1

OSNOVE RA UNOVODSTVA
4. KNJIGOVODSTVENI PROCES,
BILAN NE PROMJENE I KNJIGOVODSTVENA
KONTA

Tijek knjigovodstvenog procesa

POSLOVNE
PROMJENE: na imovini, izvorima imovine, prihodima, rashodima
KNJIGOVODSTVENE
ISPRAVE: ra uni, izvadci, temeljnice,primke, otpremnice
POSLOVNE
KNJIGE: dnevnik, glavna knjiga, pomo ne knjige
RA UNOVODSTVENA
IZVJE A: bilanca, RDG, nov ani tok,
promjene glavnice, biljeke

Predradnje potrebne da osiguraju to nost

financijskih izvjetaja
- izrada raznih kona nih obra una
- neka knjienje treba provesti bez obzira to za
njih ne emo dobiti vjerodostojnu ispravu (npr.
obra un amortizacije ili vremenska razgrani enja)
- knjigovo a kreira obra un koji je ujedno i
isprava za knjienje
- izrada zaklju nog lista (bruto bilance)
- ispravci pogreaka

uskla ivanje
analiti kih
podacima u glavnoj knjizi

- provo enje inventure

evidencija

KONSOLIDIRANA IZVJE A
skup financijskih izvje a cijelog poslovnog subjekta
(npr. obiteljsko poduze e)
izvje a se najprije korigiraju, a onda spajaju
osnova konsolidacije zakonska je veza koja spaja
druga poduze a ili k erinska drutva s maticom
konsolidirana bilanca i izvje e o dobitku
sastavljaju se spajanjem konta pojedinih poduze a
spojenih na temelju zakonske osnove
- utjecaj transakcija koje nastaju unutar obitelji
uklanja se tako da konsolodirana izvje a iskazuju
samo transakcije izme
lanica obitelji i vanjskog
okruenja

Korekcije su sljede e:
- me usobne financijske transakcije (svote koje
jedno poduze e duguje drugome moraju se
eliminirati, konsolidirana bilanca mora pokazivati
samo svote koje se potrauju ili koje se duguju
stranama izvan konsolidiranog poduze a)
- eliminacija ulaganja (npr. ulaganje mati nog
poduze a u dionice podrunice je isklju ivo unutar
obiteljsko pitanje)
- me usobne prodaje (konsolidirano poduze e
ostvaruje prihod samo ako je prodaja bila u vanjskom
okruenju)
- me usobni dobitak

Analiza financijskih izvjetaja

svrha = odravanje zdravog financijskog poloaja uz
pretpostavku da se stvaranje vrijednosti moe mjeriti
predmeti analize :
povrat na ulaganje isti dobitak podijeljen s ulaganjem)
- povrat na imovinu (pokazuje koliko je
poduze e zaradilo na ulaganju svih financijskih resursa
povjerenih poduze u, kako je poduze e upotrebljavalo svoja
financijska sredstva)
- povrat na vlasni ku glavnicu (koliko je
poduze e zaradilo na financijskim sredstvima koja su uloili
dioni ari)
- povrat na uloeni kapital
zdrav financijski poloaj

Op enite mjere i pokazatelji financijskog poloaja

poduze a proizali iz financijskih izvjetaja
op a mjera (najrairenija i najupotrebljavanija)
odnos cijene i zarade obuhva a svotu koja nije
direktno pod kontrolom poduze a
-pokazatelji upotrebe ulaganja
- koeficijent obrtanja ulaganja
koef. obrtanja imovine = prihodi od prodaje
ukupna imovina
koef. obrtanja uloenog kapitala
koef. obrtanja glavnice
- kapitalna intenzivnost (kapitalno neintenzivna poduze a
usluna poduze a u slu aju pada prihoda lake smanjuje
trokove i bolje podnosi recesiju)
- dani pla anja

- pokazatelji financijskog stanja:

- likvidnost = sposobnost poduze a da
podmiruje svoje teku e obveze
- solventnost = sposobnost poduze a da
podmiri troak kamata i da podmiruje dospjele rate
vezane uz dugoro no potraivanje

