socijalna davanja), to neminovno stimulira prelazak
u sivu ekonomiju i zapoljavanje na crno.
jer e se njihovo izbjegavanje sada jasnije i neposrednije odraa-
vati na visinu mirovine. Ali to istodobno ima mogue nepovoljne
posljedice na veu spremnost osiguranika na ranije umirovljenje.
Mogua vea plaa tijekom rada od nekoliko godina u cjelini je
znatno manja zbog trajno smanjenog iznosa mirovine koju e
ostvarivati s prestankom radne aktivnosti.

Raunovodstvo i nancije 65
bejakovic.indd 65 2/24/07 10:21:04 AM
 MIROVINSKO OSIGURANJE
Slika 1.: Medijalna realna primanja u Velikoj Britaniji osoba
roenih izmeu 1921. i 1925. godine po dobi i spolu
'RE
Izvor: The family Expenditures Survey, 1969. do 2000.
Preuzeto iz Disney and Emmerson (2004).
2. TEORIJSKI OKVIR
Ekonomisti tvrde da sustav mirovinskog osiguranja - pogotovo
javni sustavi meugeneracijske solidarnosti (PAYG-o) - iskrivlju-
je ponaanja ljudi i negativno utjee na ekonomsku uinkovitost.
Najvei dio rasprave govori o ponaanju s obzirom na tednju
(najkrae ljudi nedovoljno tede tijekom radnog vijeka jer znaju
da e dobivati mirovinu) i odluke o ponudi rada (odnosno povlae
se iz aktivnosti u doba kada bi jo mogli raditi).
Da nas se ne optui za lokal patriotizam, posluit emo se
primjerom kojeg navodi Harvey Rosen za SAD. Rosen (2004.)
navodi da mirovinsko osiguranje daje poticaje za djelomino ili
potpuno umirovljenje osoba starijih od 62 godine. Stopa aktiv-
nosti mukaraca starijih od 65 godina 1930. iznosila je 54%. Za
tu dobnu skupinu stopa aktivnosti bila je 1950. godine 45,8%, a
sredinom 1990-ih pala je na 17% (Burreau of the Census, 1998;
CWM, 1996: 956). Trend smanjivanja radne aktivnosti starijeg
stanovnitva se nastavio, tako da je krajem prolog stoljea stopa
aktivnosti mukaraca starijih od 65 godina iznosila samo 16%,
a ena 10% (Smith and Tillipman, 2000.). Toj je pojavi sigurno
pridonijelo nekoliko imbenika: porast dohotka, promjene u
oekivanom trajanju ivota i razlike u zanimanjima. Mnogi ana-
litiari vjeruju da je mirovinsko osiguranje imalo kljunu ulogu u
dramatinoj promjeni modela umirovljenja.
Poticaj na umirovljenje zorno se moe prikazati numerikim
primjerom za mirovinski sustav SAD-a. Zamislimo gospodina
Costanzu koji je cijeli radni vijek zaraivao prosjenu plau, a
1997. godine napunio je 65 godina. Costanza bi mogao otii u
mirovinu u dobi od 65 godina, uz naknadu koja iznosi priblino
42% njegovih bruto primanja prije mirovine. Ako ima suprugu
koja ne radi, Costanza bi primao dodatak na lana obitelji u
iznosu polovice svoje mirovine, to ini ukupno 62% njegovih
prijanjih bruto primanja. Pretpostavimo da su Costanzine zarade
OUJAK 2007.
oporezivane po stopi od 15%, a njegova mirovina osloboena
poreza (u SAD-u je donedavno za pojedince koji su imali visoke
dohotke bilo oporezivo 85% mirovine). Zbog 15 postotne porezne
stope od svakog zaraenog dolara Costanza moe zadrati samo
85 centi. Stoga dio zarade nakon oporezivanja zamijenjen miro-
vinom iznosi 73% (= 62/85). Zaraeni dolar omoguuje samo 23
centa dobitka (1,0 - 0,62 -0,15) vie od onoga to bi Costanza
66 Raunovodstvo i nancije
bejakovic.indd 66
mogao primiti da uope ne radi. Mirovinsko osiguranje, znai,
slabi poticaje za nastavak rada nakon 65 godine ivota.
Za radnike koji bi eljeli raditi puno radno vrijeme mirovin-
sko osiguranje putem testa primanja namee visok neposredni
porez na zaradu. Korisnici mirovine imaju pravo zaraditi samo
malu koliinu novca bez smanjivanja mirovina. Umirovljenici u
dobi od 65 do 69 godina ivota mogli su u 1997. godini zaraditi
samo do 13,500 dolara bez smanjenja naknada. Za svaki dolar
zaraen iznad tog iznosa naknade su se smanjivale za 33,3 cen-
ta, to je zapravo porezna stopa od 33,3% (CWM, 1996:36). Za
umirovljenike od 62. do 65. godine kojima se zbog testa primanja
smanjuje mirovina kada navre 65 godina, mirovina se usklauje
i poveava.
U nekoliko ekonometrijskih istraivanja procjenjivan je utje-
caj mirovinskog osiguranja na odluku o umirovljenju. Preteit
dio njih potvrdio je hipotezu da sustav poveava vjerojatnost
umirovljenja i smanjuje koliinu rada onih koji nastavljaju raditi.
Ipak, postoji znatna nesigurnost o snazi tog utjecaja (Diamond
and Gruber, 1997.). Vaan je razlog te nesigurnosti injenica da
je teko utvrditi varijable koje utjeu na odluke o ponudi rada
starijih, a ponekad su one posve nedostupne. To se odnosi na po-
datke o zdravlju, uvjete lokalnog trita rada i koliini bogatstva
prikupljenog u privatnim mirovinama.
Mnogi ekonomisti vjeruju da mirovinsko osiguranje smanjuje
i radne napore (slino kao to smanjuje i tednju). Ipak, pokaza-
telji su nejasni i neuvjerljivi. U svakom sluaju, ako mirovinsko
osiguranje iskrivljuje ekonomske odluke, to ne mora nuno znaiti
da je sustav lo. Ako drutvo eli ostvariti veu razinu sigurnosti
dohotka za starije, moe se pretpostaviti da je djelominim gu-
bitkom uinkovitosti voljno platiti tu sigurnost. Osim toga, ako
postoje naini ostvarenja jednake drutvene koristi uz manju neu-
inkovitost, trebalo bi razmisliti o reformi sustava. Ipak, potrebno
je prvo razmotriti najvanije odrednice radne aktivnosti starijeg
stanovnitva te ulogu mirovinskog sustava u tome.
3. STANJE I ODREDNICE RADNE AKTIVNOSTI
STARIJIH OSOBA
U analizi (ne)aktivnosti stanovnitva starijeg od 55 i vie go-
dina esto se postavlja pitanje koji su motivi i uzroci da se starije
osobe zadravaju u radnoj snazi, odnosno da je naputaju, to
je bitno za budua kretanja aktivnosti stanovnitva. U Hrvatskoj
nisu provedena istraivanja o radnoj aktivnosti starijeg stanovnitva
(starijeg dijela radnog kontingenta - osobe izmeu 55 i 65 godina,
te osoba izvan radnog kontingenta - starijih od 65 godina), pa je
stoga korisno navesti istraivanje Clarka i Ankera (1990.) koji su
utvrivali razloge nejednake aktivnosti starijeg stanovnitva u 151
zemlji. Globalno, u svim promatranim zemljama stopa aktivnosti
mukog stanovnitva padala je s 87,5% za dobnu skupinu od 55 do
59 godina, na 73,8% za skupinu od 60 do 64 godine, te konano
na 46,4% za mukarce starije od 65 godina. Stopa aktivnosti ena
bila je osjetno nia, a i pad je bio izrazitiji, te je za navedene dobne
skupine aktivnost ena iznosila 36,9; 27,6 i 15,1%.
Promatrane zemlje autori su grupirali u 17 podruja, pri emu
su najvie stope aktivnosti za starije i muko i ensko stanovnitvo
zabiljeene u subsaharskoj Africi. U zemljama istone, srednje i
zapadne Afrike ostajalo je u aktivnom stanovnitvu vie od dvije
treine mukaraca starijih od 65 godina, to je uvjetovalo i vie
2/24/07 10:21:05 AM
 MIROVINSKO OSIGURANJE

stope aktivnosti u odnosu na ostale regije u svijetu. Stope aktivno-
sti enskog stanovnitva u navedenim podrujima, kao i u junim
dijelovima Afrike prelazile su 27% i bile su za priblino 10% vie
nego u ostalim podrujima. Najnie stope aktivnosti za mukarce
starije od 65 godina bile su u Zapadnoj Europi (samo 6,6%),
dok se stope aktivnosti mukaraca u Sjevernoj Americi i ostalim
podrujima u Europi kreu izmeu 15,3 i 23,7%, odnosno bile
su za priblino 8,0% manje nego u ostalim podrujima u svijetu.
Uglavnom slina kretanja zabiljeena su kod aktivnosti starijih
ena, osim to zemlje Sjeverne Afrike i u islamskom podruju
Zapadne Azije biljee vrlo nisku aktivnost starijih ena (oko 5%)
kao i uope enskog stanovnitva.
Zemlje su, nadalje, bile grupirane prema BDP-u po glavi sta-
novnika, pri emu je ustanovljeno da postoji negativna povezanost
izmeu stupnja drutvene razvijenosti i stope aktivnosti starijeg
stanovnitva. U zemljama koje su imale vei BDP proizvod po
veina mukaraca u Belgiji i nije bila aktivna u dobi od 65 godina,
a samo ih je etvrtina bila aktivna u dobi od 60 godina. U Japanu
je s druge strane bilo aktivno 60% osoba u dobi od 65 godina i
75% osoba u dobi od 60 godina.
Postoje mnoga mogua objanjenja razliitog sudjelovanja
starijih mukaraca u radnoj snazi, a Wise iznosi zanimljivu us-
poredbu stope aktivnosti mukaraca prema dobi za tri zemlje:
Japana, Njemake i Belgije (Slika 2).
Slika 2.: Stope aktivnosti mukaraca prema dobi u Japanu, Nje-
makoj i Belgiji
6WRSHDNWLYQRVWLPXNDUDFDSUHPDGRELX
-DSDQX1MHPDNRML%HOJLML



stanovniku zabiljeena je nia aktivnost starijeg stanovnitva. 


Koeficijent korelacije (mjera povezanosti) izmeu aktivnosti sta-

novnitva starijeg od 65 godina i bruto proizvoda po stanovniku 
iznosio je -0.62 za mukarce i -0,44 za ene. Autori su promatrane 
zemlje podijelili u tri razine ekonomske razvijenosti: do 410 ame- 

rikih dolara, od 411 do 4.500 dolara, te vie od 4.501 dolara. Re- 
-DSDQ
 1MHPDND
zultati su pokazali da ekonomska aktivnost stanovnitva starijeg %HOJLMD

od 65 godina osjetno opada s porastom BDP-a po stanovniku. Vrlo     

slini rezultati dobiveni su kod analiziranja odnosa izmeu aktiv- 'RE

nosti stanovnitva u dobnim skupinama 55 - 59 i 60 - 64 godine te 

BDP-a po stanovniku, osim to nije bilo znaajne razlike izmeu
aktivnosti enskog stanovnitva u dobi od 55 do 59 godina kod
srednje razvijenih i razvijenih zemalja (uz stope aktivnosti ena
31,9 i 31,7%). Izostajanje negativne povezanosti izmeu dohotka
i stope aktivnosti ena u navedenim viim dohodovnim razredima
vjerojatno je uzrokovano stalnim poveanjem aktivnosti mlaih
ena u razvijenim zemljama.
Clark i Anker istiu vanost i ostalih demografskih imbenika
(u prvom redu dobne strukture stanovnitva - vei udio starijeg
stanovnitva u ukupnom moe utjecati na smanjivanje njihovih re-
lativnih prihoda i time na povlaenje iz aktivnosti), socijalno-eko-
nomskih (vei broj udovica meu starijim enama koje nedostatak
obiteljskih prihoda prisiljava da ostanu aktivne, (ne)postojanje
odgovarajueg mirovinskog osiguranja to prisiljava starije osobe
da rade ili ih motivira da napuste aktivnost), stupanj urbanizacije
koji utjee na smanjivanje stope aktivnosti starijeg stanovnitva te
kulturolokih obrazaca i zakonodavnih rjeenja (obiaji u vezi s
radom ena, zakonska ogranienja rada starijih osoba, itd.). Autori
zavravaju svoj rad naglaavajui da je teko predvidjeti budua
kretanja u aktivnosti starijeg stanovnitva, jer navedeni demograf-
Autor istrauje koliki je neiskoriteni proizvodni kapacitet
starijeg mukog stanovnitva (najkrae objanjenje: vrijednost
iznad krivulja na Slici 2) te zakljuuje da se u Japanu ne iskoristi
oko 23% mogueg radnog potencijala mukaraca u dobi od 50
do 69 godina, dok to istodobno iznosi ak 61% u Belgiji i 48%
u Njemakoj. Izraz neiskoriteni proizvodni kapacitet pritom se
upotrebljava da bi se spoznalo u kojoj mjeri postoje poticaji - prije
svega u mirovinskom sustavu - koji uvjetuju da starije stanovni-
tvo naputa svijet rada i time utjee na smanjenje konkurentske
sposobnosti cjelokupnog gospodarstva. Stanje po pojedinim
zemljama prikazano je na Slici 3.
Slika 3.: Neiskoriteni proizvodni kapacitet mukaraca u dobi od
55 do 65 godina starosti
Postotak




ski i socijalno-ekonomski imbenici kao i politika pojedinih vlada 

ne moraju djelovati u istom pravcu. 

David Wise (2005) je vrlo pozorno istraivao poticaje u 

mirovinskom sustavu i stopu aktivnosti starijeg mukog stanov- 

OUJAK 2007.

nitva za veu skupinu razvijenih zemalja: Belgiju, Francusku, 

panjolsku, Veliku Britaniju, Nizozemsku, Italiju, Njemaku, 

D

GD

'
LMD

OLMD

Q
D

ND

D
LMD
D

vedsku, Kanadu, SAD i Japan. U svim promatranim zemljama

SD
6$
VN

VN

VN
VN
OJ

QD
D
DQ
,W D

FX

HG

-D
RO
P
%H

.D
HP
ULW

M
]H
DQ

DQ

Y
D%

1M
]R

stopa aktivnosti mukaraca u dobi od 50 godina iznosi oko 90%,

)U

S
O LN
1L

9H

a nakon toga se oituju velike razlike. Dok u Belgiji uope nije

bilo mukaraca koji su bili radno aktivni u dobi od 69 godina,
u Japanu je radila gotovo polovica mukaraca te dobi. Ustvari, Zemlja

Raunovodstvo i nancije 67
bejakovic.indd 67 2/24/07 10:21:07 AM
 MIROVINSKO OSIGURANJE
Kako smo ve naveli, postoje mnoge zakonodavne i druge
odrednice koje utjeu na radnu aktivnost starijeg stanovnitva i
one se jako razlikuju u promatranim zemljama. Prva je zakonski
utvrena dob u kojoj se mogu ostvariti mirovinska prava. Prije-
vremena mirovina (za neke skupine zaposlenih) moe se dobiti
s 53 godine starosti u Italiji te sa 62 godine u SAD-u. Takoer
je znaajna uobiajena (redovita) zakonski utvrena dob umi-
rovljenja (65 godine u SAD-u), ali ona je ipak manje bitna jer
veina osiguranika ranije odlazi u mirovinu. U veini promatranih
zemalja razmjerno mali broj osiguranika doeka u svijetu rada
punu dob umirovljenja.
Nadalje, stanje u mirovinskim sustavima jako se razlikuje u
pojedinim zemljama. Na Slici 4, prikazane su stope aktivnosti
mukaraca i ena prema dobi koji su radili s 50 godina starosti u
Velikoj Britaniji. Krivulja prikazuje osobe koje nemaju strukovno
mirovinsko osiguranje i slijedom toga mirovinu, tako da su osigu-
rane samo u sustavu javnog mirovinskog osiguranja.
Slika 4.: Postotak mukaraca i ena u Velikoj Britaniji koji su
nastavili raditi nakon 50 godina starosti
Postotak osiguranika koji su radili s 50 godina starosti
PXNL
HQVNL











                    
'RE
U Velikoj Britaniji javni se mirovinski sustav razlikuje za
ene i mukarce: ene ostvaruju pravo na mirovinu u dobi sa
60, a mukarci sa 65 godina. Navedena se razlika jasno oituje u
obrascima umirovljenja za navedene skupine: udio ena koje rade
u dobi od 60 godina naglo pada sa 60 na 40%, dok istodobno ne
postoji slino kretanje za mukarce. Slino povlaenje mukaraca
iz aktivnosti oituje se tek u dobi od 65 godina.
Drugo zanimljivo obiljeje koje Wise istrauje je stopa uvea-
nja mirovine koja bi trebala uslijediti ako osoba odlazi kasnije
u mirovinu. Rije je o predvienom (teorijskom) uveanju koje
bi trebalo biti od koristi javnom mirovinskom sustavu: umirovlje-
nik e mirovinu primati krae vrijeme, a i za vrijeme svog rada
OUJAK 2007.
plaa doprinose i poreze u punom iznosu. No, iznenaujue, u
veini zemalja to nije sluaj; jednom kada osoba ostvari pravo na
mirovinu, njezin ostanak u svijetu rada uvjetuje da ona ustvari u
konanici prima ukupno (u cijelom razdoblju umirovljenja) manju
mirovinu nego da je otila u mirovinu po ispunjenju prvih uvjeta.
Tako postoji oito vrlo veliki implicitni porez na rad - u pojedinim
68 Raunovodstvo i nancije
bejakovic.indd 68
zemljama ak vie od 80% - koji uvelike motivira osiguranike na
to ranije umirovljenje i naputanje rada.
To obiljeje mirovinskog osiguranja naziva se tehniki ak-
tuarsko prilagoavanje (actuarial adjustment). Na primjer, u
SAD-u ako se mirovinsko pravo ostvari u 64. umjesto u 65. go-
dini ivota, to prilagoavanje mora biti dovoljno da smanji iznos
mirovine za dodatnu godinu koritenja, odnosno u 63. godini za
dvije godine i tako dalje. U Njemakoj do 1992. godine uope nije
postojao navedeni sustav aktuarskog prilagoavanja, a i jo uvijek
veina zaposlenih odlazi u mirovinu bez tog imbenika. Znaajan
broj tamonjih umirovljenika prima invalidsku mirovinu kod koje
nema spomenutog umanjenja. Tako na primjer, osoba stara 57
godina ostvaruje jednak iznos invalidske mirovine kao osoba u
dobi od 65 godina s punom starosnom mirovinom. To, naravno,
dodatno potie na ranije umirovljenje.
Trea vana odrednica je to u mnogim promatranim zemlja-
ma postoje raznovrsni sustavi invalidskih mirovina i posebnih
programa za nezaposlene osobe starije dobi koji omoguavaju
umirovljenje mnogo ranije nego to je to zakonom odreeno. Da
bi se shvatila vanost tih programa potrebno ih je promatrati za-
jedno sa sustavima javnog mirovinskog osiguranja. U Njemakoj
je u 1995. godini gotovo dvije treine umirovljenika ostvarivalo
pravo po toj osnovici.
Konano, potrebno je istraiti kakav je uinak oporezivanja na
ostajanje ili odlazak iz svijeta rada, koji se uvjetno moe nazvati
porezna prisila. Ponovno je dobivena vrlo razliita, ali zanimljiva
slika: porezna prisila za osobe stare 69 godina bila je u rasponu
od 1 do 10, tako da je iznosila oko 2 za SAD, Japan, vedsku,
Kanadu i panjolsku, oko 3 za Njemaku i Veliku Britaniju, oko
7 za Francusku, izmeu 8 i 9 za Nizozemsku i Belgiju te vie od
9 za Italiju.
Ne treba uditi da sve navedeno itekako utjee na poveano
umirovljenje starijih osoba koje bi jo mogle raditi. Tako je vi-
soka porezna prisila u izravnoj povezanosti s ranije navedenim
neiskoritenim proizvodnim kapacitetom starijeg stanovnitva.
Visoka porezna prisila u Francuskoj, Nizozemskoj, Belgiji i Italiji
utjee na visoku razinu neiskoritenog proizvodnog kapaciteta
starijeg stanovnitva (izmeu 60 i 70% za osobe u dobi od 55 do
65 godina starosti). S druge strane, zemlje koje imaju razmjerno
malu poreznu prisilu - Japan, SAD, vedska, Kanada i panjolska
- imaju i osjetno niu razinu neiskoritenog proizvodnog kapa-
citeta starijeg stanovnitva (neto preko 20% u Japanu do ispod
50% u panjolskoj). Prema ekonometrijskoj analizi proizlazi
da se poreznoj prisili u promatranim zemljama (izuzev Japana)
moe pripisati oko 86% poticaja na ranije umirovljenje (Slika 5)
(Gruber i Wise, 2002.).
SAVJETNICI ODGOVARAJU
8 -14 sati
01 / 4686-506
e-mail: rif@rif.hr.
2/24/07 10:21:08 AM

Slika 5.: Neiskoriteni proizvodni kapacitet i porezna prisila na
umirovljenje
Neiskoriteni proizvodni kapacitet
 u odnosu na zadravanje sadanjeg stanja. U est zemalja u koji-
1HLVNRULWHQLSURL]YRGQLNDSDFLWHW
 ma veina zaposlenih odlazi u mirovinu prije 60 godina starosti,
Logaritamska vrijednost porezne prisile
Napomena:
Porezna prisila za prijevremeno umirovljenje osoba starih 69 godina.
Neiskoriteni proizvodni kapacitet stanovnitva u dobi od 55 do 65 godina. Izuzet
Japan. Koeficijent determinacije (R2) je 0,86.
Iz svega izloenog moemo zakljuiti da javni mirovinski
sustavi u mnogim zemljama pruaju izravne poticaje stari-
jim osobama za naputanje radne snage te da je oito jaka
povezanost izmeu raznovrsnih poticaja za umirovljenje i
stvarnog povlaenja iz radne snage. Openito, najvjerojatnije
e u mirovinu otii one skupine radnika koje u mirovinskom
i poreznom sustavu imaju najvee negativne poticaje za
ostanak u svijetu rada. Stoga se, naravno, neminovno javlja
pitanje kako iznai i provesti mjere za zadravanje starijih
osoba u radnoj snazi?
4. MOGUE MJERE ZA ZADRAVANJE
STARIJIH OSOBA U RADNOJ SNAZI
Gruber i Wise (2002.) su poblie istraivali znaenje mogueg
podizanja dobne granice za ostvarivanje mirovinskih prava, ope
provoenje mirovinskih reformi te prihvaanje aktuarski praved-
ne reforme. Poli su od pretpostavke da bi trogodinje podizanje
dobne granice posebno bilo vano u zemljama u kojima je rairen
sustav invalidskih mirovina i posebnih mirovinskih prava za
starije nezaposlene osobe. Kod opeg provoenja mirovinskih
reformi pretpostavili su dob za prijevremeno umirovljenje od 60
godina starosti, te dob za redovno umirovljenje od 65 godina.
Prijevremena mirovinska prava su umanjena za 6% za svaku
godinu prije pretpostavljene dobi od 65 godina, dok se kasniji
odlazak u mirovinu nagraivao uveanjem mirovine za 6% za
svaku godinu nakon pretpostavljene dobi od 65 godina. Na slian
je nain aktuarski umanjen iznos mirovine koritene prije zakon-
ski utvrene dobi umirovljenja, te uvean iznos mirovine ako je
pravo ostvareno nakon zakonski utvrene dobi.
Gruber i Wise su ekonometrijskim simulacijama pokazali da
bi u prosjeku za svih 12 promatranih zemalja podizanje (prve)
dobne granice za ostvarivanje mirovinskih prava za tri godine
smanjilo postotak mukaraca u dobi od 56 do 65 koji su napustili
radnu snagu za oko 47% i to u rasponu od neto vie od 10%
bejakovic.indd 69
MIROVINSKO OSIGURANJE
u Kanadi do ak gotovo 80% u Njemakoj. Uinak opeg pro-
voenja mirovinskih reformi posebno je vaan za Nizozemsku i
Belgiju gdje bi se postotak mukaraca u navedenoj dobi koji su
napustili radnu snagu smanjio za skoro 100, odnosno vie od 50%
prosjeno smanjivanje starijih osoba izvan radne snage iznosilo bi
ak 44%. Kako smo ve naveli, pogotovo u Italiji, Nizozemskoj,
Belgiji, Francuskoj i Njemakoj, mirovinsko se pravo po raznim
osnovicama moe ostvariti i prije zakonski utvrenih 60 godina
starosti. Autori stoga vjeruju da bi odreivanje 60 godina kao
dobne granice za prijevremenu mirovinu mukaraca utjecalo na
znaajno zadravanje velikog dijela zaposlenih u radnoj snazi.
Potrebno je najkrae istaknuti da SAD vrlo dosljedno provode
aktuarsko umanjenje (i uveanje) mirovine. Osiguranik moe
ostvariti (prijevremenu) mirovinu u dobi od 62 godine, ali tada mu
se iznos mirovine smanjuje. Na primjer, radnik koji ode u mirovi-
 nu sa 62 umjesto sa 65 godina prima 20% manju mirovinu. Ako
se umirovljenje odgodi nakon 65 godina, mirovina se poveava.
Prema vaeim propisima za svaku godinu kasnijeg odlaska u
mirovinu nakon 65. godine mirovina se poveava za 3%. Poevi
od 2000. godine postupno raste dobna granica u kojoj e umirov-
ljenici ostvarivati pravo na mirovinu u punom iznosu, tako da e
2022. godine dob za punu mirovinu iznositi 67 godina. Ubudue
e se moi ostvariti mirovina u dobi od 62 godine, ali e ranije
umirovljenje znaiti izrazitije (vee) smanjenje mirovine.
Gruber i Wise su ujedno proveli i procjenu mogueg sni-
avanja zakonski utvrene dobi umirovljenja. U zamiljenom
scenariju zemlje koje imaju razmjerno visoko utvrenu zakon-
sku dob umirovljenja - na primjer SAD sa sadanjih 62 godine
starosti za prijevremenu mirovinu - ako bi snizile tu dob na 60
godina, sigurno bi potakle znaajan broj osoba na raniji odlazak u
mirovinu. Moda jedina iznimka od opeg stanja je Kanada koja
ima zakonski utvrenu (razmjerno nisku) granicu prijevremenog
umirovljenja od 60 godina, ali gdje vrlo mali (gotovo zanemariv)
broj ljudi odlazi u mirovinu prije te dobi, tako da se kod nje ne bi
dogodile neke znaajnije promjene.
Stanje je pogotovo sloeno u Njemakoj u kojoj osim nepo-
voljne demografske strukture postoji i lijepa navika stanovnitva
ostvarivanja i oekivanja izdanih mirovina i ranog umirovljenja.
Osim toga, kako navode Brsch-Supan, Kohnz i Schnabel (2003.),
njemaki mirovinski sustav ima veliki dio umirovljenika koji su
to postali zbog invalidnosti odnosno posebnih programa zatite
nezaposlenih. Ti programi pruaju mogunosti prijevremenog
umirovljenja ak iako osiguranik nema zakonski utvrenih 60
godina starosti. Ustvari, u Njemakoj na taj nain u mirovinu
odlazi najvei broj osoba pogotovo stoga to ustvari ne postoji
aktuarsko smanjivanje iznosa mirovine prije dosezanja zakonski
predviene uobiajene dobi od 65 (istina mirovinske reforme iz
1992. i kasnijih godina pokuale su na mala vrata uvesti neka
aktuarska smanjivanja). Na primjer, prijevremena mirovina
ostvarena u dobi od 60 godina starosti ili invalidska mirovina u
OUJAK 2007.
dobi korisnika od 57 godina po iznosu su jednake uobiajenoj
starosnoj mirovini koju korisnik dobije u zakonski utvrenoj dobi
umirovljenja od 65 godina starosti. To naravno predstavlja izuzet-
no veliki poticaj za umirovljenje im se steknu prvi uvjeti. Ako
osiguranik to ne iskoristi, prilika je posve izgubljena: ne postoji
poveanje mirovine, zato to e je osiguranik primati manji broj
godina. Ekonometrijskim je procjenama jasno pokazano da bi se
Raunovodstvo i nancije 69
2/24/07 10:21:09 AM
 MIROVINSKO OSIGURANJE
Nijemci drugaije ponaali ako bi mirovinski sustav bio aktuarski
pravedan, odnosno da se iznos mirovine smanjuje za na primjer
6% godinje ako se mirovina ostvaruje i prima prije 65 godine sta-
rosti, odnosno uveava za 6% godinje ako se mirovina ostvaruje
nakon 65. godine starosti. Navedenom promjenom proizlazi da bi
se prosjena dob umirovljenja u Njemakoj tada podigla na 65,18
godina za mukarce i 64,57 godina za ene.
Brsch-Supan, Kohnz i Schnabel kao i Wise nepobitno pokazu-
ju da bi to imalo velike pozitivne fiskalne posljedice za dugotrajnu
financijsku odrivost mirovinskog sustava. Ako ne bi bilo promje-
ne u dobi umirovljenja, prosjena mirovina po umirovljeniku bi
se smanjila za priblino 37,056 eura. Kako bi se zbog navedenog
s prilinom sigurnou moglo oekivati navedeno podizanje odla-
ska u mirovinu, prosjena bi mirovina narasla za oko 19,632 eura,
tako da bi ukupan neto uinak znaio smanjivanje mirovine za oko
17,423 eura. Ne smije se zanemariti i znaenje plaanja doprinosa
te bi zbog promjena u ponaanju prosjeni zaposleni koji nastav-
lja dulje raditi platio vie oko 16,766 eura. Takoer, ako bi takve
osobe ostale due raditi, one bi platile i vie poreza na dohodak
- priblino oko 49,049 eura. Ukupnim bi se promjenama ostvarila
uteda od priblino 1,2% BDP-a to sigurno nije zanemarivo u
ukupnim velikim njemakim rashodima za mirovinski sustav.
Autori su sline izraune napravili za sve promatrane zemlje,
pa iako bi njima utede bile manje jer postoje (barem naznake)
aktuarske pravednosti mirovinskog sustava, svejedno bi se mo-
glo dosta uiniti na poboljanju dugorone financijske odrivosti
mirovinskog osiguranja.
5. ZAKLJUAK
U tekstu smo nastojali pokazati da promjene u mirovinskom
sustavu imaju znaajne uinke na radnu aktivnost stanovnitva
starije dobi. Mirovinski su sustavi u veoj ili manjoj mjeri u krizi
u cijelom svijetu, pa bi nositeljima politike itekako trebalo biti u
interesu kako barem ublaiti navedene tekoe. Istina, ne moe se
izrijekom tvrditi da je mirovinski sustav jedina odrednica radnog
(ne)aktiviranja starijih osoba tako da utjecaj mirovinskog osigura-
nja na ponaanje stanovnitva i nadalje ostaje kontroverzan. Zato
se ovaj tekst vie moe smatrati pregledom istraivanja koja se
provode, nego konanim zakljucima.
Moemo ipak s prilinom sigurnou naglasiti na primjeru
iz vie zemalja kako javni mirovinski sustavi kanjavaju rad i
potiu starije radnike da napuste radnu snagu. Najkrae moemo
ponoviti da se u mnogim zemljama raniji odlazak u mirovinu vrlo
malo ili uope ne kanjava, dok se kasniji odlazak ne nagrauje.
Promjene odredbi javnih mirovinskih sustava sigurno bi znatno
poveale stope aktivnosti starijih radnika. Time bi se u znatnoj
mjeri poboljalo financijsko stanje mirovinskih sustava. Mirovin-
ski sustavi trebaju biti tako postavljeni da se u njima istakne
aktuarska pravednost, odnosno da se odluke o odlasku u
mirovinu donose po osobnom stavu i sklonostima, a ne stoga
to se dulji rad kanjava. Cilj ne bi trebao biti da ljudi rade
dulje, nego je cilj da se ukloni kanjavanje rada. Hrvatska je
OUJAK 2007.
mnogo napravila u poticanju financijske odrivosti mirovinskog
sustava, povisuje se dobna granica za odlazak u mirovinu, postro-
eni su uvjeti za ostvarivanje invalidske mirovine, ali jo uvijek u
sustavu ne postoji dovoljno mehanizama koji potiu osiguranike
na dulji rad. Vjerojatno e u tome znaajnu ulogu odigrati uvo-
enje kapitaliziranog mirovinskog sustava, ali ono ipak nee biti
samo po sebi dovoljno. Potrebno je stoga i u javnom mirovinskom
70 Raunovodstvo i nancije
bejakovic.indd 70
sustavu (prvi stup meugeneracijske solidarnosti) stalno istrai-
vati mogunosti zadravanja jo uvijek radno sposobnih starijih
ljudi u svijetu rada. Time bi se trebao poboljati budui poloaj
umirovljenika i smanjiti (ili barem ne poveavati) financijski teret
koji zaposleni izdvajaju za mirovinsko osiguranje.
Literatura:
Brsch-Supan, A., Kohnz, S. and Schnabel, R. (2003.), The
budget impact of reduced early retirement incentives on the Ger-
man public pension system, in Social Security Programs and
Retirement around the World: Fiscal Implications, (ed.) Jonathan
Gruber and David A. Wise, Chicago: The University of Chicago
Press, on line available. www.nber.org/books/intlSS-p3/germa-
ny2-19-03.pdf
Burreau of the Census, 1998., Population Profile of the United
States. Washington DC: Burreau of the Census, on line available
http://www.census.gov/prod/3/98pubs/p23-194.pdf
Clark, R. R., Anker, R., 1990., Labour Force Participation of
Older Persons: An International Comparison, International Labo-
ur Review, 129(2): 255-271.
Committee on Ways and Means (CWM), 1996., Overwiew of
Entitlement Programs: Green Book, Washington, DC: US Gover-
nment Printing Office, on line available on http://waysandmeans.
house.gov.
Diamond, P., Gruber, J., 1997., Social Security and Retire-
ment in the U.S, National Bureau of Economic Research Working
Paper 6097, on line available http://www.nber.org/papers/
w6097.pdf
Disney, R., Emmerson, C., 2004., Public pension reform in the
United Kingdom: what effect on the financial well being of current
and future pensioners? Paper Presented at British Association
Festival of Science Exeter, September 7th 2004. on line available
http://www.nottingham.ac.uk/economics/staff/details/papers/RD_
Pensioner-incomes.pdf
Gruber, J., Wise, D. A., 2002., Social Security Programs and
Retirement around the World: Micro Estimation, National Bureau
of Economic Research Working Paper 9407, on line available on
http://www.nber.org/papers/w9407.
Gruber, J., Wise, D. A., 2005., Social Security Pro-
grams and Retirement around the World: Fiscal Implicati-
ons, Introduction and Summary (Version of July 2005).
Chicago: The University of Chicago Press. on line available on
http://www.nber.org/books/intlSS-p3/
Rosen, H. S. 2004., Public Finance, seventh edition, Chicago:
Irwin/McGraw Hill.
Smith, D. Tillipman, H. ,2000., The Older Population in the
United States, Washington DC: Burreau of the Census. on line ava-
ilable on http://www.census.gov/prod/2000pubs/p20-532.pdf
Wise, D. A., 2005., Facing the Age Wave and Economic Policy:
Fixing Public Pension Systems with Healthcare in the Wings, Fiscal
Studies, 26(1):5-34, on line available on http://www.blackwell-
synergy.com/doi/abs/10.1111/j.1475-5890.2005.00002.x.
Dr. sc. Predrag BEJAKOVI, Institut za javne financije, Zagreb
2/24/07 10:21:09 AM
 EUROPSKA UNIJA

