UDK 657/685:336 Nakladnik: HZ RIF 10000 Zagreb J. Gotovca 1/II www.rif.hr e-mail: rif@rif.

hr Godina LIII SIJEANJ 2007

Financijski izvjetaji za 2006. godinu 1

2007
Prijava poreza na dobit za 2006. godinu
Utvrivanje dohotka i porezna prijava
obrtnika za 2006. godinu
Isplata plaa u 2007. godini

Raunovodstvo i financije 1/2007.

NOVO iz
Prilozi:
OBAVIJESTI RIF-a
UPUTE ZA POREZNE PRIJAVE
SE
M
I
AN
R
I
Plae i porezni sustav u 2007. godini
ISSN 0350-4506
Financijski izvjetaji i porezne prijave
(programi se nalaze u asopisu)
9 770350 450008

TISKANICA Potarina plaena u poti 10000 Zagreb

Korica 1OK.indd 1 12/28/06 3:49:50 PM

 Danimir GULIN, Ferdo SPAJI, Ivo SPREMI,
Stjepan TADIJANEVI, Vesna VAIEK, Katarina AGER, Lajo AGER
Raunovodstvo

Raunovodstvo
Redaktori:
Danimir GULIN
Lajo AGER

11/15/06 8:15:03 AM

NA A N OVA I Z DA N JA - n a r u d b e n i c a n a k r a j u a s o p i s a

UDRUGA RAUNOVOA I FINANCIJSKIH DJELATNIKA

ZAGREB, Zagreb,Ul. kneza Mislava 1, tel/faks 4612960,
MB: 3282139,
HRVATSKA ZAJEDNICA iro-raun:2402006-1100078977
RAUNOVOA I FINANCIJSKIH e-mail:udruga.rfd.zagreb@zg.htnet.hr.
DJELATNIKA, http:/www.udruga.rfd.zagreb.htnet.hr
ZAGREB, Jakova Gotovca 1/II,
OBAVIJEST O TEMAMA NA TRIBINI SRIJEDOM
potanski pretinac 732;
U SIJENJU 2007. GODINE
iroraun: 2360000-1101241118 kod Zagrebake banke d.d.,
Zagreb, Porezni broj: 3207749; TRIBINA SRIJEDOM
PUNOPRAVNA LANICA
International Federation of Accountants U srijedu 10. 1. 2007. godine u 12 sati u EUROPSKOM DOMU
Meunarodna federacija raunovoa
Juriieva 1/I odrat e se predavanje o temi:
International Accounting Standards
Committee KORITENJE OLAKICA ZA PLAENE PREMIJE
Meunarodni komitet za raunovodstvene
standarde IVOTNOG, DOBROVOLJNOG MIROVINSKOG I
European Confederation of Institutes of DOBROVOLJNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Internal Auditing
Europska konfederacija instituta za internu Predava: mr. sc. MARIJA ZUBER, urednica-savjetnica
reviziju u Hrvatskoj zajednici RFD

Glavni urednik: prof. dr. sc. Ferdo Spaji U srijedu 17. 1. 2007. godine u 12 sati u EUROPSKOM DOMU
Zamjenik glavnog urednika: Ivan Idojti Juriieva 1/I odrat e se predavanje o temi:
Predsjednik Izdavakog savjeta: prof. dr. sc. Danimir Gulin
Izdavaki savjet: eljka Antunovi, mr. sc. Katarina Bakija, Mislav Blai, mr. sc. PRIPREME ZA IZRADU FINANCIJSKIH IZVJETAJA
Slavica Pezer-Blei, Zoran Bogdanovi, prof. dr. sc. Mato Crkvenac, Ivica
Crni, mr. sc. Bogomil Cota, uro uti, prof. dr. sc. Jadranka Deeljin, Ana Predava: prof. dr. sc. FERDO SPAJI, glavni i odgovorni
Gospodinovi, Ivan Ivekovi, Vladimir Jankovi, prof. dr. sc. Boidar Jeli, urednik asopisa Raunovodstvo i nancije
prof. dr. sc. Pero Jurkovi, prof. dr. sc. Franc Koletnik, Miroslav Koul, prof.
dr. sc. Vlado Leko, mr. sc. Ljerka Linzbauer, dr. Branko Lokin, mr. sc. edo U srijedu 24. 1. 2007. godine u 12 sati u EUROPSKOM DOMU
Maleti, prof. dr. sc. Branimir Markovi, Ratko Markovi, prof. dr. sc. Josipa
Mra, prof. dr. sc. Silvije Orsag, prof. dr. sc. Mirko Pulji, doc. dr. Branka Juriieva 1/I odrat e se predavanje o temi:
Ramljak, mr. sc. Ante Samodol, Miroslav Sestri, prof. dr. sc. Ferdo Spaji,
Stjepan ambi, doc. dr. Lorena Monja-kare, Rajko kari, prof. dr. sc. NOVOSTI U OPOREZIVANJU DOBITI - OLAKICE,
Jure imovi, prof. dr. sc. Stjepan Tadijanevi, Milan Ujevi, prof. dr. sc. NOVI PRAVILNIK . . . .
Vesna Vaiek, prof. dr. sc. Vladimir Veselica, mr. sc. Vlado Zec, prof. dr.
sc. Lajo ager, prof. dr. sc. Katarina ager, Vera Winter
Predava: KATICA AMIDI-PEROEVI, via savjetnica
Direktor Strune slube: mr. sc. Slavko Leko
Porezne uprave Sredinji ured Zagreb, Ministarstvo
Voditelj Urednitva: mr. sc. Davor Vaiek
nancija RH
Urednitvo: Prof. dr. sc. Ferdo Spaji, mr. sc. Davor Vaiek, mr. sc. Slavko Leko,
prof. dr. sc. Danimir Gulin, mr. sc. Bogomil Cota, prof. dr. sc. Lajo
ager, prof. dr. sc. Silvije Orsag, Ivan Idojti, Miljenka Cutvari, mr. U srijedu 31. 1. 2007. godine u 12 sati u EUROPSKOM DOMU
sc. Marija Zuber, Kornelija Sirovica, prof. dr. sc. Stjepan Tadijanevi,
mr. Darko Terek, mr. sc. Danica Lonar-Galek Juriieva 1/I odrat e se predavanje o temi:
Internet adresa: http : // www.rif.hr AKTUALNOSTI U SUSTAVU DEVIZNOG
E-mail: rif@rif.hr POSLOVANJA
Direktor: 01 / 4686-502
Savjetnici: 01 / 4686-506
Glavni urednik: 01 / 4686-505 Predava: mr. MARCELA KIR, direktorica Direkcije za
Pretplata i administracija: 01 / 4686-500 provoenje devizne politike, HNB
Telefaks: 01 / 4686-496, 4686-497
asopis izlazi jedanput mjeseno. Godinja pretplata za 2007. godinu iznosi
1.160,00 kn (PDV uraunan). Redakcija ovog broja dovrena je 03. sijenja 2007.
Predsjednica Odbora za Predsjednica Udruge
Tisak: Sveuilina tiskara d.o.o., Trg marala Tita 14, Zagreb,
tel. 01/4564-430 tribinu srijedom i etvrtkom: RFD Zagreb:
Fotograja naslovnice: Juraj Kopa Dragica Kutnjak, dipl. oec. Dragica Kutnjak, dipl. oec.

str. 7.impresum.indd 7 1/3/07 4:00:57 PM

 SADRAJ SADRAJ

RAUNOVODSTVO JAVNE FINANCIJE

FINANCIJSKI IZVJETAJI TRGOVAKIH DRUTAVA I PRIJAVA POREZA NA DOBIT ZA 2006. GODINU
DRUGIH OBVEZNIKA POREZA NA DOBIT ZA (prof. dr. sc. Ferdo Spaji) 147
2006. GODINU
(prof. dr. sc. Danimir Gulin, prof. dr. sc. Ferdo Spaji, OLAKICE, OSLOBOENJA I POTICAJI KOD
prof. dr. sc. Vesna Vaiek) 11 OPOREZIVANJA DOBITI ZA 2006. GODINU
(Ivan Idojti, Katica Amidi Peroevi) 170
1. ODGOVORNOST ZA SASTAVLJANJE I
GODINJA IZVJEA
UTVRIVANJE FINANCIJSKIH IZVJETAJA 11
O POSEBNIM POREZIMA
2. PROPISI O RAUNOVODSTVU 14
ZA 2006. GODINU
3. PRIMJENA MSFI/MRS I PROPISA O POREZU NA
(Miljenka Cutvari) 182
DOBIT 14
4. UTVRIVANJE I EVIDENTIRANJE TROKOVA
POSLOVANJA 16
5. UTVRIVANJE I KNJIGOVODSTVENO
EVIDENTIRANJE RASHODA 47
6. UTVRIVANJE I EVIDENTIRANJE PRIHODA
U KNJIGOVODSTVU 77
7. UTVRIVANJE I ISKAZIVANJE U DEVIZNO POSLOVANJE
RAUNOVODSTVU REZULTATA POSLOVANJA 98
AKTUALNOSTI U DEVIZNOM POSLOVANJU
8. ISKAZIVANJE PODATAKA U BILANCI I RAUN
(mr. sc. Slavica Pezer Blei) 191
DOBITI I GUBITKA 102

OBRAUN DOPRINOSA,
NAKNADA I LANARINA
ZA 2006. GODINU
(Kornelija Sirovica) 111

UGOSTITELJSTVO I TURIZAM
NOVI ZAKON O UGOSTITELJSKOJ DJELATNOSTI
PLAE I NAKNADE (mr. sc. Jasenka tiglec) 195
ISPLATA PLAE U
2007. GODINI
(Kornelija Sirovica) 119

PRAVO NA DOPLATAK ZA
DJECU OD 1. SIJENJA
2007. GODINE
(Vesna Blagojevi) 128

POSLOVANJE OBRTNIKA
UTVRIVANJE DOHOTKA I GODINJA POREZNA ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA
PRIJAVA OSOBA KOJE OBAVLJAJU SAMOSTALNU OBAVJETAVANJE REGISTARSKOG SUDA O
DJELATNOST PROMJENAMA U KNJIZI POSLOVNIH UDJELA
(Vesna Brdovnik, (Ivica Mili, mr. Darko Terek) 201
Kornelija Sirovica) 131

Broj 1/2007.

8. i 9.sadrzaj.indd 8 1/3/07 6:08:39 PM

 SADRAJ SADRAJ

IN MEDIAS RES Doprinosi - osnovice i stope 223

Blagdani i neradni dani u 2007. godini 223
UVERTIRA ZA VEU POTRONJU Preraunavanje ugovorenog neto iznosa dohotka u bruto iznos
(mr. sc. Mirjana Popovi) 204 kod dohotka od nesamostalnog rada - plae 224
Koecijenti porasta cijena u Hrvatskoj 225
ODGOVORI NA PITANJA
Odgovori urednitva 207 NAJNOVIJE INFORMACIJE
Miljenja Ministarstva nancija 210
POZOR! 228

NOVI PROPISI 215

OBJAVE FINANCIJSKIH IZVJETAJA 230

IZ RIF-a
VIJESTI IZ ZAJEDNICE 217 PRILOG za proraun i neprotne organizacije
Prilog izlazi mjeseno kao tematska dopuna sadraja asopisa Raunovodstvo
i nancije za itatelje iz podruja javnog i neprotnog sektora.
IZ UDRUGA U okviru pretplate na asopis Raunovodstvo i nancije prilog aljemo na
zahtjev i svim ostalim zainteresiranim pretplatnicima.
OBLJETNICE RADA UDRUGA 218
IZBORNE SKUPTINE: > IZLAZI IZ TISKA
- IZBORNA SKUPTINA RiFD KARLOVAC 218
- UDRUGA RAUNOVOA I FINANCIJSKIH > 10. SIJENJA 2007.
DJELATNIKA KUTINA 219
- IZBORNA SKUPTINA RiFD AKOVO 219
OBAVIJESTI....
Udruga raunovoa i nancijskih djelatnika Zagreb
poziva Vas na putovanje u "Zemlju trenjinog cvijeta" 220

OBAVIJESTI
Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada,
U najavi je produljenje
dnevnica i otpremnina 222 rokova predaje nancijskih
Plae i naknade korisnika dravnog prorauna 223 izvjetaja prorauna!

Broj 1/2007.

HRVATSKA ZAJEDNICA RAUNOVOA I FINANCIJSKIH DJELATNIKA, Zagreb, Jakova Gotovca 1,

najavljuje nove cikluse redovnih programa strunih usavravanja u prvoj polovici 2007. godine:

> Raunovodstva
> Prava u poslovnoj
prorauna i proraunskih
korisnika od 11. do 13.
praksi raunovoa i
travnja 2007. nancijskih djelatnika od
(25 sati) 24. do 27. travnja 2007.
(30 sati)

> Raunovodstva, poreza i > Raunovodstva, poreza

nancija u praksi trgovakih i nancija neprotnih
drutava od 17. do 20. organizacija od 9. do 11.
travnja 2007. svibnja 2007.
(30 sati) (25 sati)

> Programi strunih usavravanja i ostale informacije bit e objavljene u sljedeem broju
asopisa "Raunovodstvo i nancije" kao i na internetskoj stranici RIF-a www.rif.hr

Broj 1/2007.

8. i 9.sadrzaj.indd 9 1/3/07 6:08:43 PM

 RAUNOVODSTVO

PROF. DR. SC. DANIMIR GULIN, Struni lanak UDK 657.2

PROF. DR. SC. FERDO SPAJI,
PROF. DR. SC. VESNA VAIEK

Financijski izvjetaji trgovakih

drutava i drugih obveznika
poreza na dobit za 2006. godinu
Obveza voenja poslovnih knjiga i evidencija za sve porezne obveznike zbog
oporezivanja u skladu sa zakonima kojima se ureuju pojedine vrste poreza, bez obzira
na to jesu li te knjige i evidencije duni voditi po drugim propisima i iz drugih razloga,
propisana je u lanku 53. Opeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 127/00., 86/01. i ispravak
150/01.) Obveznici poreza na dobit prema lanku 55. stavak 7. Opeg poreznog zakona
moraju voditi poslovne knjige uz primjenu dvojnog knjigovodstva. Budui da su svi
obveznici poreza na dobit istodobno i obveznici primjene Zakona o raunovodstvu (Nar.
nov., br. 146/05.), proizlazi da se iste poslovne knjige propisane u ovom Zakonu vode za
svrhe sastavljanja financijskih izvjetaja i za svrhe utvrivanja osnovice poreza na dobit.
Iz glavne knjige koju su uz dnevnik i pomone knjige duni voditi svi obveznici poreza
na dobit, podaci o stanju imovine, obveza i kapitala prenose se u bilancu na dan 31. 12.
2006. godine. Podaci o ostvarenim prihodima i rashodima u razdoblju od 1. sijenja do 31.
prosinca 2006. godine prenose se u raun dobiti i gubitka (izvjetaj o dobiti) za 2006. godinu
ili za krae razdoblje u sluaju statusnih promjena. Na temelju istih podataka iz glavne
knjige, u propisanom obrascu prijave poreza na dobit, u skladu s poreznim propisima,
utvruje se porezna osnovica i obveza poreza na dobit za 2006. godinu. Iz injenice da se
podaci iz glavne knjige prenose u financijske izvjetaje i u prijavu poreza na dobit proizlazi
da od tonosti iskazanih podataka u glavnoj knjizi ovisi i tonost iskazanih podataka u
financijskim izvjetajima i u prijavi poreza na dobit.
U gradivu koje posveujemo sastavljanju financijskih izvjetaja trgovakih drutava i
drugih osoba koje su obveznici poreza na dobit za 2006. godinu, podsjeamo na primjenu
raunovodstvenih naela u Meunarodnim standardima financijskog izvjetavanja i
Meunarodnim raunovodstvenim standardima koji se odnose na utvrivanje i iskazivanje
u raunovodstvu i u financijskim izvjetajima rashoda, prihoda, poslovnog rezultata,
imovine, obveza i kapitala, odnosno glavnice.
Zbog toga to je u propisima o porezu na dobit za svrhe utvrivanja osnovice poreza na
dobit za neke vrste rashoda i prihoda propisano odstupanje u odnosu na raunovodstvena
naela, u ovom gradivu ukazujemo i na ta odstupanja. Meutim, detaljnije o utvrivanju
osnovice poreza na dobit, o poreznim uincima stalnih i privremenih razlika piemo u
lanku pod naslovom: Prijava poreza na dobit za 2006. godinu.

1. ODGOVORNOST ZA SASTAVLJANJE I UTVRIVANJE FINANCIJSKIH IZVJETAJA

SIJEANJ 2007.

Uprava 1.1. SASTAVLJANJE FINANCIJSKIH financijskih izvjetaja trgovakih drutava ukljuene su u Zakon o
sastavlja IZVJETAJA trgovakim drutvima (Nar. nov. br. 111/93. i 118/03.). Za dionika
financijske drutva u lanku 300a. ZTD-a propisano je da financijska izvjea
izvjetaje
Odredbe o odgovornosti za voenje poslovnih sastavlja uprava u skladu s propisima o raunovodstvu. U citiranoj
knjiga (raunovodstvo) za sastavljanje i utvrivanje odredbi, poziv na propise o raunovodstvu je preuzak pravni okvir za

Raunovodstvo i nancije 11
1.dio FERDO.indd 11 12/27/06 2:22:28 PM
 RAUNOVODSTVO
propise koji se moraju primijeniti u raunovodstvu i pri sastavljanju
financijskih izvjetaja. Obiljeje raunovodstvenih propisa nemaju
propisi o porezima i drugim javnim davanjima ali se moraju primijeniti
u raunovodstvu i pri sastavljanju financijskih izvjetaja.
Za drutva s ogranienom odgovornou u lanku 428. ZTD-
a propisano je da uprava drutva odgovara za uredno voenje po-
slovnih knjiga, za izradu financijskih izvjetaja i za voenje poslova
unutarnjeg nadzora.
U citiranim odredbama ZTD-a za upravu dionikog drutva i
za upravu drutva s ogranienom odgovornou utvrena je odgo-
vornost za sastavljanje odnosno izradu financijskih izvjetaja. U
praktinom smislu zadatak sastaviti odnosno izraditi financijske
izvjetaje za poslovnu godinu izvrava se iskazivanjem konanih
iznosa stanja imovine, obveza i kapitala u bilanci na dan 31. 12. i
konanih iznosa prihoda i rashoda u izvjetaju o dobiti odnosno
u raunu dobiti ili gubitka za poslovnu godinu. U konano
stanje kapitala na dan 31. 12. ukljuen je i konano utvreni iznos
neto dobiti ili gubitka. Da bi uprave dionikog drutva i drutva s
ogranienom odgovornou mogle sastaviti financijske izvjetaje
za poslovnu godinu u raunovodstvu trgovakog drutva, odnosno
u glavnoj knjizi moraju biti proknjieni svi poslovni dogaaji koji
se odnose na poslovnu godinu, moraju biti utvreni i proknjieni
konani iznosi poreza, ukljuivo i poreza na dobit i drugih javnih
davanja. U procesu knjienja poslovnih dogaaja u tijeku godine i
pri utvrivanju konanih stanja imovine, obveza i kapitala na dan 31.
12. (u stanje kapitala je ukljuen poslovni rezultat za tekuu godinu)
i konanih iznosa prihoda i rashoda ostvarenih za poslovnu godinu
raunovodstvo trgovakog drutva uz primjenu vaeih propisa
primjenjuje i odluke uprave (raunovodstvene politike) koje se odnose
na obraun amortizacije, vrednovanje i vrijednosno usklaivanje
zaliha, na vrijednosno usklaivanje odnosno otpis potraivanja od
kupaca i drugih potraivanja, na vrijednosno usklaivanje dionica i
ostale financijske imovine i druga podruja gdje postoje alternativne
mogunosti postupanja.
Iako je prema lanovima drutva za financijske izvjetaje od-
govorna uprava izvravanje toga zadatka uprava svakog drutva
dodjeljuje slubi za raunovodstvo organiziranoj u okviru drutva ili
za to angaira drugo drutvo ili obrt. Uprava svakog drutva utvruje
za svoju raunovodstvenu slubu ili za osobu s kojom je ugovoreno
voenje raunovodstva rok do kojega za odreenu poslovnu godinu
u knjigovodstvu moraju biti iskazana konana stanja imovine, obveza
i kapitala i konani iznos prihoda i
Cilj je financijskih rashoda ostvarenih u poslovnoj godini.
izvjetaja pruiti U okviru toga roka potrebno je zavriti
informacije o finan- sve predradnje za utvrivanje konanih
cijskom poloaju, podataka koji e se iskazati u financijskim
uspjenosti po- izvjetajima. U te predradnje je ukljuena
slovanja i promje-
nama financijskog
i uprava koja odluuje o inventuri, o
konanom iznosu amortizacije i drugih
poloaja subjekata
rashoda te o konanim iznosima prihoda
to je korisno
irokom krugu ko- za poslovnu godinu. Iz odredbi ZTD-a
risnika u donoenju da uprava drutva sastavlja odnosno
ekonomskih odluka.
da izrauje financijske izvjetaje ne
SIJEANJ 2007.
Toka 12. Okvira za
sastavljanje i prezen- proizlazi da tu posljednju fazu u ukupnom
tiranje financijskih raunovodstvenom procesu, tj. prenoenje
izvjetaja. (prepisivanje) podataka s konta glavne
knjige u financijske izvjetaje obavlja
uprava. Za ukupni zadatak raunovodstva to ukljuuje i prenoenje
podataka u financijske izvjetaje, odnosno u bilancu, izvjetaj o dobiti
i ostale dijelove financijskih izvjetaja i porezne prijave odgovorna je
12 Raunovodstvo i nancije
1.dio FERDO.indd 12
sluba za raunovodstvo. Naglaena odgovornost uprave za financijske
izvjetaje ne iskljuuje odgovornost raunovodstva za primjenu
propisa, ugovora, odluka uprave i za tonost podataka iskazanih u
financijskim izvjetajima. U radno-funkcionalnom smislu rauno-
vodstvena sluba odgovara upravi svakog drutva.
Dodjeljujui zadatak sastavljanja odnosno izrade financijskih
izvjetaja upravi svakog trgovakog drutva zakonodavac je utvrdio
nosioca odgovornosti za fazu koja prethodi procesu utvrivanja
financijskih izvjetaja. To je logino uprava, jer ju mora imati svako
trgovako drutvo. U ZTD-u, a niti u ostalim propisima nije propisano
da svako trgovako drutvo mora imati efa raunovodstva, da mora
imati financijskog direktora, direktora prodaje, direktora proizvodnje
i druge menadere.
Nakon to su sastavljeni, financijski izvjetaji podlijeu ispitiva-
nju, reviziji i utvrivanju. Budui da je postupak ispitivanja, revizije
i utvrivanja financijskih izvjetaja posebno propisan za dionika
drutva, a posebno za drutva s ogranienom odgovornou u na-
stavku emo ovaj postupak posebno opisati za ova dva pravna oblika
trgovakih drutava.
1.2. UTVRIVANJE FINANCIJSKIH IZVJETAJA
DIONIKIH DRUTAVA
Vremenski slijed faza u procesu utvrivanja godinjih finan-
cijskih izvjetaja ukljuivo donoenje odluke o uporabi dobiti za
dionika drutva propisan je u lancima 300b. do 300e. Zakona o
trgovakim drutvima. Prema lanku 300b. stavak 1. ZTD-a, uprava
dionikog drutva je obvezna podnijeti nadzornom odboru godi-
nja financijska izvjea i izvjee o stanju drutva bez odgaanja
kada ih sastavi. Sukladno stavku 2. lanka 300b. ZTD-a istodobno
s podnoenjem godinjih financijskih izvjetaja uprava je duna
nadzornom odboru predoiti prijedlog
odluke o upotrebi dobiti koji eli predloiti
Nadzorni odbor
ispituje financijska glavnoj skuptini za donoenje.
izvjea. Nadzorni odbor mora ispitati godinja
financijska izvjea, izvjee o stanju
drutva i prijedlog odluke o uporabi dobiti.
O rezultatima ispitivanja nadzorni odbor mora u pisanom obliku
izvijestiti glavnu skuptinu. U lanku 300c. u stavku 3. ZTD-a
je propisano da je nadzorni odbor izvjee o ispitivanju godinjih
financijskih izvjetaja duan dostaviti upravi u roku mjesec dana
nakon to su mu podnesena sva izvjea koja treba ispitati. Ako
nadzorni odbor ne podnese izvjee u navedenom roku uprava mu je
duna dati dodatni rok za dostavljanje izvjea koji ne moe biti dulji
od mjesec dana. U koncernu nadzorni odbor drutva majke duan je
ispitati i financijska izvjea na razini koncerna i izvjee o stanju
koncerna. Kod dionikih drutava ije financijske izvjetaje ispituje
revizor u radu sjednice nadzornog odbora na kojoj se ispituju
godinja financijska izvjea duan je sudjelovati i revizor. Na
toj sjednici revizor mora izvijestiti o svojem izvjeu, o financijskim
izvjetajima i dati objanjenja koja se od njega trae. Iz odredbi
ZTD-a proizlazi da revizor na sjednici nadzornog odbora svoj pisani
izvjetaj mora saeto usmeno izloiti i objasniti.
Sukladno lanku 300c. stavak 2. ZTD-a u pisanom izvjetaju
glavnoj skuptini o rezultatima ispitivanja nadzorni odbor:
mora opisati na koji nain i u kojem opsegu je u tijeku poslovne
godine ispitao voenje poslova drutva,
u drutvu ije dionice kotiraju na burzi nadzorni odbor mora
navesti koje komisije ima nadzorni odbor, koliko je sjednica
odrala svaka komisija te koliko je sjednica odrao nadzorni
odbor,
12/27/06 2:22:29 PM

mora izraziti svoje stajalite o izvjeu revizora,
mora navesti primjedbe, ako ih ima, na podnesena mu izvjea,
mora navesti:
- da daje suglasnost na godinja financijska izvjea koja mu je
podnijela uprava ili
- da ne daje suglasnost.
U sluaju kada je nadzorni odbor dao suglasnost na godinja
financijska izvjea koja mu je podnijela uprava smatra se da su
financijski izvjetaji utvreni od strane uprave i nadzornog
odbora. U ovom sluaju godinji financijski izvjetaji se ne dostav-
ljaju glavnoj skuptini na utvrivanje. Meutim, iako je nadzorni odbor
izrazio suglasnost na financijske izvjetaje, uprava i nadzorni odbor
mogu donijeti odluku da utvrivanje godinjih financijskih izvjetaja
preputaju glavnoj skuptini. U ovom sluaju u izvjetaju nadzornog
odbora glavnoj skuptini mora se izraziti odnosno navesti odluka
uprave i nadzornog odbora da utvrivanje financijskih izvjetaja
preputaju glavnoj skuptini. Pisane odluke uprave i nadzornog odbora
o preputanju utvrivanja godinjih financijskih izvjetaja glavnoj
skuptini moraju se priloiti uz izvjetaj nadzornog odbora.
Nakon to je uprava od nadzornog odbora primila izvjee o
godinjim financijskim izvjetajima, izvjee o stanju drutva i
prijedlog odluke o uporabi dobiti, sukladno stavku 1. lanka 277.
ZTD-a, uprava je duna bez odgaanja sazvati glavnu skuptinu. U
citiranoj odredbi ZTD-a kao krajnji rok u kojem se mora odrati glavna
skuptina je kraj osmog mjeseca.
Obveza uprave da sazove glavnu skuptinu jednako postoji i u
sluaju kada nadzorni odbor nije u roku upravi drutva dostavio
izvjee o ispitivanju financijskih izvjetaja i kada u svojem
izvjetaju nadzorni odbor nije dao suglasnost na financijske izvjetaje.
U obadva sluaja glavna skuptina utvruje financijska izvjea koja je
uprava podnijela nadzornom odboru.
1.3. UTVRIVANJE FINANCIJSKIH
IZVJETAJA DRUTVA S OGRANIENOM
ODGOVORNOU
Za razliku od dionikih drutava za drutva s ogranienom
odgovornou za utvrivanje odnosno odluivanje o godinjim
financijskim izvjetajima drutva sukladno lanku 441. ZTD-a
iskljuivo je nadlena skuptina drutva. Sukladno tome u lanku
428. stavku 3. ZTD-a je propisano da uprava drutva s ogranienom
odgovornou mora nadzornom odboru (ako ga drutvo ima) i
svakome lanu drutva bez odgaanja po njihovoj izradi dostaviti
godinje financijske izvjetaje, izvjetaj o stanju drutva kako bi
oni mogli na skuptini ili odlukom donesenom pisanim putem
utvrditi godinje financijske izvjetaje drutva. U lanku 441.
ZTD-a je propisano da se glavna skuptina koja utvruje godinje
izvjetaje i na kojoj se donosi odluka o uporabi dobiti mora odrati u
prvih osam mjeseci poslovne godine za prethodnu godinu.
1.4. ROKOVI SASTAVLJANJA I PREDAJA
FINANCIJSKIH IZVJETAJA IZVAN DRUTAVA
Kao to smo ve istakli, odredbama ZTD-a propisano je da se do
31. kolovoza mora odrati glavna skuptina dionikog drutva na kojoj
se odluuje o izvjetaju nadzornog odbora o financijskim izvjetajima
i o uporabi dobiti i za poslovnu godinu. Isti ovaj rok je utvren i za
odravanje skuptine drutva s ogranienom odgovornou na kojoj
se odluuje o godinjim financijskim izvjetajima. U okviru roka za
odravanje skuptina dionikih drutava i drutava s ogranienom
1.dio FERDO.indd 13
RAUNOVODSTVO
odgovornou u odredbama ZTD-a nisu
Korisnici finan-
cijskih izvjetaja su:
propisani rokovi do kojih uprave ovih
- sadanji i drutava moraju sastaviti financijske
potencijalni izvjetaje za poslovnu godinu. To treba
ulagai, zapo- odrediti nadzorni odbor ili uprava svakog
slenici, zajmo- drutva.
davci, dobavljai
Iako u odredbama ZTD-a nisu utvreni
i ostali vjerovnici,
kupci, drava i rokovi do kojih uprave dionikih drutava
njezina agencija i drutava s ogranienom odgovornou
te javnost. moraju sastaviti godinje financijske
Toka 9. Ok- izvjetaje taj vremenski okvir je ipak
vira za sastavljanje i posredno odreen drugim propisima.
prezentiranje finan- Propis koji obvezuje sva trgovaka drutva
cijskih izvjetaja.
i druge obveznike poreza na dobit je Zakon
o registru godinjih financijskih izvjetaja
(Nar. nov., br. 47/03.). Prema lanku 10. Zakona o registru godinjih
financijskih izvjetaja svi obveznici poreza na dobit (obveznici registra)
moraju godinje financijske izvjetaje za proteklu godinu predati do
31. oujka tekue godine u Registar koji
Registar godinjih vodi FINA.
financijskih Iz odredbe o roku predaje godinjih
izvjetaja. financijskih izvjetaja u Registar proizlazi
da bi financijski izvjetaji za dionika
drutva trebali biti utvreni od strane nadzornog odbora najkasnije do
roka predaje u Registar. Naravno ako nadzorni odbor do propisanog
roka za predaju financijskih izvjetaja u Registar nije utvrdio financijske
izvjetaje ili nije dao suglasnost na financijske izvjetaje uprava e u
Registar predati financijske izvjetaje koje je predala odnosno koje e
predati nadzornom odboru. Za drutva s ogranienom odgovornou
ukoliko skuptina ne utvrdi financijske izvjetaje do roka za predaju
financijskih izvjetaja uprava u Registar predaje financijske izvjetaje
koje je sastavila za poslovnu godinu.
Uz ve navedeni rok za predaju financijskih izvjetaja u Registar rok
kojim je odreeno do kada bi trebali biti sastavljeni i utvreni financijski
izvjetaji trgovakih drutava je rok do kojega obveznici poreza na dobit
moraju predati prijavu poreza na dobit za poslovnu godinu. Rok za
predaju prijave poreza na dobit protekle godine je 30. travnja tekue
godine. Uz prijavu poreza na dobit Poreznoj upravi obveznici poreza
na dobit moraju predati bilancu i izvjetaj o dobiti odnosno raun dobiti
i gubitka. Iako je u lanku 4. Zakona o registru godinjih financijskih
izvjetaja propisano da se u financijske izvjetaje koji se predaju u
Registar unose podaci na kojima je utemeljeno utvrivanje obveze
poreza na dobit za poslovnu godinu u Zakonu o porezu na dobit koji
se primjenjuje od 1. sijenja 2005., rok predaje prijave poreza na dobit
nije pomaknut na 31. oujak. Smatramo da nema nikakvih opravdanih
fiskalnih razloga da se rok za predaju prijave poreza na dobit nije
uskladio s rokom predaje godinjih financijskih izvjetaja u Registar
financijskih izvjetaja. To bi skratilo i olakalo postupak utvrivanja
financijskih izvjetaja kod obveznika poreza na dobit.
Rok predaje prijave poreza na dobit za javna dionika drutva
odstupa i od roka u kojem ova dionika drutva sukladno propisima
tritu vrijednosnih papira moraju predati financijske izvjetaje
HANFA-i. Status javnih dionikih drutava prema lanku Zakona o
tritu vrijednosnih papira (Nar. nov., br. 84/02.) imaju dionika drutva
koja ispunjavaju kumulativno oba sljedea uvjeta:
SIJEANJ 2007.
a) upisani temeljni kapital 30.000.000,00 kuna,
b) imaju vie od 100 dioniara.
Prema lanku 7. Pravilnika o sadraju i obliku financijskih i
poslovnih izvjetaja javnih dionikih drutava (Nar. nov., br. 118/03.)
financijske izvjetaje za etvrto tromjeseje koje ukljuuje kumulativ za
cijelu godinu javna dionika drutva su duna dostaviti Financijskoj
agenciji u roku 90 dana po isteku poslovne godine u tijeku godine.
Raunovodstvo i nancije 13
12/27/06 2:22:29 PM
 RAUNOVODSTVO

2. PROPISI O RAUNOVODSTVU

2.1. KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE 2.3. KLASIFIKACIJA OBVEZNIKA PRIMJENE

Vanost knjigovodstvenih isprava u sustavu dvojnog knjigovodstva ZAKONA O RAUNOVODSTVU
naglaena je u odredbi lanka 3. stavak 1. Zakona o raunovodstvu u kojoj U lanku 17. Zakona o raunovodstvu propisani su kriteriji
je propisano da se unos podataka u poslovne knjige obveznika primjene razvrstavanja obveznika primjene ovoga Zakona na male, srednje
ovoga Zakona temelji na urednim i vjerodostojnim knjigovodstvenim i velike. Prema ovim kriterijima obveznici primjene Zakona se
ispravama. Prema lanku 5. Zakona o raunovodstvu vjerodostojnost razvrstavaju na sljedei nain:
i urednost knjigovodstvene isprave svojim potpisom na ispravi jami
MALI SREDNJI VELIKI
zakonski zastupnik obveznika primjene ovoga Zakona ili osobe na Kriterij
koje je prenesena ovlast. Za provedbu ove odredbe vana je i odredba ako ne ako prelazi ako nikad ako prelazi
lanka 6. Zakona o raunovodstvu u kojoj je propisano da prije unosa u prelazi dva dva ne dva
od tri od tri prelazi dva od tri
poslovne knjige, dakle prije knjienja, isprave moraju biti kontrolirane Status kriterija kriterija kriterija kriterija
u sutinskom, raunskom i logikom smislu. Po redoslijedu postupaka Ukupna aktiva 27.000.000 27.000.000 108.000.000 108.000.000
provjeri vjerodostojnosti i urednosti prethodi kontrola knjigovodstvenih
Ukupni prihod 54.000.000 54.000.000 216.000.000 216.000.000
isprava.
Broj zaposlenika 50 50 250 250
U lanku 7. Zakona o raunovodstvu propisani su rokovi uvanja
knjigovodstvenih isprava: Prema navedenim kriterijima razvrstavanje obveznika primjene
- isplatne liste, analitika evidencija plaa, dnevnica i honorara za Zakona o raunovodstvu provodi se prema stanju na dan 31. prosinca
koje se plaaju obvezni doprinosi uvaju se trajno, godine koja prethodi godini za koju se radi razvrstavanje. S poreznog
- isprave na temelju kojih su podaci uneseni u poslovne knjige i drugih pravno-ekonomskih aspekata razvrstavanje obveznika
uvaju se sedam godina, primjene Zakona o raunovodstvu nema nikakvo znaenje. Ovo
- isprave platnog prometa u ovlatenim financijskim institucijama je razvrstavanje samo ogranieno i vano za primjenu lanka 18.
uvaju se sedam godina, Zakona o raunovodstvu u kojem se dijelom i prema statusu veliine
- prodajni blokovi i kontrolni blokovi, pomoni obrauni i sline propisuje nain primjene Meunarodnih standarda financijskog
isprave uvaju se sedam godina. izvjetavanja.
Rok uvanja poinje tei istekom poslovne godine na koju se Izvan primjene kriterija sukladno lanku 17. stavak 3. Zakona o
odnose knjigovodstvene isprave. raunovodstvu, velikim obveznicima smatraju se i:
- sve banke, stambene tedionice, drutva za osiguranje, leasing
2.2. POSLOVNE KNJIGE I FINANCIJSKI IZVJETAJI drutva, drutva za upravljanje investicijskim fondovima i
U okviru odredbi o poslovnim knjigama najznaajnije su investicijski fondovi s pravnom osobnosti, drutva za upravljanje
odredbe lanka 8. Zakona u kojima je propisano da poslovne knjige investicijskim fondovima i zasebna imovina bez pravne osobnosti
ine dnevnik, glavna knjiga i pomone knjige i da se vode sukladno kojom upravljaju, drutva za upravljanje obveznim mirovinskim
naelima sustava dvojnog knjigovodstva. Sukladno prijanjim fondovima i zasebna imovina bez pravne osobnosti kojom
rjeenjima i u Zakonu o raunovodstvu koji se primjenjuje od 1. upravljaju, drutva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim
sijenja 2006. godine, sadrana je odredba da obveznici primjene fondovima i zasebna imovina bez pravne osobnosti kojom
ovoga Zakona utvruju kontni plan prema svojim potrebama uz upravljaju, mirovinska osiguravajua drutva,
obvezu da moraju osigurati podatke potrebne za financijske izvjetaje - svi obveznici koji izrauju konsolidirane financijske izvjetaje
propisane ovim Zakonom. sukladno MSFI,
U lanku 15. Zakona o raunovodstvu propisano je da financijske - svi drugi obveznici iz djelokruga nadlenosti nadzornih institucija
izvjetaje koji se sastavljaju za poslovnu godinu koja je kalendarska iz lanka 15. stavak 5. ovoga Zakona.
godina ine: bilanca, raun dobiti i gubitka, izvjetaj o novanom U lanku 20. Zakona o raunovodstvu za sva dionika drutva
toku, izvjetaj o promjenama kapitala i biljeke uz financijske je propisana obveza javne objave financijskih izvjetaja.
izvjetaje.

3. PRIMJENA MSFI/MRS I PROPISA O POREZU NA DOBIT

U razdoblju od 1. sijenja 2005. godine sukladno lanku 5. stavak Pojam Meunarodni standardi financijskog izvjetavanja ukljuuje
1. Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 117/04. i 90/05.) polazna Meunarodne standarde financijskog izvjetavanja, SOO-eve MSFI-
veliina za utvrivanje osnovice poreza na dobit je dobit utvrena a, Meunarodne raunovodstvene standarde i SOO-eve MRS-ova.
SIJEANJ 2007.

prema raunovodstvenim propisima kao razlika prihoda i
rashoda. Pri utvrivanju osnovice poreza na dobit za 2006. godinu
raunovodstveni propis na koje se pozivaju citirane odredbe Zakona
o porezu na dobit je Zakon o raunovodstvu koji se primjenjuje od 1.
sijenja 2006. godine.
U skladu s lankom 18. Zakona o raunovodstvu u Hrvatskoj
se primjenjuju Meunarodni standardi financijskog izvjetavanja.
Iz citiranih propisa o porezu na dobit i Zakona o raunovodstvu
proizlazi da se kao raunovodstveni propisi prema kojima se za
2006. godinu utvruju prihodi i rashodi i ostali elementi financijskih
izvjetaja i dobit kao polazna veliina u postupku utvrivanja
osnovice poreza na dobit primjenjuju MSFI/MRS s pripadajuim
slubenim objanjenjima koji su objavljeni u Narodnim novinama.
Zbog toga to su pravni okvir za utvrivanje prihoda i rashoda i drugih

14 Raunovodstvo i nancije

1.dio FERDO.indd 14 12/27/06 2:22:30 PM


elemenata financijskih izvjetaja i za svrhe poreza i za raunovodstvo
u 2006. godini postali objavljeni MSFI/MRS suena je mogunost
za nastanak privremenih razlika izmeu poslovnog rezultata u
raunovodstvu i porezne osnovice.
S aspekta potpunosti i obveznosti primjene Meunarodnih
standarda financijskog izvjetavanja obveznici primjene Zakona
o raunovodstvu, to znai i obveznici poreza na dobit, dijele se
u dvije skupine.
Prvu skupinu obveznika primjene Zakona o raunovodstvu
koji u potpunosti primjenjuju Meunarodne standarde financijskog
izvjetavanja ine:
- veliki obveznici,
- obveznici iji vrijednosni papiri kotiraju na burzama ili se
spremaju za uvrtenje u burzovnu kotaciju u Republici Hrvatskoj
na slubenim tritima te na kotaciji za javna dionika drutva
sukladno odgovarajuim odredbama Zakona o tritu vrijednosnih
papira.
Za ovu skupinu obveznika poreza na dobit odnosno obveznika
primjene Zakona o raunovodstvu, Odbor za standarde financijskog
izvjetavanja je donio Odluku o odobravanju prijevoda i primjene
Meunarodnih standarda financijskog izvjetavanja (Nar. nov., br.
61/06.) u kojoj je odobren prijevod i primjena MSFI objavljen u
izdanju:
Meunarodni standardi financijskog izvjetavanja (MSFI) 2004.
ukljuujui Meunarodne standarde (MRS) i objanjenja s 31. oujka
2004. (prijevod s engleskog jezika) nakladnika Hrvatska zajednica
raunovoa i financijskih djelatnika, Zagreb, godina naklade: 2005.
Za sve ostale obveznike primjene Zakona o raunovodstvu
u lanku 18. stavku 2. ovoga Zakona, tj. za srednje i male je
propisano da mogu:
- odabrati primjenu MSFI u cijelosti, ili
- standarde financijskog izvjetavanja koje donosi Odbor za
standarde financijskog izvjetavanja sukladno MSFI.
Za ovu skupinu obveznika poreza na dobit i obveznika
primjene Zakona o raunovodstvu Odbor za standarde
financijskog izvjetavanja je donio Odluku o privremenoj
primjeni Meunarodnih raunovodstvenih standarda (Nar. nov.,
br. 61/06.) u kojoj je za obveznike koji se ne odlue za primjenu
Meunarodnih standarda financijskog izvjetavanja utvrdio
da primjenjuju Meunarodne raunovodstvene standarde i
Slubena Stajalita koji su objavljeni u Narodnim novinama.
Prema Odluci odbora to su sljedei standardi:
MRS 1 - Prezentiranje nancijskih izvjetaja (Nar. nov., br. 3/99.)
MRS 2 - Zalihe (Nar. nov., br. 47/95.)
MRS 7 - Izvjetaj o novanom toku (Nar. nov., br. 47/95.)
MRS 8 - Neto dobit ili gubitak razdoblja, temeljne pogreke i promje-
ne raunovodstvenih politika (Nar. nov., br. 2/2000.)
MRS 9 - Trokovi istraivanja i razvoja (Nar. nov., br. 65/96.)
1.dio FERDO.indd 15
RAUNOVODSTVO
MRS 10 - Dogaaji nakon datuma bilance (Nar. nov., br. 2/2000.)
MRS 11 - Ugovori o izgradnji (Nar. nov., br. 65/96.)
MRS 12 - Porez na dobit (Nar. nov., br 2/2000.)
MRS 14 - Izvjeivanje po segmentu (Nar. nov., br. 3/99.)
MRS 15 - Informacija koja pokazuje uinke mijenjanja cijena (Nar.
nov., br. 36/93.)
MRS 16 - Nekretnine, postrojenja i oprema (Nar. nov., br. 2/2000.)
MRS 17 - Najmovi (Nar. nov., br. 2/2000.)
MRS 18 - Prihodi (Nar. nov., br. 2/2000.)
MRS 19 - Primanja zaposlenih (Nar. nov., br. 2/2000.)
MRS 20 - Raunovodstvo dravnih potpora i objavljivanje dravnih
pomoi (Nar. nov., br. 2/2000.)
MRS 21 - Uinci promjena teaja stranih valuta (Nar. nov., br.
2/2000.)
MRS 22 - Poslovna spajanja (Nar. nov., br. 2/2000.)
MRS 23 - Trokovi posudbe (Nar. nov., br. 65/96.)
MRS 24 - Objavljivanje povezanih stranaka (Nar. nov., br. 36/93.)
MRS 25 - Raunovodstvo ulaganja (Nar. nov., br. 36/93.)
MRS 26 - Raunovodstvo i izvjeivanje o mirovinskim planovima
(Nar. nov., br. 36/93.)
MRS 27 - Konsolidirani nancijski izvjetaji i raunovodstvo ulaganja
u podrunice (Nar. nov., br. 2/2000.)
MRS 28 - Raunovodstvo ulaganja u pridruene kompanije (Nar. nov.,
br. 2/2000.).
MRS 29 - Financijsko izvjeivanje u hiperinflacijskim
privredama (Nar. nov., br. 36/93.)
MRS 30 - Objavljivanja u nancijskim izvjetajima banaka i slinih
nancijskih institucija (Nar. nov., br. 2/2000.)
MRS 31 - Financijsko izvjeivanje o udjelima u zajednikim poth-
vatima (Nar. nov., br. 36/93.)
MRS 32 - Financijski instrumenti: objavljivanje i prezentiranje (Nar.
nov., br. 65/96.)
MRS 34 - Financijsko izvjeivanje za razdoblja tijekom godine (Nar.
nov., br. 3/99.)
MRS 35 - Prestanak poslovanja (Nar. nov., br. 148/99.)
MRS 36 - Smanjenje imovine (Nar. nov., br. 148/99.)
MRS 37 - Rezerviranja, nepredviene obveze i nepredviena imovina
(Nar. nov., br. 148/99.)
MRS 38 - Nematerijalna imovina (Nar. nov., br. 148/99.)
MRS 39 - Financijski instrumenti priznavanje i mjerenje (Nar. nov., br.
148/99.).
Slubena stajalita stalnog odbora za objanjenja Meunarodnih
raunovodstvenih standarda objavljena su:
Slubeno stajalite broj 1 Dosljednost - razliite metode utvrivanja
zaliha (Nar. nov., br. 148/99.).
Slubeno stajalite broj 2 Dosljednost - kapitalizacija trokova
posudbi (Nar. nov., br. 148/99.).
Slubeno stajalite broj 3 Eliminiranje nerealizirane dobiti i gubitka
kod transakcija s ovisnim drutvima (Nar.
nov., br. 148/99.).
Slubeno stajalite broj 5 Razvrstavanje financijskih instrumenata
rezerviranje za nepredvieno podmirenje
(Nar. nov., br. 148/99.).
SIJEANJ 2007.
Slubeno stajalite broj 6 Trokovi prilagodbe postojeeg softvera
(Nar. nov., br. 148/99.).
Slubeno stajalite broj 7 Uvoenje EUR-a (Nar. nov., br. 148/99.).
Slubeno stajalite broj 8 Prva primjena Meunarodnih rau-
novodstvenih standarda kao primarne
raunovodstvene osnove (Nar. nov., br.
148/99.).
Raunovodstvo i nancije 15
12/27/06 2:22:30 PM
 RAUNOVODSTVO

Slubeno stajalite broj 9 Poslovna spajanja - razvrstavanje kao Slubeno stajalite broj 16 Dioniki kapital - ponovno stjecanje
stjecanje ili kao udruivanje interesa (Nar. glavnikih instrumenata (Nar. nov., br.
nov., br. 148/99.). 148/99.).
Slubeno stajalite broj 10 Dravna potpora - nema posebnih odnosa Svi nabrojeni MRS i slubena stajalita objavljeni su u naem
poslovnim aktivnostima (Nar. nov., br. izdanju Meunarodni raunovodstveni standardi 2000.
148/99.).
Slubeno stajalite broj 11 Teajne razlike - kapitalizacija gubitaka
proizalih iz velike devalvacije valute
(Nar. nov., br. 148/99.).
Slubeno stajalite broj 12 Konsolidacija - jedinice za posebne
namjene (Nar. nov., br. 148/99.).
Dodatak uz slubeno stajalite broj 12.
Slubeno stajalite broj 13 Zajedniki kontrolirani subjekti -
nenovani doprinosi pothvatnika (Nar.
nov., br. 148/99.).
Slubeno stajalite broj 14 Nekretnine, postrojenja i oprema
- naknada za umanjenje vrijednosti ili
gubitak predmeta (Nar. nov., br. 148/99.).
Slubeno stajalite broj 15 Poslovni najmovi - poticaji (Nar. nov., br.
148/99.).

4. UTVRIVANJE I EVIDENTIRANJE TROKOVA POSLOVANJA

4.1. Prirodne vrste trokova u financijskim izvjetajima 4.6. Rezerviranja

4.2. Materijalni trokovi 4.7. Ostali trokovi poslovanja
4.3. Trokovi usluga 4.8. Trokovi plaa
4.4. Trokovi amortizacije 4.9. Financijski trokovi ukljueni u trokove zaliha
4.5. Naknade trokova radnika

4.1. PRIRODNE VRSTE TROKOVA U
FINANCIJSKIM IZVJETAJIMA
Prema kriteriju vrste utroaka, trokovi se dijele na, tzv. prirod-
ne vrste trokova. Taj kriterij podjele trokova kao jedinstven za
sva trgovaka drutva (osim za banke, financijske organizacije i za
drutva osiguranja i reosiguranja) uvaen je, u razredu 4 kontnog
plana zahtijeva se za statistike svrhe za informiranje putem finan-
cijskih izvjetaja korisnika informacija izvan raunovodstvenog
subjekta.
U izvjetaju o dobiti odnosno raunu dobiti i gubitka za trgovaka
drutva i druge obveznike poreza na dobit (osim za banke i tedionice i
drutva osiguranja) koji je sastavni dio Pravilnika o registru godinjih
financijskih izvjetaja primijenjen je kriterij iskazivanja rashoda
prema prirodnim vrstama trokova. Vrste trokova pri utvrivanju
rashoda u ovom izvjetaju o dobiti iskazuju se na 15 stavki. Budui
da je struktura trokova odnosno rashoda koji se iskazuju u izvjetaju
o dobiti koji se predaju Financijskoj agenciji obvezujua, proizlazi da
trgovaka drutva moraju osigurati potrebne podatke za iskazivanje
podataka u propisanom obrascu.
SIJEANJ 2007.
Struktura trokova odnosno rashoda koji se iskazuju u obrascu
TFI - POD u "Tablici C" raun dobiti i gubitka dionikog drutva
iskazuje se prema kriteriju prirodne vrste trokova manje ralanjeno
(na manje stavki) od strukture koja se iskazuje u izvjetaju o dobiti
koji se za poslovnu godinu prema odredbama Zakona o registru
financijskih izvjetaja predaje Financijskoj agenciji.
U skladu s ovlatenjem iz lanka 19. stavak 9. Zakona o
raunovodstvu Odbor za standarde financijskog izvjetavanja u
Odluci o obliku i sadraju financijskih izvjetaja u raunu dobiti i
gubitka utvrdio je minimalne pozicije na kojima se prema kriteriju
prirodnih vrsta iskazuje struktura rashoda.
Iako je zahtjev za razvrstavanjem trokova po prirodnim vrstama
za trgovako drutvo kao cjelinu postavljen od eksternih korisnika
financijskih izvjetaja, informacije o strukturi trokova prema
kriteriju prirodne vrste trokova potrebne su menadmentu i upravi
svakog trgovakog drutva. U odnosu na zahtjeve eksternih korisnika
zahtjevi menadmenta za informacijama su iri jer menadment treba
detaljnije ralanjivanje trokova prema vrstama, i to ne samo na
razini trgovakog drutva kao cjeline, ve i na niim razinama kao to

Pored propisa o registru financijskih izvjetaja za javna dionika
drutva iz grupe ostalih dionikih drutava (javna dionika drutva
osim financijskih institucija i osiguravajuih drutava) struktura
podataka o trokovima odnosno rashodima u raunu dobiti i
gubitka (obrazac TFI - POD) propisana je u prilogu Pravilnika o
sadraju i obliku financijskih izvjea javnih dionikih drutava
(Nar. nov., br. 118/03.).
su pogon, mjesto trokova, centri odgovornosti za trokove, mjesta
proizvodnje, podruja prodaje, prodavaonice, itd.
4.2. MATERIJALNI TROKOVI
Za trokove koji nastaju kao posljedica utroka upotrebnih vri-
jednosti koje imaju svoj vidljiv (opipljiv) materijalni oblik postojanja

16 Raunovodstvo i nancije

1.dio FERDO.indd 16 12/27/06 2:22:31 PM


u statistikim i drugim klasifikacijama trokova prema prirodnim
vrstama trokova upotrebljava se pojam materijalni trokovi.
Ovaj skupni naziv ralanjuje se prema vrsti i namjeni utroaka.
U kontnom planu Hrvatske zajednice skupinu konta 40 - Materijalni
trokovi ralanili smo na sljedea konta:
400 - Utroene sirovine i materijal,
401 - Potroena energija,
402 - Utroena ambalaa za pakiranje vlastitih proizvoda,
403 - Utroen materijal i dijelovi za odravanje objekata,
404 - Utroen materijal i rezervni dijelovi za odravanje opreme,
405 - Otpis sitnog inventara, ambalae i autoguma,
406 - Utroen materijal i rezervni dijelovi za odravanje vlastitih
proizvoda u jamstvenom roku.
Takav nain ralanjivanja trokova na skupini konta 40 pri-
kladan je za sva trgovaka drutva, dakle kako za ona u industriji, po-
ljoprivredi, uslunim djelatnostima, tako i za ona u trgovini na malo
i u trgovini na veliko. Specifinosti pojedinih djelatnosti, s aspekta
vrste i namjene utroenih sirovina i materijala mogu se izraziti u
daljnjem analitikom ralanjivanju svakoga navedenog sintetikog
konta.
Na kontima skupine konta 40 iskazuje se tijekom godine troak
u visini troka nabave utroenih sirovina i materijala, utroenih
rezervnih dijelova i utroene ambalae do 31. prosinca poslovne
godine. S aspekta realnog utvrivanja poslovnog rezultata i osnovice
poreza na dobit za poslovnu godinu kod trgovakih drutava koja na
kraju godine imaju zalihe sirovina i materijala, zalihe rezervnih
dijelova, ambalae i sitnog inventara potrebno je provjeriti jesu
li u trokove zaliha na dan 31. prosinca ukljueni svi trokovi koji
se moraju ukljuiti u trokove nabave, a koji se odnose na te vrste i
koliine zaliha.
U trokove nabave zaliha sukladno tokama 7. i 8. Meunarodnog
raunovodstvenog standarda 2 - Zalihe (MRS 2000) odnosno toke
10 i 11 (MSFI/MRS-2004.) ukljuuju se:
- kupovna cijena umanjena za diskonte, rabate i druge popuste
iskazane u raunu dobavljaa,
- carine i uvozne pristojbe,
- porezi koji se ne vraaju,
- trokovi prijevoza, drugi trokovi dopreme i ostali trokovi koji
su izravno vezani s nabavom do odreene lokacije.
Za odreivanje trokova nabave vane su toka 14. Meunarodnog
raunovodstvenog standarda 2 - Zalihe (MRS 2000) odnosno toka
16. (MSFI/MRS-2004.) u kojima se navode odreene vrste trokova
koji se ne ukljuuju u trokove nabave sirovina, materijala, rezervnih
dijelova, autoguma, ambalae i sitnog inventara. Sukladno toki
9. Meunarodnog raunovodstvenog standarda 2 (MRS 2000),
u trokove nabave zaliha ne ukljuuju se teajne razlike osim ako
proizlaze iz velike devalvacije ili deprecijacije domae valute i ako su
neposredno povezane s nabavom jo raspoloivih zaliha. U MRS-2 u
izdanju MSFI/MRS - 2004. mogunost ukljuivanja teajne razlike
u trokove nabave je iskljuena. Sukladno toki 14. odnosno 16.
Meunarodnog raunovodstvenog standarda 2, u trokove nabave
zaliha se ne ukljuuju trokovi skladitenja niti administrativni
trokovi.
4.2.1. Utroene sirovine i materijal
Zbog potreba nadzora trokova sirovina i materijala trgovaka
drutva bi, prema specifinostima djelatnosti, trebala analitiki
ralaniti konto 400 - Utroene sirovine i materijali. U naem
1.dio FERDO.indd 17
RAUNOVODSTVO
Kontnom planu, konto 400 ralanili smo na vie naina na analitika
konta. Najire analitiko ralanjivanje moe biti na sljedei nain:
4000 - Osnovne sirovine i materijal,
4001 - Pomoni materijal,
4002 - Mazivo,
4003 - Materijal za ienje,
4004 - Uredski materijal,
4005 - Kalo, rastep, lom i kvar sirovina i materijala,
4006 - Materijal za HTZ,
4007 - Utroene namirnice i pia za potrebe restorana drutvene
prehrane,
4009 - Odstupanje od planskih cijena utroenoga materijala.
Prikazani nain ralanjivanja konta 400 prikladan je za trgovaka
drutva u industriji, brodogradnji i graditeljstvu.
Za trgovaka drutva u poljoprivredi - ratarska proizvodnja pri
ralanjivanju konta 400 mogu se otvoriti analitika konta:
4000 - Sjeme,
4001 - Umjetno gnojivo,
4002 - Zatitna sredstva.
Za potrebe obrauna trokova proizvodnje trokovi sjemena,
trokovi umjetnog gnojiva, trokovi zatitnih sredstava moraju se
dalje ralaniti na pojedinu ratarsku kulturu (penica, kukuruz,
itd.). Radi kontrole trokova svi ovi trokovi se prate po kulturama
i zasijanim povrinama. Dok se kultura ne "ubere" svi trokovi se
iskazuju za ukupnu povrinu svake zasijane kulture. Nakon to je
kultura "ubrana" moe se izraunati troak proizvodnje po jedinici
proizvoda i jasno iznos koji u okviru ukupnog troka po jedinici
otpada na sjeme, umjetno gnojivo i zatitna sredstva.
Za trgovaka drutva u poljoprivredi u stoarskoj proizvodnji
(tov stoke) analitika konta u okviru konta 400 mogu biti:
4000 - Trokovi nabave tovljenika,
4001 - Stona hrana,
4002 - Lijekovi.
I kod trgovakih drutava ratarske i stoarske djelatnosti bit e
potrebna analitika konta za: mazivo, materijal za ienje, uredski
materijal.
Trgovaka drutva koja obavljaju djelatnost trgovine na malo i
trgovine na veliko, umjesto analitikih konta za osnovni i pomoni
SIJEANJ 2007.
materijal mogu otvoriti analitika konta za: ambalani materijal
i materijal za pakiranje koji se NE naplauju od kupaca. Ostala
analitika konta i u djelatnosti trgovine mogu biti s ve navedenim
opisima za sve djelatnosti. U trgovini na malo ambalani materijal
koji se naplauje od kupca, posebno ili u cijeni robe, (ulazi u teinu
prodane robe kupcu - meso i slino) iskazuje se kao trgovaka roba i
ulazi u zaduenje prodajnog mjesta.
Raunovodstvo i nancije 17
12/27/06 2:22:32 PM
 RAUNOVODSTVO

Trgovaka drutva koja obavljaju uslune djelatnosti prema Primjer knjienja pokazuje da na kontu 310 nije iskazana
svojim specifinostima ralanjuju konto 400. I ova drutva trebaju struktura zaliha prema namjeni sirovina i materijala. To nije potrebno
izdvojiti materijal koji se troi u proizvodnji usluga od materijala jer se konto 310 ne ralanjuje prema kriterijima ralanjivanja konta
koji se troi u administrativnim i upravnim djelatnostima. 400.
Sirovine i materijal su uporabne vrijednosti koje se prije pre- U nekim sluajevima nabavljeni materijal se, primjerice uredski,
daje na mjesta potronje, odnosno uporabe, u pravilu (mogui su materijal za ienje i slian materijal ne evidentira na zalihama kao
izuzeci) evidentiraju kao imovina, odnosno zalihe, u razredu 3. imovina, jer se odmah ukupno nabavljene koliine predaju na mjesta
Predajom sirovina i materijala mjestima uporabe, odnosno potronje,
potronje. U ovim primjerima, dokument za knjienje troka sirovina
u raunovodstvu se iskazuje smanjenje zaliha u razredu 3 i poveanje
trokova na kontu 400. Dokument za knjienje trokova sirovina i i materijala je raun dobavljaa ili raun s potvrdom da je plaeno u
materijala koje su prethodno evidentirane kao imovina je izdatnica. gotovini.
Na temelju izdatnica trokovi sirovina i materijala se ralanjuju
na odgovarajua analitika konta vrste i namjene sirovina i materijala Primjer:
u okviru konta 400. U analitikom knjigovodstvu sirovina i materijala 1. Za primljeni uredski materijal primljen je raun
na temelju izdatnica dnevno aurno se knjii smanjenje zaliha na kontu dobavljaa Zora d.o.o. sa slijedeim podacima:
pojedine vrste sirovina i materijala. U glavnoj knjizi smanjenje zaliha - naknada 7.000
na kontu 310 (potrauje) i poveanje trokova na kontu 400 (duguje) - PDV 22% 1.540
knjii se u pravilu zbrojno. Zbrojni iznos smanjenja zaliha proknjien Zbrojni iznos naknade i PDV-a 8.540
u analitikom knjigovodstvu preuzima se u glavnu knjigu za konto 2. Za preuzeti uredski materijal plaen gotovinom
310. Za knjienje protustavke na kontu 400 (poveanje trokova) isti
primljen je raun Golub d.d. sa sljedeim podacima:
iznos na temelju izdatnica ralanjuje se na analitika konta u okviru
konta 400 ili mogue druga konta u razredu 4. Uz to, na temelju - naknada 4.000
izdatnica taj ukupni iznos trokova ralanjuje se na mjesta trokova - PDV 22% 880
(pogon A, pogon B, gradilite K, gradilite P, trgovina D, trgovina Zbrojni iznos naknade i PDV-a 4.880
Z, mjesto trokova uprave, prodaje, itd.), a direktni materijal na no-
sitelje trokova (proizvodnja A, proizvodnja B, radni nalog 1000, Knjienja:
radni nalog 1500, itd.). Na izdatnicama se utvruje troak nabave za
koliine i vrste sirovina i materijala uz primjenu metode prosjenih Red. Konto
OPIS Iznos
ponderiranih cijena ili metode FIFO. Metodu LIFO mogu koristiti br. Duguje Potrauje
trgovaka drutva i drugi obveznici poreza na dobit koji primjenjuju 1. Utroen uredski i potroni
MRS - 2000. U nastavku prikazujemo primjer knjienja trokova materijal prema raunu
sirovina i materijala u glavnoj knjizi uz analitiko ralanjivanje Zora d.o.o.o 7.000 400
konta 400. 1.540 181
Primjer: 8.540 221
Iz skladita su izdane sirovine i materijal za koje je prema izdat- 2. Utroen uredski materijal
nicama utvreno da se odnose na: plaen gotovinom
- osnovni materijal (sirovine u proizvodnji, sjeme, - raun drutva Golub d.d. 4.000 400
stona hrana, itd.) 60.000 660 181
- pomoni materijal 8.000 3.660 102
- mazivo 3.000
- materijal za ienje 1.600 U graditeljstvu nabavljeni graevinski materijal se u pravilu
- uredski materijal 1.200
izravno od dobavljaa isporuuje na gradilite. Ne preuzima se u
- materijal za HTZ 1.500
skladite. U ovom sluaju graevinski materijal izravno predan na
- namirnice i pia za restoran drutvene prehrane 3.000
gradilite ne mora se evidentirati na razredu 3. Za nadzor utroaka
Ukupno 75.300
i trokova potrebno je u evidencijama trgovakog drutva osigurati
podatke o koliinama i vrstama preuzetog i utroenog materijala na
Knjienja: svakom gradilitu. Vraeni materijali s gradilita u skladite iskazuju
se na zalihi u razredu 3 i za njega se vodi analitiko knjigovodstvo.
Red. Konto
br.
OPIS Iznos 4.2.2. Potroena energija
Duguje Potrauje
Trokovi energije ukljuuju trokove za utroenu elektrinu
1. Prema izdatnicama
energiju, plin, paru, motorne benzine, dizelska goriva i materijal
izdane sirovine za
proizvodnju i druge
za proizvodnju energije. Zbog toga to za ocjenu utjecaja na visinu
namjene: trokova poslovanja moe biti vana vrsta energenta koji se troi,
- osnovni materijal 60.000 4000 prema tom kriteriju smo ralanili konto 401. U najveem broju
sluajeva trgovaka drutva elektrinu energiju, plin i paru troe
SIJEANJ 2007.

- pomoni materijal 8.000 4001

- mazivo 3.000 4002 kontinuirano jer su objekti, odnosno oprema, prikljueni na sustave
- materijal za ienje 1.600 4003 opskrbe ovim oblicima energije. U tim sluajevima isporuitelji
- uredski materijal 1.200 4004 energije za obraun utroka u razdoblju obrauna ispostavljaju
- materijal HTZ 1.500 4006 potroaima raune R-1.
- namirnice za vlastiti Zbog toga se u porezno nepriznate rashode ukljuuju i trokovi
restoran 3.000 4007 goriva za osobne automobile i druga vozila za osobni prijevoz za koje
- zalihe sirovina 75.300 310 se ne utvruje plaa, u naravi u analitikom ralanjivanju konta 401

18 Raunovodstvo i nancije

1.dio FERDO.indd 18 12/27/06 2:22:33 PM

 RAUNOVODSTVO

potrebno je otvoriti posebni konto za knjienje trokova goriva ovih - cijena goriva 2.000
automobila i vozila. - porez na dodanu
U nastavku na primjeru objanjavamo nain iskazivanja u vrijednost 22 posto 440
knjigovodstvu trokova goriva uz razliite naine plaanja i razliiti Zbrojni iznos naknade i
porezni tretman trokova goriva. PDV-a 2.440
Primjer: 4. Za gorivo kupljeno za osobno
1. Za kupljen benzin za osobna vozila za koje se ne vozilo za koje se utvruje plaa
obraunava plaa u naravi primljen je raun R-1 u naravi u vlasnitvu trgovakog
od INA d.d. sa sljedeim elementima: drutva radnik je predao raun R-1
- cijena benzina 30.000 koji je plaen kreditnom karticom
- porez na dodanu vrijednost 22 posto 6.600
radnika. Raun sadri sljedee
Zbrojni iznos naknade i PDV-a 36.600
Za plaanje je predana kreditna kartica koja elemente:
glasi na trgovako drutvo kupca goriva. - cijena goriva 600
- PDV 22 posto 132
2. Za gotovinom plaen benzin za osobno Zbrojni iznos naknade i PDV-a 732
vozilo za koje se ne obraunava plaa u
naravi u vlasnitvu trgovakoga drutva 5. Za kupljeno gorivo u inozemstvu za osobni automobil za koji se
radnik je predao na isplatu gotovinski ne utvruje plaa u naravi u vlasnitvu trgovakog drutva radnik
raun koji nema elemenata za priznavanje je predao raun na 80 eura. Raun je plaen karticom koja glasi
pretporeza. Raun glasi na 280 na trgovako drutvo. Srednji teaj na dan izdanja rauna je 1
3. Za gorivo za teretno vozilo i Eur = 7,3000 za 100 Eur kunska protuvrijednost je 730,00 kuna.
za osobni automobil za koji se Porezno
utvruje plaa u naravi radnik je predao raun R-1 nepriznati rashod 30% = 219 kuna.
koji je platio vlastitom gotovinom. Raun ima
sljedee elemente:

Knjienje:

Red. Konto
OPIS Iznos
br. Duguje Potrauje
1. Utroeno gorivo za osobno vozilo za koje se NE obraunava plaa u
naravi prema raunu R-1 INA d.d.:
- 70 posto porezno priznat rashod 21.000 4015
- 30 posto porezno nepriznat rashod 9.000 4016
- pretporez 6.600 181
- obveza dobavljau 36.600 221
1a. Prijenos obveza za plaanje kreditnom karticom 36.600 221 226
1b. Obraun poreza na dodanu vrijednost na vlastitu potronju
(osnovica 9000) 1.980 4017 284
2. Utroeno gorivo za osobna vozila za koja se ne utvruje plaa u
naravi prema gotovinskom raunu radnika:
- 70 posto porezno priznat rashod 196 4015
- 30 posto porezno nepriznat rashod 84 4016
- obveza prema radniku 280 263
3. Utroeno gorivo za teretna vozila i za automobile i druga osobna
vozila za koja se utvruje plaa u naravi prema raunu dobavljaa:
- troak 2.000 4013
- pretporez 440 181
- obveza 2.440 221
3a. Prijenos obveza za plaanje prema zaposleniku 2.440 221 263
4. Utroeno gorivo za osobna vozila za koja se utvruje plaa u naravi
prema raunu R-1:
- porezno priznat rashod 600 4013
- pretporez 132 181
SIJEANJ 2007.

- obveza 732 221

4a. Prijenos obveze za raun plaen karticom radnika 732 221 263
5. Utroeno gorivo za osobna vozila za koje se ne utvruje plaa u naravi
prema raunu inozemne osobe - plaeno karticom
- porezno priznati rashod 70% 511 4015
- porezno nepriznati rashod 30% 219 4016
- obveza 730 226

Raunovodstvo i nancije 19
1.dio FERDO.indd 19 12/27/06 2:22:33 PM
 RAUNOVODSTVO
U naem kontnom planu na odvojenim kontima, tj. na kontu
4015 iskazali smo porezno priznati rashod za osobne automobile
(70%), a na kontu 4016 porezno nepriznati rashod (30%). Za osobne
automobile za koje se utvruje plaa u naravi trokovi su porezno
priznati rashod u ukupnom iznosu. Za knjienje ovih trokova koji
su u ukupno nastalom iznosu porezno priznati rashodi otvorili smo
konto 4013. U primjerima knjienja za plaanje rauna isporuitelja
goriva kreditnom karticom koja glasi na trgovako drutvo, pretpos-
tavili smo da se u knjigovodstvu iskazuje obveza prema dobavljau
koji je izdao raun R-1. Taj raun se uvodi u knjigu ulaznih rauna.
Zbog toga je potrebno dodatno knjienje (knjienje pod 1a.) prijenosa
obveze s konta 221 (dobavljaa) na konto 226 - Obveze dobavljaima
plaene kreditnim karticama.
U primjeru knjienja pod rednim brojem 1b. na kontu 4017
iskazano je poveanje porezno nepriznatog troka za iznos obveze
za porez na dodanu vrijednost za vlastitu potronju, tj. na 30 posto
trokova goriva za osobne automobile za koje se ne utvruje plaa
u naravi. Za primjer knjienja pod rednim brojem 5. iznos troka
prema raunu iz inozemstva ralanjen je na 70% porezno priznatih
trokova i 30% porezno nepriznatih trokova. Na iznos u visini 30%
porezno nepriznatih trokova nije obraunat PDV jer po raunu iz
inozemstva nije iskoriten pretporez.
4.2.3. Otpis sitnog inventara
Neovisno o visini pojedinanog troka nabave prema rau-
novodstvenom naelu o razgranienju dugotrajne i kratkotrajne
imovine, kao sitan inventar se iskazuju stvari kojih je vijek uporabe
do dvanaest mjeseci.
Od 1. sijenja 2005. godine sukladno lanku 12. stavak 3. Zakona
o porezu na dobit dugotrajnom materijalnom i nematerijalnom
imovinom smatraju se stvari i prava iji je pojedinani troak nabave
vei od 2.000,00 kuna i vijek trajanja dui od godinu dana. Iz ove
odredbe proizlazi da se stvari opreme iji je vijek uporabe dui od
godinu dana, a iji je pojedinani troak nabave do 2.000,00 kuna mogu
iskazati u kratkotrajnoj imovini kao sitni inventar. Ukljuivanjem
stvari iji je vijek uporabe dui od godinu dana, a troak nabave
do 2.000,00 kuna u kratkotrajnu imovinu pri utvrivanju porezno
priznatih rashoda iskljuuje se primjena odredbi o amortizaciji u
lanku 12. Zakona o porezu na dobit. Za stvari opreme iji je vijek
uporabe dui od godinu dana a pojedinani troak nabave do 2.000,00
kuna uprava poreznog obveznika svojom odlukom utvruje hoe li ili
nee takve stvari voditi kao dugotrajnu imovinu ili kao kratkotrajnu
imovinu.
Za stvari ukljuene u sitan inventar kojima je vijek uporabe do
dvanaest mjeseci, ali i za stvari (opremu) kojima je vijek uporabe
dui od dvanaest mjeseci, a troak nabave do 2.000 kuna, u poreznim
propisima nije propisana metoda otpisa prema kojoj se troak nabave
sitnog inventara ukljuuje u rashode. Zbog toga uprava svakoga
trgovakog drutva mora donijeti odluku o nainu otpisa stvari koje
su ukljuene u sitan inventar. Najjednostavnija odluka moe imati
sljedei sadraj:
SIJEANJ 2007.
lanak 1.
Stvari opreme kojima je vijek uporabe do dvanaest mjeseci i
stvari opreme kojima je vijek uporabe dulji od dvanaest mjeseci,
a iji je pojedinaan troak nabave u trenutku nabave do 2.000
kuna, iskazuju se kao sitan inventar.
20 Raunovodstvo i nancije
1.dio FERDO.indd 20
lanak 2.
Sitan inventar iz lanka 1. ove odluke otpisuje se jednokratno
u trenutku predaje u uporabu.
lanak 3.
Za sitan inventar u uporabi se vodi analitiko knjigovodstvo.
Jednokratno otpisan sitan inventar zadrava se u evidenciji
imovine do otuenja, unitenja ili manjka.
Prema ocjeni uprave, odluka uprave o otpisu sitnog inventara
moe glasiti i drukije, primjerice:
lanak 1.
Stvari opreme kojima je vijek uporabe do dvanaest mjeseci
otpisuju se jednokratno u trenutku predaje u uporabu.
lanak 2.
Stvari opreme kojima je vijek uporabe dulji od dvanaest mje-
seci, a iji je pojedinaan troak nabave do 2.000 kuna, otpisuju
se 50 posto u trenutku predaje u uporabu, a ostatak od 50 posto u
trenutku prestanka uporabe.
U nastavku emo na primjeru objasniti nain utvrivanja i knjienja
otpisa sitnog inventara, uz uvaavanje i prihvaanje mogunosti koje
prua Zakon o porezu na dobit.
Primjer:
Trgovako drutvo Slavonija d.d., prema odluci uprave, u sitnom
inventaru, uz opremu iji je vijek uporabe do dvanaest mjeseci, vodi i
stvari opreme iji je vijek uporabe dui od dvanaest mjeseci, a iji je
pojedinani troak nabave u trenutku nabave do 2.000 kuna.
Glede otpisa, u odluci uprave je utvreno da se sitan inventar
iji je vijek uporabe do dvanaest mjeseci otpisuje jednokratno (100
posto) u trenutku predaje u uporabu, a sitan inventar iji je vijek
uporabe dui od dvanaest mjeseci da se prilikom predaje u uporabu
otpisuje 50 posto, a na kraju vijeka uporabe preostalih 50 posto.
Poslovni dogaaji:
1. Dana 6. veljae 2006. u uporabu je izdano
10 komada inventara tip x koji spada
u skupinu kojoj je vijek uporabe do dva-
naest mjeseci. Prema izdatnici troak nabave
za 1 komad je 1.200 kuna, a za 10 komada 12.000
Sitan inventar se otpisuje 100 posto.
2. Dana 15. travnja 2006. u uporabu je
izdano 5 komada inventara tip y koji
spada u skupinu kojoj je vijek uporabe
dui od dvanaest mjeseci. Prema izdatnici
troak nabave za 1 komad je 1.800 kuna,
a za 5 komada 9.000
Za ovaj sitan inventar primjenjuje se metoda 50% otpisa.
3. Na kraju 2006. godine u zapisniku ovlatene
komisije utvreno je da je 4 komada sitnog
inventara tipa x i 2 komada sitnog inventara
tipa y postalo neuporabljivo. Uprava je
donijela odluku o predaji toga sitnog inventara
na otpad i o isknjiavanju iz evidencije. U anali-
tikom knjigovodstvu za sitan inventar koji
se otpisuje i isknjiava iz evidencije iska-
zani su sljedei podaci:
- tip x
troak nabave za 4 komada 4.800
neotpisani iznos 0
- tip y
troak nabave za 2 komada 3.600
neotpisani iznos (50 posto) 1.800
12/27/06 2:22:34 PM

Knjienje:
R e
Red.
OPIS
br.
1. Izdan sitan inventar "X" u uporabu prema izdatnici br. ... od 6. 2. 2006.
2. Izdan sitan inventar "Y" u uporabu prema izdatnici br. ... od 15. 4. 2006.
3. Prema zapisniku od ... 2006. i odluci uprave od .. 2006. neuporabljiv sitan
inventar se otpisuje i isknjiava iz evidencije:
- tip x
- tip y
a) otpis na kraju vijeka uporabe
b) isknjiavanje iz evidencije
Kao to primjer knjienja pokazuje i sitan inventar koji je
jednokratno otpisan u trenutku predaje u uporabu zadrava se u
knjigovodstvenoj evidenciji na kontu 351 - Sitan inventar u uporabi.
Za taj sitan inventar zadrava se i konto u analitikom knjigovodstvu
za svaku vrstu sitnog inventara. Tek nakon unitenja (predaje na otpad
i slino) ili nakon prodaje ti se predmeti isknjiavaju iz evidencije.
Za sitan inventar koji u trenutku predaje u uporabu nije u cijelosti
otpisan, kao to je u naem primjeru sitan inventar tip y, (50%) na
temelju dokumenta - zapisnika o neuporabljivosti, knjii se otpis jo
neotpisanog iznosa. Isknjiavanje iz evidencije (357/351) se odgaa
do stvarnog nestanka predmeta iz posjeda trgovakoga drutva
(predaja na otpad i slino).
4.3. TROKOVI USLUGA
Trokovi usluga nastaju kao posljedica poveanja odnosno
nastanka obveza za koritene usluge koje trgovakom drutvu u vezi s
poslovanjem pruaju druga trgovaka drutva i druge pravne i fizike
osobe. Za iskazivanje trokova usluga prema vrsti koritenih usluga
u Kontnom planu Hrvatske zajednice, predvidjeli smo skupine konta
41 i 42. Svako trgovako drutvo za svoje potrebe otvara potreban
broj konta, vodei rauna o znaajnosti troka odreene vrste usluge.
Umjesto otvaranja posebnog sintetikog konta za pojedinu vrstu
usluge, trgovako drutvo moe svoje specifine potrebe izraziti u
analitikom ralanjivanju predloenih sintetikih konta.
Iz praktinih razloga, za svrhu utvrivanja osnovice poreza na
dobit, dobro je u okviru konta za onu vrstu usluge gdje je to potrebno,
izdvojiti one iznose trokova koji nisu porezno priznati rashod ili je s
nekom vrstom usluge povezana porezna olakica.
Na kontima skupine konta 41 i 42 NE iskazuju se trokovi
usluga koje su izravno povezane s nabavom dugotrajne imovine,
s nabavom sirovina, materijala, rezervnih dijelova, sitnog inventa-
ra, ambalae i trgovake robe. Trokovi tih usluga ukljuuju se u
trokove nabave navedene imovine. Trokovi i tih usluga "dolaze"
na razred 4 u vremenskom pomaku kao dio trokova nabave utro-
enih sirovina, rezervnih dijelova, nepovratne ambalae i kao
troak amortizacije.
Dokumenti za knjienje trokova usluga, u pravilu, su rauni
dobavljaa. Kao i svi dokumenti, rauni dobavljaa, sukladno lanku
6. stavak 1. Zakona o raunovodstvu, prije knjienja u knjigovodstvu
moraju biti kontrolirani. Osoba ovlatena za kontrolu ulaznih rauna
provjerava istinitost rauna u kojem je dobavlja obraunao naknadu
za izvrenu uslugu. U postupku kontrole treba provjeriti je li usluga
1.dio FERDO.indd 21
RAUNOVODSTVO
Konto
Iznos
Duguje Potrauje
12.000 351 350
12.000 4050 3570
9.000 351 350
4.500 4050 3570
4.800 357 351
1.800 4050 357
3.600 357 351
stvarno izvrena i je li obraunana u izvrenom opsegu i u skladu s
ugovorom, narudbom, radnim nalogom ili drugim dokumentom. Taj
kontrolni postupak za raune dobavljaa prethodi plaanju i knjienju
rauna, a naziva se likvidatura. Osoba odgovorna za kontrolu istinitosti
dokumenta provjerava tu istinitost i svojim potpisom, odnosno izja-
vom kontrolirano ili odobreno za isplatu i knjienje potvruje vjero-
dostojnost rauna kao dokumenta za knjienje trokova. Sukladno
stavku 3. lanka 55. Opeg poreznog zakona isprava je vjerodo-
stojna ako potpuno i istinito odraava nastali poslovni dogaaj.
U nastavku emo za neke vrste usluga objasniti nain utvrivanja
i iskazivanja u knjigovodstvu trokova usluga uz naglasak i na njihov
porezni tretman.
4.3.1. Usluge odravanja
Kao posebna vrsta troka pod nazivom usluge odravanja iskazuju
se naknade za usluge tekueg i investicijskog odravanja, odnosno
za popravke graevinskih objekata, postrojenja i opreme u visini
obveze dobavljaima za obavljene usluge umanjene za pretporez. U
raunima za izvrene radove odravanja izvoai radova - dobavljai,
uz naknadu za sam rad, zaraunavaju i naknadu za utroen materijal
i dijelove. U pravilu, zbog uslunog obiljeja djelatnosti odravanja,
ukupni iznos po raunu dobavljaa iskazuje se na kontu 413 - Usluge
odravanja kao troak usluge. Troak po raunu ne razdvaja se na
dio - utroeni materijal i dijelovi i na dio naknada za rad, odnosno
za uslugu.
U analitici konta 413 predvidjeli smo konto 4130 - Usluge te-
kueg odravanja i konto 4131 - Usluge investicijskog odravanja.
Svako trgovako drutvo treba ocijeniti treba li ove dvije, esto
teko razgraniive, vrste popravaka odnosno trokova razdvajati na
posebna konta. Za obje vrste popravaka odnosno trokova, trokovi
su porezno priznati rashodi u visini stvarno nastalih trokova. Upravo
zbog poreznih zahtjeva treba kazati da se na kontu 4130 i 4131 ne
iskazuju trokovi za koritene usluge popravka osobnih automobila i
drugih vozila za osobni prijevoz za koje se ne utvruje plaa u naravi.
Za iskazivanje tih trokova predvidjeli smo daljnja etiri analitika
konta u okviru konta 413 na kojima se iskazuju trokovi usluga
SIJEANJ 2007.
tekueg i investicijskog odravanja osobnih automobila za koja se
ne utvruje plaa u naravi i drugih vozila za osobni prijevoz za koje
se ne utvruje plaa u naravi. Ta etiri konta smo predvidjeli zato to
smo ukupne trokove odravanja osobnih automobila razdvojili na
dio koji je porezno priznati rashod - 70 posto trokova - i na dio koji
je porezno nepriznati rashod, tj. 30 posto. Daljnja dva analitika konta
predvidjeli smo za trokove za koje su rauni plaeni gotovinom, a
Raunovodstvo i nancije 21
12/27/06 2:22:34 PM
 RAUNOVODSTVO

odnose se na automobile i vozila za koja se ne obraunava plaa u 6. Za popravak osobnog automobila u vlasnitvu
naravi po kojima zbog neadekvatnog sadraja rauna nije iskoriten trgovakog drutva za koje se utvruje plaa u naravi
pretporez. Od iznosa ovih rauna 70 posto su porezno priznati radnik F. F. je predao raun koji je platio gotovinom.
rashodi, a 30 posto su porezno nepriznati rashodi. Zbog toga to po Raun glasi na 800
tim raunima nije iskazan pretporez, na iznos 30 posto tih trokova se Po ovom raunu nije iskoriten pretporez jer isti
ne obraunava porez na dodanu vrijednost za vlastitu potronju. Peti ne sadri propisane elemente.
analitiki konto je konto na kojemu se iskazuje porezno nepriznati 7. Za 30 posto trokova odravanja osobnih automobila za
rashod u visini poreza na dodanu vrijednost koji je obraunan na 30 koje se ne tvruje plaa u naravi za mjesec X
posto trokova osobnih automobila i drugih vozila za osobni prijevoz obraunan je porez na dodanu vrijednost 22 posto
za koje se ne utvruje plaa u naravi. (osnovica 4.500 posl. dog. 4.) 990
Prema znaajnosti trokova svako trgovako drutvo odluuje
hoe li trokove odravanja razdvajati na trokove tekueg i na Knjienje:
trokove investicijskog odravanja. Razdvajanje ovih trokova nije Red. Konto
potrebno jer su jedni i drugi poslovni i porezno priznati rashodi u OPIS Iznos
br. Duguje Potrauje
godini nastanka. Naelno se moe kazati da se uslugama tekueg 1. Usluge popravka
odravanja mogu smatrati oni radovi kojima se odrava tekua vodovoda prema raunu
pripravnost postrojenja i opreme, a kod graevinskih objekata tekui Instalacije d.d.
popravci, lienje i slino. Radovima, odnosno uslugama koje imaju - naknada 8.000 4130
- pretporez 1.760 181
obiljeje investicijskog odravanja moe se kod opreme smatrati
- obveza dobavljau 9.760 221
zamjena dijelova i openito izvoenje radova kojima se odrava 2. Usluge investicijskog
funkcionalna sposobnost i prethodno procijenjeni vijek uporabe. odravanja prema
Kod graevinskih objekata u radove investicijskog odravanja raunu RADIA d.d.
spadat e: obnova fasade, zamjena podova, zamjena graevinske - naknada 30.000 4131
stolarije, zamjena instalacija i slino. Navedeni radovi kod - pretporez 6.600 181
graevinskih objekata imaju obiljeje trokova investicijskog - obveza dobavljau 36.600 221
odravanja ako se graevinski objekt vodi kao jedna amortizirajua 3. Usluge investicijskog
stavka. odravanja opreme
prema raunu
U nastavku na primjerima prikazujemo nain knjienja trokova
ZORA d.d.
odravanja za usluge koje su obavili dobavljai uz uvaavanje ve - naknada 40.000 4131
opisanih poreznih aspekata. - pretporez 8.800 181
- obveza dobavljau 48.800 221
Primjer: 4. Usluge popravka osobnih
1. Za popravke instalacija vodovoda primljen je raun automobila za koje
R-1 izvoaa Instalacije d.d. se ne utvruje plaa u
- naknada 8.000 naravi prema raunu
- porez na dodanu vrijednost 22 posto 1.760 SERVIS d.d.
Zbrojni iznos naknade i PDV-a 9.760 - porezno priznat rashod 7.000 4132
2. Za zamjenu vrata i prozora na dijelu objekta primljen - porezno nepriznat
je raun R-1 izvoaa RADIA d.d. rashod 30 posto 3.000 4133
- naknada 30.000 - pretporez 2.200 181
- porez na dodanu vrijednost 22 posto 6.600 - obveza dobavljaima 12.200 221
5. Usluge popravka osobnih
Zbrojni iznos naknade i PDV-a 36.600
automobila za koje se
3. Za remont postrojenja primljen je raun
utvruje plaa u naravi
R-1 izvoaa ZORA d.d.
- porezno priznati rashod 8.000 4131
- naknada 40.000 - pretporez 1.760 181
- porez na dodanu vrijednost 22 posto 8.800 - obveza dobavljau 9.760 221
Zbrojni iznos naknade i PDV-a 48.800 6. Usluge popravka osobnih
4. Za popravak osobnih automobila za koje se NE automobila za koje se ne
utvruje plaa u naravi primljen je raun R-1 od obraunava plaa u
dobavljaa SERVIS d.d. naravi plaene gotovinom
- naknada 15.000 radnika F. F.
- porez na dodanu vrijednost 22 posto 3.300 - porezno priznat rashod 560 4135
Zbrojni iznos naknade i PDV-a 18.300 - porezno nepriznat
- 70% porezno priznati rashod 10.500 rashod 30 posto 240 4136
SIJEANJ 2007.