1
0

1. BILAN NE PROMJENE
- cjelokupno poslovanje poduze a odvija se na
kretanju imovine
- imovina se moe kretati iz okruenja u poduze e,
unutar poduze a,
iz poduze a u okruenje ili se
moe kretati u okruenju
sva ova kretanja imaju
ekonomske posljedice za poduze e bilo pozitivne,
bilo negativne - sve poslovne promjene mogu se
razvrstati u grupe:
1. Koncetri ne promjene
2. Periferne (periferijske)promjene
3. Centripetalne promjene
4. Centrifugalne promjene

1
1

pove anje Aktive uz istovremeno smanjenje Aktive za isti iznos

KONCENTRI NO KRETANJE
pove anje Pasive uz istovremeno smanjenje Pasive za isti iznos
PERIFERNO KRETANJE
pove anje Aktive i pove anje Pasive za isti iznos
CENTRIPETALNO KRETANJE
smanjenje Aktive i smanjenje Pasive za isti iznos
CENTRIFUGALNO KRETANJE

1
2

Koncentri ne poslovne promjene

- koncentri no kretanje imovine se odvija unutar
poduze a
- dolazi do transformacije pojavnog oblika imovine u
drugi
pojavni oblik (materijal proizvodnja poluproizvodi
gotovi proizvodi)
- stanje bilance se ne mijenja
AKTIVA + i AKTIVA -

1
3

BILANCA PODUZE A PINO

NA DAN 31.12.2013

Zgrade

50.000

Kapital

55.000

Zalihe materijala

25.000

Krediti

25.000

Potra. od kupaca

15.000
Obv. dobavlja i

20.000

iro-ra un

10.000

UKUPNO:

100.000

UKUPNO:

100.000

Promjena: Napla eno je potraivanje od kupaca u iznosu

10.000 kn doznakom na iro-ra un.

1
4

BILANCA PODUZE A PINO

NA DAN 31.01.2013
Zgrade
Zalihe materijala
Potra. od kupaca

50.000
25.000
5.000

Kapital
55.000
Krediti
25.000
Obv. dobavlja i
20.000

iro-ra un
UKUPNO:

20.000
100.000

UKUPNO:

100.000

- potraivanja od kupaca pretvorila su se u novac na iro-ra unu

- dolo je do promjene pojavnog oblika, a u bilanci nema promjene

1
5

Periferne (periferijske) poslovne promjene

- poslovne promjene koje mijenjaju imovinskopravne odnose prema izvorima sredstava
- promjene u pasivi bilance = jedan pojavni oblik
pasive mijenjaju u drugi
- stanje bilance se ne mijenja
PASIVA + i PASIVA

1
6

BILANCA
PODUZE A PINO
NA DAN 31.01.2013
Zgrade

50.000

Kapital

55.000

Zalihe materijala

25.000

Krediti

30.000

Potra. od kupaca

5.000

Obv. dobavlja i

15.000

iro-ra un

20.000

UKUPNO:

100.000

UKUPNO:

100.000

- Dio obveze prema dobavlja u podmirila je banka iz odobrenog

kratkoro nog kredita u iznosu od 10.000

1
7

BILANCA
PODUZE A PINO
NA DAN 31.01.2013

Zgrade

50.000

Kapital

55.000

Zalihe materijala

25.000

Krediti

40.000

Potra. od kupaca

5.000

iro-ra un

20.000

UKUPNO:

100.000

Obv. dobavlja i

UKUPNO:

5.000

100.000

1
8

Centripetalne poslovne promjene

- poduze e je pribavilo i pove alo imovinu iz okruenja
- dolazi do pove anja pozicije aktive i pove anja pozicije
pasive
ukupno stanje bilance se pove ava
AKTIVA + i PASIVA +

1
9

BILANCA
PODUZE A PINO
NA DAN 01.01.2013
Zgrade

50.000

Kapital

55.000

Zalihe materijala

25.000

Krediti

30.000

Potra. od kupaca

5.000

Obv. dobavlja i

15.000

iro-ra un

20.000

UKUPNO:

100.000

UKUPNO:

100.000

Promjena: Poduze e je dobilo kredit od banke 20.000

kuna.