MR. SC. SLAVICA PEZER BLEI Struni lanak UDK 336.2

Nova EU Uredba o kontroli kretanja

gotovine preko granice
Od 15. srpnja 2007. godine u zemljama lanicama Europske unije poinje
obvezna primjena nove Uredbe 1889/2005.1 o kontroli ulaska i izlaska gotovine
iz Zajednice. S obzirom na pokrenuti pregovaraki proces za pridruivanje EU,
izvjesno je da e Hrvatska na planu kontrole prekograninog kretanja gotovinskih
sredstava takoer trebati provesti potrebna usklaenja s pravnom steevinom
EU. Koji su novi standardi i s njima povezani zahtjevi koje Uredba postavlja pred
nadlena tijela, u smislu pravila provedbe kontrole nad gotovinom koja ulazi ili
izlazi iz EU, autorica pie u lanku.

slobode kretanja kapitala. Naime, zadaa je Zajednice osiguranje

1. UVOD
Fiziki prijenosi gotovine preko1 granice predstavljaju pose-
ban oblik kretanja kapitala. Prema Smjernici 88/361/EU2 njime
je obuhvaen prekogranini unos i iznos financijskih sredstava,
to ukljuuje:
A - vrijednosne papire;
B - sve vrste sredstava plaanja (novanice, kovanice, ekove, i
dr.).
Prekogranino prenoenje gotovine moe se odvijati u svrhe
plaanja nekog posla ili pak u svrhu obavljanja prijenosa koji u
usklaenog i odrivog ekonomskog razvoja u svim lanicama,
uspostavom zajednikog trita i ekonomske i monetarne unije.
U tu svrhu unutarnje trite predstavlja podruje bez unutarnjih
granica, u kojemu je osiguran neometan protok roba, ljudi, usluga
i kapitala.
U navedenom smislu, sva ogranienja prekograninog kre-
tanja gotovine u nacionalnim zakonodavstvima smatraju se
kapitalnim restrikcijama koje su protivne EU pravnom okvi-
ru, pa ih je stoga potrebno ukloniti. Ogranienja na prekogra-
nine prijenose nisu doputena niti onda kad su ti prijenosi rezultat
trgovine robom ili uslugama, odnosno kad je rije o gotovinskim
naplatama i plaanjima u poslovanju meu rezidentima razliitih
zemalja lanica EU. Tada se radi o nedozvoljenom ograniavanju
slobode plaanja (free payments), posebno definirane lankom
56. Ugovora o osnivanju EZ/EU.
Prenoenje financijskih sredstava preko granice ne smije se,
prema l. 4. Smjernice 88/361, uvjetovati niti izdavanjem odo-
brenja za to kretanje od strane nadlenih tijela. Prethodna auto-
rizacija ocjenjuje se, naime, mjerom koja bitno smanjuje stupanj
slobode odvijanja ovih transakcija i povlai za sobom panju
administrativnih tijela koja tu slobodu ini pukom iluzijom. No,
s druge strane, predmetna Smjernica dozvoljava propisivanje
prethodne prijave prekograninih prijenosa gotovine iznad
odreenih limita (op. bez obveze pribavljanja odobrenja), kako
bi se prevenirala krenja nacionalnih zakona u podruju poreza
i nadzora financijskih institucija. Prethodna prijava nema uinak
OUJAK 2007.

podlozi nemaju izvrenje posla (tzv. osobni prijenosi imovine).
Neovisno o kakvom je kretanju gotovine u prekograninim tran-
sakcijama rije, europsko zakonodavstvo zahtijeva od zemalja la-
nica slobodno odvijanje prekograninih prijenosa, u okviru pune
1
OJ L 309, 25. 11. 2005. P. 0009 - 0012.
2
OJ - NO 178, 8. 7. 1988.
zabrane ili suspenzije obavljanja transakcije, kakav posjeduje
prethodna autorizacija, ali kao mjera omoguava nadlenim
kontrolnim tijelima preveniranje ilegalnih aktivnosti povezanih s
velikim gotovinskim plaanjima i prijenosima - poput trgovine
drogom, ljudima, pranja novca i financiranja terorizma. Obveza
prijavljivanja gotovinskih prijenosa postala je u tom smislu in-
strument meunarodne preventivne akcije, usmjerene na zatitu

Raunovodstvo i nancije 71
blecic-k.indd 71 2/24/07 10:25:01 AM
 EUROPSKA UNIJA
jedinstvenog trita od osoba koje zloupotrebljavaju globalnu
slobodu kretanja kapitala i plaanja.
2. USPOSTAVA MJERA ZA OTKRIVANJE
FIZIKIH PRIJENOSA GOTOVINE PREKO
GRANICE
Velika gotovinska plaanja i prekogranini prijenosi gotovine
(novanica, kovanica, ekova, i sl.) ocjenjuju se vrlo podlonim za
aktivnosti peraa novca i drugih nezakonitih radnji. U globalno
prihvaenoj metodologiji koju meunarodna zajednica koristi za
njihovo suzbijanje na meunarodnom planu, uspostava mjera za
otkrivanje fizikih prijenosa gotovine preko dravne granice
prepoznata je kao nuna za uinkovitu borbu drava koje su
kriminalizirale kazneno djelo pranja novca i financiranja
terorizma. Mjere ukljuuju sustav prijavljivanja prijenosa iznad
odreenih limita, i/ili druge obveze oitovanja, u obliku precizno
definiranih obveza drava - lanica i njihovih nadzornih tijela.
U tom pravcu poduzete su i dopunske aktivnosti na specija-
liziranim meunarodnim forumima, kakav predstavlja FATF -
osnovan na samitu drava G 7 u Parizu 1989. FATF-ova preporuka
br. IX od 22. listopada 2004. godine poziva Vlade da poduzmu po-
jaane mjere za otkrivanje fizikih prijenosa gotovine, ukljuujui
sustav prijavljivanja ili druge obveze otkrivanja. Odgovarajua
nadzorna, carinska i druga tijela, moraju pri tome imati ovlasti
nune za uinkovito provoenje kontrole prekograninih prijeno-
sa, a drave moraju propisati kaznene odredbe za sankcioniranje
neprijavljenih prijenosa.
Mjere otkrivanja i prijavljivanja prijenosa gotovinskih sred-
stava u prekograninom prometu smatraju se nadopunom mjera
uvedenih Smjernicom 91/308/EEC iz 1991. god. (op. i njezinom
dopunom iz 2001. god.) o prevenciji koritenja financijskog susta-
va u svrhe pranja novca. Predmetna Smjernica uvela je mehaniz-
me za praenje transakcija kroz financijske i kreditne institucije i
odreene profesije, meutim ocjenjuje se da postoji opasnost kako
e primjena tih mehanizama na drugoj strani eskalirati porastom
prijenosa gotovine za nezakonite svrhe. Smjernicu 91/308/EEC
trebalo je stoga dopuniti posebnom Uredbom o kontroli ulaska i
izlaska gotovine u/iz Zajednice, koja za razliku od preporuka ima
vie obvezujuu snagu.
Prethodno navedeno potencirano je injenicom da se trenuta-
ni sustavi kontrole primjenjuju u pojedinim, a ne svim zemljama
lanicama i u skladu s njihovim nacionalnim zakonima. Neuskla-
enost u odredbama i nainima postupanja tetne su za pravilno
funkcioniranje jedinstvenog trita, pa temeljne elemente sustava
otkrivanja i prijavljivanja treba uskladiti kako bi se ostvarili pozi-
tivni uinci od ujednaene razine kontrole u zemljama Zajednice.
Usklaenja ne bi, ipak, trebala utjecati na mogunost zemalja
lanica da, sukladno odredbama Uredbe, primjenjuju nacionalno
ureenu kontrolu kretanja gotovine u/iz Zajednice.
3. TEMELJNE ODREDBE NOVE EU UREDBE
OUJAK 2007.
3.1. Definicije
Radi jednakog tumaenja odredbi, Uredba je definirala slje-
dee pojmove:
1) ovlatena tijela oznaavaju carinske vlasti zemalja lanica
ili druga tijela unutar Zajednice, na koju se ovaj propis odno-
si;
72 Raunovodstvo i nancije
blecic-k.indd 72
2) gotovina se odnosi na:
a) instrumente plaanja koji glase na donosioca i monetarne
instrumente plaanja u formi na donosioca kao to su put-
niki ekovi; prenosive instrumente plaanja (ukljuujui
ekove, promese (vlastite mjenice) i novane doznake) koji
su ili u formi na donosioca, prenosivi bez ogranienja, ispo-
stavljeni na fiktivnog primatelja, ili na drugi nain u takvoj
formi da se naslov prenosi prilikom predaje, te nepotpuni
instrumenti (ukljuujui ekove, promese i novane dozna-
ke) potpisani ali bez navedenog imena primatelja;
b) valutu (novanice i kovanice koje su u opticaju kao sredstvo
plaanja).
3.2. Obveze prijavljivanja prijenosa
Neovisno o nacionalnim propisima uvodi se standardizirani
limit iznad kojeg je obvezna prijava gotovinskog prijenosa preko
granice. Prema tome, gotovina koju prenose fizike osobe koje
ulaze ili izlaze iz Zajednice treba biti predmet obvezne prijave ca-
rinskim ili drugim nadlenim tijelima zemalja kroz koje prolaze u
sluajevima prijenosa veih iznosa gotovine od limitiranih.
Svrha prijave je prevencija i odvraanje, a kako bi se po-
zornost nadzornih tijela usmjerila na znaajne iznose gotovine,
predmet prijave su samo prijenosi u iznosu jednakom ili veem
od 10.000 eura.
Vano je naglasiti da je predmet prijave gotovina koju nosi
fizika osoba, bez obzira je li ta osoba njen vlasnik ili nije.
Prijava gotovinskog prijenosa mora sadravati:
a) prijavitelja, tj. osobu koja prijavljuje (deklaranta), ukljuu-
jui njegovo puno ime, datum i mjesto roenja te nacional-
nost;
b) vlasnika gotovine;
c) primatelja gotovine;
d) iznos i vrstu gotovine;
e) izvor gotovine i svrhu za koju e se koristiti;
f) prijevozni put;
g) prijevozno sredstvo kojim osoba putuje.
Podaci o prijavi se mogu prikupljati u pisanoj, usmenoj ili
elektronikoj formi, kako odlui zemlja lanica Zajednice ili druga
zemlja koja primjenjuje Uredbu. Meutim, ako osoba koja prijav-
ljuje prijenos tako zatrai, moe dati informacije u pisanoj formi, u
kojem sluaju se ovjerena kopija dostavlja i prijavitelju na njegov
zahtjev.
3.3. Ovlasti nadlenih tijela
Da bi se provjerila obveza prijavljivanja, slubenici carine ili
drugog nadlenog tijela po Uredbi, trebaju imati ovlasti, prema
uvjetima propisanim nacionalnim zakonima, provoditi kontrolu
fizikih osoba, njihove prtljage i prijevoznih sredstava.
U sluaju da se ne udovolji obvezi prijavljivanja na propisani
nain, gotovina se moe zadrati administrativnom odlukom, u
skladu s uvjetima propisanim nacionalnim zakonima. Obveza pri-
javljivanja nije ispunjena ukoliko su dane informacije i podaci
netoni ili nepotpuni.
3.4. Voenje evidencija i objava podataka
Informacije i podaci prikupljani na temelju prijava ili na
temelju kontrola fizikih osoba od strane carinskih djelatnika
2/24/07 10:25:03 AM

trebaju biti evidentirani i objavljeni nadlenim tijelima odnosno
financijsko-obavjetajnoj jedinici zemlje (op. kod nas Ured za
sprjeavanje pranja novca).
Ukoliko postoji sumnja da je prijenos novca povezan s ne-
legalnim aktivnostima, te se informacije prosljeuju nadlenim
tijelima drugih zemalja lanica. Ako pak postoje indicije da je
iznos novca povezan s prijevarom ili drugom nelegalnom aktiv-
nou koja pogaa financijske interese Zajednice, informacije
se na odgovarajui nain trebaju proslijediti EU Komisiji.
Iste odredbe primjenjuju se i u sluajevima prijenosa gotovine
u kojima postoje indicije o sumnjivim aktivnostima iako su prije-
nosi manji od propisanog limita.
3.5. Razmjena informacija s treim zemljama
Informacije i podaci prikupljeni temeljem ove Uredbe trebaju
se, u okviru pruanja meunarodne suradnje i meusobne pravne
pomoi, dostaviti treim zemljama uz suglasnost tijela koja su
podatke prikupili i uz primjenu odredbi nacionalnih propisa i
propisa Zajednice3 o transferu osobnih podataka treim zemljama
(op. prenose se informacije i podaci koji ukljuuju puno ime i
prezime, datum i mjesto roenja, nacionalnost osobe kao i detalje
o prijevoznom sredstvu).
Kad je to propisano nacionalnim propisima, drave lanice o
takvim razmjenama podataka obavjetavaju EU Komisiju.
3.6. Dunost uvanja poslovne tajne
Sve informacije koje su prikupljene na bazi tajnosti ili su po
prirodi tajne, trebaju biti podlone obvezi uvanja profesionalne
tajne. One ne smiju biti otkrivene od strane nadlenih tijela bez
dozvole osobe ili tijela koje ih je prikupilo. Razmjena informacija
dozvoljena je kad su nadlena tijela obvezna initi to sukladno
zakonskim odredbama, osobito onim koje su vezane za pravno
postupanje.
3.7. Sankcije
Svaka zemlja lanica mora uvesti sankcije koje e se pri-
mjenjivati u sluajevima kad se ne udovolji obvezi prijavljivanja
3
Za objavu osobnih podataka od strane nadlenih tijela drava lanica prim-
jenjuje se Smjernica 95/46/EC od 24. 10. 1995. o zatiti osoba u smislu objave
osobnih podataka i slobodnog protoka takvih podataka te Uredba (EC) br. 45/2001.
od 18. 12. 2000. o zatiti osoba u smislu objavljivanja osobnih podataka od strane
institucija i tijela Zajednice te slobodnom protoku tih podataka.
;6$9-(729$1-(
,17(51$5(9,=,-$,.21752/$
3RUHLOLVWRSDGD
blecic-k.indd 73
EUROPSKA UNIJA
propisanoj ovom Uredbom. Sankcije moraju biti djelotvorne,
proporcionalne i destimulirajue.
Koje e sankcije primjenjivati, zemlje lanice moraju prijaviti
Komisiji do poetka primjene Uredbe, odnosno do 15. srpnja
2007.
4. USKLAIVANJE HRVATSKIH PROPISA S
NOVOM EU UREDBOM
Europsko zakonodavstvo trai od zemalja lanica slobodno
obavljanje prekograninih prijenosa, ali dozvoljava poduzimanje
svih potrebnih mjera za preveniranje krenja nacionalnih zakona u
podruju poreza te svih ilegalnih aktivnosti povezanih s kretanjem
gotovine. Hrvatska e prema dinamikim planovima liberalizaci-
je u okviru poglavlja IV. Sloboda kretanja kapitala - u narednim
godinama postupno ukidati devizna ogranienja na fiziki transfer
gotovine preko granice, ali e istodobno trebati jaati mehanizme
zatite od zlouporabe slobode kretanja kapitala i plaanja. U tom
kontekstu usklaivanje nacionalnih propisa s odredbama nove
Uredbe o kontroli kretanja gotovine poeljno je provesti to prije,
kako bi se koristili pozitivni uinci harmoniziranih pravila kontro-
le gotovine na meunarodnom planu.
Najvanije toke usklaivanja odnosit e se na definiciju
gotovinskih sredstava, jer sadanje odredbe deviznih propisa ne
pokrivaju instrumente plaanja prenosive na donosioca, ili na
drugi nain u takvoj formi da se naslov prenosi prilikom predaje,
kao ni nepotpune instrumente (potpisane ali bez navedenog imena
primatelja).
Samu prijavu gotovinskog prijenosa, kakva je sad propisana
Pravilnikom o provedbi Zakona o sprjeavanju pranja novca4,
trebat e dopuniti novim podacima, propisati nain njena ispunja-
vanja, te obrade i razmjene prikupljanja podataka u meunarodnoj
suradnji.
4
Nar. nov., br. 189/03.
Mr. sc. Slavica PEZER BLEI, Ministarstvo financija RH, Zagreb
OUJAK 2007.
6$9-(729$1-(
06),0568+59$76.2-
2SDWLMDLVWXGHQRJ
Raunovodstvo i nancije 73
2/24/07 10:25:03 AM
 ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA

MR. DARKO TEREK Struni lanak UDK 347.7

Osposobljavanje za zatitu od poara

Radnici u pravnim osobama, zaposleni u tijelima dravne vlasti i jedinicama
lokalne samouprave, kao i uenici srednjih kola moraju biti osposobljeni za
zatitu od poara.
Obveza osposobljavanja se temelji na Pravilniku o programu i nainu
osposobljavanja puanstva za provedbu preventivnih mjera zatite od poara,
gaenje poara i spaavanje ljudi i imovine ugroenih poarom (Nar. nov., br.
61/94.).
Iako su navedenim Pravilnikom propisane novane kazne za prekraje
za pravne osobe koje svoje djelatnike ne upute na osposobljavanje, ove se
novane kazne ne bi smjele izrei, poto po sadanjim propisima (l. 7. Zakona o
prekrajima) ministar koji je donio naprijed spomenuti Pravilnik vie nema pravo
podzakonskim aktom propisivati prekraje i odreivati kazne za te prekraje.

Zakon o vatrogastvu iz
1993. godine, koji je bio
osnova za donoenje spome-
nutog Pravilnika je prestao
vaiti donoenjem novog Za-
kona o vatrogastvu (Nar. nov.,
br. 106/99., 117/01., 36/02.,
96/03., 139/04. - proieni
tekst i 174/04.). Meutim,
Pravilnik o programu i nainu
osposobljavanja puanstva za
provedbu preventivnih mjera
zatite od poara, gaenje
poara i spaavanje ljudi i
imovine ugroenih poarom
je ostao na snazi, poto su svi
podzakonski propisi, koji su
1. PRAVNI OKVIR
donijeti na temelju starog Zakona o vatrogastvu ostali na snazi do
Pravilnik o programu i nainu osposobljavanja puanstva za stupanja na snagu propisa koji se trebaju donijeti radi izvravanja
provedbu preventivnih mjera zatite od poara, gaenje poara i novog Zakona o vatrogastvu.
spaavanje ljudi i imovine ugroenih poarom, koji je stupio na Poto ministar unutarnjih poslova na prijedlog Hrvatske
snagu 27. kolovoza 1994. godine, donijet je na temelju l. 25. st. vatrogasne zajednice jo nije donio novi podzakonski akt kojim
1. al. 6. Zakona o vatrogastvu (Nar. nov., br. 58/93.). bi utvrdio program i nain osposobljavanja graana za provedbu
Tom je odredbom ministar unutarnjih poslova bio ovlaten do- preventivnih mjera zatite od poara, za gaenje poara i spaava-
nijeti program kojim e utvrditi nain osposobljavanja puanstva nje ljudi i imovine ugroenih poarom, to na snazi i dalje ostaje
za provoenje preventivnih mjera zatite od poara, za gaenje Pravilnik iz 1994. godine.
OUJAK 2007.

poara i spaavanje ljudi i imovine ugroenih poarom. Temeljem Jedine odredbe koje se iz tog Pravilnika ne mogu primjenjivati
ovog zakonskog ovlatenja nadleni je ministar donio Pravilnik su kaznene odredbe. U vrijeme donoenja Pravilnika o programu i
o programu i nainu osposobljavanja puanstva za provedbu nainu osposobljavanja puanstva za provedbu preventivnih mje-
preventivnih mjera zatite od poara, gaenje poara i spaavanje ra zatite od poara, gaenje poara i spaavanje ljudi i imovine
ljudi i imovine ugroenih poarom. Pravilnik je objavljen u Na- ugroenih poarom, ministar unutarnjih poslova je bio ovlaten
rodnim novinama br. 61/94. od 19. kolovoza 1994., a stupio je na da podzakonskim propisima utvruje prekraje i utvruje novane
snagu osmog dana od dana objave. kazne za poinitelje tih prekraja.

74 Raunovodstvo i nancije

terek-k.indd 74 2/24/07 10:26:38 AM

 ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA

Poto je kasnije dolo do promjene zakonske regulative, to se
vie ne mogu primjenjivati novane kazne za prekraje koji su
odreeni podzakonskim propisima. To znai da prekrajni sudovi
vie ne bi mogli izricati novane kazne odreene podzakonskim
propisima iako ti propisi nisu izrijekom stavljeni izvan snage.
Ovakav zakljuak se temelji na odredbi l. 7. Zakona o prekr-
ajima (Nar. nov., br. 88/02., 122/02., 187/03., 105/04. i 127/04.),
prema kojoj se prekraji i prekrajne sankcije mogu propisati
samo zakonom, odlukom upanijske skuptine i Skuptine Grada
Zagreba, te odlukom gradskog ili opinskog vijea.
2. OSPOSOBLJAVANJE ZA ZATITU OD POARA
Pravilnik o programu i nainu osposobljavanja puanstva za
provedbu preventivnih mjera zatite od poara, gaenje poara i
spaavanje ljudi i imovine ugroenih poarom se primjenjuje na:
- zaposlene u pravnim osobama,
- zaposlene u strunim slubama tijela dravne vlasti, tijela
dravne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave i uprave i
- uenike srednjih kola.
Ovaj se Pravilnik ne primjenjuje na radnike koji su zaposleni
kod obrtnika, trgovaca pojedinaca i slobodnih zanimanja, poto
njihovi poslodavci nisu pravne, ve fizike osobe.
Meutim, planovima zatite od poara u Gradu Zagrebu, dru-
gim gradovima i opinama se mogu utvrditi kategorije graana
koje su obvezne proi osposobljavanje iz zatite od poara, a koje
kategorije nisu izrijekom navedene u Pravilniku.
Obvezi osposobljavanja za zatitu od poara ne podlijeu oso-
be koje se profesionalno bave poslovima zatite od poara, osobe
koje su osposobljene za dobrovoljne vatrogasce, kao i osobe koje
su mlae od 15 godina te starije od 60 godina (mukarci), odnosno
55 godina (ene).
- poarnih opasnosti i mjera zatite od poara (2 sata),
- opreme i sredstava za gaenje poara (1 sat), i
- obrazovnog filma (1 sat).
Praktini dio se sastoji od:
- gaenja vodom iz hidrantske mree (1 sat), i
- gaenja runim aparatima za gaenje poara (1 sat).
Osobi koja zavri program osposobljavanja iz zatite od poa-
ra nositelj osposobljavanja izdaje uvjerenje o osposobljenosti.
3. ZAKLJUAK
Danas se u nas na snazi nalazi Pravilnik o programu i nainu
osposobljavanja puanstva za provedbu preventivnih mjera zatite
od poara, gaenje poara i spaavanje ljudi i imovine ugroenih
poarom. Kao vaei propis, navedeni se Pravilnik mora i treba
primjenjivati. Njegova je provedba korisna za ope dobro, ali i
za interese poslodavaca, osobito onih kod kojih postoje poveane
opasnosti od izbijanja poara.
Poznato je, naime, da se velika veina poara uspjeno gasi
samo u prvim minutama njegova nastanka te je iz tog razloga
korisno to vei broj radnika, uenika i ostalih graana osposobiti
za njegovo gaenje.
Nedostatak ovog Pravilnika je izostanak kaznenih odredbi ko-
je bi prisiljavale poslodavce na njegovu provedbu, tako da imamo
Pravilnik koji obvezuje, ali je njegova provedba ostavljena dobroj
volji i savjesti adresata tog propisa.
Mr. Darko TEREK, odvjetnik iz Zagreba

2.1. Nositelji osposobljavanja

Nositelji izvoenja programa osposobljavanja iz zatite od
poara mogu biti kolske ustanove i druge pravne osobe koje za to
pribave suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova.
Nositelji izvoenja programa moraju raspolagati strunim
osobljem, sredstvima za izvoenje programa, a u vezi s tim pro-
gramom moraju voditi i propisane evidencije o polaznicima.
Tako nositelj izvoenja programa mora u provedbu programa
osposobljavanja ukljuiti osobu koja ima zvanje vatrogasnog
tehniara-specijaliste, odnosno osobu koja ima zavren najmanje
struni dodiplomski studij koji traje do dvije godine. Od sredstava
za izvoenje programa moraju se osigurati runi aparati, sredstva
za gaenje poara, gorivo radi praktinog gaenja, a mora postoja-
ti i mogunost za projekciju obrazovnog filma.

2.2. Program osposobljavanja

OUJAK 2007.

Program osposobljavanja se sastoji iz teorijskog i praktinog

dijela. Osposobljavanje traje osam sati od ega est sati otpada
na teorijski dio, a dva sata na praktini dio. Osposobljavanje se
provodi u skupinama od najvie 30 polaznika.
Teorijski dio se sastoji od:
- osnovnih pojmova o gorenju i gaenju (1 sat),
- sredstava za gaenje prema klasi poara (1 sat),

Raunovodstvo i nancije 75
terek-k.indd 75 2/24/07 10:26:40 AM
 ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA

DRAGAN ZLATOVI Struni lanak UDK 347.7

Ugovor o sponzorstvu
U naoj poslovnoj praksi esto se ne ini dovoljno jasna razlika izmeu
sponzorstva, reklame i darovanja. Ovim lankom namjeravamo ukazati na
pojmovno odreenje sponzorstva i na bitna obiljeja pravnog posla - ugovora o
sponzorstvu.