- 30% porezno nepriznati rashod 4.500 - obveza prema radniku 800 263
5. Za popravak osobnih automobila za koje se 7. Obraun poreza na
utvruje plaa u naravi primljen je raun R-1 dodanu vrijednost na
od dobavljaa SAVA d.d. vlastitu potronju, 30 posto
trokova osobnih
- naknada 8.000
automobila za koje se ne
- porez na dodanu vrijednost 1.760
obraunava plaa u naravi 990 4134 284
Zbrojni iznos naknade i PDV-a 9.760

22 Raunovodstvo i nancije

1.dio FERDO.indd 22 12/27/06 2:22:34 PM

 RAUNOVODSTVO

Pri nabavi ve upotrebljavanih objekata (zgrada ili postroje- na dodanu vrijednost 39.600 kuna. Od primatelja - zajmodavca prim-
nje) trokovi koji su povezani s njihovim dovoenjem u stanje za ljen je raun za predujam najamnine u kojemu je iskazana naknada
namjeravanu uporabu, ulaze u trokove nabave (to su i trokovi, 180.000 kuna, a porez na dodanu vrijednost 39.600 kuna. Mjesena
primjerice, za obnovu fasada, kreenja i slino). Ti trokovi nemaju najamnina iznosi (180.000 : 12) 15.000.
obiljeje trokova odravanja. Knjienje:
4.3.2. Zakupnina i najamnina Red. Konto
OPIS Iznos
Naknada koja se plaa za koritenje tue imovine - poslovnog br. Duguje Potrauje
prostora, nekretnina, postrojenja i opreme iskazuje se kao troak 1. Uplaen predujam za
najamnine, odnosno zakupnine (pojam zakup se upotrebljava za najamninu 219.600 168 100
nekretnine, a pojam najam za pokretnu imovinu). Na kontu 415 u 2. Raun za plaenu
odreenoj poslovnoj godini iskazuju se trokovi zakupnine i na- najamninu unaprijed:
jamnine koji se odnose na poslovnu godinu. - najamnina 180.000 190
Naela prema kojima se najmovi iskazuju u raunovodstvu - pretporez 39.600 181
najmodavca i najmoprimca sadrana su u Meunarodnom ra- - obveza najmodavcu 219.600 221
unovodstvenom standardu 17 - Najmovi. Glede iskazivanja trokova 3. Prijenos predujma 219.600 221 168
bitan je status najmoprimca kojeg odreuje bit poslovne transakcije 4. Obraunani trokovi
ugovora o najmu. S tog aspekta razlikuju se financijski i poslovni najamnine za tekuu godinu
najmovi. - 8 mjeseci 2006. 120.000 415 190
Financijski najam jest poslovna transakcija, odnosno ugovor
Na dan 31. prosinca 2006. godine na kontu 190 ostat e saldo
kod kojeg se veim dijelom prenose svi rizici i nagrade povezani
60.000. To je iznos trokova najamnine koji otpada na sljedeu
s vlasnitvom nad sredstvom na najmoprimca. Samo vlasnitvo po godinu.
osnovi financijskog najma moe se i ne mora prenijeti na poetku U sljedeoj godini (2007.) preostali dio trokova najamnine
razdoblja najma.* trgovako drutvo e iskazati kao troak toga razdoblja knjienjem
U sluaju financijskog najma, najmoprimac unajmljeno sred- prijenosa trokova najamnine s konta 190 (potrauje) na konto 415
stvo u raunovodstvu odnosno u bilanci treba iskazati kao sredstvo (duguje).
(oprema i sl.), po fer trinoj vrijednosti unajmljene imovine i u U sluajevima kada se najamnina plaa unaprijed za znaajnije
due razdoblje od 12 mjeseci za razgraniavanje tih trokova, umjesto
visini toga iznosa dugoronu obvezu. U troak nabave imovine
konta skupine konta 19, moe se koristiti skupina konta 00 - u kojoj
nisu ukljuene kamate koje e najmoprimac platiti kao naknadu za se razgranieni iznos najamnine iskazuje kao pravo na tuoj imovini.
financiranje. Kamate se iskazuju kao rashod u razdoblju na koje se U tom se sluaju to pravo amortizira u razdoblju za koje je plaena
odnose. Ako postoji razborita sigurnost da e sredstvo nakon isteka
ugovorenog roka biti u vlasnitvu najmoprimca, tada e se sredstvo
amortizirati sukladno vijeku uporabe i prema raunovodstvenoj po-
litici amortizacije koju drutvo ima za sredstva u svom vlasnitvu.
Suprotno, razdoblje amortizacije je razdoblje najma.
Za osobna vozila i druga sredstva za osobni prijevoz u financijskom
najmu najmoprimac u porezno nepriznate rashode ukljuuje 30%
trokova (amortizacija, gorivo, trokovi odravanja i drugo) ako se
za vozila ne utvruje plaa u naravi. U trokove osobnih vozila i
drugih sredstava za osobni prijevoz ne ukljuuju se kamate koje plaa
najmoprimac (one su 100% porezno priznati rashod). Ako se osobna
vozila i druga sredstva za osobni prijevoz u financijskom najmu
koriste za privatne svrhe tada se plaa u naravi utvruje u visini 1%
troka nabave mjeseno ili 2,00 kune po prijeenom kilometru za najamnina. Iznos amortizacije prava moe se takoer iskazati na
privatne svrhe. kontu 415 ili na skupini konta 43 kao amortizacija prava.
Poslovni najam jest ugovor izmeu najmodavca i najmoprimca Trgovaka drutva esto koriste u zakupu, odnosno najmu
kojim se prenosi pravo na koritenje nekog sredstva za odreeno poslovni prostor (ukljuujui i stanove za tu namjenu) ili opremu
fizikih osoba. Najmodavci, odnosno zakupodavci su najee fizike
vremensko razdoblje uz naknadu (najamninu), ali koji nema obiljeje
osobe koje ne obavljaju samostalnu djelatnost, odnosno nepokretna
financijskog najma jer se na najmoprimca ne prenosi rizik i koristi i pokretna imovina nije dio imovine obrta i druge samostalne
povezane s vlasnitvom. djelatnosti. U sluaju kada najmoprimac plaa zakupninu, odnosno
SIJEANJ 2007.

najamninu fizikoj osobi kojoj se dohodak od najamnine ne oporezuje

Primjer za poslovni najam: kao dohodak od samostalne djelatnosti ili kao dobit, predujam poreza
Trgovako drutvo Dom d.d. je dana 2. travnja 2006., sukladno na dohodak od imovine plaa mjeseno sama fizika osoba prema
ugovoru, platilo najamninu unaprijed za razdoblje od 1. svibnja rjeenju Porezne uprave (lanak 27. Zakona o porezu na dohodak).
2006. do 30. travnja 2007. u iznosu 219.600, u to je ukljuen i porez Pri utvrivanju mjesenog iznosa predujma poreza na dohodak, suk-
*
Opirno o raunovodstvu najma piemo u naem izdanju Raunovodstvo ladno stavku 2. lanka 27. Zakona o porezu na dohodak, priznaju se
trgovakih drutava uz primjenu MSFI/MRS i poreznih propisa, Zagreb, 2006., str. izdaci u visini 30 posto od ostvarene najamnine ili zakupnine i ne
142. -157. i u naem posebnom izdanju Leasing, Zagreb, 2003. godine. uzima se u obzir osobni odbitak poreznog obveznika.

Raunovodstvo i nancije 23
1.dio FERDO.indd 23 12/27/06 2:22:35 PM
 RAUNOVODSTVO

S poreznog aspekta je vano znati da u sluaju koritenja poreza u ime fizike osobe je praktino naknada i porezno priznati
unajmljenog prostora ili opreme bez naknade iji je vlasnik fizika troak trgovakog drutva.
osoba, sukladno lanku 28. Zakona o porezu na dohodak, Porezna Trgovaka drutva koja zakupljuju poslovni prostor (ukljuu-
uprava utvruje dohodak od zakupnine, odnosno najamnine prema jui i stanove za poslovne svrhe) od fizikih osoba koje porez na
trinim cijenama. Kod ugovora kod kojih je najamnina, odnosno
dohodak plaaju po rjeenju Porezne uprave, uz plaanje ugovorene
zakupnina ugovorena ispod trine cijene, Porezna uprava takoer
odreuje dohodak prema trinoj cijeni. S poreznog aspekta za zakupnine, preuzimaju i obvezu plaanja utroene elektrine energije,
lana drutva koji ustupa na koritenje imovinu trgovakom drutvu plina, vode, telefona i drugih trokova. Rauni koje plaa trgovako
povoljnije je da ugovori plaanje najma po trinoj cijeni i da se drutvo zakupoprimac, u pravilu, ne glase na to trgovako drutvo,
najamnina plaa lanu drutva. U svim sluajevima za trgovako nego na fiziku osobu vlasnika prostora. Za trgovaka drutva iznosi
drutvo je vano da ugovorenu najamninu, odnosno zakupninu mora po ovim raunima su porezno priznati rashod, ali po njima ne mogu
plaati na iroraun najmodavca i da najmodavac sam plaa preduj- koristiti pretporez.
move poreza na dohodak. Zbog prakse da najmodavci fizike osobe U trokove najma ukljuuju se i izdaci za najam i rent a car
svoj zahtjev za iznosom najamnine, odnosno zakupnine postavljaju osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz. Za ove
u neto iznosu, radi opisanog naina utvrivanja i plaanja poreza
izdatke potrebno je utvrditi iznos porezno nepriznatih rashoda (30%)
na dohodak, zahtjevani neto iznos se mora preraunati na bruto. U
ugovor o zakupu, odnosno najmu mora se unijeti bruto iznos koji na za osobne automobile i druga sredstva za osobni prijevoz za koje se
raun najmodavca, odnosno zakupodavca uplauje trgovako drutvo ne obraunava plaa u naravi. U porezno nepriznati iznos rashoda
korisnik zakupa, odnosno najma. ukljuuje se i porez na dodanu vrijednost obraunan na 30% izdataka
Primjer: za najam.
1. Za zakupljeni poslovni prostor od fizike osobe Z. Z. u
skladu s ugovorom na iroraun zakupodavca je 4.3.3. Usluge istraivanja i razvoja
uplaena najamnina za razdoblje Uvaavajui podjelu trokova po prirodnim vrstama u razredu 4
od 1. svibnja. 2006. do 30. travnja 2007. 36.000 na kontu 417 - Usluge istraivanja i razvoja iskazuju se samo iznosi
2. Od obrta ZORA za zakupljeni poslovni prostor
trokova u visini obveza (umanjenih za PDV) dobavljaima prema
primljen je raun R-2 za zakupninu za drugo polugodite
2006. godine: raunima koji se odnose na istraivanje i razvoj. Zbog toga to se
- naknada (zakupnina) 12.000 prema raunovodstvenim naelima trokovi razvoja uz ispunjenje
- porez na dodanu vrijednost 22 posto 2.640 odreenih uvjeta mogu iskazati kao nematerijalna imovina u
Zbrojni iznos zakupnine i PDV-a 14.640 raunovodstvu je potrebno osigurati podatke o trokovima koji imaju
U istom mjesecu plaena je obveza obrtu Zora 14.640 obiljeje trokova istraivanja i podatke o trokovima koji imaju
3. S lanom trgovakog drutva je obiljeje trokova razvoja.
zakljuen ugovor o koritenju prostora u njegovom Sukladno naelu izraenom u toki 42. Meunarodnog rauno-
vlasnitvu bez naknade u 2006. godini. U ugovoru je vodstvenog standarda 38 - Nematerijalna imovina (MRS - 2000)
trgovako drutvo preuzelo obvezu plaanja poreza odnosno toki 54. MSFI/MRS - 2004. nastali iznosi trokova
na dohodak kojeg e lanu drutva utvrditi Porezna istraivanja iskazuju se kao rashod u razdoblju, odnosno poslovnoj
uprava. Sa irorauna je na iroraun dravnog
godini u kojoj su nastali. Iz ovoga proizlazi da se pokrie tro-
prorauna na ime lana drutva uplaen porez i prirez 8.200
kova istraivanja ne odgaa u budua razdoblja iskazivanjem u
Knjienje: nematerijalnoj dugotrajnoj imovini.
Ako aktivnosti istraivanja provodi samo trgovako drutvo s
vlastitim strunjacima u okviru neke organizacijske jedinice (institut
Red. Konto
OPIS Iznos i slino) tada se svi nastali iznosi trokova po prirodnim vrstama
br. Duguje Potrauje
evidentiraju na odgovarajuim kontima trokova u razredu 4. Dakle,
1. Plaena zakupnina sukladno i za tu organizacijsku jedinicu (mjesto troka) trokovi plaa bit e
ugovoru osobi Z. Z. na raun:
iskazani na skupini konta 47, a trokovi materijala i energije na skupini
- razdoblje 1. 5. do 31. 12. 06. 24.000 415
- razdoblje 1. 1. do 30. 4. 07. 12.000 190
40, trokovi amortizacije na skupini 43, itd. U tom sluaju na kontu
- plaena obveza 36.000 100 417 - Usluge istraivanja i razvoja iskazat e se samo iznos obveza za
2. Zakupnina za tekuu usluge pravnih i fizikih osoba koje se odnose na istraivanje. Budui
godinu prema raunu da se ukupni trokovi istraivanja nadoknauju iz ukupnog prihoda
R-2 obrta ZORA: 12.000 415 godine u kojoj su nastali, trgovako drutvo, na kraju godine, ukupni
- pretporez 2.640 181 iznos svih vrsta nastalih trokova u organizacijskoj jedinici koji se
- obveza 14.640 221 odnose na istraivanje iskazanih na kontima razreda 4, prenosi preko
2a. Plaen raun obrtu ZORA 14.640 221 100 konta 491 na skupinu konta 70.
3. Prema ugovoru o zakupu Istraivaki projekti u pravilu prethode razvojnim projektima.
plaena obveza za porez i Zbog toga to se u razvojnim projektima razrauje provedba
SIJEANJ 2007.

prirez u ime zakupodavca 8.200 415 100
Pod rednim brojem 3. knjienja kao troak zakupnine iskazan
je iznos u visini plaenog poreza u ime fizike osobe koja je prostor
iznajmila bez naknade. No, budui da je zakupoprimac preuzeo
obvezu plaanja poreza prema rjeenju Porezne uprave u ime zaku-
podavca, proizlazi da prostor ne koristi bez naknade. Plaeni iznos
odreenih spoznaja u istraivakim fazama za razvojne projekte
je potrebno provjeriti udovoljavaju li uvjetima da budu iskazani
kao nematerijalno sredstvo (imovina). Samo uz pretpostavku da
je za razvojni projekt utvreno da udovoljava svim uvjetima koji
se nabrajaju u toki 45 MRS-38, MRS - 2000, odnosno toka 57.
MSFI/MRS - 2004 trokovi projekta se iskazuju kao nematerijalna
imovina. Kroz amortizaciju u vijeku uporabe trokovi projekta koji

24 Raunovodstvo i nancije

1.dio FERDO.indd 24 12/27/06 2:22:36 PM

 RAUNOVODSTVO

je iskazan kao nematerijalna imovina postaju rashodi. Suprotno za Pri plaanju obveze u Njemaku nije obustavljeno
razvojni projekt za koji nisu zadovoljeni uvjeti za priznavanje kao 15 posto poreza po odbitku jer se s Njemakom
nematerijalne imovine svi nastali trokovi ukljuujui i trokove primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog
usluga, iskazuju se kao rashod razdoblja u kojemu su nastali. oporezivanja. Isplatitelj je prije plaanja od
Izdvojeno iskazivanje trokova istraivanja i razvoja nastalih u inozemne osobe primio potpisani obrazac ovjeren
2006. godini potrebno je zbog toga to se prema lanku 6. stavak prvi od nadlenog poreznog tijela u Njemakoj.
toka 6. Zakona o porezu na dobit porezna osnovica moe dodatno 4. Od pravne osobe sa sjeditem u panjolskoj primljen
umanjiti za 100% nastalih i iskazanih trokova istraivanja i razvoja je raun za usluge istraivanja trita. Raun glasi na
u razdoblju za koje se porez utvruje. 5.000 EUR. Kunska protuvrijednost prema srednjem
O uvjetima koji su u poreznim propisima utvreni za dodatno teaju na dan nastanka obveze (1 EUR = 7,3900) 36.950
umanjenje porezne osnovice piemo u ovom broju asopisa u lanku 5. S deviznog rauna u istom mjesecu plaena je obveza
Porezne olakice u prijavi poreza na dobit za 2006. godinu. pravnoj osobi sa sjeditem u panjolskoj za istraivanje
trita:
4.3.4. Usluge istraivanja trita 1. obveza po raunu 5.000 EUR
Uprave trgovakih drutava i menadment u voenju poslovanja 2. za obustaviti 15 posto 750 EUR
imaju esto potrebu za informacijama na tritu prodaje, ali i na tritu 3. obveza inozemnoj osobi 4.250 EUR
4. kunska protuvrijednost na dan plaanja
nabave. Aktivnosti prikupljanja tih informacija nazivaju se zajedniki
(1 EUR 100 = 7,4500):
istraivanje trita. Te poslove za trgovaka drutva najee obavljaju
- za 750 EUR porez po odbitku 5.587
drutva koja nastupaju i pod nazivima agencije za istraivanje trita - za 4.250 EUR doznaka inozemnoj
i slino. osobi kunska protuvrijednost 31.662
Prema lanku 49. stavak 2. Pravilnika o porezu na dobit uslugama 37.249
istraivanja trita smatra se: prikupljanje trinih informacija, 6. Za usluge istraivanja trita koje su inozemne
odreivanje obiljeja trita, mjerenje potencijala trita, analiza osobe obavile tijekom mjeseca, a koje se
udjela u tritu, analiza prodaje, istraivanje trendova poslovanja, oporezuju prema sjeditu primatelja obraunan
kratkorona i dugorona predvianja, ispitivanja ponuda konkurencija, je i plaen porez na dodanu vrijednost:
istraivanje cijena, testiranje novih i postojeih proizvoda na tritu. - za obvezu osobi u Njemakoj 4.000 EUR = 29.600
Usluge promidbe i reklame ne smatraju se uslugama istraivanja - za obvezu osobi u panjolskoj 3.000 EUR = 37.249
trita. - osnovica za PDV 66.849
Trokovi usluga istraivanja trita spadaju u porezno priznate - iznos poreza na dodanu vrijednost 22 posto 14.706
rashode ako su povezani s postojeom ili buduom djelatnosti 7. Utvrena negativna teajna razlika kod
poreznog obveznika. Za porezni aspekt usluga istraivanja trita obveza dobavljaima 499
vano je za korisnika usluge da je u lanku 31. Zakona o porezu na Knjienje:
dobit propisano da obveznici poreza na dobit pri isplati naknade za Red. Konto
istraivanje trita inozemnim osobama koje nisu fizike osobe, OPIS Iznos
br. Duguje Potrauje
moraju obustaviti i uplatiti porez po odbitku (porez na dobit) po stopi
1. Troak usluga istraivanja
od 15 posto. Ta se odredba izravno ne primjenjuje ako se naknada za trita prema raunu
usluge istraivanja trita plaa inozemnoj osobi (koja nije fizika drutva LASTA d.o.o.
osoba) koja ima sjedite u zemlji s kojom je u primjeni ugovor o - naknada 20.000 414
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. - pretporez 4.400 181
Izuzimanje od primjene lanka 31. Zakona o porezu na dobit os- - obveza dobavljau 12.200 221
tvaruje se podnoenjem propisanog obrasca iji je sadraj propisan u 2. Troak usluga istra-
Pravilniku o porezu na dobit (Nar. nov., br. 95/05.). ivanja trita prema
raunu drutva iz
Primjer: Njemake 29.400 414 222
1. Za obavljene usluge istraivanja trita primljen
3. S deviznog rauna
je raun trgovakog drutva LASTA d.o.o. sa plaena obveza drutvu
sljedeim elementima: iz Njemake 4.000 EUR 29.600 222 103
- naknada 20.000
4. Troak usluga istraivanja
- porez na dodanu vrijednost 22 posto 4.400 trita prema raunu
Zbrojni iznos naknade i PDV-a 24.400 pravne osobe iz
2. Za usluge istraivanja trita primljen je raun panjolske 5.000 EUR 36.950 414 222
trgovakog drutva iz Njemake. 5. S deviznog rauna plaena
SIJEANJ 2007.

Raun glasi na 4.000 EUR. Kunska protuvrijednost obveza pravnoj osobi iz

prema srednjem teaju na dan nastanka obveze panjolske 4.250 EUR 31.662 222 103
(1 EUR = 7,3500) 29.400 5a. Sa irorauna plaen obu-
3. S deviznog rauna drutva u istom mjesecu plaena stavljen porez 15 posto za
je obveza po raunu iz Njemake za usluge istraivanja usluge istraivanja trita
trita 4.000 EUR - kunska protuvrijednost na dan pravne osobe iz
plaanja (1 EUR = 7,3900) 29.600 panjolske 5.587 222 103

Raunovodstvo i nancije 25
1.dio FERDO.indd 25 12/27/06 2:22:36 PM
 RAUNOVODSTVO
Red. Konto
OPIS Iznos
br. Duguje Potrauje
6. Sa irorauna plaen
pretporez za usluge
istraivanja trita
inozemnih osoba 14.706 184 100
7. Obraunane negativne
teajne razlike za obveze
dobavljaa 499 725 222
Kao to opis primjera i knjienja pokazuje za usluge istraivanja
trita koje je obavila pravna osoba iz panjolske isplatitelj je morao
obustaviti 15 posto poreza na dobit po odbitku sukladno lanku 31.
Zakona o porezu na dobit jer sa panjolskom nije zakljuen ugovor
o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. U sluaju da strana pravna
osoba ne prihvaa umanjenje naknade za odbitak poreza od 15
posto, tada se praktino za domau pravnu osobu poveava bruto
naknada za iznos poreza. U tom se sluaju iznos poreza koji se mora
obustaviti inozemnoj pravnoj osobi utvruje prema preraunatoj
stopi od 17,647 posto na iznos koji se uplauje na raun inozemne
pravne osobe. Bruto naknada i troak za domau pravnu osobu i u
tom sluaju je zbroj iznosa koji se uplauje inozemnoj osobi i iznosa
poreza koji se uplauje na raun dravnog prorauna. U sluaju kada
je s inozemnom osobom ugovoren neto iznos, bruto iznos se moe
utvrditi primjenom koeficijenta 1,17647 na ugovoreni neto iznos.
Neovisno o nainu utvrivanja poreza koji se obustavlja, trgovako
drutvo korisnik usluge na kontu 414 iskazuje troak u visini bruto
iznosa, a na kontu 221 u istom iznosu i obvezu prema inozemnoj
osobi.
Neovisno o sjeditu inozemne osobe koja je domaoj osobi
obavila usluge istraivanja trita, glede poreza na dodanu vrijednost,
domaa osoba kao primatelj usluge mora sukladno stavku 5. i 6.
lanka 5. i stavku 2. lanka 19. Zakona o porezu na dodanu vrijednost
uplatiti pretporez. Nakon uplate, uplaeni iznos se prema datumu
uplate ukljuuje u pretporez u obrascu PDV za mjesec u kojemu je
uplata obavljena.
4.4. TROAK AMORTIZACIJE
4.4.1. Institucionalni okvir za obraun amortizacije - opi akt
Amortizacija je troak, odnosno rashod koji nastaje kao poslje-
dica postupnog troenja (iskoritavanja, iscrpljivanja) ekonomskih
koristi sadranih u imovini koja ima ogranien vijek uporabe.
Postupno iskoritavanje ekonomskih koristi dugotrajne nenovane,
nematerijalne i materijalne imovine povezano je s njezinim
koritenjem i ostvarivanjem prihoda, to znai da i sam raspored
ukupnog amortizirajueg iznosa na pojedine godine u vijeku uporabe
treba omoguiti to objektivnije sueljavanje amortizacije kao
rashoda s ostvarenim prihodima.
Ekonomska naela o amortizaciji dugotrajne materijalne imo-
vine sadrana su u Meunarodnom raunovodstvenom standardu
16 - Nekretnine, postrojenja i oprema, a naela o amortizaciji
nematerijalne imovine u Meunarodnom raunovodstvenom
SIJEANJ 2007.
standardu 38 - Nematerijalna imovina.
Budui da su u navedenim standardima sadrane ope definicije
i izraena naela o obraunu amortizacije svako trgovako drutvo
u svojemu opem aktu uvaavajui i ova ekonomska naela mora
odrediti sve potrebne elemente za obraun amortizacije.
U opem aktu o amortizaciji, odnosno u odluci o amortizaciji,
drutvo treba:
26 Raunovodstvo i nancije
1.dio FERDO.indd 26
- dugotrajnu imovinu koja se amortizira razvrstati u amortizacijske
skupine,
- za svaku amortizacijsku skupinu na temelju procjene oekivanog
vijeka uporabe utvrditi godinje amortizacijske stope,
- utvrditi nain obrauna amortizacije,
- utvrditi metodu obrauna amortizacije,
- definirati osnovicu za amortizaciju odnosno nain utvrivanja
amortizacijskog iznosa (troak amortizacije u vijeku uporabe),
- odrediti odgovornu osobu ili povjerenstvo za razvrstavanje
nabavljenih sredstava u amortizacijske skupine,
- urediti sva ostala pitanja relevantna za obraun amortizacije
(privremeni obraun, konani godinji obraun, itd.).
U praksi se najee nedonoenje opeg akta o amortizaciji
opravdava postojanjem odredbi o amortizaciji u propisima o porezu
na dobit. Od 1. sijenja 2005. godine odredbe o amortizaciji za svrhe
poreza sadrane su u lanku 12. Zakona o porezu na dobit. Odredbe
o amortizaciji u lanku 12. Zakona o porezu na dobit primjenjuju se
pri utvrivanju najvieg porezno dopustivog iznosa amortizacije. To
nisu odredbe prema kojima obveznici poreza na dobit moraju
obraunati amortizaciju kao poslovni rashod. Uprava trgovakog
drutva koja eli da se amortizacija obrauna prema odredbama lanka
12. Zakona o porezu na dobit mora to utvrditi svojom odlukom.
4.4.2. Nain obrauna amortizacije - jedinica obrauna
amortizacije
Pri utvrivanju naina obrauna amortizacije u opem aktu se
moe odrediti da se amortizacija obraunava pojedinano ili skupno
za sredstva, iste amortizacijske skupine. U opem aktu se za neka
sredstva primjerice graevinske objekte, moe odrediti pojedinani
obraun amortizacije, a za druga, primjerice za namjetaj, skupni
obraun amortizacije. Kod primjene skupnog obrauna amortizacije
iznos amortizacije obraunan za skupinu rasporeuje se na pojedina
sredstva u skupini na nain utvren u opem aktu.
Za svrhe poreza na dobit odnosno za svrhe utvrivanja osnovice
poreza na dobit u lanku 12. Zakona o porezu na dobit je propisan
pojedinani obraun amortizacije. Iz toga propisa ne proizlazi da
trgovako drutvo ne moe primijeniti i skupni obraun amortizacije.
Prema pojedinanom obraunu za svrhe poreza se utvruje
najvii porezno dopustivi godinji iznos amortizacije.
Kod primjene pojedinanog obrauna amortizacije nije potrebno
za svako pojedinano sredstvo procjenjivati njegov vijek uporabe i
godinju stopu amortizacije. Pri obraunu pojedinane amortizacije za
pojedino sredstvo primjenjuje se amortizacijska stopa skupine u koju
spada sredstvo. Pri nabavi novih sredstava njihovim razvrstavanjem u
pripadajuu amortizacijsku skupinu odreena je amortizacijska stopa
za obraun amortizacije u pojedinanom obraunu za svako sredstvo.
Pri nabavi sredstva za koje ne postoji amortizacijska skupina u
postojeem aktu o amortizaciji, potrebno je dopuniti akt odlukom o
novoj amortizacijskoj skupini i procijenjenoj amortizacijskoj stopi.
U toki 12. MRS 16 (MRS - 2000) opisuju se primjeri u kojima
je pojedino sredstvo primjereno ralaniti na vie amortizirajuih
jedinica prema vijeku uporabe tih dijelova cjeline.
Primjerice, za proizvodnu liniju kao cjelinu odreeni dijelovi kao
to su elektromotori, kompjutorski sustavi mogu biti ti koji e se u
vijeku uporabe linije od deset godina morati zamijeniti nakon pet
godina uporabe. U ovom sluaju menadment moe odluiti da se
proizvodna linija razdvoji na dvije amortizirajue jedinice:
- proizvodna linija 10 posto (10 godina),
- elektromotori i kompjutori 20 posto (5 godina).
12/27/06 2:22:37 PM

U tom sluaju, zamjena elektromotora i kompjutora za liniju nee
imati obiljeje troka investicijskog odravanja ve nabave novog
sredstva (investicije).
Kod zgrade hotela i drugih zgrada posebne amortizirajue
jedinice mogu biti: instalacije, krov, fasada i drugo.
Za razliku od MRS 16 u izdanju 2000. godine gdje se kroz primjere
objanjava mogunost razdvajanja sredstva na vie amortizirajuih
jedinica u toki 43. MRS 16 izdanje MSFI/MRS - 2004. postavljen
je zahtjev da se svaki dio nekretnine, postrojenja i opreme s
trokom koji je znaajan u odnosu na ukupne trokove pojedine
nekretnine, postrojenja i opreme treba amortizirati zasebno.*
4.4.3. Metode obrauna amortizacije
U izboru metoda obrauna amortizacije u opem aktu se za
pojedine skupine sredstava mogu primijeniti razliite metode
obrauna amortizacije. Najee se u praksi od, tzv. vremenskih
metoda primjenjuje proporcionalna (linearna) metoda, tj. metoda
jednakih godinjih stopa amortizacije u vijeku uporabe. Uz nju se
mogu koristiti degresivna i progresivna metoda. Kod degresivne
metode u prvim godinama vijeka uporabe amortizacijske stope su
vee, a opadaju prema kraju vijeka uporabe. Kod progresivne metode
u prvim godinama vijeka uporabe amortizacijske stope su manje,
a rastu prema kraju vijeka uporabe. Za degresivnu i progresivnu
metodu obrauna amortizacije trgovako drutvo e se opredijeliti ako
njihovom primjenom, u odnosu na proporcionalnu metodu, godinji
iznosi amortizacije objektivnije odraavaju troenje ekonomskih
koristi sredstava koje koristi trgovako drutvo.
U opem aktu treba izdvojiti sredstva za koja e se amortizacija
obraunati prema uinku, naravno ako postoje sredstva za koja je
primjena ove metode obrauna amortizacije primjerena.
injenica da je za svrhe poreza na dobit propisana
primjena proporcionalne metode za obraun amortizacije ne
sprijeava trgovako drutvo da u svojem opem aktu odredi
primjenu degresivne ili progresivne metode ili metode obrauna
amortizacije po uinku. Prema pojedinanom obraunu, uz
primjenu proporcionalne metode i najviih porezno dopustivih
stopa amortizacije utvruje se najvii godinji porezno dopustivi
iznos amortizacije s kojim se usporeuje godinji iznos amorti-
zacije u raunovodstvu utvren prema opem aktu trgovakog
drutva uz primjenu drukijeg naina obrauna i drukijih
metoda obrauna amortizacije.
4.4.4. Imovina koja se amortizira
Imovinu koja se amortizira ini imovina:
a) za koju se oekuje da e se koristiti due od jednog obra-
unskog razdoblja;
b) koja ima ogranien vijek uporabe; i
c) koju trgovako drutvo dri za uporabu u proizvodnji
ili prodaji robe i pruanju usluga, za iznajmljivanje
drugima ili za administrativne svrhe.
Kriterij naveden pod a) je opi kriterij podjele imovine na dugo-
trajnu i kratkotrajnu, a sadran je u definicijama imovine na koju se
primjenjuju naela o obraunu amortizacije sadrana u MRS 16 - Ne-
kretnine, postrojenja i oprema i u MRS 38 - Nematerijalna imovina.
U kriteriju pod b) ogranien vijek uporabe na drukiji je nain
izraen uzrok nastanka amortizacije - troenje ekonomskih koristi
*
Primjer obrauna amortizacije razdvojene na vie amortizirajuih jedinica
vidi u Raunovodstvo trgovakih drutava uz primjenu MSFI/MRS i poreznih pro-
pisa, HZRIF, Zagreb, 2006., str. 349.
1.dio FERDO.indd 27
RAUNOVODSTVO
sadranih u imovini (sredstvu). U pravilu, ekonomske koristi ne
troe sredstva koja imaju neogranieni vijek uporabe. Iz toga krite-
rija proizlazi da se u okviru dugotrajne nematerijalne i materijalne
imovine amortiziraju sredstva koja imaju ogranien vijek uporabe
i kod kojih se u vijeku uporabe troe (smanjuju) ekonomske koristi
sadrane u sredstvu. Daljnji zakljuak iz tih kriterija je da se zbog
neogranienog vijeka uporabe i zbog toga to ne troe ekonomske
koristi sadrane u njima ne amortiziraju:
a) zemljita (graevinska, poljoprivredna). Od zemljita se od-
vojeno vode ulaganja u sustave navodnjavanja, putovi, mostovi
koji imaju ogranien vijek uporabe koji se amortiziraju;
b) ume i slini obnovljivi prirodni resursi; i
c) knjige u knjinicama koje imaju trajnu vrijednost, spomenici
kulture, slike i druga umjetnika djela trajne vrijednosti.
Za nabrojenu imovinu, koja se ne amortizira, pretpostavlja se
da e se povrat uloenoga novca u visini troka nabave ostvariti iz
prihoda od prodaje te imovine.
Odreenje imovine koja se amortizira prema kriteriju navedenom
pod c) da je to imovina koju trgovako drutvo dri za uporabu u
proizvodnji ili prodaji robe i pruanju usluga, za iznajmljivanje
drugima ili za administrativne svrhe, praktino, iz imovine koja se
amortizira iskljuuje onu dugotrajnu imovinu koja ima obiljeje
nedovrenog ili dovrenog gotovog proizvoda i robe za prodaju.
Zemljite, graevinski objekti i oprema nabavljeni radi prodaje
iskazuju se kao zaliha trgovake robe.
Za svrhe poreza u stavku 4. lanka 12. Zakona o porezu na
dobit je propisano da amortizaciji ne podlijeu zemljita, ume i
slina obnovljiva prirodna bogatstva, financijska imovina, spomenici
kulture te umjetnika djela. Iz ove odredbe proizlazi da izmeu
poreznih propisa i MRS-a nema razlike u definiranju imovine koja se
amortizira i imovine koja se ne amortizira.
4.4.5. Osnovica za amortizaciju (amortizirajui iznos, troak
amortizacije u vijeku uporabe)
U raunovodstvenoj praksi najee se pretpostavlja da je troak
amortizacije sredstva (koje se amortizira) u njegovom vijeku uporabe
jednak troku nabave, odnosno nabavnoj vrijednosti. Pretpostavlja
se da u vijeku uporabe kroz amortizaciju treba iz ukupnog prihoda
osigurati povrat uloenog novca u visini ukupnog troka nabave. U
tom se smislu i za osnovicu za obraun amortizacije najee uzima
troak nabave sredstva za koje se obraunava amortizacija. Iako se
na navedeni nain najee postupa u praksi, ipak raunovodstvena
naela o obraunu amortizacije u Meunarodnom raunovodstvenom
standardu 16 - Nekretnine, postrojenja i oprema i u Meunarodnom
raunovodstvenom standardu 38 - Nematerijalna imovina polaze od
postavke da amortizacija u vijeku uporabe nekog sredstva nije jednaka
njegovom troku nabave. Ovo je naelo izraeno u definicijama
iznosa koji se amortizira, odnosno amortizirajueg iznosa pojedinog
sredstva, u toki 6. Meunarodnog raunovodstvenog standarda
16 - Nekretnine, postrojenja i oprema i u toki 7. Meunarodnog
raunovodstvenog standarda 38 - Nematerijalna imovina. Prema
ovim definicijama iznos koji se amortizira ili amortizirajui iznos je
troak nabave sredstava umanjen za ostatak vrijednosti.
SIJEANJ 2007.
Tu definiciju, u praktino-provedbenom smislu, dopunjuje u istim
tokama navedenih standarda i definicija ostatka vrijednosti. To je
iznos koji trgovako drutvo oekuje ostvariti prodajom sredstva na
kraju njegovoga procijenjenog vijeka uporabe po odbitku oekivanih
trokova prodaje (MRS 16, izdanje 2000).
U definiciji ostatka vrijednosti u MRS 16, MSFI/MRS izdanje
2004. godina, naglaeno je da je to iznos koji bi se mogao dobiti
Raunovodstvo i nancije 27
12/27/06 2:22:37 PM
 RAUNOVODSTVO

sada za sredstvo kakvo e biti na kraju procijenjenog vijeka uporabe.
Izmeu ove dvije definicije ostatka vrijednosti nema sutinskih
razlika.
Ostatak vrijednosti pri utvrivanju amortizirajueg iznosa ne uva-
ava se kada je procjena nepouzdana i kada je procijenjeni iznos
neznaajan. Smatramo da je kod postrojenja, opreme, vozila, dakle,
tzv. pokretne imovine, procjena nepouzdanija, odnosno nepouzdana
i manje znaajna ili neznaajna to je vijek uporabe dui. Meutim,
i kod imovine s kraim vijekom uporabe, kao to je namjetaj,
raunala i slino, zbog nepostojanja trita i nemogunosti prodaje
takve upotrebljavane imovine, opravdano je zanemarivanje procjene
ostatka vrijednosti.
Za graevinske objekte, osobito poslovne prostore (uredi,
prodavaonice, poslovnice banaka i slino) u gradovima na tzv.
atraktivnim lokacijama, procjena ostatka vrijednosti pri utvrivanju
osnovice za amortizaciju, dakle i troka amortizacije u procijenjenom
vijeku uporabe je potrebna zbog objektivnog iskazivanja troka
amortizacije.
U praksi za primjenu najjednostavnije rjeenje da se za osnovicu
za amortizaciju, i bez provjere moguega ostatka vrijednosti, odredi
troak nabave, moe se opravdati primjenom naela opreznosti, ali i
nepouzdanou procjena ostatka vrijednosti. Iako e u praksi u dosta
primjera to biti i stvarno opravdano i objektivno, ipak se menadment,
odnosno uprava trgovakoga drutva u opem aktu o amortizaciji
(odluka o amortizaciji) treba o tome oitovati. Ovo oitovanje moe
biti izraeno u odredbi o osnovici za amortizaciju. Primjerice, ako
se ne uvaava procjena ostatka vrijednosti za sva sredstva koja se
amortiziraju, tada bi odredba mogla glasiti: osnovicu za amortizaciju
imovine koja se amortizira ini troak nabave. U suprotnom, ako je
za neku imovinu ipak potrebna i opravdana procjena ostatka vrijed-
nosti, tada to treba u opem aktu i utvrditi.
Za svrhe realnog obrauna troka amortizacije odnosno
poslovnog rashoda trgovako drutvo treba uvaiti procijenjeni
ostatak vrijednosti ako je ostatak znaajan i ako je procjena pouzdana.
Meutim, ako trgovako drutvo preko amortizacije eli odgaati
plaanje poreza na dobit tada moe sukladno lanku 12. stavak
1. Zakona o porezu na dobit za osnovicu za amortizaciju koristiti
troak nabave.
4.4.6. Poetak i prestanak obrauna amortizacije
Za imovinu koja se prema kriteriju ogranienog vijeka uporabe
amortizira, iz opeg kriterija za nastanak rashoda, troenje eko-
nomskih koristi sadranih u sredstvu, proizlazi da se do poetka
vijeka uporabe ne amortizira ni imovina koja e se inae amortizirati.
Amortizacija se poinje obraunavati od predaje sredstva u
uporabu (poetak troenja ekonomskih koristi). Uobiajeno je da
se amortizacija poinje obraunavati od prvoga idueg mjeseca
nakon mjeseca u kojemu je sredstvo predano u uporabu.
Obraun amortizacije prestaje kada se neto knjigovodstveni iznos
(troak nabave minus ispravak vrijednosti - u ispravak vrijednosti
ukljuuje se obraunana amortizacija i vrijednosna usklaivanja)
izjednai s procijenjenim ostatkom vrijednosti. Kod sredstava kod
SIJEANJ 2007.
obraun amortizacije. Pri tome treba istaknuti da u odreenim
sluajevima treba ocijeniti utjee li privremeno nekoritenje na pro-
duljenje prethodno procijenjenog vijeka uporabe. Ovdje prije svega
mislimo na imovinu kod koje intenzitet i duljina koritenja tijekom
uporabe, utjee na vijek uporabe.
Za imovinu koja je prije isteka procijenjenog vijeka uporabe
stavljena trajno izvan uporabe, tj. koja je izgubila perspektivu
koritenja u drutvu, obraun amortizacije prestaje u trenutku
prestanka uporabe. Meutim, tada se za tu imovinu procjenjuje je
li neamortizirani iznos (neto knjigovodstveni iznos) nadoknadiv u
budunosti prodajom. Iznos koji se nee moi nadoknaditi otpisuje
se odmah na teret rashoda kao vrijednosno usklaivanje, odnosno
umanjenje imovine.
U stavku 8. lanka 12. Zakona o porezu na dobit za svrhe poreza
je propisano da se amortizacija predmeta dugotrajne imovine pri-
znaje u porezni rashod od prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon
mjeseca u kojem je dugotrajna imovina stavljena u upotrebu. U
poreznim propisima nema izriitih odredbi o prestanku priznavanja
amortizacije kao poreznopriznatog rashoda. Meutim, posredno iz
odredbe stavka 9. i 10. lanka 12. Zakona proizlazi da i s poreznog
aspekta obraun amortizacije prestaje u trenutku trajnog pres-
tanka upotrebe imovine koja jo nije amortizirana.
Zbog injenice da su najvie porezno dopustive godinje stope
amortizacije znaajno vie od stopa prema objektivno procijenjenom
vijeku uporabe te da porezni propis ne zahtijeva procjenu ostatka
vrijednosti, menadment trgovakog drutva, prije isteka vijeka
uporabe i dok odreeno sredstvo nije amortizirano u visini troka
nabave, moe donijeti odluku o prestanku obrauna amortizacije.
To e biti opravdano ali nije prema poreznim propisima obvezno,
u trenutku kada je procijenjen iznos koji e se moi ostvariti
prodajom sredstva na kraju vijeka uporabe jednak ili vei od jo
neamortiziranog iznosa troka nabave (neto knjigovodstveni iznos).
to se vie pribliava kraj vijeka uporabe procjena ostatka vrijednosti
moe biti pouzdanija.
4.4.7. Amortizacija - porezno priznat i nepriznat rashod
4.4.7.1. Amortizacija porezno nepriznati rashod
U trajno porezno nepriznate rashode za koje se pri utvrivanju
osnovice poreza na dobit uveava dobit kao polazna veliina, sukladno
toki 4. stavka 1. lanka 7. Zakona o porezu na dobit, ukljuuje se i
30 posto trokova amortizacije motornih vozila i drugih sredstava
za osobni prijevoz poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih
osoba, ako se po osnovi koritenja tih sredstava ne utvruje plaa.
Po osnovi te amortizacije nastaju razlike izmeu raunovodstvene
dobiti i porezne osnovice koje imaju obiljeje stalnih, odnosno trajnih
razlika jer se za taj iznos amortizacije, ukljuen u osnovicu poreza
na dobit u godini nastanka rashoda, ne moe u budunosti umanjiti
polazna veliina pri izraunavanju porezne osnovice.
Sukladno stavku 2. lanka 25. Pravilnika o porezu na dobit u trajno
porezno nepriznate rashode ne ukljuuje se amortizacija osobnih
automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz koja se izravno
koriste u obavljanju odreenih djelatnosti, kao to su: autokole, taksi-

kojih nije procijenjen ostatak vrijednosti, obraun amortizacije
prestaje kada se neto knjigovodstveni iznos svede na nulu, tj. kada se
ispravak vrijednosti izjednai s trokom nabave. U ta dva navedena
sluaja polazi se od pretpostavke da je sredstvo upotrebljavano u
trajanju procijenjenog vijeka uporabe.
Za imovinu koja je privremeno izvan uporabe (zbog zastoja u
proizvodnji, proizvodne preorijentacije, i sl.) u pravilu ne prestaje
slube, djelatnosti iznajmljivanja sredstava prijevoza, pomo na cesti
i na vodi, djelatnosti izvoenja i/ili odravanja plinskih, vodovodnih
i drugih instalacija, hitnih intervencija i druge sline djelatnosti ako
sredstva za prijevoz slue iskljuivo za takvu djelatnost.
U trajno porezno nepriznate rashode od 1. sijenja 2005. godine
sukladno toki 2. stavak 1. lanka 7. i stavka 13. lanka 12. Zakona
o porezu na dobit ukljuuje se i iznos amortizacije na troak nabave

28 Raunovodstvo i nancije

1.dio FERDO.indd 28 12/27/06 2:22:37 PM


iznad 400.000 kuna pojedinog osobnog automobila i drugog sredstva
za osobni prijevoz. Ova se odredba ne primjenjuje ako se osobni
automobili i druga sredstva za osobni prijevoz koriste iskljuivo za
registriranu djelatnost najma ili prijevoza.
Pri utvrivanju amortizacije kao trajno porezno nepriznatog
rashoda za osobne automobile i druga sredstva za osobni prijevoz iji
je troak nabave vei od 400.000 kuna kumulativno se primjenjuju
odredbe toke 4. i 2. stavka 1. lanka 7. Zakona o porezu na dobit.
Primjenu ovih odredbi objasnit emo na primjeru.
Primjer:
Trgovako drutvo Kupa d.d. dana 15. veljae 2006. nabavilo
je osobni automobil iji je troak nabave 750.000 kuna. U odluci o
amortizaciji za ovaj i ostale osobne automobile utvrena je godinja
stopa amortizacije 25%.
Obraun amortizacije za 2006. godinu:
1. amortizacija na troak nabave
do 400.000 kuna
400.000 x 25 = 100.000 : 12 x 10 = 83.333
____________
100
2. amortizacija na troak nabave
iznad 400.000 kuna, tj. na 350.000
350.000 x 25
__________
= 87.500 : 12 x 10 = 72.917
100
Iz obrauna amortizacija za ovaj primjer proizlazi da e trgo-
vako drutvo Kupa d.d. u prijavi poreza na dobit pri utvrivanju raunovodstvu kao poslovni rashod amortizaciju manju od najvieg
osnovice poreza na dobit iskazati poveanje dobiti (polazne veliine)
za sljedee iznose amortizacije:
1. 30% amortizacije od iznosa 83.333
(troak nabave 400.000, toka 4. stavak 1. lanka
7. Zakona) 24.999
2. ukupni iznos amortizacije na troak nabave iznad
400.000 kuna (toka 2. stavak 1. lanka 7. Zakona) 72.917
3. ukupno trajno porezno nepriznati
rashod amortizacije 97.916
U primjeru pretpostavljamo da se za osobni automobil iji
je troak nabave iznad 400.000 kuna ne utvruje plaa. Ako se
za osobne automobile i druga sredstva za osobni prijevoz iji je
pojedinani troak nabave vei od 400.000 kuna utvruje plaa
zbog koritenja u privatne svrhe tada je ukupni iznos amortizacije i
za ta sredstva porezno priznati rashod.
1.dio FERDO.indd 29
RAUNOVODSTVO
Odredbe o porezno nepriznatim trokovima amortizacije
za osobne automobile i druga vozila iji je troak nabave vei od
400.000 kuna sukladno stavku 3. lanka 22. Pravilnika o porezu na
dobit primjenjuju se samo za sredstva nabavljena poslije 1. sijenja
2005. godine.
U trajno porezno nepriznate rashode sukladno stavku 5. lanka
22. Pravilnika o porezu na dobit ukljuuje se amortizacija obraunana
i iskazana u raunovodstvu za imovinu (graevinski objekti, oprema,
i dr.) kojom se ne obavlja djelatnost.
Od 1. sijenja sukladno stavku 6. lanka 22. Pravilnika o porezu
na dobit porezno nepriznatim rashodima smatra se amortizacija
goodwilla nastalog pri statusnim promjenama.
4.4.7.2. Amortizacija porezno priznati rashod
Iz ve opisanih odredbi o amortizaciji kao porezno nepriznatim
rashodima proizlazi da se porezno priznatim rashodom smatra:
- ostatak, tj. 70 posto amortizacije motornih vozila i drugih
sredstava za osobni prijevoz poslovodnih, rukovodnih i drugih
zaposlenih osoba ako se za ista ne utvruje plaa,
- ukupni iznos amortizacije za motorna vozila i druga sredstva za
osobni prijevoz poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih
osoba za koja se zbog koritenja i u privatne svrhe utvruje plaa
u naravi,
- ukupni iznos amortizacije za sva ostala sredstva dugotrajne ma-
terijalne i nematerijalne imovine koja se amortiziraju.
Kod amortizacije ove imovine se mogu pojaviti samo privre-
mene razlike. Privremene (vremenske) razlike kod te amortizacije
nastaju jer se iznos amortizacije iznad najviih porezno dopustivih
stopa za koji je uveana raunovodstvena dobit pri utvrivanju
osnovice poreza na dobit u odreenim razdobljima odbija od rau-
novodstvene dobiti u buduim razdobljima. U tom smislu, u toki
2. stavka 1. lanka 7. Zakona o porezu na dobit u elemente za koje
se uveava dobit pri utvrivanju osnovice poreza na dobit navedena
je i amortizacija iznad najvieg porezno dopustivog iznosa, a u
lanku 6. Zakona kao stavka za koju se umanjuje dobit navedena je
amortizacija koja ranije nije bila priznata.
Za koritenje najvieg porezno dopustivog (priznatog) iznosa
amortizacije u poreznom razdoblju, kao to smo ve i kazali, vana
je i odredba stavka 7. lanka 12. Zakona o porezu na dobit prema
kojoj se u sluaju kada je porezni obveznik obraunao i iskazao u
porezno dopustivog iznosa taj manji iznos smatra i porezno priznatim
rashodom. Iz ove odredbe proizlazi da u svim sluajevima kada je
porezni obveznik iskazao u raunovodstvu amortizaciju manju od
najvieg porezno dopustivog iznosa ne moe u prijavi poreza na
dobit iskazati amortizaciju u visini najvieg porezno dopustivog
iznosa. Zbog takve odredbe i poslije 1. sijenja 2005. godine porezni
obveznici koji ele iskoristiti mogunost odgaanja plaanja poreza
na dobit primjenom najviih porezno dopustivih godinjih stopa
amortizacije moraju odgoditi i priznavanje dobiti. U ovom sluaju
porezni obveznici koriste porezni kredit koji nije iskazan u bilanci
SIJEANJ 2007.
- to je tzv. prikriveni porezni kredit. Naravno, zbog toga je nerealna
bilanca i poslovni rezultat. Ova se nerealnost postupno kumulativno
ispravlja iz godine u godinu.
Najvie porezno dopustive godinje amortizacijske stope prema
kojima se utvruje najvii porezno dopustivi iznos amortizacije
utvrene su u stavku 5. i 6. lanka 12. Zakona o porezu na dobit. Ove
stope prikazujemo u nastavku u tablici.
Raunovodstvo i nancije 29
12/27/06 2:22:37 PM
 RAUNOVODSTVO

Tablica godinjih stopa amortizacije dugotrajne imovine prema godine, a u stavku 2. nain postupanja s revalorizacijskom rezervom
amortizacijskom vijeku utvrenom za svrhe oporezivanja od koja je nastala poslije 1. sijenja 2005. godine. Iako su izraene u
1. sijenja 2005. godine posebnim stavcima nain postupanja s revalorizacijskim rezervama
neovisno kada su nastale (odredbe se ne odnose na revalorizacijske
Najvie rezerve do konca 1994. godine iz razdoblja inflacije) je jednak.
porezno
Polazna Sukladno lanku 39. Pravilnika revalorizacijske rezerve imovine
Amor- dopustive
Red. Naziv amortizacijske stopa koja se amortizira moraju se ukljuiti u poreznu osnovicu u visini
tizacijski godinje
br. skupine amor- poveane amortizacije zbog revalorizacije u poreznom razdoblju.
vijek stope
tizacije Ovom odredbom se neutralizira utjecaj revalorizacije dugotrajne
amor-
tizacije imovine koja se amortizira na poreznu osnovicu. U poreznim
1 2 3 4 5 propisima do konca 2004. godine bilo je izriito propisano da se iznos
revalorizacijske rezerve u visini poveane amortizacije u poreznom
1. Graevinski objekti i
razdoblju iskazuje kao prihod. Iako to u poreznom propisu koji se
brodovi vei od 1000
primjenjuje nakon 1. sijenja 2005. godine nije vie propisano porezni
BRT 20 (10) 5% 10%
obveznici mogu postupiti na isti nain to znai da za iznos poveane
2. Osnovno stado, osobni amortizacije zbog revalorizacije mogu umanjiti revalorizacijsku
automobili 5 (2,5) 20% 40% rezervu i poveati prihode. Umjesto poveanja prihoda mogu izravno
3. Nematerijalna imovina, iskazati poveanje zadrane dobiti. Neovisno o nainu knjienja
oprema, vozila, osim vano je da se pri utvrivanju porezne osnovice za poslovnu godinu
osobnih automobila te neutralizira utjecaj poveane amortizacije na poreznu osnovicu.
mehanizacija 4 (2) 25% 50%
4. Raunala, raunalna 4.4.9. Konani obraun amortizacije
oprema i programi, Prvi dokument na temelju kojega se u knjigovodstvu za po-
mobilni telefoni i slovnu godinu knjii amortizacija je obraun amortizacije prema
oprema za raunalne stanju dugotrajne imovine koja se amortizira na dan 1. sijenja. U
mree 2 (1) 50% 100% ovom se obraunu utvruje amortizacija za cijelu poslovnu godinu
5. Ostala nespomenuta uz pretpostavku da tijekom cijele godine nee biti promjena kod
imovina 10 (5) 10% 20% dugotrajne imovine koja se amortizira. Na temelju ovog obrauna u
knjigovodstvu se knjii amortizacija za sijeanj u visini jedne dvanae-
Budui da je u stavku 6. lanka 12. Zakona o porezu na dobit stine godinjeg iznosa. Ovaj obraun amortizacije ostaje dokument
propisano, odnosno omogueno da se stope iz stavka 5. lanka 12. za knjienje za sve mjesece do nastanka promjene kod dugotrajne
ovog Zakona bez ikakvih ogranienja i uvjeta mogu poveati imovine koja se amortizira. Nakon mjeseca u kojemu je nastala pro-
za 100 posto, u naoj tablici smo uveli dva stupca u kojima smo mjena kod dugotrajne imovine koja se amortizira iznos amortizacije
iskazali polazne stope i najvie porezno dopustive godinje stope za sljedei mjesec obraunava se prema stanju dugotrajne imovine
amortizacije. koja se amortizira na prvi dan mjeseca za koji se sastavlja obraun.
Tehnika obrauna amortizacije zbog promjena u tijeku godine moe
Prema stopama u stupcu 5. utvruje se je li porezni obveznik
biti razliita. Ako se za svaki mjesec u tijeku godine amortizacija
obraunao amortizaciju iznad porezno dopustivog iznosa. Polazne utvruje prema stanju dugotrajne imovine koja se amortizira na
stope amortizacije iz stupca Polazne stope amortizacije nisu prvi dan svakog mjeseca za koji se sastavlja obraun tada konani
propisane stope za primjenu u raunovodstvu. U stupcu amortizacijski iznos amortizacije za poslovnu godinu ini zbroj mjesenih iznosa
vijek, u zagradi smo iskazali amortizacijski vijek za najvie porezno amortizacije za dvanaest mjeseci. U ovom sluaju nije potreban
dopustive godinje stope amortizacije. poseban konani obraun amortizacije za poslovnu godinu.
Ako trgovako drutvo pri knjienju amortizacije u tijeku godine
4.4.8. Amortizacija revalorizirane imovine nije obuhvatilo sve promjene u skladu s datumima promjena (prvi
dan mjeseca nakon mjeseca u kojem je nastala promjena) tada na
U uvjetima inflacije rezultat revalorizacije dugotrajne nema-
kraju godine treba sastaviti konani obraun amortizacije u koji e
terijalne i materijalne imovine je izvor zatite kapitala. U vremenskom ukljuiti sve promjene nastale do 30. studenoga. I u ovom konanom
pomaku u preostalom vijeku uporabe nakon revalorizacije, zatita obraunu amortizacije za poslovnu godinu mora se poi od stanja
kapitala se ostvaruje u poveanoj amortizaciji koja se nadoknauje imovine koja se amortizira na dan 1. sijenja uz uvaavanje kasnijih
iz ukupnog prihoda. U uvjetima inflacije, u postupku utvrivanja promjena u tijeku svakog mjeseca.
poslovnog rezultata i osnovice poreza na dobit, istodobno na kraju Promjene u tijeku prosinca tekue godine ne utjeu na obraun
poslovne godine provodi se revalorizacija imovine, utvruje potrebna amortizacije za tekuu godinu jer se ukljuuju u obraun amortizacije
zatita kapitala te provjerava dovoljnost rezultata revalorizacije od 1. sijenja idue godine.
imovine za zatitu kapitala prema izabranom indeksu rasta cijena. Potreba za sastavljanjem konanog obrauna amortizacije ili
Najee se kao mjera pada kupovne moi nacionalne valute koristi izmjene obrauna amortizacije u tijeku godine moe biti posljedica
odluke uprave da se obraunana amortizacija u tijeku godine smanji ili
indeks rasta cijena proizvoaa industrijskih proizvoda. U ovom
SIJEANJ 2007.

povea. Obino se amortizacija na kraju godine poveava zbog elje

sluaju i poveana amortizacija u godinama nakon revalorizacije
na veu revaloriziranu osnovicu tretira se jednako kao poslovni i
porezno priznati rashod.
Odredbe o poreznom tretmanu poveane amortizacije zbog
revalorizacije su sadrane u lanku 39. Pravilnika o porezu na
dobit. U stavku 1. ovoga lanka odreuje se nain postupanja s
revalorizacijskom rezervom koja je nastala do 31. prosinca 2004.
uprave da se odgodi plaanje poreza na dobit. Za raunovodstvo je
vano da uprava pravovremeno utvrdi konani iznos amortizacije za
poslovnu godinu. Za tu svrhu ako ve u tijeku godine nisu za obraun
amortizacije koritene najvie porezno dopustive stope amortizacije,
raunovodstvo treba sastaviti obraun amortizacije uz primjenu
najviih porezno dopustivih stopa amortizacije. Usporedbom iznosa
amortizacije u tom obraunu s iznosom iskazane amortizacije u knji-

30 Raunovodstvo i nancije

1.dio FERDO.indd 30 12/27/06 2:22:39 PM


govodstvu utvruje se iznos za koji se moe poveati amortizacija
kao instrument odgaanja plaanja poreza na dobit.
Uprava trgovakog drutva, koja je donijela opi akt - odluku
o amortizaciji dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine,
ovlatena je donijeti odluke o izmjenama i dopunama toga akta,
odnosno odluke. U sklopu svoje nadlenosti uprava donosi i odluku
o smanjivanju ili poveanju prethodno utvrenih godinjih stopa
amortizacije. U toj se odluci odreuje i od kada se primjenjuju
nove godinje stope amortizacije. Ako se odluka donosi na kraju
kalendarske godine ili u iduoj godini prije utvrivanja financijskih
izvjetaja za proteklu kalendarsku godinu, u odluci se moe utvrditi
da se nove stope amortizacije primjenjuju i za obraun amortizacije za
tu godinu. Svoju odluku o promjeni i datumu primjene promijenjenih
stopa amortizacije, uprava trgovakog drutva nije duna opravdati
niti objanjavati poreznim vlastima, statistici i drugima izvan
trgovakog drutva.
4.5. NAKNADE TROKOVA RADNIKA I IZDACI ZA
OSTALA MATERIJALNA PRAVA RADNIKA
Sukladno lanku 10. Zakona o porezu na dohodak u lanku 13.
Pravilnika o porezu dohodak propisane su vrste i neoporezivi iznosi
naknada trokova, potpora, nagrada i izdataka za ostala materijalna
prava radnika.* Naknadama trokova radnika smatraju se: naknada
prijevoznih trokova i naknada trokova noenja na slubenom
putovanju u visini stvarnih izdataka, naknade trokova prijevoza
na posao i s posla mjesnim ili meumjesnim javnim prijevozom,
naknade za koritenje privatnog automobila u slubene svrhe do
2,00 kune po prijeenom kilometru, dnevnice u zemlji i inozemstvu,
terenski dodatak u zemlji i inozemstvu, pomorski dodatak, naknade
za odvojeni ivot. Potporama sukladno lanku 13. Pravilnika o porezu
na dohodak smatraju se:
- potpore zbog invalidnosti do 2.500,00 kuna godinje,
- potpore za sluaj smrti radnika do 7.500,00 kuna,
- potpore u sluaju smrti lana ue obitelji do 3.000,00 kuna,
- potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika dueg od 90 dana
do 2.500,00 kuna godinje.
Nagradama i izdacima za druga prava radnika smatraju se:
nagrade radnicima za navrene godine staa, prigodne nagrade do
2.000,00 kuna godinje, dar djetetu i otpremnine zbog poslovno
uvjetovanih otkaza.
Iznosi naknada trokova i ostalih materijalnih prava radnika
isplaeni radniku iznad propisanog neoporezivog iznosa, sukladno
podtoki 1.2. toke 3. stavka 1. lanka 14. Zakona o porezu na
dohodak, smatraju se plaom. Isti tretman imaju i svi drugi u
ukupnom iznosu isplaeni iznosi za namjene koje nisu nabrojene u
Pravilniku o porezu na dohodak. Poreznim propisima su odreene
vrste i iznosi do kojih su naknade trokova i ostala prava neoporezivi.
To nisu iznosi koje trgovako drutvo mora isplatiti radniku. Svako
trgovako drutvo isplatitelj sukladno Zakonu o radu i iz njega
izvedenim aktima, odreuje visinu naknada trokova i drugih prava
koje e isplaivati radniku. Ovi iznosi mogu biti manji, jednaki ili
vei od neoporezivih iznosa za pojedinu vrstu naknada, potpora i
nagrada. Naravno, za one naknade trokova kojima se nadoknauju
stvarni trokovi radnika koji su nastali zbog poslova za trgovako
drutvo nije mogue odrediti ni vei niti manji iznos od stvarno
nastalog troka. Odreena odstupanja mogu postojati, primjerice ako
radnik, prema odluci trgovakog drutva, ima pravo koristiti smjetaj
u hotelu s etiri zvjezdice, a on koristi hotel s pet zvjezdica, tada
*
Pod pojmom radnik podrazumijevamo osobu koja je u radnom odnosu s
trgovakim drutvom koje mu isplauje naknade trokova i ostala prava. Pojam
radnik je u Zakonu o radu zamijenio prijanji pojam zaposlenik.
1.dio FERDO.indd 31
RAUNOVODSTVO
trgovako drutvo nee priznati stvarni troak, ve iznos u visini
trokova smjetaja u hotelu s etiri zvjezdice.
Zbog razliitog poreznog tretmana naknada trokova radnika i
izdataka za ostala materijalna prava radnika isplaenih do propisom
odreenog neoporezivog iznosa od iznosa koji su isplaeni iznad
propisanih neoporezivih iznosa, u naem smo Kontnom planu za
neoporezive iznose isplata predvidjeli konta skupine konta 44 -
Naknade trokova radnika i izdaci za ostala materijalna prava radnika.
Za iznose naknada trokova i ostalih prava radnika koji su isplaeni
iznad neoporezivih iznosa, iako se isplauju po istim osnovama kao
i neoporezivi iznosi, zbog poreznog tretmana kao plaa, predvidjeli
smo posebna konta u skupini konta 47 na kojoj se inae iskazuju
trokovi plaa. Ovo rjeenje smatramo prihvatljivim jer se te isplate
u evidencijama povezuju s radnicima (sadanjim i buduim radom
radnika) kao i plae isplaene po osnovi rada. Budui da su isplaeni
iznosi naknada trokova i izdaci za ostala materijalna prava radnika
iznad propisanih iznosa plaa radnika iz kojih se obraunavaju i
plaaju doprinosi i porez na dohodak, u cijelom iznosu su porezno
priznati rashodi.
U nastavku emo na primjerima objasniti nain obrauna i
knjienja nekih naknada trokova radnika do propisanih iznosa.
4.5.1. Trokovi dnevnica i drugi trokovi slubenog putovanja
Dnevnice za slubena putovanja u zemlji i inozemstvu isplauju
se za putovanja iz mjesta u kojemu je mjesto rada ili iz mjesta
prebivalita/uobiajenog boravita radnika koji se upuuje na slubeno
putovanje u drugo mjesto (osim u mjestu u kojemu ima prebivalite
ili uobiajeno boravite) na udaljenosti najmanje 30 kilometara,
radi obavljanja u nalogu za slubeno putovanje odreenih poslova
njegovog radnog mjesta, a u vezi s djelatnosti poslodavca. Dnevnice
za slubena putovanja u zemlji i inozemstvu jesu naknade za pokrie
izdataka prehrane, pia i prijevoza u mjestu u koje je radnik upuen
na slubeno putovanje.
Sukladno toki 13. stavka 2. lanka 13. Pravilnika o porezu na
dohodak, kao neoporezivi primitak dnevnica do 170 kuna moe
se isplatiti radniku za putovanje koje traje preko 12 sati dnevno.
Ako putovanje u zemlji traje vie od 8, a manje od 12 sati dnevno,
neoporeziva dnevnica iznosi do 85 kuna.
U trokove slubenog putovanja, uz dnevnice ukljuuje se naknada
prijevoznih trokova i naknade trokova noenja u visini stvarnih
trokova. U naknade trokova prijevoza na slubenom putovanju
ukljuuje se i naknada za koritenje privatnog automobila u slubene
svrhe do 2,00 kune po prijeenom kilometru. Naknade trokova
noenja na slubenom putovanju neoporezivi su primici u visini
stvarnih izdataka. Visina i postojanje stvarnog izdatka za noenje
dokazuje se raunom hotela, agencije ili druge osobe kod koje je
koritena usluga smjetaja. Za dokazivanje visine trokova prijevoza
na slubenom putovanju, koristi se, u pravilu, karta prijevoznika koja
ima obiljeje rauna za koritenu uslugu prijevoza. Ako za prijevoz
na slubenom putovanju radnik koristi vlastiti automobil za slubene
svrhe, tada se sukladno lanku 14. Pravilnika o porezu na dohodak
uz putni nalog mora priloiti i raun za gorivo. Pravac putovanja i
mjesta u koje se upuuje radnik odreuju se u putnom nalogu. U
troak prijevoza na slubenom putovanju priznaju se naknada za
koritenje rent a car vozila, a u odreenom sluaju i naknada za taksi
vozila, cestarina, tunelarina i mostarina. Ovi se trokovi prijevoza
SIJEANJ 2007.
dokazuju vjerodostojnim dokumentom. To je uvjet za njihovo
priznavanje porezno priznatim rashodom. Kod trokova prijevoza na
slubenom putovanju koji se smatraju porezno priznatim rashodom,
valja voditi rauna o odredbi stavka 3. lanka 13. Pravilnika o porezu
na dohodak, u kojoj stoji da se iz dnevnice za slubena putovanja u
zemlji i inozemstvu, uz prehranu i pie, pokrivaju i trokovi prijevoza
u mjestu u koje je radnik upuen na slubeno putovanje. Iz te odredbe
proizlazi da isplaeni iznos za trokove prijevoza u mjestu u koje je
Raunovodstvo i nancije 31
12/27/06 2:22:39 PM
 RAUNOVODSTVO

radnik upuen na slubeno putovanje u zemlji i inozemstvu izvan Knjienje:

dnevnice nisu porezno priznati rashod, ve su plaa u naravi.
Ti trokovi postaju porezno priznati rashodi kao plaa u naravi,
Red. Konto
ali se moraju pretvoriti u bruto plau iz koje se plaaju doprinosi iz OPIS Iznos
plae i porezi na dohodak. broj Duguje Potrauje
Rauni koji se uz putni nalog prilau, a odnose se na reprezentaciju 1. Valuta podignuta s deviznog
nemaju obiljeje naknada trokova slubenog putovanja ve se rauna primljena u blagajnu
moraju iskazati kao trokovi reprezentacije. - uplatnica blagajne o primitku
Za vrijeme slubenog putovanja u inozemstvu iznos dnevnice koji 1.000 EUR u blagajnu 7.450,00 1050 1039
je neoporeziv, odreen je i za trgovaka drutva do visine dnevnica - izvjetaj (izvod) o isplati s
propisanih za korisnika dravnog prorauna. Razliiti iznosi dnevnica deviznog rauna 1.000 EUR 7.450,00 1039 1030
za pojedine zemlje utvreni su u Odluci o visini dnevnica za slubeno 2. Isplaen predujam radniku po
putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava putnom nalogu br. 105. 1.000 7.450,00 1651 1050
Dravnog prorauna (Nar. nov., br. 8/06.).* EUR
Primjer za slubeno putovanje u inozemstvo 3. Obraun putnog naloga br. 105.
Poslovni dogaaji: za slubeno putovanje
1. U izdanom putnom nalogu broj 105. od ... 2006. godine za put u inozemstvo:
u inozemstvo radniku je odobrena isplata predujma (akontacije) - dnevnice 2.632,00 4401
u visini od 1.000 EUR. S deviznog rauna za isplatu odobrenog - trokovi prijevoza 3.558,80 4421
predujma u blagajnu je primljeno 1.000 EUR. Srednji teaj - trokovi smjetaja 2.707,20 4425
HNB na dan transakcije 1 EUR = 7,4500 za 1.000 EUR kunska - ukupno trokovi 8.898,00 1651
protuvrijednost je 7.450,00 kuna.
4. Isplaene razlike po putnom
2. Po putnom nalogu broj 105. radniku je isplaen predujam od nalogu broj 105.:
1.000 EUR. Kunska protuvrijednost za isplaenih 1.000 EUR je - isplaena strana valuta 150 EUR 1.128,00 1651 1050
7.450,00 kuna. - isplaene kune 250,00 1651 102
3. Nakon zavrenog slubenog putovanja radnik je podnio putni
nalog broj 105. sa sljedeim elementima obrauna:
Trokovi slubenog putovanja prema iskazanim vrstama trokova
Obraun putnog naloga br. 105. __________ knjie se na temelju obrauna u putnom nalogu s priloenom
dokumentacijom koja dokazuje stvarno nastali iznos odreene
Iznos Preraunato vrste troka. Pri knjienju nastalih iznosa trokova na kontima 440
Vrsta troka i 442 protustavka je konto 1651 - Akontacije za slubena putovanja
EUR kuna u kune
a) Trajanje boravka u inozemstvu u inozemstvo na kojemu je i iskazano smanjenje potraivanja
(Njemaka) od polaska sa Zrane luke za akontacije za slubena putovanja u inozemstvo. Budui da je
Zagreb do povratka 109 sati ili 4 dana i obraun trokova po putnom nalogu vei od isplaene akontacije
13 sati, to je 5 dnevnica x 70 350,00 2.632,00 nakon knjienja obrauna putnog naloga na kontu 1651 ostao je
b) Trokovi prijevoza potrani saldo koji pokazuje obvezu za isplatu razlike. Ovaj saldo je
- avionska karta 400,00 3.008,00 nepotrebno prenositi na konto obveza (konto 263) jer se, u pravilu,
- u odlasku i povratku: zrana luka razlike po putnim nalozima isplauju u kratkom roku.
Zagreb - taksi raun 250,00 250,00 Za knjienje obrauna trokova po putnom nalogu umjesto
- od zrane luke do mjesta boravka u konta 165 treba uporabiti konto 263 - Obveze prema radnicima za
inozemstvu - za taksi raun 40,00 300,80 naknade trokova i ostala materijalna prava koja nemaju obiljeje
- ukupno trokovi prijevoza 440,00 3.558,80
dohotka u sluaju kada radniku nije isplaena akontacija za slubeno
c) Trokovi smjetaja prema raunu hotela putovanje.
(4 noenja x 90 ) 360,00 2.707,20
Sintetiki konto 1651 treba analitiki ralaniti po radnicima.
d) Ukupni trokovi 1.150,00 250,00 8.898,00
Nakon knjienja obrauna putnog naloga na analitikom kontu za
e) Isplaen predujam 1.000,00 - 7.520,00 pojedine radnike saldo bi trebao biti jednak razlici za uplatu ili za
f) Za isplatu (ili povrat) u stranoj valuti 150,00 1.128,00 povrat utvren u posljednjem putnom nalogu. Meutim, kod putnih
g) Za isplatu (ili povrat) u kunama 250,00 250,00 naloga po kojima je isplaen predujam za slubena putovanja u
h) Ukupno za isplatu ili povrat 150,00 1.378,00 inozemstvo saldo na analitikom kontu izraen u kunama (zbrojno
i na sintetikom kontu) moe zbog promjene srednjeg teaja strane
4. Na dan predaje putnog naloga iz blagajne je isplaeno 150 EUR
valute biti razliit od razlike za povrat ili razlike za uplatu. To je
za koje je kunska protuvrijednost 1.128. Iz blagajne je isplaeno upravo sluaj u naem primjeru. Nakon isplate razlike za isplatu
i 250 kuna. radniku prometi na strani duguje i potrauje konta 1651 su sljedei:
U obraunu putnog naloga svi iznosi trokova su iskazani do visine - duguje
neoporezivih iznosa odreenih u Pravilniku o porezu na dohodak. predujam 7.450,00
Takoer u vrstama trokova nema trokova koji su oporezivi primici, isplata razlike 150 EUR 1.128,00
SIJEANJ 2007.

nema primitaka koji su plaa radnika. Za preraunavanje trokova isplata razlike kune 250,00
nastalih u stranoj valuti koriten je srednji teaj HNB vaei na dan 8.828,00
obrauna putnog naloga koji je za 1 EUR bio 7,5200 kuna. - potrauje
obraun putnog naloga 8.898,00
*
Pregled svih dnevnica iz Odluke o visini dnevnica za slubeno putovanje u saldo (potrani) 70,00
inozemstvo objavili smo u dodatku Obavijesti uz ovaj broj asopisa. Ostali trokovi
slubenih putovanja u inozemstvo priznaju se kao i kod slubenog putovanja u
Ovaj saldo ne pokazuje jo neizmirenu obvezu prema radniku.
tuzemstvu. To je iznos koji predstavlja pozitivnu teajnu razliku za 1.000 EUR

32 Raunovodstvo i nancije

1.dio FERDO.indd 32 12/27/06 2:22:39 PM

 RAUNOVODSTVO

isplaenih kao predujam po putnom nalogu. Na dan isplate i na dan noenje naknada 4.000.00, PDV 400,00. Rauni su plaeni karticom
obrauna putnog naloga kunske protuvrijednosti za 1.000 EUR su radnika.
sljedee: 3. Uz putni nalog br. 81. radnik je podnio dokumente o trokovima
- dan isplate akontacije koji su povezani s obavljanjem poslova za trgovako drutvo na
1 EUR = 7,4500 kn za 1.000 EUR 7.450,00 slubenom putovanju:
- dan obrauna putnog naloga a) raun za reprezentaciju plaen karticom radnika.
1 EUR = 7,5200 za 1.000 EUR 7.520,00 Priloeni R-1 raun ugostitelja ima sljedee
pozitivna teajna razlika kod potraivanja elemente:
- naknada za konzumaciju jela i pia 1.000,00
za isplaenu akontaciju 70,00
- porez na dodanu vrijednost 22 posto 220,00
Zbrojni iznos naknade i PDV-a 1.220,00
Za utvreni iznos pozitivne teajne razlike iskazuje se poveanje b) gotovinski raun (bez elemenata rauna R-1)
potraivanja na kontu 1651 i poveanje prihoda na kontu 775 za plaene usluge fotokopiranja i uveza na iznos 400,00
- Pozitivne teajne razlike. Iako je prije ovoga knjienja saldo na c) raun za popravak raunala plaen ekovima
kontu 1651 bio potrani to bi upuivalo na postojanje obveze to radnika priloen raun R-2 ima sljedee elemente:
u ekonomsko-financijskom smislu nije tako. Saldo je posljedica - naknada za popravak 800,00
podcijenjenog potraivanja u kunskoj protuvrijednosti za 1.000 EUR - porez na dodanu vrijednost 22 posto 176,00
predujma za slubeno putovanje. Po redoslijedu knjienja prvo je Zbrojni iznos naknade i PDV-a 976,00
trebalo preraunati potraivanje za akontaciju isplaenu u stranoj Iz podataka u obraunu putnog naloga vidljivo je da su sve
valuti na srednji teaj na dan obrauna putnog naloga i proknjiiti naknade trokova obraunane do visine neoporezivih iznosa.
pozitivnu teajnu razliku. No, jednostavnije je rjeenje s istim
Knjienje:
rezultatom kako smo ga prikazali u primjeru. Meutim, u sluaju da
na kraju godine ostanu znaajni iznosi neobraunanih putnih naloga
Red. Konto
zbog toga to putovanje nije zavreno ili nije niti zapoeto, tada, OPIS Iznos
broj Duguje Potrauje
naravno i stanje na kontu 1651, treba preraunati na srednji teaj
1. Isplaen predujam radniku
HNB strane valute koji je vaei na dan 31. 12. Razlika moe biti - putni nalog br. 81. 5.000 1650 102
pozitivna ili negativna teajna razlika. 2. Obraun putnog naloga br. 81.
za slubeno putovanje:
Primjer za slubeno putovanje u tuzemstvu - dnevnice 1.785 4400 1650
Poslovni dogaaji: - trokovi prijevoza
- naknada 1.500 4620
1. U izdanom putnom nalogu br. 81. radniku je odobrena isplata - PDV 330 181
predujma za slubeno putovanje od 5.000,00 kuna. Iz blagajne je - obveza dobavljau 1.830 221
isplaena akontacija od 5.000,00 kuna. - auto radnika 40 4420 1650
2. Nakon zavrenog slubenog putovanja radnik je podnio putni - trokovi smjetaja
nalog broj 81. sa sljedeim elementima obrauna: - naknada 4.000 4425
- PDV 400 181
- obveza 4.400 221
Obraun putnog naloga br. 81. _________
3. Prijenos obveza plaenih
karticom radnika 6.230 221
Iznos
Vrste troka 3.175 1650
Pojedinano Zbrojno 3.055 263
a) Dnevnice 4. Troak reprezentacije prema
trajanje slubenog putovanja 249 sati ili raunu R-1 koji je plaen
10 dana i 9 sati to je 10,5 dnevnica karticom radnika:
(10,5 x 170,00) 1.785,00 knjienje rauna
b) Trokovi prijevoza - troak 1.000 4600
- avionska karta - raun avio - pretporez 220 181
prijevoznika 1.830,00 - obveza 1.220 221
- vlastiti auto u odlasku i povratku prijenos obveze plaene
Zagreb - Zrana luka (20 km x 2,00 kn) 40,00 karticom radnika 1.220 221 263
- ukupno trokovi prijevoza 1.870.00 5. Troak fotokopiranja i uveza
c) Trokovi smjetaja prema raunu plaen gotovinom - obveza
hotela 10 noenja 4.400,00 prema radniku 400 429 263
SIJEANJ 2007.