2
0

BILANCA PODUZE A PINO NA DAN 31.01.2013

Zgrade

50.000

Kapital

55.000

Zalihe materijala

25.000

Krediti

50.000

Potra. od kupaca

5.000

Obv. dobavlja i

15.000

iro-ra un

40.000

UKUPNO:

120.000

UKUPNO:

120.000

- ukupno stanje aktive i pasive u bilanci se pove ava sa 100.000 kn

na 120.000 kn

Nabavljen je materijal u vrijednosti 5.000 kn, za ega je

dobavlja ispostavio fakturu.
Koje se posljedice u
bilanci ?

2
1

Centrifugalne poslovne promjene

- ovim kretanjem ozna ava se odljev imovine iz poduze a
u okruenje
- uvijek dolazi do smanjenja neke od pozicija aktive, uz
istodobno smanjenje neke od pozicije pasive
ukupno stanje bilance sa smanjuje
AKTIVA i PASIVA

2
2
BILANCA
PODUZE A PINO
NA DAN 31.01.2013

Zgrade

50.000

Kapital

55.000

Zalihe materijala

25.000

Krediti

50.000

Potra. od kupaca

5.000

Obv. dobavlja i

15.000

iro-ra un

40.000

UKUPNO:

120.000

UKUPNO:

120.000

Promjena: Obveze prema dobavlja ima pla ene su sa iro-ra una u iznosu
od 5.000 kn.

2
3

BILANCA
PODUZE A PINO
NA DAN 31.01.2013
Zgrade

50.000

Kapital

55.000

Zalihe materijala

25.000

Krediti

50.000

Potra. od kupaca

5.000

Obv. dobavlja i

10.000

iro-ra un

35.000

UKUPNO:

115.000

UKUPNO:

115.000

- i aktiva i pasiva smanjenje su sa 120.000 na 115.000

2
4

- ovime su iscrpljene sve promjene koje se mogu dogoditi,

nema drugih tipi nih slu ajeva
Iz prethodnog proizlazi:
1. Svaka se promjena odraava istodobno na najmanje
dvije pozicije i
2. Zbroj pozicija aktive i pasive uvijek je isti jer nijedna
promjena nije poremetila bilan nu ravnoteu.

2
5

2. KONTA
- biljee se poslovne transakcije /promijene koje se
doga aju na osnovnim ekonomskim kategorijama
- svaka se ra unovodstvena transakcija evidentira
na na in
njezina utjecaja na bilancu
- brisanje, dodavanje, na bilanci prikladno kao
na in
objanjenja
neprikladno za obra ivanje velikog
broja
transakcija koje nastaju u stvarnom poslovanju
- zbog toga je u ra unovodstvo uveden instrument
nazvan
konto

2
6

KNJIGOVODSTVENI KONTO

konto je nosilac podataka

instrument sistematizacije pojedinih oblika aktive, pasive ,
prihoda i rashoda
na kontu ili ra unu biljee se promjene koje se doga aju na
osnovnim ekonomskim kategorijama (imovini, obvezama,
kapitalu, prihodima i rashodima)

2
7

- umjesto da za svako pove anje ili smanjenje briemo

staru i upisujemo novu svotu, na jednom mjestu (kontu)
prikupljamo
sva pove anja i sva smanjenja
- pove anja se dodaju po etnoj svoti i oduzimaju od
smanjenja
razlika je novi nov ani saldo
to zna i da se sva pove anja iskazuju na jednoj strani,
a sva smanjenja na drugoj strani
- na T kontu se izostavlja nov ana jedinica = uobi ajeni
knjigovodstveni postupak

2
8

- svaki konto (bez obzira na fizi ki izgled) mora

sadravati sljede i minimum podataka:
- naziv konta
- broj konta
- datum nastanka poslovne promijene
- oznaku isprave koja je temelj za knjienje
- kratak opis poslovne promijene
- vrijednost promijene zapisane kao duguje ili
potrauje
- novonastalo stanje tj. saldo konta

2
9

Vrste konta:
kriteriji:
- poloaj salda
- konta aktive (dugovni saldo)
- konta pasive (potrani saldo)
- aktivnopasivna konta (obiljeja aktivnog
konta, mogu
poprimiti obiljeja pasivnog konta)
- pasivnoaktivna konta (npr. konto
dobavlja a)
- elementi uspjeha
- konta prihoda
- konta rashoda