1. UVOD iznad njihove stvarne vri-

jednosti, predstavlja drugi
Sponzorstvo je oblik marketinga gdje sponzor (pokrovitelj) oblik sponzorstva. Novac
doprinosi ili snosi troak postavljanja manifestacije ili troak je jednako koristan i uit-
nastupa sudionika na uglednoj manifestaciji ili troak poje- niku (primatelju), ali doga-
dinanog sudionika ili ansambla (druine, grupe) temeljem anje ne predstavlja osnovu
periodinoga ugovora, u zamjenu za ustupanje marketinkih i za medijsko oglaavanje.
1
promotivnih prava od strane sponzorirane stranke. Moda e i jedini nain da
Ova1 prava ovlauju sponzora da promovira svoj imid i sponzorirana strana omogu-
proizvode, a u svezi s predmetnim dogaajem ili pojedincem/ima. i sponzoru dobivanje neke
Temeljna svrha sponzorstva je osiguravanje financijske po- vrste javnoga priznanja
moi irokome krugu uitnika (korisnika), posebice vezanih za njegov doprinos, biti
uz svijet zabave i umjetnosti. Komercijalni nusproizvod svega vidan osvrt na pokrovitelja
toga jest omoguiti sponzoru da ima koristi od marketinkih ili sponzora u svakom
prilika koje e proizai iz veze pokrovitelja s dogaajem ili produkcijskom programu i
pojedincem kojega sponzorira. moda besplatna reklama u
Ne pruaju sve manifestacije komercijalne mogunosti - pri- istome.
mjerice je to u sluaju tvrtke koja prua podrku dobrotvornoj Sponzoriranje dobrotvornih subjekata ili promocije radi
manifestaciji bez bilo kakvih oekivanja ikakvih jasnih promotiv- prikupljanja sredstava u dobrotvorne svrhe, poput obrazovanja
nih koristi, ili u sluaju kada se podrka oituje kroz pokrovitelj- ili pruanja pomoi mladim nadarenim umjetnicima, moe biti
stvo umjetnosti. lokalne prirode, s ogranienom promotivnom vrijednou, ili se
Bez obzira koji se dogaaj ili pojedinac sponzorira, kljuna moe proiriti na nacionalnu razinu. U ovaj oblik sponzorstva ne
podruja komercijalnoga, pravnoga i financijskoga aspekta treba- ulazi se iz iskljuivo komercijalnih razloga, u smislu prvenstve-
ju biti razmotrena kako bi se utvrdilo moe li se njihova materija nog ostvarivanja koristi za sponzora. Ukoliko bi komercijalizira-
primijeniti radi dobrobiti i zatite obaju strana. Ovdje uglavnom nje dogaanja povealo prihod sponzorirane strane, tada e biti
govorimo o ogranienim motivima sponzorstva vezanim za dje- ispitane sve prikladne metode.
latnost kulture, ali neki od detalja njihove strukture i djelovanja na Sponzor moe pribaviti novac, dobra ili usluge ili kombinaci-
neki e nain biti primjenjivi na veinu sponzorskih ugovora. ju istih, zavisno od potreba i zahtjeva sponzorirane strane. Svrha
sponzorstva je dvojaka: ono je nain promoviranja imida, ugleda
i profila sponzora ili njegovih proizvoda. Takoer, ono omoguu-
2. OBLICI SPONZORSTVA
je sponzoriranoj strani financiranje dogaanja, aktivnost ili bilo
Postoji razlika izmeu sponzorstva zbog isto komercijalnog to drugo to je predmet sponzorstva, a na nain koji je porezno
promoviranja i sponzorstva namijenjenog pruanju podrke uinkovit te predstavlja ekonominu i opravdanu uporabu dijela
vrijednim ciljevima, ali gdje je promotivna vrijednost manja. marketinkog budeta sponzora.
Pokroviteljstvo kulturnoga dogaanja, poput pokrivanja Razmatrajui pojavne oblike sponzorstva dolazimo do dva
prevladavajua modaliteta:
OUJAK 2007.

okvirnih trokova jednomjesenoga funkcioniranja opere, pruit

e ograniene promotivne mogunosti. Pomaganje u snoenju uo- a) sponzorstvo na temelju djelokruga utjecaja - kada sponzor
biajenih godinjih trokova koji proizlaze iz voenja operne kue sponzorira drugu stranu koja nema nikakve veze s njegovim
ili druge umjetnike ili kulturne institucije, kupovanjem pojedi- proizvodima ili djelatnou; radi se o izvansektorskom spon-
ne loe ili plaanjem drugih individualnih ekskluzivnih beneficija zoru iji se doprinos oituje u vidu financijske podrke;
b) sponzorstvo na temelju odnosa - sponzor sponzorira drugu
1
Townlay - Grayson, Sponsorship of sport, arts and leisure, London, 1984., stranu kojoj radi postizanja njezina cilja upravo trebaju proi-
str. 4.

76 Raunovodstvo i nancije

zlatovic-k.indd 76 2/24/07 10:34:04 AM


zvodi ili usluge koje proizvodi ili prua ba sponzor; radi se o
tehnikom ili sektorskom sponzoru iji se doprinos oituje ne
samo u financijskoj potpori nego gotovo primarno u ustupanju
svojih proizvoda ili usluga.2
3. PRAVNO UREENJE SPONZORSTVA
Rijetke su drave koje imaju posebne zakone koji cjelovito
ureuju materiju sponzorstva.
Obino je ova problematika ureena nizom propisa obve-
zno-pravnog, carinskog i porezno-pravnog karaktera, odnosno
posebnim propisima koji ureuju odreeno podruje koje moe
biti objekt sponzorskog interesa (sport, kazalite i sl.).
Takoer ni u nadnacionalnom pravu Europske unije ne na-
lazimo posebne smjernice koje bi u cijelosti regulirale materiju
sponzoriranja. Ipak neki europski propisi indirektno reguliraju
materiju sponzoriranja, i to u odreivanju situacija odnosno
proizvoda koji se ne smiju reklamirati odnosno biti predmetom
sponzorskih odnosa. Europski parlament i Vijee donijeli su tako
26. svibnja 2003. godine Smjernicu 2003/33/EC o ujednaava-
nju zakona, uredbi i upravnih mjera zemalja lanica u odnosu
na oglaavanje i sponzoriranje duhanskih proizvoda.3 Naime,
Europski sud pravde (Court of Justice) stavio je van snage raniju
Smjernicu koja je ureivala ovu materiju (Directive 98/43/EC od
6.7.1998.) rjeavajui spor Case C-376/98 izmeu Savezne Repu-
blike Njemake protiv Europskog parlamenta i Vijea Europske
unije.4
Nova Smjernica iz 2003. ureuje pribliavanje zakona, uredbi
i administrativnih mjera zemalja lanica Europske unije u odnosu
na reklamiranje i oglaavanje duhanskih proizvoda i njihovu pro-
mociju (promidbu):
a) u novinama, asopisima i drugim tiskanim publikacijama;
b) u radio programu;
c) u informacijskom sustavu;
d) kroz sponzoriranje koje bi ukljuivalo duhan, ukljuujui i
besplatnu distribuciju duhanskih proizvoda.
Prema l. 2. Smjernice iz 2003. sponzorstvo (sponsorship) se
definira kao svaki oblik javne ili privatne suradnje u odnosu na
bilo koji dogaaj, aktivnost ili osobu s ciljem postizanja izravnih
ili indirektnih uinaka od promidbe duhanskih proizvoda. Ovom
Smjernicom zabranjeno je sponzoriranje radijskog programa od
strane poduzea ija je glavna djelatnost proizvodnja ili trgovina
duhanskih proizvoda. Nadalje, prema odredbi l. 5. Smjernice
iz 2003. zabranjeno je sponzoriranje dogaaja ili aktivnosti koji
ukljuuju ili se odravaju u vie zemalja lanica Europske unije
ili imaju odreene pogranine efekte. To se odnosi i na slobodnu
(besplatnu) distribuciju duhanskih proizvoda, koja ima namjeru
direktne ili neizravne promocije tih proizvoda. Zaprijeene su
kazne i mjere zatite za provedbu ove Smjernice (l. 7.).
2
Citra S., op. cit., str. 38.
3 5
Directive 2003/33/ED of the European Parliement and of the Council of 26
May 2003 on the approximation of the laws, regulations and administrative provi-
sions of the Member States relating to the advertising and sponsorship of tobacco
products, Official Journal L 152, 20/06/2003 P. 0016-0019.
4
Official Journal L 204, 21/07/1998, p. 37.
zlatovic-k.indd 77
ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA
Zemlje lanice su dune izvriti usklaivanje svog zakono-
davstva s odredbama ove Smjernice zakljuno s 31. 7. 2005. i o
tome izvijestiti Europsku komisiju.
U Republici Hrvatskoj nisu u cijelosti implementirane ove
odredbe europskih propisa u sklopu postupka harmonizacije do-
maeg zakonodavstva s europskim pravnim rjeenjima. Naime,
kod nas je na snazi Zakon o ograniavanju uporabe duhanskih
proizvoda (Nar. nov., proieni tekst, br. 137/04.) koji u odred-
bama l. 7. - 19. propisuje mjere za smanjenje i ograniavanje
uporabe duhanskih proizvoda. Meutim, iako je odredbom l. 9.
st. 1. navedenog zakona izrijekom zabranjena promidba duhan-
skih proizvoda putem sredstava javnog priopavanja, svi oblici
promidbe na javnim mjestima, objektima i sredstvima prometa,
preko knjiga, asopisa, kalendara, odjevnih predmeta i preko
naljepnica, plakata i letaka, ako su te naljepnice, plakati i leci
odvojeni od orginalnog pakiranja duhana i duhanskih proizvoda,
ipak nije eksplicitno iz europske Smjernice prenesena zabrana
sponzoriranja koje bi ukljuivalo promociju duhanskih proizvoda.
Ovako ostaje na nadlenim organima da zakonsko rjeenje eksten-
zivno tumae, kako bi se sponzoriranje koje ukljuuje promociju
duhanskih proizvoda u praksi zabranilo.
Meu pravnim dokumentima meunarodnog karaktera za
sponzorstvo je bitno ukazati na Meunarodna pravila o spon-
zorstvu koje je donijela Komisija za marketing i promidbu
Meunarodne trgovake komore u rujnu 2003. godine.5
Ovim pravilima, prvi puta izdanima 1992. godine, poslovna je
zajednica priznala svoje drutvene odgovornosti u pogledu mar-
ketinkih djelatnosti i priopavanja. Globalizacija svjetske ekono-
mije i, slijedom nje, jaka konkurencija iziskuju od meunarodne
poslovne zajednice usvajanje jedinstvenih pravila. Prihvaanje
tih, samoregulativnih, pravila najbolji je nain na koji lideri u gos-
podarstvu mogu pokazati da su motivirani osjeajem drutvene
odgovornosti, posebice u svjetlu poveane liberalizacije trita i
pojavljivanja novih medija i oblika marketinga. Pravila su znatno
revidirana i aurirana te kombiniraju prola iskustva s aktualnim
nainom razmiljanja.6
Sponsorship (sponzorstvo) je postao jedan od glavnih izvo-
ra financiranja lokalnih i meunarodnih dogaanja, ukljuu-
jui port, umjetnost, ouvanje okolia, medije, humanitarne
i drutvene projekte, obrazovanje i mnotvo drugih podruja.
Sponsorship (sponzorstvo) omoguava postavljanje ili prijenos
dogaanja i djelatnosti koji inae moda ne bi bili mogui te prua
dodatne pogodnosti postojeim dogaanjima i aktivnostima. Na
taj nain i iroka javnost uiva pogodnosti sponsorshipa (sponzor-
stva). Slijedom toga, od uspjenoga sponsorshipa (sponzorstva)
imaju koristi sve ukljuene strane - sponzori, organizatori, mediji,
izvoai, gledateljstvo i ira javnost.
Sponsorship (sponzorstvo) tvrtkama i organizacijama pred-
stavlja znaajan marketinki alat za prenoenje jasne poruke, a
kroz asocijaciju (vezu) sa sponzoriranim dobrom (npr. dogaa-
njem, aktivnou, organizacijom, pojedincem, medijem ili loka-
OUJAK 2007.
cijom/prostorom).
ICC International Code on Sponsorship, September 2003., Commission on
Marketin and Advertising, www.iccwbo.org/home/marketing%20PDF/ICC%20Int
ernational%20Code%20on%20Sponsorship.pdf .
6
Vidi International Chamber of Commerce, The World Business Organiza-
tion, Document No 240/475rev3 Final, 17 September 2003.
Raunovodstvo i nancije 77
2/24/07 10:34:06 AM
 ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA
Sponsorship je sastavni dio marketinke strategije, ali razli-
kuje se od ostalih oblika poslovnoga komuniciranja, kao i od
donacija i pokroviteljstva, a u pogledu ciljeva, poruke i kontro-
le. Moe biti proveden kao samostalna marketinka aktivnost,
ali esto se koristi drugim marketinkim vjetinama, poput pro-
midbe, odnosa s javnou i promoviranja, a u svrhu pridavanja
vee vanosti sponsorshipu (sponzorstvu) i poveanju uinka.
Pravila su prije svega izraena kao instrument samodisci-
pline. Meutim, namijenjena su i kao pomagalo za tumaenje,
strankama, prilikom pojanjavanja dvojbi koje proizlaze iz
sponsorshipa (sponzorstva), kao i napomena za sudove i arbitre
u sporovima u predmetima sponsorshipa (sponzorstva).
Meunarodna trgovaka komora vjeruje da e ovo izdanje
Pravila promicati pridravanje visokih standarda prakse spon-
sorshipa (sponzorske prakse), rezultirajui znaajnim pogodno-
stima za sve ukljuene, kao i za drutvo u cjelini.
Pravila se odnose na sve oblike sponsorshipa (sponzorstva)
koji se tiu korporativnog imida, marki (zatitnih znakova),
proizvoda, djelatnosti ili dogaanja bilo koje vrste. Ukljuuju
sponsorship (sponzorstvo) od strane komercijalnih i nekomerci-
jalnih organizacija. Ne odnose se na plasiranje proizvoda, niti na
financiranja kojima nedostaje komercijalna ili komunikacijska
svrha, poput donacija ili pokroviteljstava, izuzev u sluaju kada
bilo koje od prije spomenutih posjeduje element sponsorshipa
(sponzorski element).
Pravila se trebaju itati zajedno s ostalim pravilima Meuna-
rodne trgovake komore, kao to su primjerice:
- Meunarodna pravila o promidbenom postupku (ICC Inter-
national Code of Advertising Practice);
- Smjernice o promidbi i marketingu putem Interneta (ICC
Guidelines on Advertising and Marketing on the Internet);
- Meunarodna pravila o ekolokoj promidbi (ICC Internati-
onal Code on Environmental Advertising);
- Meunarodna pravila direktnog marketinga (ICC Internatio-
nal Code of Direct Marketing);
- Meunarodna trgovaka komora/ ESOMAR - Europsko
drutvo za istraivanje javnoga mnijenja i trita - Meuna-
rodna pravila o postupku trinog i drutvenog istraivanja
(ICC/ESOMAR International Code of Marketing and Social
Research Practice);
- Meunarodna pravila o direktnoj prodaji (ICC International
Code of Direct Selling);
- Meunarodna pravila o prodajnoj promidbi (ICC Internati-
onal Code of Sales Promotion).
Pravila postavljaju standarde etikoga ponaanja kojih se
moraju pridravati svi ukljueni u sponsorship (sponzorstvo),
bilo kao sponzori, sponzorirane strane, organizatori, strunjaci i
OUJAK 2007.
agencije ili mediji, i imaju se primijeniti u skladu s mjerodavnim
pravom, koje predstavlja osnovu.
Pravila se imaju primijeniti u duhu, kao i slovu, vodei pritom
rauna o obiljejima razliitih vrsta sponsorshipa (sponzorstva),
kao i o nejednakim stupnjevima znanja, iskustva i sposobnosti
razlikovanja (diskriminiranja) onih kojima su namijenjena.
78 Raunovodstvo i nancije
zlatovic-k.indd 78
4. UGOVORI O SPONZORIRANJU
4.1. Pojam i obiljeja
U pravnom kontekstu sponsorship predstavlja ugovor o
sponzorstvu.
Ugovorom o sponzorstvu obvezuje se sponzor ustupiti
sponzoriranoj strani odreene proizvode ili usluge iz svog dje-
lokruga, ili uplatiti mu odreeni novani iznos, a sponzorirana
strana se obvezuje dopustiti sponzoru upotrebu vlastite slike ili
imena, kako bi sponzor promicao odreeni svoj proizvod, uslu-
gu ili marku, odnosno pruiti sponzoru odreene propagandne
7
protuinidbe.
Pri 7tome, sponzor moe povezati svoju marku ili proizvod sa
sponzoriranim dogaajem u nekom vremenskom razdoblju, bilo da
se radi o terminu prije nastupa dogaaja, za vrijeme dogaaja, odre-
eno vrijeme poslije dogaaja ili kombinacijom ovih mogunosti.
Dakle, obvezi sponzora glede uplate odgovarajuih
financijskih sredstava odnosno sredstava u naravi u cilju
promicanja vlastite promidbene aktivnosti, odgovara obveza
sponzorirane strane da prui niz reklamnih usluga za sponzo-
ra koje imaju izravan utjecaj na njegovu recepciju kod ciljane
skupine publike.8
Ugovor o sponzorstvu je:
- neimenovan (inominantan) ugovor - jer zakonom nije reguli-
ran;
- tipian - jer je proiren u poslovnoj praksi u kojoj je i dobio
ime, ustaljen u sadraju;
- internacionaliziran - jer je proiren u meunarodnoj poslovnoj
praksi;
- konsenzualan - jer je dovoljno da se ugovorne strane dogovore
o bitnim sastojcima (predmet sponzorstva, naknada, protui-
nidbe);
- dvostranoobvezan - jer su obje ugovorne strane u odnosu
istodobno u statusu vjerovnika i dunika;
- neformalan - iako se najee u poslovnoj praksi ipak sklapa u
pisanoj formi;
- naplatan (onerozan) - jer se za sponzorovu inidbu trai protu-
inidba sponzorirane strane. Sponsorship se temelji na odnosu
razmjene koji se sastoji od odnosa inidba/protuinidba.
Kako je navedeno radi se o neimenovanom tipinom ugovoru
suvremene poslovne prakse koji je nastao na engleskom jezinom
podruju te je i zadrao engleski naziv - sponsorship. Zbog toga
to je nastao na navedenom jezinom podruju te zbog proirenosti
poslovnih veza i engleskog jezika, obino se ugovori s engleskim
nazivima ne prevode u izvanengleskom jezinom podruju.
4.2. Pregovaranje o sponzorskom ugovoru
Kao pitanje strategije, za svaku stranku koja trai sponzorstvo
vano je uiniti svaki opravdani napor kako bi se uvjerila da tvrtka
koja je sponzorstvo ponudila to stvarno i eli te da shvaa puni
opseg svih obveza koje e morati ispuniti. Ako tvrtka u potpunosti
ne istrai i potencijalne koristi i trokove i obveze koje proizlaze
7
Usp. Fusi M., Testa P., I Contratti di Sponsorizzazione, Dir. Inf., 1985., str.
451.
8
Citra S., op. cit., str. 38.
2/24/07 10:34:06 AM

iz stupanja u sponzorsku nagodbu, nego to uini samo stoga to
voditelj marketinga mora imati neto za raditi ovaj mjesec,
posljedice, za obje strane, mogu biti katastrofalne, iako bi sponzo-
rirana strana daleko loije prola. Scenarij pregovaranja otprilike
ovako izgleda:
a) Sponzor i sponzorirana strana stupe u kontakt. Sponzorirana
strana odri svoju prezentaciju i sponzor je impresioniran.
Razmotrivi projekt, sponzor potvruje kako bi bio oduev-
ljen obvezati se, te bez pridavanja velike panje, pregovara
o ugovoru sa sponzoriranom stranom, ugovor biva potpisan i
stupa na snagu.
b) Oslanjajui se na sponzorove ugovorne obveze, sponzorirana
strana nastavlja s finaliziranjem svega potrebnoga za postav-
ljanje manifestacije. Ovo ukljuuje i stupanje sponzorirane
strane u poslovne ugovore, kao i trokove koji e proizai iz
istih, tako da su pokriveni trokovi svakoj treoj strani koja
se tim ugovorom obvezala odigrati svoju ulogu u dogaanju,
osigurati objekte ili usluge.
c) Kada se pribliimo kljunoj toki priprema i nadomak smo
dogaanju, voditelj marketinga sponzora biva otputen. Nje-
gov zamjenik s uasom ita ugovor o sponzorstvu, zakljuuje
kako je to bila besmislena odluka i odluuje da e se sponzor
radije povui sada, nego nastaviti do kraja.
d) Sponzorirana strana nala se bez sredstava (izuzev onih koje
im je sponzor do tada isplatio), suoena s bivim sponzorom
i pokretanjem pravnog postupka radi naknade tete (o svome
troku) protiv biveg sponzora, kompenzacijom, ak moda
i s ovrhom, a bez vremena da nae novoga sponzora prije
dogaanja.
Navedeni je primjer pomalo drastian, ali sponzorirana strana,
bez da obeshrabri potencijalnoga sponzora, treba se, radi vlastite
zatite, osigurati i uvjeriti da je odluka o sponzoriranju donesena
na odgovarajuoj razini i da su tijekom pregovora o ugovoru u
potpunosti raspravljena sva vana pitanja. Ukoliko do katastrofe
doe zato jer je sponzor bankrotirao tijekom ranih faza sponzor-
skoga ugovora, iako se to moe smatrati situacijom koju nitko
nije skrivio, to se odraava na izbor sponzora. Velika tvrtka ne bi
trebala bankrotirati. No, ukoliko se razmatra sponzorstvo od stra-
ne male tvrtke, temeljem kojega bi sponzorirana strana preuzela
vlastite obveze (prema treima), potrebno je temeljito istraiti
sponzora s financijskog i poslovnoga gledita i (ukoliko se bude
smatralo potrebnim) zatraiti odgovarajue bankovne preporuke.
Meutim, ukoliko sve navedeno bude smatrano potrebnim, tada
dugoroan ugovor s tom tvrtkom moda i nije vrijedan riskiranja
kasnijih problema.
4.3. Prava sponzora
Za sponzora je najvanije da tono utvrdi koja mu prava
pripadaju temeljem ugovora o sponzorstvu. Prava predstavljaju
povratnu vrijednost u zamjenu za trokove sponzoriranja.
Prava sponzora ovisit e o vrsti manifestacije, jer razliiti ti-
povi dogaanja imaju razliita svojstva i radnje iz kojih proizlaze
prava svojstvena samo njima. Postoje prava koja e se odnositi
na veinu manifestacija, bez obzira o kojima se radilo, jer sve
imaju zajednike imbenike. Steena prava takoer e ovisiti o
tome je li sponzor samo jedan, je li primarni ili sekundarni
sponzor, ili pak slubeni dobavlja. Obveze sponzora raznih
zlatovic-k.indd 79
ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA
dogaanja razliite su, a takav e biti i povrat uloenog u obliku
promotivnih prilika. Ovo poglavlje opisuje uobiajena prava koja
se mogu stei, ali emo se osvrnuti i na specijalizirana prava u
poznatijim oblicima pojedinanih sponzorstava. To nipoto nee
biti potpun popis - na svakom je pojedinom sponzoru da zahtijeva
i pregovara o svakom pravu koje bi elio, pod pretpostavkom da
je ono prikladno s obzirom na vrstu ugovora te da je sponzorirana
strana slobodna na njega pristati.9
4.4. Obveze sponzora
U zamjenu za prava koja im je omoguila sponzorirana
strana, sponzor ima i obveze prema sponzoriranoj strani. Te se
obveze prije svega se odnose na isplatu novca ili opskrbu ro-
bom ili uslugama sponzorirane strane, ali mogu obuhvatiti i
druge oblike pomoi za dobrobit manifestacije. Ove obveze
predstavljaju ono to sponzorirana strana oekuje od ugovora o
sponzorstvu. O njima sponzorirana strana pregovara do one gra-
nice koja je opravdana, s obzirom na status manifestacije, i bit e
odraz komercijalne vrijednosti dogaanja za sponzora. Ukoliko je
manifestacija dobro uhodana i sponzor je tek preuzeo sponzorstvo
nad njome, obveze prethodnoga sponzora ve bi trebale biti dobro
razraene i utvrene, iako se o razini isplata moe pregovarati
kako bi se ugovor osuvremenio. Sponzorirana strana ujedno moe
ukazati i na neke neloginosti u uvjetima sponzorstva, a temeljem
prethodnih iskustava, te e u tome sluaju navedene neadekvat-
nosti biti rijeene novim sponzorskim ugovorom. Manifestacija
moe biti potpuno nova te e u tom sluaju sponzorirana strana
morati razmotriti to joj je od sponzora potrebno, a temeljem isku-
stava drugih koji su postavljali sline manifestacije i uz primjenu
savjeta strunjaka.
Ukoliko je sponzorirana strana angairala agenciju da se brine
o njenim poslovima i da rukovodi manifestacijom te osigura ugo-
vor o sponzorstvu i pregovara oko njega, sva pitanja bit e rijeena
u skladu s time. Njeni budui zahtjevi ne smiju se podcijeniti,
posebice u sluaju kada je neophodan ulog sponzora kako bi se
djelomice ili u potpunosti financiralo organiziranje manifestacije.
Kada sponzorstvo ne proizlazi iz financijske potrebe, nego pred-
stavlja samo koristan doprinos glavnim sredstvima, tada sponzori-
rana strana moe prihvatiti bilo kakav sporazum koji joj odgovara,
a bez da novac mora smatrati glavnim prioritetom. 10 Primjer za
ovo jest sluaj kada se radi o festivalskoj scenskoj manifestaciji
koju organizira kulturna institucija pod pokroviteljstvom drave
i lokalne sredine, u ijem financiranju se preteiti dio sredstava
osigurava u proraunu, i samo su im potrebna dodatna sredstva
kao pomo u promoviranju i razvijanju dogaanja.
4.5. Obveze sponzorirane strane
Kako bi privukla sponzore na financijskoj razini i sponzorski
status koji odgovara manifestaciji, sponzorirana strana mora ju
uiniti komercijalno isplativom za sponzora i opravdanim mar-
OUJAK 2007.
ketinkim trokom u njegovom godinjem proraunu. Ovo nee
uvijek biti lako, ovisno od vrste portske, zabavne ili kulturne
namjene na kojoj se manifestacija temelji.
9
Bagehot on Sponsorship,.., op. cit., str. 39.
10
Bagehot on Sponsorship,.., op. cit., str. 66.
Raunovodstvo i nancije 79
2/24/07 10:34:06 AM
 ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA

Sponzorirana strana prodaje sponzoru potencijalnu vri- 4.6. Osnovni elementi sponzorskog ugovora
jednost i trebala bi zapakirati manifestaciju na odgovaraju-
Sponzorstvo i sve radnje koje iz njega proizlaze su mar-
i nain, dok god je to svrsishodno i doputeno pravilima koja
ketinki, promotivni i prodajni koncepti, od kojih je svaki
se odnose na predmetnu materiju. inei to, sponzorirana se
konano propisan u pravnom sporazumu (ugovoru) izmeu
strana mora uvjeriti da ne predstavlja dogaanje tako da navodi na
strana. Ovi ugovori sadravaju meusobna prava i obveze svake
pogrene zakljuke, a sve u nastojanju da osigura na sponzorstvo.
od ugovornih strana, i propisuju sve pravne, financijske i komerci-
Za sponzora nije rije o pravilu Caveat Emptor (Neka kupac
jalne uvjete na kojima se temelji ugovor u koji su stupili.12
bude oprezan kod kupnje.), jer bi sponzorirana strana morala u
U veini sluajeva prethodne rasprave i detaljniji pregovori
potpunosti otkriti sve injenice vane za manifestaciju, bez ob-
vode se izravno izmeu stranaka, odnosno njihovih marketin-
zira imaju li one izravan utjecaj na sponzora i bez obzira da li su
kih agenata, a nakon ega predaju svoj sporazum odvjetnicima
zatraene. Bilo kakva znaajna informacija moe sponzoru biti
koji rjeavaju normativnu formu odnosa. U nekim sluajevima
od vanosti kada on procjenjuje odrivost sponzoriranja manife-
stranke sastavljaju svoj sporazum u pismu ili neto formalnijem
stacije ili vrijednost samoga dogaanja, a kako bi izraunao visinu
dokumentu ijemu su sastavljanju obje pridonijele, bez traenja
sponzorskog ulaganja. Sponzorirana strana nije u poloaju da
pravnih ili raunovodstvenih savjeta, te ga obje potpisuju.
prosudi to sponzor smatra bitnim u ovim sluajevima. Sponzor
Osnovne klauzule koje mora sadravati svaki pisani ugo-
osigurava financijsku pomo sponzoriranoj strani i u odnosu s
vor o sponzorstvu su sljedee:
njim mora se postupati na odgovarajui nain u dobroj vjeri. 11
- ugovorne strane - nuno je precizno navesti o kojim se ugo-
Obveze sponzorirane strane mogu obuhvaati sljedee:
vornim stranama radi bilo na sponzorskoj strani bilo na strani
a) rukovoenje manifestacijom uinkovito za dobrobit sudio-
sponzorirane strane;
nika i gledateljstva koje je platilo;
- dogaaj - precizna formulacija i priroda dogaaja ili aktivno-
b) osiguranje funkcioniranja dogaanja u skladu s pravilima
sti mora biti jasno dokumentirana;
tijela nadlenoga za odreenu manifestaciju ili dogaaj;
- trajanje i mjesto - ugovorne strane moraju precizirati vrije-
c) ispunjenje svih svojih obveza prema treoj strani koja
me trajanja sponzorstva (jednokratno, mjeseno, kvartalno,
pribavlja robu i usluge ili osigurava objekte za manifestaciju;
godinje, viegodinje, prije dogaaja, za trajanja dogaaja,
d) ispunjenje svojih obveza prema sponzoru u skladu s ugovo-
poslije dogaaja) kao i teritorij na koji se ugovor odnosi;
rom o sponzorstvu;
- obveze sponzora - primarna obveza sponzora je raison detre
e) da sa sponzorom glede svih pitanja posluje u dobroj vjeri i
sponsorshipa - plaanje, bilo u novcu, robama ili uslugama;
da u potpunosti sponzoru otkrije svu relevantnu materiju koja
- prava sponzora - sponzor obino trai da se njegova prava iz
se tie manifestacije;
sponzorstva jasno reguliraju;
f) ne izlaganje sponzora bilo kakvom troku ili odgovornosti,
- sponzor moe zahtijevati da se njegovo ime ili logo pro-
a koje su izvan ovlasti koje je sponzor dao za to.
moviraju na razliite naine - u katalozima i pozivnicama,
Kada pregovara oko ugovora o sponzorstvu, sponzorirana
na bannerima, distribucijom promotivnih letaka i merchandise
strana mora se pobrinuti kako bila sva relevantna materija, a koja
proizvodima;
utjee na ugovor ili ugovor utjee na nju, biti uzeta u obzir kada
- autorska prava - sponzor moe traiti da je u mogunosti
ugovor o sponzorstvu bude koncipiran. Sva relevantna komerci-
koristiti dogaaj ili druge temeljne odrednice (logo, ig,
jalna i financijska pitanja za koja sponzorirana strana smatra da su
maskota ,i sl.) sponzorirane strane radi direktne ili indirektne
od vanosti za sporazum trebaju biti tabelirana u odvojene katego-
promocije svojih proizvoda;
rije kljunih odredaba i poeljnih odredaba, tako da nita vano
- rjeavanje sporova - bilo da se ugovori medijacija, arbitraa
ne bude proputeno tijekom postupka pregovora sa sponzorom. O
ili sudska nadlenost.13
kljunim se odredbama stranke moraju dogovoriti i sloiti se oko
njih. Poeljne odredbe mogu biti samo korisne, ne i neophodne,
12
Fusi M., Testa P., op. cit., str. 472.
pa sponzorirana strana ima vie prostora kada pregovara o njima. 13
Fusi M, Testa P., op. cit., str. 473. - 474.
Obveze sponzorirane strane zavisit e o tome o kakvoj je
manifestaciji rije (poput opernoga koncerta ili natjecanja mla-
dih glazbenika) i tko je sponzorirana strana (poput kazaline
ustanove ili glazbenog umjetnika). U ovome razmatranju prvo
se meu ugovornim stranama potenciraju neke openite obveze
koje imaju iru primjenu na sponzorirane strane i, zatim, neke vie
specifine obveze koje se mogu odnositi na odreene okolnosti.
ak i unutar specifinoga sponzorskog podruja, razliite strane
eljeti e razliite stvari, bilo jedinstvene za njihov sporazum, bilo
OUJAK 2007.

one koje se temelje na predmetu koji se obino ukljuuje u to

specijalizirano podruje. O personaliziranim zahtjevima moe se
samo nagaati, tako da ovdje govorimo samo o pitanjima o kojima
bi trebalo raspravljati tijekom uobiajenih pregovora.