6. Troak popravka raunala

d) Ukupni trokovi (a + b + c) 8.055,00 prema raunu R-2:
e) Isplaen predujam 5.000,00 knjienje rauna
f) Razlika za isplatu 3.055,00 - troak 800 4130
- pretporez 176 181
Uz putni nalog za avionsku kartu je priloen raun R-1 u
- obveza 976 221
kojem je naknada 1.500.00, a PDV 330,00. Priloen raun R-1 za prijenos obveze plaene
karticom radnika 976 221 263

Raunovodstvo i nancije 33
1.dio FERDO.indd 33 12/27/06 2:22:39 PM
 RAUNOVODSTVO

Red. Konto
OPIS Iznos Primjer:
broj Duguje Potrauje
7. Obraun poreza na 1. Trgovako drutvo ZEBA d.d. na temelju obavijesti
dodanu vrijednost na 70% - letka GLOBUS d.d. je sa irorauna uplatilo naknadu
reprezentacije (700 x 22/100) 154 4607 284 - kotizaciju za sudjelovanje na savjetovanju iznos 3.000
U prikazu knjienja obrauna putnog naloga pod rednim brojem 2. Nakon odranog savjetovanja od drutva GLOBUS d.d.
2. i 3. na kontu 1650 - Akontacija za slubena putovanja u tuzemstvu primljen je raun sa sljedeim elementima:
je iskazano smanjenje potraivanja do visine isplaene akontacije i - naknada za savjetovanje (kotizacija) 2.000
poveanje obveze na kontu 263 - Obveza prema radnicima za naknade - naknada za knjigu 560
trokova i ostala materijalna prava koja nemaju obiljeje dohotka. - porez na dodanu vrijednost 22 posto - osnovica 2.000 440
Ovakav nain knjienja obrauna putnog naloga odraava financijsku Zbrojni iznos naknade i PDV-a 3.000
stvarnost i treba ga primijeniti osobito u sluajevima kada e isplata 3. Za teajeve stranog jezika za svoje radnike trgovako
razlike po putnom nalogu kasniti zbog nedostatka raspoloive drutvo ZEBA d.d. je primilo raun od GLOBUS d.o.o.
gotovine. Meutim, esto se zbog pojednostavljenja ako je po putnom - naknada 3.000
nalogu ve isplaena akontacija (koja se esto izraunava prema - porez na dodanu vrijednost 22 posto 660
oekivanim trokovima svakog slubenog putovanja) ukupni iznos Zbrojni iznos naknade i PDV-a 3.660
trokova po obraunu putnog naloga iskazuje na strani potrauje 4. Za radnike drutva ZEBA d.d. koji su upisali
konta 1650 i kada je iznos isplaene akontacije manji od ukupnih poslijediplomski studij od fakulteta je primljen
obraunanih trokova po putnom nalogu. Takav smo nain knjienja raun na 35.000
prikazali kod primjera za slubeno putovanje u inozemstvo.
Kao to se iz opisa poslovnih dogaaja i u samom knjienju Knjienja:
naega primjera vidi, uz trokove koji se smatraju trokovima
slubenog putovanja, odnosno za radnika neoporezivim primicima, Red. Konto
OPIS Iznos
radnik je priloio i dokaze o drugim trokovima koji su nastali u vezi br. Duguje Potrauje
s obavljanjem radnih zadataka za vrijeme slubenog putovanja. Ti su 1. Uplaena naknada za
trokovi knjieni po njihovim vrstama izvan skupine konta 44. Iako savjetovanje na temelju
je sve obveze po priloenim raunima platio sam radnik, priloeni prethodne obavijesti
rauni za reprezentaciju i popravak raunala (u drugim sluajevima trgovako drutvo Globus d.d. 3.000 156 100
naravno i drugi rauni) s oznakom R-1 i R-2, trebaju se uvesti i u 2. Trokovi strunoga 2.000 444
knjigu ulaznih rauna. Upravo radi tog poreznog aspekta i obveze usavravanja prema raunu 560 465
Globus d.d. 440 181
po tim raunima treba iskazati na kontu 221. Budui da ih je platio
3.000 221
radnik, potrebno ih je potom prenijeti s konta dobavljaa na konto
obveza prema radnicima (221/263). 2a. Obraun predujma 3.000 221 156
U primjeru za slubeno putovanje u tuzemstvu pretpostavili smo da 3. Trokovi strunoga 3.000 444
rauni za karte za prijevoz i rauni hotela glase na trgovako drutvo usavravanja prema raunu 660 181
Globus d.o.o. 3.660 221
prema kojima je trgovako drutvo moglo iskazati pretporez.
4. Trokovi kolarine za
4.5.2. Trokovi strunog usavravanja i kolovanja radnika poslijediplomski studij prema
raunu fakulteta 35.000 444 221
U trokove odnosno u porezno priznate rashode poreznog
razdoblja ukljueni su i trokovi strunoga usavravanja, kolovanja
i stipendiranja. Trokovima strunoga usavravanja u pravilu
4.6. REZERVIRANJA ZA TROKOVE I RIZIKE
se smatraju iznosi naknada koje trgovaka drutva plaaju za 4.6.1. Raunovodstvena naela o rezerviranjima
sudjelovanje radnika na seminarima, savjetovanjima, simpozijima i
drugim oblicima strunoga usavravanja (teajevi, struna praksa i Opa naela o rezerviranjima sadrana su u Meunarodnom
drugo). Upuivanje radnika na seminare, savjetovanja, simpozije i raunovodstvenom standardu 37 - Rezerviranja, nepredviene obveze
druge oblike strunoga osposobljavanja, ima obiljeje slubenog puta i nepredviena imovina.
iz ega proizlazi da se iznosi dnevnica, naknada za prijevoz i trokovi Sukladno toki 10. Meunarodnog raunovodstvenog standarda
smjetaja smatraju takoer, ire gledano, trokovima strunoga 37, rezerviranje je obveza neodreenog (neizvjesnog) vremena i iznosa.
usavravanja i naravno porezno priznatim rashodima. Meutim, Uz definiciju rezerviranja kao obveze iz koje proizlazi rashod, za prim-
iznosi naknada za ove dnevnice, za trokove smjetaja i za trokove jenu u praksi potrebno je analizirati i definicije obveza, obvezujueg
prijevoza u pravilu se iskazuju na kontima na kojima se iskazuju ove dogaaja, zakonske obveze i izvedene (obiajne) obveze.
vrste naknada i za sve ostale svrhe slubenih putovanja. Sukladno toki 10. Meunarodnog raunovodstvenog standarda
Trokovima kolovanja smatraju se iznosi naknada, odnosno 37, pod obvezom se razumijeva sadanja obveza drutva proizala
kolarine koje trgovako drutvo plaa za svoje radnike u skladu s iz prolih dogaaja, za ije se podmirenje oekuje da e imati za
SIJEANJ 2007.

ugovorom. To mogu biti kolarine za radnike trgovakoga drutva koji
pohaaju srednju kolu, viu kolu, fakultet, poslijediplomski studij i
doktorat. Navedene kolarine nemaju obiljeje plae u naravi.
Za ukupni iznos trokova kolovanja i strunog usavravanja
ukljuivo i dnevnice i ostale trokove slubenog puta radnika koji
se odnose na kolovanje i struno usavravanje dodatno se umanjuje
osnovica poreza na dobit.
posljedicu odljev resursa drutva s ekonomskim koristima.
Ova opa definicija obveze, dopunjuje definiciju rezerviranja u
tom smislu da i rezerviranje kao obveza mora proizlaziti odnosno mora
biti povezano s prolim dogaajima (dogaajima nastalim do datuma
bilance). Proli dogaaj iz kojega moe proizai obveza pa dakle
i rezerviranje, mora biti obvezujui dogaaj, tj. dogaaj koji dovodi
do zakonske ili izvedene (obiajne) obveze koji ima za posljedicu da

34 Raunovodstvo i nancije

1.dio FERDO.indd 34 12/27/06 2:22:40 PM


drutvo nema realne alternative ne podmiriti tu obvezu. Trgovako
drutvo ne moe izbjei podmirenje obveze:
a) kada se podmirenje obveze moe izvriti zakonskom prinudom ili
b) kada dogaaj, u sluaju izvedene obveze (koji moe biti uinak
drutva), stvara opravdana oekivanja kod drugih strana da e
drutvo izvriti svoju obvezu.
U toki 10. Meunarodnog raunovodstvenog standarda 37 dane
su definicije zakonske i izvedene obveze.
Zakonska obveza jest obveza koja proizlazi iz:
a) ugovora (kroz njegove eksplicitne ili implicitne uvjete),
b) zakona, ili
c) drugog djelovanja zakona.
Izvedena obveza jest obveza koja proizlazi iz djelovanja
trgovakoga drutva, pri emu je:
a) trgovako drutvo putem ustanovljenog okvira prole prakse,
publiciranih politika ili dovoljno odreenih tekuih izvjetaja,
ukazalo drugim strankama da e prihvatiti odreene odgovornosti,
i istog lanka je propisano da se kao porezno priznati rashod priznaju
b) trgovako drutvo kao rezultat toga, stvorilo opravdano oeki-
vanje kod dijela tih drugih strana da e izvriti ovu odgovornost.
Uz sve navedene definicije prema kojima se ocjenjuje postoje
li ili ne postoje objektivni razlozi za ukljuivanje rezerviranja kao
obveze u sadanje obveze na datum bilance i po toj osnovi rashoda
u rashode do datuma bilance potrebno je utvrditi postoje li ili ne
postoje uvjeti za priznavanje navedeni u toki 14. Meunarodnog
raunovodstvenog standarda 37. Sukladno ovoj toki rezerviranja
treba ukljuiti u obveze na datum bilance i u rashode do datuma
bilance:
a) kada drutvo ima sadanju obvezu (zakonsku ili izvedenu) kao
rezultat prolog dogaaja,
b) kada je vjerojatno da e podmirenje obveze zahtijevati odljev
resursa s ekonomskim koristima, i
c) kada se pouzdanom procjenom moe utvrditi iznos obveze.
Samo ako su ispunjeni svi navedeni uvjeti rezerviranje se moe
priznati kao sadanja obveza na datum bilance i rashod razdoblja do
datuma bilance. Iako su jednako vani svi navedeni uvjeti priznavanja
pri utvrivanju postoje li ili ne postoje zahtijevani uvjeti treba poi od
ispitivanja svakog uvjeta redoslijedom kako su nabrojeni.
U procesu utvrivanja postoje li ili ne postoje uvjeti za prizna-
vanje rezerviranja u zadnjoj fazi samo za sluajeve za koje je utvr-
eno da su ispunjeni uvjeti pod a) i b) iz toke 14. Meunarodnog
raunovodstvenog standarda 37 procjenjuje se iznos koji treba
priznati kao rezerviranje.
Procjena iznosa rezerviranja moe se temeljiti na procjeni za
pojedinanu stavku ili na procjeni za skupinu stavaka. Postupak pro-
cjene prilagoava se danim okolnostima upravo s ciljem postizanja
najbolje odnosno najpouzdanije procjene. U cilju to objektivnije
procjene u razmatranje je potrebno uzeti i dogaaje nastale poslije
datuma bilance. Isto tako, na svaki sljedei datum bilance, dok
rezerviranje nije ukinuto, potrebno je provjeriti samu procjenu, ali i
ostale uvjete za daljnje zadravanje rezerviranja u bilanci.
Pri iskazivanju iznosa rashoda s osnova rezerviranja koje
ispunjava uvjete za priznavanje u sluaju kada se oekuje da e
izdatke po osnovi rezerviranja podmiriti u cijelosti ili djelomino
druga strana, primjerice osiguravatelj, moe se primijeniti neto
princip. To znai da se rashod iskazuje u visini iznosa utvrenog
nakon to se ukupni iznos rezerviranja umanji za oekivani iznos
naknade od druge strane. Naknada kao stavka umanjenja rashoda po
osnovi rezerviranja priznaje se samo ako je doista izvjesno da e biti
1.dio FERDO.indd 35
RAUNOVODSTVO
primljena ako trgovako drutvo podmiri obvezu po osnovi koje je
priznato rezerviranje.
Rezerviranja nisu usmjerena i nemaju za cilj prikazati financijsku
situaciju u budunosti niti se mogu koristiti za pokrie buduih
poslovnih gubitaka. Za ovu posljednju namjenu koristi se zadrana
dobit (odgaa se isplata dobiti).
4.6.2. Rezerviranja porezno priznati rashodi
Svako trgovako drutvo sukladno naelima izreenim u MRS-
37 procjenjuje rezerviranje u cilju realnog iskazivanja poslovnog
rezultata i financijske situacije. Meutim, pri utvrivanju jesu li
u raunovodstvu iskazani iznosi rezerviranja za trokove i rizike
porezno priznati rashod u razdoblju u kojem su iskazani porezni
obveznik mora postupiti sukladno poreznim propisima. U lanku 11.
stavak 1. Zakona o porezu na dobit propisano je da se pri utvrivanju
porezne osnovice ne priznaju rezerviranja, osim za namjene
propisane u ovom lanku. U bliem provedbenom smislu u stavku 2.
rezerviranja za rizike i trokove na temelju zakona ili drugog propisa
i rezerviranja koja su uvjetovana ugovorima. Kao vrste rezerviranja u
zagradi je navedeno da su to:
- rezerviranja za otpremnine,
- rezerviranja za trokove obnavljanja prirodnih bogatstava,
- rezerviranja za trokove u jamstvenim rokovima, i
- rezerviranja po zapoetim sudskim sporovima.
U stavku 3. istog lanka je propisano da se kod banaka priznaju
rezerviranja za rizike od potencijalnih gubitaka u obraunatoj svoti,
ali najvie do visine koju odreuju propisi Hrvatske narodne banke.
Za osiguravajua drutva u stavku 4. istog lanka je propisano da se
rezerviranja priznaju u skladu sa zakonom koji ureuje osiguranje, ali
najvie do iznosa u skladu s tim zakonom.
4.6.2.1. Rezerviranja za trokove u jamstvenom roku
Sukladno lanku 36. stavak 2. i 3. Pravilnika o porezu na dobit
porezno priznatim rashodima smatraju se rezerviranja za trokove
otklanjanja nedostataka u jamstvenim rokovima u visini utvrenoj na
temelju ugovora i ranijih iskustvenih spoznaja u svakoj djelatnosti,
ako ne postoji pravni temelj da se takvi izdaci naplate od tree osobe.
Rezerviranja po osnovi jamstva ukidaju se u poreznom razdoblju
u kojemu istjeu jamstveni rokovi. Za realnost porezne osnovice,
ali i poslovnog rezultata u raunovodstvu svakoga trgovakog
drutva koje za prodane proizvode, izgraene objekte, zgrade, ceste,
postrojenja, strojeve, aparate i slino ugovorno prihvaa obvezu da
e u odreenom roku otklanjati nedostatke kod proizvoda ili objekata
bez naknade od kupca, najvanija je objektivnost, odnosno realnost
procjene, tj. realno utvrivanje trokova koji se mogu oekivati da
e nastati u vezi s otklanjanjem moguih nedostataka u jamstvenom
roku. Kod ugovora s kupcem najee kod graevinskih objekata,
ako je utvren iznos do kojega trgovako drutvo prodavatelj
preuzima obvezu za otklanjanje nedostataka u odreenom roku,
iznos rezerviranja je odreen iznosom ugovorene garancije. Naravno,
trgovako drutvo ne mora u toj visini iskazati rezerviranje, moe
u manjem iznosu ako se pouzdano procjenjuje da e mogui izdaci
SIJEANJ 2007.
biti manji. Kod ugovora i izdanih garancija za proizvode gdje
obveza prodavatelja nije odreena iznosom ve samo vremenom u
kojemu prodavatelj mora otkloniti nedostatke na svoj raun, iznos
rezerviranja se, kao to stoji u Pravilniku o porezu na dobit, utvruje
na temelju ranijih iskustvenih spoznaja u svakoj od djelatnosti. Iako
za realnu procjenu iznosa rezerviranja nije dovoljno oslanjanje na
ranija iskustva u odreenoj djelatnosti, primjerice, stanogradnja, nis-
Raunovodstvo i nancije 35
12/27/06 2:22:40 PM
 RAUNOVODSTVO

kogradnja, prodaja vozila, prodaja strojeva i postrojenja itd., ipak se U tijeku 2007. godine za otklanjanje nedostataka za radove koje
mora pri procjeni uvaiti i iskustvo o stvarno nastalim trokovima u su izveli radnici GRADITELJ d.d. prema radnom nalogu trokovi
garancijskim rokovima i o postotnom udjelu tih trokova u prihodu materijala i trokovi plaa iznose 35.000.
od prodaje odreene vrste objekata, odnosno proizvoda. U tijeku 2008. godine primljeni su rauni za popravke
Pri utvrivanju iznosa rezerviranja za otklanjanje nedostataka objekta u jamstvenom roku:
u jamstvenim rokovima potrebno je uvaiti i odredbu u stavku 2. - naknada 20.000
lanka 36. Pravilnika o porezu na dobit prema kojoj se rezerviranje - PDV 4.400
ne priznaje ako postoji pravni temelj da se izdaci za trokove u Zbrojni iznos naknade i PDV-a 24.400
jamstvenom roku naplate od tree osobe. To je primjerice, sluaj kod Na kraju 2008. godine ukinuto je rezerviranje jer je istekao
trgovakog drutva koje gradi i prodaje stanove u koje plinske bojlere jamstveni rok.
ugrauje kooperant koji daje garanciju za otklanjanje nedostatka Knjienje:
bojlera u jamstvenom roku. U ovom sluaju graevinar iz procjene
rezerviranja treba iskljuiti trokove otklanjanja nedostataka kod Red. OPIS Iznos Konto
bojlera. Isto pravilo moe biti i za lift i druge dijelove objekta, ako br. Duguje Potrauje
takav ugovor graevinara s kooperantom postoji. Obiljeje garancije 2006. godina
kojom se od izvoaa radova, odnosno isporuitelja graevinskog 1. Rezerviranje za objekt X
objekta otklanja odgovornost za otklanjanje nedostataka u garantnom prema odluci menadmenta 150.000 453 953
roku nema financijska garancija banke. Ovom garancijom banka jami 2007. godina
investitoru, odnosno kupcu da e izvoau radova na otklanjanju ne- 1. Usluge popravka u jamstvenom
dostataka u jamstvenom roku, ako to ne bude uinio sam isporuitelj roku:
- rauni dobavljaa 50.000 412
objekta platiti naknadu za izvedene radove do odreenoga iznosa.
11.000 181
Postojanje jamstva banke ne otklanja odgovornost isporuitelja ob- 61.000 221
jekta, to je samo jamstvo investitoru. Neovisno tko e stvarno izvesti 2. Ukinuto rezerviranje u visini
radove na otklanjanju nedostataka u jamstvenom roku, iznos stvarnih nastalih trokova (usluge
trokova snosi izvoa, odnosno isporuitelj objekta za kojega je dobavljaa 50.000 + interni
banka izdala jamstvo. obraun 35.000) 85.000 953 758
U odnosima izmeu investitora i izvoaa radova na grae- 2008. godina
vinskim objektima (zgrada, postrojenje i slino) u odreenim 1. Usluge popravka u jamstvenom
ugovorima utvruje se pravo investitora da od ugovorene, odnosno roku - rauni dobavljaa 20.000 412
obraunane cijene odreenog objekta na ime osiguranja za popravke 4.400 181
u ugovorenom roku zadri primjerice 10 posto, odnosno da obveza 24.400 221
plaanja za taj zadrani iznos nastaje istekom roka jamstva i nekim 2. Ukinuto rezerviranje nakon
drugim ugovorenim dokazom (dostignuti kapacitet, potvrene isteka jamstvenog roka 65.000 953 758
druge tehnike karakteristike postrojenja i slino). U tom sluaju U iznos stvarnih trokova odravanja u jamstvenom roku
izvoa radova isporuitelj objekta i postrojenja iskazuje prihod u pored trokova za radove koje su izveli dobavljai ukljueni su i
visini obraunanih iznosa (100 posto), a istodobno, odnosno u istom trokovi za radove koje je izvelo samo trgovako drutvo Graditelj
razdoblju, na ime rezerviranja za trokove odravanja u garantnom d.d. Stvarni trokovi odravanja u jamstvenom roku iznose 105.000
roku moe iskazati iznos u visini ugovorenog zadranog iznosa ili kuna (dobavljai 70.000 i interno izvedeni radovi 35.000). Razlika
manje od toga (45/95). izmeu ukalkuliranog troka preko rezerviranja i stvarnog troka
iznosi 45.000 kuna. Ovaj iznos je "vraen" u poslovni rezultat u go-
Primjer: dini kada je prestao jamstveni rok (u naem primjeru 2008. godina)
Trgovako drutvo GRADITELJ d.d. je u skladu s ugovorom jer su u toj godini nastali trokovi 20.000, a u prihod je priznato
investitoru odnosno kupcu predalo dovren poslovni objekt X 65.000 kroz ukidanje rezerviranja na koncu jamstvenog roka. Na taj
u tijeku 2006. godine. Po konanoj situaciji za objekt "X" ukupna je nain ispravljen utjecaj na poslovni rezultat odstupanja izmeu
naknada je ukljuena u prihod 2006. godine. Sukladno odredbama viih procijenjenih trokova ukljuenih u rashode preko rezerviranja
ugovora GRADITELJ je obvezan u razdoblju od 2 godine od predaje i manjeg iznosa stvarno nastalih trokova. Pri obrnutom odnosu
objekta otkloniti sve nedostatke na objektu na svoj teret. Menadment procijenjenih i stvarnih trokova vei iznos stvarnih trokova od
je na temelju iskustva i ocjene kvalitete izvedenih radova procijenio procijenjenih ispravlja manje procijenjene trokove na stvarno nastale
da bi za pokrie trokova u jamstvenom roku trebalo rezervirati iznos trokove. U tom e sluaju na koncu razdoblja rezerviranja prihod
150.000 kuna. Ovaj iznos rezerviranja iskazan je kao rashod u 2006. od ukidanja rezerviranja biti manji od stvarno nastalih trokova
otklanjanja nedostataka u jamstvenom roku. Primjer rezerviranja za
godini.
jamstvo kod proizvoaa opreme (televizori, hladnjaci, automati i
Do konca 2006. godine nisu nastali trokovi za otklanjanje slino) vidi u izdanju RTD, Zagreb, 2006., str. 390.
nedostataka.
SIJEANJ 2007.

U tijeku 2007. godine primljeni su rauni za 4.6.2.2. Zapoeti sudski sporovi

otklanjanje ne-dostataka na objektu: Za rezerviranja za trokove po zapoetim sudskim sporovima
- naknada 50.000 blie provedbene odredbe sadrane su u stavku 4. lanka 36.
- PDV 11.000 Pravilnika o porezu na dobit. Sukladno tim odredbama u rashode
Zbrojni iznos naknade i PDV-a 61.000 poreznog razdoblja mogu se ukljuiti rezerviranja za trokove po
zapoetim sudskim sporovima uzrokovanim dogaajima nastalim do
kraja poreznog razdoblja, a pokrenutim protiv poreznog obveznika
do petnaestog dana prije dana podnoenja porezne prijave, u visini

36 Raunovodstvo i nancije

1.dio FERDO.indd 36 12/27/06 2:22:40 PM

 RAUNOVODSTVO

utuene svote uveane za pripadajue trokove spora, osim kamata - rezerviranja za istraivanje mineralnih sirovina,
na utuenu svotu. U porezno priznate rashode poreznog razdoblja - rezerviranja za jednostavnu bioloku reprodukciju uma.
mogu se ukljuiti i rezerviranja po zapoetim, zakonski utvrenim
arbitranim postupcima i postupcima mirenja. Za porezni, ali i za Primjer:
raunovodstveno poslovni aspekt, vana je i odredba da se rezer- Trgovako drutvo Velebit d.d. je zakupilo zemljite 10 hektara
viranja po ovoj osnovi ukidaju u poreznom razdoblju u kojemu je na 10 godina zbog iskopa gline za ciglanu. Sukladno ugovoru uz go-
donesena pravomona presuda, pravorijek arbitranog izabranog dinju zakupninu trgovako drutvo zakupac mora nakon isteka 10
suda ili nagodba u postupku mirenja. godina na svoj troak na koritenoj povrini urediti jezero i park sa
etalitima i drugim objektima prema projektu.
Primjer: Obveza koja proizlazi iz ugovora o zakupu zemljita ima obiljeje
Trgovako drutvo Sljeme-gradnja d.o.o. dana 15. veljae 2006. obveze koja udovoljava uvjetima rezerviranja za sanaciju prirodnog
obavjeteno je od strane suda o tubenom zahtjevu prema njemu bogatstva. To potvruju sljedei zakljuci:
kao tueniku. Tuitelj trgovako drutvo ZAGREB d.d. u tubenom 1. Iz ugovora proizlazi sadanja obveza koja je rezultat prolih
zahtjevu trai odtetu u visini izdataka za popravak objekta koji mu dogaaja, tj. koritenja zakupljene povrine kroz 10 godina;
je kao izvoa radova isporuilo trgovako drutvo Sljeme-gradnja 2. Ureenje jezera nakon prestanka koritenja zahtijevat e odljev
d.o.o. poetkom 2004. godine. Odtetni zahtjev glasi na 90.000 kuna i resursa trgovakoga drutva; i
ve nastale trokove spora u iznosu 8.000 kuna. Zahtjev se odnosi na 3. Iznos buduih trokova za ureenje moe se pouzdano (ne
trokove popravaka na kraju jamstvenog roka, koje je platio tuitelj. "tono") procijeniti na temelju projekta ureenja jezera koje je
Uprava trgovakoga drutva Sljeme-gradnja d.o.o. donijela prilog ugovoru.
je odluku da se na ime rezerviranja za zapoeti sudski proces s U ovom primjeru, ne samo s poreznog, nego i s poslovno eko-
trgovakim drutvom ZAGREB d.d. iskau rashodi u 2006. godini u
nomskog aspekta, rezerviranje za trokove u godinama koritenja
visini tubenog zahtjeva 90.000 uveano za trokove spora od 8.000
zemljita koji e nastati nakon desete godine je opravdano jer su to,
kuna.
uz trokove zakupa, takoer trokovi eksploatacije koji se moraju na-
Tijekom 2007. godine, nakon predaje porezne prijave za 2006.
doknaditi u razdoblju ostvarivanja prihoda u deset godina zakupa. Ako
godinu zavren je sudski postupak protiv tuenika. U rjeenju suda
je utvreno: je procijenjeni izdatak za sanaciju prostora u ovom primjeru 200.000
- da je tuenik duan platiti odtetu u visini 90.000 tada e se svake godine u trokove odnosno rashode ukljuiti iznos od
- trokove spora koji ukljuuju i trokove vjetaenja 13.000 20.000 s protustavkom poveanja obveza za dugorona rezerviranja.
- kamatu u visini 4.000 4.6.2.4. Rezerviranja za otpremnine
Rjeenje suda je postalo pravomono te je uprava trgovakoga Rezerviranje za otpremnine je porezno priznati rashod ako se
drutva Sljeme-gradnja d.o.o. predala rjeenje suda u raunovodstvo radi o otpremninama u skladu s odredbama Zakona o radu. Sukladno
na knjienje. lanku 118. Zakona o radu radnik koji ima sklopljen ugovor o radu
a kojega poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada,
Knjienje u knjigovodstvu "Sljeme-gradnja" d.o.o.
osim ako je otkaz uvjetovan ponaanjem radnika, ima pravo na otprem-
ninu. U lanku 106. Zakona o radu je utvreno da poslodavac moe
Red. OPIS Iznos Konto otkazati ugovor o radu u sluaju:
br. Duguje Potrauje - ako prestane potreba za obavljanjem odreenog posla zbog
2006. godina gospodarskih, tehnikih ili organizacijskih razloga (poslovno
1. Rezerviranje za zapoeti uvjetovani otkaz),
sudski spor protiv drutva - ako radnik nije u mogunosti uredno izvravati svoje obveze iz
Sljeme-gradnja 98.000 451 951 radnog odnosa zbog odreenih trajnih osobina ili sposobnosti
2007. godina (osobno uvjetovani otkaz).
1. Naknada trokova popravka U ova dva sluaja otkaza ugovora o radu, radnik ima pravo na
objekta i sudski trokovi otpremninu. Iznos otpremnine odreuje se ugovorom, a ne moe biti
prema rjeenju suda:
manji od jedne treine prosjene mjesene bruto plae, isplaene
- naknada trokova popravka 90.000 469
- naknada trokova sudskog
radniku u tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa za svaku navrenu
spora 13.000 464 godinu rada kod toga poslodavca, ali najvie u visini 6 prosjenih
- kamate 4.000 724 bruto plaa isplaenih u posljednja tri mjeseca. U skladu s odredbama
107.000 269 lanka 119. i 120. Zakona o radu poslodavac koji iz dva ve navedena
2. Ukidanje rezerviranja za razloga namjerava otkazati veem broju radnika treba u odreenom
trokove sudskog spora koji vremenu prije otkaza (est mjeseci) izraditi program zbrinjavanja
je okonan 98.000 951 758 radnika. Ukoliko u mjerama u programu zbrinjavanja nije mogue
SIJEANJ 2007.

osigurati zaposlenje, tada poslodavac moe otkazati ugovore o radu.

4.6.2.3. Trokovi obnavljanja i sanacije prirodnih bogatstava
Rezerviranja za trokove obnavljanja i sanaciju prirodnih
bogatstava, sukladno lanku 11. Zakona o porezu na dobit, mogu se
ukljuiti u porezno priznate rashode.
U porezno priznata rezerviranja spadaju zakonom propisana
rezerviranja:
Iz navedenih odredbi Zakona o radu proizlazi da trgovako drutvo
moe opravdati iskazivanje rezerviranja za otpremnine zbog poslovno i
osobno uvjetovanog otkaza ako programom zbrinjavanja vika radnika
utvrdi da e odreenom broju radnika biti otkazan ugovor o radu i
da e radnici imati pravo na otpremninu i da e im otpremnine biti
isplaene. Znaajniji iznosi obveza za otpremnine zbog otkaza ugovo-

Raunovodstvo i nancije 37
1.dio FERDO.indd 37 12/27/06 2:22:41 PM
 RAUNOVODSTVO

ra o radu od strane poslodavca mogu biti posljedica planiranog zatva- U primjerima smo poli od pretpostavke da su u 2008. godini na
ranja odreenog pogona, odnosno naputanja proizvodnje odreenog dan isplate isplaene otpremnine za svakoga pojedinanog radnika
proizvoda, planirano trajnije smanjenje opsega proizvodnje zbog bile po godini za koju se isplauju manje od najvieg neoporezivog
trita, prijelaz s rada u dvije smjene na rad u jednoj smjeni, planirano iznosa.
zatvaranje prodavaonica i slino. Rezerviranje za otpremnine ima
4.6.2.5. Privremene razlike i porezni uinci privremneih razlika
smisla s ekonomskog i financijskog gledita, samo ako se planirani
kod rezerviranja
iznosi otpremnine koje e trgovako drutvo morati isplatiti ukljue u
rashode u poslovnim godinama prije godine u kojoj e nastati obveza Za obveznike poreza na dobit u Hrvatskoj kao to smo ve opisali u
isplate. poreznim propisima utvrene su vrste rezerviranja i uvjeti za svaku vrstu
Primjer: rezerviranja koji moraju biti ispunjeni da bi svaka vrsta rezerviranja
Uprava trgovakoga drutva SLAVUJ d.o.o. u 2006. godini je do- bila porezno priznat rashod. Za pojedinu vrstu rezerviranja propisan
nijela odluku da e se proizvodni program za proizvodnju proizvoda je i nain odreivanja visine rezerviranja do koje se smatra porezno
K zatvoriti u 2008. godini. Od stotinu pedeset radnika navedenoga priznatim rashodom.
Privremene razlike izmeu raunovodstvene dobiti i porezne
pogona, u analizi mogunosti zapoljavanja radnika pogona koji e
osnovice zbog rezerviranja za trokove i rizike mogu nastati kod
se zatvoriti, predvieno je da e to biti pedeset radnika. Od ostalih trgovakoga drutva u sljedeim sluajevima:
stotinu radnika u razdoblju do zatvaranja pogona deset radnika - ako je u rashode u raunovodstvu ukljuena odreena vrsta
e zbog ispunjenja uvjeta otii u mirovinu. S ostalih devedeset rezerviranja koja u poreznom propisu nije utvrena kao porezno
radnika trgovako drutvo SLAVUJ d.o.o. planira u rujnu 2008. priznato rezerviranje,
raskinuti ugovor o radu. Za tih devedeset radnika prema godinama - ako su u rashode u raunovodstvu ukljuena samo rezerviranja
neprekidnog trajanja radnog odnosa kod trgovakoga drutva koja su u poreznim propisima utvrena kao porezno priznata
SLAVUJ d.o.o. utvreno je da e do 31. prosinca 2006. ti radnici rezerviranja, ali je visina iskazanog rashoda iznad porezno
imati pravo na otpremninu za etiri stotine pedeset navrenih godina dopustivog iznosa.
rada kod trgovakoga drutva ZEBA d.o.o. Za isti broj radnika broj U poreznom razdoblju, odnosno poslovnoj godini u kojoj e u
navrenih godina staa u 2007. i 2008. godini za koje e stei pravo raunovodstvu biti u rashod ukljuen i iznos rezerviranja za trokove
na otpremninu, poveat e se za stotinu godina. i rizike koji poreznim propisom nisu utvreni kao porezno priznata
Na temelju ugovora o radu i procijenjenih prosjenih plaa koje rezerviranja i/ili je za porezno priznatu vrstu rezerviranja iskazan iznos
e biti isplaene u tri mjeseca 2008. prije prestanka radnog odnosa iznad porezno dopustivog iznosa, pri utvrivanju porezne osnovice,
utvreno je da e prosjena otpremnina po godini biti 1.600 kuna raunovodstvena dobit e se uveati za iznos u rashode ukljuenoga
(jedna treina bruto plae za svaku godinu rada). Sukladno ovim porezno nepriznatog rezerviranja. Porezni uinak ove privremene
elementima u odluci uprave trgovakoga drutva SLAVUJ d.o.o. je razlike u godinama nastanka iskazat e se kao imovina na kontu 191
utvreno da se za otpremnine rezervira 885.000 kuna od ega u 2006. - Odgoeno pokrie poreza na dobit. U godini ukidanja iste privremene
godini 675.000, a u 2007. godini 205.000 kuna. razlike u pravilu u godini nastanka stvarnog rashoda i ukidanja porezno
U 2008. godini prema otkazima ugovora o radu utvrena je nepriznatog rezerviranja ili u godini prenoenja rezerviranja u prihod
obveza za otpremnine u visini 910.000 kuna. Obraunani iznosi ako stvarni rashod nije nastao, raunovodstvena dobit e se umanjiti
otpremnine isplaeni su radnicima u tijeku 2008. godine. pri utvrivanju porezne osnovice. Iz dobiti u toj godini pokrit e se i
iznos odgoenoga poreza s konta 191. U nastavku emo na primjeru
Knjienje: objasniti opisani nain postupanja u raunovodstvu kod privremenih
Red. OPIS Iznos Konto razlika zbog porezno nepriznatih rezerviranja.
br. Duguje Potrauje
2006. godina Primjer:
1. Rezerviranja za otpremnine Prema programu investicijskog odravanja za radove koji e
prema odluci uprave od ... 675.000 450 950 se izvesti u 2006. godini planiran je iznos 1.000.000 kuna. Uprava
2007. godina trgovakoga drutva SLAVONIJA d.o.o. na temelju programa
1. Rezerviranja za otpremnine investicijskog odravanja usvojenog u 2006. godini koje e se izvesti u
prema odluci uprave od ... 205.000 450 950 2007. godini donijela je odluku da se 50 posto planiranih trokova, tj.
2008. godina 500.000 iskae kao rezerviranje i ukljui u rashode 2006. godine.
1. Obraunane otpremnine - U 2006. godini, sukladno odluci uprave, iskazano je rezerviranje
radnicima zbog poslovno za investicijsko odravanje i rashod 500.000.
uvjetovanog otkaza ugovora - U prijavi poreza na dobit u obrascu PD za 2006. godinu iskazano
o radu u 2008. godini 910.000 447 263 je uveanje porezne osnovice za 500.000 po osnovi rezerviranja za
2. Isplaene obraunane trokove investicijskog odravanja.
otpremnine 910.000 263 100 - U bilanci na dan 31. prosinca 2006. godine iskazan je porezni
SIJEANJ 2007.

3. Ukinuto rezerviranje za uinak privremene razlike na stavci "Odgoeno pokrie poreza na

otpremnine 880.000 950 758 dobit" (konto 191) 100.000 (500.000 x 20/100).

38 Raunovodstvo i nancije

1.dio FERDO.indd 38 12/27/06 2:22:41 PM

 RAUNOVODSTVO

- Dobit iskazana u raunovodstvu za 2006. godinu prije poreza je U knjienja za 2006. godinu ukljuili smo i knjienje rezerviranja za
1.350.000. trokove investicijskog odravanja. U 2007. godini u knjienjima smo
U 2007. godini izvedeni su programom predvieni radovi za prikazali i knjienje stvarno nastalih trokova investicijskog odravanja.
koje je primljen raun izvoaa radova na 1.342.000 (PDV u iznosu Zbog toga to su trokovi za koje je izvreno rezerviranje nastali u
rauna 242.000). 2007. godini, u ovoj godini iskazano je u knjigovodstvu i ukidanje
Dobit iskazana u raunovodstvu za 2007. godinu prije poreza je rezerviranja prijenosom u prihod 500.000 kuna (knjienje pod rednim
1.620.000. brojem 2.). Iskazani iznos prihoda po osnovi ukidanja rezerviranja
U 2006. i u 2007. godini polazimo od pretpostavke da izmeu
ima obiljeje kalkulativnog prihoda jer ponitava dvostruko knjienje
dobiti u raunovodstvu i porezne osnovice nema drugih razlika
rashoda u visini 500.000. Ovaj je iznos proknjien u 2006. godini u
(nema porezno nepriznatih rashoda niti drugih razlika).
rashodima, a u 2007. godini stvarno nastali trokovi su iskazani u
Obrauni i knjienje u 2006. godini ukupnom iznosu 1.100.000 na kontu 413, a ne umanjeni za 500.000.
U ovoj tehnici knjienja u raunovodstvu se osiguravaju podaci o ukal-
a) Porezna osnovica za 2006. godinu kuliranim iznosima rezerviranja za trokove investicijskog odravanja
i o stvarno nastalim trokovima odravanja. Alternativa ovom nainu
Stopa Iznos
Opis Iznos knjienja je da se za stvarni troak u godini nastanka umanji iznos rezer-
poreza poreza
viranja iz prehodnih godina.
Raunovodstvena dobit 1.350.000 20% 270.000
U primjeru za trgovako drutvo SLAVONIJA d.o.o. poli smo
plus Privremena razlika kod
rezerviranja za
od pretpostavke da je raunovodstvo pri sastavljanju porezne pri-
investicijsko odravanje +500.000 20% +100.000 jave za 2006. godinu uvailo injenicu da rezerviranja za trokove
investicijskog odravanja nisu porezno priznati rashod. Sukladno
Porezna osnovica 1.850.000 20% 370.000
tome, u poreznoj prijavi je utvrena tona porezna osnovica u skladu
b) Knjienje u 2006. godini s odredbama Zakona o porezu na dobit. Ukljuivanjem rezerviranja za
trokove investicijskog odravanja u rashode 2006. godine trgovako
Red. Konto drutvo nije ostvarilo odgodu plaanja poreza na dobit. Odluka uprave
OPIS Iznos
br. Duguje Potrauje da iskae rezerviranje u 2006. godini moe biti opravdana time to se na
1. Rezerviranje za trokove taj nain troak investicijskog odravanja rasporedio kao poslovni ras-
investicijskog odravanja 500.000 455 955 hod u dvije godine. Porezni nadzor, u ovom sluaju, ne moe zahtijevati
2. Utvrena obveza za porez nikakav ispravak u raunovodstvu trgovakoga drutva SLAVONIJA
na dobit za 2006. godinu 270.000 820 d.o.o. Da trgovako drutvo SLAVONIJA d.o.o. u poreznoj prijavi u
100.00 191 PD obrascu za 2006. godinu nije uvealo poreznu osnovicu za porezno
370.000 261
nepriznato rezerviranje za investicijsko odravanje, tada bi porezno
3. Utvrena neto dobit za tijelo u poreznom nadzoru moglo zahtijevati ispravak porezne osnovice
2006. godinu 1.080.000 820 936
i porezne obveze za 2006. godinu. U tom bi sluaju u raunovodstvu
Obrauni i knjienje u 2007. godini tijekom 2007. godine (pretpostavljamo da je nadzor porezne osnovice
za 2006. godinu obavljen u 2007. godini) trebalo proknjiiti poveanje
a) Porezna osnovica za 2007. godinu porezne obveze na kontu 261 za 100.000 i poveanje imovine na kontu
Stopa Iznos
191 - Odgoenog pokria poreza na dobit.
Opis Iznos Isti ovakav nain knjienja primijenit e trgovako drutvo,
poreza poreza
primjerice, za rezerviranje za odravanje u garantnom roku ako bi prema
Raunovodstvena dobit 1.620.000 20% 324.000
minus Ukinuta privremena objektivnoj ocjeni poreznog nadzora iskazani iznos u raunovodstvu bio
razlika rezerviranja za previsok. Za iznos poveane porezne obveze za iznos rezerviranja iznad
investicijsko odravanje - 500.000 20% -100.000 objektivno prihvatljivog iznosa, odnosno porezno priznatog iznosa, u
Porezna osnovica 1.120.000 20% 224.000 raunovodstvu trgovakog drutva trebalo bi iskazati poveanje obveze
na kontu 261 i poveanje odgoenog pokria poreza na dobit na kontu
b) Knjienje u 2007. godini 191. Dakle, i u ovom sluaju trgovako drutvo ne ispravlja poslovni
Red. Konto rezultat u raunovodstvu. Ova privremena razlika e biti ukinuta kada
OPIS Iznos se iznos nepriznatog rezerviranja prenese u korist prihoda (95/758). U
br. Duguje Potrauje
toj godini za taj iznos e se umanjiti raunovodstvena dobit (porezna
1. Trokovi investicijskog 1.100.000 413
odravanja prema raunu 242.000 181
osnovica) pri izraunavanju porezne osnovice.
izvoaa 1.342.000 221 U poreznim propisima kao porezno priznata rezerviranja nisu
2. Ukinuto rezerviranje za navedena rezerviranja za neiskoritene godinje odmore kao niti
investicijsko odravanje 500.000 955 758 rezerviranja za jubilarne nagrade. Budui da su naknade za godinji
SIJEANJ 2007.

3. Utvrena obveza za porez odmor i jubilarne nagrade zaposlenicima porezno priznati rashodi, zbog
na dobit za 2007. godinu 224.00 820 261 ukljuivanja u rashode rezerviranja za ove svrhe nastaju privremene
4. Ukinuta privremena razlika razlike i porezni uinci privremenih razlika. U godini iskazivanja
- prijenos odgoenog poreza 100.000 820 191 rashoda i rezerviranja porezna osnovica se uveava za iskazani iznos
5. Utvrena neto dobit za rashoda. U godini isplate naknada za godinje odmore i u godini
2007. godinu 1.296.000 820 936 isplate jubilarnih nagrada za iznos ukinutog rezerviranja iskazuje se
umanjenje porezne osnovice.

Raunovodstvo i nancije 39
1.dio FERDO.indd 39 12/27/06 2:22:41 PM
 RAUNOVODSTVO
4.7. OSTALI TROKOVI POSLOVANJA
4.7.1. Trokovi reprezentacije
Odreenja o vrstama izdataka koji u poreznom smislu ine
trokove reprezentacije sadrana su u Zakonu o porezu na dobit,
u Zakonu o porezu na dodanu vrijednost i u pravilnicima koji su
donijeti u skladu s navedenim zakonima. Meutim, iako izravno ne
odreuju pojam trokovi reprezentacije odreene odredbe u Zakonu
o porezu na dohodak i u Pravilniku o porezu na dohodak omoguuju
preciznije razgranienje izmeu trokova reprezentacije, plaa u
naravi i skrivenih isplata dobiti, odnosno izuzimanja.
U toki 3. stavak 1. lanka 7. Zakona o porezu na dobit je propisano
da porezno nepriznate rashode ini 70 posto trokova reprezentacije.
U toj odredbi kao vrste izdataka koji se smatraju reprezentacijom u
zagradi su nabrojene: ugoenja, darovi sa ili bez utisnutog znaka
tvrtke ili proizvoda, trokovi odmora, porta, rekreacije i razonode,
zakupa automobila, plovila, zrakoplova, kua za odmor i u visini
trokova nastalih iz poslovnog odnosa s poslovnim partnerima.
U definiciji predmeta oporezivanja u toki 2c. stavka 1. lanka
2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost propisano je da se porez
na dodanu vrijednost plaa i na vlastitu potronju kojom se
smatraju i rashodi po osnovi reprezentacije koji se ne mogu
odbiti pri oporezivanju dohotka i dobiti. Iste vrste izdataka koji
se smatraju reprezentacijom nabrojene u Zakonu o porezu na dobit
nabrojene su i u stavku 2. lanka 26. Pravilnika o porezu na dodanu
vrijednost. U citiranim odredbama Pravilnika propisano da se pod
izdacima za reprezentaciju smatraju: ugoenja poslovnih partnera,
darivanje poslovnih partnera prigodnim poklonima bez obzira to se
na tim poklonima nalazi znak tvrtke, plaanje poslovnim partnerima
izdataka odmora, porta, rekreacije i razonode, izdataka za zakup
automobila, plovila, zrakoplova, kua za odmor i razonodu i slino.
Dakle, uz vrste izdataka u citiranim odredbama je precizirano
da za trgovako drutvo navedene vrste izdataka imaju obiljeje
reprezentacije samo ako su izdaci povezani s osobama koje su njegovi
poslovni partneri. Zbog vanosti korisnika, odnosno primatelja
reprezentacije u stavku 3. lanka 26. Pravilnika o porezu na dodanu
vrijednost propisano je da se poslovnim partnerom smatraju osobe
s kojima postoji poslovni odnos ili se oekuje da e se takav odnos
uspostaviti. Pokloni odnosno darovi radnicima poslovnog partnera
neovisno o njihovoj trinoj cijeni (iznad 400,00 kuna) za primatelja
nemaju obiljeje dohotka.
Iz navedene definicije poslovnog partnera i odredbi da je
reprezentacija povezana samo s poslovnim partnerom, proizlazi da
ugoenje osobe koja nije poslovni partner, nije lan drutva i nije
zaposlenik nema obiljeje reprezentacije ve je to, sukladno stavku 4.
lanka 13. Pravilnika o porezu na dohodak primitak od nesamostalnog
rada (plaa) odgovorne osobe ili osobe koja je ovlatena donijeti
odluku o tereenju odgovorne osobe.
Troak ugoenja u ovom sluaju postaje plaa iz koje se obra-
unavaju i plaaju doprinosi iz i na plau i porez iz dohotka. Iz toga
proizlazi i da izdatak za ugoenje uvean za doprinose iz i na i za
porez u ukupnom iznosu postaje plaa i porezno priznati rashod.
Primjeri ugoenja mogu biti plaeni trokovi za boravak u hotelu,
SIJEANJ 2007.
plaen ruak, plaena avionska karta, i dr.
Ako je korisnik ugoenja ili drugih vrsta navedenih i nenavedenih
izdataka radnik (zaposlenik) trgovakoga drutva, taj izdatak ima
obiljeje plae u naravi radnika na koji se plaaju doprinosi iz i na te
porez i prirez. Primjerice, obiljeje takvoga izdatka moe imati izdatak
u visini plaene avionske karte za radnika za koju ne postoji dokaz
da se odnosi na slubeno putovanje. Naravno, kao plaa iz koje su
plaeni doprinosi i porez, u ukupnom iznosu taj izdatak postaje po-
40 Raunovodstvo i nancije
1.dio FERDO.indd 40
rezno priznat rashod. Isto obiljeje ima i besplatan ruak, pie, kava
koje koriste radnici u restoranu trgovakoga drutva ili u restoranu
izvan trgovakoga drutva koje plaa trgovako drutvo odnosno
poslodavac. Naravno da se ovo ne odnosi na sluajeve kada radnik
zajedno s poslovnim partnerom sudjeluje na ruku i slino. Ukupni
izdatak po raunu, primjerice, za ruak, neovisno o broju zaposlenika i
poslovnih partnera, ima obiljeje troka reprezentacije.
Ako je korisnik ugoenja, poklona, koritenja automobila,
koritenja kue za odmor i drugih vrsta izdataka ili koristi u obliku
dobara ili usluga (plaanje nie naknade od trine cijene dobra
ili usluge i drugo lan drutva, tada se izdatak ili korist smatra
izuzimanjem (skrivena isplata dobiti). U tom sluaju izuzimanje u
smislu, Zakona o porezu na dohodak, moe imati tretman isplate
predujma dividende, odnosno predujma udjela u dobiti (neoporezivi
dohodak) ili moe biti porezno nepriznati rashod ili dohodak od
kapitala koji se oporezuje stopom 35% uveano za prirez.*
Od 1. sijenja 2005. godine sukladno lanku 7. stavak 6.
Zakona o porezu na dobit ne smatraju se reprezentacijom proizvodi
i roba iz asortimana poreznog obveznika prilagoeni za te svrhe s
oznakom "nije za prodaju", te drugi reklamni predmeti s nazivom
tvrtke, proizvoda i drugog oblika reklame (ae, pepeljare, stoljnjaci,
podmetai, olovke, rokovnici, upaljai, privjesci i slino) dani za
uporabu u prodajnom prostoru kupca neovisno o pojedinanoj cijeni
(troku nabave ili troku proizvodnje). Ako se navedeni reklamni
predmeti daju potroaima ne smatraju se reprezentacijom ako je
njihova pojedinina vrijednost do 80,00 kuna. U iznos od 80 kuna
ukljuen je i PDV, tj. 1,44 kune (18,0328 posto od 80 kuna).
U nastavku emo na primjerima objasniti nain knjienja
razliitih vrsta izdataka koji imaju obiljeje reprezentacije u smislu
prethodno komentiranih poreznih propisa.
Primjer:
U trgovakom drutvu GAVRAN d.d. tijekom 2006. godine su
nastali sljedei poslovni dogaaji:
1. Za poslovni ruak s osobama poslovnog partnera SOVA d.d. od
trgovakoga drutva PURICA d.o.o. primljen je raun R-1 sa
sljedeim elementima:
- naknada za hranu i pie 5.000
- PDV 22 posto na osnovicu 4.900 1.078
- porez na potronju 35
Zbrojni iznos naknade i PDV-a 6.113
2. Za osobe poslovnog partnera
EUROPA d.d. organiziran je posjet
Dubrovniku. Za avionske karte od Zagreba
do Dubrovnika i nazad primljen je raun
R-1 Croatia airlines:
- naknada za 10 karata 12.000
- porez na dodanu vrijednost 22 posto 2.640
Zbrojni iznos naknade i PDV-a 14.640
Od 10 karata prema raunu Croatia airlines 3
karte se odnose na radnike trgovakoga drutva
GAVRAN d.d. za koje naknada bez poreza na
dodanu vrijednost iznosi 3.600 kuna.
3. Osobama poslovnog partnera MURA d.d.
predan je dar 4 torbe i 4 kovega sa
znakom tvrtke GAVRAN d.d. Poklo-
njene stvari se vode na zalihama materijala:
*
O poreznom tretmanu skrivenih isplata dobiti i izuzimanja pisali smo opirno
u asopisu br. 11/05. i u izdanju Raunovodstvo trgovakih drutava uz primjenu
MSFI/MRS i poreznih propisa Zagreb, 2006., str. 681. - 687.
12/27/06 2:22:41 PM
 RAUNOVODSTVO

- troak nabave torbe 600 kuna za Gavran d.d. Pojedinani troak nabave panoa je 150,00.
1 komad, za 4 komada 2.400 Za isporuene reklamne panoe bez naknade Gavran d.d. je
- kovezi troak nabave 1.250 kuna ispostavio raun Konzumu d.d. sa sljedeim elementima:
za 1 komad, za 4 komada 5.000 1. osnovica za obraun PDV-a za isporuenih 10 komada
4. Od zdravstvene ustanove ZDRAVLJE reklamnih panoa bez naknade ......................................1.500
za preglede menadmenta poslovnog 2. PDV 22% .........................................................................330
partnera MAGLA d.d. primljen je raun 3. Zbrojni iznos naknade i PDV-a.....................................1.830
na iznos 6.000 4. Umanjenje - isporuka bez naknade ..............................1.500
5. lanu uprave po gotovinskom raunu 5. Potraivanje po ovom raunu ..........................................330
za ugoenje osoba poslovnog partnera 11. Na Boinom sajmu trgovako drutvo
ZORA d.d. iz blagajne je isplaeno 850 Gavran d.d. je podijelilo 1.000 reklamnih
Predoeni raun nema elemente propi- marama potroaima. Troak nabave za jednu
sane za odbitak pretporeza. maramu je 50,00 kuna, za 1.000 komada
6. Od trgovakoga drutva GOLUB d.o.o. troak nabave je 50.000 kuna.
za poslovni ruak s osobama poslov- Za isporuene marame bez naknade
nog partnera VELEBIT d.d. primljen je potroaima obraunan je PDV:
raun R-1 sa sljedeim elementima: 1. Osnovica 1.000 x 50 ...................................................50.000
- naknada za hranu i pie 2.000 2. PDV 22% ....................................................................11.000
- porez na dodanu vrijednost 22 posto 12. Obraunan je porez na dodanu vrijednost na
(osnovica 2.000) 440 trokove reprezentacije tijekom mjeseca:
Zbrojni iznos naknade i PDV-a 2.440 - raun R-1 PURICA d.o.o. (5.035 -
7. Od trgovakoga drutva GOLUBICA (100 + 35) = ......................................4.900
d.o.o. za poslovni ruak s osobama 70 posto .........................................................................3.430
- raun R-1 Croatia airlines ...............8.400
poslovnog partnera JAREBICA d.o.o.
70 posto .........................................................................5.880
primljen je raun sa sljedeim elementima: - interni obraun - darovi, nabavljena
- naknada za hranu i pie 3.000 dobra - torbe i kovezi .........................7.400
- porez na dodanu vrijednost 22 posto 70 posto .........................................................................5.180
(osnovica 3.000) 660 - raun R-1 GOLUB d.o.o. .....................2.000
Zbrojni iznos naknade i PDV-a 3.660 70 posto .........................................................................1.400
Na primljenom raunu je oznaeno da - raun GOLUBICA d.o.o. ......................3.000
je plaen karticom koja glasi na ime M. M. 70 posto .........................................................................2.100
Osoba M. M. je ef raunovodstva u - interni obraun - darovi
trgovakom drutvu GAVRAN d.d. vlastitih proizvoda .................................7.000
70 posto .........................................................................4.900
8. Iz asortimana vlastitih proizvoda trgova- - interni obraun - usluge vlastitog
koga drutva GAVRAN d.d. na ime dara restorana ...............................................5.200
(poklona) osobama poslovnog partnera 70 posto .........................................................................3.640
ZEMLJA d.d. urueno je 10 proizvoda P. - ukupno .................................................37.900
Poklonjeni proizvodi se vode na zalihama - 70 posto .......................................................................26.530
gotovih proizvoda po troku proizvodnje
koji za 1 komad iznose 700 kuna. 26.530 x 22
- obveza za PDV = .......5.836,70
Trokovi proizvodnje za 10 komada 100
proizvoda P su .............................................................7.000 Iz rauna R-1 primljenog od PURICA d.o.o. iz obrauna os-
9. Za ugoenja poslovnih partnera tijekom novice za porez na dodanu vrijednost iskljuen je iznos naknade
mjeseca u restoranu trgovakoga drutva za koji se primjenjuje nulta stopa poreza na dodanu vrijednost
GAVRAN d.d. restoran je ispostavio inter- (100 kuna). Isto tako po ovom raunu iz osnovice za obraun po-
ne raune - obraune koji glase na .................................5.200 reza na dodanu vrijednost iskljuen je iznos poreza na potronju
U ovim je raunima pie obraunano iskazan u ovom raunu (35 kuna). U drugim raunima nije bilo
po troku nabave uveano za 5 posto navedenih stavki. U obraunu poreza na dodanu vrijednost za 70
na ime pokria ostalih trokova, a hrana posto reprezentacije nisu ukljueni izdaci kod kojih, sukladno
po troku proizvodnje (namirnice, stavku 3. lanka 23. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost,
energija, amortizacija, plae radnika i drugi nije ostvareno pravo na odbitak pretporeza. U naemu primjeru
trokovi). to je gotovinski raun po kojemu se nije mogao iskazati
10. Za uporabu u prodajnom prostoru "Konzum" d.d. isporueno je pretporez i raun zdravstvene ustanove.
SIJEANJ 2007.

10 komada panoa za ispis cijena proizvoda trgovakog drutva

Raunovodstvo i nancije 41
1.dio FERDO.indd 41 12/27/06 2:22:42 PM
 RAUNOVODSTVO

Knjienje u knjigovodstvu u "Gavran" d.d. Meutim, zbog toga nije potrebno

voditi posebna konta u knjigovodstvu.
Konto
Iz praktinih razloga trgovako
Red.
OPIS Iznos drutvo moe u knjigovodstvu
br. Duguje Potrauje odvojeno knjiiti porezno priznatit
1. Troak reprezentacije prema raunu R-1 PURICA d.o.o. 5.035 4600 iznos reprezentacije (30%) i porezno
1.078 181 nepriznati iznos (70%).
6.113 221 Potreban podatak za osnovicu za
2. Troak prijevoza prema raunu Croatia airlines obraun poreza na dodanu vrijednost
- troak prijevoza na slubenom putu 3.600 442 na reprezentaciju moe se osigurati
- troak prijevoza reprezentacija 8.400 4600 u knjizi primljenih i knjizi izdanih
- pretporez 2.640 181 rauna za vlastitu potronju koje se
- obverza 14.640 221 moraju voditi prema stavku 6. lanka
3. Troak reprezentacije darovi poslovnim partnerima 129. Pravilnika o porezu na dodanu
- torbe i kovezi 7.400 4605 310 vrijednost. Kao i druge propisane
4. Troak reprezentacije za pregled osoba poslovnog knjige, i ove se knjige, sukladno lanku
partnera prema raunu zdravstvene ustanove ZDRAVLJE 6.000 4602 221 133. Pravilnika o porezu na dodanu
vrijednost, ne moraju voditi ako se
5. Troak reprezentacije - plaen gotovinom 850 4601 102
svi potrebni podaci za utvrivanje
6. Troak reprezentacije prema raunu R-1 GOLUB d.o.o. 2.000 4600 porezne osnovice i pretporeza
440 181 osiguravaju u knjigovodstvu.
2440 221 Pri knjienju ulaznih rauna
6a. Prijenos obveze za raun GOLUB d.o.o. plaen karticom za reprezentaciju ukupne iznose
koja glasi na drutvo GAVRAN d.d. 2.440 221 226 zaraunanog poreza na dodanu
7. Troak reprezentacije prema raunu GOLUBICA d.o.o. 3.000 4600 vrijednost iskazali smo na kontu
660 181 181 kao pretporez. Takav nain
3.660 221 iskazivanja pretporeza i kod rauna
7a. Prijenos obveze za raun R-1 GOLUBICA d.o.o. plaen za reprezentaciju proizlazi iz odredbe
karticom efa raunovodstva 3.660 221 263 o predmetu oporezivanja u stavku 2.
8. Troak reprezentacije darovani vlastiti proizvodi lanka 2. Zakona o porezu na dodanu
poslovnim partnerima 7.000 4604 7554 vrijednost prema kojoj se porez na
8a. Prijenos trokova za darovane proizvode 7.000 700 6300 dodanu vrijednost plaa na vlastitu
potronju koju, uz ostalo, ine i
9. Trokovi reprezentacije prema internim raunima
rashodi po osnovi reprezentacije koji
vlastitog restorana 5.200 4604 7554
se ne mogu odbiti pri oporezivanju
9a. Prijenos troka restorana na kraju razdoblja - dio ukupnih dohotka i dobiti. Ovo polazno naelo
trokova 5.200 700 491 da se na porezno nepriznate rashode
10. a) Isporueni reklamni panoi u poslovni prostor kupca reprezentacije obraunava porez na
"Konzum" d.d. 1.500 416 310 dodanu vrijednost potvreno je u
b) Obraunan PDV za isporuku bez naknade - raun sljedeim odredbama ovoga Zakona:
kupcu "Kozum" d.d. 330 120 281 - stavak 6. lanka 7. Zakona
11.a. Isporueni reklamni predmeti krajnjim potroaima u kojemu je propisano da
50.000 416 310 u sluaju nastanka rashoda
11.b. Obraunan PDV za isporuku bez naknade reklamnih reprezentacije porezna obveza
predmeta krajnjem potroau 11.000 416 284 nastaje istekom obraunskog
12. Obraun poreza na dodanu vrijednost na trokove razdoblja u kojemu su uinjeni
reprezentacije tijekom mjeseca 5.837 4607 284 rashodi;

U primjeru knjienja trokova reprezentacije nismo odvojeno
iskazivali porezno nepriznati iznos, tj. 70 posto od porezno priznatog
iznosa, tj. 30 posto. Za svrhe poreza na dobit ovakvo izdvajanje
ukupnih trokova reprezentacije moe se raunski provesti na
kraju godine za poslovnu godinu. Od ukupno iskazanih trokova
reprezentacije ukljuivo i one izdatke za koje nije koriten odbitak
pretporeza (rauni iz inozemstva, rauni malih poduzetnika, rauni
drugih koji nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, gotovinski
SIJEANJ 2007.
- u stavku 2. lanka 17. Zakona u kojemu je propisano da po-
rezni obveznik obraunava porez na dodanu vrijednost prema
izdanim raunima kojima se smatraju i iznosi iz stavka 4. i 6.
lanka 7. Zakona. U stavku 6. lanka 7. Zakona, kao to smo
prethodno citirali, navedeni su upravo rashodi reprezentacije na
koje se plaa porez na dodanu vrijednost.
Ove odredbe u Zakonu potvrene su u Pravilniku o porezu na
dodanu vrijednost u odredbama o sadraju obrasca PDV i PDV-K te

rauni po kojima nije mogao biti iskoriten pretporez) 70 posto je
porezno nepriznati rashod i iskazuje se u obrascu PD. Tome iznosu
se dodaje i porez na dodanu vrijednost obraunan na reprezentaciju
za koji smo predvidjeli poseban konto 4607.
Tijekom godine razdvajanje trokova reprezentacije na 70 posto i
na 30 posto je potrebno zbog utvrivanja osnovice za obraun poreza
na dodanu vrijednost na reprezentaciju kao oblik vlastite potronje.
u odredbama o knjigama ulaznih i knjigama izlaznih rauna.
Ovako iri osvrt na nain knjienja pretporeza kod ulaznih rauna
na reprezentaciju bio je potreban jer postoje miljenja da se obraun
poreza na reprezentaciju moe otkloniti neiskazivanjem pretporeza
u visini 70 posto (koliko je udjel porezno nepriznatoga rashoda u
ukupnom troku reprezentacije). Iako se i ovim nainom iskazivanja
pretporeza ne utjee na visinu razlike izmeu pretporeza i obveze za

42 Raunovodstvo i nancije

1.dio FERDO.indd 42 12/27/06 2:22:42 PM


porez na dodanu vrijednost, dakle na visinu razlike za uplatu ili za
povrat po mjesenim obraunima, takav nain iskazivanja podataka o
pretporezu i o obraunanom porezu na dodanu vrijednost nije sukladan
ve citiranim propisima o PDV-u. Kratko reeno, iznos pretporeza i
iznos obveze za porez iskazan u evidencijama i u obrascima PDV i
PDV-K nije toan. U njima nije iskazan ukupni iznos pretporeza i
ukupni iznos obveze za porez na dodanu vrijednost.
Poslovni dogaaj pod rednim brojem 10. odnosi se na isporuku
reklamnih predmeta bez naknade koji e se koristiti u prodajnim
prostorima kupca. Za troak nabave isporuenih reklamnih
predmeta u knjigovodstvu je iskazano smanjenje zaliha na kontu
310, a poveanje trokova reklame na kontu 416. Prema definiciji
predmeta oporezivanja u stavku 1. pod toka 1a. lanka 2. Zakona o
porezu na dodanu vrijednost porez na dodanu vrijednost se plaa
na isporuke svih vrsta dobara i obavljene usluge uz naknadu
koje poduzetnik izvri bavei se svojom djelatnou. Iz ove definicije
predmeta oporezivanja proizlazi da se na isporuke reklamnih
predmeta bez naknade koje su izvrene u funkciji obavljanja
gospodarske djelatnosti ne plaa porez na dodanu vrijednost.
Meutim u miljenjima Ministarstva financija koja se odnose na
isporuke bez naknade ignoriraju se citirane odredbe toke 1. stavka 1.
lanka 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Svoj zakljuak da se
i na isporuke bez naknade izvrene u svrhu obavljanja gospodarske
djelatnosti plaa porez na dodanu vrijednost Ministarstvo financija
izvodi iz toke 3. stavka 1. lanka 2. Zakona o porezu na dodanu
vrijednost u kojoj je propisano da se PDV plaa "na isporuke dobara
i usluga to ih trgovaka drutva kao i drugi oblici zajednikog
obavljanja gospodarske ili druge djelatnosti obavljaju vlasnicima
udjela i lanovima njihove ue obitelji, za koje primatelji tih dobara
i usluga ne plaaju nikakvu naknadu ili je plaaju uz osobni popust.
Isto se odnosi i na sve druge isporuke dobara i obavljene usluge bez
naknade i s osobnim popustom bez obzira kome su uinjene."
U miljenjima Ministarstva nancija zakljuak da se PDV
plaa na sve isporuke bez naknade izvodi se iz posljednje reenice
u citiranoj toci 3. Ova se reenica neprimjereno izdvaja iz toke
3. Ignorira se injenica da je cijela toka 3. dio stavka 1. lanka
2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost koji cjelovito denira
predmet oporezivanja. Da bi se u ovim sluajevima izbjeglo
poveanje trokova odnosno rashoda kod isporuitelja predmeta
bez naknade, isporuitelji trebaju za isporuke bez naknade svojim
kupcima ispostaviti raun kao to smo uinili u primjeru. Na
temelju ulaznog rauna za isporuku bez naknade kupac "Kon-
zum" d.d. je u visini PDV-a iskazanog u raunu iskazao poveanje
pretporeza i poveanje obveze prema dobavljau "Gavran" d.d.
Isporuitelj "Gavran" d.d. je za iznos PDV-a u raunu za isporuku
bez naknade iskazao poveanje potraivanja od kupaca i poveanje
obveze za PDV.
Sukladno miljenju Ministarstva nancija za isporuku reklamnih
predmeta krajnjem potroau koje prema odredbama Zakona o pore-
1.dio FERDO.indd 43
RAUNOVODSTVO
zu na dobit nisu reprezentacija (vlastita potronja poslovni dogaaj
11.) u primjeru smo obraunali PDV. Za iznos obraunanog PDV-a
od 11.000,00 kuna poveani su trokovi odnosno rashodi i obveza
za PDV.
Zbog opisanog tumaenja Ministarstva nancija u Hrvatskoj
se u rashode ponovno vraa porez na promet to nije obiljeje
sustava poreza na dodanu vrijednost.
4.7.2. Naknade za ambalau
Sukladno lanku 2. stavak 15. Pravilnika o ambalai (Nar.
nov., br. 97/05. i 115/05.) obveznici uplate naknada za ambalau su
proizvoai i uvoznici. To su pravne i fizike osobe koje u Republici
Hrvatskoj pakiraju proizvode u ambalau ili uvoze proizvode u
ambalai i stavljaju ih na trite.
Nepovratne naknade koje plaaju proizvoai i uvoznici koji
stavljaju ambalau na trite (proizvode u ambalai) su:
- naknada za zbrinjavanje prema vrsti materijala,
- naknada za zbrinjavanje po jedinici proizvoda, i
- poticajna naknada.
U tijeku 2006. godine proizvoai i uvoznici su navedene naknade
za ambalau plaali kvartalno prema rjeenju Fonda za zatitu okolia
i energetsku uinkovitost. Konani iznos naknada za 2006. godinu
svaki proizvoa i uvoznik utvruju u godinjem izvjeu odnosno
obraunu. Godinje izvjee za naknade za ambalau obveznici
moraju dostaviti Fondu do 1. oujka 2007. godine. Prema godinjem
izvjeu odnosno obraunu nepovratnih naknada za ambalau svaki
obveznik u knjigovodstvu na kontu 463 - Naknade za zbrinjavanje,
poticajne naknade i ostale ekoloke naknade, iskazuje razliku izmeu
iznosa koji je knjien na temelju kvartalnih obrauna i konano
utvrenog iznosa za 2006. godinu. Ako je konani iznos naknade
u godinjem obraunu manji od knjienih iznosa po kvartalnim
obraunima razlika se stornira na kontu 463.
Primjer godinjeg obrauna
Na temelju oevidnika o vrsti i koliini ambalae stavljene na
trite u razdoblju 1. sijenja do 31. prosinca 2006. godine proizvoa
Arena d.d. je sastavio godinje izvjee koje mora Fondu dostaviti
do 1. oujka 2007. godine. Prema godinjem izvjeu za 2006. godinu
u raunovodstvu (ili drugoj slubi) je sastavljen konani godinji
obraun nepovratne i povratne naknade za ambalau za 2006. godinu.
Godinje izvjee koje proizvoai predaju Fondu sadri naturalno
izraene podatke o ambalai relevantne za novani obraun. Podatke
o iznosima iskazanim u godinjem obraunu naknada dajemo u
sljedeoj tablici. Radi objanjenja naina iskazivanja u knjigovodstvu
i odnosa s Fondom prema godinjem izvjeu u tablicu smo pored
podataka za proizvoaa Arena d.d. unijeli i podatke o naknadama
za 2006. godinu za proizvoaa Bilaj d.d.
SIJEANJ 2007.
Raunovodstvo i nancije 43
12/27/06 2:22:42 PM
 RAUNOVODSTVO

Konani obraun naknada za ambalau za 2006. godinu prema godinjem izvjeu o ambalai stavljenoj na trite u 2006. godini

Uplaeni Razlika za
Konani iznos Obveza Iznos koji
iznos naknada za uplatu ili razlika
Red. naknada za 2006. za prvi se uplauje za
Opis 2006. po za povrat po
br. prema godinjem kvartal prvi kvartal
kvartalnim godinjem
izvjeu 2007. 2007.
obrocima izvjetaju

1 2 3 4 5 6 7
1. Proizvoa Arela d.d.
Naknada za zbrinjavanje prema vrsti materijala 6.000 7.200 1.200 1.800 3.000
2. Naknada za zbrinjavanje po jedinici proizvoda 120.000 135.000 15.000 33.750 48.750
3. Poticajna naknada 340.000 408.000 68.000 102.000 170.000
4. Ukupno bespovratne naknade 466.000 550.200 84.200 137.550 221.750
5. Povratna naknada 600.000 675.000 75.000 168.750 243.750
6. Sveukupno naknade 1.066.000 1.225.200 159.200 306.300 465.500
1. Proizvoa Bilaj d.d.
Naknada za zbrinjavanje prema vrsti materijala 8.000 6.600 - 1.400 1.650 250
2. Naknada za zbrinjavanje po jedinici proizvoda 140.000 120.000 -20.000 30.000 10.000
3. Poticajna naknada 430.000 370.000 - 60.000 92.500 32.500
4. Ukupno bespovratne naknade 578.000 496.600 - 81.400 124.150 42.750
5. Povratna naknada 700.000 600.000 - 100.000 150.000 50.000
6. Sveukupno naknade 1.278.000 1.096.600 - 181.400 274.150 92.750

Za izradu godinjeg obrauna naknade uz naturalne podatke o
teini, koliini i vrsti ambalae koriteni su i podaci iz knjigovodstva
s odgovarajuih konta na kojima su evidentirani iznosi naknada.
Zbog povratnih i nepovratnih naknada za ambalau u Kontnom planu
Hrvatske zajednice raunovoa i financijskih djelatnika uveli smo
skupine konta 13 i 23 koje su do kraja 2005. godine bile slobodne.
Podaci s ovih konta unijeti su u konani obraun naknada.
U primjeru za proizvoaa Arena d.d. podaci u tablici pokazuju
da je konani iznos naknade za 2006. godinu prema godinjem izvjeu
vei od iznosa naknade koji su uplaeni u kvartalnim obrocima prema
rjeenjima Fonda koje se temeljilo na godinjem izvjeu za 2005.
godinu. U rashodima 2006. godine iskazat e se naknada u visini
iznosa u rednom broju 4. stupca 4, a to je iznos nepovratnih naknada
utvren prema godinjem izvjeu za 2006. godinu. Na rednom broju
5. stupca 4 iskazan je iznos povratne naknade 0,50 kuna po jedinici
prema godinjem izvjeu za 2006. godinu.
Za primjer proizvoaa Arena d.d. razliku za uplatu prema
godinjem izvjeu koja je iskazana u stupcu 5 proizvoa e uplatiti
zajedno s uplatom kvartalne obveze za prvi kvartal 2007. godine.
Ovaj zbrojni iznos naknada za uplatu iskazan je u stupcu 7 tablice.
U primjeru za proizvoaa Bilaj d.d. konani iznosi naknada
utvreni prema rjeenju u godinjem izvjeu za 2006. godinu
manji su od iznosa koji su uplaeni kvartalno prema rjeenjima
Fonda. U ovom sluaju iznos koji bi proizvoa trebao uplatiti za
prvo tromjeseje 2007. godine umanjit e se za razliku za povrat
po godinjem obraunu za 2006. godinu. Ovi umanjeni iznosi koje
proizvoa Bilaj d.d. treba uplatiti iskazani su u stupcu 7.
Za oba sluaja iznos privremene obveze za prvi i sve ostale
kvartale u 2007. godini utvreni su dijeljenjem s 4 konanog
godinjeg iznosa naknade za 2006. godinu prema godinjem izvjeu
za 2006. godinu.