3
0

- samostalnost
- samostalna konta
- nesamostalna konta (npr. konto ispravka
vrijednosti)
- mogu nost ra lanjivanja salda i prometa
- analiti ka konta
- sinteti ka konta
- poloaj u bilanci
- bilan na konta
- izvanbilan a konta (vrijednosti budu ih
transakcija
npr. emitirani, a neprodani vrijednosni
papiri)

3
1

2.1. Pravila za knjienje na kontima IMOVINE I

IZVORA IMOVINE (aktive i pasive)

IMOVINA

D
+

P
-

OBVEZE

D
-

P
+

VLASNI KA GLAVNICA

D
-

P
+

D = duguje, P = potrauje,
+ = pove anje, - = smanjenje
Duguje zna i unijeti svotu na lijevu stranu, potrauje zna i unijeti
svotu na desnu stranu.
U ra unovodstvu izrazi duguje i potrauje nemaju nikakvo drugo
zna enje

3
2

2.2. Pravila za knjienja na kontima PRIHODA I

RASHODA
RASHODI
Duguje
Potrauje
Nastanak
rashoda

PRIHODI
Duguje
Potrauje
Nastanak
prihoda

Na potranoj strani konta rashoda i dugovnoj strani konta

prihoda tijekom obra unskog razdoblja ne provode se knjienja
sve do njihovog zaklju ivanja na kraju razdoblja.

3
3

Pojmovno razgrani enje rashoda, troka i izdataka

RASHOD = svako troenje nov anih i materijalnih vrijednosti koje
je vezano za obavljanje gospodarskih djelatnosti, ali moe
nastati i mimo njih
TROAK = ciljni rashodi obra unati u visini trokova uz koje se
javljaju i ciljni rashodi razli iti od visine trokova i razni
neutralni rashodi
= dio rashoda koji nastaje u osnovnom poslovnom
procesu prilikom stvaranja u inaka
UTROAK = utroene koli ine, izraava se fizi kim jedinicama
mjere
IZDATAK = predstavljaju smanjenje nov anih sredstava (isplate),
mogu ali ne moraju imati karakter troka, nastaju zbog
aktivnosti investiranja, financijske aktivnosti ili poslovne
aktivnosti

3
4

- da bi se neka transakcija proknjiila potrebno ju je

najprije analizirati
odrediti njen dvostrani u inak na
konta
- polovica knjienja je obi no o ita, a druga promjena
manje o ita
- najprije provesti onaj dio knjienja koji je o it, a potom
ustanoviti manje o itu polovicu

3
5

2.3. OTVARANJE KONTA

- stanje u bilanci predstavlja po etno stanje na kontu
- po etno stanje ozna ava se slovom S
kako bi se
kasnije uo ilo da je rije o stanju, a ne o prometu
tijekom razdoblja
- po etna stanja imovine (AKTIVA) unose se na lijevu
stranu konta (na dugovnu stranu)
- po etna stanja obveza i kapitala (PASIVA) unose se na
desnu stranu (na stranu potrauje)

3
6

2.4. ZAKLJU IVANJE KONTA IMOVINE I

IZVORA IMOVINE
- zbroje se dugovne i potrane strane zajedno sa po etnim
stanjem (utvrdi se dugovni i potrani promet)
- nakon toga utvr uje se SALDO IZRAVNANJA (S izr.) kao
razlika izme u dugovne i potrane strane
- saldo izravnanja upisuje se na stranu sa manjim prometom
na kontima AKTIVE na POTRANOJ, a na kontima PASIVE
na DUGOVNOJ strani
- nakon toga upisuje se izjedna eni promet dugovne i
potrane
strane i podvla i dvostruka crta

3
7

3
8

2.5. ZAKLJU IVANJE KONTA PRIHODA I RASHODA

- konta prihoda i rashoda zaklju uju se su eljavanjem
- ukupni promet na dugovnoj strani konta rashoda
prenosi se
preko potrane strane na dugovnu stranu konta razlika
izme u prihoda i rashoda
- ukupni promet na potranoj strani konta prihoda
prenosi se
preko dugovne strane na potranu stranu konta razlika
izme u prihoda i rashoda

3
9

4
0

PROBNA BILANCA (BRUTO BILANCA)