11
Ibid., str. 79.

80 Raunovodstvo i nancije

zlatovic-k.indd 80 2/26/07 9:14:32 AM

 ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA

______________________________________, iz _________________ (u daljnjem tekstu: Organizator), kojeg zastupa

direktor ____________________, s jedne strane,

i ____________________________________________________________

iz _____________ (u daljnjem tekstu: Sponzor), s druge strane sklopili su dana ______ 2007. godine ovaj

UGOVOR
o sponzorstvu

1. Organizator je izvrni i organizacijski producent Festivala ___________________ (u daljnjem tekstu: Festival), koji
se odrava u _____________ od ________ do __________ 2007. godine.

2. Sponzor prihvaa ekskluzivno sponzorstvo u svezi Festivala sukladno marketing programu Festivala, dok se Organizator
u tom smislu obvezuje:

emitirati tvrtku ekskluzivnog sponzora na zavrnom TV telopu izravnog i reperiznog televizijskog prijenosa Festivala;
ustupiti reklamni prostor od 30 prije poetka izravnog prijenosa Festivala sukladno ugovoru s TV kuom;
osigurati VIP ulaznice i pozivnice predstavnicima Sponzora za Festival;
istaknuti logotip ekskluzivnog sponzora u:
a) programski plakat - kom. 2000,
b) jumbo plakat - kom. 200,
c) programska knjiica - kom. 200,
d) izlobeni katalozi - kom. 2000,
e) dnevne festivalske novine - naklada 1000 kom. po broju,
f) oglas zahvale suorganizatorima i sponzorima u dnevnom tisku;
postaviti dostavljeni promotivni plakat ekskluzivnog sponzora u prostor odravanja svakodnevnih press konferencija;

3. Sponzor se obvezuje za uinjenu propagandnu uslugu doznaiti Organizatoru iznos od __________ kn (slovima:
__________________ kuna ), na iroraun broj _____________________ i to najkasnije do _________2007. godine; te
zatim dostaviti Organizatoru vlastiti propagandni i drugi materijal iz toke 3. Ugovora te 500 T-majica s logom Spon-
zora i Festivala.
4. Ugovor stupa na snagu danom potpisa.
5. Ugovorne strane se obvezuju da e eventualne sporove rjeavati sporazumno, u protivnom se odreuje nadlenost suda
mjesno nadlenog po sjeditu tuitelja.
6. Ugovor je sastavljen u etiri primjerka od kojih svaka strana zadrava po dva primjerka.
za Organizatora: za Sponzora:

Dragan Zlatovi, dipl. iur., ibenik

= 300,00 kn
OUJAK 2007.

= 300,00 kn
narudbe:
www.rif.hr
Raunovodstvo i nancije 81
zlatovic-k.indd 81 2/26/07 8:56:54 AM
 JAVNA NABAVA

IVANICA MARINOVI Struni lanak UDK 347.7

Obvezne evidencije i izvjea u sustavu

javne nabave
Obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi, odnosno naruitelji, duni su
voditi evidenciju postupaka nabave i sklopljenih ugovora o nabavi. Naruitelji
su takoer Uredu za javnu nabavu duni dostaviti do 31. oujka tekue godine
godinje izvjee o sklopljenim ugovorima o nabavi u prethodnoj godini. Ovo
izvjee se priprema na Obrascu E-VV propisanom Uredbom o evidencijama (Nar.
nov., br. 14/02., 18/02., 122/05.).
Uredbom o nabavi roba, usluga i radova male vrijednosti, l. 11. propisano
je da naruitelj mora voditi evidenciju postupaka nabave i sklopljenih ugovora
na Obrascu E-MV (Nar. nov., br. 14/02.) i u traenom roku dostaviti podatke iz
evidencije na zahtjev Ureda za javnu nabavu.

2. PREUZIMANJE IZVJEA O JAVNOJ NABAVI U

1. ZAKONSKA OSNOVA
Na temelju lanka 24. Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov.,
br. 117/01., 92/05.) obveznici primjene Zakona o javnoj naba-
vi, odnosno naruitelji, duni su voditi evidenciju postupaka
nabave i sklopljenih ugovora o nabavi. Naruitelji su takoer
Uredu za javnu nabavu duni dostaviti do 31. oujka tekue
godine godinje izvjee o sklopljenim ugovorima o nabavi u
prethodnoj godini koje sadrava podatke o naruitelju (naziv,
adresu, matini broj), ukupan broj i ukupan iznos ugovora koje
je naruitelj sklopio za nabavu u vrijednosti jednakoj ili veoj od
200.000,00 kuna do vrijednosti navedenih u lanku 23. stavku 2.
Zakona o javnoj nabavi. Nadalje, u izvjeu treba navesti ukupan
broj i ukupan iznos ugovora koje je naruitelj sklopio jednake i
vee vrijednosti od navedenih u lanku 23. stavku 2. Zakona o
javnoj nabavi, razvrstani po nainu nabave, predmetu nabave i
dravama ponuditelja s kojima je ugovor sklopljen, a u sluaju
izravne pogodbe razvrstani po zakonskoj osnovi sukladno lanku
12. Zakona.
OUJAK 2007.
2006. GODINI PUTEM WEB APLIKACIJE
Radi ujednaavanja izvjea i mogunosti brze i kvalitetne
analize podataka, Ured za javnu nabavu je tijekom 2006. godine,
radio na formiranju baze podataka odnosno ustroju elektronikog
registra obveznika primjene Zakona o javnoj nabavi. Poziv za do-
stavu izvjea upuen je na preko 4000 adresa te je objavljen na
internetskim stranicama Ureda za javnu nabavu i stranice s obras-
cima Oglasnika javne nabave. Ured za javnu nabavu je ustrojio
helpdesk, za podrku korisnicima telefonom i e-mailom, te su na
internetskim stranicama objavljene upute za ispunjavanje izvjea i
odgovori na esto postavljena pitanja. Tijekom zadnjeg tromjeseja
2006. godine, svoje matine podatke registriralo je preko 3700
obveznika primjene Zakona te su po prvi puta izvjea o javnoj
nabavi prikupljena elektronikim putem. Ova baza podataka pred-
stavlja temelj za izvjeivanje u 2007. godini. Svim obveznicima
primjene Zakona o javnoj nabavi koji su se registrirali 2006. godine
Obavijest za dostavljanje izvjea je poslana e-mailom.
____________________________________________________
Radi kontinuiranog naina evidentiranja, Ured za javnu nabavu je
i ove godine omoguio dostavljanje podataka putem internetske
aplikacije. Naruitelji ne moraju dostavljati obrazac E-VV i
E-MV ili planove nabave, ali su na temelju tih evidencija duni
popuniti izvjee o javnoj nabavi u 2006. godini koje je dostupno
na www.javnanabava.hr te Uredu za javnu nabavu dostaviti po-
tvrdu o popunjenom izvjeu do 31. oujka 2007. godine.

Ovo izvjee se priprema na Obrascu E-VV propisanom ____________________________________________________

Uredbom o evidencijama (Nar. nov., br. 14/02., 18/02., 122/05.).
Uredbom o nabavi roba, usluga i radova male vrijednosti, l.
11. propisano je da naruitelj mora voditi evidenciju postupaka
nabave i sklopljenih ugovora na Obrascu E-MV (Nar. nov., br.
14/02.) i u traenom roku dostaviti podatke iz evidencije na za-
htjev Ureda za javnu nabavu.
Na spomenutoj internetskoj stranici dostupna je i Obavijest
obveznicima primjene Zakona o javnoj nabavi te detaljne upute
za popunjavanje izvjea.
Vano je napomenuti da su unato poetnim nedoumicama
oko ovakvog naina izvjeivanja, obveznici primjene Zakona
prihvatili ovu mogunost dostavljanja podataka. Ured za javnu

82 Raunovodstvo i nancije

Marinovic-k.indd 82 2/24/07 10:46:20 AM


nabavu je tijekom obrade prvih izvjea dobio brojna pitanja, pa
su u tom smislu uinjena odreena poboljanja na aplikaciji za
dostavljanje izvjea o javnoj nabavi u 2006. godini, koja e se
prikupljati tijekom oujka 2007. godine.
3. PRIMJER POPUNJAVANJA IZVJEA U WEB
APLIKACIJI
3.1. Registracija obveznika primjene Zakona o javnoj
nabavi
Obveznik primjene Zakona o javnoj nabavi svoje matine po-
datke najprije registrira na internetskoj stranici www.javnanabava.
hr klikom na poveznicu registracija novog obveznika.
Prikaz 1. Obrazac za registraciju novog obveznika pri-
mjene Zakona o javnoj nabavi ili prijavu ranije registriranog
obveznika
Kod registracije subjekata u formular potrebno je unijeti sve
traene podatke (naziv subjekta, matini broj, adresa, telefon,
telefax, slubeni e-mail, odgovorna osoba, kontakt osoba, ifra
djelatnosti, razina, mjesto, broj pote, upanija - podaci koji se
odabiru iz izbornika).
Kada se podaci unesu i spreme od strane korisnika, na e-mail
pristiu podaci za prijavu u sustav i generirana lozinka.
U sluaju da je obveznik ve registriran u prethodnoj godini,
na njegovu e-mail adresu su pristigli podaci za prijavu, odnosno
korisniko ime i nanovo generirana lozinka. Neprijavljeni kori-
snici ne mogu koristiti aplikaciju.
Prilikom popunjavanja on-line obrazaca se matinim
podacima vano je navesti tone podatke.
Matini broj je porezni broj obveznika i upisuje s osam
znamenaka s vodeim nulama.
ifra djelatnosti se odabire prema Nacionalnoj klasifika-
ciji djelatnosti, iz ponuenog izbornika klikom na strelicu.
U sluaju da je obveznik registriran za vie djelatnosti
navodi onu koja je primarna.
Razina se odreuje prema l. 4. i 5. Zakona o javnoj nabavi
(Nar. nov., br. 117/01., 92/05.), odnosno Popisu obveznika
primjene Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 18/06.).
Marinovic-k.indd 83
JAVNA NABAVA
Razina 1. Dravna i druga tijela Republike Hrvatske, a to
su:
- tijela dravne uprave, tijela dravne vlasti i druga dravna
tijela,
- jedinice podrune (regionalne) samouprave,
- jedinice lokalne samouprave.
Razina 2. Pravne osobe koje obavljaju jednu ili vie djelat-
nosti od opeg interesa koje nisu komercijalne ili industrijske
djelatnosti s ciljem ostvarivanja dobiti:
- koje se veim dijelom, izravno ili neizravno, financiraju iz
sredstava prorauna ili
- kojima su osnivai dravna i druga tijela iz toke 1., 2. i 3.
stavka 1. l. 4. Zakona o javnoj nabavi, u kojima ta tijela mogu
imati nadzor nad poslovanjem, prevladavajui utjecaj i mogu
imenovati vie od polovice upravnog ili nadzornog tijela.
Razina 3. Udruge kojima su osnivai jedno ili vie tijela ili
pravnih osoba iz toke 1. i 2. stavka 1, l. 4. Zakona o javnoj
nabavi.
Razina 4. Odgovarajue djelatnosti u podruju vodoopskrbe,
energetike, prometa i telekomunikacija (l. 5. Zakona o javnoj
nabavi).
Kontakt podatke kao to je e-mail adresa je osobito
vano tono upisati jer na tu adresu automatski pristie
e-mail poruka s korisnikim imenom i lozinkom.
Kontakt osoba je osoba koja obavlja poslove javne nabave
i vodi evidenciju.
3.2. Prijava u aplikaciju putem korisnikog imena i
lozinke
Nakon provjere svoje elektronike pote i dobivanja ko-
risnikog imena i lozinke putem e-maila, obveznik pristupa
aplikaciji klikom na link za prijavu ili direktnim upisom kori-
snikog imena i lozinke.
3.3. Izmjena matinih podataka i pristup tablicama
Nakon prijave u aplikaciju, obveznik ima prava auriranja
matinih podataka. Mogue je promijeniti sve podatke osim ma-
tinog broja. U sluaju da obveznik eli u matinim podacima
promijeniti e-mail kada je prijanja e-mail adresa ukinuta, nova
ovlatena osoba mora se slubenim dopisom obratiti administra-
toru Ureda za javnu nabavu da mu se dodijeli novo korisniko ime
(e-mail) s pripadajuom lozinkom. U sluaju promjene e-mail
adrese generira se nova lozinka i alje na novu adresu.
3.4. Popunjavanje izvjea
Izvjee se sastoji od tri tablice, prema vrijednostima skloplje-
nih ugovora o javnoj nabavi. U tablice se upisuje broj sklopljenih
ugovora te ukupan iznos prema vrstama postupka i predmetu
OUJAK 2007.
nabave (robe, usluge, radovi):
Tablica 1. Nabave od 20.000,00 kn do 200.000,00 kn.
Tablica 2. Nabave od 200.000,00 kn do 1.460.000,00 kn za
robe i usluge, te od 200.000,00 kn do 36.500.000,00 kn za rado-
ve.
Tablica 3. Nabave iznad 1.460.000,00 kn za robe i usluge te
36.500.000,00 kn za radove.
Raunovodstvo i nancije 83
2/24/07 10:46:21 AM
 JAVNA NABAVA

Tablica 1. Nabave od 20.000,00 kn do 200.000,00 kn

VRSTA POSTUPKA
UKUPNO
Predmet JAVNO OGRANIENO IZRAVNO
nabave
Broj sklopljenih Iznos (bez Broj sklopljenih Broj sklopljenih Iznos (bez Broj Iznos (bez
Iznos (bez PDV-a)
ugovora PDV-a) ugovora ugovora PDV-a) ugovora PDV-a)
Robe
Usluge
Radovi
UKUPNO

Tablica 2. Nabave od 200.000,00 kn do 1.460.000,00 kn za robe i usluge te od 200.000,00 kn do 36.500.000,00 kn za radove

VRSTA POSTUPKA
UKUPNO
Predmet JAVNO OGRANIENO IZRAVNO
nabave
Broj sklopljenih Iznos (bez Broj sklopljenih Broj sklopljenih Iznos (bez Broj Iznos (bez
Iznos (bez PDV-a)
ugovora PDV-a) ugovora ugovora PDV-a) ugovora PDV-a)
Robe
Usluge
Radovi
UKUPNO

Tablica 3. Nabave iznad 1.460.000,00 kn za robe i ulsuge te 36.500.000,00 kn za radove

VRSTA POSTUPKA
UKUPNO
Predmet JAVNO OGRANIENO IZRAVNO
nabave
Broj sklopljenih Iznos (bez Broj sklopljenih Broj sklopljenih Iznos (bez Broj Iznos (bez
Iznos (bez PDV-a)
ugovora PDV-a) ugovora ugovora PDV-a) ugovora PDV-a)
Robe
Usluge
Radovi
UKUPNO

U tablicu 1. se unose podaci iz evidencije E-MV, i to prema
vrstama postupka: javno prikupljanje ponuda, ogranieno priku-
pljanje ponuda te izravno ugovaranje. U tablice 2. i 3. se unose
podaci iz evidencije E-VV koji se odnose na ugovore sklopljene
u postupcima javnog nadmetanja u otvorenom postupku nabave,
nadmetanja po pozivu u ogranienom postupku nabave te izrav-
nom pogodbom u pregovarakom postupku nabave.
Predmet ovog izvjea nisu nabave do 20.000,00 kn, te
nabave temeljem l. 6 Zakona o javnoj nabavi (izuzea).
Iznosi se upisuju u kunama, bez PDV-a.
Nakon spremanja podataka, aplikacija automatski provjerava
odnos broja sklopljenih ugovora i njihove vrijednosti te ukoliko
dolazi do odstupanja u odnosu na vrijednosni prag odreene tabli-
ce obveznik dobiva upozorenje, a neispravno popunjene rubrike
koje su oznaene crvenom bojom se mogu ispraviti. U sluaju
da je naknadno potrebno promijeniti neke podatke, obveznik se
moe ponovno prijaviti u aplikaciju i mijenjati podatke. Nakon
to Uredu za javnu nabavu stigne potvrda o popunjenom izvjeu,
tablice se zakljuavaju i obveznik im vie ne moe pristupiti.
OUJAK 2007.
- Izvjee popunjava obveznik koji je provodio postupak i skla-
pao ugovor.
- Kod nabava kod kojih je ugovorena jedinina cijena, navesti
ukupan iznos bez PDV-a po tom ugovoru u 2006. godini.
- Kod ugovora kod kojih su zastupljeni, npr. i roba i usluge,
nabavu upisati u onu kategoriju (ili robu ili usluge) kod koje
je zastupljenost via od 50%.
- U tablice se upisuju svi ugovori sklopljeni u 2006. godini, bez
obzira kada je zapoeo postupak nabave.
3.5. Ispis izvjea o javnoj nabavi u 2006. godini
Nakon unosa i provjere podataka, potrebno je kliknuti na link
ispii potvrdu.
Ispisanu potvrdu treba ovjeriti, potpisati i poslati na adre-
su Ureda za javnu nabavu.
Na ovaj nain korisnicima se olakala i omoguila dostava i
izmjena podataka. Svako pojedinano izvjee je povezano u bazi
podataka s podacima iz registracije. Podaci se mogu pretraivati i
analizirati po bilo kojem kriteriju (npr. samo odreena tablica za
odreeni matini broj, predmet nabave i sl., ili za grupe obveznika

Nekoliko vanih napomena! odreene djelatnosti).

- Nabave do 20.000 kn nisu predmet izvjea.
- Nabave na osnovi l. 6. ZJN (Izuzea) nisu predmet izvjea.
- Ukoliko u protekloj godini nije bilo javnih nabava koje treba
upisati u odreenu tablicu, izvjee se popunjava nulama.
- Nabava usluga prema npr. Zakonu o komunalnoj djelatnosti
nije predmet izvjea o javnoj nabavi.
Obveznici koji nemaju pristup internetu, mogu dostaviti
podatke faxom ili obinom potom na adresu:
Vladin Ured za javnu nabavu, 10000 Zagreb, Ksaver 211.
Ivanica MARINOVI, Vladin ured za javnu nabavu, Zagreb

84 Raunovodstvo i nancije

Marinovic-k.indd 84 2/24/07 10:46:22 AM


GORDANA BOROJEVI
Hrvatski turizam u 2006. godini
Turizam je jedna od djelatnosti za iju uspjenost u Hrvatskoj postoji najiri
javni interes. Naravno ima i onih kojima turistike guve smetaju, no i oni u opem
interesu moraju prihvatiti tu injenicu.
U lanku autorica ukratko iskazuje odreene pokazatelje, kojima prezentira
rezultate turistike djelatnosti u 2006. godini.
1. UVOD
Iako je jo od 2001. g. suoen s brojnim tekoama koje su
utjecale na njegov razvoj (ratovi, meunarodni terorizam, zarazne
bolesti, recesija u najveim emitivnim zemljama, rast cijena nafte, i
dr.), svjetski turizam je i u 2006. g. potvrdio da je jedan od najdina-
minijih gospodarskih sektora. Prema podacima Svjetske turistike
organizacije (UNWTO) u 2007. g. je ostvareno 842 mln. dolazaka
u meunarodnom turistikom prometu, to predstavlja porast od
4,5%, pri emu je najbri rast zabiljeen u Africi (8,1%) te Aziji i
Pacifiku (7,6%).
Europa je i nadalje najvea svjetska turistika destinacija, ali
njezin rast meunarodnih turistikih dolazaka u 2006. g. bio je
neto sporiji od svjetskog prosjeka i iznosio je 4%. Prema poda-
cima Svjetske turistike organizacije na takav rast meunarodnih
turistikih dolazaka u Europi, najvie su utjecale Njemaka koja je
iskoristila prednosti odravanja Svjetskog nogometnog prvenstva,
te Italija i panjolska koje su nakon nekoliko godina stagnacije, u
2006. g. uspjele vratiti dio izgubljene potranje.
Hrvatska koja je od 2000. g. imala znatno dinaminije kretanje
stranog turistikog prometa od svjetskog, a posebice europskog
prosjeka, prole je godine u odnosu na njih zabiljeila znatno sporiji
rast od svega 2,3%. S ostvarenih 8,7 mln stranih turistikih dolaza-
ka, Hrvatska je u 2006. g. u meunarodnom turistikom prometu
borojevic-k.indd 85
TURIZAM
Struni lanak UDK 347.7
sudjelovala s oko 1%, a u europskom oko 1,9%. Unato znaajnom
poboljanju nae turistike ponude u svim segmentima, to je, uz
uspjenu promociju, prethodnih nekoliko godina generiralo visoki
rast potranje, usporavanje rasta turistikog prometa moglo bi biti
signal da se poela smanjivati popularnost i usporavati interes po-
tranje za Hrvatsku, odnosno da sve vie dolaze do izraaja jo uvi-
jek brojni nedostaci nae turistike ponude, te da Hrvatska polako
poinje posustajati u sve snanijoj konkurenciji na meunarodnom
turistikom tritu.
2. KRETANJE TURISTIKOG PROMETA
Prema podacima Dravnog zavoda za statistiku, 2006. g je za
Hrvatsku bila jo jedna uspjena turistika godina, i to prije svega
zahvaljujui vrlo dobrim rezultatima u pred i posezoni. Meutim,
iako je u 2006. g. rast turistikog prometa bio ostvaren na razini
oekivanog, odnosno planiranog od strane Ministarstva mora, tu-
rizma, prometa i razvitka i Hrvatske turistike zajednice, prola je
godina pokazala i odreene slabosti hrvatskog turizma. To se prije
svega odnosi na nedostatak kvalitetnih smjetajnih, prije svega ho-
telskih kapaciteta bez ega nije mogue ostvariti znatnija poveanja
(fizikog i financijskog) prometa u glavnoj sezoni, ali i jo uvijek
brojne druge nedostatke nae ukupne turistike ponude, posebice
kad je u pitanju raznovrsnost, kao i odnos kvalitete i cijene ponude
na to je trite izuzetno osjetljivo.
Prema podacima Dravnog zavoda za statistiku, Hrvatsku je
2006. g. posjetilo ukupno oko 10,4 mln turista to je 3,9% vie nego
prethodne godine. Pri tome je domaih turista bilo oko 1,7 mln to
predstavlja porast od ak 13,0%, dok je stranih turista bilo oko 8,7
mln ili 2,3% vie. U 2006. g. u Hrvatskoj je ostvareno ukupno 53,0
mln noenja to u odnosu na 2005. g. predstavlja porast od 3,1%. S
ostvarenih oko 6,0 mln. noenja, domai su turisti u 2006. g. zabi-
ljeili vrlo visoki rast od 9,9%, dok je broj noenja stranih turista
iznosio 46,8 mln. to predstavlja poveanje od 2,3%. Iako domai
turistiki promet u 2006. g. biljei visoki rast, on je prije svega
OUJAK 2007.
rezultat intenzivnijeg inspekcijskog nadzora, posebice u privatnim
sobama i apartmanima, a manje rezultat porasta potranje, budui
da u proloj godini nije dolo do znaajnijeg porasta standarda i
kupovne moi domaeg stanovnitva. O tome svjedoi i podatak
Instituta GfK prema ijem je istraivanju turistikih navika doma-
eg stanovnitva u 2006., viednevni odmor izvan mjesta boravka
planiralo 61% stanovnika, a realiziralo samo 49%.
Raunovodstvo i nancije 85
2/24/07 10:49:57 AM
 TURIZAM

Prosjeni turistiki boravak u Hrvatskoj u 2006. g. iznosio je 5,1 mln. ili samo 1,8% vie nego u 2005., a broj njihovih noenja
dana/noenja, pri emu je kod domaih turista prosjeni boravak iznosio je 20,6 mln. to predstavlja pad od 1,4%. Time je udjel
iznosio 3,5 dana/noenja, a kod stranih turista 5,4 dana/noenja. organiziranog turistikog prometa u ukupnom, smanjen na svega
U ukupno ostvarenom broju dolazaka u 2006. g. domai su turisti 38,8% dok je u 2005. g. on iznosio 40,6%. Turisti koji su u 2006.
imali udjel od 16,6%, a u ukupnom broju noenja 11,0%. Iako se g. u Hrvatsku doli organizirano, ostvarili su prosjeno 5,6 dana
u 2006. g. udjel domaeg u ukupnom turistikom prometu blago boravka, dok su individualni turisti prosjeno boravili 4,9 dana.
poveao, hrvatski turizam e i nadalje biti bitno ovisan o stranim Kao jedan od kljunih initelja oivljavanja ukupnog hrvat-
tritima. skog turizma, organizirani turistiki promet bio je niz godina
potican odreenim mjerama gospodarske politike (subvencije za
Tablica 1. Turistiki promet po mjesecima
dio trokova organiziranog prijevoza, povoljniji porezni status,
Mjesec DOLASCI 2006. NOENJA 2006. zajednika promocija s tour operatorima). Te su mjere pogodova-
Broj u Indeks Broj u Indeks le njegovom dinaminom rastu, posebice kad su u pitanju strana
000 06/05. 000 06/05. trita, dok su na domaem tritu one imale neto manji uinak,
Sijeanj 111,1 113,9 293,4 113,2 budui da domai organizatori turistikih putovanja nisu imali
Veljaa 127,6 115,1 324,7 113,6 porezne povlastice koje su vrijedile za strani turistiki promet.
Oujak 189,3 87,2 484,4 81,7 Meutim, u 2006. g. dolo je do ukidanja nulte stope PDV-a za
Travanj 529,9 127,1 1.547,6 132,5 organizirani strani turistiki promet, uz istovremeno ukidanje svih
Svibanj 804,1 94,5 2.772,4 89,7 subvencija (i za strani i za domai turistiki promet), to se, uz
Lipanj 1.387,7 109,2 6.806,8 112,8 ostale initelje (prije svega visok rast cijena smjetaja, posebice
Srpanj 2.560,9 101,1 15.503,1 102,7 u hotelima), negativno odrazilo na ukupni organizirani turistiki
promet. Smanjivanje organiziranog turistikog prometa dijelom
Kolovoz 2.605,1 99,1 16.929,2 99,0
je posljedica i politike nekih hotelskih tvrtki koje preferiraju in-
Rujan 1.254,4 110,4 6.076,6 107,2
dividualni u odnosu na organizirani promet, posebice u glavnoj
Listopad 464,7 106,8 1.472,7 103,2 turistikoj sezoni, kao i tendencije da zbog vee profitabilnosti,
Studeni 187,2 121,9 446,6 120,6 dio hotela ne radi u pred i posezoni ime se umanjuje prostor za
Prosinac 164,4 119,1 359,1 113,8 organizirani turistiki promet. Budui da organizirani turistiki
UKUPNO 2006. 10.384,9 103,9 53.006,9 103,1 promet ima vanu ulogu upravo u razdobljima izvan glavne
Izvor: DZS turistike sezone kada je smanjena potranja na individualnom
turistikom tritu, njegovo daljenje smanjivanje sigurno bi se
Promatrano po mjesecima, turistiki je promet u 2006. g. negativno odrazilo na ukupne turistike rezultate Hrvatske.
znatno oscilirao, to je u predsezoni bila posljedica drugaijeg
rasporeda vjerskih praznika nego 2005., dok su na ostvarene re- Tablica 3. Turistiki promet po zemljama podrijetla
zultate u ljetnom razdoblju najvie utjecali nedostatak kvalitetnih DOLASCI 2006. NOENJA 2006.
smjetajnih kapaciteta te nepovoljne vremenske prilike kojima
Broj u Indeks Broj u Indeks
su najvie bili pogoeni kampovi. Svakako valja spomenuti vrlo
000 2005/ 06. 000 2005/ 06.
dobre rezultate u posezoni koji su ostvareni prije svega visokom
Njemaka 1.544,8 98,3 10.986,9 99,9
rastu prometa s izvaneuropskih trita te znaajnom poveanju
prometa u Gradu Zagrebu. Italija 1.235,4 98,6 5.474,5 96,1
Slovenija 913,1 103,3 5.245,8 102,9
Tablica 2. Turistiki promet prema nainu dolaska Austrija 790,1 106,4 4.069,3 108,3
DOLASCI 2006. NOENJA 2006. eka 593,3 96,4 3.921,3 96,8
Broj u Indeks Broj u Indeks Maarska 402,8 88,8 2.196,4 91,3
000 2005/ 06. 000 2005/ 06. Nizozemska 241,9 99,3 1.938,3 101,5
UKUPNO 10.384,9 103,9 53.006,9 103,1 Francuska 505,1 85,5 1.707,7 88,9
Individualno 6.689,1 105,1 32.447,3 106,2 Poljska 275,8 114,6 1.612,0 117,3
Organizirano 3.695,8 101,8 20.559,6 98,6 Slovaka 218,0 117,9 1.428,3 120,7
Ostale zemlje 1.938,6 114,7 8.441,4 111,3
Izvor: DZS
UKUPNO 8.658,9 102,3 47.021,9 102,3
Prema podacima Dravnog zavoda za statistiku, organizirani Izvor: DZS
OUJAK 2007.

turistiki promet u Hrvatskoj u 2006. g. je imao znatno sporiji rast

od individualnog turistikog prometa, mjereno brojem dolazaka,
dok je mjereno brojem noenja ak zabiljeio i pad. U 2006.
individualni turisti su ostvarili 6,7 mln. dolazaka to predstavlja
porast od 5,1%, dok je broj njihovih noenja iznosio 32,4 mln to
predstavlja poveanje od visokih 6,2%. Istovremeno, turista koji
su boravili organizirano bilo je 2006. g. u Hrvatskoj ukupno 3,7
Iako je, zahvaljujui dobroj promociji i popularnosti Hrvatske
na meunarodnom turistikom tritu, proteklih godina znaajno
povean turistiki promet s dijela udaljenijih europskih i izvan-
europskih zemalja, hrvatski turizam i nadalje u najveoj mjeri
ovisi o naim tradicionalnim tritima, a to su Njemaka, nae
susjedne zemlje Italija i Slovenija, te Austrija, iz kojih se, mjereno