Knjienje godinjih obrauna u knjigovodstvu proizvoaa

Red. Konto
Opis Iznos
br. Duguje Potrauje
1. 2006. godina
Razlike naknada prema konanom godinjem obraunu naknada za 2006. godinu:
- naknada za zbrinjavanje prema vrsti materijala 1.200 4630
- naknada za zbrinjavanje po jedinici proizvoda 15.000 4631
- poticajna naknada 68.000 4632
- obveza prema Fondu za nepovratne naknade 84.200 236
- potraivanja za povratnu naknadu 75.000 135
- obveza prema Fondu za povratnu naknadu 75.000 235
2. Zakljuak konta potraivanja i obveza za povratnu naknadu za 2006. godinu 675.000 230 135
SIJEANJ 2007.

1. 2007. godina
Naknade za ambalau prema rjeenju Fonda za prvi kvartal 2007. godine:
- naknada za zbrinjavanje prema vrsti materijala 1.800 4630
- naknada za zbrinjavanje po jedinici proizvoda 33.750 4631
- poticajna naknada 102.000 4632
- obveza prema Fondu za nepovratne naknade 137.550 236
- potraivanja za povratnu naknadu 168.750 135
- obveza prema Fondu za povratnu naknadu 168.750 235

44 Raunovodstvo i nancije

1.dio FERDO.indd 44 12/27/06 2:22:43 PM

 RAUNOVODSTVO

Red. Konto
Opis Iznos
br. Duguje Potrauje
2. Plaena obveza prema Fondu prema rjeenju za prvi kvartal 2007. 137.550 236
168.750 235
306.300 100
3. Plaene razlike po godinjem obraunu
za 2006. godinu 84.200 236
75.000 236
159.200 100
1. Proizvoa Bilaj d.d.
2006. godina
Razlike za povrat - umanjenja naknada prema
konanom godinjem obraunu naknada
za 2006. godinu:
- naknada za zbrinjavanje prema vrsti materijala 1.400 4630
- naknada za zbrinjavanje po jedinici proizvoda 20.000 4631
- poticajna naknada 60.000 4632
- potraivanja od Fonda za nepovratnu naknadu po godinjem obrauna za 2006. 81.400 136
- umanjenje povratne naknade 100.000 135 235
- prijenos potraivanja za povratnu naknadu 100.000 235
100.000 136
2. Zakljuak konta potraivanja i obveza za povratnu naknadu za 2006. godinu 600.000 230 135
2007. godina
1. Naknada za ambalau prema rjeenju Fonda za prvi kvartal 2007. godine:
- naknada za zbrinjavanje prema vrsti materijala 1.650 4360
- naknada za zbrinjavanje po jedinici proizvoda 30.000 4631
- poticajna naknada 92.500 4632
- obveza prema Fondu za prvi kvartal 2007. 124.150 236
- povratna naknada 150.000 135 235
2. Prijenos (prijeboj) potraivanja za povrat po godinjem obraunu za 2006. s
obvezama za prvi kvartal 2007. godine 181.400 236
100.000 235
181.400 136
3. Plaena razlika za prvi kvartal 42.750 236
50.000 235
92.750 100

4.8. TROKOVI OSOBLJA (TROKOVI PLAA I
NAKNADA PLAA)
U izvjetaju o dobiti koji se kao dio propisanog obrazasca GFI-
POD predaje u Registar financijskih izvjetaja Financijskoj agenciji
trokovi osoblja se iskazuju na tri stavke:
aj) Nadnice i plae (neto) AOP 132;
ak) Doprinosi, porez i prirez na porez iz plaa AOP 133;
ai) Doprinosi na plae AOP 134.
Iz opisa stavki proizlazi da se na stavci aj) iskazuju neto plae i
neto naknade plaa, na stavci ak) iskazuju se doprinosi, porez i prirez
iz plaa i naknada plaa. Zbroj stavki aj) i ak) predstavlja iznos bruto
plaa i bruto naknada plaa. Na stavci ai) iskazuju se doprinosi na
bruto plae i na bruto naknade plaa. U sve navedene stavke ukljuuju
se iznosi koji se odnose na plae u naravi.
Propisanu strukturu trokova plaa odnosno trokova osoblja
smatramo neprimjerenom jer je za trgovako drutvo bitan trokovni
aspekt plaa, dakle bitne su bruto veliine plaa i doprinosi koje
i doprinose u konanom iznosu utvruje prema stopama vaeim na
dan isplate plaa znai da se i konana struktura trokova osoblja
- bruto plaa moe utvrditi tek nakon isplate plaa. Za iskazivanje
strukture financijske obveze za plae, pa dakle i posebno obveze
prema zaposlenicima za neto plae i naknade i posebno obveza
za poreze i doprinose koriste se konta skupine konta 27.
Uvaavajui zahtjeve za namjenskom strukturom bruto plaa i
naknada bruto plaa, ali prije svega i potrebe trgovakog drutva za
strukturiranjem trokova osoblja prema drugim kriterijima u skupini
konta 47 Kontnog plana Hrvatske zajednice, predvidjeli smo konta:
470 - Plae za rad;
471 - Naknade plaa;
472 - Doprinosi na plae i naknade plaa;
475 - Plae u naravi i plae po osnovi naknade, potpora, nagrada i
drugog iznad propisanog iznosa;
476 - Doprinosi na plae u naravi i plae po osnovi naknada,
potpora, nagrada i drugog iznad propisanog iznosa.
Na drugoj razini uvaavajui i potrebu iskazivanja neto plaa i
SIJEANJ 2007.

na njih jo plaa samo drutvo. Zato smatramo da pri iskazivanju
trokova plaa u kalkulacijama i na mjestima trokova ne treba
ralanjeno pratiti neto nadnice i plae i poreze i doprinose. Bitna
je bruto veliina u koju se ukljuuju i doprinosi na plae. Potreba
ralanjenog prikazivanja neto iznosa plaa i neto naknada plaa
vezana je uz plaanje, dakle uz iskazivanje u knjigovodstvu strukture
financijskih obveza trgovakog drutva. Budui da se obveza za poreze
neto naknada plaa konta 470 i 471 se mogu ralaniti na konta za
prikaz neto plaa, neto naknada plaa i konta za prikaz poreza i do-
prinosa iz plaa i naknada plaa.
Proizvoaka drutva i neka usluna drutva moraju trokove bruto
plae koje iskazuju na kontu 470 za rad ralaniti na:
a) dio koji obraunavaju po proizvodima - koji ulaze u trokove
proizvoda i koji se preko konta 490 prenosi na razred 6,

Raunovodstvo i nancije 45
1.dio FERDO.indd 45 12/27/06 2:22:43 PM
 RAUNOVODSTVO

b) dio koji ne obraunavaju po proizvodima - koji se nadoknauju
iz ukupnog prihoda istog obraunskog razdoblja - prenose se
preko konta 491 na konto 704.
Za konto 471 na kojemu se iskazuju naknade bruto plaa ra-
lanjivanje na dio koji se obraunava po proizvodima i dio koji se
ne obraunava po proizvodima nije potrebno niti u proizvoakom
trgovakom drutvu jer se naknade bruto plae u pravilu ne obrauna-
vaju po proizvodima.
Konto 472 na kojemu se evidentiraju doprinosi na plae i naknade
plaa treba ralaniti na isti nain kako se ralanjuju bruto plae. rati, odnosno ukljuiti u troak nabave toga sredstva. Primjena ovog
Dakle, dio doprinosa na bruto plae koji se odnosi na bruto plae
ukljuene u trokove proizvoda treba prikljuiti ovim bruto plaama.
Kod proizvoakih trgovakih drutava ovaj se iznos doprinosa
na bruto plae zajedno s bruto plaama prenosi preko konta 490
na razred 6. Ovakav tretman doprinosa na bruto plae smatramo
primjerenim jer su i doprinosi na bruto plae za trgovako drutvo
troak za izvreni rad kao i sama bruto plaa.
Razumljivo, ovakvo analitiko ralanjivanje nije potrebno
drutvima koja ne upotrebljavaju konta skupine konta 60 i 63.
Meutim, i ta drutva (npr. trgovina na malo i trgovina na veliko
ili usluna) mogu za svoje potrebe razdvajati iznose bruto plaa
i naknada po odreenim kriterijima koji proizlaze iz zahtjeva
kalkulacije i internih obrauna.
Za 2006. godinu na kontima skupine konta 47 treba iskazati
iznose bruto plaa i naknada plaa kao i doprinosa na bruto
plae i naknade koji se odnose na tu godinu neovisno to e ob-
veze za posljednji ili i jo neki mjesec biti isplaene poslije isteka
godine. Na taj e nain na skupini 47 biti iskazani trokovi plaa
koji se odnose na razdoblje do 31. 12. 2006. godine. Na kontu 270
- Obveze za plae i naknade plaa ostat e iznos obveza za bruto
plae i naknade koje se odnose na 2006. godinu, a nisu isplaene
do 31. prosinca 2006. godine. Tona struktura bruto plae koja se
odnosi na 2006. godinu, a koja e biti isplaena u 2007. godini, bit
e poznata nakon isplate plae. Na temelju tih podataka moe se i na
skupini konta 27 pod 31. prosinca 2006. godine iskazati struktura
financijske obveze prijenosom odgovarajuih iznosa s konta 270 na
druga konta u skupini konta 27.
Obveza obrauna plaa za razdoblje do 31. prosinca 2006. od-
nosi se i na plae u naravi. Plae u naravi koje se odnose na 2006.
godinu treba ukljuiti u trokove 2006. godine (bruto plae uveane
za doprinose na bruto plae).
U trokove plaa za 2006. godinu treba ukljuiti i plae i
doprinose na plae uprave po osnovi ostvarene dobiti za 2006. godinu
(470/270). U trokove plaa ne ukljuuju se udjeli uprave u dobiti
koji se isplauju dodjelom vlastitih dionica.
zivanje financijskih prihoda predvidjeli usporednu skupinu konta
77.
Uz osnovno raunovodstveno naelo (osnovni postupak) prema
kojemu se financijski trokovi iskazuju kao rashod u razdoblju
u kojemu su nastali, u MRS 23 - Trokovi posudbe sadrana su
i naela o doputenom alternativnom postupku. Prema tom
postupku trokovi posudbe koji se mogu izravno pripisati stjecanju,
izgradnji ili proizvodnji kvalificiranog sredstva, mogu se kapitalizi-
doputenog alternativnog postupka nije obvezna niti u sluaju kada
trgovako drutvo ima kvalificirana sredstva za koja bi se trokovi
posudbe mogli ukljuiti u troak nabave. Ako u tom sluaju uprava
trgovakoga drutva ne donese odluku da se primjenjuje alternativni
postupak, primjenjuje se osnovni postupak. Glede primjene alter-
nativnog postupka uprava trgovakog drutva moe u odluci o rau-
novodstvenim politikama utvrditi naelno da se za trokove posudbe
primjenjuje osnovni postupak. U ovom sluaju nema potrebe utvr-
ivati postoje li ili ne postoje u odreenim sluajevima uvjeti za
primjenu doputenog alternativnog postupka.
Za primjenu alternativnog postupka bitna je definicija kvalifi-
ciranog sredstva. Sukladno toki 4. Meunarodnog raunovodstvenog
standarda 23, kvalificirano sredstvo je sredstvo kojemu je potrebno
znatno vremensko razdoblje da bi bilo spremno za namjeravanu
uporabu ili prodaju. Uz ovu definiciju, u toki 6. ovoga Meuna-
rodnog raunovodstvenog standarda, navodi se da se kvalificiranim
sredstvom mogu smatrati zalihe koje zahtijevaju znatno vremensko
razdoblje da ih se dovede u stanje pogodno za prodaju te proizvodna
postrojenja, energetska postrojenja i nekretnine kojima je potrebno
due vremensko razdoblje da se osposobe za uporabu. Iz navedenoga
proizlazi da bi na skupini konta 48 trebalo iskazati iznos kamata
drugih financijskih trokova u sluaju da trgovako drutvo ima proces
proizvodnje koji traje due i da je uprava odluila da e trokove
financiranja koji se odnose na tu proizvodnju ukljuivati u trokove
zaliha na skupini konta 60. Kada se radi o dugotrajnoj imovini, ako
su ispunjeni uvjeti za to, uprava trgovakoga drutva moe odluiti da
se financijski trokovi ukljuuju u troak nabave te imovine u razredu
0. U ovom sluaju trokovi kamata e se ukljuiti u rashode kroz
troak amortizacije dugotrajne imovine u amortizacijskom vijeku.
Ako to ne odlui ovi se trokovi iskazuju na razredu 7 na skupini
konta 72.

4.9. FINANCIJSKI TROKOVI UKLJUENI U

TROKOVE ZALIHA
U Kontnom planu Hrvatske zajednice raunovoa i financijskih
djelatnika za iskazivanje financijskih rashoda, odnosno trokova
financiranja, predviena je skupina konta 72 - Financijski rashodi
(trokovi). Opredjeljenje za iskazivanje trokova financiranja izravno
na razredu 7 kao rashoda, temelji se na osnovnom raunovodstvenom
naelu izraenom u toki 7. Meunarodnog raunovodstvenog
standarda 23 - Trokovi posudbe, prema kojemu trokove posudbe
SIJEANJ 2007.

treba priznati (iskazati) kao rashod u razdoblju u kojemu su nastali.

U trokove posudbe spadaju kamate i drugi trokovi koji nastanu u
trgovakom drutvu po osnovi posudbe financijskih sredstava.
Sukladno ovom raunovodstvenom naelu u financijskim
izvjetajima se najee, nakon to je utvrena bruto dobit od po-
slovanja, iskazuju podaci o iznosu financijskih rashoda i o iznosu
financijskih prihoda. Zbog toga smo u naem Kontnom planu, uz
skupinu konta 72 na kojoj se iskazuju financijski rashodi, za iska-

46 Raunovodstvo i nancije

1.dio FERDO.indd 46 12/27/06 2:22:43 PM

 RAUNOVODSTVO

5. UTVRIVANJE I KNJIGOVODSTVENO EVIDENTIRANJE RASHODA

5.1. Definicija i struktura rashoda 5.5. Rashodi financiranja

5.2. Trokovi prodanih proizvoda 5.6. Ostali - izvanredni rashodi
5.3. Trokovi (obavljenih) prodanih usluga 5.7. Rashodi po osnovi vrijednosnih uskaivanja
5.4. Utvrivanje rashoda u djelatnosti trgovine imovine

5.1. DEFINICIJA I STRUKTURA RASHODA obveza prema dobavljau po raunu za uslugu reklame ima za
posljedicu nastanak rashoda isto kao i poveanje obveze dobavljau
Rashodi su jedan od elemenata mjerenja uspjenosti poslovanja
za zateznu kamatu. Poveanje obveza za dividendu, prema odluci
trgovakih drutava i drugih profitnih organizacija. Prema definiciji
skuptine dionikog drutva, nema za posljedicu nastanak rashoda,
u toki 70. Okvira za sastavljanje i prezentiranje financijskih
nego smanjenje glavnice, odnosno kapitala po osnovi raspodjele
izvjetaja Meunarodnih raunovodstvenih standarda, rashodi su
dioniarima.
smanjenja ekonomskih koristi kroz obraunsko razdoblje u
Iznosi rashoda koji su nastali u obraunskom razdoblju odnosno
obliku odljeva ili iscrpljenja sredstava ili stvaranja obveza to
u poslovnoj godini iskazuju se na kontima rashoda.
za posljedicu ima smanjenje kapitala. Rashodima se ne smatraju
Poslovni rezultat trgovakog drutva dobit za koju se poveava
smanjenja sredstava ili poveanja obveza koja su izravno povezana
kapital ili gubitak za koji se smanjuje kapital utvruju se kao razlika
s raspodjelom kapitala lanovima drutva.
ukupno nastalih rashoda i ukupno nastalih prihoda u obraunskom
Iz navedene definicije rashoda proizlazi da sva smanjenja sredstava
razdoblju odnosno u
i sva poveanja obveza
poslovnoj godini. Nastali
nemaju obiljeje rashoda.
(ostvareni) iznosi prihoda
To obiljeje imaju samo
koji su po definiciji poveanja
ona smanjenja sredstava ili
kapitala ne iskazuju se
poveanja obveza koja imaju
izravno na kontu kapitala ve
za posljedicu smanjenja
na kontima prihoda. U naem
buduih ekonomskih koristi
kontnom planu za iskazivanje
uz pretpostavku da se mogu
prihoda predviena su konta
izmjeriti. U sustavu dvojnog
u skupinama konta 75 do 78.
knjigovodstva rashodi
Klasifikacija rashoda
se iskazuju istodobno s
i prihoda u razredu 7 u
iskazivanjem smanjenja
koncepciji naeg kontnog
sredstava ili poveanjem
plana usmjerena je na
obveza. Upravo dvostrano
povezivanje rashoda s
iskazivanje u sustavu
prihodima, odnosno na
dvojnoga knjigovodstva za
sueljavanje rashoda s
svaki poslovni dogaaj koji
prihodima. Na shemi u
smanjuje imovinu (sredstva)
nastavku prikazat emo
ili poveava obveze zahtijeva
povezanost rashoda s
odgovor ima li to smanjenje
prihodima koja je izraena
imovine ili poveanja obveza
na koncepciji naega kontnog
za posljedicu nastanak
plana.
rashoda. Primjerice,
smanjenje imovine - novca
na iroraunu zbog plaanja obveza dobavljau, nema za posljedicu
nastanak rashoda nego smanjenje obveza. Ovaj poslovni dogaaj ima
za posljedicu u jednakom iznosu smanjenja ekonomskih koristi u
SIJEANJ 2007.

raspoloivoj imovini (odljev novca) i poveanje ekonomskih koristi

zbog smanjenja obveze. Meutim, smanjenje imovine - novca u
blagajni zbog plaanja gotovinom usluga fotokopiranja ili usluga
pote ima za posljedicu nastanak rashoda. Smanjenje imovine - novca
u blagajni je mjera rashoda. Kod obveza, primjerice poveanje obveze
prema dobavljau po raunu za primljene sirovine, nema za posljedicu
nastanak rashoda, nego poveanje imovine. Meutim, poveanje

Raunovodstvo i nancije 47
1.dio FERDO.indd 47 12/27/06 2:22:45 PM
 RAUNOVODSTVO

SHEMA POVEZANOSTI RASHODA S PRIHODIMA

Rashodi Prihodi

R a s h o d i P r i h o d i
(70 - 74) (75 - 78)

Skupina TROKOVI PRODANIH PROIZVODA I USLUGA Skupina PRIHODI OD PRODAJE PROIZVODA I USLUGA
konta 70 konta 75
- Trokovi proizvoda za prodanu
koliinu proizvoda i usluga
- Trokovi razdoblja (trokovi uprave i prodaje)

+ +

Skupina TROAK NABAVE PRODANE Skupina PRIHODI OD PRODAJE ROBE

konta 71 ROBE I TROKOVI TRGOVINE konta 76
- Trokovi nabave (nabavna cijena)
prodane robe
- Trokovi trgovine

+ +

Skupina FINANCIJSKI RASHODI (TROKOVI) Skupina FINANCIJSKI PRIHODI

konta 72 konta 77

+ +

Skupina OSTALI RASHODI I Skupina OSTALI PRIHODI

konta 73 VRIJEDNOSNO USKLAIVANJE konta 78
i 74 - UMANJENJE IMOVINE

+ +

UKUPNI RASHODI UKUPNI PRIHODI

(70 + 71 + 72 + 73 + 74) (75 + 76 + 77 + 78)

Pri kvantitativnom sueljavanju prihoda i rashoda radi utvrivanja
razlike za koju se u odreenom razdoblju poveava ili smanjuje kapital
(dobit ili gubitak) bitno je naglasiti da je mjera za rashode smanjenje
imovine ili poveanje obveza a za prihode mjera je poveanje imovine
i smanjenje obveza. Naravno sva smanjenja imovine i poveanja
obveza nisu rashodi niti su sva poveanja imovine i smanjenja obveza
prihodi.
Meusobna povezanost rashoda koji se iskazuju na skupini konta
70 i prihoda koji se iskazuju na skupini konta 75 izraena je u nazivima
skupina konta. Ista takva meuzavisnost je izraena i u nazivima
rashoda na skupini konta 71 i skupini konta 76.
5.2. TROKOVI PRODANIH PROIZVODA
Kod trgovakih drutava koja na kraju obraunskog razdoblja,
SIJEANJ 2007.
mogu se iz razreda 4 prenijeti u rashode na skupini konta 70 - Trokovi
prodanih proizvoda i usluga.
Upravo s aspekta razdoblja u kojemu se nadoknauju iz ukupnog
prihoda, dakle, razdoblja u kojemu se iskazuju kao rashod u skupini
konta 70 u proizvoakim trgovakim drutvima ukupno iskazani
trokovi u razredu 4 za obraunsko razdoblje odnosno za poslovnu
godinu moraju se rasporediti u dvije skupine:
a) trokovi koji se iz ukupnog prihoda nadoknauju u razdoblju
kada su proizvodi prodani proporcionalno koliini prodanih
proizvoda;
b) trokovi koji se nadoknauju iz ukupnog prihoda u razdoblju
u kojemu su nastali u ukupno nastalom iznosu.
U trokove pod a), tj. u trokove koji se iz ukupnog prihoda
nadoknauju u razdoblju kada su proizvodi prodani, dakle, u razdoblju
u kojemu je za te proizvode iskazan prihod, spadaju svi trokovi

odnosno poslovne godine imaju zalihe nedovrene proizvodnje
odnosno proizvodnju u tijeku (zasijani usjevi, strojevi na proizvodnoj
liniji, graevinski objekti u gradnji za trite, i slino) zalihe
nedovrenih proizvoda, poluproizvoda i dijelova vlastite proizvodnje te
zalihe gotovih proizvoda, nastali iznosi trokova tijekom obraunskog
razdoblja, odnosno poslovne godine iskazani u razredu 4 nisu u
jednakom iznosu rashodi istog obraunskog razdoblja, odnosno po-
slovne godine. Kod ovih drutava ukupno nastali iznosi trokova ne
koji se obraunavaju po proizvodima. Drukije reeno, to su sve
one vrste trokova koje se ukljuuju u trokove zaliha i u kalkulaciju
trokova proizvodnje u tijeku, nedovrenih proizvoda, poluproizvoda i
dijelova vlastite proizvodnje i gotovih proizvoda. U raunovodstvenoj
literaturi, a sve vie i u praksi, trokovi koji se obraunavaju po
proizvodima oznaavaju se sintagmom trokovi proizvoda. U nas se
jo uvijek za ove trokove koristi i neprimjeren pojam cijena kotanja
i moderniji jo manje prihvatljiv pojam uskladitivi trokovi. S rau-

48 Raunovodstvo i nancije

1.dio FERDO.indd 48 12/27/06 2:22:47 PM

 RAUNOVODSTVO

novodstvenoga, ali i s poslovno-ekonomskog i poreznoga aspekta nije
vaan sam pojam, ve za svako proizvodno trgovako drutvo precizno
odreenje trokova koji se ukljuuju u trokove koji se obraunavaju po
proizvodima. I prije samoga obrauna stvarnih trokova isto odreenje,
isti akt menadmenta se primjenjuje u procesu planiranja trokova za
proizvodnju, za planirani opseg proizvodnje, ali i za planirani opseg
prodaje u planskom razdoblju.
U odluci (pisani akt uprave o raunovodstvenim politikama)
o trokovima koji se obraunavaju po proizvodima, dakle, koji
ine trokove proizvodnje, istodobno se praktino odreuje i koji
trokovi ne ine te trokove. Okvir odluivanja menadmenta dan
je u definiciji trokova zaliha u Meunarodnom raunovodstvenom
standardu 2 - Zalihe. Sukladno toki 7. (toka 10. MSFI/MRS -2004)
ovog Standarda trokove zaliha ine trokovi nabave, trokovi
konverzije i drugi trokovi nastali u procesu dovoenja zaliha na
njihovu sadanju lokaciju i u sadanje stanje.
U ovoj definiciji praktino je odreena struktura trokova zaliha
koje se nabavljaju kao to su sirovina, materijal i trgovaka roba, ali
i zaliha koje se proizvode, kao to su nedovreni proizvodi i gotovi
proizvodi.
Iz ove sveobuhvatne definicije trokova zaliha proizlazi da tro-
kove zaliha nedovrene proizvodnje, dijelova vlastite proizvodnje i
gotovih proizvoda ine trokovi nabave (nabavna cijena) utroenog
direktnog materijala (sirovina) i trokovi konverzije. Kao to i sama
rije upuuje, trokove konverzije ine trokovi nastali u procesu
preobrazbe materijala (sirovina) u gotove proizvode. Trokove
konverzije ine trokovi izravnog (direktnog) rada i opi trokovi
proizvodnje.
Pri ukljuivanju opih trokova proizvodnje u trokove pro-
izvoda u toki 10. Meunarodnog raunovodstvenog standarda 2
(toka 12. MSFI/MRS -2004) u kojoj se objanjava definicija tro-
kova zaliha, zahtijeva se podjela ovih trokova na:
a) fiksne ope trokove proizvodnje, i
b) varijabilne trokove proizvodnje.
Kao fiksni opi trokovi proizvodnje u toki 10. (12.) Meuna-
rodnog raunovodstvenog standarda 2 navode se: amortizacija, tro-
kovi odravanja objekata i opreme, trokovi uprave i administracije
pogona. U istoj toki Meunarodnog raunovodstvenog standarda
2 kao opi varijabilni trokovi navode se i trokovi neizravnog
materijala i neizravnog rada.
Za fiksne ope trokove proizvodnje u toki 11. (13.) Meunarod-
nog raunovodstvenog standarda 2 (objanjenje, odnosno uputa za
primjenu definicije) izraava se stajalite da u trokove proizvoda
(konverzije) treba ukljuiti samo dio fiksnih trokova proizvodnje
za iskoriteni normalni kapacitet. Dio opih fiksnih trokova
proizvodnje za neiskoriten normalan kapacitet nadoknauje se iz
ukupnog prihoda u razdoblju nastanka.
Iz naela Meunarodnog raunovodstvenog standarda 2 proizlazi
da se u trokove koji se obraunavaju po proizvodima odnosno u
trokove zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda moraju ukljuiti:
1. Trokovi direktnog materijala;
2. Trokovi direktnih plaa;
3. Varijabilni opi trokovi proizvodnje;
4. Opi fiksni trokovi proizvodnje za
iskoriteni normalan kapacitet.
U trokove koji se ne ukljuuju u trokove zaliha ve se
nadoknauju iz ukupnog prihoda u razdoblju u kojem su nastali
sukladno toki 14. (16.) Meunarodnog raunovodstvenog standarda
2. spadaju:
a) neuobiajeni iznosi otpada materijala, prekomjerni utroci rada i
drugi neproizvodni utroci;
b) trokovi skladitenja, osim ako su ti trokovi neophodni u
proizvodnom postupku prije daljnje faze proizvodnje;
c) administrativni opi trokovi koji ne doprinose dovoenju zaliha
na sadanju lokaciju i sadanje stanje (trokovi uprave); i
d) trokovi prodaje, u koje spadaju trokovi distribucije, trokovi
prijevoza do kupca, trokovi promidbe, trokovi slube prodaje
(plae i ostali trokovi) i drugi trokovi prodaje.
U nastavku emo na primjeru prikazati postupak prijenosa iz
razreda 4 trokova koji se obraunavaju po proizvodima i trokova
koji se ne obraunavaju po proizvodima u proizvoakom trgo-
vakom drutvu.
Primjer:
Trgovako drutvo Slavonija d.d., proizvodi proizvod A i B.
Podatci o trokovima za poslovnu godinu koji su iskazani na konti-
ma prirodnih vrsta trokova u razredu 4 prikazani su u Tablici 1.
U ovoj tablici trokovi razreda 4 su razgranieni na trokove pro-
izvoda i trokove razdoblja tako to se u ovom proizvoakom dru-
tvu odvojeno prate trokovi proizvodnih mjesta trokova i trokovi
neproizvodnih mjesta troka.

Tablica 1.
Trokovi iskazani u razredu 4 za razdoblje 1. sijenja do 31. prosinca 2006.

Trokovi proizvoda-proizvodna mjesta Trokovi razdoblja - rashodi neproizvodnih

Ukupni
trokova mjesta trokova
trokovi
Vrste trokova Opi Ukupni Ukupni poslovanja
Direktni Trokovi Trokovi Ostali
trokovi trokovi trokovi nastali u
trokovi uprave prodaje trokovi
proizvodnje proizvoda razdoblja razdoblju

1 2 3 4 5 6 7 8 9
Materijalni trokovi (skupina 40) 100.000 24.000 124.000 6.000 4.000 2.000 12.000 136.000
Trokovi usluga (skupine 41 i 42) - 13.000 13.000 12.000 8.000 - 20.000 33.000
SIJEANJ 2007.

Trokovi osoblja (skupina 47) (plae) 70.000 30.000 100.000 25.000 10.000 - 35.000 135.000
Trokovi amortizacije (skupina 43) - 20.000 20.000 5.000 4.000 2.000 11.000 31.000
Rezerviranja trokova i rizika (skupina 45) - 10.000 10.000 2.000 - - 2.000 12.000
Naknade trokova radnika i ostali trokovi
poslovanja (skupina 44 i 46) - 18.000 18.000 10.000 3.000 4.000 17.000 35.000
Ukupno 170.000 115.000 285.000 60.000 29.000 8.000 97.000 382.000

Raunovodstvo i nancije 49
1.dio FERDO.indd 49 12/27/06 2:22:47 PM
 RAUNOVODSTVO

Od ukupno nastalih trokova iskazanih u razredu 4 za poslovnu
godinu trokovi uprave i prodaje, dakle rashodi razdoblja iznose
97.000, a trokovi koji se obraunavaju po proizvodima iznose
285.000. Ukupni trokovi iskazani za poslovnu godinu u razredu 4
iznose 382.000 kuna.
Pored trokova razdoblja koji ine rashode razdoblja u ukupno
nastalom iznosu u istom razdoblju u proizvodnim drutvima
rashode ine i iznosi trokova proizvoda za prodane proizvode
u tijeku poslovne godine. Za utvrivanje trokova proizvoda za
prodane proizvode u tijeku poslovne godine pored podataka o iznosu
trokova proizvodnje nastalih u tijeku poslovne godine, u naem pri-
mjeru 255.000, potrebni su i podaci o trokovima zaliha nedovrene
proizvodnje na poetku godine i o trokovima zaliha gotovih proiz-
voda na poetku godine. Podaci o ovim iznosima trokova ukljuuju
se u obraun trokova proizvodnje i u obraun trokova gotovih
proizvoda. Za na primjer podaci o trokovima zaliha nedovrene
proizvodnje na poetku godine unijeti su iz knjigovodstva u Tablicu
2. U ovoj tablici emo i direktne i ope trokove proizvodnje nastale
u tijeku poslovne godine iskazati posebno za proizvodnju proizvoda
A i B.

Tablica 2.
Obraun trokova proizvodnje za razdoblje 1. sijenja do 31. prosinca 2006. godine

Proizvodnja proizvoda A Proizvodnja proizvoda B

Opi Ukupna
Red. Di-
OPIS Direktni Direktne trok. Direktni Opi proizvodnja
br. Ukupno rektne Ukupno
materijal plae proiz- materijal trok. A+B
plae
vodnje
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
Trokovi zaliha ned. proizv. na
1.
poetku godine 15.000 8.000 70.200 30.000 7.000 9.000 6.200 22.200 52.200
2. Trokovi proizvodnje
nastali u tijeku godine 60.000 22.000 55.470 137.470 40.000 48.000 59.530 147.530 285.000
Trokovi ukupne proizvodnje do
3.
kraja godine 75.000 30.000 62.470 167.470 47.000 57.000 65.730 169.730 337.200
Trokovi dovrene proizvodnje u
4.
tijeku godine 60.000 22.000 48.782 130.782 32.000 40.000 47.400 122.400 253.182
Trokovi zaliha nedovrene proiz-
5.
vodnje na kraju godine 15.000 8.000 13.688 36.688 3.000 17.000 18.330 47.330 84.018

U Tablici 2. prikazan je obraun trokova proizvoda za
proizvodnju proizvoda A i B u tijeku poslovne godine. U obraunu
trokova proizvodnje podaci o direktnim trokovima za proizvodnju
proizvoda A i B uzeti su izravno iz analitikog knjigovodstva (radni
nalozi, analitika konta). Opi trokovi proizvodnje nastali u tijeku
godine 115.000 kuna rasporeeni su u kalkulaciji na proizvodnju A i
B. Kao baza za rasporeivanje opih trokova proizvodnje koriteni
su ukupni direktni trokovi. Stopa rasporeda (dodatka) opih trokova
je utvrena na sljedei nain:
opi tro. proiz. x 100
Stopa rasporeda = =
ukupni dir. tro.
Trokovi dovrene proizvodnje u tijeku razdoblja utvruju se iz
analitikih evidencija proizvodnje (radni nalozi, analitika konta) to
je specifino za odreene tipove proizvodnje. Za na primjer podaci o
direktnim trokovima za dovrenu proizvodnju iskazani su u rednom
broju 4. Tablice 2. Opi trokovi proizvodnje su dodani primjenom
stope dodatka za svaku proizvodnju. Stope dodatka opih trokova
proizvodnje utvrene su na sljedei nain:
Stopa dodatka opih trokova 62.470 x 100
= = 59,49%
proizvodnje za proizvodnju "A" 105.000

115.000 x 100 = 67,64%. Stopa dodatka opih trokova 65.730 x 100

= = = 63,20%
170.000 proizvodnje za proizvodnju "B" 104.000
Primjenom ovog postotka utvreni su opi trokovi proizvodnje
za proizvodnju A i B. Na temelju izraunanih stopa dodatka utvreni su opi trokovi
Opi trokovi 82.000 x 67,64 za dovrenu proizvodnju:
proizvodnje "A" = = 55.470 kuna.
100
Opi trokovi za dovrenu 82.000 x 59,49
Opi trokovi 88.000 x 67,64 = = 47.782 kuna.
proizvodnje "B" = = 59.530 kuna. proizvodnju "A" 100
SIJEANJ 2007.

100
Nakon rasporeda opih trokova proizvodnje utvreni su ukupni Opi trokovi za dovrenu 75.000 x 63,20
trokovi proizvodnje za proizvod A i B. Ovi su iznosi iskazani prema = = 47.400 kuna.
proizvodnju "B" 100
elementima kalkulacije u rednom broju 3. u stupcu 6 za proizvodnju
"A", a u stupcu 10 za proizvodnju "B" Tablice 2.

50 Raunovodstvo i nancije

1.dio FERDO.indd 50 12/27/06 2:22:47 PM

 RAUNOVODSTVO

U tijeku godine dovreno je 200 komada proizvoda "A" i 250 primjer podaci o trokovima gotovih proizvoda "A" i "B" su prikazani
komada proizvoda "B". Podaci o trokovima dovrene proizvodnje u Tablici 3.
preuzimaju se u analitika knjigovodstva gotovih proizvoda. Za na

Tablica 3.
Trokovi gotovih proizvoda za razdoblje 1. sijenja do 31. prosinca 2006. godine

Proizvod A P roizvod B
Red.
OPIS Iznos za Iznos za jed. Proizvod A+B
br. Iznos Koliina Iznos Koliina
jed. pr. pr.
Trokovi zaliha gotovih proizvoda na
1.
poetku godine 30.100 50 610,00 36.400 70 520,00 66.500
Trokovi gotovih proizvoda dovrenih
2.
u tijeku godine 130.782 200 653,91 122.400 250 489,60 253.182
Trokovi raspoloive koliine
3.
proizvoda za prodaju 160.882 250 643,52 158.800 320 496,25 319.682
Trokovi prodanih proizvoda u
4.
poslovnoj godini 121.647 190 640,24 134.320 270 497,48 255.967
Trokovi zaliha gotovih proizvoda na
5.
kraju godine 39.235 60 653,91 24.480 50 489,60 63.715

U Tablici 3. iskazani podaci su preuzeti iz analitikog knjigo- trokove koji se ne obraunavaju po proizvodima. Prikazani postupak
vodstva s konta za proizvod A i B. Za utvrivanje trokova prodanih je jednak neovisno o tome koje se vrste i koji iznosi trokova koji
proizvoda u poslovnoj godini primijenjena je metoda FIFO. se iskazuju u razredu 4 obraunavaju, a koji ne obraunavaju po
Podaci o trokovima od Tablice 1 do Tablici 3. omoguuju uvid u proizvodima.
tok trokova od razreda 4 do skupine konta 70 odnosno konta 700 za U strukturi konta skupine konta 60 osnovnu funkciju ima konto
trokove koji se ukljuuju u trokove proizvodnje. 600. Na dugovnoj strani ovog konta iskazuju se trokovi ukupne
Primjer koji smo prikazali obuhvaa kumulativni obraun tro- proizvodnje koju prema podacima za na primjer ine:
kova proizvodnje i gotovih proizvoda za cijelu poslovnu godinu. - trokovi zaliha proizvodnje 1. I. 52.200
Meutim, to nije tipino za praksu jer se ovi obrauni obino izrauju - trokovi proizvodnje nastali tijekom
za kraa razdoblja tijekom godine, a na kraju godine posljednji razdoblja (iznos trokova prenijet preko
obraun zavrava s 31. prosincem. Budui da je sadraj ovih obrauna konta 490 tijekom razdoblja) 285.000
jednak, smatramo da i na primjer moe posluiti kao prikaz ope - ukupni trokovi proizvodnje 337.200
problematike obrauna trokova u pro iz vodnim drutvima. U Na potranoj strani konta 600 iskazuje se iznos trokova koji
nastavku prikazujemo knjienje naeg primjera. se odnosi na koliinu dovrenih proizvoda tijekom razdoblja. Za
Knjienje: na primjer to je iznos 253.182 kuna. Dakle, na kraju obraunskog
razdoblja saldo na kontu 600 predstavlja iznos trokova koji se
Konto odnosi na zalihe proizvodnje (nedovrenih proizvoda) na kraju
Red.
OPIS Iznos obraunskog razdoblja odnosno godine. Za na primjer to je iznos
br. Duguje Potrauje 84.018 kuna (redni broj 5. stupac 11, tablice 2.).
1. Prijenos - raspored Postupak utvrivanja trokova nedovrene proizvodnje odnosno
trokova proizvoda na proizvodnje u tijeku na dan 31. prosinca ovisi o vrsti i karakteristikama
kraju godine 285.000 600 490 proizvodnje. Primjerice, u proizvodnji penice uroda 2006/2007.
2. Prijenos - raspored troak proizvodnje koji se mora iskazati na kontu 600 na dan 31.
trokova razdoblja 97.000 704 491 12. 2006. ini zbroj trokova proizvodnje nastalih do toga dana. U
3. Prijenos trokova za trokove ove proizvodnje moraju se ukljuiti trokovi pripreme
dovrenu proizvodnju u zemljita i sijanja, trokovi gnojiva, trokovi sjemena i drugi trokovi
tijeku razdoblja 253.182 630 600 nastali do 31. prosinca. U trokove pripreme zemljita ukljuuju se
4. Prijenos trokova trokovi goriva mehanizacije, amortizacija mehanizacije, trokovi
plaa (bruto plae uveane za doprinos na bruto plae) traktorista i
SIJEANJ 2007.

za prodanu koliinu
proizvoda u razdoblju 255.967 700 630
Prikazana knjigovodstveno-obraunska tehnika utvrivanja
trokova koji se nadoknauju iz ukupnog prihoda kod ovog primjera
podijeljena je na onu koja se odnosi na trokove koji se obraunavaju
po proizvodima i koji odreuju iznos po kojima se iskazuju stanja
i promjene na kontima skupine konta 60 i 63 i onu koja se odnosi na
drugi trokovi povezani s mehanizacijom i pripremom zemljita.
U tovilitu za turnus stoke u tovu troak nedovrene proizvodnje
na dan 31. 12. 2006. godine ini zbroj trokova proizvodnje nastalih
za taj turnus do kraja 2006. godine. To su trokovi nabave tovljenika,
trokovi hrane, trokovi lijekova, usluge veterinara, amortizacija
objekata, trokovi vode i energije, trokovi plaa radnika i drugi
trokovi povezani s tovom.

Raunovodstvo i nancije 51
1.dio FERDO.indd 51 12/27/06 2:22:48 PM
 RAUNOVODSTVO
U skupini konta 60 konto 606 - Proizvodnja u doradi, obradi i
manipulaciji, koriste ona drutva koja nedovrene proizvode predaju
na doradu ili obradu. Svi trokovi koji nastaju u svezi s doradom,
kao na primjer prijevoz, faktura za usluge dorade i drugi, iskazuju se
na odgovarajuim kontima razreda 4. I ovi se trokovi preko konta
490 prenose na konto 606. Doraeni nedovreni proizvodi odnosno
trokovi doraenih nedovrenih proizvoda prenose se ili na konto
600 ako se proizvodnja nastavlja ili na konto 630 ako se doraeni
nedovreni proizvodi smatraju gotovim proizvodom za prodaju.
Ukupne trokove gotovih proizvoda raspoloivih za prodaju u
obraunskom razdoblju na kontu 630 naega primjera ini:
- iznos trokova
zaliha gotovih proizvoda 1. I. 66.500
- iznos trokova obraunan za
dovrenu koliinu proizvoda tijekom
obraunskog razdoblja (iznos trokova
prenijet s konta skupine konta 60
tijekom razdoblja) 253.182
trokovi raspoloive koliine
proizvoda za prodaju u tijeku razdoblja 319.682
Proizvodna trgovaka drutva koja imaju vie vrsta proizvoda
uz skupinu konta 63 organiziraju i analitiko knjigovodstvo gotovih
proizvoda. Zalihe gotovih proizvoda vode se u knjigovodstvu po
stvarnim iznosima trokova koje drutvo obraunava po proizvo-
dima ili po planiranim iznosima trokova koje drutvo obraunava
po proizvodima. U sluaju da se zalihe gotovih proizvoda vode po
planiranom iznosu trokova, iznos odstupanja izmeu stvarnih tro-
kova i planiranih trokova iskazuje se na kontu 639.
Glede iznosa po kojima se mogu iskazivati zalihe gotovih proiz-
voda valja kazati da to mogu biti, na primjer, i prodajne cijene. No u
tom sluaju, i u svim drugim sluajevima kada se zalihe ne iskazuju
po iznosu u visini stvarnih trokova koji se obraunavaju po pro-
izvodima, iznos razlike izmeu stvarnih trokova i vrijednosti
po kojoj se vode proizvodi iskazuje se na kontu 639. Meutim, u
svim sluajevima skupina konta 63, kada iskljuimo konto 637 i 638,
iskazuje zalihe gotovih proizvoda u visini stvarnih trokova jer
funkciju ispravka vrijednosti i svoenja zaliha na iznos stvarnih
trokova ima konto 639, ali i konto 634 - Ukalkulirani porez na
dodanu vrijednost (za vlastite proizvode u prodavaonici).
Proizvodna drutva koja u svojem sastavu imaju prodavaonice
u kojima prodaju vlastite proizvode, zalihe tih proizvoda vode u
prodavaonici po prodajnim cijenama. Budui da se prodavaonice
zaduuju s prodajnom cijenom u koju je ukljuen i porez na dodanu
vrijednost iznos ukalkuliranog poreza iskazuje se na kontu 634. Iznos
razlike u cijeni izmeu stvarnih trokova uraunanih u vrijednost
gotovih proizvoda prenijetih u prodavaonicu i prodajne cijene bez
poreza iskazuje se na kontu 639.
Kada je rije o iskazivanju zaliha gotovih proizvoda, treba
naglasiti da se u sluaju njihovog voenja po planiranim ili drugim
iznosima trokova koji odstupaju od stvarnih trokova iznosi ukupnih
odstupanja iskazanih na kontu 639 moraju razgraniiti na dio koji se
na kraju obraunskog razdoblja odnosi na zalihe gotovih proizvoda
SIJEANJ 2007.
i na dio koji se odnosi na prodane proizvode tijekom razdoblja.
Iznos odstupanja koji se odnosi na koliinu prodanih proizvoda
i na sve druge izlaze iz skupine konta 63 (manjak, pokloni,
reprezentacija) treba prenijeti na konto 700 i na odgovarajue
konte u skupini konta 73, na primjer za manjak na konto 733.
Dakle, neovisno o vrijednosti po kojoj se gotovi proizvodi vode na za-
lihama obraunom pripadajuih odstupanja i prijenosom s konta 639
52 Raunovodstvo i nancije
1.dio FERDO.indd 52
za prodane proizvode na razred 7 (konto 700), rashodi su iskazani u
visini stvarnih trokova za prodane proizvode.
Uz opisani knjigovodstveni postupak utvrivanja i iskazivanja
rashoda kod proizvoakih drutava potrebno je skrenuti pozornost
i na nain utvrivanja rashoda u raunu dobiti i gubitka i u
statistikim izvjetajima. U ovim se obrascima rashodi iskazuju
prema prirodnim vrstama trokova iskazanim u razredu 4. Podaci o
trokovima unose se s konta razreda 4, a ne s konta skupine konta 70.
Iznos rashoda za prodane proizvode utvruje se tako da se iskazani
iznos ukupnih trokova s razreda 4 uvea za iznos smanjenja
trokova zaliha na kontima skupine 60 i 63 (bez konta 607, 608,
637 i 638) na kraju razdoblja u odnosu na iznos trokova zaliha
na poetku razdoblja ili se umanji za iznos poveanja trokova
navedenih zaliha na kraju razdoblja u odnosu na troak zaliha
na poetku razdoblja. Na opisan nain utvren iznos rashoda
u shemi rauna dobiti i gubitka trebao bi biti jednak iznosu
rashoda iskazanih na kontima skupine konta 70. Za na primjer
iznos rashoda koji ini zbroj trokova proizvoda za prodanu koliinu
proizvoda i ukupni iznos trokova razdoblja nastalih u tijeku poslovne
godine prema tehnici iskazivanja u statistikim izvjetajima utvruje
se na sljedei nain:
1. Trokovi poslovanja iskazani u razredu 4 od
1. sijenja do 31. 12. 2006. 382.000
2. Promjene trokova zaliha:
a) smanjenje trokova zaliha na kontima skupina
konta 60 - 63 na kraju godine u odnosu na stanje
trokova zaliha na poetku godine, ili -
b) poveanje trokova zaliha na kontima skupina
konta 60 i 63 na kraju godine u odnosu na
stanje trokova zaliha na poetku godine 29.033
3. Rashodi odnosno trokovi prodanih proizvoda
(1 + 2a) ili (1 - 2b) 352.967
U naem primjeru ukupni iznos rashoda na skupini konta 70
iznosi:
- konto 700 trokovi prodanih proizvoda
(protustavka - razred 6) 255.967
- konto 704 trokovi razdoblja
(protustavka konto 491) 97.000
Ukupni rashodi 352.967
Ovaj se iznos razlikuje od iznosa trokova iskazanih na razredu
4 za (382.000 - 352.967) 29.033. To je upravo iznos razlike trokova
zaliha na dan 1. sijenja i na dan 31. prosinca to pokazuje sljedei
obraun:
- trokovi zaliha 1. sijenja (60 + 63) 118.700
- trokovi zaliha 31. prosinca (60 + 63) 147.733
poveanje trokova zaliha
(na kraju razdoblja) 29.033
Razlike izmeu iznosa rashoda iskazanih u knjigovodstvu
(razred 7) i iznosa rashoda utvrenih u raunu dobiti i gubitka kod
proizvodnih drutava mogu nastati ako je tijekom obraunskog raz-
doblja na kontima skupine konta 60 i 63 (bez konta 607, 608, 637
i 638) knjieno poveanje zaliha koje nema osnovu u prijenosu
trokova iz razreda 4. To je, na primjer sluaj kada je u razredu 6
knjien viak nedovrenih proizvoda ili gotovih proizvoda ili povrat
prodanih proizvoda iz protekle godine. Ovi su iznosi utjecali na
poveanje trokova zaliha, ali i na poveanje prihoda. Isto tako razlika
izmeu rashoda iskazanih u knjigovodstvu i rashoda utvrenih u
raunu dobiti i gubitka javlja se zbog knjienja smanjenja trokova
12/27/06 2:22:48 PM

zaliha na kontima skupine konta 60 i 63 (bez konta 607, 608, 637 i
638) kojima protustavka nije na skupini konta 70 nego, na primjer na
skupini 73. Tako se knjie manjkovi nedovrene proizvodnje i gotovih
proizvoda, darovi vlastitih proizvoda iz razreda 6. Na isti nain utjee i
"vraanje" trokova iz razreda 6 u razred 4 ili razred nula bez knjienja
prihoda. Dvostruki utjecaj tih poveanja i smanjenja trokova zaliha
na utvrivanje rezultata poslovanja u raunu dobiti i gubitka treba
otkloniti iskljuivanjem tih poveanja i smanjenja trokova zaliha iz
obrauna razlika trokova zaliha na poetku i na kraju godine.
To znai da pri izraunavanju razlike trokova zaliha stanje trokova
zaliha na dan 31. prosinca 2006. godine iskazano u knjigovodstvu
treba uveati za iznose iskazane na potranoj strani konta 600 i 630
kojima protustavka nije na skupini konta 70 i umanjiti za iznos na
strani duguje ovih konta kojima protustavka nije konto 490. Nakon
toga treba usporediti trokove zaliha na poetku i na kraju godine. U
pravilu ako se pojavi razlika izmeu rashoda u knjigovodstvu i u ra-
unu dobiti i gubitka ispravan iznos je onaj iskazan u knjigovodstvu.
5.3. TROKOVI OBAVLJENIH - PRODANIH USLUGA
Kod trgovakih drutava koja ostvaruju prihod prodajom,
odnosno obavljanjem usluga, u pravilu sve usluge obavljene tijekom
razdoblja (do kraja razdoblja) su i prodane i isporuene korisnicima
usluga. Obraunani iznos naknade za sve usluge iskazuje se kao
prihod istog obraunskog razdoblja. Trgovaka drutva koja ostvaruju
prihod obavljanjem usluga nemaju, u pravilu, u imovini zalihe us-
luga. S obzirom da su sve obavljene usluge prodane i isporuene i da
je po toj osnovi priznat prihod u obraunskom razdoblju, proizlazi i
da se ukupno nastali iznosi trokova iskazani na razredu 4 u od-
reenom obraunskom razdoblju odnose na prodane usluge toga
razdoblja. Dakle, kod trgovakih drutava koja obavljaju uslune
djelatnosti ukupno nastali trokovi iskazani na razredu 4 u odreenom
obraunskom razdoblju su rashodi toga razdoblja i nadoknauju
se iz prihoda toga razdoblja. Na razredu 4, prema kriteriju prirodne
vrste trokova iskazana je struktura rashoda nastalih tijekom razdoblja,
odnosno poslovne godine. Budui da je u koncepciji kontnog plana
za iskazivanje rashoda i njihovo sueljavanje vrsti prihoda na koje
se odnose predvien razred 7 kod uslunih djelatnosti, ukupni iznos
trokova iskazan u obraunskom razdoblju, odnosno poslovnoj godini
s razreda 4 se prenosi na razred 7 u skupinu konta 70 - Trokovi
prodanih proizvoda i usluga. Isti iznos rashoda iskazuje se na skupini
konta 70 - Trokovi prodanih proizvoda i usluga u zbrojnom iznosu
za obraunsko razdoblje, odnosno poslovnu godinu, a u razredu 4
analitiki, prema prirodnim vrstama trokova. Iz praktinih razloga
u knjigovodstvenoj tehnici prijenosa trokova za svako obraunsko
razdoblje, odnosno za poslovnu godinu, umjesto knjienja prijenosa
trokova na strani potrauje svakoga konta na kojemu su iskazani
trokovi ukupni zbrojni iznos trokova koji se prenosi na skupinu
konta 70, iskazuje se na strani potrauje konta 491 - Raspored tro-
kova neposredno na teret ukupnog prihoda.
U okviru skupine konta 70 i trgovaka drutva uslune djelatnosti
mogu ralaniti trokove na one koje obraunavaju po uslugama i na
one koje ne obraunavaju po uslugama (uprava, prodaja).
Iako trgovaka drutva koja stjeu prihode obavljanjem usluga
najee na koncu godine nemaju Zalihe neisopruenih usluga, dajnim cijenama s ukljuenim ili bez ukljuenog poreza na dodanu
ta mogunost nije iskljuena. Zalihe usluga na dan 31. prosinca
2006. godine mogu imati servisi za popravak automobiila, bijele
tehnike i slino za poslove po radnim nalozima koji su zapoeti u
2006. godini a nisu zavreni niti su obraunani za stupanj dovrenosti
do 31. prosinca 2006. godine. U ovom sluaju prihod po takvim
radnim nalozima se prenosi u 2007. godinu, pa se i iznos trokova
koji je nastao po tim radnim nalozima do 31. prosinca 2006. godine
kao troak zaliha nezavrenih usluga iskazuje na kontu 600. Iznos
trokova zadran 31. prosinca 2006. na zalihama bit e e rashod u
2007. godini.
1.dio FERDO.indd 53
RAUNOVODSTVO
5.4. UTVRIVANJE RASHODA U DJELATNOSTI
TRGOVINE
5.4.1. Troak nabave (nabavna cijena) prodane robe
Prodana trgovaka roba, osim kod prodaje u tranzitu, prije
samoga poslovnog dogaaja prodaje iskazana je u knjigovodstvu
kao zaliha raspoloive imovine na skupini konta 66. Iz toga proizlazi
da se troak nabave za prodanu robu u prometu na veliko i na malo
prenosi sa skupine konta 66 na skupinu 71. Sam naziv konta rashoda
upuuje da se iznos rashoda Troak nabave prodane robe utvruje
kao umnoak troka nabave po jedinici i koliine prodane robe za
svaku vrstu robe. Na takav se nain troak nabave za prodanu robu
moe utvrditi ako trgovako drutvo vodi analitiko knjigovodstvo
trgovake robe po troku nabave (nabavnoj cijeni). Zbrojni podatak
o izlazu robe prodane tijekom razdoblja knjii se u glavnoj knjizi
kao smanjenje zaliha na kontu skupine konta 66 i poveanje rashoda
na kontima skupine 71. Analitiko knjigovodstvo zaliha trgovake
robe po nabavnim cijenama vodi se za skladita i prodajna mjesta
iz kojih se roba prodaje na veliko. Dokument za knjienje izlaza u
analitikom knjigovodstvu za robe su otpremnice kupcima.
Analitiko knjigovodstvo zaliha robe za prodaju na veliko or-
ganizira se za svako skladite i prodajno mjesto. To daje mogunost
da se uz prihode po prodajnim mjestima, grupama proizvoda i slino,
za iste analitike razine utvruju i trokovi nabave prodane robe i
ostvarena razlika u cijeni.
Utvrivanje trokova nabave prodane robe u prometu na veliko
izravno iz analitikog knjigovodstva robe nije mogue ako se zalihe
robe u analitikom knjigovodstvu za skladita, stovarita i druga
prodajna mjesta vode po prodajnim cijenama bez ukljuenog ili s
ukljuenim porezom na dodanu vrijednost. U tom se sluaju, ako
u kompjutorskom programu nije drukije rijeeno, nabavna cijena
prodane robe utvruje primjenom prosjene stope razlike u cijeni
raspoloive robe za prodaju na prodajnu cijenu prodane robe nakon
to je iskljuen porez na dodanu vrijednost. Isti obraunski postupak
se primjenjuje ako se za veleprodajna mjesta ne vodi analitiko robno
knjigovodstvo jer se za prodajna mjesta prati financijsko zaduenje po
prodajnoj cijeni s porezom na dodanu vrijednost. I kod financijskog
zaduenja prodajnih mjesta programskim rjeenjima iz dokumenata o
zaduenju svakog prodajnog mjesta i dokumenata o izlazu, odnosno
prodaji mogu se izvesti podaci o:
- ukupnom ulazu za svaku vrstu robe,
- ukupnom izlazu za svaku vrstu robe,
- stanju svake vrste robe na odreeni dan.
Ako se ovi naturalni podaci dopune i s podacima o troku nabave
svake vrste robe tada se uz financijsko zaduenje svakog prodajnog
mjesta po prodajnoj cijeni omoguuje nadzor nad svakim prodajnim
mjestom kao da se vodi analitiko robno knjigovodstvo. Interes
za uspostavljanjem analitikog robnog knjigovodstva ili opisanog
naina koji ga u odreenom smislu zamjenjuje ima prije svega
menadment svakog trgovakog drutva. Bolje rjeenje od samog
financijskog zaduenja veleprodajnih mjesta je ono kod kojega se za
svako prodajno mjesto vodi analitiko robno knjigovodstvo po pro-
vrijednost. U propisima o raunovodstvu, u propisima o trgovini i u
poreznim propisima nema odredbi koje propisuju obvezno voenje
SIJEANJ 2007.
analitikog knjigovodstva u veleprodajnim prodajnim mjestima. Iako
se uz financijsko zaduenje prodajnih mjesta s inventurom na kraju
godine u odreenoj mjeri zamjenjuje robno knjigovodstvo, smatramo
ipak da je najbolje rjeenje, prije svega s aspekta interesa samoga
trgovakoga drutva, uspostavljanje analitikog knjigovodstva po
nabavnim ili po prodajnim cijenama.
Za razliku od trgovine na veliko kod koje je, zbog manjega
broja izlaza i manjeg broja kupaca, voenje analitikog robnog
Raunovodstvo i nancije 53
12/27/06 2:22:48 PM
 RAUNOVODSTVO

knjigovodstva za prodajna mjesta opravdano i racionalno rjeenje, jo
uvijek se, istina sve manje, za maloprodajna mjesta - prodavaonice
takvo rjeenje ocjenjuje neracionalnim i nepotrebnim. Voenje
robnog knjigovodstva za maloprodajna mjesta tehniki je rijeeno i
nije vie tako skupo rjeenje uz koritenje kompjutorskih blagajni i
odgovarajuih programa. Porezni propisi niti za maloprodajna mjesta
ne zahtijevaju voenje analitikog robnog knjigovodstva. Propis koji
nema funkciju poreznog propisa, a kojim je za maloprodajna mjesta
postavljen zahtjev za voenjem knjige popisa o nabavi i prodaji
robe je Pravilnik o obliku i nainu voenja popisa robe u trgovini
na malo (Nar. nov., br. 73/02. i 79/02.). U knjizi popisa za svako
prodajno mjesto na temelju primki za sve ulaze iskazuje se zaduenje
prodajnog mjesta po prodajnoj cijeni s ukljuenim porezom na
dodanu vrijednost. Na primci ili dokumentu drukijeg naziva nalaze
se podaci o ulazu za svaku vrstu robe, i to: koliina, prodajna cijena
za jedinicu mjere i prodajna cijena za ukupnu koliinu ulaza. Isto
tako za dnevnu prodaju u knjizi popisa za svako prodajno mjesto
iskazuje se razduenje prodajnog mjesta. Opisani sadraj knjige
popisa za svako maloprodajno mjesto upuuje da je prihvaeno
rjeenje da se u maloprodaji ne mora voditi robno knjigovodstvo,
ali se aurno dnevno mora evidentirati financijsko zaduenje i razdu-
enje po maloprodajnoj cijeni s ukljuenim porezom na dodanu
vrijednost. Budui da se knjiga popisa vodi u svakom maloprodajnom
mjestu u knjigovodstvu svakog trgovakoga drutva treba voditi i
Trgovako drutvo VUKOVAR d.d.
Prodavaonica "VUKA"
analitika konta za svako maloprodajno mjesto u kojemu e se pratiti
financijsko zaduenje i razduenje svake i svih maloprodajnih mje-
sta. Zbog vanosti financijskog zaduenja za svako prodajno mjesto u
trgovakim drutvima koja su za prodajna mjesta organizirala robno
knjigovodstvo, u tom knjigovodstvu za evidenciju zaliha koriste malo-
prodajne cijene s ukljuenim porezom na dodanu vrijednost. U tom
sluaju iz robnoga knjigovodstva za svako maloprodajno mjesto ne
moe se dobiti podatak o troku nabave prodane robe u obraunskom
razdoblju, odnosno u poslovnoj godini. Meutim, budui da su u
robnom knjigovodstvu za svaku vrstu robe u prodajnom mjestu (pro-
davaonici) raspoloivi podaci o koliini izlaza, odnosno o prodanoj
koliini te da u primki - kalkulaciji postoji podatak o troku nabave
svake vrste robe za jedinicu mjere i za ukupno nabavljenu koliinu,
programskim rjeenjem iz tih se podataka moe dobiti i podatak o
troku nabave prodane robe za dnevnu, tjednu, mjesenu prodaju i
naravno za prodaju u obraunskom razdoblju i u poslovnoj godini.
Razlika izmeu prodajne cijene prodane robe bez poreza na dodanu
vrijednost i troka nabave prodane robe za razdoblje prodaje jednaka
je zbroju razlike u cijeni za koliine i vrste robe koje su prodane
u tom razdoblju. Opisani nain utvrivanja troka nabave prodane
robe prikazujemo u nastavku na primjeru za dvije prodavaonice
trgovakog drutva VUKOVAR d.d. U primjerima prikazujemo
razdoblja obrauna 1. sijenja do 30. lipnja i razdoblje 1. srpnja do
31. prosinca.

Malopro-
Porez na dajna
Troak nabave Razlika u Prodajna cijena
Red. br. Opis dodanu vri- cijena s
- nabavna cijena cijeni prije poreza
jednost ukljuenim
porezima
1 2 3 4 5 6 7
1. Zaliha robe 1. sijenja 5.000 1.000 6.000 1.320 7.320
2. Roba nabavljena od 1. sijenja do 30. lipnja 15.000 3.750 18.750 4.125 22.875
3. Roba raspoloiva za prodaju od 1. sijenja do 30. lipnja 20.000 4.750 24.750 5.445 30.195
4. Roba prodana od 1. sijenja do 30. lipnja 17.300 3.440 20.740 4.563 25.303
5. Zaliha robe 1. srpnja 2.700 1.310 4.010 882 4.892
6. Roba nabavljena od 1. srpnja do 31. prosinca 21.000 5.460 26.460 5.821 32.281
7. Roba raspoloiva za prodaju od 1. srpnja do 31. prosinca 23.700 6.770 30.470 6.703 37.173
8. Roba prodana od 1. srpnja do 31. prosinca 18.000 4.950 22.950 5.049 27.999
9. Zaliha robe 31. prosinca 5.700 1.820 7.520 1.654 9.174

Trgovako drutvo VUKOVAR d.d.

Prodavaonica "MITNICA"

Malopro-
Prodajna Porez na dajna
Red. Troak nabave
Opis Razlika u cijeni cijena prije dodanu cijena s
br. - nabavna cijena
poreza vrijednost ukljuenim
porezima
1 2 3 4 5 6 7
1. Zaliha robe 1. sijenja 12.000 2.880 14.880 3.274 18.154
2. Roba nabavljena od 1. sijenja do 30. lipnja 36.000 7.560 43.560 9.583 53.143
SIJEANJ 2007.

3. Roba raspoloiva za prodaju od 1. sijenja do 30. lipnja 48.000 10.440 58.440 12.857 71.297
4. Roba prodana od 1. sijenja do 30. lipnja 39.850 9.150 49.000 10.780 59.780
5. Zaliha robe 1. srpnja 8.150 1.290 9.440 2.077 11.517
6. Roba nabavljena od 1. srpnja do 31. prosinca 52.000 13.520 65.520 13.104 78.624
7. Roba raspoloiva za prodaju od 1. srpnja do 31. posinca 60.150 14.810 74.960 15.181 90.141
8. Roba prodana 1. srpnja do 31. prosinca 45.000 10.350 55.350 12.177 67.527
9. Zaliha robe 31. prosinca 15.150 4.460 19.610 3.004 22.614

54 Raunovodstvo i nancije

1.dio FERDO.indd 54 12/27/06 2:22:49 PM

 RAUNOVODSTVO

U tablicama za prodavaonice "VUKA" i "MITNICA" u

stupcu 7 iskazani su podaci o financijskom zaduenju
za ulaz robe u prodavaonice i o smanjenju financijskog
zaduenja za izlaz, odnosno za prodanu robu. To su
podaci koji se iskazuju i u knjizi popisa za svaku
prodavaonicu. Podaci o porezu na dodanu vrijednost
potrebni radi knjienja u glavnoj knjizi unijeti u stupac
6 izraunavaju se primjenom preraunane stope na pro-
dajnu cijenu (18,0328 posto) ako u robi nema dobara s
nultom stopom poreza na dodanu vrijednost. U sluaju
da u robi ima dobara s nultom stopom, potrebno je
izdvojiti prodajnu cijenu robe raspoloive za prodaju i
prodane robe s nultom stopom. Podaci o porezu na do-
danu vrijednost sadranom u prodajnoj cijeni prodane
robe ne moraju se utvrivati dnevno, za glavnu knjigu se
mogu utvrivati za kalendarski mjesec, tj. za obraunsko
razdoblje za porez na dodanu vrijednost.
Ono to je obiljeje opisanog postupka utvrivanja
troka nabave prodane robe je da podaci za obadvije pro-
davaonice iskazani u stupcu 3 nisu izraunani primjenom prosjenog vrste robe (stopa, rabat). Sve stope razlika u cijeni izraunali smo
postotka razlike u cijeni raspoloive robe za prodaju. kao stope dodatka na troak nabave, kao to se i postupa najee
U stupac 3 unijeti podaci su utvreni kao umnoak koliine u kalkulaciji prodajne cijene robe. Razlika u cijeni dodaje se na
svake vrste robe s trokom nabave za jedinicu mjere. Iznos razlike troak nabave kod kalkulacije u sustavu mare. U rabatnom na-
u cijeni u stupcu 4 utvren je oduzimanjem troka nabave u inu utvrivanja prodajnih cijena rabat kao razlika u cijeni trgovca
stupcu 3 od prodajne cijene u stupcu 5. Iako su u naem primjeru izraava se u postotku od prodajne cijene u pravilu bez ukljuenog
podaci o razlici u cijeni iskazani zbrojno za prodavaonicu, oni su poreza na dodanu vrijednost. Meutim, i mara kao razlika u cijeni
uz navedeno programsko rjeenje poznati i za svaku vrstu robe na koja se dodaje na troak nabave (nabavnu cijenu) moe se izraziti u
zalihi i za koliinu svake vrste prodane robe. Za knjienje u glav- postotku od prodajne cijene. Stopa razlike u cijeni od prodajne cijene
noj knjizi podaci o troku nabave i razlici u cijeni prodane robe nisu je preraunana stopa razlike u cijeni na troak nabave (nabavnu
potrebni dnevno. Menadment moe postaviti zahtjev za dnevnim cijenu) uz primjenu rauna vie sto. Za prodavaonicu VUKA stopa
informacijama o prodaji i zalihama. Informacije o ostvarenoj razlici razlike u cijeni na troak nabave robe raspoloive za prodaju za prvo
u cijeni za prodanu robu mogu se menadmentu prezentirati tjedno, polugodite iznosi 23,75 posto, a za tu stopu stopa razlike u cijeni od
odnosno prema njegovom zahtjevu. Meutim, za knjienje u glavnoj prodajne cijene iznosi:
knjizi primjereno razdoblje za koje se utvruje i knjii troak nabave
23,75 x 100
prodane robe je mjesec dana. (To ne mora biti kalendarski mjesec).
= 19,19%.
U tablicama nismo iskazali u postotku prosjene stope razlike u
100 + 23,75
cijeni robe raspoloive za prodaju u pojedinoj trgovini, niti prosjene
stope ostvarene razlike u cijeni prodane robe. Ovi se postoci mogu
Isti postotak e se dobiti ako se iznos razlike u cijeni stavi u
izraunati nakon to je utvren troak nabave prodane robe jer
odnos s prodajnom cijenom robe raspoloive za prodaju, tj.
prosjene stope razlike u cijeni u opisanom postupku nisu instrument
izraunavanja iznosa ostvarene razlike u cijeni i troka nabave za 4.750 x 100
prodanu robu. Postupak je obrnut. U prodavaonici VUKA prosjena = 19,19%.
stopa razlike u cijeni robe raspoloive za prodaju za prvo polugodite 24.750
je 23,75 posto (4.750 : 20.000 x 100) za drugo polugodite to je 28,56
posto (6.770 : 23.700 x 100). U prodavaonici MITNICA zbog drukije Nain iskazivanja u knjigovodstvu trgovakog drutva predane
strukture robe raspoloive za prodaju, prosjena stopa razlike u cijeni robe u prodavaonice, prihoda od prodaje robe i troka nabave za
robe raspoloive za prodaju je za prvo polugodite 21,75 posto, a za prodanu robu za prvo polugodite prikazujemo u nastavku na primjeru
drugo polugodite je 24,62 posto. U obje prodavaonice zbog razlika trgovakoga drutva VUKOVAR d.d. Otvaranje poetnog stanja na
strukture prodaje od strukture raspoloive robe, prosjene stope
SIJEANJ 2007.

kontima zaliha trgovake robe i samu nabavu robe ne prikazujemo u

razlika u cijeni za prodanu robu nisu jednake prosjenim stopama primjeru knjienja.
razlike u cijeni robe raspoloive za prodaju. Za prodanu robu u
prvom polugoditu prosjena stopa razlike u cijeni za prodavaonicu
VUKA je 19,88 posto (3.440 : 17.300 x 100), a za prodavaonicu
MITNICA je 22,96 posto (9.150 : 39.850 x 100). Kada govorimo o
strukturi robe, mislimo na razlike u stopi razlike u cijeni kod pojedine
www.rif.hr
Raunovodstvo i nancije 55
1.dio FERDO.indd 55 12/27/06 2:22:49 PM
 RAUNOVODSTVO

Knjienje u glavnoj knjizi:

Red. broj OPIS Iznos Konto

Duguje Potrauje
1. Roba predana u prodavaonicu od 1. sijenja do 30. lipnja
prodajna cijena s ukljuenim porezom na dodanu vrijednost
- prodavaonica VUKA 22.875 66301
- prodavaonica MITNICA 53.143 66302
ukalkulirani porez na dodanu vrijednost
- prodavaonica VUKA 4.125 66401
- prodavaonica MITNICA 9.583 66402
ukalkulirana razlika u cijeni
- prodavaonica VUKA 3.750 66901
- prodavaonica MITNICA 7.560 66902
troak nabave robe predane u prodavaonice
- prodavaonica VUKA 15.000 659 ili 660
- prodavaonica MITNICA 36.000 659 ili 660
2. Prodana roba od 1. sijenja do 30. lipnja - utrak u gotovini poloen na
iroraun
- prodavaonica VUKA 25.303 100
20.740 76101
4.563 2811
- prodavaonica MITNICA 59.780 100
49.000 76102
10.780 2811
3. Prijenos troka nabave (nabavne cijene) za prodanu robu od 1. sijenja do
30. lipnja
prodavaonica VUKA
- troak nabave 17.300 71101
- porez na dodanu vrijednost 4.563 66401
- razlika u cijeni 3.440 66901
- prodajna cijena s ukljuenim porezom na dodanu vrijednost 25.303 66301
prodavaonica MITNICA
- troak nabave 39.850 71102
- porez na dodanu vrijednost 10.780 66402
- razlika u cijeni 9.150 66902
- prodajna cijena s ukljuenim porezom na dodanu vrijednost 59.780 66302

Iz prikaza knjienja u glavnoj knjizi, vidljivo je da su za
svako prodajno mjesto, odnosno prodavaonicu, uz prodajnu cijenu
raspoloive i prodane robe, iskazani i podaci o ukalkuliranoj razlici
u cijeni robe raspoloive za prodaju i ukalkuliranom porezu na do-
danu vrijednost. Iz ovih podataka za svaku prodavaonicu se izvodi
i podatak o troku nabave robe raspoloive za prodaju u odreenom
razdoblju.
Drugi, manje precizan, postupak utvrivanja troka nabave
prodane robe tijekom razdoblja temelji se samo na:
a) podacima o financijskom zaduenju prodavaonica za primlje-
nu robu u prodavaonicu i o financijskom razduenju svake
prodavaonice za prodanu robu tijekom razdoblja,
b) podacima o zbrojnom iznosu razlike u cijeni robe u svim pro-
davaonicama ili o ukupnoj razlici u cijeni robe raspoloive za
prodaju u svakoj prodavaonici ili prodajnom mjestu,
SIJEANJ 2007.
d) podacima o zbrojnom iznosu poreza na dodanu vrijednost u svim
prodavaonicama ili o porezu na dodanu vrijednost ukalkuliranom
u prodajnu cijenu robe raspoloive za prodaju u svakoj prodava-
onici ili prodajnom mjestu.
Uz navedene raspoloive podatke troak nabave prodane robe
u obraunskom razdoblju u svim i u svakoj prodavaonici moe se
utvrditi samo primjenom prosjene stope razlike u cijeni od prodajne
cijene robe raspoloive za prodaju u odreenom obraunskom raz-
doblju. Za objanjavanje ovoga postupka utvrivanja troka nabave
prodane robe koristit emo podatke za trgovako drutvo VUKOVAR
d.d. za prodavaonice VUKA i MITNICA. U primjeru pretpostavljamo
da trgovako drutvo utvruje troak nabave prodane robe za svako
polugodite, te da se i prosjena stopa razlike u cijeni od prodajne
cijene raspoloive robe za prodaju utvruje za isto razdoblje.
Prije prikaza postupka izraunavanja troka nabave odnosno

c) podacima o zbrojnom troku nabave robe raspoloive za pro- razlike u cijeni za za prodanu robu prikazujemo knjienje odnosno
daju (nabavljene) u svim prodavaonicama, odnosno prodajnim smanjenje zaliha robe u prodavaonicama i poveanje rashoda.
mjestima ukljuivo i u skladitu iz kojega se opskrbljuju
prodavaonice,

56 Raunovodstvo i nancije

1.dio FERDO.indd 56 12/27/06 2:22:51 PM

 RAUNOVODSTVO

Knjienje:

Red. Konto
OPIS Iznos
br. Duguje Potrauje
1. Prijenos prodane robe - razduenje prodavaonice za prodanu robu od 1. sijenja do 30. lipnja
- prodavaonica VUKA 20.740 7111
4.563 664
25.303 66301
- Prodavaonica MITNICA 49.000 7112
10.780 664
59.780 66302

Nakon knjienja u dnevniku podatke zaduenja i razduenju dajemo na kontu za svaku prodavaonicu. Na ovim kontima prikazujemo
podatke za prvo i za drugo polugodite.

ANALITIKA KONTA PRODAVAONICA

Trgovako drutvo VUKOVAR d.d.
Prodavaonica VUKA
Konto 66301
Zaduenje
Prodana roba
Datum Temeljnica Opis prodavaonice Zaliha robe
(potrauje)
(duguje)
1. 1. Inventurna lista Zaliha robe 1. sijenja 7.320
1. 1. do 30. 6. Primke Roba primljena (nabavljena) od 1. sijenja do 30. lipnja 22.875
Utrak Roba prodana od 1. do 30. lipnja 25.303
Ukupno 1. sijenja do 30. lipnja 30.195 25.303 4.892
1. 7. do 31. 12. Primke Roba primljena (nabavljena) od 1. srpnja do 31. prosinca 32.281
Utrak Roba prodana od 1. srpnja do 31. prosinca 27.999
Ukupno 1. sijenja do 31. prosinca 62.476 53.302 9.174

Trgovako drutvo VUKOVAR d.d.

Prodavaonica MITNICA
Konto 66302
Zaduenje Prodana
Datum Temeljnica Opis prodavaonice roba Zaliha robe
(duguje) (potrauje)
1. 1. Inventurna lista Zaliha robe 1. sijenja 18.154
1. 1. do 30. 6. Primke Roba primljena (nabavljena) od 1. sijenja do 30. lipnja 53.143
Utrak Roba prodana od 1. sijenja do 30. lipnja 59.780
Ukupno 1. sijenja do 30. lipnja 71.297 59.780 11.517
1. 7. do 31. 12. Primke Roba primljena (nabavljena) od 1. srpnja do 31. prosinca 78.624
Utrak Roba prodana od 1. srpnja do 31. prosinca 67.527
Ukupno 1. sijenja do 31. prosinca 149.921 127.307 22.614

Uz analitika konta za svaku prodavaonicu na kojima je iskazano
financijsko zaduenje po prodajnoj cijeni s ukljuenim porezom na
dodanu vrijednost u knjigovodstvu trgovakog drutva iskazani su i
podaci o razlici u cijeni i porezu na dodanu vrijednost. Razlika u cijeni
i porez na dodanu vrijednost koji su ukalkulirani u prodajnu cijenu robe
raspoloive za prodaju u prodavaonicama u knjigovodstvu trgovakoga
drutva mogu biti iskazane analitiki po prodavaonicama ili sintetiki
za sva prodajna mjesta. Ako se u knjigovodstvu trgovakoga drutva
U posljednjem knjienju pod rednim brojem 4. iskazano je sma-
njenje zaliha robe u prodavaonicama za prodanu robu po prodajnoj
cijeni s ukljuenim porezom na dodanu vrijednost, smanjenje
ukalkuliranog poreza na dodanu vrijednost i poveanje rashoda za
prodanu robu na kontu 710 u visini prodajne cijene prodane robe
bez poreza na dodanu vrijednost. Kako se rashodi za prodanu robu
iskazuju u visini troka nabave, za prodanu robu ovo se posljednje
knjienje mora ispraviti, tj. na kontu 710 treba proknjiiti ispravak,
SIJEANJ 2007.

vode analitiki podaci o razlici u cijeni i porezu na dodanu vrijednost za

svaku prodavaonicu, tada se razlika u cijeni i troak nabave izraunavaju
primjenom prosjene stope razlike u cijeni za svaku prodavaonicu.
Ako se razlika u cijeni i porez na dodanu vrijednost u knjigovodstvu
trgovakoga drutva iskazuju sintetiki za sva prodajna mjesta, tada se
razlika u cijeni i troak nabave prodane robe za svaku prodavaonicu
izraunava primjenom jedinstvene prosjene stope razlike u cijeni robe
raspoloive za prodaju.
odnosno smanjenje rashoda za iznos razlike u cijeni prodane
robe u prvom polugoditu. Nakon toga ispravka na kontu 710 ostat
e troak nabave prodane robe. S knjienjem na rednom broju 4. se
moe i priekati dok se ne izrauna iznos razlike u cijeni prodane
robe u obraunskom razdoblju. U nastavku prikazujemo postupak
izraunavanja razlike u cijeni prodane robe za prvo polugodite.

Raunovodstvo i nancije 57
1.dio FERDO.indd 57 12/27/06 2:22:51 PM
 RAUNOVODSTVO

Podaci koji se ukljuuju u obraun:

a) prodajna cijena robe raspoloive za prodaju od 1. sijenja do 30. lipnja

Prodajna Ukalkulirani Prodajna
cijena porez cijena bez
s porezom poreza

- zalihe na dan 1. 1. 25.474 4.594 20.880

- nabavljeno od 1. sijenja do 30. lipnja 76.018 13.708 62.310
- raspoloivo za prodaju 101.492 18.302 83.190

b) razlika u cijeni robe raspoloive za prodaju od 1. sijenja do 30. lipnja

- zalihe na dan 1. 1. 3.880
- nabavljeno od 1. sijenja do 30. lipnja 11.310
- ukupno razlika u cijeni 15.190

Iz podataka pod a) i b) izraunava se prosjena stopa razlike u cijeni od prodajne cijene raspoloive robe za prodaju na sljedei nain:

Prosjena stopa razlike u cijeni Razlika u cijeni

od prodajne cijene robe raspoloive robe x 100 15.190 x 100
raspoloive za prodaju Prodajna cijena (bez = 83.190 = 18.259%
1. sijenja do 30. lipnja PDV-a) robe raspoloive
za prodaju

Nakon izraunane prosjene stope razlike u cijeni za raspoloivu robu moe se izraunati i iznos razlike u cijeni za prodanu robu:

Razlika u cijeni Prodajna cijena Prosjena stopa

za prodanu robu od prodane robe x razlike u cijeni
=
1. sijenja do 30. lipnja 100

Razlika u cijeni
za prodanu robu
1. sijenja do 30. lipnja 20.740 x 18,259
= = 3.787 kuna.
za prodavaonicu 100
VUKA

Razlika u cijeni
za prodanu robu
1. sijenja do 30. lipnja = 49.000 x 18,259 = 8.958 kuna.
za prodavaonicu 100
MITNICA

Ukupna razlika u cijeni prodane robe za prodavaonice Vuka i Mitnica (3.787 + 8.950) iznosi 12.737.
Troak nabave prodane robe:
- prodavaonica VUKA 20.740 minus 3.787 = 16.953
- prodavaonica MITNICA 49.000 minus 8.950 = 40.050
Ukupno 69.740 minus 12.737 = 57.003
Prikazani obraun razlike u cijeni za prodanu robu je dokument uz temeljnicu za knjienje smanjenja razlike u cijeni i ispravljanja odnosno
smanjenja rashoda na kontu 711.