Popis naziva konta i salda na svakom kontu u

odre enom trenutku
Dva su razloga za njenu izradu
- ona pokazuje je li odrana ravnotea
dugovnih i potranih knjienja
- prua prijepis glavne knjige kao osnovu za
provo enje uskla uju ih i zaklju nih knjienja koja
prethode izradi financijskih izvje a za razdoblje
Ne dokazuje da nisu u injene greke
Npr. Da je dugovno knjienje za kupnju dijela opreme
pogreno provedeno na konto rashoda a ne na konto
imovine to ne bi utjecalo na zbrojeve u okviru probne
bilance

4
1

USKLA UJU A KNJIENJA

svrha = izmjena salda konta tako da oni odraavaju fer stanje
na kraju razdoblja ( iznos za koji bi se neko sredstvo moglo
razmijeniti ili obveza podmiriti izme u poznatih voljnih
stranaka u transakciji pred pogodbom)
razlog = neki poslovni doga aji koji utje u na konta nisu
potkrijepljeni onim dokumentima iz kojih se provode izvorna
knjienja
- odnose se na razlike izme u prihoda i izdataka te prihoda i
primitaka
vrste : - evidentirani trokovi koje treba rasporediti na dva ili
vie ra unovodstvenih razdoblja (npr. osiguranje)
- neevidentirani rashodi (npr. rashod za pla u)
- evidentirani prihodi koje treba rasporediti na dva ili
vie vremenska razdoblja (npr. najamnine)
- neevidentirani prihodi (npr. kamate)

4
2

2.6. KONTNI PLAN

- popis svih stavki za koje se otvara konto u glavnoj knjizi
naziva se KONTNI PLAN
- konta su na tom popisu ozna eni brojevima, kako bi se
lake saimali konta u pojedine kategorije konta za
potrebe financijskih izvje a
- stvarna knjienja provode se na kontima najnie razine
- stavka u bilanci "potraivanja od kupaca" moe se
ra laniti
na svakog pojedinog kupca
- konta omogu uju da se informacije nadogra uju i
saimaju

4
3

- kriteriji ra lanjivnja i sistematizacije konta

(FORMALNI OKVIR KONTNOG PLANA)
- dekadski ra lanjivanje na bazi broja 10
konti plan 10 razreda (0-9)
razred - 10 skupina konta (00-99)
skupina konta 10 sinteti koh konta(000-999)
sinteti ko konto 10 analiti kih konta (0000-9999)
analiti ki konto 10 subanaliti koh konta (00000-99999)

- abecedni
- kombinirani

4
4

- kriteriji za definiranje materijalnog sadraja kontnog

plana :
- bilan ni kriterij redoslijed pozicija u kontnom planu odgovara
redoslijedu pozicija u bilanci
- funkcionalni prati proces poslovanja
- kombinirani
- primjer ra lanjivanja pojedine skupine (razred 6 - skupina
63 gotovi proizvodi
630 gotovi proizvodi na skladitu
631 gotovi proizvodi u doradi
6300- gotovi proizvodi na skladitu okolada
6301 - gotovi proizvodi na skladitu - bomboni
6302 - gotovi proizvodi na skladitu - keksi
63000 okolada s riom
63001 okolada s keksima
63002 okolada sljenjakom
630001 okolada s riom 100 g
630002 okolada s riom 200 g

4
5

KNJIENJE NA KONTIMA BILAN NIH PROMJENA

Poduze e je dobilo kredit od banke 20.000 kuna.

IRO RA UN

20.000

KREDITI
20.000

AKTIVA

PASIVA

4
6

Nabavljen je materijal u vrijednosti 5.000 kn, za ega je

dobavlja ispostavio fakturu.
+ ZALIHE MATERIJALA -

- OBVEZE DOBAVLJA IMA +

5.000

5.000

AKTIVA

PASIVA

4
7

Obveze prema dobavlja ima pla ene su sa irora una u iznosu od 5.000 kn.

+ IRO RA UN -

- OBV. PREMA DOBAV. +

5.000

AKTIVA

5.000

PASIVA

4
8

Napla eno je potraivanje od kupaca u iznosu

10.000 kn doznakom na iro-ra un.

+ POTR. OD KUPACA 10.000

AKTIVA

+ IRO RA UN
10.000

AKTIVA