86 Raunovodstvo i nancije

borojevic-k.indd 86 2/24/07 10:49:58 AM

 TURIZAM

brojem noenja, ostvaruje oko 55% ukupnog stranog turistikog Premda je u 2006. g. u kontinentalnim upanijama ostvaren
prometa. Stoga se kretanja s tih trita neminovno odraavaju i na znatno bri rast turistikog prometa nego u priobalnim upani-
ukupne rezultate hrvatskog turizma, jer podbaaji s tih trita ne jama, priobalni prostor i nadalje je turistiki najprivlaniji, te je,
mogu tako lako biti nadoknaeni s drugih trita, to se pokazalo mjereno brojem noenja, preko 95% turistikog prometa Hrvatske
i u 2006. g. ostvareno na jadranskom prostoru.
S oko 1,5 mln. turistikih dolazaka (- 1,7%) i oko 11 mln. Prema podacima Dravnog zavoda za statistiku, u svim prio-
noenja (- 0,1%), Njemaka je, unato blagom padu turistikog balnim upanijama, izuzev Dubrovako-neretvanske, ostvaren je
prometa u 2006. i nadalje nae najznaajnije strano trite, a nje- rast turistikog prometa. U 2006. g. najvei porast turistikih dola-
zin udjel u ukupnom turistikom prometu iznosi preko 20%. Pad zaka i noenja od priobalnih upanija, ostvarile su Liko-senjska,
prometa (u dolascima - 1,4%, a u noenjima - 3,9%) zabiljeen te upanije na podruju srednje Dalmacije, u kojima je proteklih
je i s talijanskog, za Hrvatsku drugog po znaaju stranog trita. godina puno uloeno u poboljanje kvalitete smjetajnih objekata
Svakako treba spomenuti i pad prometa iz eke i Maarske koje to je trite dobro prihvatilo, izuzev u nekim destinacijama koje su
su posljednjih 15-ak godina bila naa vjerna trita i u koja, zbog znatno povisile cijene (kao na pr. Hvar). Skromniji rast turistikog
dugoronog interesa, i nadalje treba ozbiljno ulagati. Navedena tr- prometa od prosjenog, ostvarile su i Primorsko-goranska i Istar-
ita nakon pristupanja EU biljee brzi gospodarski rast, a njihovo ska upanija, dok je Dubrovako-neretvanska upanija zabiljeila
stanovnitvo kontinuirano poveanje kupovne moi, te kao takva i pad broja noenja (2,1%), to je dijelom posljedica visokog rasta
nadalje predstavljaju vaan emitivni potencijal za dio nae turisti- cijena hotelskog smjetaja, ak i u objektima gdje rast cijena nije
ke ponude. Svakako treba spomenuti izuzetno visoki pad prometa pratilo odgovarajue poveanje kvalitete. Svakako treba naglasiti
s francuskog trita (14,5% u broju dolazaka i 11,1% u broju noe- kontinuirano visok rast turistikog prometa u Gradu Zagrebu
nja). To je trite u ije su oivljavanje proteklih nekoliko godina (9,9% mjereno brojem dolazaka i 9,0% mjereno brojem noenja).
uloeni znaajni napori, zahvaljujui emu je ostvaren visok rast Ohrabruje i visok rast turistikog prometa u ostalim kontinental-
prometa koji je na alost prekinut, prije svega zbog previsokih nim upanijama (14,9% u broju turista i 12,6% u broju noenja),
cijena dijela ponude na destinacijama koje su preferirali francu- iako brojni turistiki potencijali kontinentalnog prostora Hrvatske
ski gosti (na pr. Dubrovnik). S druge strane, natprosjeni porast jo ni izdaleka nisu iskoriteni.
dolazaka i noenja u 2006. g. zabiljeen je iz Austrije (+ 6,4% u
dolascima i + 8,3% u noenjima), Poljske (+1 4,6% u dolascima Tablica 5. Turistiki promet po vrstama objekata za smjetaj
i + 17,3% u noenjima) te Slovake (+ 17,9% u dolascima te ak DOLASCI NOENJA
20,7% u noenjima). Takoer na znaaju sve vie dobivaju ostala Broj u Indeks Broj u Indeks
europska i napose izvaneuropska trita, s kojih je Hrvatska u 000 2005/ 06. 000 2005/06.
2006. zabiljeila ukupno 1,9 mln. dolazaka (rast 14,7%) i 8,4 mln Hoteli, vile i
noenja (rast 11,3%). Meu tim tritima, i nadalje se najbri rast aparthoteli 3.848,4 104,0 14.764,6 98,7
biljei iz dalekih trita kao to su Japan i SAD, ali i iz nekih eu- Turistika i dr.
ropskih trita kao to su panjolska, Grka, Bugarska, Portugal, naselja 671,0 100,8 4.532,4 96,4
Rusija, Ukrajina, Baltike zemlje, i dr. Meutim, to su trita koja Privatne sobe i
su uglavnom vezana za zrani prijevoz te su kao takva podlona apartmani 2.180,8 110,0 15.381,2 111,0
odreenim oscilacijama, i u njih treba jo mnogo ulagati da bi se
Kampovi 1.894,4 96,2 12.904,3 96,6
dugorono mogli valorizirati njihovi potencijali.
Ostali objekti 1.790,3 103,5 5.424,4 119,5
Tablica 4. Turistiki promet po upanijama UKUPNO 10.384,9 103,9 53.006,9 103,1
upanija DOLASCI NOENJA Izvor: DZS

Broj u Indeks Broj u Indeks

000 2005/ 06. 000 2005/ 06. Promatrano po vrstama komercijalnih smjetajnih objekata,
Istarska 2.575,1 102,8 16.968,7 101,9 najvei rast turistikog prometa mjereno brojem noenja, u 2006.
g. biljee ostali smjetajni objekti (+ 19,6%), ali njihov udjel u
Primorsko-goranska 2.150,0 103,5 10.741,8 102,3 ukupnom broju noenja iznosi samo oko 10%. Vrlo visok porast
Liko-senjska 312,2 104,0 1.184,3 105,7 turistikog prometa zabiljeen je i u privatnim sobama i apartma-
Zadarska 977,4 104,9 5.447,7 104,5 nima u kojima je ostvareno je oko 2,2 mln. dolazaka (+ 10,0%),
ibensko-kninska 752,1 100,2 3.749,4 108,4 te oko 15,4 mln. noenja (+ 11,0%). Meutim, procjenjuje se da
Splitsko-dalmatinska 1.549,3 102,9 8.346,0 104,0 je rast prometa u privatnim sobama i apartmanima prije svega po-
Dubrovako-nere- sljedica pojaanog inspekcijskog nadzora, to je rezultiralo boljim
OUJAK 2007.

tvanska 928,6 102,1 4.385,3 97,9 prijavljivanjem gostiju, te u odreenoj mjeri i preusmjeravanja
Grad Zagreb 603,9 109,9 1.018,5 109,0 dijela potranje, posebice domae, u ove vrste smjetaja zbog
visokih cijena u hotelima. Meutim, poznato je da, unato sve
Ostale upanije 536,3 114,9 1.165,2 112,6
intenzivnijem inspekcijskom nadzoru, dio prometa u privatnim
UKUPNO 10.384,9 103,9 53.006,9 103,1
smjetajnim kapacitetima ostaje neprijavljen, te se procjenjuje da
Izvor: DZS je on oko 10 - 20% vei od statistiki registriranog. Sve ostale
vrste smjetajnih objekata biljee pad. Tako je u hotelima u

Raunovodstvo i nancije 87
borojevic-k.indd 87 2/24/07 10:49:59 AM
 TURIZAM
promatranom razdoblju ostvareno 3,8 mln dolazaka (rast 4,0%)
i 14,8 mln noenja to, meutim, predstavlja pad od 1,3%. Pad
turistikog prometa, mjereno brojem noenja, zabiljeen je i kod
turistikih i drugih naselja (3,6%), te kampova (3,8% u dolascima
i 3,4% u noenjima). Na rezultate kampova su, osim poveanja
cijena u nerazmjeru s kvalitetom ponude, negativno utjecale i
nepovoljne vremenske prilike u kolovozu.
3. SMJETAJNI KAPACITETI
Prema podacima Dravnog zavoda za statistiku, Hrvatska
je u 2006. g. u svim vrstama smjetajnih objekata raspolagala s
ukupno 925,9 tisua kreveta, to u odnosu na 2005. predstavlja
poveanje od svega 1,8%. Budui da raspoloivi smjetajni ka-
pacitet i njegove vrste, u osnovi determiniraju i mogui obujam
fizikog prometa i prihoda, tako skromni rast smjetajnih kapa-
citeta i sve nepovoljnija struktura, svakako su jedan od vanih
uzroka usporavanja rasta turistikog prometa Hrvatske. Posebno
je zabrinjavajue to je u 2006. g. ak dolo do smanjenja broja
kreveta u, s trinog aspekta najkvalitetnijim smjetajnim objek-
tima, a to su hoteli i turistika naselja, jer je njihov udjel ionako
bio vrlo skroman i nedovoljan u odnosu na potranju, posebice
u glavnoj sezoni. Tako je Hrvatska u 2006. g. imala samo 113,4
tisue kreveta u hotelima i apart hotelima, to je za oko 2,4 tisue
kreveta ili 2,0% manje nego 2005. g. U hotelima je u 2006. g.
ostvareno 130 noenja po krevetu to u odnosu na prethodnu
godinu predstavlja poveanje od samo jedno noenje. Jo vei
pad zabiljeen je u kapacitetu turistikih i dr. naselja koja su u
2006. g. imala ak oko 6,5 tisua kreveta ili 10,5% manje nego
prethodne godine. Iskoritenost kapaciteta turistikih i dr. naselja
takoer je nezadovoljavajua i u 2006. g. je iznosila samo 78 da-
na. S druge strane, kao i prethodnih godina i nadalje se poveava
smjetajni kapacitet u privatnim sobama i apartmanima, u kojima
je u 2006. g. u odnosu na 2005. g. broj kreveta povean za oko 4,1
tisuu ili 1,0%. Ova vrsta smjetaja danas ini oko 45% ukupnih
smjetajnih kapaciteta, a osim niske razine kvalitete u znaajnom
dijelu te ponude, karakterizira ju i niska iskoritenost od svega
38 dana godinje. Iako je stvarna iskoritenost tih kapaciteta,
zbog sive ekonomije i rada na crno vea, ipak u cjelini ona nije
zadovoljavajua. Broj mjesta u kampovima, drugom po veliini
segmentu nae smjetajne ponude, poveanje za gotovo 8000
mjesta ili 3,7%. U kampovima je prole godine takoer zabilje-
ena relativno skromna iskoritenost kapaciteta od samo 57 dana,
emu su djelomino pridonijeli i nepovoljni vremenski uvjeti, ali
i neprimjereno poveanje cijena dijela kampova, na koje je trite
reagiralo smanjenjem potranje.
U odnosu na druge, posebice direktno konkurentske medite-
ranske zemlje, Hrvatska ve niz godina ima vrlo nezadovoljavaju-
u strukturu smjetajnih kapaciteta u kojoj prevladavaju privatne
sobe i apartmani, te kampovi, dok hoteli koji privlae najkvalitet-
nije goste i omoguavaju najduu sezonu ine samo 12,3%. Ako
njima pribrojimo jo i turistika i druga naselja koja u strukturi
OUJAK 2007.
ukupnih kapaciteta sudjeluju s 5,3%, taj tzv. osnovni smjetajni
kapacitet ukupno ne ini niti 20%, za razliku od drugih medite-
ranskih zemalja u kojima hoteli i turistika naselja ine 40 - 60%
ukupnih kapaciteta, i to sa znatno veim udjelom hotela visokih
kategorija (4* i 5*). Takva struktura smjetajnih kapaciteta ne
omoguava znatnije produenje turistike sezone, jer su privatne
sobe i apartmani te kampovi, uglavnom prilagoeni samo ljetnom
88 Raunovodstvo i nancije
borojevic-k.indd 88
poslovanju. Posljedica toga je, da su ukupni smjetajni kapaciteti
Hrvatske u 2006. g. bili popunjeni samo 57 dana, tj. u prosjeku
niti dva mjeseca, to predstavlja nezadovoljavajue nisku razinu
koritenja koja veini poduzetnika ne omoguava profitabilno
poslovanje, a u punoj mjeri se ne ostvaruju niti ukupni oekivani
efekti na makro razini. Poseban je problem to je, zbog pretje-
rane izgradnje apartmana, dolo do prave devastacije pojedinih
destinacija, to zbog velikih guvi i problema s neodgovarajuom
lokalnom infrastrukturom, smanjuje trinu atraktivnost i drugih
vrsta smjetajnih kapaciteta na destinaciji, kao i destinacije u
cjelini.
4. PRIHODI OD TURISTIKIH PUTOVANJA
Prema podacima Hrvatske narodne banke u prva tri kvartala
2006. g. ostvaren je prihod od putovanja u iznosu od 5,8 mlrd.
EUR-a to je 3,7% vie nego u istom razdoblju 2005. g. Prema
procjenama Hrvatske turistike zajednice, Hrvatska e u 2006. g.
ostvariti prihod od turizma u iznosu od 6,3 mlrd. EUR-a, a s ob-
zirom na dobru posezonu, te injenicu da se u etvrtom kvartalu
naplauje dio ranije ostvarenog organiziranog turistikog prome-
ta, realno je oekivati da e se ta prognoza i ostvariti.
5. ZAKLJUAK
Hrvatska je zahvaljujui prije svega povoljnoj sigurnosnoj
situaciji, ali i daljnjem poboljanju krupne i lokalne prometne
infrastrukture, ureenju dijela smjetajnih kapaciteta na viu
razinu standarda i kvalitete, kao i obogaivanju ukupne turistike
ponude u veini destinacija i u 2006. g. zabiljeila rast turistikog
prometa, ali je on bio znatno skromniji nego prethodnih godina.
Posebno zabrinjava stagnacija, odnosno pad turistikog prometa s
nekih, za Hrvatsku, kljunih tradicionalnih zapadnih trita, koji
u kratkom roku i bez dodatnih ulaganja u promotivne aktivnosti,
ne moe biti kompenziran s drugih trita.
Premda je rast turistikog prometa bio na razini planiranog, u
proloj su godini poeli stizati izraeniji trini signali da, u uvje-
tima sve izraenije konkurentske utakmice, naa turistika ponuda
u svim segmentima nije dovoljno konkurentna i u cijelosti ne za-
dovoljava sve zahtjevniju turistiku potranju na meunarodnom
tritu od kojeg bitno zavise nai ukupni turistiki rezultati. Jedan
od najvanijih razloga tome je naa vrlo nepovoljna struktura
smjetajnih kapaciteta, posebice nedostatak kvalitetnih hotelskih
kreveta. Na rast turistikog prometa, takoer se polako poinju
odraavati i negativni efekti pretjerane i neplanske izgradnje na
pojedinim destinacijama, kao i nezadovoljavajua ukupna lokalna
infrastruktura iji razvoj nije odgovarajue pratio rast smjetajnih
kapaciteta i drugih potreba turista.
U 2006. g. doli su do izraaja i negativni efekti poslovne poli-
tike dijela poduzetnika, prije svega hotelskih tvrtki koje poneseni
izuzetnim trinim interesom za Hrvatsku, nisu dovoljno vodile
rauna o odnosu cijene i kvalitete ponude, odnosno koje su podi-
gle cijene na razinu koja nije uvijek bila u skladu s kvalitetom, na
to je trite odmah reagiralo smanjenjem potranje.
Promatrano regionalno, u 2005. g. je dolo do daljnjeg ujed-
naavanja rasta turistikog prometa na obalnom podruju, prije
svega zahvaljujui autocesti Zagreb - Split, znaajnim ulaganjima
u ureenje hotelskih i drugih smjetajnih kapaciteta, ali i pobolja-
2/24/07 10:49:59 AM

nju drugih ponuda koje su omoguile bri oporavak dalmatinskog
turizma. Sve bolji rezultati biljee se i na kontinentu, gdje, osim
djelomino u Gradu Zagrebu, turistiki potencijali jo ni izdaleka
nisu odgovarajue iskoriteni.
Svjetska turistika organizacija i za 2007. g. najavljuje dalji
rast turistikog prometa i to po stopi od 4,0%, to je praktiki
na razini dugorone prognoze razvoja turizma do 2020. g. (pro-
sjeno 4,1% godinje). Sudei po iskazanom interesu na, do sada
odranim turistikim sajmovima, kao i ocjenama brojnih uglednih
svjetskih medija, Hrvatska e i u 2007. godini za turiste biti jedno
od najpoeljnijih turistikih odredita. Slijedom toga Hrvatska
turistika zajednica najavljuje rast turistikog prometa od 2% i
prihoda od 5%. To u odnosu na prethodne godine moe izgledati
skromno, ali u odnosu na realno stanje ponude i potranje ipak
predstavlja realnu procjenu. Naime, s jedne strane niti u 2007.
g. Hrvatska nee bitnije poveati svoj smjetajni kapacitet koji
je osnovni ograniavajui initelj poveanja prometa, a s druge
strane, za oekivati je da e druge turistike, posebice nama di-
www.rif.hr
borojevic-k.indd 89
TURIZAM
rektno konkurentske mediteranske zemlje, u elji da privuku to
vei broj turista, u ovoj godini ii ne samo sa znatno agresivnijom
promocijom, nego e kao i prethodnih godina koristiti i druge
trine instrumente, posebice borbu cijenama. S druge strane,
s nekih velikih emitivnih trita stiu signali da je dio hrvatske
ponude postao nekonkurentan (pitanje odnosa vrijednosti za
novac), to je signal, prije svega pojedinim ugostiteljskim tvrt-
kama koje se bave smjetajem (posebice kad su u pitanju hoteli
i kampovi), da jo jednom preispitaju svoju poslovnu, posebice
trinu politiku, te pozorno prate stanje na tritu i aktivnosti
konkurencije kako se ne bi dogodilo da unato ukupnom rastu
potranje za Hrvatsku, dio ionako skromnih smjetajnih i drugih
kapaciteta ostane nedovoljno iskoriten.
Gordana BOROJEVI, Udruga nezavisnih putnikih agenata
Hrvatske (UNPAH)
OUJAK 2007.
Raunovodstvo i nancije 89
2/24/07 10:49:59 AM
 IN MEDIAS RES

Hrvatski sitni

Za RIF pie:
mr. sc. Mirjana Popovi

Iz financijskih krugova, a posredstvom sredinje banke, stigle
su nam dobre vijesti. Banke koje posluju u Hrvatskoj, prema
prvima, jo nerevidiranim podacima, poslovnu su 2006. godinu
zavrile sa 5,2 posto veom ukupnom dobiti (prije oporezivanja)
nego to su je imale godinu prije. Neto dobit im je, takoer prema
nerevidiranim podacima HNB, porasla jo i vie: za 6,1 posto od-
nosno na 3,57 milijardi kuna. Istodobno im se aktiva poveala, i to
ak za 17%, te je potkraj godine iznosila oko 305 milijardi kuna.
Zanimljivo je, a za bankovno poslovanje iznimno vano i
to, da su se prole godine banke odluile za dokapitalizaciju u
nekoliko puta veem iznosu nego godinu prije. Iznosila je oko 750
milijuna kuna, te nastavljena, novim dokapitalizacijama, i u prvim
ovogodinjim mjesecima. To je bio poslovni odgovor banaka na
restriktivne mjere HNB-a, te jasan signal kako hrvatsko financij-
sko trite smatraju i dalje vrlo atraktivnim. Uostalom, o tome
svjedoe i podaci o plasmanima u protekloj godini, koji su bili
gotovo 23 posto vei nego u 2005. godini. Gotovo dvostruko vii
od onih koje e, bez kaznenih penala, nacionalna banka tolerirati
u 2007. godini.
Poslovne su banke prolu godinu zavrile s ukupnim iznosom
danih kredita u vrijednosti veoj od 190 milijardi kuna. To je
ak 35,2 milijarde vie plasiranih sredstava nego godinu prije.
Vrijedno je, meutim, osobite pozornosti da je vaga, dosta neo-
ekivano, prevagnula u korist tvrtki, a ne na raun stanovnitva.
Naime, prema podacima HNB-a, krediti stanovnitvu lani su
porasli za oko 17 milijardi kuna, dakle, manje od polovice godi-
njega prirasta. Drugi, vei dio otiao je trgovakim drutvima. O
preusmjeravanju plasmana govore i stope prologodinjega rasta:
krediti poduzeima rasli su po stopi od 26 posto, a graanima po
stopi od 21,8 posto.
U apsolutnim iznosima, ukupni krediti stanovnitvu na kraju
prole godine iznosili su 95,7 milijardi kuna. Vie od polovice
toga poveanja odnosi se na stambene kredite, koji su i prole
godine imali visoku stopu rasta i iznosila je ak 33,9 posto. Uku-
pni iznos stambenih kredita graanima na kraju prosinca iznosio
je 36,9 milijardi kuna, to je 9,3 milijarde kuna vie nego prije
OUJAK 2007.
sredstava, ostala od drugorazrednog znaenja za poslovne banke.
U ukupnim kreditima stanovnitvo je participiralo s udjelom od
50,3 posto, a udio poduzea je potkraj godine iznosio svega 41,1
posto.
RIZIK I INSTRUMENTI OSIGURANJA
Prole godine su, po prvi puta, a na temelju novih odredbi
Odluke o nadzornim izvjeima banaka, dostavile podatke o kva-
litetnim osiguranjima plasmana. Podaci HNB-a su pokazali da je
u prvoj polovici prole godine bilo 36,9 posto neto plasmana, te
64,5 posto neto kredita bilo pokriveno instrumentima osiguranja.
I to kvalitetnim. Stupanj pokria kretao se od najniih 27,2 posto
(za ostale plasmane drave) do najviih 99,6 posto (za kredite
financijskim institucijama). Gotovo 80 posto neto plasmana
sektora stanovnitva bilo je pokriveno nekim oblikom kvalitetnih
instrumenata osiguranja. Ostala trgovaka drutva imala su 81,6
posto plasmana pokriveno kvalitetnim osiguranjima. Meu njima
su na prvom mjestu po zastupljenosti (55,7 posto) osiguranja
nekretninama. Najee je rije o stambenim nekretninama (29,8
posto), te poslovnim nekretninama (25,9 posto). Znatno manje
su zastupljena osiguranja depozitnim i bezuvjetnim jamstvima
ili vrijednosnim papirima domaih dravnih jedinica i HNB-a, a
najrjee (manje od 0,3 posto) su koritena jamstva ili vrijednosni
papiri drava ili sredinjih banaka zemalja OECD-a odnosno be-
zuvjetna jamstva ili vrijednosni papiri domaih banaka.
Prikupljeni podaci pokazali ono na to je hrvatska nacionalna
banka esto upozoravala, a to je velika opasnost po bankarski
sustav zbog valutnog rizika. Same banke su, naime, u svojemu
izvjeu procijenile da je polovicom prole godine bilo od toga
rizika zatieno samo 20,3 posto njihovih ukupnih plasmana.
ak 79,7 posto je proglaeno nezatienim od utjecaja valutno
induciranog kreditnog rizika. Plasmani neprofitnim institucijama
gotovo su sasvim, prema ocjeni bankara, nezatieni (98,3 posto).
Po nezatienosti su na drugome mjestu plasmani stanovnitvu
(96,5 posto). Najtee je sa stambenim kreditima dok su krediti na
temelju kreditnih kartica, pa ak i za kupnju automobila, za banke

godinu dana. Tako je i udio stambenih u ukupnim kreditima sta-
novnitvu povean s 35,1 posto u prosincu 2005. na 38,6 posto
na kraju 2006. godine. Istodobno su krediti poduzeima na kraju
prosinca iznosili 78,2 milijarde kuna, to je za 16,2 milijarde kuna
vie nego krajem 2005.
No, unato prologodinjeg preusmjeravanja kredita u pravcu
poduzea, ona su i do kraja godine, sudei prema iznosu plasiranih
vrlo sigurni kad je rije o valutnim rizicima.
SUMNJA U MOTIVE
Unato valutnim rizicima, kojih su, oito, svjesne ne samo
HNB ve i poslovne banke, bankari se u Hrvatskoj osjeaju re-
lativno sigurno. Rizik poslovanja, istina, nije tako malen kao u

90 Raunovodstvo i nancije

In Medias-k.indd 90 2/24/07 10:52:44 AM

 IN MEDIAS RES

razvijenim zemljama Zapadne Europe, uostalom, ni kamate nisu
malene kao tamo, ali je znatno manji nego u mnogim drugim
tranzicijskim zemljama. To je bio i jedan od razloga uz financijski
izrazito gladno trite, zbog kojega su financijski investitori tako
rado odabirali Hrvatsku kao svoju metu. I do sada, bez iznimke,
nisu poalili o emu uvjerljivo svjedoe i podaci o estim i obi-
latim dokapitalizacijama. Oito su strane banke, koje su odluile
premreiti svojim financijskim uslugama Hrvatsku, postignutim
rezultatima zadovoljne. ak dvije banke u njihovu vlasnitvu
(Zagrebaka banka i PBZ Zagreb) ostvarile su lani dobit (prije
oporezivanja) veu od po milijardu kuna, dvije veu od po pola
milijarde (Raiffeisen banka i Erste&Steiermarkische banka),
a peta na listi najuspjenijih (Socit Gnrale Splitska banka)
ostvarila je 205 milijuna kuna dobiti. Slijedi cijeli niz manjih
banaka sa stotinu i vie milijuna ostvarenog profita.
Podaci inae govore kako su polovicom prole godine u Hr-
vatskoj bankarski sektor inile 34 poslovne banke i pet stambenih
tedionica. Na aktivu banaka otpadalo je 98,0 posto ukupne aktive
bankarskog sektora.
Nasuprot uvrijeene percepcije, kako su stranci pokupovali
sve hrvatske banke, podaci pokazuju suprotno. Jo uvijek je vie
banaka, njih 20, i dalje u veinskom domaem vlasnitvu. No,
zamka je u tome to je tih 20 banaka u ukupnoj aktivi sviju banaka
koje posluju u Hrvatskoj potkraj prologodinjega lipnja sudjelo-
valo sa samo 9,5 posto. Sve velike banke, tri srednje i pet malih
bilo je u veinskom vlasnitvu stranih dioniara. Meu njima su,
dakako, one s najveom ostvarenom dobiti.
No, bez obzira na to kako i kome odlazi profit to ga, poslujui
na tlu Hrvatske, ostvaruju poslovne banke, vijest da one u Hrvat-
skoj dobro posluju u pravilu je dobar znak i za ostale segmente
gospodarstva. To znai da se novac vrti, da ga manje-vie uredno
vraaju oni koji su ga od banaka pozajmili, da je gospodarstvo
uglavnom zdravo. Sve to, dakako, pod pretpostavkom da su fi-
nancijske institucije nerazdvojivi dio domicilnog gospodarstva,
dugorono zainteresirane za njegov prosperitet. Promjena pro-
logodinjeg trenda plasmana, ubrzanje stope kredita trgovakim
drutvima, moglo bi biti signalom kako jesu. Utoliko prije jer se
to zbivalo unato prijetnjama nekih bankara da e, kao odgovor
na kreditne restrikcije srednje banke, smanjiti upravo plasmane
poduzetnitvu. Vitalnom dijelu hrvatskoga gospodarstva. No, i
dalje opa percepcija u Hrvatskoj o pravim motivima poslovanja
banaka u nas, nije ba za banke pohvalna. Prema istraivanju GFK
Grupe za HUB graani u poslovnim bankama prije svega vide
prikupljae tednje i davatelje kredita te institucije iji je zadatak
stvaranje profita za svoje vlasnike. Tu, razumljivu, ali, prema sudu
bankara, iskrivljenu sliku, njihova udruga kani pokuati promije-
niti posebno osmiljenim radionicama za domae stanovnitvo.
Time e bankari, dakako, dokazati kako im je silno vano to o
njima njihovi najbrojniji, a stanovnitvo to svakako jest, komitenti
misle. No, to o njima misle poduzetnici, to banke i bez posebnih
istraivanja ve znaju. Posredno. Iitavajui podatke o silnom
porastu kredita to su ih domae tvrtke uzele u inozemstvu, zaobi-
lazei njihove produene ruke na tlu Hrvatske.

UDRUGA RAUNOVOA I FINANCIJSKIH DJELATNIKA ZAGREB

Zagreb, ul. kneza Mislava 1/I, tel.: 4612-960 i 4612-961
e-mail: udruga.rfd.zagreb@zg.htnet.hr
provedimo Uskrs u Kataloniji
BARCELONA
5 DANA ZRAKOPLOVOM
05. - 09. 04. 2007.

CIJENA ARANMANA (min. 40 putnika) 5.390,00 kn

Nadoplata za jednokrevetnu sobu 1.550,00 kn
Plaanje je mogue u ratama (cijena putovanja 5.390,00 + 650,00 pristojba u zranoj luci):
1. rata 1.500,00 kn (do 16. 2. 2007.), 2. rata 1.500,00 kn (do 16. 3. 2007.), 3. rata 760,00 kn (do 20. 4. 2007.)
4. rata 760,00 kn (do 18. 5. 2007.), 5. rata 760,00 kn (do 21. 6. 2007.), 6. rata 760,00 kn (20. 7. 2007.).
OUJAK 2007.

PRIJAVE se potvruju do 16. 2. 2007. u agenciji CALYPSO TRAVEL CLUB, Zagreb, Rubetieva 27,
tel: 4619-833, 4619-834.
Predsjednica Odbora za Predsjednica Udruge
za drutvenu djelatnost: RFD Zagreb:
mr. sc. Marija Zuber Dragica Kutnjak, dipl. oec.

Raunovodstvo i nancije 91
In Medias-k.indd 91 2/24/07 10:52:45 AM
 ODGOVORI NA PITANJA

ODGOVORI UREDNITVA

RAUNOVODSTVO Red. Konto

Opis Svota
br. Duguje Potrauje
Naknadni popusti 1. Odobrenje kupcu za ugov-
oreni naknadni popust za
Pitanje: 2006. godinu
Trgovako drutvo je odobrilo - umanjenje potraivanja od
naknadni popust svom kupcu - distributeru kupca u veljai 2007. 61.000 121
trgovake robe na temelju ostvarenog - rashod po osnovi naknadno
plana prodaje u 2006. godini u iznosu od odobrenog popusta 61.000 738
61.000,00 kuna od ega je PDV 11.000,00 Primljena kupeva obavijest o 11.000 738
2. ispravku pretporeza u oujku
kuna. Naknadni popust se odnosi na 2007. 11.000 281
isporuke izvrene u 2006. godini. Knjino
odobrenje je izdano u veljai 2007. godine, Knjienja kod kupca:
a obavijest o ispravku pretporeza kupca
ovjerena je u oujku. Kako evidentirati Ako kupac jo nije utvrdio (odobrio za obavljivanje) financijske
navedene poslovne dogaaje u knjigovod- izvjetaje za 2006. godinu, evidentira dogaaj u 2006. godini pod 31.
stvu? prosinac. Ispravak pretporeza iskazuje se u razdoblju kada je odobrenje
dobavljaa ovjereno. Iznos pretporeza iskazan na odobrenju umanjuje
Odgovor:
ukupni iznos pretporeza u tom razdoblju.
Knjienja kod prodavatelja:
Red. Konto
Odobravanje naknadnog popusta za ispunjenje plana Opis Svota
br. Duguje Potrauje
isporuka robe u 2006. je poslovni dogaaj koji se odnosi na 2006.
godinu. Budui da se dokument odnosi na 2006. godinu umanjenje 1. Odobrenje dobavljaa za ugo-
voreni naknadni popust za
prihoda prema odobrenju treba iskazati pod 31. prosinca 2006. 2006. godinu
godine ako do dana izdavanja odobrenja nisu utvreni financijski - umanjenje obveze prema do-
izvjetaji za 2006. godinu. Iznos poreza na dodanu vrijednost bavljau 61.000 221
iskazan na knjinom odobrenju izdanom u veljai 2007. godine - rashod trokova prodane
kojim se umanjuje porezna obveza ispravit e se u obraunskom robe 50.000 711
razdoblju kada je zaprimljena ovjerena kupeva obavijest o ispravku - odgoena porezna obveza 11.000 29
pretporeza. 2007. godina
Ovjerena obavijest o ispravku 11.000 29
1.
Red. Konto pretporeza u oujku 2007. 11.000 181
Opis Svota
br. Duguje Potrauje
1. Odobrenje kupcu za ugovoreni Ako je kupac utvrdio financijske izvjetaje za 2006. godinu prije
naknadni popust za 2006. primitka knjinog odobrenja dobavljaa dogaaj e evidentirati u 2007.
godinu
godini na sljedei nain:
- umanjenje potraivanja od
kupaca 61.000 121
- umanjenje prihoda od Red. Konto
Opis Svota
prodaje 31. 12. 2006. 50.000 751 br. Duguje Potrauje
- odgoena porezna imovina 11.000 19 1. Odobrenje dobvaljaa za ugo-
2007. godina voreni naknadni popust za
2006. godinu
OUJAK 2007.