Knjienje: poredbom troka nabave koji je za prodavaonice utvren iz analitikog

(robnog) knjigovodstva s trokom nabave izraunanim uz primjenu
Konto
prosjene stope razlike u cijeni uz pretpostavku da ne postoji robno
Red.
OPIS Iznos knjigovodstvo. Taj odnos pokazuju sljedei podaci:
br. Duguje Potrauje
1. Prijenos razlike u Troak nabave Razlika u cijeni
cijeni prodane robe
SIJEANJ 2007.

Prodavaonica Robno Prosjena Robno Prosjena

zbog utvrivanja troka
knjigovodstvo stopa knjigovodstvo stopa
nabave prodane robe
- prodavaonica VUKA 3.787 7101 VUKA 17.300 16.953 3.440 3.787
- prodavaonica MITNICA 8.950 7102 MITNICA 39.850 40.050 9.150 8.950
- ukupna razlika u cijeni 12.737 669
Ukupno 57.150 57.003 12.590 12.737
Utjecaj primijenjenog postupka na realnost izraunanog troka
nabave prodane robe u naem primjeru mogue je utvrditi us-

58 Raunovodstvo i nancije

1.dio FERDO.indd 58 12/27/06 2:22:52 PM

 RAUNOVODSTVO

Usporedni podaci pokazuju da su na razini trgovakog drutva
relativno male razlike izmeu tonih iznosa troka nabave, odnosno
iznosa razlike u cijeni za prodanu robu u obraunskom razdoblju
utvrenih iz analitikih konta robnog knjigovodstva i iznosa utvrenih
bez robnog knjigovodstva primjenom prosjene stope razlike u cijeni
od prodajne cijene prodane robe. Te razlike su za na primjer vee
i suprotnih su predznaka kada se promatraju pojedinano za svaku
prodavaonicu. To znai da se na razini prodavaonica, a na taj nain
i na razini trgovakoga drutva, realniji podaci o troku nabave
prodane robe, odnosno u razlici u cijeni za prodanu robu mogu dobiti
ako se u knjigovodstvu osiguraju podaci o iznosu razlike u cijeni robe
raspoloive za prodaju u svakoj prodavaonici. Tada se i prosjene
stope razlike u cijeni robe raspoloive za prodaju izraunavaju za
svaku prodavaonicu.
Razlike izmeu troka nabave za prodanu robu, utvrenog iz
analitikog knjigovodstva i iznosa utvrenog uz primjenu prosjene
stope razlike u cijeni od prodajne cijene robe raspoloive za prodaju
mogu biti znaajnije u sluajevima kada roba za koju je zaduena
pojedina prodavaonica u veim koliinama nije prodana, a ima stopu
razlike u cijeni znaajno ispod ili iznad prosjene stope razlike u
cijeni robe raspoloive za prodaju. Odreena nerealnost utvrenih
trokova nabave za prodanu robu primjenom prosjenih stopa razlike
u cijeni moe se prihvatiti za razdoblja tijekom godine. Meutim,
na kraju poslovne godine za poslovnu godinu te se nerealnosti
mogu ispraviti i svesti na rezultate koji bi se dobili da je tijekom
godine voeno robno knjigovodstvo. Za to je, umjesto izravnog
izraunavanja razlike u cijeni za prodanu robu, potrebno izraunati,
odnosno utvrditi razliku u cijeni zalihe robe u prodavaonici na
posljednji dan poslovne godine. Budui da ne postoji analitiko
robno knjigovodstvo, inventurom na posljednji dan godine potrebno
je utvrditi vrstu i koliinu robe na zalihi na posljednji dan godine
u svakoj prodavaonici. U inventurnu listu, uz vrstu i koliinu robe
na zalihi te podatke o prodajnoj cijeni bez i s ukljuenim porezom na
dodanu vrijednost, dodaju se i podaci o troku nabave za jedinicu i
za koliinu robe na zalihi. Podatak o troku nabave svake vrste robe
na zalihi na posljednji dan godine uzima se iz primke - kalkulacije
za posljednji ulaz robe, ako je koliina robe na zalihi jednaka ili
manja od posljednjeg ulaza, odnosno nabave. U sluaju da je koliina
pojedine vrste robe na zalihi vea od koliine posljednjeg ulaza, tada
se troak nabave za jedinicu koliine na zalihi koja prelazi posljednji
ulaz uzima iz pretposljednje kalkulacije ulaza.
Razlika izmeu ukupnog troka nabave robe raspoloive za
prodaju tijekom poslovne godine (stanje 1. 1. i roba nabavljena
tijekom godine) i troka nabave zalihe robe na kraju godine utvr-
enog na opisani nain predstavlja tono utvren troak nabave
za vrste i koliinu robe koja je prodana tijekom poslovne godine.
Isto tako razlika izmeu ukupne razlike u cijeni robe raspoloive
za prodaju i razlike u cijeni utvrene na opisani nain za robu na
zalihi na posljednji dan godine predstavlja razliku u cijeni prodane
robe u poslovnoj godini. U okviru troka nabave i razlike u cijeni
za prodanu robu sadrani su iznosi za utvrene manjkove izraene
samo u novanom iznosu po prodajnoj cijeni bez ukljuenog poreza
na dodanu vrijednost. Budui da se kod financijskog zaduenja
prodavaonica inventurom moe utvrditi samo manjak ili samo viak,
u sluaju kada je utvren viak on je sadran u inventurom utvrenom
stanju na posljednji dan godine.
Na opisani nain utvren troak nabave i razlika u cijeni robe na
zalihi na posljednji dan godine, ali i troak nabave i razlika u cijeni
robe prodane tijekom poslovne godine su jednaki kao da je tijekom
poslovne godine voeno analitiko robno knjigovodstvo po troku
nabave uz primjenu metode FIFO.
Primjer inventurne liste s opisanim podacima za robu na zalihi na
posljednji dan godine prikazujemo u nastavku.

Trgovako drutvo SLAVUJ d.d.

Inventurna lista robe na zalihi na dan 31. 12. 2006. u prodavaonici "MEDO"

Red. ifra robe Naziv robe Jedinica Koliina Prodajna Prodjna Troak Troak Razlika u
br. mjere robe na cijena bez po- cijena za nabave za nabave za cijeni robe
zalihi reza za jedinicu koliinu na jedinicu mjere koliinu na na zalihi
mjere zalihi zalihi
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
1. 0123 Cipele muke X par 20 700 14.000 500 10.000 4.000
2. 0138 Cipele enske par 10 820 8.300 450 4.500 3.700
3. 0453 izmice enske N par 30 950 28.500 350 10.500 18.000
4. 0538 arape M par 50 80 4.000 30 1.500 2.500
Ukupno 54.700 26.500 28.200

U tablici inventurne liste prikazana je prodavaonica s malo poslovnu godinu. Uz podatke za prodajna mjesta u ove se izvjetaje
artikala samo radi prikaza sadraja. U trgovakom drutvu inventurne ukljuuju i podaci o trokovima ostalih mjesta trokova u trgovakom
liste navedenoga sadraja i moda proirenog i za porez na dodanu drutvu.
vrijednost treba izraditi za svaku prodavaonicu i drugo prodajno
mjesto. U to treba ukljuiti i skladite u kojemu se roba vodi po 5.4.2. Trokovi trgovine
SIJEANJ 2007.

prodajnoj cijeni. Trgovaka drutva koja obavljaju djelatnost trgovine trokove

injenica da se prihodi od prodaje robe i s njima povezani ra-
shodi koje ine trokovi prodane robe i trokovi trgovine prate u
raunovodstvu po prodajnim mjestima u trgovini na veliko i u trgovini
na malo daje mogunost izrade izvjetaja o profitabilnosti pojedinih
prodajnih mjesta. Takvi su izvjetaji potrebni menadmentu i upravi
trgovakoga drutva za kraa razdoblja tijekom godine, ali i za
poslovanja koji se ne ukljuuju u trokove nabave evidentiraju po
prirodnim vrstama u razredu 4. Na kraju obraunskog razdoblja
odnosno poslovne godine, budui da ne koriste konta skupine 60 i
63, jer nemaju zalihe nedovrene proizvodnje i gotovih proizvoda,
ova drutva preko konta 491 ukupni iznos trokova iz razreda 4
prenose na teret ukupnog prihoda, konto 715. Struktura rashoda

Raunovodstvo i nancije 59
1.dio FERDO.indd 59 12/27/06 2:22:52 PM
 RAUNOVODSTVO

iskazanih na kontu 715 za poslovnu godinu prema kriteriju prirodne oporezivanja kroz zatezne kamate povezana drutva moraju odustati
vrste trokova iskazana je na razredu 4. Trgovaka drutva mogu od obrauna zateznih kamata u meusobnim odnosima.
konto 715 analitiki ralaniti sukladno potrebama svoje analitike
5.5.1.1. Kamate iz odnosa s povezanim drutvima
evidencije i potrebama praenja rezultata po segmentima poslovanja
prodavaonice, podruje prodaje, nain prodaje i slino. Trgovaka Povezana drutva mogu se meusobno financirati tako da
drutva koja u svom poslovanju imaju i proizvodnju i trgovinu prema odobravaju meusobno kratkorone ili dugorone kredite.
svojim potrebama mogu koristiti konto 700 za trokove proizvodne
ili uslune djelatnosti i konto 715 za dio trokova koji se odnosi na Primjer:
djelatnosti trgovine. Naravno u ovom sluaju se prihodi od prodaje Dioniko drutvo Cres d.d. (ovisno drutvo odnosno podrunica)
proizvoda i usluga iskazuju na skupini konta 75, a prihodi od prodaje primilo je kratkoroni kredit od vladajueg drutva Arena d.d. na dva
robe na skupini konta 76. mjeseca u iznosu od 100.000 kn uz mjesenu kamatu 2%. Za kamatu
je primljen raun drutva Arena d.d. u kojem je iskazana kamata
5.5. RASHODI FINANCIRANJA 4.000 kuna i PDV 880 kuna. Vraen je katkoroni kredit vladajuem
drutvu Arena d.d.
Uz pojam trokovi odnosno rashodi financiranja u raunovod-
stvenoj literaturi za iste vrste trokova koristi se i pojam trokovi Knjienje u dionikom drutvu Cres d.d.:
posudbe. Pod trokovima financiranja, odnosno trokovima posudbe
smatraju se iznosi naknada koje trgovako drutvo plaa za korite-
Red. Konto
nje u pravilu tue financijske imovine. Dakle, to su naknade koje OPIS Iznos
br. Duguje Potrauje
se plaaju kao kamata za koritene kredite i zajmove, diskonti pri
1. Primljen krat. kredit 100.000 100 250
prodaji vrijednosnih papira i potraivanja prije njihovoga dospijea,
2. Obraun kamate za dva
kamate redovne i zatezne zbog odgode plaanja obveza dobavljaima
mjeseca:
i drugih obveza (plae radnicima, porezi i drugo) obveze po valutnoj
- kamata 4.000 720
klauzuli, negativne teajne razlike i drugo. - pretporez 880 181
Naela o priznavanju trokova financiranja, odnosno trokova - ukupna obveza 4.880 2501
posudbe u rashode trgovakog drutva sadrana su u Meunarodnom 3. Povrat glavnice i plaanje
raunovodstvenom standardu 23 - Trokovi posudbe. Prema, tzv. kamate 100.000 250
osnovnom postupku, trokovi posudbe se iskazuju kao rashod 4.880 2501
razdoblja u kojemu su nastali, odnosno na koje se odnose. Dopu- 104.880 100
teni alternativni postupak se moe primijeniti uz odreene uvjete.
Meutim, i kada su ispunjeni uvjeti za njegovu primjenu menadment Na kontu 250 - Obveze prema povezanim drutvima vode se
moe odluiti da se primjenjuje osnovni postupak. Prema doputenom na analitikim kontima i obveze za obraunate kamate povezanim
alternativnom postupku trokovi posudbe, u pravilu kamate, mogu se drutvima.
ukljuiti u zalihe i u troak nabave dugotrajne imovine. U nastavku Kada se radi o obvezama s osnove primljenih dugoronih kredita
emo na primjerima objasniti nain knjienja i utvrivanja pojedinih od povezanih drutava tada se obveze za primljene kredite iskazuju
vrsta trokova financiranja kada se iskazuju kao rashodi u razdoblju na kontu 940 - Obveze prema povezanim drutvima, obveze za
na koje se odnose, odnosno u kojemu su nastali. obraunate kamate na kontu 250 - Obveze prema povezanim drut-
Trgovako drutvo koje iskazuje financijske rashode iz odnosa vima. Rashodi po osnovi kamata iskazuju se takoer na kontu 720
s povezanim drutvima u okviru skupine konta 72 otvara posebna - Financijski trokovi iz odnosa s povezanim drutvima.
konta za iskazivanje tih rashoda, a posebno konta za iskazivanja
financijskih rashoda koji nastaju u odnosima s drugim osobama. 5.5.1.2. Gubici (rashodi) od ulaganja u dionice
Kada dionika drutva imaju znaajan utjecaj ili kontrolu nad
5.5.1. Financijski rashodi iz odnosa s povezanim drutvima drugim drutvom onda primjenom metode udjela u sluaju gubitka
Financijski rashodi iz odnosa s povezanim drutvima obuhvaaju kod ovisnog drutva (podrunice) vladajue drutvo (matica) iskazuje
kamate, teajne razlike i druge trokove financiranja iz odnosa s rashode u visini udjela u gubitku.
povezanim drutvima koji se knjie na kontu 720. Kamate iz odnosa Primjer: (evidentiranje po metodi udjela)
s povezanim drutvima nastaju po osnovi obveza za dugorone i Dioniko drutvo Krka d.d. kupilo je u sijenju 2006. godine na
kratkorone kredite, obveze po osnovi nabave robe i usluga, zatezne tritu 720 dionica drutva Betina d.d. koje je ukupno emitiralo 1.200
kamate koje se plaaju zbog zakanjenja u plaanju obveza prema dionica nominalne vrijednosti 100 kn. Za kupljnenih 720 dionica s
povezanim drutvima, i sl. iro rauna je plaeno 90.000 kunaa (jedna dionica 125 kuna).
Kada je rije o zateznim kamatama koje se obraunavaju izmeu Na temelju rauna plaena je provizija brokeru 2.000 kuna. Ovo
povezanih drutava od 1. sijenja 2005. godine potrebno je voditi ulaganje u dionice razvrstano je u financijsku imovinu raspoloivu
rauna o odredbi toke 9. stavka 1. lanka 7. Zakona o porezu na za prodaju. Za 2006. godinu drutvo Betina d.d. iskazalo je gubitak
SIJEANJ 2007.

dobit prema kojoj se porezno nepriznatim rashodima smatraju zatezne od 32.000 kn.
kamate izmeu povezanih osoba. Budui da se zatezne kamate kod
U raunovodstvu dionikog drutva Krka d.d. utvreni su sljedei
povezanog drutva koje ih je zaraunalo ukljuuju u prihod, pa dakle,
podaci:
i u poreznu osnovicu, a prema citiranoj odredbi lanka 7. Zakona o
1. Postotak udjela drutva Krka d.d. u drutvu Betina d.d. =
porezu na dobit nisu porezno priznati rashod kod dunika, proizlazi da
720 x 100
se porezno optereenje povezanih drutava poveava zbog obrauna = = 60%
zateznih kamata. Da bi otklonili tetne posljedice dvostrukog 1.200

60 Raunovodstvo i nancije

1.dio FERDO.indd 60 12/27/06 2:22:52 PM

 RAUNOVODSTVO

2. Troak stjecanja dionica drutva Betina d.d. 1. Za dugoroni kredit od poslovne banke godinji
a) kupovna cijena 720 x 125 90.000 anuitet dospijeva 31. oujka sljedee 2007. godine.
b) raun za proviziju brokera 2.000 Struktura obveze:
92.000 - otplatni iznos 30.000
3. Udjel Krka d.d. u gubitku Betina d.d. - kamate 12.000
= 32.000 x 60% = 19.200 anuitet 42.000
2. Za kratkoroni zajam od 200.000 od trgovakoga
U knjigovodstvu dionikog drutva Krka d.d. iskazuje se drutva ZORA d.d. u razdoblju 1. listopada tekue
kupnja dionica i udjel u gubitku ovisnog drutva. godine do 30. lipnja sljedee godine obveza za
kamatu iznosi 18.000 kuna, a dospijeva 30. lipnja
Knjienje u knjigovodstvu drutva "Krka" d.d. (matica): idue godine. Tijekom tekue godine od
trgovakoga drutva ZORA d.d. primljeni su mjeseni
obrauni kamata za listopad, studeni i prosinac u
Red. Konto
OPIS Iznos kojima je za svaki mjesec iskazano:
br. Duguje Potrauje - mjeseni iznos kamate 2.000
1. Plaena kupovna cijena - porez na dodanu vrijednost 22 posto 440
dionica 90.000 040 100 Zbrojni iznos kamate i PDV-a 2.440
2. Raun brokera 2.000 040 221 3. Za pozajmicu od fizike osobe koja je koritena
3. Plaena obveza brokeru 2.000 221 100 i vraena u tekuoj godini obveza za kamatu
4. Priznavanje rashoda za iznosi 2.000 kuna. Od iznosa obveze za kamatu
udjel u gubitku ovisnog fizikoj osobi je isplaeno 1.258 kuna, a 742 kuna
drutva 19.200 720 040 je uplaeno na propisane raune na ime
obustavljenog poreza i prireza (6%).
Za iznos rashoda na kontu 720 trgovako drutvo e poveati 4. Za pozajmicu koritenu i vraenu u tekuoj godini
osnovicu poreza na dobit jer udjel u gubitku nije porezno priznati obveza za kamatu fizikoj osobi (nije obrtnik) iznosi
rashod. 10.000 kuna neto. Sukladno ugovoru, trgovako
drutvo korisnik pozajmice je preuzelo obvezu na
5.5.2. Financijski trokovi (rashodi) iz odnosa s nepovezanim svoj teret platiti i pripadajui porez na dohodak od
drutvima kamata. Uz prirez od 18 posto. Prema prebivalitu
fizike osobe, porez i prirez iznose:
5.5.2.1. Kamate
10.000 x 41,30
Kamata redovna i zatezna koju trgovako drutvo plaa drugim = 7.035,78
osobama ima obiljeje naknade za koritenje posuene financijske 100 - 41,30
imovine. Obiljeje koritenja tue imovine ima i svako odgaanje Troak kamate za trgovako drutvo iznosi
plaanja obveze dobavljaima i drugim vjerovnicima koje moe, ali (10.000 + 7.035). 17.035
ne mora, imati za posljedicu plaanje zatezne kamate. 5. Za dospjele neplaene obveze dobavljaima do
Kamatama se smatraju i rashodi koji nastaju po osnovi revalo- 31. prosinca tekue godine obraunane su zatezne
rizacije, odnosno primjene valutne klauzule ugovorene obveze. kamate za dane kanjenja plaanja do 31. prosinca
Kamate su rashod koji se u rashode razdoblja ukljuuje na vremenski 2006. godine 14.220
proporcionalnoj osnovi, tj. prema proteku vremena na koje se 6. Obraunane zatezne kamate za sve nepravodobno
odnose. plaene mjesene predujmove poreza na dobit do
Sukladno odredbama Zakona o kamatama (Nar. nov., br. 94/04.) 31. 12. 2006. godine iznose 13.430
7. Za kanjenje isplate plaa radnicima u tekuoj
Vlada Republike Hrvatske je donijela:
godini obraunane zatezne kamate do
- Uredbu o visini stope zatezne kamate (Nar. nov., br. 153/04.) -
31. 12. 2006. godine iznose 21.640
(od 3. studenoga 2004. godine stopa zatezne kamate je 15%);

SUPER PONUDA
- Uredbu o visini najviih doputenih ugovornih kamatnih stopa
(Nar. nov., br. 153/04.) - najvia ugovorna kamatna stopa
u novanim obvezama pravnih osoba je 17% godinje, a u
novanim obvezama fizikih osoba prema pravnim osobama je KOMPLET PROGRAMA
19% godinje. ARTSoft
ZA KNJIGOVODSTVO
Jedna od osnovnih raunovodstvenih pretpostavki, odnosno INTEGRIRANI
KNJIGOVODSTVENI SAMO 2.000 kn (bez PDV-a)
naela koje se primjenjuje pri sastavljanju financijskih izvjetaja - Financijsko knjigovodstvo sa salda
PAKET za Windows
trgovakih drutava jest naelo nastanka dogaaja. Prema tom naelu korisnike 95/98, Me, XP kontima kupaca i dobavljaa
u rashode kamata poslovne godine treba ukljuiti iznose kamata za - Obrtniko poslovanje sa salda kontima
sve obveze (obveze za poreze, obveze dobavljaima i za sve ostale kupaca i dobavljaa
SIJEANJ 2007.

obveze za koje postoji obveza plaanja redovne ili zatezne kamate), SLATINA - Maloprodajno poslovanje s PC kasom
koje se odnose na razdoblje do 31. prosinca poslovne godine, bez HR33520 B. Radi 13
- Veleprodajno poslovanje

obzira to e kamata biti plaena kasnije. Napominjemo da nije - Obraun plaa

Tel/fax: 033/ 550 212
- Proizvodnja
ispravno knjiiti rashode za kamate koje nee biti plaene. Mob: 098/ 342 288
- Skladino-materijalno
Primjer: infoss@infoss.hr - Virmani, blagajna, kamate, dug, imovina...
Trgovako drutvo KAMEN d.d. po osnovi poslovnih odnosa ima www.infoss.hr Copyright 2005 by infoSS
sljedee obveze za kamate:

Raunovodstvo i nancije 61
2.dio FERDO.indd 61 12/28/06 4:36:09 PM
 RAUNOVODSTVO

Knjienje u raunovodstvu trgovakog drutva "Kamen" d.d.:

Red. Konto
OPIS Iznos
br. Duguje Potrauje
1. Obraunane kamate po kreditu poslovne banke za tekuu 2006. godinu 9 mjeseci - prema planu otplate 9.000 724 290
2. Kamate na zajmove prema obraunu zajmodavca ZORA d.d. za listopad tekue godine 2.000 724
440 181
2.440 290
2a. Kamate na zajmove prema obraunu zajmodavca ZORA d.d. za studeni i prosinac tekue godine 4.000 724
880 181
4.880 290
3. Dospjela obveza za kamatu zikoj osobi 2.000 724 268
3a. Plaena obveza za kamatu - iznos uplaen zikoj osobi 1.258 268 100
- obustavljen porez i prirez iz dohotka od kamate uplaen na raun prorauna 742 268 100
4. Dospjela obveza za kamatu zikoj osobi 17.035 724 268
4a. Plaena obveza za kamatu:
- iznos uplaen zikoj osobi 10.000 268 100
- obustavljen porez i prirez iz dohotka od kamate uplaen na raun prorauna 7.035 268 100
5. Na dan 31. prosinca obraunane zatezne kamate na dospjele neplaene obveze dobavljaima 14.220 724 221
6. Na dan 31. prosinca obraunane zatezne kamate na zakanjele uplate predujmova poreza na dobit 13.430 724 269
7. Obraunane zatezne kamate za kanjenje isplate plaa 21.640 724 263

Kod knjienja kamata kao rashoda prije plaanja, odnosno prije Knjienje u drutvu Ada d.d.:
dospijea obveze plaanja pod rednim brojem 2. i 2a. korisnik kre-
Red. Konto
dita treba rashode iskazati i u sluaju da od zajmodavca ne primi OPIS Iznos
br. Duguje Potrauje
pisani obraun za kamatu za svaki mjesec. Knjienje se u ovom
sluaju temelji na ugovoru odnosno vlastitom obraunu kamata 1. Potraivanje za prodane
u skladu s ugovorom. No, u tom sluaju, zbog nedostatka pisanog dionice 15.000 168
1.000 726
obrauna s iskazanim porezom na dodanu vrijednost u knjigovodstvu
16.000 044
se moe proknjiiti samo iznos kamate kao rashoda (721/290), a ne
2. Raun brokera za usluge 700 726 221
moe se knjiiti potraivanje za pretporez. Kada naknadno primi
3. Priljev na iroraun 14.300 100 168
raun odnosno obraun za kamatu na kojem e biti iskazan i PDV u
knjigovodstvu se iznos PDV-a iskazuje kao potraivanje za pretporez 4. Prijeboj s brokerom 700 221 168
i obveze na kontu 290 ili 268.
Primjer 2.: Prodaja vlastitih - trezorskih dionica
5.5.2.2. Gubici od prodaje dionica Trgovako drutvo "Golubica" d.d. u tijeku godine za otkupljenih
150 dionica drutva "Golubica" sa irorauna je platilo 30.000 u
Prilikom prodaje tuih dionica prethodno steenih na finan-
to je ukljuena i provizija odnosno naknada brokera. U tijeku iste
cijskom tritu dioniko drutvo moe imati gubitke ako je prodajna godine drutvo "Golubica" je od otkupljenih vlastitih dionica pro-
cijena manja od troka nabave prodanih dionica. dalo 50 dionica za to su kupci na iroraun uplatili 8.000.
Radi knjienja potrebno je izraunati razliku izmeu troka
Primjer 1.: Ulaganje u dionice prethodno je evidentirano po nabave prodanih vlastitih dionica i prodajne cijene prodanih vlastitih
metodi troka ulaganja dionica. U ovom primjeru to je:
Dioniko drutvo Adad.d. prodalo je na financijskom tritu 1. Troak nabave prodanih vlastitih
125 dionica po trinoj cijeni od 120 kn po dionici. Provizija brokera 30.000
dionica: = 200 kuna za jednu dionicu
je 700 kn. Saldo konta 044 - Ulaganje u dionice je 38.400 kn, a
150
odnosi se na 300 dionica. Dioniko drutvo Adad.d. obraunalo
- za prodane dionice = 50 x 200 = 10.000
je i evidentiralo rezultat prodaje.
1. Prodajna vrijednost = 125 x 120 = 15.000 2. Prodajna cijena za prodanih 50 dionica = 8.000
2. minus knjigovodstvena 3. Kapitalni gubitak 2.000
vrijednost prodanih dionica = Knjienje:
38.400 x 125 =
= 16.000
Red. Konto
300 OPIS Iznos
br.
SIJEANJ 2007.

3. Gubitak od prodaje dionica (rashod) = 1.000 Duguje Potrauje

4. Raun brokera 700 1. Otkupljene vlastite
U ovom primjeru dioniko drutvo Adad.d. imalo je veu dionice - 150 dionica 30.000 156 100
knjigovodstvenu vrijednost dionica (troak nabave) od prodajne 2. Prodane vlastite dionice
vrijednosti neto i zato je ostvaren gubitak od prodaje dionica koji se - 50 dionica 8.000 100
iskazuje kao rashod. Ova prodaja dionica evidentira se na sljedei 2.000 911
nain: 10.000 156

62 Raunovodstvo i nancije

2.dio FERDO.indd 62 12/28/06 4:36:12 PM

 RAUNOVODSTVO

Gubitak od prodaje vlastitih dionica nije iskazan na razredu
7 kao rashod nego kao kapitalni gubitak (konto 912) jer se radi o
transakciji koja se iskazuje u okviru kapitala odnosno glavnice.
Otkupljene vlastite dionice iskazali smo u kratkotrajnoj imovini na
kontu 156 - Otkupljene vlastite dionice. Iako se pri otkupu vlastitih
dionica radi o smanjenju kapitala, zbog toga to se u sadraju bilance
u Odluci Odbora za standarde financijskog izvjetavanja otkupljene
dionice iskazuju u imovini i mi smo u naem primjeru postupili na
takav nain. Meutim, u izvjetaju o stanju i promjenama kapitala
otkupljene vlastite dionice iskazuju se kao stavka umanjenja kapitala.
U naem kontnom planu za iskazivanje umanjenja kapitala za steene
vlastite dionice predvidjeli smo konto 911.
5.5.2.3. Negativne teajne razlike
Devizna potraivanja i devizne obveze iskazuju se u knjigovod-
stvu u stranoj valuti i u kunama uz primjenu srednjeg teaja Hrvatske
narodne banke. Teajne razlike kod potraivanja i deviznih obveza
nastaju kao posljedica promjena srednjeg teaja. Negativne
teajne razlike kod deviznih obveza nastaju kod rasta teaja strane
valute u odnosu na teaj po kojemu je obveza u knjigovodstvu
evidentirana.
Isto tako negativne teajne razlike nastaju i kod deviznih po-
traivanja ali kod pada teaja strane valute u odnosu na teaj po
kojemu je potraivanje u knjigovodstvu evidentirano.
Iako kod deviznih obveza i potraivanja, teajne razlike nastaju
pri svakoj promjeni srednjeg teaja, ipak su pravne osobe samo na
kraju obraunskog razdoblja i na kraju godine dune devizne obveze
i devizna potraivanja iskazati po srednjem teaju strane valute
vaeem na posljednji dan obraunskog razdoblja, odnosno godine
(spot-teaj na dan bilance). Radi iskazivanja kunske protuvrijednosti
deviznih obveza i potraivanja prema srednjem teaju strane valute
vaeem na posljednji dan obraunskog razdoblja, odnosno godine,
na kontima obveza i potraivanja knjii se razlika izmeu iznosa ob-
veza ili potraivanja u kunama iskazanih u knjigovodstvu i iznosa
protuvrijednosti za istu svotu strane valute obveza ili potrai-
vanja utvrenu prema srednjem teaju strane valute vaeem na
posljednji dan obraunskog razdoblja, odnosno godine. Obvezi
usklaivanja kunske protuvrijednosti podlijeu i devizne obveze
i potraivanja kod kojih je stanje u stranoj valuti na posljednji dan
obraunskog razdoblja ili godine nula, ali postoji stanje iskazano u
kunama. Kod rasta teajeva stranih valuta, na kontima ve plaenih
obveza, javljaju se dugovna salda, a na kontima ve naplaenih
potraivanja potrana salda. Na kontima obveza ovi iznosi salda su
negativne teajne razlike, a na kontima potraivanja ovi iznosi salda
su pozitivne teajne razlike. Ako je kod stranih valuta dolo do pada
teaja, tada se kod plaenih obveza s deviznim stanjem nula moe
pojaviti potrani kunski saldo. Ovi iznosi salda su pozitivne teajne
razlike. Kod deviznih potraivanja s dugovnim kunskim saldom bez
salda u devizama iznos salda je negativna teajna razlika.
U nastavku u tablici prikazujemo usporedbu za stanja deviznih
obveza i potraivanja iskazanih u kunama u knjigovodstvu s kunskom
protuvrijednou prema srednjem teaju Hrvatske narodne banke.
Zbog tiska asopisa u 2006. godini u primjeru nismo mogli koristiti
srednji teaj HNB-a na dan 31. prosinca 2006. godine.

Iskaz stanja na dan 31. prosinca deviznih obveza i deviznih potraivanja

prema srednjem teaju HNB vaeem na dan 31. prosinca 2006.*

Kunska Knjigovodstveni iznos Teajne razlike

protuvri-
Broj Stanje u Srednji
Opis stavke (naziv konta) jenost prema
konta knjigovodstvu teaj HNB Duguje Potrauje Negativne Pozitivne
srednjem
teaju HNB
944 Obveza za kredit u inozemstvu A 500 USD 5,596260 2.789,13 - 3.133,23 - 344,10
944 Obveza za kredit u inozemstvu B 0 - - 230,00 - 230,00 -
944 Obveza za kredit u inozemstvu C 1.000 EUR 7,368596 7.368,59 - 7.110,20 258,39 -
Ukupno konto 944 - - 10.157,72 - - 488,39 344,10
222 Dobavlja u inozemstvo "A" 300 EUR 7,368596 2.210,58 - 2.050,63 159,95 -
222 Dobavlja u inozemstvu B 0 - - 136,40 - 136,40 -
222 Dobavlja u inozemstvu C 0 - - - 213,40 - 213,40
222 Dobavlja u inozemstvu D 1.000 EUR 7,368596 7.368,59 - 7.493,50 - 124,91
Ukupno konto 221 - - 9.579,17 - 9.757,53 296,35 338,31
046 Potraivanje za zajam u inozemstvu 5.000 EUR 7,368596 36.842,98 37.252,00 - 409,02 -
Ukupno potraivanje za zajmove 36.842,98 37.252,00 - 409,02 -
122 Kupac u inozemstvu X 800 EUR 7,368596 5.894,87 6.145,00 - 250,13 -
122 Kupac u inozemstvu X 0 - - 164,40 - 164,40 -
122 Kupac u inozemstvu Z 0 - - - 217,50 - 217,50
122 Kupac u inozemstvu Z 1000 CHF 4,593315 4.593,31 4.438,40 - - 154,91
Ukupno konto 122 - - 10.498,18 10.747,80 217,50 414,53 372,41
SIJEANJ 2007.

103 Devizni raun - EUR 1.000 EUR 7,368596 7.368,59 7.250,40 - - 118,19
103 Devizni raun - USD 1.000 USD 5,596260 5.596,26 6.134,00 - 537,74 -
Ukupno konto 103 - - 13.964,85 13.384,40 - 537,74 118,19

*
Srednji teaj je izmiljen. Za preraun deviznih potraivanja i obveza treba koristiti teajnu listu HNB vaeu na dan 31. prosinca 2006. godine.

Raunovodstvo i nancije 63
2.dio FERDO.indd 63 12/28/06 4:36:12 PM
 RAUNOVODSTVO

Knjienje:

Red. Konto
OPIS Iznos
broj Duguje Potrauje
1. Teajne razlike po osnovi iskazivanja deviznih obveza na posljednji dan godine prema srednjem teaju
HNB vaeem na posljednji dan godine:
- obveze za kredite, pozitivne teajne razlike 344,10 944
344,10 774
- obveze za kredite, negativne teajne razlike 488,39 725 944
- obveze dobavljaima, negativne teajne razlike 296,35 725 222
- obveze dobavljaima, pozitivne teajne razlike 338,31 222
338,31 774
2. Teajne razlike po osnovi iskazivanja deviznih potraivanja na posljednji dan godine prema srednjem
teaju HNB vaeem na posljednji dan godine
- potraivanje za zajmove - negativna teajna razlika 409,02 046
409,02 725
- potraivanja od kupaca - pozitivne teajne razlike 372,41 122 774
- potraivanja od kupaca - negativne teajne razlike 414,53 122
414,53 725
3. Teajne razlike na deviznom raunu:
- pozitivna teajna razlika 218,19 103 774
- negativna teajna razlika 537,74 103
537,74 725

Pri knjienju pozitivnih teajnih razlika kod obveza prema
dobavljaima iznos pozitivne teajne razlike knjiili smo na kontu
dobavljaa smanjenje obveze storniranjem strane potrauje. Na taj
nain strana duguje i potrauje odraava stvarni novani tok prema te-
aju na dan plaanja obveze. Prema istom naelu i za iznose negativnih
teajnih razlika kod potraivanja od kupaca i kod deviznog rauna
iskazano je smanjenje imovine odnosno potraivanja storniranjem
strane duguje, a ne knjienjem na strani potrauje.
5.6. OSTALI - IZVANREDNI RASHODI
5.6.1. Vrste ostalih - izvanrednih rashoda
U toki 85. MRS - 1, Prezentiranje financijskih izvjetaja koji
se primjenjuje od 1. sijenja 2005. zabranjuje se u izvjetaju o dobiti
i u biljekama bilo koju stavku oznaiti i prikazati kao izvanrednu
stavku. U strukturi podataka koji se sukladno MRS - 1 iskazuju u
izvjetaju o dobiti navode se stavke Ostali rashodi i Ostali prihodi.
U strukturi prihoda i rashoda koji se u izvjetaju o dobiti odnosno
raunu dobiti i gubitka koji se sastavljaju prema propisima registra
godinjih financijskih izvjetaja i propisima o tritu vrijednosnih
papira i u raunu dobiti i gubitka Odboru za standarde financijskog
izvjetavanja zadrani su pojmovi izvanredni rashodi i izvanredni
prihodi. Pod ovim pojmovima iskazuju se rashodi i prihodi koji se u
terminologiji novog MRS - 1 nazivaju Ostali rashodi odnosno Ostali
prihodi.
Iako ostali rashodi odnosno izvanredni rashodi nisu kod trgovakih
drutava po veliini znaajni, ipak je njihovo izdvajanje u posebnu
skupinu konta opravdano. U ovu kategoriju rashoda ukljueni su
SIJEANJ 2007.
postrojenja i opreme, obustavljeno poslovanje, podmirenje sudskih
sporova te ukidanja rezerviranja. Dakle, neki od nabrojenih rashoda
iskazuju se u Kontnom planu Hrvatske zajednice u skupini konta
73, a neki u skupini konta 74. Iako skupina konta 74 ima naziv
Vrijednosna usklaivanja i ta vrsta rashoda ima obiljeje ostalih
odnosno izvanrednih rashoda.
Neke vrste izvanrednih odnosno ostalih rashoda povezuju se s
prihodima koji se iskazuju kao izvanredni odnosno ostali prihod. Ta
povezanost preko posebnih konta za rashod u skupini konta 73 i za
prihod u skupini konta 78 postoji za rashode i prihode od prodaje
sirovina i materijala, za rashode po osnovi ispravka vrijednosti
potraivanja od kupaca i za prihode po osnovi naplate ispravljenih
potraivanja. U izvjetajima menadmentu i nadzornom odboru po-
trebno je utvrditi vrste izvanrednih rashoda i izvanrednih prihoda za
koje se podaci izdvojeno i povezano prikazuju. Usporedba povezanih
podataka o pojedinoj vrsti rashoda i prihoda u tekuoj godini s
proteklom godinom omoguuje ocjenu njihovog utjecaja na visinu
poslovnog rezultata. Primjerice, ispravak vrijednosti potraivanja
od kupaca kao rashod po osnovi vrijednosnih usklaivanja treba u
vie uzastopnih godina povezano iskazati s prihodima od naplate
prethodno otpisanih potraivanja. Preko ove vrste rashoda odgaa
se priznavanje prihoda zbog procjene nenaplativosti, a preko stavke
prihodi od naplate prethodno otpisanih potraivanja odgoeni prihod
se vraa u prihod. Proizlazi da bez prethodno nastalog rashoda nema
niti kasnijeg prihoda. Pogrean je zakljuak da je trgovako drutvo
u nekoj godini postiglo uspjeh jer je iskazan znaajan iznos izvan-
rednih prihoda po osnovi naplate prethodno otpisanih potraivanja.

Zakljuak moe biti da u prethodnoj godini nije bilo objektivno

rashodi u pravilu povezani, s tzv. redovnim aktivnostima, ali se zbog
uzroka i vremena nastanka odvajaju od rashoda koji su izravno
povezani s prodajom proizvoda, robe i s obavljanjem usluga.
To su rashodi i prihodi koji nastaju uzgredno uz redovne aktivnosti
trgovakog drutva. Vrste rashoda koje ako su znaajne treba objaviti
nabrojane su u toki 87. MRS - 1. To su: otpisi zaliha, nekretnina,
postrojenja i opreme do nadoknadivog iznosa, otuenje nekretnina,
procijenjena naplativost kasnije naplaenih potraivanja, to znai da
je u prethodnoj godini trebao biti iskazan manji iznos rashoda pa bi
zbog toga u sljedeoj godini bio iskazan manji prihod.
Sadraj izvjetaja o rashodima i prihodima za potraivanja od
kupaca prikazujemo u nastavku.

64 Raunovodstvo i nancije

2.dio FERDO.indd 64 12/28/06 4:36:12 PM

 RAUNOVODSTVO

Izvjetaj o rashodima po osnovi vrijednosnih usklaivanja - troak nabave 6.000

potraivanja i o prihodima od naplate prethodno ispravljenih - PDV 22% 1.320
potraivanja ispravljenih u prethodnim godinama 3. Klubu hokeja na ledu MEDVEAK darovano je
iz asortimana vlastitih proizvoda 30 portskih
Godina Stanje Rashodi Stanje Prihodi od jakni za koje
nenaplaenih - ispravak ispravka naplate - troak proizvoda iznosi 20.000
potraivanja vrijednosti vrijednosti ispravljenih - PDV 22% 4.400
od kupaca potraivanja potraivanja potraivanja 4. koli STJEPAN RADI darovano je iz asortimana
31. prosinca u tekuoj na dan 31. robe 10 komada stolova za koje
godini prosinca
- troak nabave iznosi 8.000
2004. 50.000 11.000 13.000 4.000
- PDV 22% 1.760
2005. 80.000 18.000 23.000 8.000 5. Bolnici MERKUR je uplaeno na ime dara sa
Ukupno xxx 29.000 xxx 12.000
irorauna 40.000
2006. 40.000 3.000 8.000 18.000
Ukupno xxx 32.000 xxx 30.000 Knjienje:
Istu pozornost zasluuju i rashodi po osnovi manjkova i prihodi Red. OPIS Iznos Konto
po osnovi vikova ako su znaajniji iznosi. Kod rashoda i prihoda broj Duguje Potrauje
od prodaje dugotrajne imovine (zgrade, oprema, zemljite) veliki 1. Darovan namjetaj socijalnoj 10.000 731
iznos dobitka (vei prihodi od rashoda) nije uspjeh menadmenta ustanovi SRCE - otpremnica 13.000 029
koji je prodao tu imovinu, ve je vjerojatnije posljedica neprimjereno br. ... od ... 23.000 022
visokih stopa amortizacije u vijeku uporabe do trenutka prodaje. 1a. Obraunan PDV 22% 2.200 731 284
Ostvareni dobitak je praktino iznos za koji se ispravljaju rashodi i 2. Darovano 20 komada
dobit u proteklim godinama. rezervnih dijelova AK
Iznosi po osnovi ispravka vrijednosti potraivanja i sva ostala SLJEME - otpremnica br.
vrijednosna usklaivanja nemaju obiljeje trokova i zbog toga se ... od ... 6.000 731 320
iskazuju odmah kao rashodi, i to odvojeno od rashoda koje ine tro- 2a. Obraunan PDV 22% 1.320 731 284
kovi proizvodnje prodanih proizvoda, trokovi nabave prodane robe, 3. Darovano 30 komada
trokovi uprave i prodaje i trokovi financiranja. Nisu primjerena portskih jakni KHL
rjeenja u kontnim planovima kod kojih se u razredu 4 kao trokovi MEDVEAK - otpremnica
iskazuju rashodi po osnovi ispravka vrijednosti potraivanja i druga br. ... od ... 20.000 731 630
vrijednosna usklaivanja. 3a. Obraunan PDV 22% 4.400 731 284
4. Darovano 10 komada stolova
5.6.2. Darovi u naravi i u novcu koli STJEPAN RADI -
otpremnica br. ... od ... 8.000 731 660
Darovanja u naravi i novcu su posebna vrsta porezno priznatih
4a. Obraunan PDV 22% 1.760 731 284
rashoda do visine do 2% prihoda ostvarenoga u prethodnoj godini uz
uvjet da su dani za propisanu namjenu osobama navedenim u stavku 5. Na ime dara uplaeno bolnici
MERKUR - izvod irorauna
7. i 8. lanka 7. Zakona o porezu na dobit i osobama navedenim u
... od ... 40.000 731 100
lanku 30. Pravilnika o porezu na dobit.
Svaki obveznik poreza na dobit koji namjerava darivati u naravi
Kao to primjer pokazuje na kontu 731 iskazan je rashod za
ili novcu daroprimatelje navedene u Zakonu o porezu na dobit, treba
darovanja u naravi i novcu. U iznos darovanja na kontu 731 ukljuen
za svaku poslovnu godinu utvrditi iznos od 2 posto od ostvarenog
je i obraunani porez na dodanu vrijednost na darove u naravi. U
prihoda u prethodnoj godini jer su darovanja iznad toga iznosa
naem primjeru trgovako drutvo ZAGREB d.d. ima u 2006. go-
porezno nepriznati rashod.
dini rashode darovanja u visini (6.000 + 30.000 + 8.000 + 40.000 +
9.680) = 93.680. Mogui porezno priznati rashod za darovanja iznosi
Primjer:
300.000 kuna.
Trgovako drutvo Zagreb d.d. je utvrdilo da 2 posto od
ostvarenoga prihoda iz 2005. godine iznosi 300.000 kuna. Sukladno 5.6.3. Manjkovi
odluci uprave tijekom 2006. godine daroprimateljima udrugama
i ustanovama iz stavka 7. i 8. lanka 7. Zakona o porezu na dobit Popisom imovine koju obavljaju komisije za provoenje redovitog
predani su darovi u naravi i uplaeni darovi u novcu: godinjeg popisa utvruje se stvarno stanje imovine trgovakoga
1. Socijalnoj ustanovi SRCE darivan je drutva. Usporedbom knjigovodstvenog stanja sa stanjem utvrenim
namjetaj iz dugotrajne imovine za koji je: popisom, komisije utvruju inventurne razlike koje se iskazuju
SIJEANJ 2007.

- troak nabave
- ispravak vrijednosti
- neto knjigovodstveni iznos
- PDV 22%
2. Automobilistikom portskom klubu
SLJEME darovano je 20 komada rezervnih
dijelova za automobile za koje je
23.000 kao viak ili manjak imovine. Inventurne liste imaju obiljeja
13.000 knjigovodstvenih dokumenata. O raunovodstvenim i poreznim
10.000 aspektima manjkova pisali smo opirno u asopisu br. 12/2006.
2.200
5.6.4. Kazne, penali i naknade tete
Kazne za privredne prijestupe, penali, learine, naknada tete
pravnim i fizikim osobama koje uini drutvo svojim aktivnostima,

Raunovodstvo i nancije 65
2.dio FERDO.indd 65 12/28/06 4:36:13 PM
 RAUNOVODSTVO

kao i naknada tete svojim djelatnicima i slini izdaci koji se mogu
pojaviti u poslovanju drutva koje isplauje na svoj teret drutvo,
iskazuju se kao izvanredni rashod. Takve isplate drutvo mora u
cijelosti nadoknaditi iz ukupnog prihoda razdoblja u kojemu je
takav izdatak nastao. Rashod treba iskazati i prije same isplate kada
nastane obveza. U rashode se ukljuuju ukupni bruto iznosi naknada
teta, penala i kazni za koje postoji odluka, ugovor, rjeenje iz kojih
je vjerojatno da e iz drutva doi do odljeva resursa na temelju tih
dokumenata.
Iako su rashod trgovakoga drutva kazne za privredne
prijestupe i prekraje koje plaa trgovako drutvo sukladno
lanku 7. stavku 1. toka 8. Zakona o porezu na dobit nisu porezno
priznati rashodi. To su rashodi koji imaju obiljeje stalnih razlika
izmeu raunovodstvene dobiti i osnovice poreza na dobit. Ako
trgovako drutvo plati kaznu za lana uprave ili drugu zaposlenu
osobu, tada takva isplata ima obiljeje plae iz koje se obraunavaju
doprinosi iz i na plau i porez na dohodak. Taj iznos troka u cijelosti
kao plaa postaje porezno priznati rashod. U propisima o porezu
na dobit nije propisano do kojega iznosa su plae porezno priznati
rashod. Ako trgovako drutvo plati kaznu za lana drutva, tada to
ima obiljeje isplate dohotka od kapitala pa se ne iskazuje kao rashod,
ve kao isplaeni predujam dividende ili udjela u dobiti.
u prethodnoj godini, ali ih zbog nedostatka dokumenta raunovodstvo
nije iskazalo u godini na koju se odnose.
Po naknadno primljenim raunima koji se odnose na prethodnu
godinu, koji se nisu mogli ukljuiti u konani obraun poreza na
dodanu vrijednost za tu godinu, pretporez iskazan u raunu ukljuuje
se u odreeno razdoblje, odnosno mjesec u godini, u kojoj je raun
primljen.
5.6.6. Naknadni popusti
U sluaju kada obveznik poreza na dodanu vrijednost odobra-
va naknadni popust po isporuci za koju je u raunima obraunan
porez na dodanu vrijednost, obvezu za porez na dodanu vrijednost
sadranu u iznosu naknadnog popusta moe ispraviti tek nakon to
od kupca primi pisanu obavijest o ispravku pretporeza. Iako kupac
mora dobavljaa, dakle prodavatelja pisano obavijestiti da je ispravio
pretporez, ipak tom dokumentu kupca prethodi dokument dobavljaa
u kojemu obavjetava kupca da mu je odobrio naknadni popust po
odreenim raunima za odreeni iznos. Na temelju toga dokumenta
kupac ispravlja (umanjuje) svoju obvezu prema dobavljau nakon
ega alje pisanu obavijest prodavatelju da je ispravio pretporez
u odreenom iznosu. Redoslijed opisanih postupaka i sadraj
dokumenta u vezi s naknadnim popustom prikazujemo na primjeru.

5.6.5. Naknadno utvreni rashodi iz prolih godina Primjer:

Trgovako drutvo Golubica d.d., sukladno ispunjenim uvje-
Iako su povezani s redovitim aktivnostima zbog ocjene utjecaja tima u odredbama ugovora s kupcem Sava d.d. odobrava ovom
na poslovni rezultat tekue godine, rashodi iz prethodnih godina kupcu naknadni koliinski popust od 5 posto po svim raunima za
iskazuju se kao izvanredni rashodi. Dakle, na kontu 737 - Nak- isporuene proizvode do kraja godine. Trgovako drutvo Golubica
nadno utvreni rashodi iz proteklih godina knjie se svi rashodi d.d. alje kupcu Sava d.d. pisano odobrenje sljedeeg sadraja:
koji se odnose na prethodnu poslovnu godinu, jer nisu obuhvaeni
financijskim izvjetajima te godine. To e biti, primjerice, obveza po
raunima koji su naknadno primljeni za neke usluge koje su koritene
Trgovako drutvo
GOLUBICA d.d. Datum: 22. 12. ................
VUKOVAR
MB 3586750
Odobrenje za naknadni koliinski popust br. .........
SAVA d.d.
DAVOR
MB 3245462
U skladu s ugovorom naa potraivanja za isporuke u tijeku godine umanjujemo za 5% po sljedeim raunima:

Broj rauna i Iznos rauna Umanjenje 5% PDV sadran u Naknada sadrana u

nadnevak umanjenju umanjenju
50 od ___ 06. 400.000 20.000 3.606 16.394
70 od ___ 06. 600.000 30.000 5.410 24.590
82 od ___ 06. 300.000 15.000 2.705 12.295
Ukupno 1.300.000 65.000 11.721 53.279
Direktor:

Trgovako drutvo
SAVA d.d. Datum: 27. 12. ................
DAVOR
MB 3245462
Obavijest o ispravku pretporeza br. ............
GOLUBICA d.d.
VUKOVAR
MB 3586750
SIJEANJ 2007.

Broj rauna i Iznos rauna Umanjenje 5% PDV sadran u

nadnevak umanjenju
50 od ___ 06. 400.000 20.000 3.606
70 od ___ 06. 600.000 30.000 5.410
82 od ___ 06. 300.000 15.000 2.705
Ukupno 1.300.000 65.000 11.721
Za 11.721 kunu ispravili smo pretporez.
Direktor:

66 Raunovodstvo i nancije

2.dio FERDO.indd 66 12/28/06 4:36:13 PM

 RAUNOVODSTVO

U primjeru smo pretpostavili da su Odobrenje za naknadni Knjienja u knjigovodstvu kupca SAVA:

koliinski popust i Obavijest o ispravku pretporeza spojeni u
tehnikom smislu u jedan dokument. Ovaj "spojeni" dokument je Red. Konto
OPIS Iznos
ispostavio prodavatelj, a dio Obavijest o ispravci pretporeza ovjerio broj Duguje Potrauje
je kupac. 1. Iskoriten naknadni popust
Na temelju navedenog dokumenta trgovako drutvo GOLUBICA od dobavljaa prema odo-
d.d. prodavatelj i trgovako drutvo SAVA d.d. kupac provest e brenju br. ... od 22. 12. .... 65.000 221
knjienja. 65.000 789
Knjienja u knjigovodstvu prodavatelja GOLUBICA d.d.: 2. Ispravak pretporeza u
odobrenom naknadnom po-
pustu dobavljaa Obavijest
Red. Konto o ispravku pretporeza br. ....
OPIS Iznos
broj Duguje Potrauje od 27. 12. 11.721 181 789
Varijanta "A"
1. U skladu s ugovorom odob- Obiljeje naknadnog popusta prema propisima o porezu na
ren naknadni popust prema
dodanu vrijednost imaju i umanjenja potraivanja koja podnositelji
odobrenju 65.000 121
br. ... od 22. 12. ... 65.000 738
odobravaju kupcima u vidu cassa sconta.
2. Umanjenje obveze za porez To su sluajevi kada kupac pri plaanju obveze, sukladno uvjetu
na dodanu vrijednost u plaanja u raunu dobavljaa, plati iznos rauna umanjen za odreeni
naknadnom popustu kupcu postotak cassa sconta. I u ovom sluaju dobavlja moe umanjiti
prema obavijesti kupca o obvezu za porez na dodanu vrijednost samo kada od kupca primi
ispravku pretporeza od pisanu obavijest da je ispravio pretporez. Dok ne primi obavijest
27. 12. 11.721 738 281 o ispravku pretporeza isporuitelj, tj. prodavatelj knjii ukupni iznos
Varijanta "B" cassa sconta kao rashod na kontu 739 ili kao umanjenje prihoda.
1. U skladu s ugovorom Tek nakon to primi pisanu obavijest od kupca o ispravku pretpo-
odobren naknadni popust reza, prodavatelj moe proknjiiti smanjenje i obveze za porez na
prema odobrenju br. .... od
dodanu vrijednost u visini ispravka pretporeza. Ovaj knjigovodstveni
27. 12. 65.000 121
53.279 751 postupak objasnit emo na primjeru.
11.721 738 Primjer:
2. Umanjenje obveze za porez Trgovako drutvo "Hrast" d.d. u uvjetima plaanja kupcima u
na dodanu vrijednost u
raunima navodi da za plaanja u okviru 10 dana od dana izdavanja
naknadnom popustu kupcu
prema Obavijesti kupca o
rauna na iznos rauna odobrava cassa sconto 2%. Uz svaki raun
ispravku pretporeza od prilae se i "obrazac" Obavijesti o ispravku pretporeza uz zamolbu
27. 12. 11.721 738 281 kupcu da potvren obrazac vrati trgovakom drutvu "Vuka" d.d.
Za otpremljenih 100 komada proizvoda "A" kupcu "Vuka" d.d.
U izboru knjienja izmeu varijanti "A" i "B" za ovaj primjer drutvo "Hrast" d.d. je ispostavilo raun br. _____
smatramo da je primjerenija varijanta "B" jer je zbog ugovorenog - naknada za 100 komada proizvoda "A" 200.000
naknadno odobrenog popusta umanjen prihod prodavatelja. Na - PDV 22% 44.000
poslovni rezultat jednak utjecaj ima i nain knjienja u varijanti "A" u Zbrojni iznos naknade i PDV-a 244.000
kojoj je umanjenje prihoda iskazano kroz uveanje rashoda. Umjesto Kupac "Vuka" d.d. je iskoristio pravo na cassa sconto od 4.880
dva knjienja u obje varijante na temelju "spojenog" dokumenta pa je na iroraun drutva Hrast d.d. uplatilo 239.120 kuna. Kupac
Odobrenje ...... i Obavijest .... moe se provesti jedno knjienje koje Vuka d.d. je poslao dobavljau Hrast d.d. obavijest o ispravku
prikazujemo u nastavku. pretporeza.
Knjienja u knjigovodstvu prodavatelja GOLUBICA d.d.:
Vuka d.d.
Red. Konto MB 3785672
OPIS Iznos Vukovar
broj Duguje Potrauje
Obavijest o ispravku pretporeza br. ______
Varijanta "A"
1. U skladu s ugovorom odobren
Hrast d.d.
naknadni popust prema
MB 3672543
odobrenju br. ... od 22. 12. ... 65.000 121
Donji Miholjac
i obavijesti kupca o ispravku 11.721 281
SIJEANJ 2007.

pretporeza br. .... od 27. 12. 53.279 738 _______

Varijanta "B" Nau obvezu po Vaem raunu br. ____ od umanjili smo za
1. U skladu s ugovorom odobren iznos cassa sconta 4.880 kuna. Za iznos 880 kuna umanjili smo
naknadni popust prema odnosno ispravili pretporez.
odobrenju br. ... od 22. 12. ... 65.000 121
i obavijesti kupca o ispravku 53.279 751 _______
pretporeza br. .... od 27. 12. 11.721 281

Raunovodstvo i nancije 67
2.dio FERDO.indd 67 12/28/06 4:36:13 PM
 RAUNOVODSTVO

Knjienje u knjigovodstvu prodavatelja Hrast d.d.: c) odgoene porezne imovine na koju se primjenjuje Meunarodni
Konto raunovodstveni standard 12 - Porez na dobit;
Red.
br.
Opis Iznos d) imovine koja proizlazi iz naknada zaposlenima na koju se
Duguje Potrauje
primjenjuje Meunarodni raunovodstveni standard 19 - Primanja
1. Utvreno potraivanje i prihod
zaposlenih;
po raunu kupcu Vuka d.d. 244.000 121
200.000 751
e) financijske imovine koja je ukljuena u djelokrug Meunarodnog
44.000 281 raunovodstvenog standarda 32 - Financijski instrumenti:
2. Naplaeno potraivanje od objavljivanje i prezentiranje;
kupca Vuka d.d. 239.120 100 121 f) ulagateljske imovine koja se mjeri po fer vrijednosti u skladu s
3. Iskoriten cassa sconto po 4.880 121 MRS-40 - Ulaganja u imovinu;
raunu br. ____ kupac Vuka 880 738 g) bioloke imovine povezane s poljoprivrednom aktivnou koja se
d.d. 4.000 751 mjeri po fer vrijednosti umanjena za procijenjeni troak prodaje
4. Primljena obavijest kupca Vuka u skladu s MRS 41 - Poljoprivreda;
d.d. o ispravku pretporeza 800 738 281 h) odgoenog troka stjecanja i nematerijalne imovine koja proizlazi
iz ugovornih prava osiguravatelja po ugovorima o osiguranju
U prikazu knjienja pretpostavili smo da je Obavijest kupca ukljuenima u djelokrug MSFI-a 4 - Ugovori o osiguranju; i
"Vuka" d.d. o ispravku pretporeza primljena nakon knjienja naplate i) dugotrajne imovine (ili skupine otpisa) svrstane kao imovina
potraivanja. Obavijest o ispravku pretporeza je poseban dokument namijenjena prodaji u skladu s MSFI-em 5 - Dugotrajna imovina
za knjienje. Za iznos cassa sconta nije iskazano poveanje rashoda
namijenjena prodaji i prestanak poslovanja.
na kontu 738 ve umanjenje prihoda. Smatramo da je to primjerenije
i odraava i promjene u knjizi izlaznih rauna za PDV. Iz navedenoga proizlazi da se naela Meunarodnog
raunovodstvenog standarda 36 - Umanjenje imovine, praktino,
Knjienje u knjigovodstvu kupca Vuka d.d.: primjenjuju na dugotrajnu materijalnu imovinu i na dugotrajnu
nematerijalnu imovinu, osim financijske imovine.
Red. Konto Iz definicije polazne veliine u lanku 5. Zakona o porezu na dobit
Opis Iznos
br. Duguje Potrauje prema kojoj je to dobit utvrena prema raunovodstvenim propisima,
1. Primljena roba od dobavljaa proizlazi da su i rashodi po osnovi vrijednosnih usklaivanja odnosno
Hrast d.d. raun br. ____ 200.000 650 umanjenja imovine ako su utvreni u skladu s naelima izraenim
44.000 181 u MSFI/MRS porezno priznati rashod. Meutim, pri utvrivanju
244.000 221 porezne osnovice potrebno je provjeriti je li porezni propis utvrdio za
2. Plaena obveza dobavljau svrhe poreza odstupanje od raunovodstvenih naela koja se moraju
Hrast d.d. 239.120 221 100 primijeniti za svrhe utvrivanja poslovnog rezultata u financijskim
izvjetajima. Upravo takvo odstupanje od raunovodstvenih neela
3. Iskoriten cassa sconto - is- 880 181
pravljen pretporez 4.000 789 propisano je u lanku 10. Zakona o porezu na dobit. Sukladno stavku
4.880 221 1. lanka 10. Zakona o porezu na dobit rashodi po osnovi smanjenja
vrijednosti zaliha i financijske imovine priznaju se u razdoblju u
Umjesto knjienja iskoritenog cassa sconta kao prihoda mogue kojem je imovina prodana ili na drugi nain uporabljena. Ovom
ga je proknjiiti kao umanjenje troka nabave nabavljene imovine. odredbom zakonodavac je za porezno priznate rashode po osnovi
U trgovini je iz praktinih razloga najprimjerenije iskazivanje cassa umanjenja vrijednosti zaliha i financijske imovine utvrdio samo
sconta kao prihoda ili poveanja razlike u cijeni. razdoblje u kojem su ovi rashodi porezno priznati rashodi. Sadrajno
ista odredba postoji u lanku 12. stavka 9. Zakona o porezu na dobit
5.7. RASHODI PO OSNOVI VRIJEDNOSNIH za dugotrajnu imovinu koja se amortizira. Samo u vremenskom
USKLAIVANJA (UMANJENJA) IMOVINE aspektu kod rashoda po osnovi vrijednosnih usklaivanja porezni
propis odstupa od raunovodstvenih naela.
5.7.1. Raunovodstvena naela i porezni propisi
Raunovodstvena naela o vrijednosnim usklaivanjima imovine, 5.7.2. Porezni uinci privremenih razlika kod vrijednosnih
odnosno o rashodima (gubicima) po osnovi umanjenja imovine usklaivanja imovine
sadrana su u Meunarodnom raunovodstvenom standardu 36 - Budui da su u propisima o porezu na dobit rokovi priznavanja
Umanjenja imovine i u vie drugih Meunarodnih raunovodstvenih rashodi po osnovi vrijednosnih usklaivanja imovine, (osim za
standarda. zemljita i potraivanja od kupaca i druga kratkorona potraivanja)
Iako po nazivu Meunarodni raunovodstveni standard 36 pomaknuti u razdoblja kada e imovina na koju se vrijednosno
upuuje da je to opi standard koji se primjenjuje na umanjenja svih usklaivanje odnosi biti prodana, na drugi nain otuena ili unitena,
oblika imovine, to nije tako, jer je u toki 2. istoga standarda reeno proizlazi da privremene razlike kod ovih rashoda mogu nastati
SIJEANJ 2007.

da se ovaj standard primjenjuje u raunovodstvu za umanjenja svih
sredstava, osim:
a) zaliha na koje se primjenjuje Meunarodni raunovodstveni
standard 2 - Zalihe;
b) sredstava koja proizlaze iz ugovora o izgradnji na koje se
primjenjuje Meunarodni raunovodstveni standard 11 - Ugovori
o izgradnji;
kada obveznik poreza na dobit u poslovne rashode ukljui iznose
vrijednosnih usklaivanja u razdoblju, odnosno poslovnoj godini
prije godine u kojoj je ta imovina prodana, na drugi nain otuena
ili unitena. U godini u kojoj je vrijednosno usklaivanje ukljueno
u poslovne rashode, a prema poreznom propisu se u istoj godini nisu
ispunili uvjeti za njegovo ukljuivanje u porezno priznate rashode
(ovo vrijedi i za potraivanja), obveznik poreza na dobit u poreznoj

68 Raunovodstvo i nancije

2.dio FERDO.indd 68 12/28/06 4:36:13 PM

 RAUNOVODSTVO

prijavi za tu poslovnu godinu mora pri utvrivanju osnovice Utvrivanje porezne osnovice i poreznog uinka nastalih
poreza na dobit poveati poreznu osnovicu. Na taj nain osnovica privremenih razlika u 2005. godini
poreza na dobit, zbog privremeno porezno nepriznatih vrijednosnih
usklaivanja u toj godini, bit e vea od raunovodstvene dobiti za Red. Iznos Stopa Iznos
br. Opis privremene poreza na poreza na
iznos privremeno porezno nepriznatih vrijednosnih usklaivanja
razlike dobit dobit
iskazanih na skupini konta 74 prije godine u kojoj se to vrijednosno
usklaivanje moe ukljuiti u porezno priznate rashode. U godini 1 2 3 4 5
nastanka privremene razlike porezni uinak te privremene razlike 1. Raunovodstvena dobit 190.000 20% 38.000
se iskazuje u imovini kao odgoeno pokrie poreza na dobit na 2. PLUS nastala privremena
kontu 191 - Odgoeno pokrie poreza na dobit. Naravno, ova e se razlika za vrijednosno
usklaivanje robe 45.000 20% 9.000
privremena razlika i porezni uinak ukinuti u godini u kojoj e
3. Osnovica poreza na
ta imovina biti prodana, na drugi nain otuena ili unitena. U toj
dobit 235.000 20% 47.000
godini u poslovnim rashodima iznos rashoda nee ukljuivati i iznos
koji je ranije iskazan kao rashod po osnovi vrijednosnih usklaivanja.
Knjienje u 2005. godini:
Meutim, u porezno priznati rashod te godine ukljuit e se i
iznos u prethodnim godinama porezno nepriznatog vrijednosnog Red. Opis Iznos Konto
usklaivanja. broj Duguje Potrauje
Opi obrazac za utvrivanje poreznih uinaka privremenih
1. Utvrena obveza za porez na
razlika je:
dobit za poslovnu godinu:
Iznos privremene razlike x stopa poreza na dobit - iznos poreza koji se
Porezni uinak = nadoknauje iz brutodobiti 38.000 820
100
- odgoeno pokrie poreza
(plaen porez) 9.000 191
Zbog toga to se u postupku utvrivanja neto dobiti porezni - obveza za porez 47.000 261
uinci privremenih razlika moraju uvaiti u nastavku emo uz
2. Utvrena neto dobit
podatke o privremenim razlikama kod vrijednosnih usklaivanja i
(190.000 - 38.000) 152.000 820 936
njihovim poreznim uincima pokazati i podatke o dobiti prije poreza.
U primjeru zanemarujemo ostale razlike izmeu raunovodstvene Pri utvrivanju neto dobiti za 2005. godinu u kojoj je nastala
dobiti i osnovice poreza na dobit. privremena razlika i porezni uinak iz dobiti je nadoknaen iznos
Primjer: plaenog poreza (obveza za 2005. godinu) umanjen za porezni uinak
2005. godina nastale privremene razlike.
Na kraju 2005. godine trgovako drutvo Zora d.d. je iskazalo
rashode 45.000 kuna po osnovi vrijednosnog usklaivanja za 450 Utvrivanje porezne osnovice za 2006. godinu uz ukinute i
artikala robe A koja nije prodana do kraja 2005. godine. Dobit nastale privremene razlike u 2006. godini
iskazana u raunovodstvu za 2005. godinu iznosi 190.000 kuna.
Izmeu dobiti i porezne osnovice nema drugih razlika. Red. Iznos Stopa Iznos
2006. godina br. Opis privremene poreza poreza
U tijeku 2006. godine prodano je 450 artikala robe A za koju razlike na dobit na dobit
je iskazano vrijednosno usklaivanje od 45.000 koje u 2005. godini 1 2 3 4 5
nije bilo porezno priznati rashod. 1. Raunovodstvena dobit 220.000 20% 44.000
Na kraju 2006. godine trgovako drutvo Zora d.d. je iskazalo
2. MINUS ukinuta privremena
rashode 76.000 po osnovi vrijednosnog usklaivanja za 1.000
razlika za vrijednosno
artikala robe B koja nije prodana do kraja 2006. godine.
usklaivanje (roba A) 45.000 20% -9.000
Dobit iskazana u raunovodstvu za 2006. godinu iznosi 220.000.
Izmeu dobiti i porezne osnovice nema drugih razlika. 3. PLUS nastala privremena
Na temelju podataka u primjeru u nastavku emo utvrditi razlika (roba B) 76.000 20% 15.200
porezne uinke privremenih razlika i nain njihovog iskazivanja u 4. Osnovica poreza na dobit 251.000 20% 50.200
raunovodstvu. Za 2006. godinu je karakteristino da je u toj godini
ukinuta privremena razlika za trgovaku robu koja je nastala u 2006.
godini, a da je u 2006. godini nastala nova privremena razlika za
robu B.
SIJEANJ 2007.

Raunovodstvo i nancije 69
2.dio FERDO.indd 69 12/28/06 4:36:14 PM
 RAUNOVODSTVO

Knjienje u 2006. godini: utvrenim nabavnim cijenama trgovako drutvo bi moglo prodati
svoje zalihe sirovina i materijala u mjestu gdje se sirovine nalaze.
Konto Usporedba ovih vrijednosti provodi se pojedinano za svaku vrstu
Red.
Opis Iznos sirovine i materijala. Iznimno, smatramo, ako se zalihe vode po
broj Duguje Potrauje
planiranim cijenama, objektivno je opravdana usporedba na
1. Utvrena obveza za porez skupnoj razini za sve vrste sirovina i materijala, jer se odstupanje
na dobit za poslovnu od planskih cijena vodi skupno za sve sirovine i materijal. Meutim,
godinu: i u ovom sluaju neto-trina vrijednost se utvruje za pojedinu vrstu
- iznos obveze poreza za
sirovina i materijala.
tekuu godinu 50.200 261
- iznos poreza koji se
Pri usporedbi knjigovodstvene vrijednosti i neto trine prodajne
pokriva iz dobiti tekue vrijednosti zaliha sirovina i materijala trgovako drutvo ne mora
godine 35.000 820 ispravljati vie knjigovodstvene vrijednosti na nie trine
- iznos poreza koji se vrijednosti ako se radi o koliinama zaliha koje su namijenjene
odgaa za pokrie u proizvodnji proizvoda za koje se oekuje da e i s ukljuenim
iduu godinu za nastalu knjigovodstvenim vrijednostima sirovina i materijala gotovi
privremenu razliku u proizvodi biti prodani po cijeni vioj od trokova proizvoda.
2006. godini 15.200 191 Uz ovu pretpostavku, troak nabave iskazan u knjigovodstvu bit e
2. Ukinuta privremena razlika nadoknaen iz prihoda od prodaje proizvoda za iju proizvodnju se
- prijenos odgoenog upotrebljavaju sirovine. To znai da se, u ovom sluaju, na stavci
plaenog poreza na dobit zalihe sirovina u bilanci ne prenose gubici.
radi pokria iz dobiti u Pregledi, odnosno popisi sirovina i materijala s podacima o
tekuoj godini 9.000 820 191 vrstama sirovina i materijala, koliini zaliha, knjigovodstvenim
3. Utvrena neto dobit vrijednostima i neto-trinim vrijednostima i svoti za koju treba
220.000 - (35.000 + 9.000) 176.000 820 936 iskazati ispravak vrijednosti verificirani od menadmenta i nadlenog
tijela dokument su za knjienje u knjigovodstvu.
U 2006. godini u kojoj je ukinuta privremena razlika prenijeta iz
2005. godine i u kojoj je nastala nova privremena razlika iz dobiti je Primjer:
nadoknaen iznos poreza u visini obveze za 2006. godinu (50.200) Analizom zaliha sirovina, odnosno usporedbom knjigovodstvenih
uvean za ukinuti iznos poreznog uinka (9.000) i umanjen za nastali iznosa s trinim vrijednostima na kraju 2006. godine, izdvojene su
iznos poreznog uinka privremene razlike nastale u 2006. godini sirovine kod kojih je potrebno iskazati snienja knjigovodstvenih
(15.200). Bez knjienja poreznih uinaka financijski izvjetaji ne iznosa. Podatke za ove sirovine dajemo u nastavku u tablici.
iskazuju objektivno financijsku situaciju i uspjenost poslovanja.
Kao to sam primjer utvrivanja i knjienja upuuje, u Usporedba knjigovodstvenih iznosa zaliha na dan
raunovodstvu je potrebno posebno vremenski pratiti svaku vrstu 31. prosinca 2006. s neto utrivim vrijednostima
rashoda kod koje je nastala privremena razlika od godine nastanka
do godine ukidanja privremenih razlika i njihovih poreznih uinaka. Vrsta Jedinica Koliina Knjigovod- Trina Vrijednosno
sirovina mjere stveni iznos vrijednost usklaivanje
5.7.3. Vrijednosno usklaivanje zaliha sirovina, materijala, za zalihu
rezervnih dijelova, sitnog inventara, ambalae i au- 1 2 3 4 5 (5 - 4)
toguma Sirovina A kg 100 2.300 300 2.000
Sirovina D kom 20 900 250 650
Sukladno toki 6. MRS 2 - Zalihe u bilanci trgovakog drutva, Sirovina G kg 50 1.000 700 300
zalihe sirovina, materijala, rezervnih dijelova, ambalae, sitnog Ukupno 4.200 1250 2.950
inventara treba iskazati po troku nabave ili neto-utrivoj vrijednosti,
ovisno o tome koji je iznos nii. Zbog toga, na kraju godine treba U tijeku 2007. godine zalihe sirovina A i D su prodane. U raunu
usporediti u knjigovodstvu iskazane trokove zaliha i neto trinu kupcu su iskazani sljedei podaci:
vrijednost istih zaliha. Sukladno toki 6. MRS 2 - Zalihe, pod neto- 1. za 100 kg sirovine A prodajna cijena 420
utrivom vrijednosti smatra se procijenjena prodajna cijena tijekom 2. za 20 kom sirovine D prodajna cijena 180
redovnog poslovanja umanjena za procijenjene trokove dovrenja 3. ukupna naknada 600
i procijenjene trokove neophodne da se obavi prodaja. Potreba za 4. PDV 22% 132
svoenjem zaliha na niu neto utrivu vrijednost moe biti posljedica 5. Zbrojni iznos naknade i PDV-a 732
pada cijena, oteenja, djelominog ili potpunog zastarijevanja
zaliha. U tijeku 2007. godine od raspoloivih 50 kg sirovina G
SIJEANJ 2007.

Za primjenu naela nie vrijednosti, trgovaka drutva moraju,
u pravilu, na kraju godine usporediti knjigovodstvene vrijednosti
za pojedinu vrstu sirovina i materijala s procijenjenom na tritu
moguom neto-prodajnom vrijednou. Za sirovine i materijal,
rezervne dijelove i sitan inventar trina cijena je cijena nove
nabave s ukljuenim ovisnim trokovima nabave, jer su i ovisni
trokovi ako postoje, ukljueni u knjigovodstvene vrijednosti. Po
utroeno je 20 kg za koje je poetni troak nabave 400 kuna, ispravak
vrijednosti 120 kuna, neto knjigovodstveni iznos 280 kuna. Ostatak
od 30 kg je zaliha na dan 31. prosinca 2007. godine koja je iskazana u
knjigovodstvu po trinoj vrijednosti utvrenoj na dan 31. 12. 2006.
godine, 14 kuna za jedan kilogram, za 30 kg to je 420 kuna. Za 30
kg sirovina G trina vrijednost na dan 31. prosinca 2007. godine
je 555 kuna. Na dan 31. prosinca 2007. godine za 30 kg sirovine

70 Raunovodstvo i nancije

2.dio FERDO.indd 70 12/28/06 4:36:14 PM

 RAUNOVODSTVO

G u knjigovodstvu je iskazan poetni troak nabave 600 kuna, U 2007. godini za sirovine A i D koje su prodane iznos
ispravak vrijednosti 180, neto knjigovodstveni iznos 420 kuna. Zbog vrijednosnog usklaivanja 2.650 kuna postaje porezno priznati rashod
poveanja trine vrijednosti 30 kg sirovine G na dan 31. prosinca u 2007. godini.
2006. na 555 kuna u odnosu na knjigovodstveni iznos 420 kuna, neto Ovaj iznos e se iskazati kao stavka umanjenja porezne osnovice
knjigovodstveni iznos je 390 kuna. na rednom broju 30. PD obrasca za 2007. godinu. Za sirovinu G u
Zbog poveanja trine vrijednosti 30 kg zalihe sirovine 2007. godini ukida se privremena razlika za utroenu koliinu 20 kg
G na dan 31. prosinca 2007. godine na 555 kuna u odnosu na 120 kuna i za 30 kg sirovina na zalihi koji nije bio porezno priznati
knjigovodstveni iznos 420 kuna u knjigovodstvu na dan 31. 12. 2007. rashod u 2006. godini za koliko je poveana trina vrijednost na dan
treba iskazati umanjenje ispravka vrijednosti 135 kuna. 31. prosinca 2007. godine. Za sirovinu G u PD obrascu za 2007.
U nastavku za ovaj primjer prikazujemo knjienja u 2006. i u godinu iznos od 120 kuna iskazat e se na rednom broju 30.a iznos od
2007. godini. 135 kuna na rednom broju 31. Zbog ukidanja privremenih razlika u
2007. godini u visini 2.905 (2.650 + 120 + 135) kuna porezni uinak
Knjienje: na kontu 191 umanjit e se za 581 kunu i pribrojiti iz dobiti tekue
Red. Konto godine.
Opis Iznos
broj Duguje Potrauje
5.7.4. Vrijednosno usklaivanje zaliha nedovrene
2006. godina
proizvodnje, poluproizvoda i gotovih proizvoda
1. Vrijednosno usklaivanje zaliha
sirovina (100 kg sirovine A 20 kg Usporeivanje u knjigovodstvu iskazanih trokova zaliha s
sirovine D i 50 kg sirovine G) 2.950 743 317 neto-trinim vrijednostima treba provesti posebno za svaku vrstu,
2007. godina zaliha nedovrene proizvodnje gotovih proizvoda. Vrijednosno
1. Prodane sirovine A i D - raun usklaivanje zaliha nedovrene proizvodnje, poluproizvoda i gotovih
kupcu 732 121 proizvoda provodi se ako je neto trina fer vrijednost nia od
600 784 knjigovodstveno iskazanog iznosa.
132 281 Knjigovodstveni iznosi po kojima se vode zalihe nedovrene
1a. Utvreni rashodi - prijenos neto proizvodnje i zalihe gotovih proizvoda su iznosi trokova proizvoda
knjigovodstvenog iznosa za prodane
za odreenu vrstu zalihe. Postupak usporeivanja knjigovodstvenih
sirovine A i D 550 734
iznosa s procijenjenim trinim vrijednostima otean je za zalihe
2.650 317
nedovrene proizvodnje odnosno nedovrenih proizvoda radi toga
3.200 310
jer je na tritu poznata cijena u pravilu za gotov proizvod. Radi
2. Izdano u proizvodnju 20 kg sirovina
G (izdatnica br....) 280 400 usporedbe s neto prodajnom cijenom gotovog proizvoda u ovom se
120 317 sluaju stvarnim iznosima trokova nedovrenog proizvoda dodaju
400 310 procijenjeni trokovi potrebni za dovrenje tog proizvoda. To emo
3. Umanjenje vrijednosnog usklaivanja prikazati na primjeru u tablici.
na dan 31. prosinca 2007. godine za Pri utvrivanju neto-prodajne vrijednosti prodajnu cijenu po kojoj
30 kg sirovine G 135 317 se prodaje odreeni proizvod treba umanjiti i za trokove koji e za
135 7893 proizvoaa nastati, a izravno su povezani s prodajom, primjerice
Iznosi rashoda od 2.950 kuna po osnovi vrijednosnih uskalivanja trokovi prijevoza do kupca, pakiranje i slino.
zaliha na dan 31. prosinva 2006. godine su privremeno porezno U nastavku u tablici prikazujemo usporedbu u knjigovodstvu
nepriznati rashodi. Porezni uinak ove privremene razlike od (2.950 iskazanih iznosa s trinim vrijednostima za neodovrene proizvode
x 20/100) 490 kuna treba iskazati na kontu 191 - Odgoeno pokrie i za gotove proizvode.
poreza na dobit.

Usporedba knjigovodstvenih iznosa za zalihe nedovrene proizvodnje i gotovih proizvoda na dan 31. prosinca 2006. godine s
neto-trinim cijenama

Knjigovodstvena vrijednost - trokovi proizvoda Procijenjena Procijena

Vrijednosno
Procijenjeni Ukupni neto prodajna neto prodajna
Vrste proizvoda Koliina Stvarni usklaivanje
trokovi za trokovi cijena za cijena za
trokovi - rashodo
dovrenje proizvoda jedinicu zaliha zalihu
Nedovreni proizvodi A 30 15.000 9.000 24.000 750 22.500 1.500
SIJEANJ 2007.