Primljena kupeva obavijest o 11.000 19

- umanjenje obveze prema
1. ispravku pretporeza u oujku dobavljau 61.000 221
2007. 11.000 281
- prihod po osnovi naknadno
odobrenog popusta u veljai
Ako je prodavatelj utvrdio financijske izvjetaje za 2006. godinu 2007. 50.000 789
sva knjienja na temelju odobrenja se evidentiraju u 2007. godini na
- umanjenje pretporeza 11.000 181 -
sljedei nain:

92 Raunovodstvo i nancije

Odgovori.indd..indd 92 2/26/07 4:43:08 PM


POREZ NA DOBIT
Porezno priznati rashodi - otpis zastarjele trgovake robe
Pitanje:
Uz koje uvjete je otpis zastarjele
trgovake robe porezno priznati rashod?
Odgovor:
Prema lanku 25. stavku 4. Pravilnika o PDV-u (Nar. nov.
br. 60/96., 113/97., 7/99., 112/99., 119/99., 44/00., 63/00., 80/00.,
109/00., 54/01., 58/03., 198/03., 55/04., 77/04., i 153/05.) manjak
dobara, odnosno dobra koja su zbog neodgovarajue kvalitete, pro-
teka roka trajanja, kala, rastepa, loma i kvara iznad visine utvrene
odlukom Gospodarske i Obrtnike komore mogu se priznati kao
porezno priznati rashod ako je pri utvrivanju injeninog stanja
prisutan ovlateni djelatnik Porezne uprave. Za zastarjelu trgovaku
robu za koju injenino stanje nije potvreno od strane Porezne
uprave a koja je prodana do kraja poslovne godine rashod u visini
vrijednosnog usklaenja je porezno priznati rashod. Ako sva roba
nije prodana do kraja poslovne godine u tom sluaju je iznos vri-
jednosnog usklaivanja koji se donosi na koliinu robe koja nije
prodana privremeno porezno nepriznati rashod.
Porezno priznati rashodi - otpis potraivanja od kupaca
Pitanje:
Kakvi su porezni uinci u go-
dini naplaenog potraivanja po osnovi
pozajmice za koje je u prijanjem razdo-
blju iskazan ispravak vrijednosti odnosno
rashod od vrijednosnih usklaenja nije bio
porezno priznat?
Odgovor:
U razdoblju naplate trabine pozajmice iskazuje se
poveanje novca i smanjenje potraivanja te, istodobno, smanjenje
ispravka vrijednosti potraivanja i priznavanje prihoda. To je prihod
od ukidanja vrijednosnih usklaenja potraivanja od zajmoprimate-
lja. Ovaj raunovodstveni prihod ukida uinak u ranijim razdobljima
priznatog raunovodstvenog rashoda od vrijednosnih usklaenja.
Meutim, u svrhe poreza na dobit taj raunovodstveni prihod tretira
se upravo onako kako se tretirao prijanji rashod.
Budui da prijanji rashod nije bio priznat u svrhe
poreza, sadanji raunovodstveni prihod nije oporeziv (unosi
se u Obrazac PD - stavka smanjenja dobiti, r.br. 29) i time se
ukida privremena razlika pa ranije odgoeno pokrie poreza
dospijeva i pokriva se iz tekue dobiti. (Vidjeti detaljnije u lanku
prof. dr. sc. F. Spaji: Pregled privremenih razlika i poreznih ui-
naka uz prijavu poreza na dobit za 2006. godinu; RIF br. 2/07.).
Pitanje:
Mogu li se u svrhe poreza na
dobit priznati rashodi od vrijednosnih
usklaenja potraivanja od kupaca?
Odgovori.indd..indd 93
ODGOVORI NA PITANJA
Odgovor:
Rashodi od vrijednosnih usklaenja potraivanja od
kupaca su porezno priznati ako ispunjavaju uvjete propisane
u l. 9. Zakona i l. 33. Pravilnika o porezu na dobit. Prema
navedenim odredbama Zakona i Pravilnika o porezu na dobit, otpisi
potraivanja od kupaca priznaju se u svrhe poreza na dobit
samo uz istodobno ispunjenje sljedea dva uvjeta:
- da je od dospijea do kraja poreznog razdoblja pro-
teklo vie od 120 dana, i
- ako nisu naplaena 15 dana do dana predaje porezne
prijave.
(Vidjeti detaljnije u lanku prof. dr. sc. F. Spaji: Prijava
poreza na dobit za 2006. godinu; RIF br. 1/07. i prof. dr. sc. F.
Spaji: Pregled privremenih razlika i poreznih uinaka uz prijavu
poreza na dobit za 2006. godinu; RIF br. 2/07.).
Pitanje:
Kakvi su porezni uinci u godini
zastare potraivanja od kupca za koje je
u prijanjem razdoblju iskazan ispravak
vrijednosti odnosno rashod od vrijednosnih
usklaenja kao porezno priznati rashod?
Odgovor:
Zastarom trabine prestalo je pravo na trabinu i naplatu uz
sudsku zatitu. Prema l. 9. Zakona o porezu na dobit svote vrijed-
nosnih usklaenja potraivanja od kupaca iskazane u prethodnim
razdobljima kao porezno priznati rashod, ukljuuju se u prihode
odnosno ukidaju se u razdoblju proteka roka zastare.
Iznimno, ne ukidaju se u razdoblju zastare ako u poreznom
razdoblju ne prelaze 5.000,00 kuna po pojedinom duniku koji
nije fizika osoba (osim fizike osobe obveznika poreza na dobit od
trenutka nastanka trabine). To moe biti po jednome raunu - on
ne smije prelaziti tu svotu; ili po vie rauna - njihov zbroj ne smije
prelaziti tu svotu. Navedeno se odnosi na zastare koje su nastupile
u razdoblju primjene vaeeg Zakona o porezu na dobit (od 01. 01.
2005. godine).
Kod potraivanja od kupaca koja su mlaa u dospijeu od
120 dana rashodi od vrijednosnih usklaenja porezno su priznati
uz uvjet da su obavljene sve radnje za osiguranje naplate panjom
dobrog gospodarstvenika tj. da su utuena, u ovrnom postupku,
u zakonski utvrenom arbitranom postupku i postupku mirenja,
prijavljena u steajnom postupku ili s nagodbom u steajnom
postupku odnosno postupku sanacije; i ako nisu naplaena 15
dana do predaje porezne prijave.
Ako se pouzdano procjenjuje da kupac nee platiti nakon zastare,
u poslovnim knjigama se iskazuje umanjenje trabine od kupca (otpis)
uz istodobno umanjenje ispravka vrijednosti. Dakle, u ovom sluaju
ukidanja vrijednosnih usklaenja ne postoji uinak na financijski
rezultat kroz priznavanje prihoda. Bez obzira na to, u svrhe poreza
na dobit postoji uinak upravo onakav kakav je bio porezni uinak
prijanjeg rashoda.
OUJAK 2007.
To znai, ako je prijanji rashod bio priznat u svrhe poreza
(jer su bili ispunjeni porezni uvjeti za to), u razdoblju zastare ne
postoji raunovodstveni prihod, ali postoji uinak oporezivanja
(unosi se u Obrazac PD - stavka poveanja dobiti, r.br. 20.) osim
ako nije ispunjen uvjet do 5.000,00 kuna po pojedinom kupcu
koji nije fizika osoba. I suprotno, ako prijanji rashod nije bio
priznat u svrhe poreza (jer nisu bili ispunjeni porezni uvjeti za
Raunovodstvo i nancije 93
2/26/07 4:43:09 PM
 ODGOVORI NA PITANJA
to), u razdoblju zastare ne postoji raunovodstveni prihod, ali ne
postoji niti uinak oporezivanja i neutralno je na porez.
Pitanje:
Kakvi su porezni uinci u godini
naplate potraivanja od kupca za koje je
u prijanjem razdoblju iskazan ispravak
vrijednosti odnosno rashod od vrijednosnih
usklaenja?
Odgovor:
U razdoblju naplate trabine od kupca iskazuje se po-
veanje novca i smanjenje potraivanja te, istodobno, smanjenje
ispravka vrijednosti potraivanja i priznavanje prihoda. To je pri-
hod od ukidanja vrijednosnih usklaenja potraivanja od kupaca.
Ovaj raunovodstveni prihod ukida uinak u ranijim razdobljima
priznatog raunovodstvenog rashoda od vrijednosnih usklaenja.
Zato se u svrhe poreza na dobit tretira upravo onako kako se tretirao
prijanji rashod.
To znai, ako je prijanji rashod bio priznat u svrhe
poreza (jer su bili ispunjeni porezni uvjeti za to), sadanji rau-
novodstveni prihod je oporeziv. I suprotno, ako prijanji rashod
nije bio priznat u svrhe poreza (jer nisu bili ispunjeni porezni
uvjeti za to), sadanji raunovodstveni prihod nije oporeziv
(unosi se u Obrazac PD - stavka smanjenja dobiti, r.br. 29.) i
time se ukida privremena razlika pa ranije odgoeno pokrie
poreza dospijeva i pokriva se iz tekue dobiti.
POREZ NA DOHODAK
Neoporezivi iznosi stipendija uenika
Pitanje:
Trgovako drutvo eli zakljuiti
ugovor o stipendiranju s uenikom srednje
kole. Koje uvjete treba ispuniti ugovor za
isplatu neoporezive stipendije?
Odgovor:
U skladu s odredbom lanka 10. toke 12. Zakona o
porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04.) i lanka 45. stavka 1.
toke 3. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05. i
96/06.), isplatitelj moe ueniku srednje kole neoporezivo isplatiti
stipendiju do 1.600,00 kuna mjeseno.
Prije isplate stipendije, isplatitelj treba s uenikom za-
kljuiti ugovor o stipendiranju u pisanom obliku, odnosno u
pisanoj formi donijeti odluku o isplati stipendije.
Za svaku kolsku godinu uenika treba isplatitelju do-
OUJAK 2007.
staviti:
- potvrdu kole da ima status redovitog uenika, i
- izjavu da joj stipendiju ne isplauje i neki drugi
isplatitelj.
Naime, stipendija ne podlijee oporezivanju ako je ispla-
ena do ukupnog iznosa od 1.600,00 kuna mjeseno, kod jednog ili
94 Raunovodstvo i nancije
Odgovori.indd..indd 94
kod vie isplatitelja, odnosno pravo na neoporezivu isplatu utvruje
se prema mjesenom primitku primatelja stipendije. Isplatitelj
prije isplate stipendije treba, stoga, od primatelja pribaviti izjavu
ostvaruje li pravo na isplatu stipendije od vie isplatitelja, a ako
ostvaruje, i podatak o njenim iznosima. Na primjer, u sluaju da
drutvo s uenikom ugovori isplatu stipendije u iznosu od 1.600,00
kuna mjeseno, a uenik istovremeno prima stipendiju i od nekog
drugog isplatitelja, u iznosu od 1.000,00 kuna, jedan od isplatitelja
treba oporezivati iznos od 1.000,00 kuna (razliku iznad neoporezive
stipendije od 1.600,00 kuna). Iznos koji podlijee oporezivanju
smatra se drugim dohotkom i podlijee oporezivanju stopom od
25%. Prema odredbama lanka 62.a Zakona o doprinosima za
obvezna osiguranja (Nar. nov., br. 147/02. i 177/04.) i lanka 36.
Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 1/05. i 14/05.) na
iznos stipendije koji podlijee obvezi obraunavanja i plaanja
poreza na dohodak i moebitnog prireza, isplatitelj nije obvezan
obraunati i platiti doprinose za obvezna osiguranja.
Ako uenik ne ostvaruje stipendiju od drugog isplatitelja,
iznos stipendije u iznosu 1.600,00 kuna mjeseno ne podlijee
oporezivanju i plaanju doprinosa za obvezna osiguranja, pa
isplatitelj nema obvezu iskazivanja isplaenog iznosa u poreznim
evidencijama (u obrascu IDD). Kada bi se stipendija isplaivala u
iznosu od, na primjer 2.000,00 kuna, iznos od 400,00 podlijegao
bi oporezivanju, te bi taj iznos isplatitelj trebao unijeti u IDD
obrazac. Iznos stipendije koji podlijee oporezivanju ne unosi se u
R-Sm obrazac, jer isplatitelj na oporeziv iznos stipendije ne plaa
doprinose za obvezna osiguranja.
Prema odredbama lanka 90. Pravilnika o porezu na do-
hodak, stipendija se obvezno isplauje na iroraun uenika koji
prima stipendiju, neovisno isplauje li se u cijelosti neoporezivo
ili djelomino podlijee oporezivanju.
DOPRINOSI ZA OBVEZNA OSIGURANJA
Pitanje:
Je li osoba koja je u trgovakom
sudu upisana kao lan uprave trgovakog
drutva, a inae je redovni student, obve-
zna plaati doprinose za obvezna osigura-
nja, iako za lanstvo u upravi trgovakog
drutva ne prima nikakvu naknadu?
Odgovor:
Prema l. 13. Zakona o mirovinskom osiguranju (Nar.
nov., br. 102/98. - 147/02.) lanovi uprave trgovakih drutava
obvezno su mirovinski osigurani, ako nisu osigurani po drugoj
osnovi. lanovi uprave koji tu dunost obavljaju u radnom od-
nosu u trgovakom drutvu kojeg su lanovi uprave, osigurani su
temeljem radnog odnosa i na njih se ove odredbe ne odnose. Ni
oni koji su u radnom odnosu negdje drugdje, lanovi uprave koji
su mirovinski osigurani temeljem obavljanja djelatnosti obrta ili
slobodnog zanimanja, takoer nemaju obvezu osigurati se kao
lanovi uprave. Oni su ve osigurani po drugoj osnovi i ova ih
odredba ne obvezuje.
2/26/07 4:43:09 PM

Osoba koja je lan uprave, a nije nigdje zaposlena, prema
mirovinskim propisima je duna osigurati se kao lan uprave. To
vrijedi i za lana uprave, inae redovnog studenta. Na obvezu osi-
guranja ne utjee injenica da lan uprave od tog drutva ne prima
naknadu. Ako bi primao naknadu za rad i ta bi naknada u trenutku
isplate podlijegala plaanju obveznih doprinosa za mirovinsko i za
zdravstveno osiguranje kao drugi dohodak, nezavisno od obveze
plaanja doprinosa na propisanu mjesenu osnovicu. Naime, prema
l. 95. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja (Nar. nov.,
br. 147/02. i 177/04.), ako je propisana obveza plaanja doprinosa
po osnovi vie osnovica, one se meusobno ne iskljuuju, ve se
obveza kumulira.
Osnovice i stope obveznih doprinosa za osiguranje lanova
uprave koji nisu osigurani po drugoj osnovi, propisane su Zako-
nom o doprinosima za obvezna osiguranja (Nar. nov., br. 147/02.
i 177/04.). Od 1. sijenja 2007. g. osnovica za plaanje obveznih
doprinosa za osigurane lanove uprave iznosi najmanje 6.565,00
kn mjeseno.
SPOMENIKA RENTA
Pitanje:
Jesu li obvezne obraunavati
indirektnu spomeniku rentu sve pravne
i zike osobe u nepokretnom kulturnom
dobru ili samo na podruju kulturnopovi-
jesne cjeline?
Odgovor:
Prema stavku 1. lanka 114. Zakona o zatiti i ouvanju
kulturnih dobara (Nar. nov., br. 69/99., 151/03. i 157/03.) tzv.
direktnu spomeniku rentu plaaju fizike i pravne osobe, koje
su:
a) obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit,
b) a koje obavljaju gospodarsku djelatnost u nepokretnom
kulturnom dobru ili na podruju kulturnopovijesne cjeline.
Prema lanku 114.a istog Zakona, tzv. indirektnu
spomeniku rentu plaaju fizike i pravne osobe koje obavljaju
djelatnosti prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, navedene
u stavku 1. toga lanka.
Iz navedenih definicija moe se zakljuiti da plaanje
indirektne spomenike rente iz lanka 114.a Zakona nije vezano
za obavljanje djelatnosti u nepokretnom kulturnom dobru
ili na podruju kulturnopovijesne cjeline, ve su obveznici
plaanja iste sve pravne ili fizike osobe koje obavljaju dje-
latnosti navedene u stavku 1. lanka 114.a Zakona bilo gdje
na podruju Republike Hrvatske, pa i kada djelatnost ne
obavljaju u nepokretnom kulturnom dobru ili na podruju
kulturnopovijesne cjeline.
Obveza plaanja direktne spomenike rente (fizike
i pravne osobe, koje su obveznici poreza na dohodak ili poreza
na dobit, a koje obavljaju gospodarsku djelatnost u nepokretnom
kulturnom dobru ili na podruju kulturnopovijesne cjeline - lanak
114. Zakona), ne iskljuuje plaanje indirektne spomenike rente
Odgovori.indd..indd 95
ODGOVORI NA PITANJA
(fizike i pravne osobe koje obavljaju djelatnosti prema Nacio-
nalnoj klasifikaciji djelatnosti, navedene u stavku 1. lanka 114.a.
Zakona). Stoga je mogue da je pojedina fizika ili pravna osoba
koja obavlja gospodarsku djelatnost obveznik plaanja obiju vrsta
spomenike rente (indirektne i direktne), pod uvjetima da:
- je obveznik poreza na dohodak ili poreza na dobit,
- obavlja gospodarsku djelatnost u nepokretnom kultur-
nom dobru ili na podruju kulturnopovijesne cjeline,
- obavlja djelatnosti prema Nacionalnoj klasifikaciji
navedene u stavku 1. lanka 114.a. Zakona.
POSLOVANJE OBRTNIKA
Pitanje:
Na koji nain se utvruje vrijed-
nost po kojoj e se imovina iskazati u knjizi
dugotrajne imovine obrta ako za istu ne
postoje rauni o nabavi ove imovine?
Odgovor:
Imovina za koju ne postoje rauni, odnosno privatna
imovina fizike osobe unosi se u popis dugotrajne imovine obrta
na temelju zapisnika o unosu dugotrajne materijalne imovine. U
zapisnik se upisuje procijenjena vrijednost dugotrajne materijalne
imovine. Procjenu imovine moe izvriti ovlateni procjenitelj,
sam obrtnik prema odredbama lanka 27. stavka 4. Pravilnika o
porezu na dohodak prema usporedivoj trinoj vrijednosti. Trinu
vrijednost obrtnik moe utvrditi usporedbom s cijenama koje su za
isto ili slino dobro ponuene na tritu. Izvor informacija moe
biti tiskano izdanje oglasnika, ili neki drugi oblik informacije o
cijeni.
RADNO PRAVO
Naknada plae za vrijeme otkaznog roka, ako radnik nema
obvezu raditi
Pitanje:
Koji iznos naknade plae je
poslodavac obvezan isplatiti radniku za
vrijeme trajanja otkaznog roka, ako je
radnik u otkaznom roku osloboen obveze
dolaska na posao?
Odgovor:
Prema l. 120. st. 4. Zakona o radu (Nar. nov., br. 137/04.
- pro. tekst) radniku koji na zahtjev poslodavca prestane raditi
OUJAK 2007.
prije isteka propisanog ili ugovorenog otkaznog roka, poslodavac
je duan osigurati pravo na naknadu plae i priznati sva druga prava
kao da je radio do isteka otkaznog roka. Dakle, radnik koji za vri-
jeme otkaznog roka nema obvezu dolaziti na posao, ima pravo na
naknadu plae, a ne na plau za izvreni rad. U l. 120. Zakona o
radu nije odreeno kako se odreuje visina naknade plae na koju
radnik u tom sluaju ima pravo.
Raunovodstvo i nancije 95
2/26/07 4:43:10 PM
 ODGOVORI NA PITANJA
Za odreivanje prava radnika na visinu naknade plae
mjerodavne su odredbe l. 93. st. 5. Zakona o radu. Prema l. 93.
radnik ima pravo na naknadu plae u svim situacijama kad ne radi
zbog opravdanih razloga odreenih zakonom, drugim propisom ili
kolektivnim ugovorom. Ako Zakonom o radu ili drugim zakonom,
drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije
drukije odreeno, radnik ima pravo na naknadu plae u visini
prosjene plae koja mu je isplaena u prethodna tri mjeseca.
S obzirom da visina naknade plae za sluajeve kad rad-
nik za vrijeme otkaznog roka nema obvezu dolaziti na posao nije
rijeena drugim propisom, primjenjuje se l. 93. st. 5. Zakona o
radu i naknada plae odreuje u visini tromjesenog prosjeka. U
tromjeseni prosjek od kojeg se odreuje visina naknade plae
ulaze primici po osnovi plae za izvreni rad po svim osnovama,
dakle osnovna plaa, dodaci po svim osnovama i stimulativni dio
plae u dijelu koji se odnosi na razdoblje od kojeg se odreuje
tromjeseni prosjek.
Upis staa ostvarenog u Domovinskom ratu u radnu
knjiicu
Pitanje:
Treba li poslodavac radniku u
radnu knjiicu upisati posebni sta ostva-
ren u Domovinskom ratu, jer je radnik u
tom razdoblju bio u radnom odnosu kod
poslodavca?
Odgovor:
Prema l. 144. st. 1. Zakona o obrani (Nar. nov., br. 33/02.
i 58/02. - ispr.) vrijeme provedeno u Domovinskom ratu u razdoblju
od 30. svibnja 1990. g. do 30. lipnja 1996. g. rauna se kao sta
mirovinskog osiguranja u dvostrukom trajanju. Za osobe koje su u
vremenu provedenom u Domovinskom ratu bile u radnom odnosu,
taj se sta rauna kao posebni sta, takoer u dvostrukom trajanju,
to izravno utjee na visinu budue mirovine osiguranika.
Upis posebnog mirovinskog staa u radnu knjiicu provodi
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, a na temelju potvrde
koju izdaje nadleno tijelo (potvrda Ministarstva obrane). Na
temelju tako ostvarenog posebnog staa osiguranja, a prema l.
14. st. 3. Zakona o stau osiguranja s poveanim trajanjem (Nar.
nov. br. 71/99.), osoba stjee pravo na sniavanje dobne granice
za ostvarivanje prava na mirovinu propisano l. 8. Zakona o stau
osiguranja s poveanim trajanjem.
UGOSTITELJSTVO I TURIZAM
Ugovori o djelu - turistiki vodii
OUJAK 2007.
Pitanje:
Fizika osoba je stalno zaposlena
kod pravne ili zike osobe, a dodatno
obavlja poslove turistikog vodia za vie
turistikih agencija. Zakljuuje li u ovom
sluaju zika osoba s turistikim agenci-
96 Raunovodstvo i nancije
Odgovori.indd..indd 96
jama ugovor o djelu ili ugovor o autorskom
djelu?
Odgovor:
Prema vaeem propisu djelatnost turistikih vodia ure-
ena je odredbama lanka 29. do 43. Zakona o turistikoj djelatnosti
(Nar. nov., br. 8/96. i 76/98.).
lankom 29. stavkom 1. cit. Zakona propisano je da
je turistiki vodi graanin koji ima odobrenje iz lanka 30.
tog Zakona i koji prua turistima usluge pokazivanja i strunog
objanjavanja: prirodnih ljepota i rijetkosti, kulturno-povijesnih
spomenika, umjetnikih djela, etnografskih i drugih znamenitosti,
povijesnih dogaaja, linosti, legendi o tim dogaajima i linostima,
gospodarskih i politikih tijekova i zbivanja, te pojedinih mjesta
i podruja.
U sluajevima kada fizika osoba koja je stalno zaposlena
kod fizike ili pravne osobe dodatno obavlja poslove turistikog
vodia za vie putnikih agencija, sa svakom putnikom agencijom
zakljuuje ugovor za obavljanje poslova turistikog vodia. Dakle,
ne ugovor o autorskom djelu, jer se ne radi o autorskom djelu. Tu-
ristiki vodi, sukladno lanku 42. Zakona o turistikoj djelatnosti
naplauje naknadu za pruenu uslugu i naknadu trokova za rad
prema cjeniku kojeg ovjerava nadleni ured.
Napominjemo da je u postupku donoenje novog Zakona
o pruanju usluga u turizmu kojim e se na drugaiji nain urediti
djelatnost turistikih vodia.
Radno vrijeme caffe barova
Pitanje:
Je li prema novom Zakonu
o ugostiteljskoj djelatnosti u prekraju
ugostitelj koji u svom objektu vrste caffe
bar jedan dan posluje od 6.00 do 22,00 sata,
a drugi dan od 8,00 do 18,00 sati?
Odgovor:
lankom 8. stavkom 1. podstavkom 1. Zakona o ugosti-
teljskoj djelatnosti (Nar. nov., br.138/06.) koji je stupio na snagu
28. 12. 2006. propisano je da ugostiteljski objekti iz skupine Re-
storani i barovi mogu raditi od 6,00 do 24,00 sata, dok je stavkom
2. toga lanka propisano da predstavniko tijelo jedinice lokalne
samouprave moe najdulje za 2 sata odlukom produiti propisano
radno vrijeme navedenih ugostiteljskih objekata.
lankom 9. stavkom 1. tokom 2. cit. Zakona propisano
je da je ugostitelj duan u obavljanju ugostiteljske djelatnosti vidno
na ulazu u objekt istaknuti obavijest o radnom vremenu i radnim,
odnosno neradnim danima i pridravati se istaknutog radnog vre-
mena, a tokom 7. istog lanka Zakona propisano je da je ugostitelj
duan pridravati se propisanog radnog vremena.
Dakle, Zakonom je propisano okvirno da ugostiteljski
objekti iz skupina Barovi mogu raditi od 6,00 do 24,00 sata.
Kako e ugostitelj rasporediti radno vrijeme svog ugostiteljskog
objekata ovisi o njemu samom. Bitno je da se pridrava Zakonom
propisanog limita, tj. da ne posluje prije, odnosno ne zavrava
2/26/07 4:43:10 PM