Gotovi proizvodi A 60 48.000 - 48.000 750 45.000 3.000

Nedovreni proizvodi B 20 9.000 3.000 12.000 800 16.000 -
Gotovi proizvodi B 40 30.000 - 30.000 700 28.000 2.000
Ukupno: 102.000 12.000 114.000 111.500 6.500

Raunovodstvo i nancije 71
2.dio FERDO.indd 71 12/28/06 4:36:15 PM
 RAUNOVODSTVO

Knjienje: Kalkulacija snienja cijene robe za 300 komada artikla Z

Red. Konto Knjigovod-

Opis Iznos Knjigovod- Smanje-
broj Duguje Potrauje stveni
stveni nja
Red. Elementi kalkulacije iznosi
1. Vrijednosno usklaivanje iznosi knjigovod-
br. cijene nakon
nedovrenih proizvoda i prije snienja stvenih
snienja
gotovih proizvoda 6.500 744 cijena iznosa
cijene
1.500 607 1 2 3 4 5
5.000 637 1. Nabavna cijena 48.000 12.000 36.000
2. Razlika u cijeni
Nakon proknjienog umanjenja na skupini konta 60 i 63 ostao je (mara ili rabat) 12.000 12.000 0
iznos 107.500 to je iznos stvarnih trokova umanjen za umanjenje, 3. Prodajna cijena (1 + 2) 60.000 24.000 36.000
tj. ispravak vrijednosti zbog svoenja na trinu vrijednost.
4. Porez na dodanu
Iznos iskazanog rashoda u visini vrijednosnog usklaivanja nee vrijednost 13.200 5.280 7.920
biti porezno priznat rashod u godini iskazivanja, ako u toj godini
5. Prodajna cijena s
navedeni proizvodi nisu prodani, uniteni ili na drugi nain otueni.
ukljuenim porezom
Budui da se vrijednosno usklaivanje u pravilu provodi na kraju na dodanu vrijednost
godine proizvodi kod kojih je provedeno vrijednosno usklaivanje e (3 + 4) 73.200 29.280 43.920
ostati na zalihi na dan 31. 12. Zbog toga e nastati privremena razlika
i porezni uinak te privremene razlike koji se mora iskazati na kontu Postupak izraunavanja iznosa smanjenja pojedinih elemenata
191 - Odgoeno pokrie poreza na dobit. U naem primjeru porezni kalkulacije, odnosno novih iznosa nakon smanjenja ide obrnutim
uinak za 2006. godinu iznosi 1.300 kuna (6.500 x 20/100). redoslijedom od redoslijeda kalkulacije maloprodajne cijene kada
se polazi od poznate nabavne cijene. Sukladno tome u naoj tablici
5.7.5. Vrijednosno usklaivanje robe
prvo je u stupcu 5 na posljednjem rednom broju 5. iskazan iznos
Potreba za snienjem cijena robe na zalihi u trgovakim drutvima nove maloprodajne cijene za koju se odluilo trgovako drutvo,
javlja se tijekom godine, a iznimno e se to initi i na samom kraju a po tome je izraunan i iskazan u stupcu 4 istog rednog broja i
godine. Na kraju godine, osobito, ako to nije injeno aurno tijekom iznos smanjenja maloprodajne cijene od 29.280 kuna. Nakon toga
godine, za zalihu trgovake robe treba analizirati mogunost njene se izraunava novi iznos poreza na dodanu vrijednost tako to se na
prodaje u raspoloivim koliinama i po prodajnim cijenama po iznos iz rednog broja 5. stupca 5 primijeni preraunana stopa poreza
kojima drutvo nudi, odnosno prodaje tu robu. Najee e trgovako na dodanu vrijednost od 18,0328 posto. Poslije izraunavanja iznosa
drutvo, kako bi se rijeilo veih zaliha ili demodirane robe, ponuditi poreza na dodanu vrijednost na rednom broju 4. stupca 5, izraunava
prodaju robe po niim cijenama prije 31. 12. U nastavku na primjeru se nova prodajna cijena bez poreza na dodanu vrijednost za redni
prikazujemo raunski postupak i nain evidentiranja u knjigovodstvu broj 3. stupca 5. Tek usporedbom novoizraunane ili utvrene
snienja cijena robe. nove prodajne cijene bez poreza na dodanu vrijednost s nabavnom
cijenom iskazanom u knjigovodstvu moe se utvrditi treba li i koliko
Primjer: iskazati rashode po osnovi vrijednosnog usklaivanja trgovake
Za raspoloivu koliinu zalihe, tj. 300 komada artikla Z robe. Naelno, ako je nova smanjena prodajna cijena manja od
trgovako drutvo Nada d.d. je odluilo dosadanju maloprodajnu nabavne cijene potrebno je iskazati rashode po osnovi vrijednosnog
cijenu za jedan komad 244,00 kuna, odnosno za 300 komada 73.200 usklaivanja najmanje u visini razlike izmeu nabavne cijene i nove
kuna smanjiti na 146,40 kune za jedan komad, odnosno na 43.920 prodajne cijene.
kuna. U postotku izraeno ovo smanjenje iznosi 40%, a u apsolutnom U primjeru:
iznosu to je 29.280 kuna. Budui da nova maloprodajna cijena od - nova prodajna cijena prije poreza
43.920 kuna ukljuuje porez na dodanu vrijednost i moda neki iznos na dodanu vrijednost (red. br. 3. stupac 5) 36.000
razlike u cijeni, trgovac mora ispraviti sve elemente kalkulacije koji - minus nabavna cijena (red. br. 1. stupac 3) -48.000
su za ovu robu zateeni, odnosno iskazani u knjigovodstvu. Postupak iznos umanjenja imovine (rashod) -12.000
izraunavanja elemenata nove cijene prikazujemo u nastavku.
SIJEANJ 2007.

72 Raunovodstvo i nancije

2.dio FERDO.indd 72 12/28/06 4:36:15 PM

 RAUNOVODSTVO

U naem primjeru, u novoj smanjenoj prodajnoj cijeni, nema od 12.000 kuna rashoda iskazanih u raunovodstvu porezno priznat
razlike u cijeni, jer je prodajna cijena, prije poreza, manja od nabavne iznos 4.000 (jedna treina). Ostatak od 8.000 kuna u 2006. godini je
cijene za 12.000 kuna. Prodajom ove koliine robe po nioj cijeni, porezno nepriznat rashod i predstavlja privremenu razliku za koju
ostvarit e se povrat - nadoknada troka nabave u iznosu 36.000 se porezni uinak od (8.000 x 20/100) 1.600 iskazuje na kontu 191
kuna. Da u stavci zaliha trgovake robe ne bi odgaali gubitke, iznos - Odgoeno pokrie poreza na dobit.
od 12.000 kuna treba, u trenutku sniavanja cijena, iskazati kao
rashod po osnovi vrijednosnog usklaivanja, jer se nee nadoknaditi 5.7.6. Vrijednosno usklaivanje potraivanja od kupaca
iz prihoda od prodaje. Ovo je, u pravilu, za na primjer i za primjere Vrijednosno usklaivanje potraivanja od kupaca i ostalih
gdje je sniena prodajna cijena manja od nabavne cijene najmanji potraivanja provodi se procjenom rizika njihove naplate. Procijenjeni
iznos vrijednosnog usklaivanja. Opravdano je utvreni iznos nenaplativi iznos knjii se kao rashod na kontu 747, i kao umanjenje
uveati i za oekivane trokove prodaje robe kojoj su sniene cijene. imovine na kontu 129 - Ispravak vrijednosti potraivanja od kupaca.
Ako bi za na primjer pretpostavili da e izravni trokovi prodaje Ako je trgovako drutvo tijekom poslovne godine iskazivalo rashode
ove koliine robe biti, primjerice 1.600 kuna, tada bi vrijednosno po osnovi ispravka potraivanja, a ista su naplaena do kraja godine
usklaivanje trebalo iskazati u visini 13.600 kuna. U ovom bi sluaju ili poslije isteka godine, ali u vrijeme izrade financijskih izvjetaja
u prodajnoj cijeni od 36.000 kuna ostala razlika u cijeni 1.600 kuna za godinu u kojoj je ispravak iskazan kao rashod, za tako naplaena
za pokrie trokova trgovine. Tada bi u rednom broju 2. u stupcu 5 potraivanja treba stornirati rashode na kontu 747 i ispravak na kontu
iskazali iznos 1.600, a u stupcu 4 za isti redni broj iznos 10.400 kuna.
129. Iako trgovaka drutva i tijekom godine prate izvjesnost naplate
Sukladno ovim promjenama u rednom broju 1. u stupcu 5 bio bi iznos
potraivanja za realnost financijskih izvjetaja za poslovnu godinu,
34.400, a u stupcu 4 istog rednog broja bio bi iznos 13.600 kuna.
vana je procjena naplativosti potraivanja prema stanju na dan 31.
Uz na primjer prikazan u tablici, radi potpunosti i ukljuivanja
prosinca. S praktinog vremenskog aspekta, znai da se mogunost,
poreznog aspekta vrijednosnog usklaivanja kod robe, pretpostavljeno
odnosno nemogunost (neizvjesnost) naplate potraivanja ocjenjuje
je da je u 2006. godini u kojoj je iskazano vrijednosno usklaivanje
u vremenskom pomaku u odnosu na datum bilance. Za potraivanja
za 300 artikala Z, kojima je sniena cijena prodano 100 komada za
koje su kupci uplatili 14.640 kuna. na dan 31. prosinca 2006. godine vrijeme prosudbe izvjesnosti
naplate potraivanja je vrijeme izrade financijskih izvjetaja za tu
Knjienje: godinu u 2007. godini, najee sijeanj, veljaa pa i oujak. U tom
vremenu se prati naplata i sve vane injenice za procjenu naplate
potraivanja koja su iskazana na dan 31. prosinca 2006. Suprotno
Red. Konto
Opis Iznos je raunovodstvenim naelima ispravljati potraivanja zato to nisu
broj Duguje Potrauje
naplaena u roku dospijea ili u nekom pomaknutom roku u odnosu
1. Snienje cijena zalihe artikla
Z: - prodajna cijena 29.280 663
na rok dospijea. Vana je ocjena pouzdanosti naplate iskazanih
potraivanja jer neutemeljenom procjenom nenaplativosti potraivanja
- porez na dodanu vrijednost 5.280 664
nije doputeno stvaranje priuva, odnosno odgaanje priznavanja
- razlika u cijeni 12.000 669
prihoda i dobiti. Do zakljuka o realnom iznosu ispravka potraivanja
- rashod za vrijednosna
usklaivanja robe 12.000 745 iskazanih na dan 31. prosinca dolazi se analizom naplativosti svakog
2. Prodana roba 14.640 102 pojedinanog potraivanja. Za ovu su analizu vane informacije o
12.000 761 naplati ovih potraivanja u vremenu izrade financijskih izvjetaja za
12.640 281
tu godinu. Iznimno, kod drutava koja imaju male iznose potraivanja
3. Isporuena roba - utvren
od mnogo kupaca, mogue je iznos potrebnog ispravka potraivanja
rashod 12.000 711 na dan 31. prosinca procijeniti odreenim postotkom od tog ukupnog
1.640 664 stanja. Za ova se potraivanja primjenjuje skupna procjena ispravka
14.640 663 potraivanja.
U propisima o porezu na dobit, tonije u lanku 9. Zakona
Neovisno o razlogu snienja cijena - zastarjelost, oteenje, o porezu na dobit, za ukljuivanje rashoda po osnovi ispravka
rasprodaja i slino, knjienja u knjigovodstvu su ista kao to smo ih vrijednosti potraivanja od kupaca u porezno priznate rashode
prikazali za na primjer. Meutim, ponovno napominjemo da se u propisani su uvjeti koji odstupaju od raunovodstvenih naela
sluaju snienja cijena nee pojaviti rashod po osnovi vrijednosnog procjene naplativosti, odnosno procjene vjerojatnosti priljeva
usklaenja kada su sniene prodajne cijene vee od nabavnih cijena buduih ekonomskih koristi. U navedenim odredbama glede
iskazanih u knjigovodstvu i kada ta razlika pokriva oekivane izravne uvjeta za priznavanje rashoda u porezne svrhe zakonodavac je sva
trokove prodaje robe. Ovo je sluaj kod robe koja se jo moe potraivanja svrstao u dvije skupine. Kriterij podjele potraivanja je
prodati. Meutim, kod robe koja je zastarjela ili kod robe koja se starost od dana dospijea do 31. prosinca poslovne godine za koju
ne moe prodati u koliinama na zalihi treba provesti otpis robe, tj. se utvruje obveza poreza na dobit. Prvu skupinu ine potraivanja
SIJEANJ 2007.

iskazati rashod u visini nabavne cijene tih zaliha.
S aspekta priznavanja vrijednosnog usklaivanja u porezno
priznate rashode godine u kojoj je iskazano vrijednosno usklaivanje
potrebno je ukupno iskazan iznos od 12.000 kuna za 300 komada
artikla Z ralaniti na dio koji je porezno priznat i dio koji je porezno
nepriznat. Budui da je prodano 100 komada, tj. jedna treina robe
za koju je iskazan rashod za vrijednosno usklaivanje proizlazi da je
koja su dospjela do 1. rujna 2006. (120 dana do 31. prosinca), a
drugu skupinu potraivanja kojima je dospijee poslije 1. rujna 2006.
godine.
Za prvu skupinu u lanku 9. stavak 1. Zakona propisano je da
se u porezno priznate rashode poreznog razdoblja mogu ukljuiti
rashodi po osnovi ispravka vrijednosti potraivanja od kupaca za
isporuena dobra i obavljene usluge, ako je od dospijea potraivanja

Raunovodstvo i nancije 73
2.dio FERDO.indd 73 12/28/06 4:36:16 PM
 RAUNOVODSTVO
do kraja poreznog razdoblja proteklo vie od 120 dana, a ista nisu
naplaena do petnaestog dana prije dana podnoenja porezne
prijave. Naravno, za potraivanja za koja su ispunjeni propisani
uvjeti za ukljuivanje u porezno priznati rashod, trgovako drutvo
ne mora iskazati rashode. Odluku o tome hoe li ili nee i koliko
e potraivanja navedene starosti ispraviti donosi uprava trgovakoga
drutva. Meutim, rashodi za porezne svrhe po toj osnovi priznaju
se samo ako su u istom iznosu iskazani i u raunovodstvu kao
poslovni rashod. Trgovako drutvo ne moe iskazati privremenu
razliku i porezni uinak privremene razlike po osnovi vrijednosnog
usklaivanja za navedena potraivanja. Ako eli odgoditi plaanje
poreza na dobit kroz iskazivanje rashoda po osnovi ispravka
potraivanja za navedena potraivanja, tada mora iskazati i poslovni
rashod, znai mora prihvatiti i odgaanje dobiti.
Za drugu skupinu potraivanja od kupaca za potraivanja, koja
nisu naplaena do podnoenja porezne prijave, tj. za potraivanja
kojima je dospijee poslije 1. rujna poslovne godine za koju se
podnosi prijava poreza na dobit iz odredbi stavka 3. lanka 9. Zakona
proizlazi da se u porezno priznate rashode mogu ukljuiti iznosi
vrijednosnih usklaivanja za potraivanja, ako su utuena ili se zbog
njih vodi ovrni postupak, ako su prijavljena u steajni postupak
ili je za njih postignuta nagodba s poreznim obveznikom u
postupku sanacije ili steaja.
U porezno priznate rashode ne mogu se ukljuiti ispravci
vrijednosti potraivanja od kupaca ako je nagodba o ispravku
odnosno otpisu potraivanja (umanjenja potraivanja) postignuta s
kupcima koji su povezane osobe ili su fizike osobe.
I u sluaju ovih potraivanja vrijednosno usklaivanje moe 100 dionica dionikog drutva "Zeta" d.d. i 200 dionica dionikog
biti porezno priznati rashod samo ako je isti iznos, odnosno za isto
potraivanje iskazan i poslovni rashod. Trgovako drutvo i za ovu
skupinu potraivanja ne moe iskazati privremenu razliku iz koje
bi proiziao porezni uinak (porezni kredit) koji bi se iskazao u
pasivi kao stavka Odgoeno plaanje poreza na dobit.
Meutim, trgovako drutvo moe i za nenaplaena potraivanja,
za koja nije ispunjen uvjet da budu porezno priznati rashod u
tekuoj godini, iskazati rashod po osnovi vrijednosnog usklaivanja
na skupini konta 74. U tom sluaju nastaje privremena razlika
- privremeno porezno nepriznati rashod, pa se kod utvrivanja
osnovice poreza na dobit za poslovnu godinu za iznos rashoda
za ovo potraivanje iskazan na skupini konta 74 mora poveati
porezna osnovica. Ova privremena razlika i porezni uinak ukida
se u sljedeoj poslovnoj godini. Ako potraivanje bude naplaeno u
sljedeoj godini, za taj iznos e se umanjiti porezna osnovica. Ako
se ovo potraivanje ne naplati do petnaestog dana prije podnoenja
porezne prijave za sljedeu godinu, uvjet za priznavanje rashoda u
porezne svrhe je ispunjen jer je potraivanje postalo starije od 120
dana, privremena razlika se takoer ukida pa se za taj iznos umanjuje
porezna osnovica.
5.7.7. Vrijednosno usklaivanje financijske imovine
SIJEANJ 2007.
5.7.7.1. Vrijednosno usklaivanje potraivanja po ekovima i
mjenicama
Najee veina pravnih osoba na kontima skupine konta 11 ima
samo iskazana potraivanja po ekovima primljenim od kupaca i po
otkupljenim mjenicama. Iako bi naplata ekova i mjenica trebala biti
sigurna ipak se javljaju sluajevi kada je potrebno podii proteste
zbog nemogunosti naplate u roku dospijea. U pravilu zbog neizvjes-
74 Raunovodstvo i nancije
2.dio FERDO.indd 74
nosti naplate za iznose protestiranih ekova i mjenica treba ispraviti
potraivanja i iskazati rashod po osnovi vrijednosnog usklaivanja.
5.7.7.2. Vrijednosno usklaivanje dionica i obveznica
Ulaganja u vrijednosne papire koja se brzo i bez odgode mo-
gu unoviti prate se u raunovodstvu kao kratkorona financijska
imovina. Najee je ovdje rije o ulaganjima u dionice i obveznice.
Vrednovanje financijske imovine uope moe biti: poetno i naknad-
no vrednovanje.
Sukladno MRS 25. to. 15 i MRS 39. to. 66. (MRS - 2000)
nabavljeni vrijednosni papiri u trenutku stjecanja se iskazuju odnosno
poetno vrednuju po troku stjecanja. Nakon toga ova financijska
imovina prema MRS 39. to. 69. (MRS - 2000) se vrednuje (iskazuje)
po fer vrijednosti. To je obino vrednovanje na datum bilance.
Prema toki 43. MRS-39 (MSFI/MRS 2004) financijska imovina
se poetno mjeri po fer vrijednosti. To je u pravilu troak stjecanja.
Na kraju razdoblja odnosno na kraju godine, moe nastati razlika
izmeu troka stjecanja i fer vrijednosti financijske imovine.
Ako je fer vrijednost financijske imovine na dan 31. 12. vea od
troka stjecanja ili prethodno iskazane fer vrijednosti nastala razlika
naziva se nerealizirani dobitak ili dobitak od dranja financijske imo-
vine.
Obrnuto, ako je fer vrijednost financijske imovine manja od troka
stjecanja ili prethodno iskazane fer vrijednosti nastala razlika naziva
se nerealizirani gubitak ili gubitak od dranja financijske imovine.
Primjer:
Dioniko drutvo "Alfa" d.d. je kupilo 15. 03. 2006. godine
drutva "Kupa" d.d. Kupovna cijena dionica drutva "Zeta" d.d. je
120 kn po dionici, a dionica drutva "Kupa" d.d. je 115 kn po dionici.
Nema naknada brokerima i menadment je razvrstao ovo ulaganje
kao "dri se za trgovanje".
a) utvrivanje troka stjecanja dionica
Troak stjecanja dionica drutva "Zeta" d.d. je 100 x 120 = 12.000
Troak stjecanja dionica drutva "Kupa" d.d. je 200 x 115 =
23.000
b) Dionika drutva "Zeta" d.d. i "Kupa" d.d. objavili su za 2005.
godini sljedee rezultate i odluke o raspodjeli dividendi u 2006.
U tijeku 2006. godine nakon utvrivanja financijskih izvjetaja
za 2005. godinu dioniko drutvo "Alfa" d.d. dobilo je obavijest
od dionikog drutva "Zeta" d.d. o izglasanoj dividendi od 1 kn po
dionici a od dionikog drutva "Kupa" d.d. primljena je obavijest o
izglasanoj dividendi 2 kn po dionici. Dividende su isplaene u tijeku
2006. godine.
Dioniko drutvo Alfa d.d. evidentirat e dividende:
Dividende od Zeta d.d. = 100 dionica x 1 kn po dionici = 100 kn
Dividende od Kupa d.d. = 200 dionica x 2 kn po dionici = 400 kn
Ukupno dividende 500 kn
Knjienje u 2006. godini:
Red. Konto
OPIS Iznos
br. Duguje Potrauje
1. Plaena kupovna cijena
(troak stjecanja) dionica
15. 03. 2006. godine 35.000 113 100
2. Dividenda za 2005.
godinu 500 167 773
3. Naplaena dividenda 500 100 167
12/28/06 4:36:16 PM
 RAUNOVODSTVO

Na kraju godine, tj. 31. 12. 2006. potrebno je utvrditi je li fer 5.7.7.3. Vrijednosno usklaivanje dugorone financijske imovine
vrijednost ukupnog kratkoronog ulaganja u dionice manja od Provjeru potrebnog vrijednosnog usklaivanja na dan 31. 12.
poetnog troka stjecanja odnosno fer vrijednosti (35.000). Trina treba provesti za sva ulaganja razvrstana u skupinu "raspoloiva
cijena dionica na dan 31. 12. 2006. je za dionice Zeta d.d. 125 kn za za prodaju". Ova ulaganja (obino dugorona) evidentiraju se u
jednu dionicu i 90 kuna za jednu dionicu Kupa d.d. skupini konta 04 - Dugotrajna financijska imovina. To su: udjeli u
Provjera potrebnog vrijednosnog usklaivanja za dionice na povezanim drutvima, ulaganja u vrijednosne papire, i ostala dugo-
dan 31. 12. 2006. rona financijska imovina. Ako se na datum bilance moe pouzdano
izmjeriti fer vrijednost dugoronog ulaganja u dionice tada postoji
Dion. dr. Trina vrijednost Troak stjecanja Razlika objektivni dokaz o postojanju razlike. Nastala razlika na datum
Zeta d.d. 100 x 125 = 12.500 12.000 + 500 bilance (naknadno vrednovanje) priznaje se u raunu dobiti i gubitka
Kupa d.d. 200 x 90 = 18.000 23.000 -5.000 kao prihod ili rashod (to. 69. i 70. MRS 39). Za iznos vrijednosnog
usklaivanja iskazuje se poveanje rashoda na konta 741 - Vrijed-
Ukupno 30.500 35.000 -4.500
nosno usklaivanje dugotrajne financijske imovine i poveanje
Razlika izmeu troka stjecanja odnosno fer vrijednosti i fer ispravaka na kontu 049 - Ispravak vrijednosti dugotrajne financijske
vrijednosti na dan 31. 12. 2006. priznaje se odmah u prihode ili imovine.
rashode u izvjetaju o dobiti.
Primjer:
Knjienja 31. 12. 2006. godine: Dioniko drutvo Sava d.d. u sijenju 2005. godine kupilo je 50
Red. Konto dionica dionikog drutva Lipa d.d. po trinoj cijeni od 125 kn po
OPIS Iznos dionici te 120 dionica dionikog drutva Murva d.d. ija je trina
br. Duguje Potrauje
cijena u trenutku kupnje 150 kn po dionici. Brokerska provizija za
1. Nerealizirani dobici 500 1190 776
ovu transakciju iznosi 187 kn za dionice Lipa d.d. i 563 kn za dionice
2. Nerealizirani gubici 5.000 746 1191 Murva d.d. i plaena je sa irorauna 30. 12. 2005. godine. Trine
cijene kupljenih dionica na dan 31. 12. 2005. godine bile su jednake
Nerealizirani dobici i nerealizirani gubici primjenom metode vred- kupovnim cijenama ovih dionica.
novanja po fer vrijednosti priznaju se u prihode i rashode odnosno u Dioniko drutvo Lipa d.d. u 2006. godini za 2005. godinu.
izvjetaju o dobiti za razdoblje kada su utvreni. izglasalo je i isplatilo dividende 5 kn po dionici, to za 50 dionica
Po poreznim propisima nerealizirani gubici kod dionica nisu iznosi 250 kuna. Dioniko drutvo Murva d.d. je za istu godinu
porezno priznati rashodi. Ovi postaju porezno priznati rashodi u izglasalo i isplatilo dividende 2 kn po dionici to za 120 dionica
poslovnoj godini kada su dionice prodane. U naem primjeru iznos iznosi 240 kuna.
rashoda od 5.000 na kontu 746 bit e privremena razlika. U PD obrazac Na dan 31. 12. 2006. trina cijena dionica dionikog drutva
za 2006. godinu za iznos iskazan na kontu 746 iskazat e se poveanje Lipa d.d. je 120 kn po dionici, a trina cijena dionica dionikog
porezne osnovice. Nerealizirani dobici ulaze u poreznu osnovicu jer su drutva Murva d.d. je 135 kn po dionici.
iskazani kao prihod u raunovodstvu. Odluke o izglasavanju dividende za 2005. godinu od drutva
Radi objanjenja naina knjienja dionica za koje je na kraju 2006. Lipa d.d. i Murva d.d. drutvo Sava d.d. je primilo nakon izrade
knjieno vrijednosno usklaenje primjer produljujemo na 2007. godinu financijskih izvjetaja za 2005. godinu.
u kojoj pretpostavljamo da je drutvo Kupa d.d. prodalo sve dionice a) Utvrivanje troka stjecanja dionica (u 2005.):
Zeta d.d. i Kupa d.d i to dionice od Zeta d.d. za 13.000 kn (130 kn po Troak stjecanja:
dionici) i dionice Kupa d.d. za 29.000 kn (95 kn po dionici): - dionice Lipa d.d. = 6.250 + 187 = 6.437 kn (50 dionica)
- dionice Murva d.d. = 18.000 + 563 = 18.563 kn (120 dionica)
Knjienje u 2007. godini
25.000 kn
Red. Konto b) Utvrivanje razlike izmeu dugoronog ulaganja u dionice i
OPIS Iznos
br. Duguje Potrauje
troka stjecanja na dan 31. 12. 2006.
1. Prodaja dionica Zeta d.d. 13.000 100
- troak stjecanja 12.000 1130 Dioniko Trine vrijednosti Troak Razlika
- ispravak vrijednosti 500 1190 drutvo dionica 31. 12. 2006. stjecanja
- prihod od prod. dionica 500 772
2. Prodaja dionica Kupa
L d.d. 50 x 120 = 6.000 6.437 -437
priljev 19.000 100 113 M d.d. 120 x 135 = 16.200 18.563 -2.363
- troak stjecanja 23.000 Ukupno 22.200 25.000 -2.800
- ispravak vrijednosti 5.000 1191
- prihod od prod. dionica 1.000 772
SIJEANJ 2007.

Za dionice drutva Kupa d.d. koje su prodane u 2006. godini

stekao se uvjet da se u porezno priznate rashode ukljui i iznos
vrijednosnog usklaivanja od 5.000 kuna koji je u 2005. godini
iskazan na kontu 746 (rashod), a PD obrascu nije ukljuen u porezno
priznate rashode. Budui da je u 2006. godini ukinuta privremena
razlika nastala u 2005. godini u PD obrascu za 2006. godinu iskazat
e se umanjenje porezne osnovice za 5.000 kuna.
www.rif.hr
Raunovodstvo i nancije 75
2.dio FERDO.indd 75 12/28/06 4:36:16 PM
 RAUNOVODSTVO

Knjienje: se razlika i porezni uinak ukida u godini prodaje, drugog naina

otuenja ili unitenja imovine.
Red. Konto
OPIS Iznos
br. Duguje Potrauje Primjer:
2005. godina Trgovako drutvo Slavuj d.o.o. na dan 31. prosinca 2006.
godine ima u uporabi stroj za koji su nakon knjienja amortizacije
1. Plaene kupljene dionice
32.000 kuna za 2006. godinu u knjigovodstvu iskazani sljedei
(2004.) 24.250 044 100
podaci:
2. Faktura za proviziju brokera - troak nabave 450.000
(2004.) 750 044 220 - ispravak vrijednosti 96.000
2006. godina - neto knjigovodstveni iznos 354.000
1. Izglasana dividenda za - amortizirajui iznos 400.000 procijenjeni
2005. - pisana obavijest u ostatak vrijednosti 50.000
2006. nakon izrade fin. izv. - procijenjeni vijek uporabe 12,5 godina
za 2005. godinu (250 + 240) 490 167 773 - godinja stopa amortizacije 8%.
2. Naplaena dividenda za Provjerom poetnih procjena na dan 31. prosinca 2006. godine,
2005. god. 490 100 167 menadment je utvrdio:
- da je preostali vijek uporabe 5 godina (poetno procijenjeni
3. Vrijednosno usklaivanje
vijek uporabe 12,5 godina skraen je na 8 godina)
dionica (nerealizirani gubici
31. 12. 2006.) 2.800 741 049
- procijenjeni ostatak vrijednosti procijenjen je na 40.000
kuna.
Na temelju nove procjene na dan 31. prosinca 2006. godine
Iznos rashoda po osnovi vrijednosnog usklaivanja dionica u visini
utvren je nadoknadivi iznos:
2.800 kuna koji je iskazan u 2006. godini nije porezno priznati rashod
a) amortizacija u preostalom vijeku uporabe
u ovoj godini. U PD obrascu za 2006. godinu za iznos 2.800 kuna
uveat e se porezna osnovica. Porezni uinak ove privremene razlike - amortizirajui iznos (450.000 - 40.000) 410.000
od 560 kuna iskazat e se na dan 31. 12. 2006. godine na kontu 191 - godinja stopa amortizacije 100/8 = 12,5%
- Odgoeno pokrie poreza na dobit. - godinja amortizacija = 410.000 x 12,5/100 = 51.250
- amortizacija za preostali vijek uporabe 5 godina = 256.250
5.7.8. Vrijednosno usklaivanje dugotrajne materijalne imovine b) procijenjeni ostatak vrijednosti 40.000
Za dugotrajnu materijalnu imovinu vrijednosna usklaivanja c) nadoknadivi iznos 296.250
se provode sukladno MRS 36 - Umanjenja imovine. I ovdje se Usporedba:
primjenjuje naelo nie vrijednosti, to znai da se usporeuje u 1. Nadoknadivi iznos 296.250
knjigovodstvu iskazana vrijednost, tj. neto knjigovodstveni iznos, s 2. Neto knjigovodstveni iznos 354.000
nadoknadivim iznosom. U toki 5. MRS 36 - Umanjenja imovine, 3. Razlika - vrijednosno usklaivanje (umanjenje imovine) 57.750
nadoknadivi iznos je vii iznos ili neto prodajna cijena sredstva
ili vrijednost u uporabi sredstva. Za primjenu ove definicije Treba li u ovom primjeru obveznik poreza na dobit iskazati
nadoknadivog iznosa u istoj toki MRS 36 dane su i definicije neto rashod po osnovi vrijednosnog usklaivanja ili rashod po osnovi
prodajne cijene i vrijednosti u uporabi.
amortizacije?
Neto prodajna cijena jest iznos za koji sredstvo moe biti
razmijenjeno izmeu poznatog kupca i prodavaa u transakciji koja Ako iskae ovaj iznos kao rashod po osnovi vrijednosnog
je vjerojatna, umanjena za trokove otuenja. U trokove otuenja usklaivanja postoji mogunost da se u postupku poreznog nadzora
ukljuuju se izravni trokovi otuenja kao to su demontaa i slino. privremeno iz porezno priznatih rashoda iskljui taj iznos. Ako
Vrijednost u uporabi jest sadanja vrijednost buduih novanih utvreni iznos zbog promjene u poetnoj procjeni elemenata za
tokova koji se oekuju od nastavka uporabe sredstva i od prihoda od obraun amortizacije iskae kao rashod pod nazivom amortizacija tada
otuenja na kraju vijeka uporabe. je taj iznos porezno priznati rashod jer je ukupni iznos amortizacije
Trgovaka drutva bi trebala otkloniti potrebu vrijednosnog u 2006. godini 89.750 (32.000 + 57.750) manji od najvie porezno
usklaivanja kod dugotrajne imovine koja se amortizira dopustivog iznosa 2.205.000 kuna (450.000 x 50/100). Budui da je
opreznijom procjenom vijeka uporabe iz kojega proizlaze vee
amortizacija redovni postupak vrijednosnog usklaivanja (umanjenja
godinje stope amortizacije. Na primjenu veih godinjih stopa
amortizacije potie i Zakon o porezu na dobit u kojem su propisane neamortiziranog iznosa) smatramo da bi i s poreznog aspekta za
najvie porezno dopustive stope amortizacije znaajno vie od dugotraju imovinu koja je jo u uporabi u porezno priznate rashode
godinjih stopa prema objektivno procijenjenom vijeku uporabe trebalo priznati zbrojni iznos iskazan kao amortizaciju i iznos
pojedinog sredstva. iskazan kao vrijednosno usklaivanje do najvieg godinjeg porezno
Mogunost veih stopa amortizacije prema poreznom propisu dopustivog iznosa prema najviim porezno dopustivim stopama. Na
treba koristiti i zbog toga to je u stavku 10. lanka 12. Zakona o primjer potvruje da je do potrebe za vrijednosnim usklaivanjem
SIJEANJ 2007.

porezu na dobit propisano da se neamortizirani iznos dugotrajne
imovine priznaje u rashod u razdoblju u kojem je imovina prodana,
darovana, na drugi nain otuena ili unitena. Iz ovoga poreznog
propisa proizlazi da rashod po osnovi vrijednosnog usklaivanja
dugotrajne imovine koja se amortizira, u godini prije prodaje, drugog
naina otuenja ili unitenja nije porezno priznati rashod. U toj godini
nastaje privremena razlika, a porezni uinak te razlike se iskazuje
u imovini na kontu 191 - Odgoeno pokrie poreza na dobit. Ova
dolo zbog toga to porezni obveznik nije koristio mogunost
uveanja godinjih stopa amortizacije po poreznom propisu.
Pri utvrivanju nadoknadivog iznosa nismo koristili metodu
sadanje vrijednosti. Kod primjene ove metode procijenjeni budui
novani tokovi se diskontiraju.
Iznos vrijednosnog usklaivanja na dan 31. 12. 2006. godine
proknjiit e se 740/029.

76 Raunovodstvo i nancije

2.dio FERDO.indd 76 12/28/06 4:36:17 PM


6. UTVRIVANJE I EVIDENTIRANJE PRIHODA U KNJIGOVODSTVU
6.1. Definicija i struktura prihoda
6.2. Priznavanje prihoda
6.3. Prihodi od prodaje proizvoda
6.4. Prihodi od obavljanja usluga
6.1. DEFINICIJA I STRUKTURA PRIHODA
Prihodi su jedan od elemenata mjerenja uspjenosti poslovanja
trgovakih drutava. Prema definiciji u toki 70. Okvira za sastavljanje
i prezentiranje financijskih izvjetaja MRS-a, prihodom se smatraju
poveanja ekonomskih koristi tijekom obraunskog razdoblja u
obliku priljeva ili poveanja sredstava, ili smanjenja obveza, to
ima posljedicu poveanje kapitala. Prihodima se ne smatraju
poveanja sredstava po osnovi uplata lanova drutva u kapital
drutva ili smanjenja obveza izravno povezana s raspodjelom
glavnice odnosno kapitala lanovima drutva.
U smislu citirane definicije iz Okvira prema definiciji u toki 7.
MRS 18 - Prihodi,*1prihodi su "bruto priljevi ekonomskih koristi
tijekom razdoblja koji proizlaze iz redovnih aktivnosti subjekta, kada
ti priljevi imaju za posljedicu poveanje glavnice, osim poveanja
glavnice koja se odnose na unose sudionika u glavnici".
Definicije prihoda treba tumaiti u kontekstu dvostranog
promatranja svake transakcije. Iz njih proizlazi da se prihodima ne
smatra svako poveanje sredstva ili smanjenje obveze. Primjerice,
definiciji prihoda ne udovoljavaju poslovni dogaaji nabave sredstva
u drutvu. U tom se procesu transformira jedan oblik sredstava u
drugi. Primitak nabavljenog sredstva iskazuje se temeljem rauna u
knjigovodstvu u jednakim iznosima kao poveanje sredstava i kao
poveanje obveza. Plaanje obveze temeljem dokumenata platnog
prometa iskazuje se u jednakom iznosu kao smanjenje sredstava
i smanjenje obveza. Niti jedan od ovih poslovnih dogaaja ne
udovoljava definiciji prihoda i rashoda jer ne utjee na glavnicu,
ti poslovni dogaaji ne mijenjaju stanje glavnice. Iznos poveanja
imovine kod nabave je mjera poveanja obveze, kod plaanja obveza
iznos smanjenja novca (ili druge imovine) je mjera za iznos smanjenja
obveza. Meutim, definiciji prihoda i rashoda udovoljavaju poslovni
dogaaji u vezi s prodajom sredstava ili usluga. Primjerice, prodaja
za gotovinu 100 komada gotovih proizvoda je transakcija koja ima
posljedicu smanjenje i poveanje sredstava, ali koja istodobno ima
posljedicu poveanje ili smanjenje glavnice ili njezino zadravanje
na istoj razini. Iznos smanjenja sredstava kod prodaje nije mjera za
iznos poveanja sredstava i obrnuto, iznos poveanja sredstava nije
mjera za smanjenje sredstava. Smanjenje sredstava (imovine) zbog
prodaje u visini trokova prodanih proizvoda je mjera za rashode.
Poveanje sredstava ostvareno prodajom u visini primitka novca ili
poveanje potraivanja je mjera za prihod. Ako je u potraivanje
ili priljev novca ukljuen i obraunani porez na dodanu vrijednost
ili drugi porez, tada se za iznos poreza iskazuje poveanje obveze.
Prihod od poveanja ekonomskih koristi u obliku smanjenja obveza
nastaje i u trenutku isporuke proizvoda, robe i izvrenja usluga za koje
je od kupca prethodno primljen predujam (avans). Prihod ostvaren od
poveanja ekonomskih koristi u obliku smanjenja obveza nastaje u
*
Sadraj MRS - 18 - Prihodi, jednak je u izdanju MSFI/MRS -2004. kao i u
izdanju MRS - 2000.
3.dio FERDO.indd 77
RAUNOVODSTVO
6.5. Prihodi od prodaje robe
6.6. Financijski prihodi
6.7. Ostali (izvanredni) prihodi
sluaju kada se otpisuje obveza za koju je istekao rok zastare, kada
vjerovnik naknadno umanjuje obvezu i u drugim sluajevima kada
se smanjuju obveze iskazane u knjigovodstvu koje nisu uzrokovane
smanjenjem ekonomskih koristi (smanjenjem imovine ili poveanjem
drugih obveza). Iz definicije prihoda i opisanih primjera, jasno
proizlazi da se u sustavu dvojnog knjigovodstva poveanje, odnosno
nastanak prihoda iskazuje istodobno s poveanjem sredstava ili sa
smanjenjem obveza. To ukazuje na izravnu vezu bilance i izvjetaja
o dobiti, odnosno na vezu sredstava, obveza i kapitala u bilanci s
prihodima i rashodima i rezultatom poslovanja. Iznimno se mogu
u raunovodstvu drutva neke transakcije iskazati kao prihod, ali
bez utjecaja na rezultat poslovanja i kapital izvan okvira definicija.
Primjerice, iskazivanje prihoda prigodom uzimanja za reprezentaciju
vlastitih proizvoda (poveanje trokova i prihoda) i robe, ukidanja
dugoronih rezerviranja i sline transakcije imaju samo obraunske
efekte.
Iako su prihodi odreeni kao poveanja imovine ili smanjenja
obveza koja imaju za posljedicu poveanje glavnice ostvareni iznosi
prihoda ne iskazuju se u raunovodstvu kao poveanja kapitala.
Prihodi se u trenutku nastanka, odnosno priznavanja iskazuju na
kontima prihoda. Prihodi su element mjerenja uspjenosti poslovanja
kojima se sueljavaju rashodi kao drugi element mjerenja uspjenosti
za odreeno razdoblje. Samo iznos vika prihoda nad rashodima
predstavlja iznos uveanja kapitala (dobit), i suprotno, samo viak
rashoda nad prihodima predstavlja iznos umanjenja kapitala
(gubitak).
Radi uvida u izvore nastanka dobiti i gubitka u knjigovodstvu
svakoga trgovakog drutva otvara se potreban broj konta na kojima
se prikazuje struktura prihoda i s njima povezana struktura rashoda.
Za iskazivanje prihoda u naem Kontnom planu predvidjeli smo
skupine konta sa sljedeim nazivima:
- skupina konta 75 - Prihodi od prodaje proizvoda i usluga,
- skupina konta 76 - Prihodi od prodaje robe,
- skupina konta 77 - Financijski prihodi,
- skupina konta 78 - Ostali (izvanredni) prihodi.
Ovakvu strukturu prihoda prema navedenim skupinama konta
imat e trgovaka drutva koja prihode ostvaruju prodajom proizvoda,
pruanjem usluga i prodajom robe. U pravilu, sva trgovaka drutva
imat e potrebu za koritenjem konta skupine konta 77 za iskazivanje
financijskih prihoda i skupine konta 78 za iskazivanje ostalih
(izvanrednih) prihoda.
U okviru svih navedenih skupina konta svako trgovako drutvo
SIJEANJ 2007.
otvara potreban broj konta za iskazivanje strukture ostvarenih prihoda
prema svojim potrebama i prema zahtjevima statistike i drugih
eksternih korisnika financijskih izvjetaja.
6.2. PRIZNAVANJE PRIHODA
Prihodi nastaju i iskazuju se u raunovodstvu trgovakoga
drutva kao rezultat prodaje proizvoda, prodaje robe, obavljanja
Raunovodstvo i nancije 77
12/29/06 1:25:24 PM
 RAUNOVODSTVO
usluga i ustupanja imovine drugima na koritenje uz naknadu.
Prihodi se u knjigovodstvu iskazuju (priznaju odnosno knjie)
istodobno s poveanjem imovine ili smanjenjem obveza. Na temelju
dokumenata, u pravilu za svaki pojedinani poslovni dogaaj prodaje
proizvoda, prodaje robe, obavljanja usluga i ustupanja imovine na
koritenje drugima i za neke druge transakcije u knjigovodstvu na
kontu prihoda, iskazuje se (priznaje se) poveanje ostvarenoga
prihoda u visini poveanja imovine ili smanjenje obveze koji se
iskazuje na kontu imovine i obveza. Proces priznavanja prihoda je
sloeniji i ne ukljuuje samo in knjienja ostvarenog prihoda i kao
protustavku poveanje imovine ili smanjenje obveze. Prije knjienja
prihoda raunovodstvo mora provjeriti jesu li i kada su ispunjeni
uvjeti za ukljuivanje prihoda od odreenog poslovnog dogaaja u
prihode obraunskog razdoblja. Uz temeljno naelo ili uvjet da se
prihodi priznaju, dakle ukljuuju u ostvarene prihode trgovakoga
drutva, kada je vjerojatno da e po odreenom poslovnom dogaaju
ili transakciji budue ekonomske koristi pritjecati u drutvo i da
se te koristi mogu pouzdano izmjeriti za odreene oblike stjecanja
prihoda, u Meunarodnom raunovodstvenom standardu 18 - Prihodi
postavljeni su i dodatni uvjeti za priznavanje prihoda. Iako nema
znaajnih razlika, u Meunarodnom raunovodstvenom standardu
18 su ipak posebno utvreni uvjeti za priznavanje prihoda od prodaje
robe, to ukljuuje i prodaju proizvoda, posebni uvjeti za priznavanje
prihoda od obavljanja usluga i posebni uvjeti za priznavanje prihoda
od ustupanja imovine na koritenje drugima. Uvjeti za priznavanje
prihoda od ugovora o izgradnji utvreni su u Meunarodnom
raunovodstvenom standardu 11 - Ugovori o izgradnji, a uvjeti za
priznavanje prihoda najmova u Meunarodnom raunovodstvenom
standardu 17 - Najmovi.
6.2.1. Priznavanje prihoda od prodaje proizvoda i robe
Sukladno toki 14 MRS - 18 - Prihodi za priznavanje, odnosno
iskazivanje u raunovodstvu, odnosno u izvjetaju o dobiti, prihoda
od prodaje proizvoda i robe trebaju biti ispunjeni svi sljedei uvjeti:
a) drutvo je na kupca prenijelo znaajne rizike i koristi od vlasnitva
nad proizvodima, odnosno robom,
b) drutvo nije zadralo stalno sudjelovanje u upravljanju, do stupnja
koji se obino povezuje s vlasnitvom niti uinkovito kontrolira
prodani proizvod, odnosno robu,
c) iznos prihoda se moe pouzdano izmjeriti,
d) vjerojatno je da e ekonomske koristi povezane s transakcijama
pritjecati u drutvo, i
e) trokovi, koji su nastali ili e nastati u odnosu na transakciju,
mogu se pouzdano izmjeriti.
U veini sluajeva prijenos rizika i koristi od vlasnitva podudara
se s pravnim prijenosom vlasnitva ili prijenosom posjedovanja na
kupca. U toki 16. MRS 18 - Prihodi, nabrojani su sljedei primjeri
u kojima drutvo zadrava znaajne rizike i koristi vlasnitva i kada
se prihod ne priznaje:
a) kada drutvo zadrava obvezu za nezadovoljavajue izvrenje,
koje nije obuhvaeno uobiajenim rezerviranjima za jamstvo,
b) kada je primitak prihoda od pojedine prodaje njegove robe
SIJEANJ 2007.
neizvjestan,
c) kada se isporuena roba instalira, a instalacija je vaan dio
ugovora koji poduzee jo nije dovrilo, i
d) kada kupac ima pravo opozvati kupnju iz razloga navedenoga u
ugovoru o kupnji, a drutvo nije sigurno u vjerojatnost povrata.
Neizvjesnosti u vezi s mjerenjem prihoda moe biti takoer
razlog za odgaanje priznavanja prihoda u vrijeme prodaje proizvoda
78 Raunovodstvo i nancije
3.dio FERDO.indd 78
i robe. Neizvjesnosti koje se odnose na mjerenje prihoda mogu biti u
vezi s naknadom, trokovima i povratima. Ako se u vrijeme prodaje
proizvoda i robe, naknada ne moe utvrditi unutar prihvatljivih
granica, priznavanje prihoda se odgaa. U tom sluaju, ako postoji
jamstvo da e naknada biti priznata, barem u visini trokova koji se
odnose na transakciju, primjereno je iskazati prihod u visini rashoda.
Meutim, ako nije vjerojatno da e se trokovi nadoknaditi, prihod se
ne priznaje, a nastali trokovi se iskazuju kao rashodi.
Iako bi u pravilu, u veini situacija trokovi koji se odnose
na prodane proizvode i robu trebali biti poznati, mogu se javiti i
sluajevi kada oni nisu poznati, odnosno nisu odredivi. U ovom
sluaju, iako se za prihode oekuje konana naplata i ako je naknada
mjerljiva, priznavanje prihoda se odgaa u vrijeme kada e trokovi
biti poznati, odnosno razborito odredivi. Primljeni iznosi naknada
iskazuju se kao obveza za predujam ili odgoeni prihod. Ovo pravilo
se primjenjuje na kraju godine i nakon isteka godine pri utvrivanju
prihoda za poslovnu godinu. Tijekom godine, u momentu prodaje
nije poznat iznos trokova prodanih proizvoda, odnosno iznos troka
nabave prodane robe, ali se prihod na temelju rauna ili priljeva novca
u gotovini priznaje odnosno iskazuje u momentu prijelaza rizika i
koristi vlasnitva nad proizvodima i robom na kupca.
Razlog za odgaanje priznavanja prihoda su situacije u kojima
je drutvo za isporuene proizvode i robu izloeno znatnoj i
nepredvidljivoj koliini povrata prodanih proizvoda ili robe.
U ovakvim situacijama primjereno je odgoditi priznavanje prihoda
za ukupno isporuene proizvode i robu. Ovo moe biti situacija
kada se nakon isporuke znaajne koliine proizvoda ili robe otkrila
mana koja daje pravo kupcima na povrat. U tom sluaju i trokove
treba zadrati na zalihama, jasno, ne preko iznosa neto trine fer
vrijednosti proizvoda ili robe.
Uz sve navedeno, pri utvrivanju, odnosno priznavanju prihoda
po osnovi prodaje proizvoda i robe te pruanja usluga priznavanje
prihoda treba odgoditi ako je u vrijeme prodaje ili pruanja usluga
nerazumno oekivati konano naplaivanje. I u ovom se sluaju
iznos odgoenoga prihoda u visini potraivanja od kupca (umanjeno
za PDV) iskazuje na kontu 296. Meutim, sukladno toki 28. MRS 18,
ako se neizvjesnost naplate pojavi nakon vremena prodaje proizvoda
i robe kod iznosa ve ukljuenih u prihod, primjerenije je iskazati
rezervu, odnosno rashod da odrazi tu neizvjesnost, nego ispravljati
(stornirati) prvobitno zabiljeen iznos prihoda. Rezerva po ovoj
osnovi se iskazuje kroz iskazivanje rashoda po osnovi vrijednosnog
usklaivanja i ispravka vrijednosti potraivanja od kupaca (umanjenje
imovine). Kroz poveani rashod iznos koji je prethodno iskazan kao
prihod iskljuuje se privremeno ili trajno iz prihoda.
Iako se analiza ispunjenja uvjeta za priznavanje prihoda
primjenjuje na pojedinane poslovne dogaaje prodaje, ipak se u
pravilu provodi na kraju poslovne godine pri konanom utvrivanju
prihoda poslovne godine.
Primjena kriterija priznavanja prihoda kod prodaje proizvoda i
robe omoguuje odgovor na pitanje kada je prihod i s njim povezan
rashod mogue ukljuiti u obraun poslovnog rezultata, odnosno u
financijske izvjetaje poslovne godine, a kada se to priznavanje mora
odgoditi za iduu poslovnu godinu.
6.2.2. Priznavanje prihoda od obavljanja usluga
U toki 20. MRS 18, za iskazivanje prihoda od pruanja usluga
preporua se primjena metode stupnja dovrenosti. Prema ovoj metodi
prihod od pruanja usluga treba priznati prema stupnju dovrenosti
usluge na datum bilance, uz uvjet da se rezultat moe pouzdano
12/29/06 1:25:25 PM
 RAUNOVODSTVO

utvrditi. Kada se rezultat transakcije za pruene usluge ne moe sa dravnim institucijama i drugim kupcima. Obveznici poreza na dodanu
sigurnou izmjeriti, prihod treba priznati samo u visini priznatih vrijednost proizvoaka trgovaka drutva svim kupcima u tuzemstvu
rashoda koji se mogu nadoknaditi. Sukladno toki 20. MRS 18, za uz naknadu za isporuene proizvode u raunima obraunavaju i porez
uslugu odreenom korisniku rezultat se moe pouzdano izmjeriti na dodanu vrijednost prema stopi 22 posto, ako za iste proizvode
kada su ispunjeni svi sljedei uvjeti: nije propisana nulta stopa. Sam postupak iskazivanja u knjigovodstvu
a) iznos prihoda se moe pouzdano izmjeriti, prodaje proizvoda tijekom razdoblja na temelju rauna kupcima
b) vjerojatno je da e ekonomske koristi povezane s obavljenom nije sloen. Rauni su dokumenti za knjienje u glavnoj knjizi i u
uslugom pritjecati u drutvo, analitikom knjigovodstvu kupaca.
c) stupanj dovrenosti usluge na datum bilance moe se sa U nastavku emo prikazati nain knjienja i utvrivanja prihoda
sigurnou izmjeriti, i od prodaje proizvoda u tuzemstvu.
d) trokovi nastali za obavljenu uslugu mogu se pouzdano
Primjer:
izmjeriti.
U trgovakom drutvu Podravina d.d. tijekom godine nastali su
Kao to smo naveli kod utvrivanja prihoda od prodaje proizvoda
sljedei poslovni dogaaji koji se odnose na prodaju proizvoda "K".
i robe, tako isto i kod usluga, analiza navedenih kriterija je vana za
1. Za isporuenih 100 komada proizvoda K kupcu
utvrivanje prihoda poslovne godine i primjenjuje se u odreenom
Golubica d.d. ispostavljen je raun:
smislu u vremenskom pomaku poslije 31. prosinca godine za koju se
- naknada za 100 komada proizvoda K 800 kuna 80.000
sastavljaju financijski izvjetaji.
- naknada za uslugu prijevoza 10.000
6.2.3. Priznavanje financijskih prihoda ukupno naknada 90.000
- porez na dodanu vrijednost 22 posto 19.800
Uvjeti za priznavanje prihoda koji proizlaze iz koritenja imovine Zbrojni iznos naknade i PDV-a 109.800
(resursa) trgovakoga drutva od strane drugih koji daju kamate, 2. Od kupca Mura d.d. na iroraun je primljen predujam
tantijeme i dividende utvreni su u toki 29. MRS 18. U smislu za isporuku naruenih 150 komada proizvoda D 73.200
temeljnog naela i financijski prihodi se ukljuuju u prihode ako: 3. Kupcu Mura d.d. za primljeni predujam ispostavljen
a) je vjerojatno da e ekonomske koristi povezane s je raun:
transakcijama pritjecati u drutvo, i - naknada za 150 komada proizvoda D
b) se iznos prihoda moe pouzdano izmjeriti. u primljenom predujmu 60.000
Ti se prihodi, sukladno toki 30. MRS 18, priznaju po sljedeoj - porez na dodanu vrijednost u primljenom
osnovi: predujmu 22 posto 13.200
a) kamate se ukljuuju u prihode na vremenski proporcionalnoj Zbrojni iznos - iznos primljen na iroraun 73.200
osnovi, 4. Prije obrauna poreza na dodanu vrijednost za
b) tantijemi se priznaju na raunovodstvenoj osnovi nastanka obraunsko razdoblje u kojem je obavljena
dogaaja u skladu sa sutinom ugovora, i isporuka, kupac Golubica d.d. je vratio 20 komada
c) dividende se priznaju kada je ustanovljeno dioniarevo pravo proizvoda K koji su neispravni i za koje ne trai
da e mu dividenda biti isplaena. zamjenu, ve ispravak rauna. Uz pismo kojim
Naela o priznavanju nabrojenih financijskih prihoda su jasna, izvjetava o povratu proizvoda priloen je i raun za
a njihova je primjena vana pri utvrivanju prihoda poslovne isporuenih 100 komada proizvoda.
godine. U financijske prihode se ukljuuju i realizirani dobici od Kupcu Golubica d.d. ispostavljen je novi raun:
prodaje financijske imovine (dionica i drugo), a nerealizirani dobici - naknada za 80 proizvoda K 800 kuna 64.000
za imovinu koja je sukladno MRS 39 - Financijski instrumenti - - naknada za uslugu prijevoza 10.000
priznavanje i mjerenje razvrstana u imovinu namijenjena trgovanju. ukupna naknada 74.000
Prema lanku 13. Pravilnika o porezu na dobit oprezuju se realizirani - porez na dodanu vrijednost 22% 16.280
dobici od prodaje financijske imovine. Meuim ako su nerealizirani Zbrojni iznos naknade i PDV-a 90.280
dobici od financijske imovine iskazani kao prihod trgovakog drutva 5. Za isporuenih 150 komada proizvoda D kupcu
tada se ukljuuju i u poreznu osnovicu. Mura d.d. ispostavljen je raun:
- naknada 150 komada proizvoda D 400 kuna 60.000
6.3. PRIHODI OD PRODAJE PROIZVODA - porez na dodanu vrijednost 22 posto 13.200
Zbrojni iznos naknade i PDV-a 73.200
6.3.1. Prihodi od prodaje proizvoda u tuzemstvu
6. Zbog prigovora na kvalitetu s kupcem Mura d.d.
Prihodi od prodaje proizvoda ostvaruju se tijekom poslovne postignut je dogovor o odobrenju snienja cijene po
godine za isporuene prodane proizvode i iskazuju se u knjigovodstvu raunu za 150 komada proizvoda D. Kupcu je
drutva na temelju urednih i vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava, poslano pismo o odobrenju po raunu s ukljuenim
uz pretpostavku da su ispunjeni uvjeti za priznavanje prihoda. porezom na dodanu vrijednost na 7.320
SIJEANJ 2007.

Dokumenti za iskazivanje prihoda od prodaje proizvoda su, u
pravilu, rauni koje proizvoaka trgovaka drutva za isporuene
prodane proizvode ispostavljaju kupcima. Rauni se ispostavljaju na
temelju otpremnice ili drugih dokumenata koji dokazuju isporuku
proizvoda. Trgovaka drutva svoje proizvode, u pravilu, prodaju
kupcima na veliko, tj. drugim trgovakim drutvima proizvodnih ili
uslunih djelatnosti, trgovcima na veliko i malo, ustanovama, raznim
Ovaj ispravak, odnosno snienje cijene je dogovoreno
nakon to je isporuka ukljuena u obraun poreza
na dodanu vrijednost za obraunsko razdoblje te
nakon to je kupac iskoristio pravo na pretporez. Od
kupca Mura d.d. primljena je pisana obavijest
o ispravku pretporeza po raunu br. ... od ...
- ispravljen pretporez iznosi 1.320

Raunovodstvo i nancije 79
3.dio FERDO.indd 79 12/29/06 1:25:25 PM
 RAUNOVODSTVO

Knjienje:

Red. Konto
OPIS Iznos
broj Duguje Potrauje
1. Raun kupcu Golubica d.d. za isporuenih 100 komada proizvoda K 109.800 121
90.000 751
18.800 2810
2. Primljen predujam od kupca Mura d.d.
- izvod irorauna 73.200 100 257
3. Raun kupcu Mura d.d. za predujam 13.200 257
13.200 2812
4. Poniten raun za isporuenih 100 komada proizvoda K kupcu Golubica d.d. 109.800 121
90.000 751
19.800 2810
4a. Raun kupcu Sava d.d. za isporuenih 80 komada proizvoda K 90.280 121
74.000 751
16.280 2810
5. Raun kupcu Mura d.d. za isporuenih 150 komada proizvoda 73.200 121
60.000 751
13.200 2810
5a. Poniten raun za primljen predujam od kupca Mura d.d. nakon isporuke proizvoda i
ispostavljanja rauna za isporuku:
a) obraun predujma i storno poreza na dodanu 60.000 257
vrijednost po predujmu 13.200 2812
73.200 121
b) storno, odnosno prijenos poreza na dodanu vrijednost za predujam 13.200 2810
13.200 2812
6. Odobrenje kupcu Mura d.d. za naknadni popust zbog nezadovoljavajue kvalitete - od
kupca primljena obavijest o ispravku pretporeza 7.320 121
6.000 751
1.320 2810

U primjeru knjienja prodaje u knjigovodstvu nije iskazano smanjenje
zaliha gotovih proizvoda i poveanje rashoda u visini trokova
prodanih proizvoda. To nismo uinili jer se to u pravilu ne knjii poje-
dinano po svakoj isporuci.
Iako su rauni za primljene predujmove na odreeni nain suvini
i kompliciraju postupak knjienja, njih nije mogue izbjei jer porezni
propisi zahtijevaju njihovo izdavanje. Kao to smo u naem primjeru
vidjeli, nakon to je dolo do isporuke i izdavanja rauna za isporuku,
prethodno izdan raun za predujam se stornira (ponitava).
U sluajevima kada poslovni partneri za ugovorenu kupoprodaju
po kojoj je uplaen, odnosno primljen predujam, odustanu od
isporuke, potrebno je provesti storniranje rauna za primljeni
predujam i proceduru prema stavku 2. lanka 107. Pravilnika o
porezu na dodanu vrijednost. U ovom sluaju bi uplatitelj predujma
trebao na temelju ugovora o odustanku od isporuke pisano obavijestiti
primatelja predujma o ispravku pretporeza. Na temelju toga pisanog
dokumenta, primatelj predujma ispravlja i obvezu za porez. Ispravci,
odnosno storniranja rauna provode se kod primatelja predujma u
SIJEANJ 2007.
Iako je ovo rjeenje bez posljedica na prihode prorauna, ipak je ovaj
postupak protivan odredbama ve citiranog lanka 107. Pravilnika.
Opisani postupak ispravka porezne obveze i pretporeza kod
predujma provodi se i u sluaju kada je predujam vei od isporuka
na koje se odnosi. Naravno, opisani ispravci, a niti povrat novca, ne
provode se ako se viak primljenog predujma ostavlja za naknadnu
isporuku.
6.3.2. Prihodi od prodaje proizvoda na stranom tritu
Sukladno lanku 21. Zakona o trgovini, trgovina s inozemstvom
obavlja se na temelju ugovora izmeu trgovca sa sjeditem u Republici
Hrvatskoj i osoba sa sjeditem u inozemstvu, sukladno propisima
Republike Hrvatske te meunarodnim sporazumima i ugovorima.
Status izvoznika, sukladno stavku 2. lanka 3. Zakona o trgovini,
ima trgovac te druga pravna ili fizika osoba koja radi obavljanja
registrirane djelatnosti izvozi robu iz zemlje. Trgovaka drutva
proizvodnih djelatnosti mogu svoje proizvode, sukladno ugovoru
o prodaji s kupcem koji ima sjedite u inozemstvu, izvoziti bez

knjizi izdanih rauna za primljene predujmove, a kod davatelja
predujma u knjizi ulaznih rauna za plaene predujmove.
Primatelj predujma u ovom sluaju treba vratiti uplatitelju
predujma ukupni iznos koji ukljuuje i porez na dodanu vrijednost.
Samo u sluaju da primatelj i davatelj predujma ne provode ispravke
obveze za porez, odnosno pretporez, povrat novca se moe provesti
u visini neto iznosa bez ukljuenog poreza na dodanu vrijednost.
posrednika u inozemstvo. Poslove izvoza za trgovako drutvo moe
obavljati i trgovac kao posrednik na temelju komisionog ugovora
ili ugovora o zastupanju. U lanku 13. Zakona o porezu na dodanu
vrijednost nabrojena su, tzv. porezna osloboenja pri izvozu. U toki
1. stavka 1. lanka 13. ovog Zakona propisano je da su plaanja
poreza na dodanu vrijednost osloboene izvozne isporuke dobara i
oplemenjenih dobara, ukljuujui prijevozne i sve druge otpremne

80 Raunovodstvo i nancije

3.dio FERDO.indd 80 12/29/06 1:25:25 PM

 RAUNOVODSTVO

usluge. U ostalim odredbama stavka 1. lanka 13. Zakona nabrojena Knjienje:

su i druga osloboenja pri izvozu. Prema lanku 14. stavak 1. toka
1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost izvoznom isporukom se Red. Konto
OPIS Iznos
smatra isporuka od strane carinskog obveznika u smislu carinskih broj Duguje Potrauje
propisa kojom je predmet isporuke poslan u inozemstvo. Prema 1. Raun kupcu Europa iz SR
lanku 22. Zakona o trgovini danom izvoza smatra se dan kada je Njemake za izvezenih 1.000
roba ocarinjena. komada proizvoda H 513.240 122 752
Izvoz proizvoda trgovakoga drutva preko trgovca na temelju 2. Raun peditera za usluge
komisionog ugovora u kojemu trgovac nastupa u svoje ime a za tui i trokove izvoznog
raun je financijski neprihvatljiv za proizvoaa. Pri komisionim carinjenja 5.030 419
poslovima u izvozu, sukladno stavku 9. lanka 71. Pravilnika o 770 1810
porezu na dodanu vrijednost primjenjuju se odredbe lanka 4. stavka
2. ovoga Pravilnika. Primjena citiranih odredbi praktino zahtijeva 5.800 221
da proizvoa obrauna isporuku trgovcu preko kojeg je obavio 3. Trokovi prijevoza za
izvoz kao da se radi o isporuci u tuzemstvu. Zbog toga proizvoa proizvode izvezene u SR
ima obvezu za porez na dodanu vrijednost, komisionar ima pravo na Njemaku, raun Baja-
pretporez za koji e ostvariti povrat jer inozemnoj osobi ne zaraunava prijevoz d.d. 22.000 410 221
porez na dodanu vrijednost. Status izvozne isporuke osloboene 4. Naplaeno potraivanje iz
poreza na dodanu vrijednost ima isporuka komisionara. Zbog inozemstva - kupac
navedenog proizvoai najee svoje proizvode izvoze izravno bez Europa SR Njemaka 510.300 103 122
posredovanja trgovaca ili uz ugovore o zastupanju. 5. Teajna razlika kod
Sukladno stavku 7. lanka 71. Pravilnika o porezu na dodanu naplaenog potraivanja od
vrijednost da je obavljena izvozna isporuka koja je osloboena kupca Zenit 2.940 122
obrauna poreza na dodanu vrijednost, carinski obveznik dokazuje 2.940 725
izvoznom carinskom deklaracijom koja glasi na njegovo ime s
ovjerom nadlene carinarnice da je obavljeno izvozno carinjenje i da
je dobro napustilo carinsko podruje Republike Hrvatske. Iznimno,
ako se radi o izvozu dobara kao potanskih poiljki za koje se ne 6.3.3. Prihodi od ugovora o izgradnji
podnosi izvozna carinska deklaracija da je obavljen izvoz, obveznik Raunovodstvena naela o postupanju s trokovima i prihodima
dokazuje podacima iz nadzorne knjige. kod ugovora o izgradnji sadri Meunarodni raunovodstveni
standard 11 - Ugovori o izgradnji.*2 Ova su naela vana za
Primjer:
sueljavanje prihoda s rashodima u godinama izvravanja ugovora o
Trgovako drutvo Posavina d.d. zakljuilo je ugovor s kupcem
izgradnji. Primjenjuju se na ugovore o izgradnji koji se izvravaju u
Europa iz SR Njemake o prodaji 1.000 komada proizvoda H.
vie poslovnih godina. Ugovore o izgradnji zakljuuje izvoa radova
Poslovni dogaaji:
s poznatim investitorom naruiteljem radova za razliite objekte kao
1. Sukladno ugovoru otpremljeno je 1.000 komada
to su cesta, poslovna zgrada, hotel, zgrada tvornice, skladite, brod,
proizvoda kupcu Europa u SR Njemaku. Od
postrojenja i slino.
peditera je primljena JCD i drugi dokumenti koji
Za rasporeivanje prihoda u poslovne godine u kojima se izvrava
dokazuju da je obavljeno izvozno carinjenje i da
ugovor o izgradnji primjenjuje se metoda stupnja dovrenosti,
je roba otpremljena kupcu. Kupcu je izdan raun
sukladno toki 22. MRS 11.
za isporuenih 1.000 komada proizvoda H - raun
Prema nainu utvrivanja prihoda, odnosno naknade koja se
glasi na 70.000
plaa izvritelju ugovora razlikuju se ugovor s fiksnom cijenom i
Srednji teaj HNB na dan izvoza 1 euro = 7,3320 ugovor trokovi plus.
- kunska protuvrijednost 513.240 Uvjet priznanja prihoda i rashoda kod oba tipa ugovora je da
2. Od peditera je primljen raun za usluge i druge se rezultat, odnosno ishod ugovora o izgradnji moe pouzdano
trokove po JCD za izvoz 1.000 komada proizvoda procijeniti. Sukladno toki 24. MRS 11, u sluaju ugovora tipa
H u SR Njemaku trokovi plus rezultat odnosno ishod ugovora o izgradnji mogue je
- raun glasi na 5.800 pouzdano procijeniti kad su zadovoljeni sljedei uvjeti:
- osnovica poreza na dodanu vrijednost je 3.500, a a) vjerojatno je da e ekonomske koristi povezane s ugovorom
PDV 770 (prolazne stavke nisu ukljuene u osnovicu pritjecati u drutvo;
za obraun PDV-a) b) trokovi ugovora koji se mogu pripisati ugovoru, bez obzira jesu
3. Za usluge prijevoza i za druge otpremne usluge do
li ili nisu nadoknadivi, mogu se jasno identificirati (utvrditi) i
kupca u SR Njemakoj primljen je raun drutva
pouzdano izmjeriti.
SIJEANJ 2007.

Baja-prijevoz d.d., raun glasi na 22.000

4. Od poslovne banke je primljena obavijest o priljevu
na devizni raun 70.000 eura koje je uplatio kupac
Europa iz SR Njemake.
Srednji teaj HNB na dan naplate 1 euro = 7,2900 kn
- kunska protuvrijednost
5. Za naplaeno potraivanje od kupca "Europa"
utvrena je teajna razlika (510.300 - 513.240)
U sluaju ugovora s fiksnom cijenom, rezultat (ishod, izvrenje)
ugovora o izgradnji moe se pouzdano procijeniti kada su zadovoljeni
sljedei uvjeti:
510.300
*2
Tekst MRS - 11 Ugovori o izgradnji, objavljen u izdanju MSFI/MRS - 2004.
2.940 istovjetan je tekstu u izdanju MRS - 2000.

Raunovodstvo i nancije 81
3.dio FERDO.indd 81 12/29/06 1:25:26 PM
 RAUNOVODSTVO

a) ukupan prihod ugovora mogue je pouzdano izmjeriti; Knjienje:

b) vjerojatno je da e ekonomske koristi povezane s ugovorom
pritjecati u drutvo; Red. Konto
OPIS Iznos
c) trokove ugovora za dovrenje ugovora i stupanj dovrenosti broj Duguje Potrauje
ugovora na datum bilance mogue je pouzdano izmjeriti; 1. Priljev na iroraun 366.000 100
d) trokovi ugovora, koji se mogu pripisati ugovoru, mogu se jasno - uplata predujma
utvrditi i pouzdano izmjeriti kako bi se sadanji trokovi ugovora
300.000 257
mogli usporediti s prethodnim procjenama.
Uz mjerenje stupnja dovrenosti prema kojemu se za odreenu 66.000 2812
razinu dovrenosti odreuje prihod po ugovoru o izgradnji potrebno 2. Obraun izvrenih radova
je za svaki ugovor za razinu stupnja dovrenosti utvrditi i trokove - prva privremena situacija
koji se odnose na ugovor. U toki 16. MRS 11, kao trokovi ugovora 610.000 121
navode se:
500.000 751
a) trokovi koji se izravno odnose na odreeni ugovor (trokovi
plaa za rad i nadzor, trokovi materijala, amortizacija opreme 110.000 2810
koja se koristi za izvrenje ugovora, trokovi prijevoza, trokovi 3. Priljev na iroraun
izrade nacrta i druga tehnika pomo, procijenjeni trokovi - naplaeno potraivanje
odravanja u garantnom roku, obveza prema drugima za usluge i po prvoj privremenoj
drugi trokovi); situaciji 610.000 100 121
b) trokovi koji se rasporeuju na ugovor jer su povezani s 4. Obraun izvrenih radova
ugovorom (osiguranje, projektiranje, opi trokovi izgradnje, tzv. - druga privremena
administracija gradilita); situacija 488.000 121
c) trokovi za koje se sukladno ugovoru moe posebno teretiti 400.000 751
naruitelj. 88.000 2810
Stupanj dovrenosti moe se utvrditi na razliite naine, a
5. Prijenos trokova ugovora
naelno treba prihvatiti onaj koji pouzdano mjeri izvrene radove. U
za obraunano izvrenje
toki 30. MRS 11, navode se sljedee metode za utvrivanje stupnja do kraja tekue godine
dovrenosti: (2006.) 635.000 700 600
a) stupanj dovrenosti se utvruje prema udjelu nastalih trokova do
odreenog datuma u ukupno procijenjenim trokovima ugovora; Uz knjienja do kraja godine, naglaavamo da na kontu 600 na
b) premjeravanjem dovrenih radova. kraju godine mogu, odnosno trebaju ostati trokovi izvrenja
U praksi u Hrvatskoj najee se stupanj dovrenosti obraunava ugovora koji nisu obuhvaeni obraunom do kraja godine.
u, tzv. privremenim obraunskim situacijama, koje se izraavaju u Privremene situacije u pravilu nakon provjere odobrava za isplatu
jedinicama mjere izvrenih radova i cijenama iz trokovnika. od strane investitora imenovano nadzorno tijelo. Privremena situacija
koja se odnosi na radove obraunane do 31. prosinca 2006. godine
Primjer: bit e provjerena i ovjerena od strane nadzornog tijela u 2007. godini.
Trgovako drutvo za graenje okadija d.d. s investitorom je Zbog toga to se, prema miljenju Ministarstva financija,*3 danom
zakljuilo ugovor za gradnju poslovne zgrade s klauzulom trokovi isporuke u sluaju obrauna graevinskih radova smatra dan
plus uz obraun putem privremenih obraunskih situacija. Izvoa kada je nadzorno tijelo ovjerilo privremenu ili konanu situaciju,
radova obraunava samo naknadu za graenje. Investitor plaa proizlazi da e s aspekta obveze za porez na dodanu vrijednost za
komunalne naknade i naknade za prikljuke. obraunske situacije koje obraunavaju radove do 31. prosinca
1. Prije poetka radova kupac je uplatio predujam 366.000. Prema 2006. godine a koje e bit ovjerene u 2007. godini obveza za porez
ugovoru predujam ostaje za obraun po konanoj situaciji. Kupcu na dodanu vrijednost nastati u 2007. godini. Ove e se privremene
je izdan raun za predujam u kojem je iskazana osnovica 300.000 situacije uvesti u knjigu IR-a za 2007. godinu za sijeanj, veljau
a PDV 66.000. ili kasnije, ovisno o datumu ovjere situacije. Po ovim privremenim
2. Kupcu je ispostavljena prva privremena situacija na 610.000 od situacijama kupac, ako je obveznik poreza na dodanu vrijednost,
ega je porez na dodanu vrijednost 110.000. pravo na pretporez e takoer iskazati prema datumu ovjere situacije
3. Kupac je platio obvezu po prvoj situaciji na iroraun. tj. u 2007. godini. U naem primjeru smo pretpostavili da je situacija
4. Za razdoblje koje zavrava s 31. prosinca 2006. godine ovjerena u 2006. godini.
ispostavljena je druga privremena situacija na 488.000 od ega Uz citirano miljenje Ministarstva financija prema kojem se
je porez na dodanu vrijednost 88.000. danom isporuke s aspekta poreza na dodanu vrijednost smara dan
5. Trokovi izvrenja ugovora koji se odnose na radove obraunane ovjere situacije za situacije koje se odnose na radove u 2006. godini
po prvoj i drugoj privremenoj situaciji u 2006. godini iznose a ovjerene su u 2007. godini postavlja se pitanje moe li trgovako
635.000.
SIJEANJ 2007.

drutvo odgoditi za 2007. godinu i priznavanje prihoda. Budui da

je prema miljenju Ministarstva financija po situacijama za 2006.
godinu koje su ovjerene u 2007. godini isporuka nastala u 2007.
godini proizlazi da trgovako drutvo obveznik poreza na dobit i
prihod po tim situacijama moe odgoditi u 2007. godini. U ovom
*3Citirano miljenje Ministarstva nancija objavljeno u asopisu broj
3/06., stranica 103.
U svezi s istim miljenjem vidi asopis broj 5/06., stranica 131.