s radom poslije propisanog radnog vremena. Pored navedenog,
ugostitelj moe sam odrediti raspored radnog vremena svog objekta
te tako moe odrediti da e jedan dan poslovati, npr. od 6,00 do
22,00 sata, a drugi od 8,00 do 18,00 sati. Kod toga, bitno je, da
na vratima svog objekta istakne obavijest o radnom vremenu, te
da se pridrava istaknutog radnog veremena. U protivnom ini
prekraj sankcioniran u lanku 45. stavku 1. toka 2. i 7. Zakona
o ugostiteljskoj djelatnosti.
Radno vrijeme ugostiteljskih objekata na autobusnom kolo-
dovoru
Pitanje:
Ugostiteljski objekt nalazi se na
autobusnom kolodvoru koji nema odreeno
radno vrijeme. Moe li takav objekt raditi
od 00,00 do 24,00 sata?
Odgovor:
lankom 8. stavkom 1. podstavkom 4. Zakona o ugosti-
teljskoj djelatnosti propisano je da ugostiteljski objekti u zranim
lukama, eljeznikim kolodvorima, autobusnim kolodvorima, i sl.,
mogu raditi u radnom vremenu objekta u kojem se nalaze.
Dakle, ukoliko se ugostiteljski objekt nalazi na auto-
busnom kolodvoru, takav objekt moe raditi u radnom vremenu
autobusnog kolodvora, to znai i od 00,00 do 24,00 sata ako
autobusni kolodvor posluje u tom vremenu.
Radno vrijeme bistroa - primjena odredbi novog Zakona o
ugostiteljskim djelatnostima
Pitanje:
Temeljem Odluke predstavnikog
tijela jedinice lokalne samouprave iz 2004.
ugostiteljski objekt vrste bistro poslovao je
od 00,00 do 24,00 sata. Obzirom na prim-
jenu odredbi novog Zakona o ugostiteljskoj
djelatnosti, molimo odgovor moe li takav
objekt, dok se ne donese nova odluka
predstavnikog tijela, i nadalje poslovati od
00,00 do 24,00 sata, odnosno do kada isti
moe poslovati, a da ugostitelj ne bi krio
odredbe o radnom vremenu?
Odgovor:
lankom 58. stavkom 1. Zakona o ugostiteljskoj djelat-
nosti (Nar. nov., br. 138/06.) propisano je da je predstavniko tijelo
duno donijeti propise na osnovi ovlatenja iz tog Zakona u roku 2
mjeseca od dana stupanja na snagu tog Zakona, dakle do 28. veljae
2007., jer je Zakon stupio na snagu 28. prosinca 2006.
Stavkom 2. istog lanka Zakona propisano je da do
stupanja na snagu propisa iz stavka 1. toga lanka ostaju na snazi
propisi koje su predstavnika tijela donijela na temelju ovlatenja
iz Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (Nar. nov., br. 48/95., 20/97.,
68/98., 45/99., 76/99., 92/01., 117/01., 4/02., 117/03. i 42/05.) u
dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama tog Zakona.
Odgovori.indd..indd 97
ODGOVORI NA PITANJA
Obzirom da je lankom 8. stavkom 1. podstavkom 1. cit.
Zakona propisano, pored ostalog, da ugostiteljski objekti iz skupina
Barovi i Restorani mogu raditi od 6,00 do 24,00 sata te da
predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave moe najdue za
2 sata odlukom produiti propisano radno vrijeme ugostiteljskih
objekata iz stavka 1. podstavka 1. toga lanka, znai da u konkret-
nom sluaju predmetni ugostiteljski objekt moe raditi do 02,00
sata. Dakle, ne vie od 00,00 do 24,00 sata, ve do 02,00 sata, i to
do trenutka dok predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave
ne donese svoju novu Odluku, kojom bi na drugaiji nain propisalo
radno vrijeme.
Obavljanje ugostiteljske djelatnosti osoba koje nisu registri-
rane za obavljanje ove djelatnosti
Pitanje:
Moraju li pravne osobe iz lanka
3. stavka 2. Zakona o ugostiteljskoj djelat-
nosti biti registrirane za obavljanje ugo-
stiteljske djelatnosti, te posjedovati rjeenje
o ispunjenim propisanim uvjetima da bi
mogle obavljati ugostiteljsku djelatnost
te primjenjuje li se na njih lanak 9. cit.
Zakona?
Odgovor:
lankom 3. stavkom 2. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti
(Nar. nov., br. 138/06.) propisano je da pod uvjetima propisanim
tim Zakonom ugostiteljsku djelatnost mogu obavljati i: javne usta-
nove koje upravljaju nacionalnim parkovima i parkovima prirode;
zdravstvene ustanove ljeilita; ugostiteljske obrazovne ustanove te
aki i studentski domovi u svojim poslovnim prostorijama i prosto-
rima; Hrvatski ferijalni i hostelski savez u objektima omladinskog
turizma (hostel) za svoje lanove i lanove meunarodnih udruga
omladinskog turizma kojih je savez lan; Hrvatski planinarski sa-
vez i njegove lanice u svojim planinarskim objektima prije svega
za svoje lanove i lanove meunarodnih udruga planinara kojih
je savez lan; lovake udruge koje su na podruju lovita pravo
lova stekle koncesijom ili zakupom sukladno posebnim propisi-
ma i ribike udruge, u svojim prostorijama i prostorima za svoje
lanove i druge registrirane lovce i ribolovce; udruge pripadnika
nacionalnih manjina u svojim prostorijama i prostorima za potrebe
svojih lanova i drugih pripadnika te nacionalne manjine, odnosno
pripadnika istog naroda u svrhu odravanja kulturnih i drugih
dogaanja radi ouvanja, promicanja i iskazivanja nacionalnog i
kulturnog identiteta nacionalne manjine; ustanove koje obavljaju
kazalinu djelatnost u svojim poslovnim prostorijama i prostorima
u svrhu pripreme i usluivanja napitaka, pia, slastica i sl., najdue
dva sata prije do dva sata nakon kazalinog dogaaja za potrebe
svojih korisnika; Savez izviaa Hrvatske u izviakim centrima
za svoje lanove i lanove meunarodnih skautskih udruga te
OUJAK 2007.
amaterske sportske udruge za svoje potrebe u svojim poslovnim
prostorijama i prostorima.
Navedene pravne osobe iz lanka 3. stavka 2. naprijed
cit. Zakona ne moraju biti registrirane za obavljanje ugostiteljske
djelatnosti, jer nisu ugostitelji u smislu odredbe lanka 3. stavka 1.
Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, ali moraju ishoditi rjeenje
Raunovodstvo i nancije 97
2/26/07 4:43:10 PM
 ODGOVORI NA PITANJA
nadlenog tijela da su u odreenom ugostiteljskom objektu
ispunjeni propisani minimalni uvjeti za obavljanje ugosti-
teljske djelatnosti za vrstu objekta koji se ne kategoriziraju,
odnosno uvjeti za vrstu i kategoriju. Napominjemo, da se na
pravne osobe iz lanka 3. stavka 2. kada obavljaju ugostiteljsku
djelatnost primjenjuje lanak 9. Zakona, a kojim su propisane
obveze za ugostitelja, a to, pored ostalog znai, da e takve osobe
u obavljanju ugostiteljske djelatnosti morati izdavati raune voditi
Knjigu albe, osigurati goste od posljedica nesretnog sluaja u
ugostiteljskom objektu za smjetaj, te se pridravati i drugih obveza
propisanih Zakonom.
Pruanje ugostiteljskih usluga na proslavama i manifestaci-
jama
Pitanje:
Primjenjuju li se na fizike
osobe koje nisu registrirane kao obrtnici
ili trgovci pojedinci odredbe Zakona ko-
jima su propisane obveze ugostitelja u
sluajevima kada takve usluge pruaju
kao uesnici proslava, manifestacija i sl.,
te koje su njihove obveze?
Odgovor:
lankom 3. stavkom 4. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti
(Nar. nov., br. 138/06.) propisano je da pod uvjetima propisanim
tim Zakonom odreene ugostiteljske usluge mogu pruati pravne
osobe koje nisu ugostitelji.
SAVJETNICI: e-mail: rif@rif.hr
01 / 4686-506
OUJAK 2007.
98 Raunovodstvo i nancije
Odgovori.indd..indd 98
lankom 11. stavkom 3. cit. Zakona propisano je da sudi-
onici proslava i manifestacija koje u promidbenu turistiku svrhu
organiziraju turistike zajednice i jedinice lokalne samouprave
mogu na tim dogaajima pruati ugostiteljske usluge pripremanja
i usluivanja jela, pia, napitaka i slastica, uz prethodnu suglasnost
sanitarnog inspektora o ispunjenju sanitarnih uvjeta.
Slijedom naprijed navedenoga na osobe koje u smislu lanka
3. stavka 4. cit. Zakona kao sudionici dogaanja iz lanka 11. stavka
3. tog Zakona pruaju ugostiteljske usluge pripremanja i usluivanja
jela, pia, napitaka i slastica, ne primjenjuju se odredbe lanka 9. cit.
Zakona kojim su propisane obveze ugostitelja, osim u sluajevima da
takve usluge pruaju osobe koje su ugostitelji, a o emu navodimo
sljedei primjer:
Pravna osoba je registrirana na trgovakom sudu u Splitu
pored ostalog, i za obavljanje ugostiteljske djelatnosti te u Splitu posje-
duje i prostor u kojem obavlja ugostiteljsku djelatnost u ugostiteljskom
objektu vrste bistro i za koji je putem nadlenog ureda ishodila rjeenje
o ispunjavanju propisanih uvjeta. Ta osoba pod atorom, za vrijeme
odravanja manifestacije akovaki vezovi prua ugostiteljske
usluge. U opisanom sluaju, za pruanje usluga pod atorom u akovu
takva osoba ne treba imati rjeenje nadlenog ureda u ispunjavanju
propisanih uvjeta za pruanje ugostiteljskih usluga pod atorom, ali
treba, sukladno odredbama lanka 11. stavka 3. posjedovati suglasnost
sanitarnog inspektora o ispunjenju sanitarnih uvjeta. Na takvu se osobu,
obzirom da je ugostitelj, primjenjuju odredbe lanka 9. cit. Zakona,
to znai, pored ostalog, da mora izdavati raune, voditi Knjigu albe,
vidno istaknuti cijene usluga koje nudi gostima, i sl.
Priredila: Koraljka Ladei-Masnec, dip. iur.
Dravni inspektorat
SVAKODNEVNO
8-14 SATI
2/26/07 4:43:10 PM

MILJENJA MINISTARSTVA FINANCIJA
1. POREZ NA DOHODAK
Nagrade na filmskom festivalu isplaene rezidentima i
nerezidentima
Na upit A. I. Hrvatske o poreznom tretmanu nagrada isplaenih
rezidentima i nerezidentima Sredinji ured Porezne uprave je od-
govorio:
lancima 9. i 10. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br.
177/04.) nije propisano da se filmske nagrade koje se u konkret-
nom sluaju dodjeljuju filmskim reiserima ne smatraju dohotkom
odnosno da se iz tih nagrada ne plaa porez na dohodak, pa proizlazi
da se te nagrade smatraju oporezivim primicima.
1. Ako se te nagrade dodjeljuju fizikoj osobi koja je rezi-
dent Republike Hrvatske, nain utvrivanja i plaanja poreza
na dohodak ovisi o tome obavlja li fizika osoba koja je osvojila
nagradu samostalnu djelatnost slobodnog zanimanja filmskog
reisera ili ne.
1.1. Ako fizika osoba obavlja kao filmski reiser samostalnu
djelatnost slobodnog zanimanja iz lanka 18. stavak 2. toka 4. Za-
kona o porezu na dohodak, a po kojoj osnovi utvruje dohodak od
samostalne djelatnosti na temelju podataka iz propisanih knji-
ga prema lancima 19. do 24. istoga Zakona, isplatitelj je obvezan
isplatu nagrade obaviti na iroraun fizike osobe, pri emu nema
obvezu obrauna, obustave i uplate predujma poreza na dohodak.
Naime, u tom sluaju se naplaena nagrada smatra poslovnim
primitkom toga poreznog obveznika i kao poslovni primitak
evidentira se u propisanoj knjizi primitaka i izdataka (Obra-
zac KPI). Predujam poreza na dohodak u tom sluaju plaa sam
obveznik poreza na dohodak na temelju rjeenja Porezne uprave
u skladu s lankom 47. Zakona o porezu na dohodak.
1.2. Fizika osoba koja kao filmski reiser obavlja samo-
stalnu djelatnost slobodnog zanimanja umjetnika iz lanka
18. stavak 2. toka 4. Zakona o porezu na dohodak, moe u
skladu s lankom 19. stavak 4. istoga Zakona, od primitaka
ostvarenih po toj osnovi utvrivati drugi dohodak iz lanka
32. stavak 1. toga Zakona.
Drugi dohodak po toj osnovi utvruje se kao razlika izmeu
svakog pojedinog primitka i izdatka iz lanka 32. stavak 5. toka
2. Zakona o porezu na dohodak, a kojima se smatraju izdaci u
visini 30% ostvarenih primitaka. Izdacima se mogu smatrati i
iznosi u visini 25% neoporezivog dijela umjetnikog autorskog
honorara, i to od ostvarene naknade za umjetniko djelo u
skladu s lankom 46. stavak 5. Pravilnika o porezu na doho-
dak (Nar. nov., br. 95/05., 96/06.), pri emu se umjetniko djelo
dokazuje potvrdom nadlene strukovne umjetnike udruge ili
ovlatene agencije da se radi o umjetnikom djelu.
Predujam poreza na dohodak u tom sluaju obraunava,
obustavlja i uplauje isplatitelj drugog dohotka i to pri svakoj
isplati i istodobno s isplatom, od utvrenog dohotka po stopi od
25%, u skladu s lankom 48. stavci 1. i 2. Zakona o porezu na
dohodak, a obvezan je o isplati drugog dohotka Poreznoj upravi
dostaviti i Izvjee o drugom dohotku, obraunanom i uplae-
misljenja.k.indd. .indd 99
ODGOVORI NA PITANJA
nom porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna
osiguranja - Obrazac IDD u propisanim rokovima.
Isplatitelj drugog dohotka obvezan je u skladu s lankom 61.
Zakona o porezu na dohodak, isplatu drugog dohotka fizikoj
osobi obaviti preko njegovog irorauna otvorenog kod ovlate-
ne organizacije za platni promet.
1.3. Fizikoj osobi koja ne obavlja samostalnu djelatnost
slobodnog zanimanja umjetnika iz lanka 18. stavak 2.
toka 4. Zakona o porezu na dohodak te po toj osnovi nije
osigurana i doprinose za obvezna osiguranja ne plaa po
rjeenju, a koja kao filmski reiser ostvaruje primitke po osnovi
obavljanja te djelatnosti, od primitaka koje ostvari obavljanjem
te djelatnosti utvruje se drugi dohodak prema lanku 32.
stavci 1. i 3. toka 2. te stavak 5. toka 1. Zakona o porezu na
dohodak.
Drugi dohodak po toj osnovi utvruje se kao razlika iz-
meu svakog pojedinog primitka i izdatka u visini 30% ostva-
renih primitaka prema lanku 32. stavak 5. toka 1. Zakona o
porezu na dohodak. Izdacima se mogu smatrati i iznosi u visini
25% neoporezivog dijela umjetnikog autorskog honorara, i to
od ostvarene naknade za umjetniko djelo u skladu s lankom
46. stavak 5. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br.
95/05., 96/06.), pri emu se umjetniko djelo dokazuje
potvrdom nadlene strukovne umjetnike udruge ili ovlatene
agencije da se radi o umjetnikom djelu.
Predujam poreza na dohodak u tom sluaju obraunava,
obustavlja i uplauje isplatitelj drugog dohotka po osnovi
autorske naknade za umjetniko djelo i to pri svakoj isplati
i istodobno s isplatom, od utvrenog dohotka kao razlike izmeu
autorske naknade koja se umanjuje za 55% izdataka na ime neo-
porezivog dijela umjetnikog autorskog honorara i 30% priznatih
izdataka (lanak 75. stavak 4. Pravilnika o porezu na dohodak), po
stopi od 25%, u skladu s lankom 48. stavci 1. i 2. Zakona o porezu
na dohodak.
Isplatitelj drugog dohotka obvezan je u skladu s lankom 61. Zako-
na o porezu na dohodak, isplatu drugog dohotka fizikoj osobi obaviti
preko njegovog irorauna otvorenog kod ovlatene organizacije za
platni promet. O isplati drugog dohotka obvezan je Poreznoj upravi
dostaviti i Izvjee o drugom dohotku, obraunanom i uplaenom
porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja
- Obrazac IDD u propisanim rokovima!
2. Ako se nagrade dodjeljuju fizikoj osobi koja nije rezi-
dent Republike Hrvatske, nain utvrivanja i plaanja poreza na
dohodak ovisi o tome je li fizika osoba koja je osvojila nagradu
rezident drave s kojom Republika Hrvatska primjenjuje ugovor
o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na
imovinu ili je rezident drave s kojom Republika Hrvatska taj ugovor
OUJAK 2007.
ne primjenjuje.
2.1. Ako se nagrade dodjeljuju fizikoj osobi koja je u Repu-
blici Hrvatskoj nerezident, a rezident je drave s kojom Republika
Hrvatska ne primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu, pri isplati nagrade
treba utvrditi drugi dohodak prema lanku 32. stavak 1. i stavak 5.
toka 3. Zakona o porezu na dohodak.
Raunovodstvo i nancije 99
2/26/07 3:51:30 PM
 ODGOVORI NA PITANJA
Tuzemni isplatitelj takve nagrade obvezan je po osnovi primi-
taka ostvarenih obavljanjem umjetnike djelatnosti te djelatnosti u
svezi s tiskom, radijem i televizijom te zabavnim priredbama, fizikoj
osobi nerezidentu utvrditi drugi dohodak kao razliku izmeu svakog
pojedinano ostvarenog primitka i izdatka u visini 30% ostvarenog
primitka.
U skladu s lankom 48. stavci 1. i 2. Zakona o porezu na do-
hodak predujam poreza na dohodak iz drugog dohotka poreznog
obveznika koji je rezident drave s kojom Republika Hrvatska ne
primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja pore-
zima na dohodak i na imovinu, tuzemni isplatitelj drugog dohotka
obvezan je obraunati, obustaviti i uplatiti, i to pri svakoj isplati i
istodobno s isplatom, a od utvrenog dohotka po stopi od 25%.
Isplatitelj drugog dohotka obvezan je u skladu s lankom 61.
Zakona o porezu na dohodak i lankom 90. stavak 1. Pravilnika
o porezu na dohodak, isplatu drugog dohotka poreznom obvezni-
ku nerezidentu obaviti na njihov raun. O isplati drugog dohotka
obvezan je Poreznoj upravi dostaviti i Izvjee o drugom do-
hotku, obraunanom i uplaenom porezu na dohodak i prirezu te
doprinosima za obvezna osiguranja - Obrazac IDD u propisanim
rokovima.
2.2. Ako se nagrade dodjeljuju fizikoj osobi koja je u Republi-
ci Hrvatskoj nerezident, a rezident je drave s kojom Republika
Hrvatska primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog opore-
zivanja, pri isplati treba voditi rauna o odredbama odgovarajuih
odredbi svakog konkretnog ugovora.
Iz postavljenog upita proizlazi da je ove godine nagrada
dodijeljena reiseru koji je rezident Republike Austrije s kojom
Republika Hrvatska primjenjuje Ugovor o izbjegavanju dvostru-
kog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu (Nar. nov.
Meunarodni ugovori broj 3/01.).
U skladu s lankom 17. toga Ugovora dohodak koji neovi-
sno o lancima 14. i 15. istog Ugovora, ostvari rezident drave
ugovornice kao izvoa, primjerice kao kazalini, filmski,
radijski ili televizijski umjetnik ili glazbenik ili kao porta od
svoje osobne djelatnosti u drugoj dravi ugovornici, mogu se
oporezivati u toj drugoj dravi.
S obzirom da u predmetnom sluaju fizika osoba koja je
rezident Republike Austrije nije kao filmski umjetnik ostvarila
dohodak u Republici Hrvatskoj obavljanjem osobne odnosno
samostalne djelatnosti u Republici Hrvatskoj, jer se radi o film-
skoj nagradi za prikazani film u Republici Hrvatskoj, koji kao
umjetniko djelo nije stvoren u Republici Hrvatskoj osobnom
djelatnou, jer se prikazivanje filma ne moe tumaiti kao
osobno izvoenje (osobna djelatnost) umjetnika izvoaa u
Republici Hrvatskoj, proizlazi da Republika Hrvatska ne moe
oporezivati dodijeljenu nagradu prema lanku 17. Ugovora o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i
na imovinu koji je u primjeni s Republikom Austrijom.
Proizlazi da se u konkretnom sluaju trebaju primijeniti
OUJAK 2007.
odredbe lanka 14. toga Ugovora kojim je propisano da se
dohodak koji ostvari rezident drave ugovornice od profesi-
onalnih djelatnosti ili drugih samostalnih djelatnosti oporezuje
samo u toj dravi, osim ako u drugoj dravi ugovornici ima
stalno sjedite koje mu redovito stoji na raspolaganju, u kojem
sluaju se u drugoj dravi moe oporezivati dio dohotka koji se
moe pripisati tom stalnom sjeditu.
100 Raunovodstvo i nancije
misljenja.k.indd. .indd 100
S obzirom da rezident Republike Austrije nema stalno sje-
dite u Republici Hrvatskoj, a obavlja profesionalnu djelatnost,
proizlazi da dohodak to ga ostvari od profesionalne djelatnosti
moe biti oporezivan u Republici Austriji.
I u ovom je sluaju tuzemni isplatitelj drugog dohotka obve-
zan isplatu drugog dohotka poreznom obvezniku nerezidentu
obaviti na njegov raun, u skladu s lankom 61. Zakona
o porezu na dohodak i lankom 90. stavak 1. Pravilnika o
porezu na dohodak.
Klasa: 410-01/06-01/771
Ur. broj: 513-07-21/06-2
17. studeni 2006.
Dohodak od opcijske kupnje dionica inozemnog drutva
Na upit Drutva E Y d.o.o. o poreznom tretmanu primitaka
to ih rezident Republike Hrvatske koji je radnik tuzemnog drutva,
a i radnik drutva sa sjeditem u Republici Austriji, ostvari realiza-
cijom prava iz opcijskog ugovora sklopljenog s drutvom u Austriji
Sredinji ured Porezne uprave je odgovorio:
1. lankom 30. stavci 4., 5., 6. i 7. Zakona o porezu na
dohodak (Nar. nov., br. 177/04.) propisano je da se dohotkom
od kapitala smatraju i primici po osnovi udjela u dobiti lanova
uprave i radnika trgovakih drutava koje ostvaruju putem dodjele ili
opcijske kupnje vlastitih dionica.
U skladu s lankom 30. stavak 9. Zakona o porezu na doho-
dak po osnovi realizacije prava iz opcije utvruje se dohodak od
kapitala samo ako vlastite dionice drutva u trenutku realizacije
prava iz opcije kotiraju na burzi ili ureenim javnim tritima u
skladu s posebnim zakonom. Ako taj uvjet nije ispunjen po toj
osnovi utvruje se dohodak od nesamostalnog rada iz lanka 14.
Zakona o porezu na dohodak ili drugi dohodak iz lanka 32. istoga
Zakona.
U skladu s navedenim, a s obzirom da dionice inozemnog dru-
tva ne kotiraju na burzi ili ureenim javnim tritima u skladu sa
Zakonom o tritu vrijednosnih papira (Nar. nov., br. 84/02.) kao
tuzemnim propisom, od primitaka to ga fizika osoba koja je
rezident Republike Hrvatske ostvari od inozemnog poslodavca
realizacijom prava iz opcije, utvruje se dohodak od nesamo-
stalnog rada u skladu s lancima 13., 14. i 16. Zakona o porezu na
dohodak, iz kojega je fizika osoba rezident obvezna sama obrau-
nati i uplatiti predujam poreza na dohodak u skladu sa lankom 45.
stavak 8. istog Zakona.
Meutim, Republika Hrvatska primjenjuje s Republikom Au-
strijom Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima
a dohodak i na imovinu (Nar. nov. - Meunarodni ugovori broj
3/01.). U skladu s lankom 15. stavak 1. Ugovora o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu, pla-
e i slina primanja koje rezident drave ugovomice ostvaruje od
nesamostalnog rada, oporezuju se samo u toj dravi, osim kada se
radi o nesamostalnom radu u drugoj dravi ugovornici. Ako se radi
o takvom nesamostalnom radu, primanje koje se od toga ostvaruje
moe se oporezivati u toj drugoj dravi.
S obzirom da nisu ispunjeni uvjeti iz stavaka 2. i 3. lanka
15. Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima
na dohodak i na imovinu kojega Republika Hrvatska primjenjuje s
2/26/07 3:51:31 PM
 ODGOVORI NA PITANJA

Republikom Austrijom, dohodak od nesamostalnog rada to ga re-

2. OPI POREZNI ZAKON
zident Republike Hrvatske ostvari iz Republike Austrije, oporezuje
se u Republici Hrvatskoj, i to prema odredbama tuzemnog propisa.
Deblokada rauna i odgoda ovrhe poreznog duga nakon
Prema tome, po osnovi realizacije prava iz opcijskog ugovora
podnoenja tube Upravnom sudu Republike Hrvatske
sklopljenog s drutvom u Republici Austriji, porezni obveznik koji
Porezna uprava sukladno svojoj nadlenosti provodi ovrhu
je rezident Republike Hrvatske obvezan je utvrditi dohodak od
odnosno mjere ovrnog postupka protiv poreznog obveznika ra-
nesamostalnog rada te obraunati i uplatiti predujam poreza
di naplate poreza, doprinosa i drugih javnih davanja primjenjujui
na dohodak i eventualno prireza porezu na dohodak na nain
odredbe Opeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 127/00. i 86/01.
propisan odredbama lanaka 13., 14., 16. i 45. stavak 8. Zakona o
i 150/02.), Zakona o upravnom postupku (Nar. nov. br. 53/91.)
porezu na dohodak.
i Ovrnog zakona (Nar. nov. br. 57/96., 29/99., 42/00., 173/03.,
2. lankom 14. stavak 3. Zakona o porezu na dohodak pro-
194/03., 151/04. i 88/05.) dok rjeavanje upravnih sporova nije u
pisano je da se primicima u naravi od kojih se utvruje dohodak
nadlenosti Porezne uprave.
od nesamostalnog rada smatraju koritenje zgrada, prometnih sred-
Nadalje, Opim poreznim zakonom (Nar. nov. br. 127/00.,
stava, povoljnije kamate pri odobravanju kredita i druge pogodnosti
86/01., 150/02.), nije propisana mogunost deblokade rauna.
koje poslodavci i isplatitelji primitka odnosno plae daju radnicima i
lankom 134. istog zakona propisana je mogunost odgoda ovr-
fizikim osobama koje ostvaruju primitke od nesamostalnog rada.
he, koja se provodi temeljem rjeenja o ovrsi (ne po opomeni).
Odredbama lanka 15. stavak 1. toka 5. Pravilnika o porezu
Sukladno lanku 134. Zakona, odgoda ovrhe moe se odobriti na
na dohodak (Nar. nov., br. 95/05., 96/06.) propisano je da se pri-
prijedlog ovrenika najdulje na rok od est mjeseci:
micima od nesamostalnog rada u skladu s lankom 14. stavak 3.
1. ako je protiv ovrne isprave podnijeta alba,
Zakona o porezu na dohodak, smatraju svi primici radnika i fizikih
2. ako je podnijet zahtjev za povrat u prijanje stanje u postupku
osoba koje ostvaruju primitke iz lanka 14. istog Zakona u stvarima
u kojem je donijeta ovrna isprava ili
i uslugama koje imaju novanu vrijednost (dobra, usluge, prava i
3. ako je ovrenik protiv rjeenja o ovrsi podnio albu ili tubu.
ostala primanja u naravi), a izmeu ostalih i svi drugi posebno
Stavkom 2. istog lanka propisano je da porezno tijelo moe
nenavedeni primici u svezi i po osnovi nesamostalnog rada
odgodu ovrhe uvjetovati davanjem sredstava osiguranja naplate iz
koji se daju u naravi, osim izravnih ili neizravnih novanih isplata
l. 121. Opeg poreznog zakona.
i doznaka.
lankom 121. st. l. Opeg poreznog zakona propisane su vrste
lankom 16. stavak 2. Pravilnika o porezu na dohodak pro-
sredstava osiguranja naplate poreznog duga, i to:
pisano je da ako su primici u naravi odobreni radniku uz plaanje
1. neopoziva garancija banke ili druge financijske organizacije
naknade koja je nia od trine, poslodavac i isplatitelj primitka
ovlatene za obavljanje platnog prometa koju odredi porezno
mora utvrditi razliku izmeu trine cijene i naknade koju je radnik
tijelo,
platio te se tako utvrena razlika smatra primitkom od nesamostal-
2. zalog vrijednosnih papira-vrijednosnica (vlasnikih i vjerov-
nog rada. lankom 16. stavak 4. istog Pravilnika propisano je da se
nikih) i trabina (ukljuivo i trabine po osnovu udjela u
radi obraunavanja i plaanja poreza na dohodak sukladno Zakonu,
kapitalu),
pri obraunavanju i plaanju predujma poreza na dohodak trina
3. zalono pravo na nekretninama i pravima graenja,
vrijednost odnosno vrijednost primitka u naravi uveava za dopri-
4. jamstvo druge osobe koja ispunjava uvjete navedene u stavku
nose za obvezna osiguranja iz primitka, porez na dohodak i prirez
2. ovog zakona.
porezu na dohodak.
Ukoliko se kao instrument osiguranja dostavlja bjanko za-
Prema tome, razlika izmeu opcijskim ugovorom utvrene
dunica mora biti ovjerena i potpisana od solventnog jamca.
cijene dionice i trine vrijednosti dionice u trenutku realizacije
Isto tako ukoliko ovrenik nudi bjanko mjenicu kao sredstvo
opcije, smatra se primitkom u naravi po osnovi nesamostalnog
osiguranja ona mora biti avalirana od banke ili neke druge
rada odnosno neto primitkom koju treba uveati za propisane obveze
solventne tvrtke. Ako se nudi nekretnina koju ima u vlasnitvu,
za javna davanja, neovisno o tome padaju li na teret radnika ili pak
potrebno je provesti upis zalonog prava na ponuenoj nekretnini
na teret njegovog poslodavca.
u korist Ministarstva financija.
3. lankom 39. stavak 2. Zakona o porezu na dohodak propi-
Prijedlog za odgodu ovrhe podnosi se putem nadlene
sano je da godinju poreznu prijavu obvezno podnosi rezident ako
Ispostave Porezne uprave, a o prijedlogu rjeava Sredinji ured
dohodak iz lanka 5. istog Zakona ostvari izravno iz inozemstva.
Porezne uprave.
Prema tome, porezni obveznik rezident obvezan je podnijeti go-
dinju poreznu prijavu za razdoblje u kojemu je ostvario dohodak Klasa: 410-01/07-01/2
od nesamostalnog rada izravno iz inozemstva, a u godinjoj pore- Ur. broj: 513-07-21-06/07-2
znoj prijavi je u skladu s lankom 39. stavak 5. Zakona o porezu na 22. sijenja 2007.
dohodak obvezan iskazati ukupno ostvareni dohodak prema lanku
OUJAK 2007.

5. toga Zakona u istom poreznom razdoblju.

Klasa: 410-01/06-01/573
Ur. broj: 513-07-21-01/07-2
3. sijenja 2007. www.rif.hr
Raunovodstvo i nancije 101
misljenja.k.indd. .indd 101 2/26/07 3:51:32 PM
 NOVI PROPISI
NARODNE NOVINE
Broj 1 od 2. sijenja 2007. godine
- Zakon o financiranju politikih stranaka, nezavisnih lista i
kandidata
Broj 2 od 4. sijenja 2007. godine
- Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o financijskom
izvjetavanju u proraunskom raunovodstvu
Broj 3 od 8. sijenja 2007. godine
- Pravilnik o utvrivanju cijena naftnih derivata
- Odluka o prirezu porezu na dohodak Opine Otok
Broj 4 od 10. sijenja 2007. godine
- Naputak u svezi dostave obvezne dokumentacije za upis u
Upisnik poljoprivrednih gospodarstava
- Odluka o izgledu, obliku, sadraju i nainu koritenja iskazni-
ce dopunskog zdravstvenog osiguranja
Broj 5 od 12. sijenja 2007. godine
- Uredba o uvjetima i postupcima za ostvarivanje osloboenja
od plaanja carine
- Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe za provedbu Carin-
skog zakona
Broj 6 od 15. sijenja 2007. godine
- Odluka o opinskim porezima Opine Lovinac
Broj 7 od 17. sijenja 2007. godine
- Izmjena Izvatka iz Odluke o plaanju doprinosa u paualnom
iznosu udruenjima obrtnika, podrunim obrtnikim komora-
ma i Hrvatskoj obrtnikoj komori za 2007. godinu
Broj 8 od 22. sijenja 2007. godine
- Odluka o prirezu porezu na dohodak Opine titar
- Stopa promjene proizvoakih cijena industrijskih proizvoda
u prosincu 2006. godine
- Indeks potroakih cijena u Republici Hrvatskoj u prosincu
2006. godine
Broj 9 od 24. sijenja 2007. godine*
Broj 10 od 29. sijenja 2007. godine
- Izmjene i dopune Upute o upotrebi slovnih kratica i brojanih
oznaka za drave i zemlje i novane jedinice u platnom pro-
metu s inozemstvom
OUJAK 2007.
- Pravilnik o deklaraciji i oznaavanju ekolokih proizvoda
- Kolektivni ugovor za radnike Hrvatskih uma, drutva s ogra-
nienom odgovornou
- Odluka o opinskim porezima Opine Lastovo
102 Raunovodstvo i nancije
Novi propisi-k.indd 102
Broj 11 od 31. sijenja 2007. godine
- Popis tijela javne vlasti
- Temeljni kolektivni ugovor za javne slube
Broj 13 od 5. veljae 2007. godine
- Kolektivni ugovor za radnike HP - Hrvatske pote
- Odluka o dopuni Odluke o opinskim porezima Opine Voj-
ni
Broj 14 od 7. veljae 2007. godine
- Pravilnik o izraunu, visini i naplati naknada koje se plaaju
Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga za 2007.
godinu
Broj 15 od 8. veljae 2007. godine*
Broj 16 od 9. veljae 2007. godine
- Ispravak Zakona o podrujima upanija, gradova i opina u
Republici Hrvatskoj
Broj 17 od 12. veljae 2007. godine
- Zakon o izmjenama i dopunama Uredbe o obvezama i pravima
dravnih dunosnika
Broj 18 od 14. veljae 2007. godine
- Dodatak IV. Kolektivnom ugovoru za djelatnost socijalne
skrbi
Broj 19 od 16. veljae 2007. godine*
Broj 20 od 19. veljae 2007. godine
- Uredba o davanju prethodne suglasnosti za sklapanje ugovora
o javno-privatnom partnerstvu po modelu privatne financijske
inicijative
- Uredba o dopunama Uredbe o uvjetima za obavljanje trgovine
na veliko i trgovine s inozemstvom za odreenu robu
Broj 21 od 21. veljae 2007. godine
- Stopa promjene proizvoakih cijena industrijskih proizvoda
u sijenju 2007. godine
- Indeks potroakih cijena u Republici Hrvatskoj u sijenju
2007. godine
*Nema znaajnijih propisa iz financijsko-raunovodstvene prakse.
2/26/07 3:52:06 PM
 IZ RiF-a

IN MEMORIAM
Mr. sc. Ana Zlatanovi
1927. - 2007.
Naa dugogodinja suradnica, kolegica i prijateljica umrla je 4. veljae
2007. godine. Bila je dugogodinji direktor privredno-raunskog sektora
Zagrebake pivovare i jo kao mlada raunovotkinja iz prakse vrlo rano
se ukljuila u rad strukovne organizacije iako je obavljala vrlo odgovornu funkciju u radnoj organizaciji. Svojom
marljivou uz rad diplomirala je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a kasnije zavrila poslijediplomski studij
iz podruja raunovodstva i financija i stekla zvanje magistra ekonomskih znanosti.
U strukovnoj organizaciji Hrvatskoj zajednici raunovoa i financijskih djelatnika i Udruzi raunovoa i fi-
nancijskih djelatnika Zagreb obavljala je razne funkcije u organima organizacija kao i u specijaliziranim radnim
grupama, odnosno komisijama. U svakom poslu imala je znaajnu ulogu u poboljanju organizacije i bila je
zaetnik ideja u svrhu obogaivanja rada organizacije.
U Hrvatskoj zajednici raunovodstvenih i financijskih djelatnika bila je:
- predsjednica Nadzornog odbora od 1966. do 1969. godine,
- zamjenica predsjednika Zajednice od 1981. do 1983. godine.
U Udruzi raunovodstvenih i financijskih djelatnika Zagreb obavljala je dunosti:
- lanica Upravnog odbora od 1965. do 1966. i 1974. do 1979. godine,
- potpredsjednica od 1972. do 1974. godine,
- predsjednica Udruge od 1979. do 1980. godine,
- lanica Predsjednitva 1982. godine,
- lanica Nadzornog odbora od 1966. do 1969. godine,
- lanica Komisije za drutvenu aktivnost od 1965. do 1969. godine,
- lanica Komisije za obrazovanje lanova od 1968. do 1969. i od 1974. do 1976. godine,
- predsjednica Komisije za obrazovanje lanova od 1972. do 1974. godine.
Za svoj rad primila je priznanja:
- Plaketa u pozlati Hrvatske zajednice raunovoa i financijskih djelatnika;
- Zlatne znake Hrvatske zajednice raunovoa i financijskih djelatnika;
- Priznanje Hrvatske zajednice raunovoa i financijskih djelatnika povodom 30-e obljetnice Zajednice.
Svi s kojima je radila i koji dobro poznaju njezine ljudske osobine opisuju je kao: predanost poslu, jednostav-
nost i skromnost, otvorenost, pristupanost, dobronamjernost, pouzdanost u obavljanju zadataka, izraziti smisao
za razvijanje drueljublja, spremnost da pomogne mladima i da ih ukljui u strukovnu aktivnost.
To su osobine koje su je inile omiljenom, a odraavale su se i na njezin rad. Ostat e zapamena kao osoba
iji je temeljni cilj bio poboljanje i razvijanje aktivnosti, razumijevanja poslovnih problema i nastojanja da
se podigne razina znanja, samopouzdanosti i potovanja lanova strukovne organizacije. Rado je prihvaala i
OUJAK 2007.

najjednostavnije zadatke kada je bila sigurna da e to doprinijeti uspjenosti i efikasnosti rada.

Hvala Ti za Tvoju predanost i pouzdanost u ostvarivanju naih ciljeva, za stalno razvijanje zajednitva kod
naih lanova, hvala Ti na podrci u irenju i ostvarivanju ideje da naa organizacija dobije obiljeje moderne
strukovne organizacije.
Tvoje srce je prestalo kucati, ali mi emo Te se jo dugo sjeati.

Raunovodstvo i nancije 103

vijesti iz RIF.-k.indd 103 2/26/07 3:52:58 PM
 IZ RiF-a
Vijesti iz Hrvatskog instituta
internih revizora
Dana 7. veljae 2007. godine odrana je zajednika 6. sjednica
Izvrnog odbora i konstituirajua sjednica Nadzornog odbora Hrvat-
skog instituta internih revizora. Na zajednikoj sjednici su razmatrani
i usvojeni Financijski izvjetaj za 2006. godinu i Prijedlog Financij-
skog plana za 2007. godinu. Zatim, razmatrano je Izvjee o radu
IO HIIR-a u proloj godini od osnivanja 2. lipnja 2006. g., aktualno
stanje i zadaci te Prijedlog plana aktivnosti u 2007. g. Najvaniji za-
daci Instituta su razvoj struke interne revizije u Republici Hrvatskoj,
uspostavljanje i odravanje standarda za profesionalnu praksu interne
revizije i standarda za ocjenjivanje kvalitete organizacije interne revi-
zije, profesionalni razvoj i certificiranje internih revizora.
Tijekom 2007. g. Institut e u zajednici s HZRIF - Sekcijom
internih revizora organizirati radionice (Workshops) prema potre-
bama i interesu lanova. Pozivaju se lanovi da daju svoje prijedloge
za odravanje radionica. Institut e sudjelovati i na godinjem savje-
tovanju Sekcije interne revizije HZRIF na jesen (listopad) u Poreu.
Unutar Instituta organiziraju se sekcije interne revizije za
podruje gospodarstva, bankarstva i financijskih institucija, javnog
SAVJETNICI: e-mail: rif@rif.hr
OUJAK 2007.
01 / 4686-506
104 Raunovodstvo i nancije
vijesti iz RIF.-k.indd 104
sektora i neprofitnih organizacija i IT tehnologije. Po potrebi i inte-
resu lanova mogu se organizirati i druge sekcije. Zadatak sekcije je
pomaganje lanovima u njihovom strunom usavravanju i artikuli-
ranju zajednikih interesa lanova.
lanovi Instituta su ujedno lanovi IIA - globalne svjetske or-
ganizacije internih revizora i mogu koristiti razne usluge od kojih se
neke moraju posebno platiti (pristup raznim strunim publikacijama,
dobivati asopis Internal Auditor, i sl.).
Institut je lan Europske konfederacije instituta internih revizora
(ECIIA), koja je organizirana regionalno i odrava svoje godinje
konferencije.
Institut je otvorio vlastitu internetsku stranicu www.hiir.hr na
kojoj e se objavljivati informacije o radu. Zainteresirani se mogu
ulaniti u Institut sukladno Statutu.
Adresa Instituta je Jakova Gotovca 1/II, Zagreb.
SVAKODNEVNO
8-14 SATI
2/26/07 3:52:58 PM

Godinja izborna skuptina URFD Virovitica
U organizaciji virovitike Udruge RFD dana 26. 01. 2007. godine
odran je besplatan seminar o prijavi poreza na dohodak i dobit za
2006. godinu. Struna izlaganja imali su Ivan Idojti i mr. sc. Marija
Zuber samostalni savjetnici-urednici iz Hrvatske zajednice Zagreb.
U nastavku je odrana Izborna skuptina Udruge RFD Virovitica
na kojoj se raspravljalo o Izvjeu o radu za proteklo etverogodinje
razdoblje.
Izabrano je novo vodstvo Udruge te je iznesen i usvojen Program
rada za sljedee etverogodinje razdoblje. Osnovne smjernice rada
Udruge su: - poveati broj lanova, - raditi na elementarnoj potrebi
- osiguranje poslovnog prostora za rad Udruge te - poveati aktivnosti
Izborna skuptina Udruge RFD Valpovtine
Udruga RFD Valpovtine, odrala je svoju redovnu izbornu skupti-
nu u petak 09. 02. 2007. u restoranu Park Valpovo s poetkom u 18,00
sati. Dvoranu restorana Park ispunilo je 50-ak lanova udruge, te gosti
iz udruga: Osijek, Naice, Slavonskog Broda, upanje, Poege i Belog
Manastira.
Sveanost su uveliali i gosti iz Hrvatske zajednice RIF Zagreb, na
elu sa zamjenikom predsjednika prof. dr. sc. Danimirom Gulinom i
direktorom mr. sc. Slavkom Lekom.
Skuptinu je vodilo radno predsjednitvo na elu sa Zlatkom
Ivoeviem te lanovima Goranom poljari i Davorkom Poljak. Sve
vijesti iz Udruga-k.indd 105
IZ UDRUGA
na organizaciji strunih seminara za lokalne potrebe raunovodstve-
nih radnika.
Na Izbornoj skuptini su izabrani lanovi Izvrnog odbora, Nad-
zornog odbora i Stegovnog suda. Za predsjednika udruge izabrana je
Nada Djeri, dipl. ecc.
Na skuptini osim lanova URFD bili su prisutni i predstavnici
Udruga iz Bjelovara, Daruvara i Vrbovca. U ime Zajednice HZRIF
Ivan Idojti pozdravio je prisutne i novom rukovodstvu zaelio
uspjean rad u narednom etverogodinjem mandatu.
S. L.
prisutne pozdravio je predsjednik Udruge Marin Vuksani te podnio
izvjee o radu za proteklo razdoblje.
U izvjeu je naglaeno da je Udruga strukovna organizacija koja
djeluje na podruju gradova Valpovo, Belie te opina Bizovac i Petri-
jevci. Samostalno djeluje od 1980. godine, pravna je osoba udruena s
HZRIF-om. Danas broji 70-ak lanova.
Od 28. 05. 2004. do danas Izvrni odbor odrao je 19 sjednica te
je svojom aktivnou nastojao Udrugu i lanstvo pokrenuti iz deseto-
godinje pasivnosti. Objektivne okolnosti za takvo stanje bile su: ratna
situacija na naem podruju, devastirani radni prostor kojeg do danas
nismo rijeili te osipanje lanstva uslijed unitavanja gospodarskih
subjekata.
U protekle dvije godine uspjeli smo aktivirati dvadesetak novih
lanova financijsko-raunovodstvene struke, koji su sigurna garancija
djelovanja Udruge u budunosti. Aktiviranje novih lanova i ubudue
OUJAK 2007.
nam mora biti prioritetan zadatak.
to se tie organizacije seminara i savjetovanja koristili smo usluge
udruga Osijek i Naice s kojima imamo dugogodinju suradnju.
Pored navedenih, izvrsno suraujemo i s ostalim udrugama u
naem podruju, a naroito prilikom organizacije portskih susreta koji
su sad ve preli u tradiciju. Naa Udruga je do sada sudjelovala na est
odranih susreta, a posljednjim VI. igrama smo bili domaini.
Raunovodstvo i nancije 105
2/26/07 3:56:13 PM
 IZ UDRUGA

Odnosi s HZRIF kao naom krovnom organizacijom, su na visokoj
razini. Redovito odlazimo na sjednice Glavnog odbora i sve vanije
sastanke te o tome upoznajemo lanstvo. Takoer prisustvujemo svim
simpozijima koje organizira Zajednica.
Svake godine za nae lanove organiziramo posjet INTERLIBER-
u sajmu knjiga u Zagrebu na koji uvijek povedemo desetak uenika
Srednjokolskog centra Valpovo. Najboljim uenicima Ekonomske
kole, svake godine na zavrnoj sveanosti dodjeljujemo novane
nagrade.
Redovita financijska sredstva su nedovoljna za na rad, pa se ovom
prilikom zahvaljujem tvrtkama s naeg podruja koje nam svojim do-
nacijama pomau u financiranju.
Knjigovodstveni servisi s naeg podruja takoer su ukljueni u
rad nae Udruge, a napose tvrtka Arios, Belie.
22. 09. 2006. u Domu kulture u Beliu, odrano je struno pre-
davanje.
Prisustvovalo je 80-ak lanova Udruge i gostiju, a HZRIF je osi-
gurala predavae.
23. 09. 2006. na bazenu u Beliu odrana su VI. portska natje-
canja. Sudjelovalo je deset udruga s naeg podruja i Udruga RFD
Zagreb. Natjecanje se odvijalo u 16 natjecateljskih i 4 rekreativne
discipline. Tom prigodom, Udruga je izradila BILTEN u kojem su
obraene sve aktivnosti koje su se odvijale u tijeku ta dva dana. Bilten
je ujedno trajan zapis koji e nas uvijek podsjeati na te susrete.
Do 1991. godine Udruga je imala svoje prostore u Dvorcu (dvije
prostorije s dvoranom za odravanje seminara) no, ratna dogaanja i
devastiranje Dvorca, pa tako i naih prostorija u njemu, uinili su da
smo ostali bez krova nad glavom.
Budui da nam je prostor neophodan za odvijanje aktivnosti, prio-
ritetan zadatak novoizabranog Izvrnog odbora bit e rjeavanje ovoga
problema.
Nakon podnesenih izvjea, na prijedlog predsjednika Kandi-
dacijske komisije Mirka Novoselia, jednoglasno su izabrana tijela
Udruge.
U Izvrni odbor Udruge izabrani su: Marin Vuksani za predsjed-
nika, Jadranka Koroi za dopredsjednicu, Dragan Vidoi za tajnika te
za lanove mr. sc. Luka Zubi, mr. sc. Stjepan Ki, Gorana poljari,
uro Petnjari, Lidija Reetar, Mirko Novoseli, Dalibor Berei,
Marija Kui, Ivica Majdeni, Zlatko Ivoevi i Tatjana Andrakovi.
U Nadzorni odbor izabrani su: Karmela Jurina za predsjednika,
Melita Jelki i Mira Vitner za lanove.
Za Stegovni sud izabrani su: Verica Vitner za predsjednicu te Pavo
Vukovi i Nenad Kui za lanove.
Na kraju radnog dijela skuptine, u ime svih izabranih, zahvalio
se predsjednik Marin Vuksani na ukazanom povjerenju uz obeanje
da e uz pomo svih lanova Udruge nastojati provesti postavljene
programe.
S. L.

UDRUGA RAUNOVOA I FINANCIJSKIH DJELATNIKA ZAGREB

Zagreb, ul. kneza Mislava 1/I, tel.: 4612-960 i 4612-961
e-mail: udruga.rfd.zagreb@zg.htnet.hr
provedimo Uskrs u Kataloniji
BARCELONA
5 DANA ZRAKOPLOVOM
05. - 09. 04. 2007.

CIJENA ARANMANA (min. 40 putnika) 5.390,00 kn

Nadoplata za jednokrevetnu sobu 1.550,00 kn

Plaanje je mogue u ratama (cijena putovanja 5.390,00 + 650,00 pristojba u zranoj luci):
1. rata 1.500,00 kn (do 16. 2. 2007.), 2. rata 1.500,00 kn (do 16. 3. 2007.), 3. rata 760,00 kn (do 20. 4. 2007.)
4. rata 760,00 kn (do 18. 5. 2007.), 5. rata 760,00 kn (do 21. 6. 2007.), 6. rata 760,00 kn (20. 7. 2007.).
OUJAK 2007.

PRIJAVE se potvruju do 16. 2. 2007. u agenciji CALYPSO TRAVEL CLUB, Zagreb, Rubetieva 27,
tel: 4619-833, 4619-834.
Predsjednica Odbora za Predsjednica Udruge
za drutvenu djelatnost: RFD Zagreb:
mr. sc. Marija Zuber Dragica Kutnjak, dipl. oec.

106 Raunovodstvo i nancije

vijesti iz Udruga-k.indd 106 2/26/07 3:56:14 PM

 OBJAVA FINANCIJSKIH IZVJETAJA

Na temelju l. 29. Zakona o raunovodstvu "PREDIONICA KLANJEC" d.d., Klanjec, javno objavljuje rezultate poslovanja za
2005. godinu.

BILANCA NA DAN 31. PROSINCA 2005.

OPIS POZICIJE SVOTA u kn/lp OPIS POZICIJE SVOTA u kn/lp

AKTIVA PASIVA
A. POTRAIVANJA ZA UPISANI A A. KAPITAL I REZERVE 6.482.254,13
NEUPLAENI KAPITAL - I. Upisani kapital 12.836.400,00
B. DUGOTRAJNA IMOVINA 35.208.511,77 II. Premija na emitirane dionice -
I. Nematerijalna imovina 23.781,27 III. Revalorizacijske rezerve -
II. Materijalna imovina 35.138.201,00 IV. Rezerve 10.565.404,24
III. Financijska imovina 46.529,50 Va. Zadrana dobit -
IV. Potraivanja - Vb. Preneseni gubitak -20.920.293,55
C. KRATKOTRAJNA IMOVINA (obrtna sredstva) 3.811.020,58 VIa. Dobit tekue godine 4.000.734,44
I. Zalihe 1.856.095,35 VIb. Gubitak tekue godine -
II. Potraivanja 1.611.101,69 B. DUGORONA REZERVIRANJA ZA
III. Financijska imovina 29.884,20 RIZIKE I TROKOVE 811.900,00
IV. Novac u banci i u blagajni 313.939,34 C. DUGORONE OBVEZE 26.036.630,22
D. PLAENI TROKOVI BUDUEG RAZDOBLJA D. KRATKORONE OBVEZE 5.688.748,00
I NEDOSPJELA NAPLATA PRIHODA - E. ODGOENO PLAANJE TROKOVA I PRIHOD
E. GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA - BUDUEG RAZDOBLJA -
F. UKUPNA AKTIVA 39.019.532,35 F. UKUPNA PASIVA 39.019.532,35
G. IZVANBILANNI ZAPISI 6.412.430,98 G. IZVANBILANNI ZAPISI 6.412.430,98

RAUN DOBITI I GUBITKA REVIZOR TIM d.o.o., Zabok

OD 1. 1. DO 31. PROSINCA 2005.
REVIZOROVO IZVJEE O FINANCIJSKIM IZVJETAJIMA ZA
GODINU KOJA JE ZAVRILA 31. PROSINCA 2005.
OPIS POZICIJE SVOTA u kn/lp
SKUPTINI DIONIARA NADZORNOM ODBORU d.d PREDIONICA
A. Poslovni prihodi 39.847.269,79 KLANJEC, Klanjec
B. Poslovni rashodi 35.868.768,06
Izvrili smo reviziju financijskih izvjetaja dionikog drutva Predionica
C. Financijski prihodi 1.344.641,50 Klanjec, Klanjec i to: bilance na dan 31. prosinca 2005., te s njom povezani
D. Financijski rashodi 1.381.207,84 raun dobiti i gubitka, izvjetaj o novanom tijeku, biljeke uz financijske
E. Izvanredni prihodi 946.156,44 izvjetaje i izvjetaj o promjenama glavnice, prikazanih na stranicama 4 do 19.
F. Izvanredni rashodi 887.348,39 Za ove financijske izvjetaje odgovornost snosi uprava dionikog drutva. Naa
UKUPNI PRIHODI 42.138.067,73 odgovornost se svodi na izraavanje miljenja o tim financijskim izvjetajima koje
UKUPNI RASHODI 38.137.324,29 je utemeljeno u obavljenoj reviziji.
Dobit prije oporezivanja 4.000.743,44 Reviziju smo obavili u skladu s Meunarodnim revizijskim standardima
Gubitak prije oporezivanja - i Zakonom o reviziji Republike Hrvatske. Ti standardi zahtijevaju planiranje
Porez na dobit - i obavljanje revizije na nain koji osigurava razumno uvjerenje o tome da li
G Dobit tekueg razdoblja 4.000.743,44 u financijskim izvjetajima ima znaajnih pogreaka. Revizija je obuhvaala
H. Gubitak tekueg razdoblja - provjere, testiranja i prikupljanja dokaza o iznosima i objavljivanjima u
financijskim izvjetajima. Revizija je takoer obuhvaala ocjenu koritenih
Podatke ovjerava: temeljnih raunovodstvenih naela i primijenjenih raunovodstvenih politika te
Manfred Kubera znaajne procjene uprave, kao i vrednovanje sveukupnog objavljivanja financijskih
izvjetaja. Vjerujemo da je ovako provedena revizija pouzdan temelj za izraavanje
naeg miljenja.
Prema naem miljenju, navedeni financijski izvjetaji prikazuju objektivno
i realno, u svim znaajnim elementima, financijsko stanje dionikog drutva 31.
OUJAK 2007.

prosinca 2005. godine, te rezultat poslovanja i novani tijek u godini koja zavrava
na navedeni datum i sastavljeni su u skladu s Meunarodnim raunovodstvenim
standardima te su sukladni sa Zakonom o raunovodstvu.
Zabok, 7. oujka 2006.
Ovlateni revizor:
partner i direktor Mladen Glumpak, dipl. ek.
partner Marijan Svenjak, dipl. ek.

112 Raunovodstvo i nancije

OBJAVE 3.-k.indd 112 2/26/07 4:01:51 PM

 OBJAVA FINANCIJSKIH IZVJETAJA

KONAR
KONAR - NISKONAPONSKE
SKLOPKE I PREKIDAI d.o.o.

Na temelju l. 29. Zakona o raunovodstvu "KONAR-NISKONAPONSKE SKLOPKE I PREKIDAI" d.o.o., Zagreb, javno
objavljuje rezultate poslovanja za 2005. godinu.

BILANCA NA DAN 31. PROSINCA 2005.

OPIS POZICIJE SVOTA u kn OPIS POZICIJE SVOTA u kn

AKTIVA PASIVA
A. POTRAIVANJA ZA UPISANI A A. KAPITAL I REZERVE 78.932.642
NEUPLAENI KAPITAL - I. Upisani kapital 78.966.900
B. DUGOTRAJNA IMOVINA 42.447.359 II. Premija na emitirane dionice (kapitalni dobitak) 58.880
I. Nematerijalna imovina 97.141 III. Revalorizacijska rezerva -
II. Materijalna imovina 41.876.274 IV. Rezerve 1.200.490
III. Financijska imovina 20.340 V. Zadrana dobit 670.661
IV. Potraivanja 453.604 VI. Dobit tekue godine -1.964.289
C. KRATKOTRAJNA IMOVINA 54.377.876 B. DUGORONA REZERVIRANJA ZA
I. Zalihe 21.990.445 RIZIKE I TROKOVE 1.310.105
II. Potraivanja 26.346.069 C. DUGORONE OBVEZE 2.456.041
III. Financijska imovina 860.384 D. KRATKORONE OBVEZE 14.339.110
IV. Novac u banci i u blagajni 5.180.978 E. ODGOENO PLAANJE TROKOVA I PRIHOD
D. PLAENI TROKOVI BUDUEG RAZDOBLJA BUDUEG RAZDOBLJA -
I NEDOSPJELA NAPLATA PRIHODA 212.663
E. GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA -
F. UKUPNA AKTIVA 97.037.898 F. UKUPNA PASIVA 97.037.898
G. IZVANBILANNI ZAPISI 1.461.731 G. IZVANBILANNI ZAPISI 1.461.731

RAUN DOBITI I GUBITKA glavnici i Izvjetaja o novanim tokovima, kao i pripadajuih Biljeki uz financijske
OD 1. 1. DO 31. PROSINCA 2005. izvjetaje, nabrojanih od 1. do 45. za godinu koja je tada zavrila.
Odgovornosti Uprave i revizora
Kao to je izloeno na stranici 1, za navedene financijske izvjetaje odgovorna
OPIS POZICIJE SVOTA u kn
je Uprava Drutva. Naa je odgovornost izraziti miljenje o tim financijskim
izvjetajima na osnovi obavljene revizije.
A. Poslovni prihodi 53.852.961
Osnova za izraavanje miljenja
B. Poslovni rashodi 56.040.123 Reviziju smo obavili sukladno Meunarodnim revizijskim standardima.
C. Financijski prihodi 709.933 Navedeni standardi zahtijevaju da reviziju planiramo i obavimo na nain da
D. Financijski rashodi 524.187 prikupimo sve informacije i sva obrazloenja koja drimo nunim da bismo prikupili
E. Izvanredni prihodi 142.622 dovoljno dokaza koji nam u razumnoj mjeri pruaju jamstvo da financijski izvjetaji
F. Izvanredni rashodi 105.495 ne sadre materijalno znaajne pogreke. Revizija ukljuuje provjeru dokaza
UKUPNI PRIHODI 54.705.516 pomou testiranja, koji i potkrjepljuju iznose i druge informacije objavljene
UKUPNI RASHODI 56.669.805 u financijskim izvjetajima. Revizija takoer ukljuuje i procjenu primijenjenih
Dobit prije oporezivanja -1.964.289 raunovodstvenih naela te ocjenu znaajnih procjena Uprave, kao i ocjenu
Porez na dobit - ukupnog prikaza financijskih izvjetaja. Vjerujemo da nam naa revizija daje
Dobit nakon oporezivanja -1.964.289 razumnu osnovu za izraavanje naeg miljenja.
G. Dobit financijske godine - Miljenje
H. Gubitak financijske godine -1.964.289 Po naem miljenju, sukladno iznijetom u Biljeci 2.1. uz financijske izvjetaje,
priloeni financijski izvjetaji prikazuju realno i objektivno, u svim materijalno
Podatke ovjerava: znaajnim aspektima, financijski poloaj Drutva na dan 31. prosinca 2005. godine,
Predsjednik Uprave mr. sc. Ivan Jeren dipl. ek. te rezultate poslovanja, promjene u vlasnikoj glavnici i novane tokove Drutva
za 2005. godinu i sastavljeni su sukladno Zakonu o raunovodstvu (NN 90/92)
i Meunarodnim raunovodstvenim standardima koji su na snazi u Republici
"AUDIT" d.o.o., Zagreb
Hrvatskoj za 2005. godinu.
IZVJETAJ NEOVISNOG REVIZORA Poseban naglasak
OUJAK 2007.

Bez uvjetovanja naeg miljenja iznijetog u toki gore, skreemo pozornost

Vlasnicima drutva Konar - Niskonaponske sklopke i prekidai d.o.o., Zagreb na Biljeku 29. uz financijske izvjetaje u kojoj je utvreno pripajanje drutva
Konar-Niskonaponski aparati d.o.o., Zlatar, Drutvu.
Obavili srno reviziju priloenih financijskih izvjetaja drutva Konar
Zagreb, 14. veljae 2006. godine
- Niskonaponske sklopke i prekidai d.o.o., Zagreb, Borongajska cesta bb, MB
3228398, (Drutvo) za godinu koja je zavrila 31. prosinca 2005., koji se sastoje Ovlateni revizor:
od Bilance na taj dan, Rauna dobiti i gubitka, Izvjetaja o promjenama u vlasnikoj lan Uprave Zoran Vuk

Raunovodstvo i nancije 113

OBJAVE 3.-k.indd 113 2/26/07 4:01:52 PM
 OBJAVA FINANCIJSKIH IZVJETAJA

AKOVTINA d.d.
Na temelju l. 29. Zakona o raunovodstvu "AKOVTINA" d.d., akovo, javno objavljuje rezultate poslovanja za 2005.
godinu.

BILANCA NA DAN 31. PROSINCA 2005.

OPIS POZICIJE SVOTA u kn OPIS POZICIJE SVOTA u kn

AKTIVA PASIVA
A. POTRAIVANJA ZA UPISANI A A. KAPITAL I REZERVE 258.857.773
NEUPLAENI KAPITAL - I. Upisani kapital 237.906.300
B. DUGOTRAJNA IMOVINA 420.581.754 II. Premija na emitirane dionice -
I. Nematerijalna imovina 53.862.165 III. Revalorizacijska rezerva -
II. Materijalna imovina 363.184.520 IV. Rezerve 11.895.315
III. Financijska imovina 3.535.069 V. Zadrana dobit 8.614.712
IV. Potraivanja - VI. Dobit tekue godine 441.446
C. KRATKOTRAJNA IMOVINA 153.089.220 B. DUGORONA REZERVIRANJA ZA
I. Zalihe 94.920.927 RIZIKE I TROKOVE -
II. Potraivanja 41.399.327 C. DUGORONE OBVEZE 121.068.464
III. Financijska imovina 16.387.252 D. KRATKORONE OBVEZE 197.250.089
IV. Novac u banci i u blagajni 381.714 E. ODGOENO PLAANJE TROKOVA I PRIHOD
D. PLAENI TROKOVI BUDUEG RAZDOBLJA BUDUEG RAZDOBLJA -
I NEDOSPJELA NAPLATA PRIHODA 3.505.352
E. GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA -

F. UKUPNA AKTIVA 577.176.326 F. UKUPNA PASIVA 577.176.326

RAUN DOBITI I GUBITKA 2. Za temeljne financijske izvjetaje odgovornost snosi zakonski predstavnik
OD 1. 1. DO 31. PROSINCA 2005. Drutva, dok se naa odgovornost odnosi na formiranje i prezentiranje neovisnog
miljenja o tim financijskim izvjetajima.
OPIS POZICIJE SVOTA u kn 3. Reviziju smo obavili u skladu sa Zakonom o raunovodstvu, Zakonom o
reviziji i Meunarodnim revizijskim standardima. Prema tim standardima duni
1. Prihodi iz osnovne djelatnosti 179.297.884 smo planirati i obaviti reviziju kako bismo mogli s razumnom mjerom sigurnosti
2. Rashodi iz osnovne djelatnosti 171.604.834 utvrditi da financijski izvjetaji ne sadre znaajne netonosti. Revizija je
3. Prihodi iz drugih aktivnosti 6.060.138 obuhvatila provjere, testiranja i prikupljanje dokaza o iznosima i objavljivanjima u
4. Rashodi iz drugih aktivnosti 13.546.552 financijskim izvjetajima.
5. Izvanredni prihodi 3.688.256 Revizija je takoer obuhvatila ocjenu primijenjenih temeljnih raunovodstvenih
6. Izvanredni rashodi 3.226.556 naela i znaajnih procjena Uprave kao i procjenu cjelokupnosti predoavanja
7. UKUPNI PRIHODI 189.046.278 financijskih izvjetaja. Vjerujemo da revizija koju smo obavili daje razumne osnove
8. UKUPNI RASHODI 188.377.942 za dolje navedeno miljenje.
9. Dobit (gubitak) prije oporezivanja 668.336 4. Temeljni financijski izvjetaji koji su predmet ovog Izvjea, zasnovani su na
10. Porez na dobit ili gubitak 226.890 godinjem obraunu sastavljenom prema vaeim propisima u Republici Hrvatskoj
11. Dobit (gubitak) financijske godine 441.446 i Meunarodnim raunovodstvenim standardima.
5. Postupak revizije zapoeli smo 17. listopada 2005. godine, a zavrili 14.
Podatke ovjerava: travnja 2006. godine.
Predsjednik Uprave mr. sc. Mijo Mati 6. Kao to je objanjeno u biljeci 9.b.2) uz financijske izvjetaje, Drutvo ima
potraivanja s temelja odobrenog kredita drutvu Ratarstvo Topolik d.d. u steaju u
iznosu od 6.155.600 kuna. Mogunost naplate ovog potraivanja je krajnje neizvjesna.
Za navedeni iznos vie su iskazana kratkorona potraivanja, a manje rashodi razdoblja
s temelja vrijednosnog usklaivanja potraivanja.
"KRII-REVIZIJA" d.o.o., akovo
7. Po naem miljenju, uz rezervu iznijetu u toki 6. gore, priloeni
financijski izvjetaji, u svim znaajnim odrednicama, realno i objektivno
OUJAK 2007.

IZVJEE OVLATENOG REVIZORA O TEMELJNIM prikazuju financijsko stanje AKOVTINA d. d., akovo, na dan 31. prosinca
FINANCIJSKIM IZVJETAJIMA ZA 2005. GODINU 2005. godine i rezultate poslovanja i novane tijekove za 2005. godinu,
sukladno vaeim zakonskim propisima i Meunarodnim raunovodstvenim
1. Obavili smo reviziju Bilance AKOVTINA d.d. AKOVO sa stanjem na standardima.
dan 31. 12. 2005. godine, Rauna dobiti i gubitka, Izvjetaja o promjenama glavnice
i Izvjetaja o novanim tijekovima za tu godinu, prikazanih na stranicama od 4 do Ovlateni revizor:
7. O obavljenoj reviziji podnijeli smo odgovarajue Izvjee. Mirko Krii

114 Raunovodstvo i nancije

OBJAVE 3.-k.indd 114 2/26/07 4:01:53 PM