82 Raunovodstvo i nancije

3.dio FERDO.indd 82 12/29/06 1:25:26 PM


sluaju iznos trokova nastalih do kraja 2006. godine koji se odnosi
na situacije u 2006. godini koje su ovjerene u 2007. godini zadrava
se na kontu 600 na dan 31. prosinca 2006. godine.
U ovom sluaju potraivanja po privremenim situacijama u 2006.
godini ovjerenim u 2007. godini kao i prihod i obveza za PDV iskazat
e se u knjigovodstvu za 2007. godinu.
Iako se citirano miljenje Ministarstva moe primijeniti i na
priznavanje prihoda smatramo da trgovako drutvo moe u prihode
2006. godine ukljuiti i iznose po privremenim situacijama za 2006.
godinu koje su ovjerene u 2007. godini, a za koje je PDV odgoen
u 2007. godinu. Iako su situacije ovjerene u 2007. godini ako su
ispunjeni uvjeti za priznavanje prihoda prema MRS - 11 prihod
treba iskazati u 2006. godini. Svrha MRS - 11 je upravo u tome da
se prihodi od ugovora o izgradnji iskazati u godinaama u kojima su
radovi izvedeni, a ne samo u godini u kojoj su radovi zavreni.
Za raunovodstvo s aspekta utvrivanja prihoda po privremenoj
situaciji kojom su obraunani radovi za kraj godine, ovjera situacije
od strane nadzornog tijela je vana jer ono utvruje konani iznos
potraivanja po situaciji. Isporuitelj - izvoa radova u pravilu mora
uvaiti ispravke obraunanih radova, to znai da se u raunovodstvu
konani iznos prihoda po posljednjoj privremenoj situaciji iskazuje
pod 31. prosinca nakon to je utvren konani iznos od strane
nadzornog tijela. Zbog odgode poreza na dodanu vrijednost u 2007.
godinu po privremenoj situaciji za 2006. godinu koja je ovjerena u
2007. godini u knjigovodstvu pod 31. prosinca 2006. godine treba
iskazati potraivanje umanjeno za PDV i prihod. U 2007. godini po
istoj situaciji iskazat e se poveanje potraivanja za iznos PDV-a i
poveanje obveze za PDV na kontu 281.
Izvoa radova pri priznavanju prihoda po privremenim
situacijama mora voditi rauna o ve nastalim trokovima koje
pokrivaju izdane situacije, ali i o procjeni trokova koji e jo nastati
za konano izvrenje ugovora o izgradnji. Budui da nema zaliha u
raunovodstvu jer su trokovi prenijeti na rashode, izvoa radova
po ugovorima o izgradnji ne moe provesti vrijednosno usklaivanje
zaliha. Zbog toga je u toki 36. Meunarodnog raunovodstvenog
standarda 11, predvieno da kada je vjerojatno da e ukupni
trokovi iz ugovora biti vei od ukupnih prihoda iz ugovora,
oekivani gubitak treba priznati odmah kao rashod. U ovom sluaju
iznos oekivanog gubitka bi mogli iskazati na kontu rezerviranja
za trokove u skupini konta 45 i obvezu za rezerviranje na skupini
konta 95. U godini konanog obrauna ugovora o izgradnji, iskazano
rezerviranje za gubitak se ukida neovisno kakav je odnos stvarnih
trokova i prihoda. U stvarne trokove se ne ukljuuje iznos iskazan
na skupini konta 45 po osnovi rezerviranja. Unaprijed iskazani iznos
rezerviranja za gubitke po ugovoru o izgradnji nije porezno priznati
rashod jer u poreznim propisima kao porezno priznata rezerviranja
nije navedeno rezerviranje za gubitak po ugovorima o izgradnji. Ako
trgovako drutvo iskae rezerviranje imat e u godini iskazivanja
privremenu razliku i porezni uinak privremene razlike koji e iskazati
na kontu 191 - Odgoeno pokrie poreza na dobit. Privremena razlika
e se ukinuti u godini zavretka ugovora o izgradnji.
6.3.4. Prihodi od subvencija, regresa, potpora i poticaja
U odreenim djelatnostima kao to su poljoprivreda, komunalne
djelatnosti i slino, drava iz odreenih interesa daje trgovakim
drutvima, uz ispunjenje propisanih uvjeta, novane potpore ili potpore
u naravi. Dravna potpora u pravilu moe biti povezana sa sredstvom
ili s prihodom. Potpora je povezana sa sredstvom, primjerice, ako
pri nabavi poljoprivrednog stroja drava daje potporu u odreenom
iznosu od nabavne cijene. To moe biti i sluaj s osnovnim stadom
(krave, konji i drugo) sa sadnicama za vinograde, vonjake i slino. U
3.dio FERDO.indd 83
RAUNOVODSTVO
potporu povezanu na sredstvo moe se uvrstiti, primjerice i potpore
u naravi, besplatne sadnice, sjeme ili pravo na odreenu koliinu
umjetnog gnojiva i zatitnih sredstava po hektaru posijane povrine
za odreenu kulturu. Potpore koje su izravno povezane s prihodom
su kada drava trgovakom drutvu za jedinicu prodanoga proizvoda
(primjerice litra mlijeka) daje odreeni iznos poticaja. U ovom se
sluaju obraunani, odnosno primljeni iznos poticaja iskazuje kao
prihod razdoblja na koje se odnose.
Raunovodstvena naela za iskazivanje potpora i dravnih
pomoi sadrana su u MRS 20 - Raunovodstvo za dravne potpore
i objavljivanje dravnih pomoi. U naelu pri raunovodstvenom
iskazivanju potpora postoje dva pristupa: kapitalni i dobitni.
U pravilu se primjenjuje dobitni pristup. Iako se preporua i
prevladava dobitni pristup smatramo da kapitalni pristup treba
primijeniti, primjerice kod sluajeva kada osnivai (gradovi i drugi)
esto i jedini lanovi trgovakih drutava za odreene komunalne
djelatnosti ovim trgovakim drutvima nabavljaju opremu (kamione,
autobuse, tramvaje i slino) ili im daju novac da ih nabave sama
trgovaka drutva. U ovim primjerima prema naem miljenju za
primljena sredstva treba provesti registraciju poveanja temeljnog
kapitala. Na taj e nain amortizacija ove imovine postati izvor
financiranja i element kalkulacije trokova ovih djelatnosti. U ovim
primjerima davatelj sredstava bi mogao prihvatiti dobitni pristup
ako ima cilj da cijena usluga trgovakog drutva za korisnika bude
manja za amortizaciju.
U dobitnom pristupu, sukladno toki 12. MRS-a 20 - dravne
potpore treba priznati kao prihod tijekom razdoblja i sustavno
povezati s trokovima koje trebaju nadoknaditi. I u okviru ovoga
pristupa postoje dva naina iskazivanja potpora povezanih sa
sredstvima. Jedan je da se za potporu umanjuje knjigovodstveni iznos
sredstva, a drugi je da se za potporu ne umanjuje knjigovodstveni
iznos sredstva, a potpore se iskazuju kao odgoeni prihod. U ovom
drugom sluaju u trokovima e biti iskazana vea amortizacija,
ali e u istom iznosu biti u svakoj godini vei i prihod jer e se
potpora u visini amortizacije s konta odgoenog prihoda prenijeti
u ostvareni prihod.
U nastavku emo na primjeru objasniti postupke u raunovodstvu
s dravnim potporama i poticajima uz dobitni pristup. Zbog estih
promjena vrsta, iznosa i mjesta za dravne potpore i poticaje podaci
u primjeru su izmiljeni i ne temelje se na odreenom vaeem
propisu.
Primjer:
1. Trgovako drutvo Sova d.d. proizvodi i prodaje
proizvod za koji je po jedinici mjere utvreno pravo
na potporu od 0,25 kuna.
Za prodane koliine trgovako drutvo na propisanom
obrascu podnosi zahtjev nadlenom dravnom tijelu.
Trgovako drutvo Sava d.d. je podnijelo zahtjev za
potporu na 15.300
SIJEANJ 2007.
2. Trgovako drutvo Komunalac d.o.o. primilo je od
osnivaa (Grad "X") specijalno vozilo za koje je
trina cijena 500.000.
Za ovo vozilo davatelj nije odluio registrirati
poveanje temeljnog kapitala. U prvoj godini
uporabe za specijalno vozilo obraunana je
amortizacija 20 posto to iznosi 100.000
Raunovodstvo i nancije 83
12/29/06 1:25:27 PM
 RAUNOVODSTVO
3. Trgovako drutvo Ratar d.d. za prijavljene sjetvene povrine
penice za rod 2006./2007. godine dobilo je bez naknade:
- 1.000 kg sjemena - troak nabave 6.000
- 2.000 kg umjetnog gnojiva - troak nabave 8.000
Ukupno 14.000
Knjienje:
Red.
OPIS
broj
Trgovako drutvo SAVA d.d.
1. Zahtjev za potporu podnijet nadlenom tijelu
- zahtjev br. ... od ...
Trgovako drutvo KOMUNALAC d.o.o.
1. Primljeno specijalno vozilo - potpora osnivaa
2. Obraunana amortizacija za specijalno vozilo za tekuu godinu
2a. Prijenos potpore u prihod u visini amortizacije
Trgovako drutvo RATAR d.d.
2006. godina
1. Primljena sredstva na ime potpore za penicu rod 2006./2007.
2007. godina
1. Prijenos potpore za penicu - rod 2006./2007. nakon prodaje penice
Trgovako drutvo LOZA d.d.
1. Primljene sadnice kao potpora
Kao to knjienje kod trgovakoga drutva Ratar d.d. pokazuje,
potpora za penicu iskazana je kao odgoeni prihod u 2006. godini.
Ova je potpora ukljuena u ostvareni prihod u godini kada su i
trokovi proizvodnje penice s ukljuenim trokovima za sjeme i
umjetno gnojivo, ukljueni (priznati) kao rashodi. Neispravno je bilo
u 2006. godini priznati prihod na kontu 753 za primljeno sjeme i
gnojivo bez naknade, kao potporu.
6.3.5. Prodaja proizvoda preko komisionara
esto trgovaka drutva koja obavljaju promet robe na veliko
i malo ne kupuju robu od proizvoaa ve njihove proizvode
preuzimaju u komisionu prodaju. Sukladno lanku 16. Zakona o
trgovini uslugama posredovanja u trgovini smatraju se uz ostale
i komisione usluge. Odnosi izmeu komisionara, tj. trgovca na
veliko ili na malo i komitenta, tj. proizvoaa ureuju se ugovorom,
sukladno odredbama lanaka 785. do 803. Zakona o obveznim
odnosima. Sukladno lanku 785. Zakona o obveznim odnosima
komisionar se obvezuje da za naknadu (proviziju) obavi u svoje ime
i za raun komitenta jedan ili vie poslova koje mu povjeri komitent.
U komisionom odnosu komisionar je duan komitentu poloiti raun
o obavljenom poslu i predati mu sve to je primio po osnovi posla
izvrenog za njegov raun.
Iz citiranih odredbi Zakona o obveznim odnosima proizlazi da
proizvoa, sukladno s ugovorom o komisionoj prodaji od proizvoaa
SIJEANJ 2007.
preuzima proizvode i prodaje ih po cijeni koju je utvrdio proizvoa s
ukljuenim porezom na dodanu vrijednost. Kako to proizlazi iz lanka
794. Zakona o obveznim odnosima, komisionar mora primljeni novac
za prodane proizvode odreenoga proizvoaa (komitenta) predati
komitentu, a budui da je rije o novcu, mora ga uplatiti na njegov
raun. Sukladno lanku 796. Zakona o obveznim odnosima, komitent
je komisionaru duan isplatiti naknadu za posao koji je obavio. Kod
84 Raunovodstvo i nancije
3.dio FERDO.indd 84
4. Trgovako drutvo Loza d.d. na ime poticaja za
uzgoj voa Z dobilo je 2.000 sadnica za koje je
troak nabave 32.000
Konto
Iznos
Duguje Potrauje
15.300 160 753
500.000 022 298
100.000 4306 029
100.000 298 753
14.000 310 298
14.000 298 753
32.000 025 298
komisione prodaje proizvoda naknada komisionaru trgovcu na veliko
ili na malo obino se ugovara kao provizija u odreenom postotku od
prodajne cijene prodanih proizvoda.
Opisani odnos izmeu komisionara i komitenta, sukladno
odredbama Zakona o obveznim odnosima, upuuje da proizvoa
isporuene proizvode komisionaru ne prodaje komisionaru,
odnosno da komisionar primljene proizvode ne kupuje od
proizvoaa. Isto tako, budui da komisionar pri prodaji proizvoda
komitenta prema kupcima nastupa u svoje ime, on pri prodaji
proizvoda kupcima izdaje raun i obraunava porez na dodanu
vrijednost i naplauje ukupno potraivanje od kupca koje ukljuuje i
porez na dodanu vrijednost. Komisionar kao prodavatelj proizvoda u
prometu na veliko i malo ima u sustavu poreza na dodanu vrijednost
status obveznika poreza na dodanu vrijednost i za prodanu robu iz
komisionih ugovora. Sukladno stavku 1. lanka 4. Pravilnika o porezu
na dodanu vrijednost komisionar obraunava i plaa porez na dodanu
vrijednost na punu naknadu, dakle na prodajnu cijenu proizvoda
koju naplauje od kupca, umanjenu moebitno za popust iskazan u
raunu. Iako proizvoa komisionaru ne prodaje proizvode, u stavku
2. lanka 4. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost je propisano
da, kada komisionar isporui dobra, nastaju dvije isporuke, tj.
uz isporuku komisionara kupcu i isporuka komitenta komisionaru.
Primjena ove odredbe praktino postavlja zahtjev da za prodanu
koliinu proizvoda od strane komisionara kupcima komitent mora
komisionaru izdati raun sa svim elementima iz lanka 15. Zakona
o porezu na dodanu vrijednost. Komisionar, u pravilu, u smislu ove
odredbe, obavjetava komitenta o koliini prodanih proizvoda na
temelju ega komitent ispostavlja raun komisionaru. U nastavku
emo na primjeru prikazati nain knjienja poslovnih dogaaja
za komisionu prodaju kod komitenta proizvoaa proizvoda i kod
komisionara trgovca.
12/29/06 1:25:27 PM
 RAUNOVODSTVO

Primjer: Na kraju mjeseca od trgovca Raa d.d. primljena je obavijest

Trgovako drutvo Uka d.d., sukladno komisionom ugovoru da je tijekom mjeseca prodano 80 komada proizvoda A i 70
s trgovcem Raa d.d. isporuilo je za komisionu prodaju tijekom komada proizvoda B.
mjeseca 100 komada proizvoda A i 200 komada proizvoda B. Na temelju ove obavijesti, trgovako drutvo Uka d.d.
Prodajna cijena prije poreza na dodanu vrijednost po kojoj e ispostavlja raun drutvu Raa d.d. sa sljedeim elementima:
komisionar Raa d.d. prodavati proizvode je: proizvod A 300 - 80 komada proizvoda A 300 kuna 24.000
kuna za jedan komad, proizvod B 800 kuna za jedan komad. - 150 komada proizvoda B 800 kuna 120.000
Provizija trgovca Raa d.d. je 10 posto od prodajne cijene. Za ukupno 144.000
predane proizvode komisionARU Otpremnici su iskazani sljedei - provizija 10 posto 14.400
podaci: naknada 129.600
- 100 komada proizvoda A x 300 = 30.000 - porez na dodanu vrijednost 22 posto 28.512
- 200 komada proizvoda B x 800 = 160.000 Zbrojni iznos naknade i PDV-a 158.112
- ukupno = 190.000
- provizija 10% = 19.000
- Neto iznos = 171.000

Knjienje u knjigovodstvu proizvoaa "Uka":

Red. Konto
OPIS Iznos
broj Duguje Potrauje
Knjienje u izvanbilannoj evidenciji
1. Proizvodi predani komisionaru Raa d.d. - otpremnica br. ... 190.000 991
171.000 9960
19.000 9969
Knjienje u bilannoj evidenciji
1. Prodani proizvodi preko komisionara Raa d.d. raun komisionara "Raa" br. ... 158.112 121
129.600 751
28.512 2810
Knjienje u izvanbilannoj evidenciji
2. Prodani proizvodi kod komisionara Raa d.d. - raun br. ... 129.600 9960
14.400 9969
144.000 991

U prikazu knjienja kod proizvoaa Uka d.d. izostalo je
knjienje prijenosa trokova proizvoda za prodane proizvode sa
skupine konta 63 na rashode u skupinu konta 70 - Trokovi prodanih
proizvoda i usluga. Za ova knjienja su potrebni podaci o iznosu
trokova po jedinici svake vrste proizvoda. Ovaj podatak je poznat
tek nakon obrauna trokova proizvodnje za odreeno obraunsko
razdoblje u kojemu su utvreni trokovi proizvoda. Nakon toga iz
analitikog knjigovodstva gotovih proizvoda za knjienje rashoda,
odnosno trokova proizvoda za prodanu koliinu proizvoda, preuzima
se podatak za sve koliine proizvoda prodane tijekom razdoblja.
Pri knjienju rashoda za prodane proizvode, oni se ne utvruju za
pojedinane isporuke, niti po komisionarima, odnosno kupcima kod
prodaje proizvoda. Za utvrivanje i knjienje rashoda u visini trokova
trokova proizvoda za prodane proizvode, ako nema raspoloive
podatke o iznosu trokova proizvoda po jedinici svake vrste proizvoda.
Obraun trokova proizvodnje ne mora se izraivati za svaki mjesec.
Upravo zbog navedenih razloga smatramo da tijekom godine u skupini
konta 63 ne treba otvarati poseban konto za knjienje proizvoda na
zalihi kod pojedinih komisionara. Smatramo da se zaduenje svakoga
komisionara za predane mu proizvode treba evidentirati u izvanbilannoj
evidenciji. U naem primjeru smo postupili tako. Na kontu 991 iskazali
smo potraivanje prema komisionaru za predane mu proizvode, a na
kontu 996 odgoeni prihod. Potraivanje prema komisionaru na kontu
991 i odgoeni prihod na kontu 996 iskazali smo u bruto iznosu prema
konanoj prodajnoj cijeni. Zbog toga smo na kontu 996 otvorili dva
SIJEANJ 2007.

proizvoda za prodane proizvode tijekom odreenog razdoblja,
odnosno poslovne godine, proizvoa za svakog komisionara preko
kojega prodaje proizvode mora znati po vrstama proizvoda koliinu
prodanih proizvoda i koliinu proizvoda na zalihi. Zbog obrauna
poreza na dodanu vrijednost, podaci o prodaji i prodajnoj cijeni
moraju biti raspoloivi za svaki kalendarski mjesec. Meutim, za ta
razdoblja proizvoa ne mora utvrivati niti knjiiti rashode po osnovi
analitika konta, jedan za iskazivanje udjela proizvoaa u prodajnoj
cijeni, u naem primjeru 90 posto (to je istodobno i visina obveze
komisionara), a drugi za udjel komisionara 10 posto. Umjesto bruto
iznosa na skupini konta 99 mogu se iskazati samo neto iznosi. Nazivi
konta u izvanbilannoj evidenciji prema njihovoj funkciji mogu biti:
991 - Potraivanja za proizvode u komisiji;
996 - Odgoeni prihodi za proizvode u komisiji.

Raunovodstvo i nancije 85
3.dio FERDO.indd 85 12/29/06 1:25:27 PM
 RAUNOVODSTVO

Dokumenti za knjienje zaduenja komisionara su otpremnica za na kontu 751 ili 761. Nakon ovog knjienja zavrili bi knjienja u
proizvode predane u komisionu prodaju. Ove se otpremnice razlikuju bilannoj evidenciji, osim, naravno, plaanja komisionara komitentu.
od otpremnica za prodane proizvode jer je po njima odgoeno Meutim, budui da zbog odredbe lanka 4. Pravilnika o porezu
na dodanu vrijednost komitent - proizvoa mora komisionaru za
izdavanje rauna do povrata obavijesti komisionara o veliini i vrsti
proizvode koje je komisionar prodao izdati raun za isporuku
prodanih proizvoda, pa i o cijeni po kojoj su proizvodi prodani. tih proizvoda, u bilannoj evidenciji trgovca komisionara mora se
Temelj za knjienje razduenja komisionara u knjigovodstvu proknjiiti i ulazni raun komitenta. U naem primjeru ulazni
proizvoaa komitenta moe biti pisana obavijest o prodaji, ali i raun komitenta knjiili smo pod rednim brojem 2. u bilannoj
rauni koji su ispostavljeni za prodane proizvode. evidenciji. Po ovom raunu je knjieno samo poveanje pretporeza
na kontu 1810 i poveanje obveze prema komitentu za isti iznos na
Knjienja u knjigovodstvu komisionara "Raa" d.d.: kontu 243. Dakle, na kontu 243 na temelju rauna komitenta nije
knjiena ukupna obveza po raunu jer je na kontu 243 ve u trenutku
Red. Konto prodaje proknjiena obveza u visini udjela proizvoaa u prodajnoj
OPIS Iznos
broj Duguje Potrauje cijeni, tj. u visini iznosa koji u raunu komisionaru moe za prodanu
Izvanbilanna evidencija robu zaraunati komitent. Nakon knjienja PDV-a po ulaznom raunu
1. Roba preuzeta od komitenta proizvoaa u knjigovodstvu komisionara na kontu 243/U iskazana je
Uka d.d. u prodavaonicu obveza 158.112 (129.600 + 28.512) to je jednako iznosu iskazanom
Arena - primka-kalkulacija na raunu proizvoaa Uka d.d. U knjizi UR-a kod komisionara
br. ... raun komitenta se uvodi kao i svi drugi ulazni rauni.
- prodajna cijena s ukljuenim 231.800 991/A Uz navedenu varijantu knjienja u kojoj se polazi od pretpostavke
PDV-om da trgovac u trenutku knjienja utrka, odnosno prodaje robe ima
- obveza 171.000 9960 podatak o obvezi prema komitentima iju je robu prodao, mogue
- PDV 41.800 9964 je da se taj podatak utvruje kasnije, primjerice za promet tijekom
- provizija 19.000 9969 mjeseca. Budui da se u ovom potonjem sluaju mijenja samo
Bilanna evidencija nain knjienja u bilannoj evidenciji komisionara, to u nastavku
1. Prodana roba preuzeta u prikazujemo varijantu za ta knjienja.
komisionu prodaju - utrak
prodavaonice Arena (dnevno) 175.680 100 Varijanta knjienja u knjigovodstvu komisionara Raa d.d.:
129.600 243/U
31.680 2810 Red. Konto
14.400 751(761) OPIS Iznos
broj Duguje Potrauje
2. Raun komitenta Uka d.d.
za prodane proizvode tijekom Bilanna evidencija
mjeseca 28.512 1810 243/U 1. Prodana roba preuzeta u
Izvanbilanna evidencija komisionu prodaju i vlastita
2. Prodana roba komitenta Uka roba - utrak prodavaonica
d.d. u prodavaonici Arena - dnevno 175.680 100
dnevni utrci i drugi dokumenti 129.600 9960 - PDV 31.680 2810
31.680 9964 - prodajna cijena 144.000 751(761)
14.400 9969
2. Raun komitenta Uka d.d.
175.680 991/A
za prodane proizvode tijekom
mjeseca u komisionoj
U prvom knjienju u izvanbilannoj evidenciji komisionara prodaji 28.512 1810
iskazani su preuzeti proizvodi (roba) u prodavaonicu. Dokument za
129.600 751(761)
knjienje je primka-kalkulacija koja se zadrava i kao dokument za
knjienje u knjizi popisa za prodavaonicu. Sukladno Pravilniku o 158.112 243
obliku i nainu voenja knjige popisa za robu koja se preuzima u
komisionu prodaju ispostavlja se posebna primka - PKT (ili drugi Prema ovoj varijanti knjienja konani rezultati iskazani na kontima
dokument koji je zamjenjuje). U knjizi popisa za prodavaonicu jednaki su kao i u prvoj varijanti. U jednoj i u drugoj varijanti trgovac
zaduenje za robu preuzetu u komisiju ne mora se izdvajati. To isto komisionar iskazuje prihod samo u visini komisione provizije.
vrijedi i za promet, odnosno prodaju koja se iskazuje kao razduenje U obje varijante knjienja glede iskazivanja prihoda komisionara
prodavaonice u knjizi popisa. Meutim, iako se u razduenju i u uvaeno je naelo izraeno u MRS 18 - Prihodi. Iz navedenog
zaduenju prodavaonice ne mora izdvajati roba prodana prema proizlazi da se komisioni ugovori ne mogu u raunovodstvu pretvarati
u kupoprodajne ugovore zato to se eli imati podatak o bruto prometu
SIJEANJ 2007.

komisionim ugovorima, to trgovac moe uiniti.

U primjeru knjienja kod komisionara Raa d.d. prvo smo
poli od pretpostavke da se dnevno u prodavaonici u utrku, odnosno
dnevnom prometu moe izdvojiti (i da se tako i ini) promet za robu
preuzetu u komisionu prodaju. Zbog toga smo u prvom knjienju u
bilannoj evidenciji, uz obvezu za porez na dodanu vrijednost (koja
se ne razdvaja za vlastitu i komisionu robu) knjiili i obvezu prema
komitentu (komitentima) na kontu 243/U i proviziju kao prihod
robe. Takav podatak se moe osigurati i osigurava se samo kao zbroj
iznosa na kontu 243 i komisione provizije na kontu 751 ili kontu 761,
ali i u izvanbilannoj evidenciji. U knjizi popisa za svako prodajno
mjesto iskazuju se bruto iznosi zaduenja i razduenja s ukljuenim
porezom na dodanu vrijednost za vlastitu kupljenu robu i za robu koja
se prodaje u komisiji, to znai i da knjige popisa, na odreeni nain,
dopunjuju raunovodstvenu evidenciju. Za trgovce su komisioni

86 Raunovodstvo i nancije

3.dio FERDO.indd 86 12/29/06 1:25:28 PM


ugovori prihvatljivi jer se obveza prema komitentu proizvoau
utvruje na temelju prodaje proizvoda svakoga komitenta. Meutim,
i u kupoprodajnim ugovorima je mogue ugovarati da obveze po
raunima prema proizvoaima dospijevaju prema dinamici prodaje
robe. Uz to i, u ovim se ugovorima moe ugovoriti da trgovac moe
vratiti robu koju ne moe prodati, odnosno koju nije prodao.
6.3.6. Prihodi po osnovi uporabe vlastitih proizvoda i usluga za
potrebe drutva
U Meunarodni raunovodstveni standard 18 - Prihodi, nisu
ukljuena naela o priznavanju prihoda po osnovi uporabe, tj.
uzimanja proizvoda i usluga trgovakog drutva za njegove vlastite
potrebe. U toki 6. ovoga standarda navodi se da se ovaj standard ne
primjenjuje na prihode koji proizlaze iz priroda (prirasta) i poveanja
teine stada te poljoprivrednih i umskih proizvoda.
Budui da se vlastiti proizvodi i usluge najee uzimaju za
koritenje u dugotrajnoj materijalnoj imovini, to se iskazivanje
i mjerenje prihoda po ovoj osnovi razmatra u kontekstu naina
iskazivanja, odnosno mjerenja troka po kojemu se iskazuje dugotrajna
imovina proizvedena u samom trgovakom drutvu koje e je koristiti
kao dugotrajnu imovinu. U tom smislu u toki 18. MRS 16 - Nekret-
nine, postrojenja i oprema MRS-2000 i u toki 22 MSFI/MRS-2004
u definiciji bruto knjigovodstvenog iznosa, odnosno troka nabave
(nabavne vrijednosti) za izgradnju u vlastitoj reiji, stoji da se u nju
ukljuuju izravni trokovi izgradnje pojedinog sredstva i trokovi
koji se mogu pripisati izgradnji i mogu se rasporediti na odreeno
sredstvo. U trokove, odnosno u bruto knjigovodstveni iznos se ne
mogu ukljuiti bilo kakvi interni profiti, a niti poveani trokovi
koji su posljedica nedjelotvornosti u proizvodnji (neiskoritenost
kapaciteta, trajkovi i slino). Iz navedenog proizlazi jasno da se
prihod po ovoj osnovi moe priznati u visini iznosa internih trokova
proizvodnje ili nabave koji su utvreni sukladno toki 18. odnosno
22. MRS 16. Ako su trine cijene istih predmeta nie od troka
proizvodnje, tada se imovina i prihod iskazuju u visini nieg iznosa. Na
taj se nain praktino poveani vlastiti trokovi zbog neracionalnosti
nadoknauju iz ukupnog prihoda u razdoblju u kojemu su nastali, a
ne u razdobljima budue amortizacije imovine.
Interni uinci po osnovi kojih se iskazuje prihod u okviru
trgovakoga drutva nastaju i kod nabave dugotrajne imovine od
dobavljaa za usluge vlastitog transporta, usluge vlastite montae ili
za neke druge aktivnosti koje su povezane s osposobljavanjem sredstva
za namjeravanu uporabu, a obavljaju ih radnici trgovakoga drutva.
Kod poslovnog prostora to moe biti sluaj kada zavrene radove
na kupljenom nedovrenom prostoru obavljaju radnici trgovakoga
drutva. U voarskoj i vinogradarskoj proizvodnji u razdoblju uzgoja
(prije faze iskoritenja) po osnovi uporabe usluga za vlastite potrebe
(interni uinci) prihod e se iskazati za radove koje obavljaju radnici
trgovakoga drutva. U interni prihod kod ovih trgovakih drutava
treba ukljuiti i iznos u visini troka proizvodnje vlastitih sadnica ako
su uporabljene za uzgoj u vlastitom vonjaku ili vinogradu.
U ratarskoj proizvodnji prihod se moe priznati po osnovi
proizvedenog sjemena u samom trgovakom drutvu uporabljenog
za vlastitu proizvodnju. U stoarskoj proizvodnji kao prihod u okviru
trgovakoga drutva iskazuje se prirast osnovnog stada i prijenos
vlastite proizvodnje u osnovno stado.
U svim primjerima kada se upotrebljavaju vlastiti proizvodi za
dugotrajnu imovinu i kada se za osposobljavanje za uporabu nabavljene
3.dio FERDO.indd 87
RAUNOVODSTVO
imovine upotrebljavaju vlastiti radnici i sredstva, priznavanje prihoda
je potrebno jer se na taj nain realnije prikazuje opseg aktivnosti
(proizvodnje, graenja, usluga) u razdoblju kad su proizvedena
sredstva ili usluge uporabljeni za vlastite potrebe.
Radi realnog iskazivanja trokova i prihoda primjereno je priznati
i prihode po osnovi uporabe vlastitih proizvoda i robe za reklamu i
reprezentaciju. Prihodi po ovoj osnovi se iskazuju takoer u visini
trokova proizvoda.
Zbog toga to se za, tzv. interne uinke, prihodi iskazuju u visini
trokova kod uinaka u obliku usluga, potrebno je sastaviti pisani
dokument koji bi mogao imati naziv Obraun trokova za usluge,
odnosno posao .... Ovaj dokument ima obiljeje radnog naloga.
Za uporabljene vlastite proizvode za dugotrajnu imovinu pret-
postavljamo da se trokovi proizvoda za vrstu i jedinicu proizvoda
utvruju za ukupno proizvedene koliine pa se taj podatak koristi
i kod utvrivanja prihoda, odnosno trokova po kojoj e iskazati
sredstvo u dugotrajnoj imovini. U nastavku emo na primjeru s vie
poslovnih dogaaja prikazati nain utvrivanja i iskazivanja prihoda
u okviru trgovakoga drutva.
Primjer:
Trgovako drutvo Strojar d.d.
1. Trgovako drutvo Strojar d.d. iz asortimana vlastite
proizvodnje uzelo je za dugotrajnu imovinu stroj Z.
Trokovi proizvoda za ovaj stroj iznose 40.000
2. Za postavljanje i prikljuke stroja u pogonu primljen
je raun dobavljaa Montaa d.d.:
- naknada 5.000
- porez na dodanu vrijednost 22 posto 1.100
Zbrojni iznos naknade i PDV-a 6.100
Trgovako drutvo Metalorad d.o.o.
1. Trgovako drutvo Metalorad d.o.o. za nabavljen
stroj za dugotrajnu imovinu obavilo je prijevoz stroja
i montau stroja. U internom obraunu raunovodstva
utvreno je da trokovi za prijevoz i montau stroja
(koji uz ostalo ukljuuju i trokove plaa) iznose 15.000
Trgovako drutvo Loza d.d.
1. Iz vlastitog rasadnika iz kojega trgovako drutvo
Loza d.d. prodaje sadnice za vlastiti vinograd
uporabljeno je 1.000 sadnica za koje su trokovi 2.200
2. Za obavljenu pripremu zemljita i sadnju
sadnica loze u vlastitom vinogradu prema
obraunu trokovi iznose 6.500
Trgovako drutvo Most d.d.
1. Za potrebe reprezentacija (darovi poslovnim
partnerima) uporabljeno je 20 komada vlastitog
proizvoda A - trokovi proizvoda za 20 komada
proizvoda A iznose 6.000
1a. Obraunan je porez na dodanu vrijednost na 70
posto trokova reprezentacije:
- za utroene vlastite proizvode (4.200 x 22/100) 924
SIJEANJ 2007.
Raunovodstvo i nancije 87
12/29/06 1:25:28 PM
 RAUNOVODSTVO

Knjienje:

Red. Konto
OPIS Iznos
broj Duguje Potrauje
Trgovako drutvo Strojar d.d.
1. Preuzet stroj Z za vlastite potrebe u dugotrajnoj imovini:
- utvren prihod 40.000 025 755
- prijenos trokova 40.000 705 630
2. Troak montae stroja Z prema raunu dobavljaa Montaa d.d. 5.000 025
1.100 1810
6.100 221
Trgovako drutvo Metalorad d.o.o.
1. Obraun trokova za vlastiti prijevoz i montau nabavljenog stroja
- obraun trokova br. ... od ...
- utvren prihod 15.000 025 755
- prijenos trokova 15.000 705 491(490)
Trgovako drutvo Loza d.d.
1. Sadnice iz vlastitog rasadnika preuzete za sadnju u vlastitom
vinogradu:
- utvrivanje prihoda 2.200 025 755
- prijenos trokova proizvodnje za 1.000 sadnica 2.200 705 600
2. Obraun trokova pripreme zemljita i sadnje u vlastitom
vinogradu:
- utvreni prihodi 6.500 025 755
- prijenos trokova 6.500 705 600(490)
Trgovako drutvo Most d.d.
1. Vlastiti proizvodi uporabljeni za reprezentaciju (darovi poslovnim
partnerima):
- utvreni trokovi reprezentacije 6.000 4604 755
- prijenos trokova proizvoda (otpremnica br. ...) 6.000 705 630
1a. Obraun poreza na dodanu vrijednost na reprezentaciju 924 4607 284

U knjienju za trgovako drutvo Most d.d. jo e se iskazati rashodi servisiranje automobila, bijele tehnike i slino ne ispostavljaju
u visini troka reprezentacije pri prijenosu trokova razdoblja iz privremene obraune za radove izvrene do 31. prosinca 2006.
razreda 4 preko konta 491, u koje e biti ukljuen i iznos od 6.924 godine. Prema radnim nalozima za ove nezavrene i neobraunane
kuna s konta 460 - Trokovi reprezentacije. usluge na dan 31. prosinca 2006. godine na kontu 600 treba iskazati
trokove nastale do 31. prosinca 2006. godine.
6.4. PRIHODI OD OBAVLJANJA USLUGA U nastavku emo na primjeru prikazati nain knjienja prihoda
od obavljanja usluga.
Trgovaka drutva koja obavljaju uslune djelatnosti tijekom
poslovne godine, ovisno o vrsti usluge, obraunavaju kupcima,
Primjer:
korisnicima usluga, obavljene usluge. Instrument obrauna usluga je
U trgovakom drutvu Usluga d.d. tijekom godine nastali su
raun koji se izdaje kupcu u skladu s odredbama Zakona o porezu
sljedei poslovni dogaaji za obavljene usluge.
na dodanu vrijednost. Izdavanje rauna se temelji na odreenom
1. Za obavljene usluge tijekom mjeseca trgovakom
dokaznom dokumentu o izvrenju usluge (radni nalog i drugo).
drutvu Zora d.d. je ispostavljen raun:
Sadraj rauna ovisi o nainu naplate usluge, to je u pravilu - naknada za usluge 15.000
povezano s poreznim statusom korisnika usluge. Za iskazivanje - porez na dodanu vrijednost 22 posto 3.300
prihoda na skupini konta 75 usluna trgovaka drutva mogu prema Zbrojni iznos naknade i PDV-a 18.300
svojim potrebama odrediti potreban broj i naziv konta radi uvida u 2. Za obavljene usluge graanima u izvjetaju blagajne
strukturu prihoda prema vrstama usluga ili prema drugim kriterijima. iskazani su sljedei podaci:
Strukturi konta prihoda prilagoava se i struktura konta rashoda na - naplaeno u gotovini 4.880
SIJEANJ 2007.

skupini konta 70. - primljeni ekovi graana bez odgode plaanja 6.100
Dokumenti za knjienje u knjigovodstvu nastalih, odnosno - primljeni ekovi graana uz odgodu plaanja,
ostvarenih prihoda od obavljanja usluga bit e rauni kupcima kod sukladno odluci trgovakog drutva Usluga d.d. 7.320
obavljanja usluga uz bezgotovinsku naplatu i izvjetaji blagajne o - plaeno karticama - slipovi - glase na 12.200
naplati usluga u gotovini, ukljuivo i ekove graana i kartice. ukupno 30.500
Za zapoete usluge u 2006. godini koje nisu zavrene do 31. - iznos poreza na dodanu vrijednost (18,0328%) 5.500
prosinca 2006. godine usluna trgovaka drutva, primjerice za - naknada 25.000

88 Raunovodstvo i nancije

3.dio FERDO.indd 88 12/29/06 1:25:29 PM

 RAUNOVODSTVO

3. Inozemnoj osobi za obavljenu uslugu ispostavljen trgovca, roba kupljena od drugih trgovaca i drugih osoba. Opirnije
je raun na 600 eura. Srednji teaj HNB na dan o djelatnosti trgovine, o nabavi i raunovodstvu trgovake robe pisali
obavljene usluge - 1 euro = 7,3400 kuna - kunska smo u poglavlju 9. Raunovodstvo robe. Utvrivanje rashoda u
protuvrijednost za 600 eura 4.404 djelatnosti trgovine i posebno trokova nabave prodane robe, objasnili
Obavljena usluga, sukladno odredbama lanka smo u ovom poglavlju u podnaslovu 6. Troak nabave (nabavna
5. stavak 6. Zakona o porezu na dodanu vrijednost cijena) prodane robe. U primjerima u kojima smo objanjavali nain
oporezuje se prema sjeditu primatelja. utvrivanja trokova nabave prodane trgovake robe u trgovini na
4. Inozemnoj osobi za popravak kamiona ispostavljen je malo ukljueni su i poslovni dogaaji prodaje trgovake robe. U tim
raun na 800 eura srednji teaj HNB na dan obavljene je primjerima prikazan i nain knjienja prihoda od prodaje robe u
usluge 1 euro = 7,3600, kunska protuvrijednost
trgovini na malo. Prodaju robe prema komisionim ugovorima (roba
za 800 eura 5.888
u komisiji) objasnili smo u podnaslovu 5. Prodaja proizvoda preko
PDV 22% 1.295
komisionara. U nastavku emo na primjeru prikazati nain knjienja
Zbrojni iznos naknade i PDV-a 7.183
prihoda od prodaje robe na veliko i na malo bez povezivanja i
Ova se usluga oporezuje prema mjestu gdje je obavljena.
utvrivanja rashoda, tj. trokova nabave prodane robe.
Knjienje:
Primjer:
Red. Konto Trgovako drutvo Zagreb d.d. prodaje robu na veliko i na malo.
OPIS Iznos
broj Duguje Potrauje Odreena prodajna mjesta - prodavaonice su registrirana i za promet
na veliko. Za prodajno mjesto - prodavaonica Gri izvjetaj o dnevnoj
1. Obavljene usluge
- rauni kupcima 18.300 121 prodaji sadri sljedee podatke:
1. Dnevni utrak
15.000 751
- gotovina 12.000
3.300 281 - ekovi graana bez odgode plaanja 6.000
2. Usluge obavljene - ekovi graana uz odgodu plaanja 18.000
graanima - blagajniki - kartice X 7.000
izvjetaj od ... 5.000 102 - kartice Y 12.000
6.100 110 55.000
7.300 121 porez na dodanu vrijednost u dnevnom utrku
12.200 121 18,0328% od 55.000 = 9.918
prihod od prodaje robe 45.082
25.000 751
2. Iz prodavaonice prodana roba kupcu na veliko:
5.500 281
- maloprodajna cijena s ukljuenim porezom
3. Obavljene usluge na dodanu vrijednost 24.400
inozemnoj osobi - raun
- porez na dodanu vrijednost 4.400
br. ... od ... 4.404 122 752
Za robu koju je kupac na veliko preuzeo u
4. Obavljene usluge prodavaonici Gri ispostavljen je raun sa sljedeim
inozemnoj osobi raun
br. .... od ... 7.183 122
podacima:
- naknada za robu 20.000
5.888 752
minus rabat 7 posto 1.400
1.295 281 - naknada 18.600
- porez na dodanu vrijednost 22 posto 4.092
Zbrojni iznos naknade i PDV-a 22.692
U primjeru knjienja pod rednim brojem 2. iznose primljenih 3. U obraunu s kartiarima, koji zamjenjuju raun kartiaru za
ekova po kojima je sukladno odluci trgovakoga drutva odgoeno proviziju, iskazani su sljedei podaci:
plaanje, iskazali smo na kontu 121, a ne na kontu 110. Smatramo da Kartiar X obveznik poreza na dodanu vrijednost:
nije vaan izbor sintetikog konta (110 ili 121) ve je za trgovako - ostvaren promet 7.000
drutvo vano praenje dospijea i naplata primljenih ekova.
- minus provizija 6 posto 420
Potraivanja prema kartiarima iskazana su takoer na kontu 121.
Ostatak za naplatu 6.580
S kartiarima trgovako drutvo pravi obraun. Na temelju toga
obraun (raun) za proviziju
obrauna ili posebnog rauna iznos provizije iskazuje kao troak na
kontu 419, a iznos poreza na dodanu vrijednost na kontu 181. - ukupna provizija s porezom na dodanu vrijednost 420
SIJEANJ 2007.

- porez na dodanu vrijednost u proviziji

6.5. PRIHODI OD PRODAJE ROBE (zaokrueno) 18,0328% 76
Naknada (osnovica za porez na dodanu vrijednost) 344
6.5.1. Prihodi od prodaje robe na veliko i na malo Kartiar Y nije obveznik poreza na dodanu vrijednost
Prihode od prodaje robe na veliko i na malo ostvaruju trgovaka - ostvaren promet 12.000
drutva trgovine na malo i trgovine na veliko. Predmet prodaje je minus provizija 5 posto 600
roba nabavljena od proizvoaa, roba uvezena od strane samog Ostatak za naplatu 11.400

Raunovodstvo i nancije 89
3.dio FERDO.indd 89 12/29/06 1:25:29 PM
 RAUNOVODSTVO

Knjienje:

Red. Konto
OPIS Iznos
broj Duguje Potrauje
1. Dnevni utrak prodavaonica Gri:
- gotovina 12.000 100
- ekovi graana bez odgode plaanja 6.000 110
- ekovi graana - kredit 18.000 121
- kartice X 7.000 121
- kartice Y 12.000 121
45.082 761
9.918 281
2. Razduenje prodavaonica za robu prodanu kupcu na veliko 24.400 663
20.000 660
4.400 664
2a. Prodana roba kupcu na veliko - raun br. ... od ... 22.692 121
18.600 761
4.092 281
2b. Ispravak razlike u cijeni za rabat kupcu na veliko 1.400 660 669
3. Obraun provizije kartiara:
kartiar X
- obraun 344 419
76 181
420 221
- prijeboj provizije s kartiarem X 420 221 121
kartiar Y
- obraun 600 419 221
- prijeboj provizije s kartiarem Y 600 221 121

U primjeru knjienja prodaje za ekove graana razdvojili smo Primjer:

ekove koji se naplauju odmah od ekova koji se naplauju s
odgodom zbog prodaje na kredit. Potraivanje za prodanu robu za
ekove s odgoenim plaanjem iskazali smo na kontu 121 - Kupci
u zemlji. Umjesto konta 121 moe se za ove ekove uporabiti konto
110 - ekovi. Za ove ekove je manje vaan izbor sintetikog konta,
vana je operativna evidencija naplate tih ekova i analiza salda na
kontu 110 ili 121 za te ekove.
6.5.2. Prihodi od prodaje robe u tranzitu
U stavku 2. lanka 10. Zakona o trgovini propisano je da se pod
trgovinom na veliko u tranzitu podrazumijeva kupnja robe i njezina
prodaja bez zadravanja u skladitu trgovca na veliko. Dakle, iako
se roba ne zadrava, odnosno uope i ne dolazi u skladite trgovca
na veliko, u raunovodstvu se mora prikazati kupnja i prodaja robe.
Meutim, injenica da je nabavljena roba izravno usmjerena od
dobavljaa kupcu kojem je prodana, iskljuuje potrebu evidentiranja
nabavljene robe na zalihi robe. Troak nabave, tj. kupovna cijena i
svi trokovi robe u tranzitu iskazuju se izravno na kontu rashoda u
skupini konta 71. Dokumenti za knjienje rashoda u visini trokova
SIJEANJ 2007.
Trgovako drutvo Matan d.d. tijekom mjeseca je imalo sljedee
poslovne dogaaje s robom koju prodaje u tranzitu:
1. Od dobavljaa "Slivno" d.d. primljen je raun za
1.000 komada robe C koju e po nalogu trgovakoga
drutva Matan d.d. isporuiti kupcima. Raun
dobavljaa "Slivno" d.d. glasi na:
- naknada za 1.000 komada robe C 50.000
- porez na dodanu vrijednost 22 posto 11.000
Zbrojni iznos naknade i PDV-a 61.000
2. Na temelju otpremnice primljene od dobavljaa
Slivno d.d. o otpremi 700 komada robe C kupcu
Vrbina d.d. ispostavljen je raun kupcu
Vrbina d.d. za prodanih 700 komada robe C.
Raun glasi na:
- naknada za 700 komada robe C 48.500
- porez na dodanu vrijednost 22 posto 10.670
Zbrojni iznos naknade i PDV-a 59.170
3. Na temelju otpremnice primljene od dobavljaa
Slivno d.d. o otpremi 300 komada robe C kupcu
Zagvozd d.d. ispostavljen je raun kupcu Zagvozd d.d.

- naknada za 300 komada robe C 19.200

nabave prodane robe na skupini konta 71 su ulazni rauni dobavljaa - porez na dodanu vrijednost 22 posto 4.224
- isporuitelja i drugih za ovisne trokove nabave. Zbog toga to Zbrojni iznos naknade i PDV-a 23.424
trgovac prodanu robu u tranzitu ne doprema do svojeg skladita, ve 4. Za obavljen prijevoz robe kupcu Vrbina d.d. i Zagvozd d.d.
je od svojeg dobavljaa usmjerava kupcu, troak nabave ove robe, u primljen je raun prijevoznika Pruga d.d.
pravilu, ne ukljuuje trokove prijevoza i druge ovisne trokove. U - naknada za prijevoz 8.000
nastavku emo na primjeru objasniti nain knjienja nabave i prodaje - porez na dodanu vrijednost 22 posto 1.760
robe u tranzitu. Zbrojni iznos naknade i PDV-a 9.760

90 Raunovodstvo i nancije

3.dio FERDO.indd 90 12/29/06 1:25:29 PM

 RAUNOVODSTVO

Knjienje:

Red. Konto
OPIS Iznos
broj Duguje Potrauje
1. Raun dobavljaa Slivno
d.d. za robu namijenjenu
prodaji u tranzitu 50.000 713
11.000 181
61.000 221
2. Otpremljena prodana roba 6.5.3. Prodaja robe za gotovinu uz popust
kupcu Vrbina d.d. - raun br.
... od .... 59.170 121
U trgovinama na malo u Hrvatskoj rairena je pojava da se
48.500 763 kupcima koji robu plaaju odmah, gotovinom ili ekom bez odgode
10.670 281 naplate, odobrava popust esto i do 10 posto od prodajne cijene s
3. Otpremljena prodana roba ukljuenim porezom na dodanu vrijednost. U raunu kupcu najee
kupcu Zagvozd d.d. - raun se nakon iskazanog iznosa po cijenama prije popusta, iskazuje iznos
br. ... od ... 23.424 121 popusta za koji se umanjuje raun. Ako se za trgovinu na malo ne
19.200 763 vodi robno knjigovodstvo u kojemu su osigurani podaci o prodajnoj
4.224 281 cijeni i razlici u cijeni prodane robe uz popust, javljaju se odreeni
4. Trokovi prijevoza robe obraunski problemi. Za objanjenje tih problema koristimo
prodane u tranzitu - raun jednostavan primjer za jednu prodavaonicu. Radi lakeg uoavanja
PRUGE d.d. br. ... od ... 8.000 410
problema pretpostavljamo da je tijekom razdoblja ukupno prodana
1.700 181
roba prodana za gotovinu uz popust od 10 posto.
9.760 221

Prodavaonica PERLA

Raspoloiva Prodana roba Zalihe na

Red. Neto
Opis roba za Cijene Iznos kraju
br. cijena
prodaju prije popusta popusta 10% razdoblja
1 2 3 4 5 6 7 (3-4)
1. Maloprodajna cijena s ukljuenim PDV-om 85.400 42.700 4.270 38.430 42.700
2. Porez na dodanu vrijednost 15.400 7.700 770 6.930 7.700
3. Prodajna cijena prije PDV-a 70.000 35.000 3.500 31.500 35.000
4. Razlika u cijeni 20.000 10.000 3.500 6.500 10.000
5. Troak nabave 50.000 25.000 - 25.000 25.000

Iz podataka u tablici proizlazi da je u raunima kupcima iskazana 711 - Troak nabave prodane
bruto cijena po kojoj je zaduena prodavaonica te da je ta cijena 663 - Roba u prodavaonici robe u tuzemstvu
umanjena za 10 posto popusta. Prema stupcima 4, 5 i 6 u raunima su S 85.400 42.700 (2) (2) 42.700
iskazani sljedei podaci: 42.700 S (2a) 7.700
35.000
- prodajna cijena prije popusta s porezom na dodanu
(2b) 10.000
vrijednost 42.700 25.000
- minus popust 10 posto 4.270
Prodajna cijena nakon popusta s ukljuenim porezom 664 - Ukalkulirani porez na
na dodanu vrijednost 38.430 dodanu vrijednost 10 - Novac
- PDV u prodajnoj cijeni naplaenoj od (2a) 7.700 15.400 S (1) 38.430
kupca (18,0328%) - 6.930 S 7.700
- prihod od prodaje 31.500
Iz primjera je vidljivo da je iz prodavaonice prodano 50 posto 761 - Prihodi od prodaje robe
SIJEANJ 2007.

raspoloive robe. Prema raunovodstvenom naelu da se ulazi i na domaem tritu

31.500 (1)
izlazi imovine obraunavaju po istim cijenama, proizlazi da bi na
kontu prodavaonice, konto 663, trebalo izlaz, odnosno smanjenje 281 - Obveze za porez na
zaliha robe iskazati po istoj cijeni po kojoj je iskazan ulaz, odnosno 669 - Razlika u cijeni dodanu vrijednost
zaduenje prodavaonice. Zbog bolje preglednosti za prikaz stanja (2b) 10.000 20.000 S 6.930 (1)
robe i prodaje robe za primjer iz tablice koristimo T konta. S 10.000

Raunovodstvo i nancije 91
3.dio FERDO.indd 91 12/29/06 1:25:30 PM
 RAUNOVODSTVO
U knjienju pod rednim brojem 1. iskazano je poveanje novca
u visini priljeva gotovine, a protustavka je poveanje prihoda u
visini prodajne cijene robe i poveanje obveze za porez na dodanu
vrijednost u visini iznosa koji je dodan na prodajnu cijenu. Prikaz
knjienja pokazuje da nije potrebno posebno knjiiti popust jer je
on praktino proknjien u smanjenom iznosu priljeva novca, u
smanjenom iznosu prihoda, umjesto 35.000 ostvareno je 31.500 i
smanjenom iznosu poreza na dodanu vrijednost, umjesto uraunanih
7.700 stvarno obraunani porez na dodanu vrijednost, zbog smanjenja
osnovice za 3.500, je manji za 770, pa iznosi 6.930. Knjienje pod
rednim brojem 2., 2a. i 2b. pokazuje da je na kontu 711 iskazan
troak nabave robe koji odgovara koliini isporuene prodane robe,
tj. 50 posto od troka nabave raspoloive robe za prodaju. Ostvarena
razlika u cijeni iznosi 6.500. To je razlika izmeu prihoda na kontu
761 od 31.500 i iznosa troka nabave prodane robe na kontu 711
koji iznosi 25.000 kuna. Dakle, zbog popusta 3.500 kuna, odnosno
10 posto od prodajne cijene prije poreza na dodanu vrijednost koja
je iznosila 35.000, ostvarena razlika u cijeni nije 10.000 koliko je
ukalkulirano u prodajnu cijenu prodane robe, ve je manja za 3.500
kuna popusta. Ako se sva ostala roba u prodavaonici proda uz 10
posto popusta ostvarena razlika u cijeni i za tu robu e biti manja za
3.500 i bit e 6.500, a ne 10.000, koliko je ukalkulirano. Iako smo
dokazali da prikazan nain knjienja daje tone rezultate, odnosno
prikazuje objektivno iznose ostvarene razlike u cijeni, tj. toan iznos
troka nabave za prodanu robu, u nastavku emo razmotriti situaciju
u kojoj se odobren popust knjii posebno u knjigovodstvu. Za to su
potrebna samo konta skupine konta 66 i konto 711 na kojima e se
iskazati nova knjienja oznaena rednim brojem 2.
711 - Troak nabave prodane robe
663 - Roba u prodavaonici u tuzemstvu
S 85.400 38.430 (2a) (2a) 38.430
(2) 4.270 42.700 S (2b) 6.930
81.130 31.500
664 - Ukalkulirani porez na dodanu vrijednost
(2b) 6.930 15.400 S
S 7.700 770 (2)
14.630
669 - Razlika u cijeni
20.000 S razlika u cijeni za prodanu robu bila vea od one koju smo prikazali
3.500 (2)
16.500
U knjienju pod rednim brojem 2. iskazan je popust kao umanjenje
zalihe robe na kontu 663, smanjenje ukalkuliranog poreza na dodanu
vrijednost na kontu 664 i smanjenje razlike u cijeni na kontu 669.
Nakon knjienja pod rednim brojem 2a. i 2b. na kontu 663 ostao je
saldo u visini 50 posto od raspoloive robe za prodaju u prodavaonici
po cijeni s ukljuenim porezom na dodanu vrijednost. Zbog popusta
za prodanu robu na kontu 663 proknjieno je smanjenje zaduenja
SIJEANJ 2007.
prodavaonice. Zbog toga je razduenje prodavaonice za prodanu robu
ispravljeno za popust i iznosi 38.430 kolika je cijena prodane robe s
ukljuenim porezom na dodanu vrijednost nakon popusta. No, ono
to jo nismo proknjiili u ovoj varijanti je prijenos razlike u cijeni
s konta 669 za prodanu robu i ispravljanje rashoda na kontu 711 na
troak nabave prodane robe. Na potranoj strani konta 669 prikazano
je smanjenje razlike u cijeni (crveni storno) za popust od 3.500 to
92 Raunovodstvo i nancije
3.dio FERDO.indd 92
se odnosi na prodanu robu uz popust. S konta 669 zbog umanjenja
rashoda na kontu 711 trebalo bi jo proknjiiti prijenos ostatka
razlike u cijeni za prodanu robu. Prije popusta razlika u cijeni za
prodanu robu je iznosila 10.000 (50 posto od ukupne ukalkulirane
razlike u cijeni jer je prodano 50 posto raspoloive robe). Nakon
popusta razlika u cijeni prodane robe je manja od ukalkulirane za
3.500, to znai da iznosi (10.000 - 3.500) 6.500. Nakon knjienja
prijenosa razlike u cijeni u visini toga iznosa s konta 669 (duguje
konto 669) na ovom e kontu ostati saldo u visini iznosa razlike u
cijeni od 10.000 koji je ukalkuliran i odnosi se na jo neprodanu robu.
Taj iznos razlike u cijeni je ukljuen u 42.700 to je prodajna cijena
s ukljuenom razlikom u cijeni i porezom na dodanu vrijednost. Za
prikaz ovoga knjienja ponavljamo podatke s konta 669 i 711 sa
zakljunim knjienjem 2b. Prijenos razlike u cijeni od 6.500 oznaili
smo knjienjem 2c.
669 - Razlika u cijeni 710 - Nabavna vrijednost prodane robe
(2c) 6.500 20.000 S (2a) 38.430
S 10.000 3.500 (2) (2b) 6.930
16.500 31.500
(2c) 6.500
25.000
Obraunski problem u varijanti nastaje ako se otpadajui iznos
razlike u cijeni za prodanu robu izraunava nakon ispravka razlike u
cijeni prema prosjenoj stopi razlike u cijeni za raspoloivu robu
za prodaju u prodavaonici.
Za na primjer, nakon to je na kontu 669 proknjien ispravak
razlike u cijeni za popust prosjena stopa razlike u cijeni od prodajne
cijene raspoloive robe za prodaju umanjena za porez na dodanu
vrijednost iznosi:
16.500 x 100 16.500 x 100
Stopa razlike u cijeni = = = 24,812%
(81.130 - 14.630) 66.500
Primjenom izraunane prosjene stope razlike u cijeni proizlazi
da se ukupna razlika u cijeni rasporeuje na:
- prodanu robu 31.500 x 24,812/100 = 7.816
- robu na zalihi 35.000 x 24,812/100 = 8.684
66.500 x 24,812/100 = 16.500
Na temelju ovog obraunskog postupka proizlazi da bi ostvarena
i koja je tona jer je popust u cijelom iznosu umanjio razliku u cijeni
prodane robe jer se odnosi na prodanu robu. U obraunskom
postupku koji smo prikazali iznos popusta na prodajnoj cijeni prije
poreza na dodanu vrijednost od 3.500 kuna rasporeen je na prodanu
i na neprodanu robu, to smatramo neispravnim, odnosno manje
prihvatljivim rjeenjem. (Pogreka se ispravlja nakon prodaje svih
zaliha). Prva varijanta koju smo prikazali ima jedini nedostatak to
se za iznos popusta mora stornirati, odnosno umanjiti zaduenje
prodavaonice u knjizi popisa. Zbog toga promet duguje na kontu
663 za odreenu prodavaonicu nije jednak iznosu zaduenja u knjizi
popisa. No, stanje zaduenja na kontu u knjigovodstvu prodavaonice
i u knjizi popisa je jednako, to je s kontrolnog aspekta vano.
6.5.4. Prodaja robe iz prodavaonica na temelju potvrda
poslodavaca
Jo uvijek u praksi ima primjera da trgovako drutvo poslodavac
svojim radnicima umjesto isplate neto plae u novcu izdaje potvrde
(bonove?) na dio ili na ukupni iznos njihove neto plae na temelju
12/29/06 1:25:31 PM

kojih radnici u naznaenoj trgovini, odnosno trgovinama odreenog
trgovakoga drutva mogu kupiti robu bez plaanja. U ovom sluaju
trgovako drutvo poslodavac radnika i trgovako drutvo u ijim 6.6.1. Financijski prihodi izmeu povezanih drutava
trgovinama e radnici na temelju potvrda kupovati robu zakljuuju
ugovor o cesiji kojim trgovako drutvo poslodavac preuzima obvezu
plaanja kupljene robe za svoje radnike do iznosa naznaenih u potvrdi
svakoga radnika. Ovo je za trgovca praktino isti nain prodaje robe
kao i na kreditne kartice. Raunovodstvene i financijske, odnosno
obraunske aspekte odnosa izmeu trgovca i poslodavca iji radnici
kupuju robu na temelju potvrda objasnit emo na primjeru.
Primjer:
Trgovako drutvo Medo d.d. ima zakljuen ugovor s trgovakim
drutvima Graditelj d.d. i Europa d.d. da e na temelju potvrda koje
e na odreeni iznos izdati ova trgovaka drutva njihovim radnicima
prodati robu u svojim trgovinama X na temelju predoenih potvrda.
Obraun prodaje robe trgovac e sastaviti za svaki tjedan.
Tijekom tjedna u trgovini X ostvarena je prodaja robe uz
sljedee naine plaanja:
- gotovina 50.000
- kartice 70.000
- ekovi graana bez odgode plaanja 26.000
- potvrde radnika drutva Graditelj d.d. 35.000
- potvrde radnika drutva Europa d.d. 48.000
Ukupno 229.000
U utrku prodavaonice porez na dodanu vrijednost iznosi 41.295
(nema proizvoda s nultom stopom). Na temelju izvjetaja trgovine
ispostavljeni su obrauni Graditelju d.d. na 35.000 i Europi d.d. na
48.000 i kartiarima na 70.000.
Knjienje u knjigovodstvu trgovca Medo d.d.
Red. Konto
OPIS Iznos
broj Duguje Potrauje
1. Utrak prodavaonice X 50.000 100
70.000 121
26.000 110
35.000 121
48.000 121
187.705 761
41.295 281
Iako u navedenom primjeru, kao i inae kartiar, a niti trgovaka
drutva Graditelj i Europa nisu stvarni kupci robe ve su to graani,
u knjigovodstvu smo iznose koje za svoje lanove mora platiti
kartiar i iznose koje za svoje radnike mora platiti trgovako drutvo
iskazali kao potraivanja od kupaca na kontu 121. Po prirodi to je
potraivanje za prodanu robu pa smatramo da ga tako treba i iskazati.
U knjigovodstvu trgovca Medo d.d. ispostavljeni pisani obrauni
drutvu Graditelj i Europa nisu posebno knjieni jer se prilikom
knjienja utrka umjesto novca knjiila potraivanja na temelju
potvrde. To isto smo uinili i za obraun kartiarima. Obrauni
ispostavljeni drutvima Graditelj i Europa kao i kartiarima nemaju
obiljeje rauna i ne mogu se niti ispostaviti kao rauni s elementima
rauna za porez na dodanu vrijednost. Ako bi trgovac ipak to uinio,
tada ima dvostruku obvezu za porez na dodanu vrijednost, a istodobno
i kupci trgovaka drutva Graditelj d.d. i Europa d.d., nemaju pravo
na pretporez iako imaju ulazne raune.
3.dio FERDO.indd 93
RAUNOVODSTVO
6.6. FINANCIJSKI PRIHODI
U strukturi prihoda u raunu dobiti i gubitka koji je utvren u
Odluci o obliku i sadraju financijskih izvjetaja (Nar. nov., br.
122/06.) predviene su posebne stavke za iskazivanje financijskih
prihoda iz odnosa s povezanim drutvima. Nazivi ovih stavki su
sljedei:
- prihodi od sudjelujuih interesa s povezanim drutvima,
- prihodi od ostalih ulaganja i zajmova iz okvira stalne imovine s
povezanim drutvima,
- prihodi od ostalih interesa i slini prihodi s povezanim
drutvima.
U naem Kontnom planu za iskazivanje financijskih prihoda iz
odnosa izmeu povezanih drutava predvidili smo:
- konto 770 - Prihodi od udjela u dobiti povezanih drutava i
- konto 771 - Prihodi od kamata po osnovi zajmova i kredita i
ostalih financijskih prihoda iz odnosa s povezanim
drutvima.
Oba konta se mogu dalje analitiki ralaniti prema potrebama
povezanih drutava za uvidom u strukturu financijskih prihoda i
rashoda u odnosima izmeu povezanih drutava.
Za svrhe poreza sukladno lanku 41. stavak 2. Opeg poreznog
zakona povezane osobe su samostalna drutva koja u meusobnom
odnosu mogu stajati kad drutvo koje u drugom drutvu ima
veinski udio ili veinsko pravo u odluivanju, ovisno i vladajue
drutvo, drutva koncerna drutva s uzajamnim udjelima, i dionika,
povezana poduzetnikim ugovorima, u skladu s odredbama Zakona
o trgovakim drutvima ili ako se izmeu njih prenosi ili postoji
mogunost prijenosa gubitka ili dobiti.
Prihodi od ulaganja u dionice - sudjelujui interesi
Ulaganje u vrijednosne papire, a naroito u vlasnike vrijednosne
papire, predstavlja jednu od uobiajenih poslovnih aktivnosti na
financijskom tritu. Takoer, prodajom prethodno izvrenih ulaganja
u vrijednosne papire na sekundarnom financijskom tritu ostvaruju
se dobici (prihodi) ili gubici (rashodi) od prodaje ulaganja u dionice.
Za prikaz ovih transakcija razvijene su i u praksi prihvaene dvije
metode, i to: metoda troka ulaganja i metoda udjela (kapitalna
ili vlasnika metoda).
Metoda troka ulaganja openito se koristi prilikom praenja
ulaganja u drutva u kojima ulaga u dionice nema znaajnog utjecaja
i nema kontrole nad financijskom i poslovnom politikom drutva ije
dionice dri.
Metoda udjela primjenjuje se prilikom praenja ulaganja u
dionice drutava gdje ulaga ima znaajan utjecaj ili kontrolu nad
financijskom poslovnom politikom drutva ije dionice dri. Prihodi
od ulaganja u dionice u kojem drutvo ima veinski udio imaju
SIJEANJ 2007.
obiljeje prihoda iz odnosa s povezanim drutvom. Ulaganje u dionice
evidentira se po trokovima ulaganja. Troak ulaganja u dionice pred-
stavlja novani iznos plaen za dionice (ili fer vrijednost imovine i
vrijednosnih papira koji se razmjenjuje za dionice) uvean za ovisne
trokove ulaganja u dionice (npr. brokerska provizija, naknada burze,
honorari, pristojbe i bankarske naknade koje se odnose direktno na
ulaganje u dionice).
Raunovodstvo i nancije 93
12/29/06 1:25:31 PM
 RAUNOVODSTVO

Primjer: Prihodi od udjela U raunu dobiti i gubitka sadraj kojeg je utvrdio Odbor za
1. Dioniko drutvo "Zagreb d.d." u veljai 2005. godine za kupljenih standarde financijskog izvjetavanja u Odluci o dobitku i sadraju
1.200 dionica drutva "Sava d.d." platilo je sa irorauna 72.000 financijskih izvjetaja financijski prihodi iz odnosa s nepovezanim
i proviziju brokeru 3.000. Trgovako drutvo Sava d.d. je ukupno drutvima iskazuje se na tri stavke sa sljedeim nazivima:
emitralo 2.000 dionica. - prihodi od sudjelujuih interesa s nepovezanim drutvima,
2. U 2006. drutvo Zagreb d.d. prije izrade financijskih izvjetaja za - prihodi od ostalih ulaganja i zajmova iz okvira stalne imovine s
2005. g. primilo je obavijest od drutva Sava d.d. da je neto dobit nepovezanim drutvima,
za 2005. godinu 30.000 kn. Udjel drutva Zagreb d.d. u kapitalu - prihodi od ostalih interesa i slini prihodi s nepovezanim
drutva Sava d.d. 60% (1.200 x 100/2000). drutvima.
3. Skuptina drutva Sava d.d. u 2006. godini donijela je odluku o Zbog neprimjerene terminologije u Odluci za praktine svrhe
isplati dividende 10 kuna po dionici. potreban je prijevod. Pod prihodima od sudjelujuih interesa
4. Drutvo Sava d.d. u 2006. godini je isplatilo dividendu drutvu razumijevaju se prihodi od dividendi i udjela u dobiti iz odnosa s
Zagreb d.d. 1.200 kuna. nepovezanim drutvima. Prihodima od ostalih ulaganja i zajmova
smatraju se prihodi od dugoronih kredita i financijskih najmova. U
Knjienje: ostale prihode ispostavljaju se kamate za kratkorone kredite, teajne
razlike i drugo.
Red. Konto
OPIS Iznos 6.6.2.1. Prihodi od kamata
br. Duguje Potrauje
1. 2005. god. Sukladno toki 30. MRS 18. prihodi od kamata priznaju se na
Plaene kupljene dionice i vremenski proporcionalnoj osnovi, uzimajui u obzir stvarni prinos
brokerska provizija 75.000 040 100 na ustupljena sredstva. Promatrano s aspekta prihoda obraunskog
2. Udjel u neto dobiti (30.000 razdoblja, u prihod se mogu priznati kamate koje se odnose na
x 60%) 2005. god. 18.000 040 770 nenaplaenu glavnicu za vrijeme do posljednjeg dana razdoblja
1. 2006. god. odnosno poslovne godine. No, i kod tih prihoda ako je u vrijeme
Odluka skuptine Sava d.d. obrauna kamata nerazumno oekivati konano naplaivanje,
o isplati dividende 12.000 140 040 priznavanje prihoda se odgaa. Na primjer, ako se obraun kamata od-
2. Naplaena dividenda od nosi na drutvo za koje je objavljen steaj (ili je naplata potraivanja
drutva Sava d.d. 12.000 100 170 postala neizvjesna), kamate e se obraunati, ali njihov iznos treba
iskazati na kontu 296 - Odgoeno priznavanje prihoda, a ne na kontu
Na kontu 771, kao to sam naziv upuuje, iskazuju se prihodi 773. Ako se obraunata kamata za ova ve ispravljena potraivanja
od kamata i drugi prihodi za dugorone i kratkorone zajmove i kre- iskae na kontu 773 tada u istoj godini za isti iznos treba iskazati
dite povezanim drutvima. Smatramo da se na ovom kontu iskazuju i rashod na skupini konta 74 i ispravak vrijednosti potraivanja.
prihodi po osnovi financijskih najmova povezanim drutvima. Porezni uinak ovih knjienja je jednak.
Ostalim financijskim prihodima iz odnosa s povezanim drutvima Sukladno naelu vremenski proporcionalne osnove pri
smatraju se, npr. zatezne kamate za potraivanja od povezanih utvrivanju prihoda za poslovnu godinu u prihode treba ukljuiti -
drutava kao kupaca, teajne razlike i ostali financijski prihodi s priznati, pripadajue iznose kamata koji se odnose na razdoblje do
povezanim drutvima. Dakle, protustavke za knjienje ovih prihoda 31. prosinca 2006. neovisno to e kamata biti naplaena poslije 31.
na kontu 772 bit e u pravilu konta 140 i 167. prosinca. Na primjer ako drutvo ima potraivanje od kupaca koje je
dospjelo na dan 15. 12. 2006. koje nije plaeno do 31. 12. 2006. za
6.6.2. Financijski prihodi iz odnosa s nepovezanim drutvima ovo bi potraivanje trebalo utvrditi iznos zatezne kamate do 31. XII.
U financijske prihode iz odnosa s nepovezanim drutvima 2005. god. Ovaj iznos treba iskazati kao poveanje potraivanja od
ukljuuju se sljedei prihodi: kupaca na kontu 121 i kao financijski prihod na kontu 772. Zateznu
- prihodi od dividendi i udjela u dobiti nepovezanih drutava (konto kamatu ne treba obraunati onim kupcima kojima prodavatelj zbog
772), "dobrih" poslovnih odnosa ne naplauje zateznu kamatu. To mogu
- prihodi od kamata po osnovi kredita i zajmova nepovezanim primjerice biti stalni veliki kupci ili i drugi stalni kupci. U poreznom
drutvima i drugim osobama (konto 773), smislu zatezne kamate imaju isti tretman kao i potraivanja na koje
- pozitivne teajne razlike (konto 774), se odnose. Ako je potraivanje iskljueno iz prihoda knjienjem
- prihodi u visini realiziranih dobitaka od prodanih dionica i vrijednosnog usklaivanja (koje je porezno priznati rashod) tada se i
poslovnih udjela i druge financijske imovine (konto 775), zatezna kamata ne ukljuuje u prihod.
- prihodi od naknada za financiranje odnosno od kamata po osnovi Za redovne kamate koje trgovaka drutva, obveznici poreza
financijskih najmova (konto 776), na dodanu vrijednost (to nisu banke, tedionice i tednokreditne
- nerealizirani dobici od financijske imovine namijenjene trgovanju organizacije) ostvaruju na pozajmice (zajmove, kredite, predujmove)
SIJEANJ 2007.

(konto 777), mora se zaraunati i porez na dodanu vrijednost po stopi 22 posto.

- prihod od ulaganja u nekretnine (konto 778),
- ostali financijski prihodi (konto 779).
Svako trgovako drutvo prema svojim potrebama i znaajnosti
pojedine vrste prihoda otvara potreban broj konta u skupini konta 77.
Zbog iskljuivanja iz osnovice poreza na dobit prihoda od dividendi i
udjela u dobiti, korisno je za ove prihode otvoriti poseban konto.
Budui da su kamate prihod koji se ostvaruje svaki dan i to dan
po dan, a obraunsko razdoblje za obraun poreza na dodanu
vrijednost je kalendarski mjesec, proizlazi da je trgovako drutvo
zajmodavatelj duno obraunati i platiti porez na dodanu vrijednost
na iznos kamate za svaki mjesec. Na mjeseni obraun poreza na
dodanu vrijednost na kamate obvezuje stavak 2. lanka 42. Pravilnika
o porezu na dodanu vrijednost u kojem je propisano da se porez na

94 Raunovodstvo i nancije

3.dio FERDO.indd 94 12/29/06 1:25:32 PM

 RAUNOVODSTVO

dodanu vrijednost obraunava za svaki mjesec ako se usluga obavlja Knjienje:

kontinuirano due od dva obraunska razdoblja (dva mjeseca). Iz
citirane odredbe Pravilnika ne proizlazi da trgovako drutvo mora Red. Konto
od korisnika zajma, odnosno kredita i naplaivati kamatu i porez na OPIS Iznos
broj Duguje Potrauje
dodanu vrijednost mjeseno. Iz injenice da zajmodavac, odnosno 1. Sa irorauna plaena
kreditor mora platiti porez na dodanu vrijednost na kamatu za svaki pozajmica drutvu Rastuje
mjesec neovisno je li korisniku ispostavio obraun i raun za kamatu d.d. - izvod br. ... od ... 100.000 151 100
s ukljuenim podatkom o porezu na dodanu vrijednost i zbog toga 2. Obraunana kamata - raun
to korisnik kredita ne moe iskazati pretporez bez rauna iz lanka br. ... od ... 1.220 167
15. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, proizlazi da bi kreditor u 1.000 773
zajednikom interesu trebao ispostavljati mjesene raune za kamatu 220 281
s obraunom poreza na dodanu vrijednost. 3. Obraunana kamata - raun
br. ... od .. 2.440 167
2.000 773
Primjer: 440 281
U trgovakom drutvu Glogovica d.d. nastali su sljedei poslovni 4. Obraunana zatezna kamata
dogaaji povezani s prihodom od kamata. na dospjelo potraivanje do
1. Trgovakom drutvu Rastuje d.d. sukladno 31. prosinca 2006. 1.700 121 773
ugovoru sa irorauna je plaena pozajmica (zajam) 5. Obraunana zatezna kamata
100.000 kuna na 6 mjeseci od 1. listopada 2006. do steajnim dunicima 1.300 121 296
30. oujka 2007. godine. Kamata i otplata zajma 5. Obraunana zatezna kamata
dospijeva 30. oujka 2007. godine. Za pozajmicu je steajnim dunicima 1.300 121 773
ugovorena mjesena kamatna stopa 1,0 posto. 5a. Ispravak vrijednosti
2. Za mjesec listopad 2006. godine trgovakom drutvu potraivanja 1.300 747 129
Rastuje d.d. je poslan raun za kamatu:
- kamata 1.000 Glede ukljuivanja kamata u prihode u ovom primjeru, iako
- porez na dodanu vrijednost 22 posto 220 kamate nisu naplaene, one su u visini iznosa koji otpada na razdoblje
Zbrojni iznos kamate i PDV-a 1.220 kreditiranja do 31. prosinca 2006. godine morale biti ukljuene u
3. Na kraju mjeseca studenoga i na kraju mjeseca prosinca
prihod 2006. godine. Kod zateznih kamata nije obraunan porez na
poslani su rauni trgovakom drutvu Rastuje d.d.
dodanu vrijednost jer imaju obiljeje naknade tete.
za kamatu. Zbrojni iznos na rauniama su:
- kamata 2.000 6.6.2.2. Pozitivne teajne razlike
- porez na dodanu vrijednost 22 posto 440
Pri evidentiranju deviznih potraivanja i deviznih obveza u
Zbrojni iznos kamate i PDV-a 2.440
4. Na dospjela nenaplaena potraivanja od kupaca do trenutku njihova nastanka iznos u kunama utvruje se prema sred-
31. prosinca 2006. obraunane su zatezne kamate 1.700 njem teaju HNB-a to vrijedi na dan nastale promjene. Primjenom
5. Za potraivanja nastala prije otvaranja steajnog srednjeg teaja koji vrijedi na dan nastanka deviznog potraivanja
postupka u 2006. godini obraunata je zatezna i devizne obveze osigurava se realan kunski iskaz deviznih potrai-
kamata do dana otvaranja steajnog postupka u vanja i deviznih obveza u knjigovodstvenoj evidenciji praktino na
2006. godini 1.300 taj dan. Svaka promjena srednjih teajeva stranih valuta poslije evi-
dentiranja nastalog deviznog potraivanja i devizne obveze uzrokuje
neusklaenost u knjigovodstvu iskazanih kunskih iznosa deviznih
potraivanja i deviznih obveza s kunskim iznosima tih istih stanja u
stranoj valuti obraunanih po posljednjem vaeem srednjem teaju
strane valute.
Iz injenice da teajne razlike nastaju kao posljedica promjene
srednjih teajeva stranih valuta proizlazi da se usklaenost u kunama
protuvrijednosti deviznih potraivanja i deviznih obveza u knjigo-
vodstvenoj evidenciji s promjenom srednjih teajeva stranih valuta
uspostavlja evidentiranjem u knjigovodstvu nastalih pozitivnih i
negativnih teajnih razlika.
SIJEANJ 2007.

Pri izradi financijskih izvjetaja za svaku godinu treba sva de-

vizna potraivanja i devizne obveze u knjigovodstvu preraunati na
srednji teaj strane valute vaei na posljednji dan godine. Utvreni
iznosi pozitivnih i negativnih teajnih razlika ukljuuju se u prihode
odnosno rashode poslovne godine.
Primjer utvrivanja i knjienja teajnih razlika za potraivanja i
obveze dali smo u okviru podnaslova Negativne teajne razlike.

Raunovodstvo i nancije 95
3.dio FERDO.indd 95 12/29/06 1:25:32 PM
 RAUNOVODSTVO

6.7. OSTALI (IZVANREDNI) PRIHODI Iako je s aspekta usporedivosti rezultata poslovanja javnih
dionikih drutava zbog, tzv. eksternih korisnika financijskih
Radi izdvojene ocjene utjecaja na poslovni rezultat u okviru izvjetaja opravdano iz prihoda pa dakle i iz dobiti tekue godine,
prihoda iskazuju se iznosi prihoda (isto vai i za rashode) koji su iskljuiti dobitke od prodaje dugotrajne imovine smatramo da se i ovi
povezani s prihodima i rashodima od redovnih aktivnosti, ali nisu dobici ukljuuju u osnovicu poreza na dobit i u dobit tekue godine o
izravno rezultat prodaje proizvoda, robe i usluga niti su prihodi od kojoj odluuje skuptina dionikog drutva i drutva s ogranienom
ustupanja sredstava. Ovi prihodi ne udovoljavaju definiciji izvanredne odgovornou. Izvjetaj o dobiti koji objavljuju javna trgovaka
stavke (vidi poglavlje Ostali (izvanredni) rashodi). Meutim njihovo drutva ako imaju znaajne dobitke od prodaje dugotrajne imovine
je izdvajanje potrebno radi ocjene utjecaja na poslovni rezultat ostvaren trebaju prilagoditi zahtjevima toke 68. MRS - 16 (iskazuje se kao
prodajom proizvoda, robe i usluga u poslovnoj godini. Preko stavki poveanje zadrane dobiti).
ostalih prihoda (i rashoda) rezultat poslovanja od redovnih aktivnosti U nastavku emo na primjerima prikazati nain knjienja prodaje
se ispravlja na vie ili nie ovisno o odnosu ovih prihoda i rashoda. No, dugotrajne imovine na primjeru neto i bruto principa.
ta razlika nije poseban rezultat ostvaren posebnim aktivnostima niti je Primjer:
dio poslovnog rezultata koji se posebno oporezuje. Trgovako drutvo "Mosor" d.d. za prodanu dugotrajnu imovinu
Za iskazivanje ostalih - izvanrednih prihoda u naem Kontnom u tijeku 2006. godine je ispostavilo sljedee raune:
planu su predviena sljedea konta: 1. za prodano postrojenje:
- prihodi od prodaje nematerijalne i materijalne dugotrajne - naknada 300.000
imovine (konto 780), - PDV 22% 66.000
- otpis obveza (konto 782), Zbrojni iznos naknade i PDV-a 366.000
- vikovi (konto 783), 2. za prodani stroj:
- prihodi od prodaje sirovina, materijala, rezervnih dijelova - naknada 200.000
(konto 784), - PDV 22% 44.000
- prihodi od naplaenih penala, nagrada i slino (konto 785), Zbrojni iznos naknade i PDV-a 244.000
- naplaena prethodno otpisana potraivanja (konto 786), 3. za prodanu dizalicu:
- prihodi iz proteklih godina (konto 787), - naknada 400.000
- prihodi po osnovi povrata poreza na dodanu vrijednost za - PDV 22% 88.000
Zbrojni iznos naknade i PDV-a 488.000
nenaplaeni izvoz iz prethodnih godina naplaen u tekuoj
Za prodanu dugotrajnu imovinu u knjigovodstvu su iskazani
godini (konto 788),
sljedei podaci:
- ostali prihodi kao to su prihodi od naknade teta, prihodi od
1. Postrojenje:
naknadnih popusta i slino (konto 789).
Troak nabave 800.000
Pri utvrivanju ostalih prihoda temeljni uvjet priznavanja je da su Ispravak vrijednosti 600.000
posljedica poveanja ekonomskih koristi u obliku poveanja sredstava Neto knjigovodstveni iznos 200.000
ili smanjenja obveza. Za postrojenje je iskazana nerealizirana
revalorizacijske rezerva 115.000
6.7.1. Prihodi od prodaje dugotrajne imovine
2. Stroj:
Sukladno toki 68. MRS - 16, (MSFI/MRS - 2004. Nar. nov., Troak nabave 520.000
br. 140/06.) pri prodaji dugotrajne imovine za utvrivanje prihoda Ispravak vrijednosti 400.000
primjenjuju se naela utrena u MRS - 18 Prihodi. Meutim, u Neto knjigovodstveni iznos 120.000
istoj toki MRS - 16 se istie da se dobici od prodaje dugotrajne 3. Dizalica:
imovine ne klasificiraju kao prihod. Dobici i gubici od prodaje Troak nabave 900.000
dugotrajne imovine utvruju se kao razlika izmeu neto prihoda i Ispravak vrijednosti 320.000
knjigovodstvenog iznosa prodane imovine. Neto knjigovodstveni iznos 580.000
Iz naela MRS - 16 koja se primjenjuju od 1. sijenja 2005. godine U svezi s prodajom dugotrajne imovine nastali su i sljedei trokovi:
proizlazi da se prodaja dugotrajne imovine iskazuje u knjigovodstvu 1. Postrojenje:
uz primjenu neto principa. Kod primjene ovoga principa gubitak Raun dobavljaa za demotau
- naknada 15.000
od prodaje dugotrajne imovine iskazuje se kao rashod. To je sluaj
- PDV 22% 3.300
kada je neto prihod od prodaje manji od knjigovodstvenog iznosa.
Zbrojni iznos naknade i PDV-a 18.300
Suprotno kada je neto prihod vei od knjigovodstvenog iznosa, iznos
2. Stroj:
razlike je dobitak koji se kao to smo ve rekli, sukladno toki 68. Raun dobavljaa za prijevoz do kupca
MRS - 16 ne klasificira kao prihod. - naknada 6.000
SIJEANJ 2007.

Zahtjev izraen u MRS - 16 da se dobici od prodaje dugotrajne - PDV 22% 1.320

imovine ne ukljuuju u prihode opravdava se injenicom da se Zbrojni iznos naknade i PDV-a 7.320
prihodi od prodaje dugotrajne imovine ne javljaju kontinuirano kao 3. Dizalica:
prihodi od prodaje proizvoda i usluga. Ukljuenje prihoda od prodaje Raun dobavljaa za prijevoz do kupca
dugotrajne imovine u prihode i dobit tekue godine korisnicima - naknada 8.000
financijskih izvjetaja oteava usporedivost proteklog poslovnog - PDV 22% 1.760
rezultata i procjenu buduih rezultata. Zbrojni iznos naknade i PDV-a 9.760

96 Raunovodstvo i nancije

3.dio FERDO.indd 96 12/29/06 1:25:33 PM

 RAUNOVODSTVO

Knjienje:

Red. Konto
OPIS Iznos
broj Duguje Potrauje
Bruto princip
1. Utvreno potraivanje i prihod za prodano postrojenje - raun kupcu 366.000 121
300.000 780
66.000 2810
1a) Utvreni rashodi za prodano postrojenje:
a) neto knjigovodstveni iznos
- ispravak vrijednosti 600.000 0291
- troak nabave 800.000 021
- neamortizirani dio poetnog troka nabave 85.000 730
- nerealizirana revalorizacijska rezerva 115.000 931
b) trokovi prodaje demontaa prema raunu dobavljaa 15.000 730
3.300 181
18.300 221
2. Utvreno potraivanje i prihod za prodani stroj - raun kupcu 244.000 121
200.000 780
44.000 2810
2a) Utvreni rashodi za prodani stroj
a) neto knjigovodstveni iznos 120.000 730
400.000 0291
520.000 021
b) trokovi prodaje - trokovi prijevoza prema raunu dobavljaa 6.000 730
1.320 181
7.320 221
3. Utvreno potraivanje i prihod za prodanu dizalicu
- raun kupcu 488.000 121
400.000 780
88.000 281
3a) Utvreni rashodi za prodanu dizalicu
a) neto knjigovodstveni iznos 580.000 730
320.000 0291
900.00 021
b) trokovi prodaje - trokovi prijevoza prema raunu dobavljaa 8.000 730
1.760 181
9.760 221
Neto princip
1. Utvreno potraivanje i pihod za prodano postrojenje 366.000 121
300.000 780
66.000 2810
1a) Utvreni rashodi za prodano postrojenje
a) neto knjigovodstveni iznos 600.000 0291
800.00 021
85.000 780
115.000 931
b) trokovi prodaje - demontaa prema raunu dobavljaa 15.000 780
3.300 181
18.300 221
2. Utvreno potraivanje i prihod za prodani stroj
- rauni kupcu 244.000 121
200.000 780
44.000 2810
2a) Utvreni rashodi za prodani stroj
a) neto knjigovodstveni iznos 120.000 780
400.000 0291
520.000 021
b) trokovi prodaje - trokovi prijevoza prema raunu dobavljaa
6.000 780
1.320 1810
7.320 221
3. Utvreno potraivanje i prihod za prodanu dizalicu - rauni kupcu 488.000 121
400.000 780
88.000 2810
3a) Utvreni rashodi za prodanu dizalicu
a) neto knjigovodstveni iznos 400.000 780
SIJEANJ 2007.

180.000 730
320.000 0291
900.000 021
b) trokovi prodaje - trokovi prijevoza prema raunu dobavljaa 8.000 730
1.760 181
9.760 221

Raunovodstvo i nancije 97
3.dio FERDO.indd 97 12/29/06 1:25:34 PM
 RAUNOVODSTVO

Kao to knjienja pokazuju kod primjene bruto principa u dobitak od prodaje dugotrajne imovine iskazuje se kao smanjenje
knjigovodstvu su iskazani i prihodi i rashodi koji su ostvareni po zadrane dobiti. U tehnici knjienja prodaje dugotrajne imovine kod
osnovi prodaje dugotrajne imovine. Dobitak ili gubitak utvruje se ovih drutava rashodi umanjuju zadranu dobit, a prihodi uveavaju
kao razlika izmeu prihoda na kontu 780 i rashoda na kontu 730. zadranu dobit. Umjesto knjienja rashoda i prihoda na zadranoj
Za prodanu dugotrajnu imovinu u naem primjeru dobici odnosno dobiti moe se iskazati samo prebijeni iznos dobitak ili gubitak.
gubici su sljedei:
1. Postrojenje - prihod 780 300.000 6.7.2. Prihodi od naknadnih popusta i ostali izvanredni prihodi
- rashodi 730 100.000 Primjere koji se odnose na nain knjienja naknadnih popusta
- dobitak 200.000 koje kupcu odobravaju dobavljai prikazali smo u poglavlju 5.6.
2. Stroj - prihod 780 200.000 Ostali - izvanredni rashodi. U nastavku na primjerima prikazujemo
- rashodi 730 126.000 nain knjienja jo nekih prihoda koji imaju obiljeje izvanrednih
- dobitak 74.000 prihoda.
3. Dizalica - prihod 780 400.000
- rashodi 730 588.000 Primjer:
- gubitak 188.000 1. U tijeku 2006. godine naplaeno je potraivanje od kupca
U prikazu knjienja uz primjenu neto principa kod predmeta Zora d.o.o. za koje je u 2005. iskazan ispravak vrijednosti i rashod po
dugotrajne imovine kod kojih je prodajom ostvaren dobitak iznos osnovi vrijednosnog usklaivanja. U naplaenom iznosu od 168.000
dobitka je iskazan na kontu 780. U ovoj tehnici knjienja dobitak je kuna sadrana je i zatezna kamata 8.300 kuna.
ostatak prihoda na kontu 780 nakon to je ostvaren prihod umanjen 2. Za potraivanje od kupca Duga d.o.o. 253.000 kuna je u
za iznos rashoda koji se odnose na pojedini predmet dugotrajne tijeku 2003. godine iskazan ispravak vrijednosti i rashod po osnovi
imovine. Za na primjer za postrojenje na kontu 780 ostao je prihod vrijednosnog usklaivanja. Uprava je procijenila da naplata nije
200.000, to je razlika izmeu prihoda 300.000 i rashoda 100.000, mogua te je donijela odluku da se potraivanje trajno otpie.
za stroj na kontu 780 je ostao prihod 74.000, to je razlika izmeu 3. Inventurom obveza prema dobavljaima na dan 31. prosinca
prihoda 200.000 i rashoda 126.000. Za dizalicu je ostvaren gubitak 2006. godine utvreno je da je protekao zastarni rok za obveze
188.000. U ovoj tehnici knjienja iznos prihoda je proknjien na dobavljaima u visini 83.000 kuna. Uprava je donijela odluku da se
kontu 780. Meutim, budui da su rashodi vei od prihoda ukupni obveze otpiu jer ih ne namjerava platiti.
iznos proknjienog prihoda storniran je pri knjienju rashoda.
Rezultat prodaje, tj. gubitka od 188.000 za dizalicu, iskazan je na Knjienje:
kontu 730.
Red. Konto
Naprijed opisani nain iskazivanja prodaje dugotrajne imovine OPIS Iznos
broj Duguje Potrauje
sukladan je naelima izraenim u toki 56. MRS - 16 (MRS 2000)
prema kojem se razlike izmeu neto prihoda i rashoda priznaju kao 1. Naplaeno potraivanje od
kupca Zora d.o.o.
prihod odnosno rashod u izvjetaju o dobiti.
16.800 100 121
Ovakav postupak primjenjuju srednji i mali obveznici poreza na
2. Utvren prihod za naplaeno
dobit.
prethodno otpisano
U sluaju dosljedne primjene toke 68. MRS - 16 (MSFI/MRS)
potraivanje 168.000 129
samo kod javnih dionikih drutava ako su dobici od prodaje
159.700 789
dugotrajne imovine znaajni u izvjetaju o dobiti koji se objavljuje
8.300 779
za trite vrijednosnih papira iz prihoda odnosno dobiti tekue
3. Trajni otpis potraivanja od
godine treba iskljuiti dobitke od prodaje dugotrajne imovine.
kupca Duga d.o.o. 253.000 129 121
Meutim, gubici se ukljuuju u rashode. Kod ovih drutava dobitak
4. Otpis zastarjelih obveza
se ukljuuje u zadranu dobit. Dio poreza na dobit koji otpada na
prema dobavljaima 83.000 221 789

7. UTVRIVANJE I ISKAZIVANJE U RAUNOVODSTVU REZULTATA POSLOVANJA

Utvrivanje rezultata poslovanja obraunskog razdoblja, odnosno
poslovne godine i njegovo iskazivanje u knjigovodstvu trgovakoga
drutva ima vie faza koje imaju svoj uobiajeni redoslijed. U prvoj fazi
valja utvrditi i iskazati prihode i rashode obraunskog razdoblja,
odnosno poslovne godine. Rashodi se iskazuju na kontima skupina
SIJEANJ 2007.
Nakon to su u knjigovodstvu za obraunsko razdoblje, odnosno
za poslovnu godinu, utvreni i iskazani rashodi i prihodi koji se
odnose na to razdoblje, odnosno poslovnu godinu, u knjigovodstvu
je iskazan i poslovni rezultat jer postoji kao razlika izmeu iznosa
koji su iskazani na kontima rashoda i prihoda. Ako su prihodi

konta 70, 71, 72, 73 i 74, a prihodi na kontima skupina 75, 76, 77 i 78.
Rashodi i prihodi se utvruju i iskazuju kontinuirano u knjigovodstvu
nastankom poslovnih dogaaja odnosno transakcija. Nakon to su
utvreni i u knjigovodstvu iskazani prihodi i rashodi koji se odnose
na poslovnu godinu u drugoj fazi usporedbom ostvarenih prihoda
i rashoda utvruje se rezultat poslovanja prije oporezivanja, tj.
razlika prihoda i rashoda prije oporezivanja.
vei od rashoda ta razlika veih prihoda na kontima prihoda je dobit
prije poreza. Ako su rashodi na kontima rashoda vei od prihoda
iskazanih na kontima prihoda ta razlika veih rashoda na kontima
rashoda je gubitak prije poreza na dobit. U tehniko-obraunskom
smislu razliku izmeu prihoda i rashoda koja postoji u razredu 7
treba prenijeti na razred 8 na skupinu konta 82 na kojoj se iskazuje
poslovni rezultat, dobit ili gubitak prije poreza.

98 Raunovodstvo i nancije

3.dio FERDO.indd 98 12/29/06 4:45:18 PM

 RAUNOVODSTVO

Na kraju poslovne godine, nakon to su utvreni i iskazani ko-
nani iznosi rashoda i prihoda za poslovnu godinu, iznosi rashoda
i prihoda prenose se na konto 790 - Razlika prihoda i rashoda. S
konta 790 prenosi se razlika prihoda i rashoda, pozitivna ili negativna,
prije oporezivanja na konta skupine konta 82, tj. na konto 820. Prije
prijenosa prihoda i rashoda na skupinu konta 79 i na skupinu konta 82
treba stornirati (crveni storno) knjienja tijekom godine.
U treoj fazi utvrivanja poslovnog rezultata za poslovnu godinu
prvo se utvruje iznos poreza na dobit koji se u poslovnoj godini
mora pokriti odnosno nadoknaditi iz dobiti, odnosno iznos dobiti koji
se rasporeuje za porez na dobit. Nakon toga je mogue utvrditi iznos
neto dobiti ili neto gubitka.
Iznos poreza na dobit koji se mora u odreenoj poslovnoj go-
dini pokriti iz dobiti trgovakog drutva za tu poslovnu godinu ne
mora biti jednak iznosu porezne obveze utvrene u obrascu PD
za tu poslovnu godinu. Razlike izmeu iznosa porezne obveze za
odreenu poslovnu godinu i iznosa poreza na dobit koji se pokriva
iz dobiti poslovne godine (rashod za porez na dobit) postoje kod
onih trgovakih drutava kod kojih su za poslovnu godinu nastale
privremene razlike izmeu raunovodstvene dobiti i porezne
osnovice i ili su ukinute privremene razlike nastale u prethodnim
godinama. Mogue varijante i nain utvrivanja iznosa poreza na
dobit koji se mora pokriti iz dobiti tekue godine prikazujemo u
sljedeoj tablici.

Utvrivanje iznosa poreza na dobit koji se mora pokriti iz dobiti

Red. Sluajevi
Opis
br. A B C D E
1. Iznos porezne obveze utvren u PD obrascu za tekuu godinu 160 100 230 350 180
2. minus
Porezni uinak nastale privremene razlike u tekuoj godini 0 20 0 30 15
3. plus
Porezni uinak ukinute privremene razlike u tekuoj godini 0 0 26 12 28
4. Iznos poreza na dobit koji se mora pokriti iz dobiti tekue godine 160 80 256 332 193

Iznos na rednom broju 2. ove tablice iskazuje se na dan 31.
prosinca poslovne godine na kontu 191 - Odgoeno pokrie poreza
na dobit, protustavka je u ukupnom iznosu obveze za porez koja je
iskazana na kontu 261 - Obveze za porez na dobit. Porezni uinak na
rednom broju 3. postoji kao saldo na kontu 191 - Odgoeno pokrie
poreza na dobit na dan 31. prosinca poslovne godine prije knjienja
poreza na dobit za tekuu poslovnu godinu. Pod ovim datumom pri
knjienju raspodjele dobiti za porez na dobit, iznos poreznog uinka
za ukinutu privremenu razliku prenosi se s konta 191 na konto 820.
U nastavku emo na primjerima prikazati nain utvrivanja i
knjienja dobiti ili gubitka prije poreza, pokria poreza na dobit i
nain utvrivanja i knjienja neto dobiti ili gubitka nakon pokria
poreza na dobit.

Primjer: Sluaj A
Ostvareni prihodi i rashodi 1. sijenja do 31. prosinca 2006. godine

Skupina Skupina
Vrste rashoda Iznos Vrste prihoda Iznos
konta konta
70 Trokovi prodanih proizvoda i usluga 130.000 75 Prihodi od prodaje proizvoda i usluga 166.000
71 Nabavna vrijednost prodane Robe i trokovi 18.000 76 Prihodi od prodaje robe 26.000
trgovine
70 + 71 Trokovi prodanih proizvoda, usluga i robe 148.000 75 + 76 Prihodi od prodaje proizvoda, usluga i robe 192.000
72 Financijski (trokovi) rashodi 6.000 77 Financijski prihodi 2.500
70 + 71 Ukupni redovni rashodi 154.000 75 + 76 + 77 Ukupni redovni prihodi 194.500
+ 72
73 + 74 Ostali izvanredni rashodi i vrijednosna 7.000 78 Ostali - izvanredni prihodi 5.000
usklaivanja
70, 71, 72, UKUPNI RASHODI 161.000 75, 76, 77, UKUPNI PRIHODI 199.500
SIJEANJ 2007.

73 i 74 78
82 DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA 38.500 82 GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA -

Uz podatke u tablici o konano utvrenim i u knjigovodstvu utvrivanja poslovnog rezultata potreban je i podatak o utvrenom
iskazanim iznosima rashoda i prihoda za poslovnu godinu za iznosu porezne obveze za poslovnu godinu i o iznosima nastalih i
utvrivanje neto dobiti i za knjigovodstveni prikaz prve i druge faze ukinutih poreznih uinaka privremenih razlika:

Raunovodstvo i nancije 99
3.dio FERDO.indd 99 12/29/06 4:45:18 PM
 RAUNOVODSTVO

Za sluaj A pretpostavljamo i sljedee podatke o porezu na Navedena knjienja su i posljednja knjienja pod 31. prosinca
dobit: 2006. godine. Odluka o raspodjeli neto dobiti ostvarene u 2006. godini
1. Iznos porezne obveze utvren u PD donosi se u 2007. godini. Ova se odluka i provodi u knjigovodstvu za
obrascu za 2006. godinu 8.500 2007. godinu. U naem primjeru pod 31. prosinca 2006. na kontu 261
minus - Obveze za porez iz dobiti, iskazan je saldo u visini razlike izmeu
2. Porezni uinak nastale privremene iznosa obveze za porez na dobit za 2006. godinu i iznosa uplaenih
razlike u 2006. godini 700 predujmova do 31. prosinca 2006. za 2006. godinu. Ovaj saldo na
kontu 261 je potrani i iznosi 1.300. Ovakav nain knjienja polazi od
plus
pretpostavke da su tijekom 2006. godine uplaeni predujmovi poreza
3. Porezni uinak ukinute privremene
knjieni 261/100. Pri ovakvom knjienju uplaenih predujmova, ako
razlike u 2006. 300 je iznos obveze poreza na dobit za tekuu godinu manji od iznosa
4. Iznos poreza na dobit koji se mora pokriti uplaenih predujmova do 31. prosinca te godine, tada iznos vie
iz dobiti za 2006. godinu 8.100 uplaenih predujmova treba stornirati s konta 261 i prenijeti na konto
Tijekom 2006. godine na ime predujmova poreza na dobit za 161. Ako su tijekom tekue godine uplaeni predujmovi poreza na
2006. uplaeno je 7.200 kuna. Na temelju podataka o iznosu poreza dobit knjieni na dugovnoj strani konta 161, tada se nakon to je
na dobit koji se mora pokriti iz dobiti za 2006. godinu proizlazi da utvrena obveza poreza na dobit za tekuu godinu i nakon knjienja
ostvarena neto dobit iznosi 3.000 kuna (6.900 - 3.900): te obveze na kontu 261 pod 31. prosinca tekue godine meusobno
- dobit prije poreza 38.500 zatvaraju konta 161 i 261 do manjeg iznosa. Nakon ovih knjienja
minus iznos poreza koji se mora potvrditi saldo ostaje na kontu 161 ili 261.
iz dobiti 2006. godine 8.100
Neto dobit 2006. godine 30.400. Primjer: Sluaj B

Ukupni prihodi skupina konta 75, 76, 77, 78 88.000

Knjienje:
Ukupni rashodi skupina konta 70, 71, 72, 73 i 74 79.000
Dobit ili 9.000
Red. OPIS Iznos Konto Gubitak -
br. Duguje Potrauje Utvrena obveza poreza na dobit za 2006. 10.000
1. Prijenos rashoda i prihoda Odgoeno pokrie poreza - porezni uinak
radi utvrivanja poslovnog nastao u tekuoj godini 600
rezultata: Ukinuta privremena razlika - porezni uinak -
a) rashodi 161.000 79 Iznos poreza koji se mora pokriti iz dobiti
130.000 70 tekue godine (10.000 - 600) 9.400
18.000 71
Neto dobit ili -
6.000 72
7.000 73,74
Gubitak 400
b) prihodi 166.000 75 Uplaeni predujmovi poreza na dobit do 31. 12. 2006. 7.800
26.000 76
2.500 77 Knjienje:
5.000 78
199.500 79
Red. Konto
2. Prijenos razlike prihoda i OPIS Iznos
br. Duguje Potrauje
rashoda 38.500 79 82
1. Prijenos prihoda i
3. Raspored dobiti:
rashoda radi utvrivanja
- dio dobiti za porez iz dobiti
poslovnog rezultata 79.000 79
- dio tekueg poreza koji se
79.000 70,71,72,
pokriva iz dobiti za tekuu
73,74
godinu 7.800 82
88.000 75,76,
- porezni uinak privremene
77,78
razlike nastale u tekuoj
88.000 79
godini - odgoeno pokrie
poreza 700 191 2. Prijenos razlike prihoda i
- obveza poreza na dobit za rashoda - dobit 9.000 79 82
tekuu godinu 8.500 261 3. Raspored dobiti - obveza
- pokrie ukinutog poreznog poreza iz dobiti 10.000 261
uinka iz prethodne godine 300 82 191 9.400 820
SIJEANJ 2007.

- dio dobiti za neto dobit 600 191

tekue godine 30.400 82 946 400 890
4. Prijenos gubitka 400 939 899
Nakon ovih zakljunih knjienja pod 31. prosinca 2006. meusobno 5. Zakljuak razreda 8 400 899 890
su zakljuena konta razreda 7 do iznosa rashoda, a iznos razlike
prihoda nad rashodima, tj. dobit prenijeta je iz razreda 7 (skupina 79) U primjeru knjienja nismo koristili konta skupine konta 83.
na skupinu konta 82. Neto dobit je prenijeta s konta 830 na konto 946. Meutim, za iskazivanje gubitka koristili smo skupinu konta 89 to

100 Raunovodstvo i nancije

3.dio FERDO.indd 100 12/29/06 4:45:18 PM

 RAUNOVODSTVO

takoer nije nuno. S aspekta iskazanog poslovnog rezultata u ovom Knjienje:

primjeru je znakovito to da je obveza poreza na dobit vea od same Red. Konto
dobiti, pa se za dio porezne obveze umanjene za odgoeno pokrie OPIS Iznos
br. Duguje Potrauje
poreza iznad dobiti iskazuje gubitak. Ovakav odnos porezne obveze 1. Prijenos prihoda i rashoda
i dobiti posljedica je to je kod ovoga poreznog obveznika u rashode radi utvrivanja poslovnog
ukljuen i znaajan iznos rashoda (reprezentacija, itd.) koji se u rezultata 24.300 79
obraunu poreza na dobit ne smatraju porezno priznatim rashodima. 24.300 70,71, 72,73
Iako se u primjeru stvara privid da je gubitak posljedica poreza na 23.000 75,76
dobit, ipak takva konstatacija nije tona jer je odnos dobiti i porezne 77,78
obveze posljedica postojanja znaajnog iznosa rashoda koji se ne 23.000 79
priznaju u poreznom smislu u rashode. 2. Prijenos razlike prihoda i
rashoda - gubitak 1.300 890 79
Primjer: Sluaj C 3. Prijenos gubitka 1.300 939 899
Ukupni prihodi skupina konta 75, 76, 77 i 78 13.000 4. Prijenos uplaenih
Ukupni rashodi skupina konta 70, 71, 72, 73 i 74 - 15.350 predujmova 1.500 261
Dobit ili - 1.500 161
Gubitak 2.350 5. Zakljuak razreda 8 1.300 899 890
Utvrena obveza poreza na dobit za 2006. godinu 1.800
Nema poreznih uinaka privremenih razlika U ovom posljednjem primjeru prikazani sluaj znakovit je zato
Konani gubitak 4.150 to pravna osoba, uz gubitak u poslovanju od 1.300, ima i tzv. porezni
Uplaeni predujmovi poreza na dobit za 2006. gubitak 900. Porezni gubitak je razliit od poslovnog gubitka jer u po-
do 31. prosinca 2006. 1.500 reznoj prijavi odreeni rashodi nisu ukljueni u rashode u poreznom
smislu i zato to u prihodima ima prihoda od dividende i udjela u
Knjienje: dobiti.
Porezni gubitak predstavlja iznos utvrene negativne porezne
Red. Konto osnovice. Ovaj se iznos ne knjii u knjigovodstvu u bilannoj evi-
OPIS Iznos
br. Duguje Potrauje denciji. Mogue je u izvanbilannoj evidenciji proknjiiti iznos oe-
1. Prijenos prihoda i rashoda kivanih uinaka povrata poreza na dobit preko umanjenja porezne
radi utvrivanja poslovnog osnovice u iduim godinama kada e se, i ako e se, ostvariti dobit
rezultata 15.350 79 (prema postojeoj stopi poreza na dobit oekivani uinak je 180).
15.350 70,71
S ekonomsko-financijskog aspekta je vano da se iznos poreznog
72,73,74
13.000 75,76
gubitka (900) zapamti kao iznos koji e se u iduoj godini iskazati
77,78 kao umanjujua stavka pri izraunavanju porezne osnovice. Zbog
13.000 79 poreznog gubitka pravna osoba ima pravo na povrat uplaenih
2. Prijenos razlika prihoda i predujmova poreza na dobit za 2006. godinu ovaj se iznos iskazuje
rashoda - gubitak 2.350 890 79 kao potraivanje na kontu 161. U naem primjeru smo pretpostavili
3. Obveza poreza na dobit za da su uplaeni predujmovi poreza na dobit tijekom godine proknjieni
2006. godinu 1.800 890 261 na kontu 261 pa je taj iznos crvenim stornom prenijet na konto 161 na
4. Prijenos gubitka 4.150 939 899 dan 31. prosinca 2006. godine.
5. Zakljuak razreda 8 4.150 899 890 U primjerima utvrivanja neto dobiti nismo ukljuili porezne
uinke privremenih razlika koji se iskazuju u pasivi na kontu 291
Primjer: Sluaj D - Odgoeno plaanje poreza na dobit jer tu mogunosti ne doputaju
Ukupni prihodi skupina konta 75, 76, 77, 78 23.000 hrvatski propisi.
Ukupni rashodi skupina konta 70, 71, 72, 73,74 - 24.300

www.rif.hr
Dobit, ili -
Gubitak 1.300
Prema poreznoj prijavi za 2006. godinu
- porezni gubitak 900
Uplaeni predujmovi poreza na dobit za 2006. godinu 1.500
SIJEANJ 2007.

Raunovodstvo i nancije 101

3.dio FERDO.indd 101 12/29/06 4:45:19 PM
 RAUNOVODSTVO

8. ISKAZIVANJE PODATAKA U BILANCI I RAUN DOBITI I GUBITKA

Svim korisnicima raunovodstvenih informacija u samoj pravnoj
osobi, ali i izvan nje, je ve dobro poznato da je raunovoa zavrio
svoj posao za odreenu poslovnu godinu kada od njega prime bilan-
cu i raun dobiti i gubitka. Pa iako komplet financijskih izvjetaja
ukljuuje izvjetaj o novanim tokovima, izvjetaj o promjenama
glavnice i biljeke ipak sadrajno za raunovou i raunovodstvo
posao je gotov kada su u bilancu unijeti konani podaci o stanju
imovine, obveza i glavnice (kapitala) na posljednji dan godine, a
u raunu dobiti i gubitka konani podaci o ostvarenim prihodima,
rashodima i poslovnom rezultatu za poslovnu godinu (razdoblje 1.
sijenja do 31. prosinca).
Budui da svako naknadno ispravljanje konanih podataka u
bilanci i raunu dobiti i gubitka umanjuje ugled raunovoe ali po-
vjerenje u raunovodstvene izvjetaje, raunovoa mora provjeriti
tonost i potpunost podataka iskazanih na kontima u knjigovodstvu
prije unoenja konanih podataka u same obrasce bilance i rau-
na dobiti i gubitka. Ova provjera odnosno samokontrola mora biti
ukljuena u cjelokupni raunovodstveni postupak od kreiranja
sadraja dokumenata do njihovog dostavljanja u raunovodstvo,
kontrole dokumenata, kontiranja, samog knjienja u knjigovodstvu
i prenoenja podataka iz knjigovodstva dakle s konta u bilancu,
raun dobiti i gubitka i u izvjetaj o novanim tokovima. Najmanje
pogreke su mogue u ovoj posljednjoj fazi, tj. prepisivanju podataka
s konta u obrasce financijskih izvjetaja. Zato su za tonost pre-
zentiranih podataka vane provjere u svim prethodnim fazama
raunovodstvenog procesa. Iako je samo formalnog znaenja,
ali moe otkriti i materijalne pogreke uzrokovane pogrenim
knjienjem, za raunovodstvo je vaan instrument provjere primjene
sustava dvojnog knjigovodstva izrada bruto bilance koja se u pravilu
izrauje prije i poslije konanih knjienja za poslovnu godinu. Za to
se i naziva probna bilanca. Za mlae raunovoe u nastavku prikazu-
jemo samo skraenuo shemu bruto bilance.

BRUTO BILANCA

Poetno stanje Promet tijekom god- Promet Saldo

Broj 1. sijenja 200___ dine 1. sijenja do ___ ukupno 31. 12. 200___
Naziv konta
konta
Duguje Potrauje Duguje Potrauje Duguje Potrauje Duguje Potrauje
000 20.000 - 3.000 6.000 23.000 6.000 17.000
001
itd.
00 ukupno skupina 00
910 - 30.000 - - - 30.000 - 30.000
920 - 2.000 - 1.500 - 3.150 3.150
940 - 17.000 8.500 - 8.500 17.000 8.500
946 - 23.000 - 23.000 23.000
itd.
ukupno 300.000 300.000 1.300.000 1.300.000 1.600.000 1.600.000 450.000 450.000

U bruto bilancu se unose podaci sa svih konta u knjigovodstvu
pravne osobe po njihovom redu. Uobiajeno je da se zbrojevi unesu
za skupine konta i za razrede. Za svaki posebni konto, za svaku
skupinu konta i za svaki razred provjerava se raunska tonost salda u
stupvima za saldo. Zbroj ukupno za sva konta glavne knjige u svim
parovima stupca duguje mora biti jednak zbroju stupca potrauje.
Zbrojevi ukupno za sva konta u svim stupcima bruto bilance moraju
biti jednaki zbrojevima svih konta glavne knjige za odgovarajui
stupac iz bruto bilance. Zbrojevi duguje i potrauje za kumulativni
promet za sva konta u bruto bilanci moraju biti jednaki zbroju stupca
duguje i zbroju kolone potrauje u dnevniku glavne knjige. Za sva
neslaganja treba otkriti i eliminirati uzrok. Svako utimavanje je
nova pogreka.
U posljednje zakljune radnje kojima se provjeravaju podaci
u raunovodstvu spada analiza i knjienje inventurnih razlika pod
posljednji dan godine. Obiljeje provjera i zakljunih radnji u
SIJEANJ 2007.
U zadnjoj fazi utvrivanja poslovnog rezultata i nakon svih
drugih knjienja koji se odnose na poslovnu godinu utvruje se
obveza poreza na dobit.
U bilanci se stanje imovine, obveza i glavnice moe prezentirati
na vie ili manje stavki. S vie stavki u bilanci korisniku se prua
vea mogunost uvida u strukturu imovine, obveza i glavnice. To
korisniku daje mogunost pouzdanije ocjene financijske situacije
pravne osobe. Za na primjer bilance i rauna dobiti i gubitka koji
prikazujemo u nastavku koristi smo Ogledne obrasce s internet
stranice Porezne uprave (www. pu.mfin.hr).
Moramo napomenuti da u raunu dobiti i gubitka nismo iskazali
iznose pod sljedeim rednim brojevima:
18. Izvanredni prihodi,
19. Izvanredni rashodi,
20.1. Dobitak iz izvanrednih aktivnosti,
20.2. Gubitak iz izvanrednih aktivnosti,

21. Porez na izvanredni dobitak ili gubitak.

raunovodstvu imaju i tzv. vrijednosna usklaivanja. Ovaj se posao
obavlja u odreenom vremenskom pomaku od 31. prosinca poslovne
godine jer se prije toga trebaju u knjigovodstvu iskazati sva stanja
na dan 31. prosinca. Ovo osobito vrijedi za ispravke potraivanja
od kupaca i ostalih potraivanja kod kojih se provjeravaju stanja
u knjigovodstvu na dan 31. prosinca. Zato je za ista vano pratiti i
naplatu do odreenog vremena u 2007. godini.
Iako trgovako drutvo iz primjera ima iskazane u raunovodstvu
iznose izvanrednih prihoda i rashoda ove iznose smo ukljuili u
prihode i rashode iz osnovnih aktivnosti. Za svrhe poreza nije vana
struktura prihoda i rashoda ve tonost iskazanih ukupnih prihoda
i ukupnih rashoda za prolu godinu. Nadzor porezne osnovice ne
provodi se na temelju financijskih izvjetaja ve na temelju glavne
knjige, pomonih knjiga, knjigovodstvenih dokumenata i injenica.

102 Raunovodstvo i nancije

3.dio FERDO.indd 102 12/29/06 4:45:20 PM

 RAUNOVODSTVO

Naziv poduzetnika DALMACIJA d.o.o. Matini broj 1 2 3 4 5 6 7

Adresa Split, Kneza Branimira 33 ifra djelatnosti 1 2 3 4 5 4

Oznaka vlasnitva privatno

BILANCA (za srednje i velike poduzetnike)

za razdoblje od 1. sijenja do 31. prosinca 2006. godine

Redni IZNOS
POZICIJA
broj Prethodna godina Tekua godina
1 2 3 4
AKTIVA
1. A. POTRAIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAENI KAPITAL
B. DUGOTRAJNA IMOVINA (stalna sredstva)
2. 3244017113 3383520150
(red.br. 3+9+18+27)
I. Nematerijalna imovina
3. 18624013 18954023
(red.br. 4+5+6+7+8)
4. 1. Osnivaki izdaci
5. 2. Izdaci za istraivanje i razvoj
3. Patenti, licencije, koncesije, zatitni znaci i ostala slina
6. 18624013 18954023
prava
7. 4. Goodwill
8. 5. Predujmovi za nematerijalna sredstva
II. Materijalna imovina
9. 3277987787
(red.br. 10+11+12+13+14+15+16+17)
10. 1. Zemljite i ume 454031310 454031310
11. 2. Graevinski objekti 1856018320 1632154018
12. 3. Postrojenja i oprema 561384010 515334020
4. Alati, pogonski i uredski inventar, namjetaj i transportni
13. 163054125 284053115
ureaji (sredstva)
14. 5. Predujmovi za materijalna sredstva
15. 6. Materijalna sredstva u pripremi 112051310 392415314
16. 7. Stambene zgrade i stanovi
17. 8. Ostala materijalna imovina
III. Financijska imovina
18. 55384000 62257000
(red.br. 19+20+21+22+23+24+25+26)
19. 1. Udjeli (dionice) u povezanim drutvima
20. 2. Zajmovi povezanim poduzeima
21. 3. Sudjelujui interesi (participacije)
22. 4. Ulaganja u vrijednosne papire 32400000 25300000
SIJEANJ 2007.

23. 5. Dani krediti, depoziti i kaucije 15634000 28532000

24. 6. Obvezna dugorona ulaganja
25. 7. Otkup vlastitih dionica
26. 8. Ostala dugorona ulaganja 7350000 8425000

Raunovodstvo i nancije 103

3.dio FERDO.indd 103 12/29/06 4:45:20 PM
 RAUNOVODSTVO

IZNOS
Redni
POZICIJA
broj Prethodna godina Tekua godina
1 2 3 3 4
IV. Potraivanja
27. 23470025 24321340
(red.br. 28+29+30)
28. 1. Potraivanja od povezanih poduzea
29. 2. Potraivanja po osnovi prodaje robe na kredit 23470025 24321340
30. 3. Ostala potraivanja
C. KRATKOTRAJNA IMOVINA (obrtna sredstva)
31.
(red.br. 32+38+45+52) 1187698233 1170032560
I. Zalihe
32.
(red.br. 33+34+35+36+37) 781267810 700712670
33. 1. Sirovine i materijal 258345210 294853570
34. 2. Proizvodnja u tijeku (nedovrena proizvodnja i poluproizvodi) 121534370 82831310
35. 3. Trgovaka roba 7053020 12344090
36. 4. Gotovi proizvodi 384335210 310683700
37. 5. Predujmovi 10000000
II. Potraivanja
38.
(red.br. 39+40+41+42+43+44) 295696053 387118070
39. 1. Potraivanja od povezanih poduzea
40. 2. Potraivanja od kupaca 284356020 378450020
41. 3. Potraivanja od vie plaene svote po osnovi dobiti
42. 4. Potraivanja od zaposlenih 3484013 2035010
43. 5. Potraivanja od drave i drugih institucija
44. 6. Ostala potraivanja 7856020 6633040
III. Financijska imovina
45.
(red.br. 46+47+48+49+50+51) 76768020 80881820
46. 1. Udjeli (dionice) u povezanim poduzeima
47. 2. Zajmovi povezanim poduzeima
48. 3. Vrijednosni papiri 18600000 8325000
49. 4. Dani krediti, depoziti i kaucije 56484000 47325000
50. 5. Otkup vlastitih dionica
51. 6. Ostala kratkorona potraivanja 1684020 25231820
52. IV. Novac na raunu i blagajni
15321030 1320000
D. PLAENI TROKOVI BUDUEG RAZDOBLJA I
53.
SIJEANJ 2007.

NEDOSPJELA NAPLATA PRIHODA 18645320 21235010

54. E. GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA
F. UKUPNA AKTIVA (red.br.
55.
1+2+31+53+54) 4450360666 4574787720
56. G. IZVANBILANNI ZAPISI

104 Raunovodstvo i nancije

3.dio FERDO.indd 104 12/29/06 4:45:22 PM

 RAUNOVODSTVO

Redni IZNOS
POZICIJA
broj Prethodna godina Tekua godina
1 2 3 3 4
PASIVA
A. KAPITAL I REZERVE
57. 3627302426 3719764210
(red.br. 58+59+60+61+66+67+68+69)
58. I. Upisani kapital 2800000000 2800000000
59. II. Premije na emitirane dionice (kapitalni dobitak)
60. III. Revalorizacijska rezerva 54035010 38243000
61. IV. Rezerve 148000000 148000000
62. IV a). Zakonske rezerve 140000000 140000000
63. IV. b) rezerve za vlastite dionice
64. IV.c) statutarne rezerve
65. IV.d) Ostale rezerve 8000000 8000000
66. V.a) zadrana dobit 76815004 18345262
67. V.b) preneseni gubitak
68. VI.a) dobitak tekue godine 548452412 715175948
69. VI.b) gubitak tekue godine
B. DUGORONA REZERVIRANJA ZA RIZIKE I
70. 18453250 9235040
TROKOVE
71. B.1) rezerviranja za mirovine i sline trokove (obveze)
72. B.2) rezerviranja za poreze i doprinose
73. B.3) ostala rezerviranja 18453250 9235040
C. DUGORONE OBVEZE
74. 311008280 325796200
(red.br. 75+76+77+78+79+80+81)
75. 1. Obveze prema povezanim poduzeima
76. 2. Obveze s osnove zajma 83520000 71050040
77. 3. Obveze prema kreditnim institucijama 182035000 216053820
78. 4. Obveze za predujmove
5. Obveze prema dobavljaima (vjerovnici s osnove
79.
poslovanja)
SIJEANJ 2007.

80. 6. Obveze po vrijednosnim papirima

7. Ostale dugorone obveze, ukljuivi porez i socijalno
81. 45453280 38692340
osiguranje

Raunovodstvo i nancije 105

3.dio FERDO.indd 105 12/29/06 4:45:23 PM
 RAUNOVODSTVO

Redni IZNOS
POZICIJA
broj Prethodna godina Tekua godina
1 2 3 3 4
PASIVA
A. KAPITAL I REZERVE
57. 3627302426 3719764210
(red.br. 58+59+60+61+66+67+68+69)
58. I. Upisani kapital 2800000000 2800000000
59. II. Premije na emitirane dionice (kapitalni dobitak)
60. III. Revalorizacijska rezerva 54035010 38243000
61. IV. Rezerve 148000000 148000000
62. IV a). Zakonske rezerve 140000000 140000000
63. IV. b) rezerve za vlastite dionice
64. IV.c) statutarne rezerve
65. IV.d) Ostale rezerve 8000000 8000000
66. V.a) zadrana dobit 76815004 18345262
67. V.b) preneseni gubitak
68. VI.a) dobitak tekue godine 548452412 715175948
69. VI.b) gubitak tekue godine
B. DUGORONA REZERVIRANJA ZA RIZIKE I
70. 18453250 9235040
TROKOVE
71. B.1) rezerviranja za mirovine i sline trokove (obveze)
72. B.2) rezerviranja za poreze i doprinose
73. B.3) ostala rezerviranja 18453250 9235040
C. DUGORONE OBVEZE
74. 311008280 325796200
(red.br. 75+76+77+78+79+80+81)
75. 1. Obveze prema povezanim poduzeima
76. 2. Obveze s osnove zajma 83520000 71050040
77. 3. Obveze prema kreditnim institucijama 182035000 216053820
78. 4. Obveze za predujmove
5. Obveze prema dobavljaima (vjerovnici s osnove
79.
SIJEANJ 2007.

poslovanja)
80. 6. Obveze po vrijednosnim papirima
7. Ostale dugorone obveze, ukljuivi porez i socijalno
81. 45453280 38692340
osiguranje

106 Raunovodstvo i nancije

3.dio FERDO.indd 106 12/29/06 4:45:23 PM

 RAUNOVODSTVO

Redni IZNOS
POZICIJA
broj Prethodna godina Tekua godina
1 2 3 3 4
D. KRATKORONE OBVEZE
82. 481773210 500568200
(red.br. 83+84+85+86+87+88+89+90+91+92)
83. 1. Obveze prema povezanim poduzeima
84. 2. Obveze s osnove zajma 95048030 113256000
85. 3. Obveze prema kreditnim institucijama
86. 4. Obveze za predujmove, depozite i jamstva
87. 5. Obveze prema dobavljaima 166683690 149715820
88. 6. Obveze prema mjenicama i ekovima
89. 7. Obveze prema zaposlenima 196023140 206543010
90. 8. Obveze za poreze, doprinose i druge pristojbe 24018350 31053370
91. 9. Obveze po osnovi udjela u rezultatu
92. 10. Ostale kratkorone obveze
E. ODGOENO PLAANJE TROKOVA I PRIHOD
93. 11823500 19424070
BUDUEG RAZDOBLJA
94. F. UKUPNA PASIVA (red.br. 57+70+74+82+93) 4450360666 4574787720
G. IZVANBILANNI ZAPISI

M.P. Zakonski predstavnik poduzetnika:

Voditelj raunovodstva:

U_____________________,

dana________________god
SIJEANJ 2007.

Raunovodstvo i nancije 107

3.dio FERDO.indd 107 12/29/06 4:45:24 PM
 RAUNOVODSTVO

Naziv poduzetnika DALMACIJA d.o.o. Matini broj 1 2 3 4 5 6 7

Adresa Split, Kneza Branimira 33 ifra djelatnosti 1 2 3 4 5 4

Oznaka vlasnitva privatno

RAUN DOBITI I GUBITKA (za srednje i velike poduzetnike)

za razdoblje od 1. sijenja do 31. prosinca 2006. godine

Redni IZNOS (u kunama i lipama)

POZICIJA
broj Prethodna godina Tekua godina
1 2 4 5
A. PRIHODI IZ OSNOVNE AKTIVNOSTI
6345025230 6934051310
(red.br. 1+2+3)

1. Prihodi od prodaje 6324817930 6913665250

2. Prihodi na temelju uporabe vlastitih proizvoda, robe i usluga 2854040 6532032

3. Ostali poslovni prihodi 17353260 13854028

B. RASHODI IZ OSNOVNE AKTIVNOSTI

5510001010 5944786630
(red. Br. 4.2+5 do 10 - 4.1)
4.1 Poveanje vrijednosti zaliha nedovrene proizvodnje
162032005
poluproizvoda i gotovih proizvoda
4.
4.2 Smanjenje vrijednosti zaliha nedovrenih proizvoda,
112354570
poluproizvoda i gotovih proizvoda

Materijalni trokovi (a+b+c) 3902838665 4082358013

a) trokovi sirovina i materijala 3643153015 3823254012

5.
b) trokovi prodane robe 175234020 180133010

c) ostali vanjski trokovi (trokovi usluga) 84451630 78970991

Trokovi osoblja (a+b) 1617606515 1632051032

6. a) nadnice i plae 883254500 894332140

b) trokovi poreza, socijalnog i mirovinskog osiguranja i drugo 734352015 737718892

7. Amortizacija i vrijednosno usklaivanje dugotrajne imovine 123485023 92061320

SIJEANJ 2007.

8. Vrijednosno usklaivanje kratkotrajne imovine 8623040 5312418

9. Rezerviranja trokova i rizika 8566022 7004157

10. Ostali trokovi poslovanja 10913750 13645120

108 Raunovodstvo i nancije

3.dio FERDO.indd 108 12/29/06 4:45:25 PM

 RAUNOVODSTVO

IZNOS (u kunama i lipama)

Redni
POZICIJA
broj
Prethodna godina Tekua godina

1 2 4 5

C. PRIHODI OD SUDJELUJUIH INTERESA I OSTALIH

12803552 14700048
ULAGANJA (red.br. 11a do 13b.)

a) Prihodi od sudjelujuih interesa s povezanim poduzeima

11.
b) Prihodi od sudjelujuih interesa s nepovezanim poduzeima 1864520 2632315

a) Prihodi od ostalih ulaganja i zajmova iz okvira stalne

imovine s povezanim poduzeima
12.
b) Prihodi od ostalih ulaganja i zajmova iz okvira stalne
2345016 1933680
imovine s nepovezanim poduzeim
a) Prihodi od ostalih interesa i slini prihodi s povezanim
poduzeima
13.
b) Prihodi od ostalih interesa i slini prihodi s nepovezanim
8594016 10134053
poduzeima

D. RASHODI FINANCIRANJA (red.br. 14.) 56321350 73145610

a) Kamate, teajne razlike i slini trokovi iz odnosa s

povezanim poduzeima
14.
b) Kamate, teajne razlike i slini trokovi iz odnosa iz odnosa
56321350 73145610
s nepovezanim poduzeima
E. UKUPNI PRIHODI IZ REDOVNOG POSLOVANJA
6357828782 6948751358
(A+C)
F. UKUPNI RASHODI IZ REDOVNOG POSLOVANJA
5666322360 6017932240
(B+D)
15.1. Dobitak iz redovnog poslovanja prije oporezivanja
691506422 930819118
(E-F)
15.

15.2. Gubitak iz redovnog poslovanja prije oporezivanja

16. Porez na dobitak ili gubitak iz redovnog poslovanja 143054010 215643170

17.1. Dobitak iz redovnog poslovanja poslije oporezivanja

548452412 715175948
(15.2+16.)
17.
17.2. Gubitak iz redovnog poslovanja poslije oporezivanja
(15.2+16.)

G. FINANCIJSKI REZULTAT IZ IZVANREDNIH AKTIVNOSTI

SIJEANJ 2007.

18. Izvanredni prihodi

19. Izvanredni rashodi

Raunovodstvo i nancije 109

3.dio FERDO.indd 109 12/29/06 4:45:26 PM
 RAUNOVODSTVO

IZNOS (u kunama i lipama)

Redni
POZICIJA
broj
Prethodna godina Tekua godina

1 2 4 5

20.1. Dobitak iz izvanrednih aktivnosti (18.-19.)

20.
20.2. Gubitak iz izvanrednih aktivnosti (19.-18)

21. Porez na izvanredni dobitak ili gubitak

Dobitak ili gubitak iz izvanrednih aktivnosti poslije

oporezivanja (20.1. - 21. ili 20.2.+21 ili 21. - 20.1.9)

H. REZULTAT POSLOVANJA FINANCIJSKE GODINE 548452412 715175948

22. Ostali porezi koji nisu iskazani u prethodnim pozicijama

23.1. Dobitak financijske godine
(17.1.+20.1. - 21 - 22. ili 17.1. - 20.2. - 21. - 22. ili 20.1. -17.2. - 548452412 715175948
21. - 22.)
23.
23.2. Gubitak financijske godine
(17.2. + 20.2. + 21.+22. ili 17.2.+21.+22.-20.1. ili
20.2.+21.+22.-17.1)

M.P. Zakonski predstavnik poduzetnika:

Voditelj raunovodstva:

U_____________________,

dana________________god
SIJEANJ 2007.

110 Raunovodstvo i nancije

3.dio FERDO.indd 110 12/29/06 4:45:27 PM

 RAUNOVODSTVO

KORNELIJA SIROVICA Struni lanak UDK 657.2

Obraun doprinosa, naknada i

lanarina za 2006. godinu
Odredbe posebnih propisa utvruju za odreene pravne i fizike osobe obvezu
obraunavanja i tijekom godine plaanja naknada, doprinosa, lanarina i rente.
Istekom godine, obveznici utvruju godinje osnovice za obraunavanje i plaanje
ovih davanja, na koje primjenjuju propisane stope, te u odnosu na tijekom godine
plaene predujmove, utvruju razlike koje su obvezni uplatiti na propisane raune
ili pravo na povrat.
U ovom lanku piemo o nainu obraunavanja, rokovima plaanja i obvezi
izvjetavanja nadlenih tijela o iznosima obraunanih i plaenih naknada,
lanarina, doprinosa ili rente, te njihovom evidentiranju u knjigovodstvu
obveznika plaanja.

U razdoblju od 1. sijenja do 30. srpnja 2006. godine nak-

1. NAKNADE ZA UME
Prema odredbama Zakona o umama (Nar. nov., br. 140/05. i
82/06.), financijska sredstva potrebna za gospodarenje umama i
umskim zemljitima, odnosno za osiguravanje bioloke obnove
uma i za znanstvene radove i programe u podruju umarstva,
osiguravaju se:
- iz naknade za koritenje opekorisnih funkcija uma,
- sredstvima drutva Hrvatske ume za bioloku obnovu u
kontinentalnim umama,
nadu za koritenje opekorisnih funkcija uma bile su obvezne
obraunavati i plaati pravne i fizike osobe obveznici poreza
na dobit, koje obavljaju gospodarsku djelatnost na podruju
Republike Hrvatske. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona
o umama (Nar. nov, br. 82/06.), ukinuo je obvezu plaanja ove
naknade fizikim osobama - obveznicima poreza na dobit. U
skladu s izmijenjenim odredbama Zakona, naknadu za koritenje
opekorisnih funkcija uma od 31. srpnja 2006. godine plaaju
samo pravne osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost na
podruju Republike Hrvatske.
Naknada se obraunava primjenom stope od 0,07% na osno-
vicu koju ini ukupan godinji prihod obveznika.
Obveznici obraunavaju i uplauju predujmove naknade
tromjeseno, a razliku utvrenu godinjim obraunom, prilikom
predaje financijskih izvjetaja. Ako obveznici ne obraunaju ili
ne uplate naknadu, Hrvatske ume e, u skladu s posebnim pro-
pisima, pokrenuti postupak prisilne naplate.
Prema odredbi lanka 63. stavka 2. Zakona, nain obrauna,
obrazac i rokove uplate naknade treba propisati ministar poljopri-
vrede, umarstva i vodnog gospodarstva. Budui da ministar do
dovrenja redakcije ovog broja asopisa nije donio provedbeni
propis kojim bi utvrdio obrazac za obraun ove naknade, miljenja
smo da se naknada prilikom izrade godinjih financijskih izvjetaja
SIJEANJ 2007.

- sredstvima iz drugih izvora. moe obraunati i iskazati na sljedei nain:

1.1. Naknada za koritenje opekorisnih funkcija uma Primjer:

Naknada za koritenje opekorisnih funkcija uma utvrena
Naknada za koritenje opekorisnih funkcija uma obraunava je i uplaena tijekom godine za tromjeseja:
se u skladu s odredbom lanka 62. Zakona o umama.

Raunovodstvo i nancije 111

sirovica./k.indd 111 12/29/06 4:58:39 PM
 RAUNOVODSTVO

Razdoblje - Ukupni Iznos Obraunana naknada knjii se na kontu 462, a obveza na

Stopa kontu 265.
tromjeseje prihod naknade
Sredstva se uplauju u proraun jedinica lokalne samouprave
sijeanj - oujak 7.620.000 0,07% 5.334
koja je duna, sukladno visini uplaenih sredstava, te prometnice
travanj - lipanj 8.180.000 0,07% 5.726 odravati.
srpanj - rujan 7.930.000 0,07% 5.551
ukupno sijeanj - rujan 23.730.000 0,07% 16.611 2. NAKNADA ZA EKSPLOATACIJU I IZDVAJANJE
SREDSTAVA ZA ISTRAIVANJE MINERALNIH
Za poslovnu godinu sastavljen je obraun naknade za koritenje I ENERGETSKIH SIROVINA
opekorisnih funkcija uma sa sljedeim podacima: Pravne i fizike
Red. osobe (obrtnici) re-
Opis Iznos gistrirane za obavlja-
br.
1. Ukupni prihod ostvaren od 1. sijenja do 32.150.000 nje istraivanja ili
eksploataciju mineral-
31. prosinca
nih sirovina, koje pra-
2. Stopa za obraun 0,07% vo na eksploataciju
3. Obraunana naknada (1 x 2) 22.505 mineralnih sirovina
4. Obraunano i plaeno za razdoblje do 30. 16.611 na odreenom podru-
rujna ju ostvaruju na teme-
5. Razlika za uplatu (3 - 4) 5.894 lju odobrenja ili ru-
ske koncesije tijela dravne uprave nadlenog za poslove rudar-
6. Razlika za povrat - stva, obvezne su, u skladu s odredbama Zakona o rudarstvu (Nar.
Obraunani iznos naknade knjii se na kontu 462, a obveza nov. br. 190/03. - proieni tekst) plaati naknadu za eksploataciju
na kontu 265. mineralnih sredstava i izdvajati sredstva za njihovo istraivanje.
Kako ministar do dovrenja redakcije ovog broja asopisa nije
donio propis u kojemu bi utvrdio rok uplate naknade, miljenja 2.1. Naknada za eksploataciju mineralnih sirovina
smo da je razliku naknade po godinjem obraunu uputno uplatiti
do predaje godinjih financijskih izvjetaja u Registar financijskih Naknada za eksploataciju mineralnih sirovina obraunava se
izvjetaja1. i plaa na osnovicu koju ini ukupni prihod ostvaren njihovom
prodajom.
1.2. Obraun sredstava za proirenu bioloku reprodukciju Trgovaka drutva i obrtnici registrirani za obavljanje istrai-
uma vanja ili eksploataciju mineralnih sirovina koji ostvaruju prihod
Trgovako drutvo za ume (Hrvatske ume d.o.o.) duno je prodajom oplemenjene, preraene ili na drugi nain upotrijebljene
obraunavati i plaati sredstva za proirenu bioloku reprodukciju mineralne sirovine, plaaju naknadu za eksploataciju mineralnih
uma. sirovina na osnovicu koju ini knjigovodstvena vrijednost
Stopa za obraun sredstava za proirenu bioloku reprodukciju izvaenih koliina mineralnih sirovina iz leita.
uma u iznosu 3% primjenjuje se na osnovicu koju ini prihod od Odredbe lanka 11. stavka 2. Zakona o rudarstvu i Odluke
prodaje drveta. o naknadi za eksploataciju mineralnih sirovina (Nar. nov., br.
101/04.) utvruju obvezu plaanja;
1.3. umski doprinos - naknade za eksploataciju nafte i plina po stopi od 2,6%
Obveznici plaanja umskog doprinosa su pravne osobe koje ukupnog prihoda ostvarenog njihovom prodajom,
prodaju proizvode iskoritenja uma (drvne sortimente). Doprinos - naknade za eksploataciju ostalih mineralnih sirovina,
se utvruje u visini: takoer po stopi 2,6% ukupnog prihoda ostvarenog njihovom
- 3,5% od prodajne cijene proizvoda na panju, prodajom.
- 5% od prodajne cijene proizvoda na panju na brdsko-planin-
Iznimno, sukladno odredbama Zakona o podrujima posebne
skim podrujima i podrujima od posebne dravne skrbi.
dravne skrbi (Nar. nov., br. 26/03. - proieni tekst, 42/05. i
Sredstva umskog doprinosa koriste se za financiranje izgrad- 90/05.), Zakona o brdsko-planinskim podrujima (Nar. nov.,
nje komunalne infrastrukture. Obraunani doprinos knjii se na br. 12/02., 32/02., 117/03., 42/05. i 90/05.) i Odluke o naknadi
kontu 462, a obveza na kontu 265. za eksploataciju mineralnih sirovina, na podrujima posebne
dravne skrbi i brdsko-planinskim podrujima obraunava se
1.4. Naknada za odravanje umskih prometnica i plaa:
Prema odredbi lanka 47. stavka 5. Zakona o umama, umo- - naknada za iskoritavanje nafte i plina po stopi 5%,
SIJEANJ 2007.

posjednici (pravne i fizike osobe - vlasnici i/ili posjednici ume,
osim Republike Hrvatske i Hrvatskih uma, d.o.o.) obvezno za
odravanje umskih prometnica koje su izgraene kroz njihove
ume izdvajaju prihod od prodaje drvnih sortimenata u visini
2,5% vrijednosti drveta na panju.
1
Uplatne raune na koje obveznici uplauju naknade, nagrade, lanarine i
rentu, vidjeti u prilogu Obavijesti uz ovaj broj asopisa.
- naknada za iskoritavanje ostalih mineralnih sirovina po stopi
2,6% ukupnog prihoda ostvarenog njihovom prodajom.
Naknada za eksploataciju svih mineralnih sirovina obraunava
se najmanje svaka tri mjeseca, a plaa se 15 dana nakon proteka
tromjeseja.
Obraunanu naknadu pravne osobe knjie na kontu 462, a
obveze na kontu 265.

112 Raunovodstvo i nancije

sirovica./k.indd 112 12/29/06 4:58:41 PM

 RAUNOVODSTVO

2.2. Sredstva za istraivanje mineralnih sirovina

Radi obnavljanja i odravanja rezervi mineralnih sirovina,
obveznici plaanja naknade moraju istodobno s eksploatacijom
obavljati istraivanje mineralnih sirovina i za istraivanje izdva-
jati najmanje 3% ukupnog prihoda ostvarenog prodajom
mineralne sirovine.
Iznimno, ako trgovako drutvo i obrtnik raspolau s utvrenim
rezervama mineralne sirovine A + B kategorije2 za eksploataciju
u narednih 25 godina, nisu duni izdvajati sredstva za istraivanje
i razvoj.
Izdvojena sredstva trgovaka drutva iskazuju kao dugorono
rezerviranje na teret konta 454 - Rezerviranja za trokove istra-
ivanja i otkrivanja rudnog i mineralnog blaga a u korist konta 964
- Rezerviranja za istraivanje i otkrivanje rudnog i mineralnog
blaga.
Stvarne trokove nastale po osnovi istraivanja mineralnih
sirovina, obveznik knjii u godini kada se obavi istraivanje. odredbe Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori, pa navedene
pravne osobe nemaju obvezu financiranja Hrvatske gospodarske
Primjer: komore.
Trgovako drutvo je na osnovi opeg akta izdvojilo 3% svoga U Hrvatsku gospodarsku komoru mogu se ulaniti i organi-
ukupnog prihoda, to iznosi 618.300. U poslovnoj godini za zacije koje obavljaju drutvenu djelatnost, profesionalna i struna
obavljanje radova istraivanja mineralnih sirovina primljeni su drutva i udruenja, te druge organizacije koje svojom djelatnou
rauni dobavljaa u iznosu 585.600 od ega je porez na dodanu unapreuju rad i poslovanje gospodarskih subjekata.
vrijednost 105.600. Pravne osobe financiraju Hrvatsku gospodarsku komoru u
skladu s godinjim odlukama komore:
Knjienje: - uplatom lanarine koja je, ovisno o veliini poduzetnika,
Konto utvrena u mjesenom paualnom iznosu,
Red.
OPIS Iznos - uplatom doprinosa iji se godinji iznos utvruje primjenom
br. Duguje Potrauje
propisane stope na ukupni godinji prihod pravne osobe.
1. Ukalkulirana sredstva
za istraivanje 3.2. lanarina Hrvatskoj gospodarskoj komori
mineralnih sirovina 618.300 454 964
Prema odredbama Odluke o financiranju Hrvatske gospodarske
2. Trokovi istraivanja u komore u 2006. godini (Nar. nov., br. 150/05.) lanice komore su
tekuoj godini 480.000 417 tijekom 2006. godine plaale lanarinu ovisno o kategoriji u koju
105.600 181 su razvrstane.
585.600 221 Prvu kategoriju ine lanice koje ne prelaze dva od sljedea
3. Ukidanje dugoronih tri kriterija:
rezerviranja 480.000 964 758 - ukupna aktiva 7.500.000 kuna,
- ukupni prihod 15.000.000 kuna,
- imaju 50 radnika.
3. DOPRINOS I LANARINA HRVATSKOJ Drugu kategoriju ine lanice koje prelaze dva od tri kri-
terija za prvu kategoriju, ali nikada ne prelaze dva od sljedea
GOSPODARSKOJ KOMORI
tri kriterija:
3.1. lanice Hrvatske gospodarske komore - ukupna aktiva 30.000.000 kuna,
- ukupni prihod 59.000.000 kuna,
Prema Zakonu o Hrvatskoj gospodarskoj komori (Nar. nov., - imaju 250 radnika.
br. 66/91., 73/91. i 49/03.) lanice Hrvatske gospodarske ko- Treu kategoriju ine lanice koje prelaze dva od tri
more su pravne osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost sa kriterija za drugu kategoriju.
sjeditem na podruju Republike Hrvatske. Ove pravne osobe Visina mjesene lanarine iznosi:
SIJEANJ 2007.

postaju lanicama Hrvatske gospodarske komore upisom u sud-
ski registar. Iznimno, prema odredbama Zakona o zadrugama
(Nar. nov., br. 36/95., 67/01. i 12/02.) na zadruge, strukovne i
teritorijalne saveze i Hrvatski savez zadruga ne primjenjuju se
2
Kriteriji za razvrstavanje mineralnih sirovina odreene kategorije utvruju
odredbe Pravilnika o prikupljanju podataka, nainu evidentiranja i utvrivanja
rezervi mineralnih sirovina te o izradi bilance tih rezervi (Nar. nov., br. 48/92. i
60/92. - ispr.).
- 55,00 kuna - za I. kategoriju poduzetnika,
- 1.500,00 kuna - za II. kategoriju poduzetnika,
- 5.500,00 kuna - za III. kategoriju poduzetnika.
Prema odredbama Odluke o financiranju Hrvatske gospo-
darske komore u 2007. godini (Nar. nov., br. 136/06.), na isti
nain lanice utvruju obvezu za plaanje lanarine i u 2007.
godini.

Raunovodstvo i nancije 113

sirovica./k.indd 113 12/29/06 4:58:41 PM
 RAUNOVODSTVO
3.3. Doprinos Hrvatskoj gospodarskoj komori
Visina doprinosa koji su tijekom 2006. godine lanice
mjeseno uplaivale iznosi 1/12 iznosa dobivenog mnoenjem
ukupnog prihoda lanice za 2004. godinu i stope od 0,01%.
Visinu godinje obveze za doprinos za 2007. godinu lanice
utvruju mnoenjem ukupnog prihoda za 2005. godinu stopom od
0,01%, a 1/12 utvrenog iznosa uplauju mjeseno, do posljednjeg
dana u mjesecu za tekui mjesec.
Novoosnovane lanice, upisane u sudski registar tijekom
2005. i 2006. godine nisu u 2006. godini plaale doprinos
Hrvatskoj gospodarskoj komori, ve samo lanarinu u iznosu
55,00 kuna mjeseno. lanice upisane u sudski registar tijekom
2006. i 2007. godine takoer ne plaaju doprinos u 2007. godini,
ve samo lanarinu u iznosu 55,00 kuna mjeseno.
lanice komore nad kojima je pokrenut likvidacijski ste-
ajni postupak, likvidacija odnosno koje su pripojene drugom
pravnom subjektu, trebaju platiti svoja dospjela dugovanja za
lanarinu i doprinos Komori, nastala do trenutka otvaranja
steajnog postupka, pokretanja postupka likvidacije odnosno
donoenja rjeenja o pripajanju drutva.
lanarina i doprinos uplauju se do posljednjeg dana u
mjesecu za tekui mjesec.
Obraunana lanarina i doprinos se knjie na kontu 461, a
obveza na kontu 265.
4. LANARINE TURISTIKIM ZAJEDNICAMA
Nain obraunavanja i plaanja lanarine turistikim zajed-
nicama propisuju odredbe Zakona o lanarinama u turistikim
zajednicama (Nar. nov. br. 35/95. - proieni tekst) i Upute u
svezi plaanja lanarine turistikim zajednicama (Nar. nov. br.
69/96.). Zakonom se utvruju kriteriji za razvrstavanje turistikih
mjesta u razrede, skupine gospodarskih djelatnosti i stope po
kojima se obraunava i plaa lanarina turistikoj zajednici.
SIJEANJ 2007.
4.1. Obveznici plaanja lanarine
lanarinu turistikoj zajednici duna je platiti pravna i
fizika osoba koja u turistikom mjestu ima svoje sjedite ili
podrunicu pogona, filijalu i slino, a koja trajno ili sezonski
ostvaruje prihod obavljanjem ugostiteljskih, turistikih i s
turizmom povezanih djelatnosti.
114 Raunovodstvo i nancije
sirovica./k.indd 114
Pravna osoba koja se vie od 50% financira iz opinskog,
gradskog, upanijskog ili dravnog prorauna ne plaa lanarinu
turistikoj zajednici.
4.1.1. Skupine djelatnosti za koje se plaa lanarina
Prema lanku 12. Zakona o lanarinama turistikim zajedni-
cama i Uputi u svezi plaanja lanarine turistikim zajednicama,
obveznici su razvrstani u skupine prema djelatnostima koje
obavljaju, i to:
PRVA SKUPINA:
Pravne osobe
55. Ugostiteljstvo
63.30 Djelatnost turistikih agencija i turoperatora i ostale
usluge turistima, d.n.
92.62.1 Djelatnost marina
61.10 Prijevoz morem i priobaljem
62.10 Zrani prijevoz, redovni
62.20 Izvanredni zrani prijevoz
60.21.1. Prijevoz putnika u cestovnom prometu, redovni
(linijski)
60.21.2. Prijevoz putnika u gradskom i prigradskom prometu,
(linijski)
60.23 Ostali prijevoz putnika cestom
67.13 Pomone djelatnosti u financijskom posredovanju (mje-
njanice), d.n.
01.41 Uslune djelatnosti u biljnoj proizvodnji (samo djelat-
nost sadnje i odravanja vrtova, parkova i zelenih povri-
na za portske terene i sl.)
65.12.1 Banke (djelatnost mjenjakih usluga)
Fizike osobe
Ugostiteljska djelatnost, turistika djelatnost, ukljuujui:
- usluge smjetaja u djejim vrtiima za djecu turista, usluge
uvanja domaih ivotinja turista, usluge kola skijanja na
snijegu, usluge kola skijanja na vodi, usluge kola jedrenja,
usluge kola ronjenja, te usluge ostalih portskih kola i
portskih uitelja koje su u slubi turistike ponude,
- usluge sezonskog iznajmljivanja svih vrsta portske i rekrea-
tivne opreme i ureaja, te ostale sline usluge, osim usluga
iznajmljivanja vozila,
- djelatnost luka nautikog turizma,
- djelatnost pruanja usluga u prometu (op. ur: usluge prijevoza
putnika u gradskom i prigradskom prometu, te ostali prijevoz
putnika. Usluge cestovnog prometa robe ne podlijeu obvezi
plaanja turistike lanarine),
- djelatnost izrade i prodaje suvenira,
- djelatnost sezonskih trgovakih radnji, te sezonskog zanat-
stva,
- usluge mjenjanica,
- usluge graana u domainstvima,
- usluge graana na plovnim objektima,
- djelatnost ureivanja i odravanja odnosno koritenja plaa,
kupalita, portskih terena, i sl.
DRUGA SKUPINA:
Pravne osobe
63.23.1. Usluge u zranim lukama
63.21 Ostale pratee djelatnosti u (cestovnom) kopnenom
prometu (autobusni kolodvori, tekue odravanje i ma-
12/29/06 4:58:42 PM
 RAUNOVODSTVO

nji popravci voznog parka, usluge na cestama, mostovi PRVA SKUPINA:

na tunelima, parkiralitima ili javnim garaama, parkira-
litima za bicikle, zimsko uvanje stambenih auto Pravne osobe
prikolica) 52.12 Ostala trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavao-
71.103 Iznajmljivanje automobila nicama
60.22 Taksi sluba 52.25 Trgovina na malo alkoholnim i drugim piima
92.71 Djelatnost kockarnica i kladionica 52.26 Trgovina na malo duhanskim proizvodima
92.33 Djelatnost sajmova i zabavnih parkova 52.3 Trgovina na malo farmaceutskim, medicinskim, kozmetikim
92.34 Ostale zabavne djelatnosti i toaletnim proizvodima (ukljuuje ifre: 52.31, 52.32 i
52.33)
Fizike osobe 52.4 Trgovina na malo novom robom (nerabljenom) u spe-
- usluge iznajmljivanja vozila, cijaliziranim prodavaonicama (ukljuuje ifre: 52.41, 52.42,
52.43, 52.44, 52.45, 52.46, 52.47, 52.48)
- usluge taksi prijevoza, 52.50 Trgovina na malo rabljenom robom, u prodavaonicama
- usluge cjelogodinjeg iznajmljivanja svih vrsta portske i 52.6 Trgovina na malo izvan prodavaonica (ukljuuje ifre: 52.61,
rekreativne opreme i ureaja, 52.62 i 52.63)
- glazbenici, 52.10.2. Trgovina na malo motornim vozilima
- draguljari, zlatari, filigranisti, 50.30.2. Trgovina na malo dijelovima i priborom za motorna vozila
- usluge javnih garaa, te prostora za parkiranje i uvanje vozila, 50.40.2. Trgovina na malo motociklima i njihovim dijelovima i
usluge organiziranja zabavnih igara i igara na sreu. priborom
50.50 Trgovina na malo motornim gorivima i mazivima
TREA SKUPINA:
Fizike osobe
Pravne osobe Trgovina na malo neprehrambenim proizvodima.
50.20 Odravanje i popravak motornih vozila
50.40.4 Odravanje i popravak motocikla i njihovih dijelova i DRUGA SKUPINA:
pribora
Pravne osobe
93.02 Frizerski saloni i saloni za uljepavanje
93.014 Pranje, kemijsko ienje tekstila i krznenih proizvoda 52.11 Trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama
74.70 ienje svih vrsta objekata preteno hranom, piima i duhanskim proizvodima
52.2 Trgovina na malo hranom, piima i duhanskim proizvodima
36.40 Proizvodnja portske opreme u specijaliziranim prodavaonicama (ukljuuje ifre: 52.21,
36.50 Proizvodnja igara i igraaka. 52.22, 52.23, 52.24 i 52.27)
Fizike osobe Fizike osobe
- djelatnost organiziranja portskih, kulturnih, zabavnih i drugih Trgovina na malo prehrambenim proizvodima
priredbi, Trgovina na malo mjeovitom robom.
- djelatnost glazbenih agencija,
- djelatnost izrade i popravka portsko-turistikih rekvizita, TREA SKUPINA:
- usluge odravanja vozila i odravanja plovila, Pravne osobe
- usluge fotografa, 50.10.1. Trgovina na veliko motornim vozilima
- usluge pedikera, manikira, masera, kozmetike usluge, usluge 50.30.1. Trgovina na veliko dijelovima i priborom za motorna vozila
frizerskih salona, 50.40.1. Trgovina na veliko motociklima i njihovim dijelovima
- usluge optiara, proizvoaa eira za plau, proizvoaa 51.2 Trgovina na veliko poljoprivrednim sirovinama i ivom sto-
obue od drveta ili konopa, proizvoaa kone i druge galan- kom (ukljuuje ifre: 51.21, 51.22, 51.23, 51.24 i 51.25)
terije, keramiara, izrade ipki i vezova, kujundija, korpara, 51.3 Trgovina na veliko hranom, piima i duhanskim proizvodima
cvjeara, proizvoaa narodnih nonji, lonara, svjeara, (ukljuuje ifre: 51.31, 51.32, 51.33, 51.34, 51.35, 51.36,
- usluge pranja rublja i kemijskog ienja, 51.37, 51.38 i 51.39)
- intelektualne usluge u turizmu: 51.4 Trgovina na veliko proizvodima za kuanstvo (ukljuuje
ifre: 51.41, 51.42, 51.43, 51.44, 51.45, 51.46 i 51.47)
- savjetnici za marketing, propagandisti, 51.5 Trgovina na veliko nepoljoprivrednim poluproizvodima,
- posrednici u prometu nekretnina, ostacima i otpacima (ukljuuje ifre: 51.51, 51.52, 51.53,
- arhitekti hortikulture, 51.54, 51.55, 51.56 i 51.57)
- usluge opremanja turistikih objekata. 51.65 Trgovina na veliko strojevima, opremom i priborom
(ukljuuje ifre: 51.61, 51.62, 51.63, 51.64, 51.65 i 51.66)
4.1.2. Obveznici plaanja lanarine u djelatnosti trgovine 51.76 Ostala trgovina na veliko
Obveznici plaanja lanarine u djelatnosti trgovine razvr-
SIJEANJ 2007.

stavaju se u posebne skupine, i to:
3 kojima je djelatnost Trgovina na veliko strojevima, opremom i priborom registrirana
U Uputi u svezi plaanja lanarine turistikim zajednicama (Nar. nov., br. 69/96.)
za djelatnost Iznajmljivanje automobila pogreno je navedena oznaka 7.10 iz Nacio-
nalne klasifikacije djelatnosti.
4
Za djelatnost pranje, kemijsko ienje tekstila i krznenih proizvoda u Uputi je
navedena pogrena oznaka djelatnosti - 41.01 umjesto oznake 93.01 navedene u Nacio-
nalnoj klasifikaciji djelatnosti.
5
U Uputi u svezi plaanja lanarine turistikim zajednicama, djelatnosti za koje
postoji obveza plaanja lanarine razvrstane su u skladu s tada vaeom Odlukom o
Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (Nar. nov., br. 6/95.). U novoj Odluci o Nacionalnoj
klasifikaciji djelatnosti - NKD 2002 (Nar. nov., br. 13/03.) djelatnost Trgovina na veliko
strojevima, opremom i priborom ima oznaku 51.8. Slijedom navedenog, pravne osobe
prema novoj klasifikaciji s oznakom 51.8 (ukljuujui oznake 51.81 - 51.88) podlijeu
obvezi plaanja lanarine turistikoj zajednici.
6
U Odluci o Nacionalnoj klasifikaciji - NKD 2002 Ostala trgovina na veliko
ima umjesto 51.7 oznaku 51.9, pa pravne osobe kojima je, u skladu s tom Odlukom,
djelatnost Ostala trgovina na veliko registrirana uz navoenje ifre djelatnosti
51.9 podlijeu obvezi plaanja lanarine turistikoj zajednici.

Raunovodstvo i nancije 115

sirovica./k.indd 115 12/29/06 4:58:43 PM
 RAUNOVODSTVO

Fizike osobe U lanku 14. Zakona propisane su sljedee stope:

Trgovina na veliko svim proizvodima. Razred turistikog mjesta
Skupina
A B C D
ETVRTA SKUPINA:
Prva skupina 0,25% 0,23% 0,20% 0,18%
Pravne osobe Druga skupina 0,20% 0,18% 0,15% 0,13%
Sve djelatnosti iz tree skupine koje se bave i vanjskom trgo- Trea skupina 0,15% 0,13% 0,10% 0,08%
vinom.
Za obveznike plaanja lanarine u djelatnosti trgovine, u
Fizike osobe lanku 15. Zakona propisane su ove stope:
Vanjska trgovina svim proizvodima.
Razred turistikih mjesta
Skupina
4.2. Osnovica za obraun lanarine A B C D
Prva skupina 0,05% 0,048% 0,043% 0,040%
Osnovica za obraun lanarine pravnim osobama i pod-
runicama stranih pravnih osoba jest ukupni prihod ostva- Druga skupina 0,04% 0,038% 0,035% 0,033%
ren djelatnostima odreenim Zakonom o lanarinama u Trea skupina 0,03% 0,028% 0,025% 0,023%
turistikim zajednicama. Ukupan prihod, u smislu ovog zakona, etvrta skupina 0,02% 0,013% 0,010% 0,010%
ine svi prihodi koje su te osobe dune iskazati u raunu dobiti i
gubitka. 4.4. Obraun i plaanje lanarine
Osnovicu za obraun lanarine za fizike osobe obrtnike
ine ukupni primici iskazani u Knjizi primitaka i izdataka Pravna i fizika osoba plaa mjeseni predujam lanarine
umanjeni za naplaeni porez na dodanu vrijednost sadran u u visini jedne dvanaestine osnovice po obraunu poslovnog
prodanim proizvodima i uslugama. rezultata za prethodnu godinu. Predujam lanarine se poveava
Za svaku poslovnu jedinicu izvan sjedita pravne i fizike za eskontnu stopu Hrvatske narodne banke u iznosu 4,5%
osobe utvruje se posebna osnovica i ukupan prihod. godinje.
Pravnoj i fizikoj osobi smanjuje se osnovica za obraun Konani obraun lanarine pravna osoba i podrunice
lanarine za dio njenog ukupnog prihoda ostvarenog u poslovnim stranih pravnih osoba podnose na Obrascu TZ (propisanim
jedinicama koje se nalaze izvan turistikog mjesta u kojem je Uputom u svezi plaanja lanarina turistikim zajednicama)
sjedite pravne i fizike osobe. ispostavi podrunog ureda Porezne uprave nadlenoj prema
Ako pravna i fizika osoba obavlja vie djelatnosti na kojima svom sjeditu u roku propisanom za obraun i plaanje poreza na
se utemeljuje obveza plaanja lanarine, za svaku od tih djelatnosti dobit, tj. najkasnije do 30. travnja tekue godine za prethodnu
treba platiti posebnu lanarinu u razmjeru s ukupnim prihodom godinu.
svake djelatnosti i primjenom propisanih stopa za svaku od tih Fizike osobe - obrtnici Obrazac TZ podnose nadlenoj is-
djelatnosti. Zakon propisuje mogunost da pravne i fizike osobe postavi podrunog ureda Porezne uprave prema svom prebivalitu
zajedno s prijavom poreza na dohodak, a najkasnije do kraja
koje obavljaju vie djelatnosti na kojima se utemeljuje obveza
mjeseca veljae tekue godine za prethodnu godinu.
plaanja lanarine, lanarinu obraunaju i plate primjenom stope
Uz Obrazac TZ obveznici plaanja lanarine duni su priloiti
propisane za djelatnost koju obavljaju u veem obujmu u odnosu
i dokaz o uplati razlike lanarine po konanom obraunu, ako
na ostale registrirane djelatnosti.
je putem predujma plaeno manje lanarine od obraunanog
Pravna i fizika osoba dostavlja nadlenoj Poreznoj upravi
iznosa.
podatke o osnovici za obraun lanarine posebno za sjedite Ako pravna i fizika osoba putem predujma plati vie lanarine
tvrtke, a posebno za poslovne jedinice za svako turistiko mjesto, nego to je duna po konanom obraunu, vie plaeni dio joj se
na obrascu koji propisuje ministar turizma, i to za svaku djelatnost na njen zahtjev vraa ili se uraunava u sljedee razdoblje plaanja
na kojoj se utemeljuje obveza plaanja lanarine ili za svoj ukupni lanarine, uvean za eskontnu stopu Hrvatske narodne banke.
prihod ako je za nju to povoljnije. O izboru naina i obrauna Pravna ili fizika osoba uplauje lanarinu do posljednjeg
plaanja lanarine pravna i fizika osoba duna je pisano izvijestiti dana u mjesecu za tekui mjesec.
Poreznu upravu do 10. sijenja tekue godine.
Pravne i fizike osobe plaaju lanarinu na podruju opine,
4.3. Stope po kojima se obraunava lanarina grada ili Grada Zagreba u kojem imaju sjedite a za poslovne
jedinice na podruju opine ili grada gdje je sjedite poslovne
Obveznici plaanja lanarine turistikim zajednicama ob-
jedinice.
raunavaju lanarinu po stopama propisanim Zakonom o lanarinama
Obraunanu lanarinu tijekom godine i razliku po godinjem
turistikim zajednicama, a prema razredu u koje su pojedina mjesta
obraunu treba iskazati na kontu 461, uz odobrenje konta 265.
SIJEANJ 2007.

razvrstana u Pravilniku o proglaenju i razvrstavanju turistikih

U nastavku dajemo primjer godinjeg obrauna lanarine
mjesta u razrede (Nar. nov., br. 75/94., 69/97., 60/98. i 78/99.).
turistikoj zajednici za 2006. godinu, ugostiteljskog objekta sa
Ovim Pravilnikom proglaavaju se i razvrstavaju turistika mjesta
sjeditem u Zagrebu, na propisanom obrascu TZ:
u razrede A, B, C i D.7

7
Pregled razvrstavanja turistikih mjesta u razrede vidjeti u prilogu Obavijes- www.rif.hr
ti uz ovaj broj asopisa.

116 Raunovodstvo i nancije

sirovica./k.indd 116 12/29/06 4:58:43 PM

 RAUNOVODSTVO

Obrazac TZ renta) su pravne i fizike osobe obveznici poreza na dobit, odnosno

OBRAUN LANARINE TURISTIKOJ ZAJEDNICI poreza na dohodak koji obavljaju gospodarsku djelatnost u
Od 1. sijenja do 31. prosinca 2006. godine nepokretnom kulturnom dobru ili na podruju kulturno-povijesne
cjeline.
Red. Osnovica za plaanje spomenike rente je korisna povrina
OPIS AOP SVOTA poslovnog prostora koji se nalazi u nepokretnom kulturnom dobru
br.
1 2 3 4 ili na podruju kulturno-povijesne jezgre.
Zbog utvrivanja iznosa spomenike rente, obveznici do 31.
1. OSNOVICA - UKUPNI
oujka godine za koju se renta utvruje, dostavljaju upravnom
PRIHOD/UKUPNI PRIMCI
tijelu jedinica lokalne uprave (samouprave) u ijem su djelokrugu
(u privitku obrasca razrada za
poslovi komunalnog gospodarstva, podatke o korisnoj povrini
sjedite i poslovne jedinice te
poslovnih prostora koji se nalaze u nepokretnom kulturnom dobru
ako se plaa po djelatnostima) 01 9.750.000,00
ili na podruju kulturno-povijesne jezgre.
2. STOPA iz lanka 14. ili 15.
Zakona 02 0,25% Visinu spomenike rente propisuje Grad Zagreb, grad
3. OBRAUNATA SVOTA (red. odnosno opina, u rasponu od 3,00 do 10,00 kuna mjeseno
br. 1 x red.br. 2) 03 24.375,00 po etvornom metru korisne povrine poslovnog prostora.
Renta se plaa u godinjem iznosu, u roku 15 dana od dostave
4. PLAENI PREDUJAM 04 22.800,00
rjeenja nadlenog upravnog tijela jedinice lokalne i podrune
5. RAZLIKA ZA UPLATU (Red.
(regionalne) samouprave.
br. 3 - 4) 05 1.575,00
6. RAZLIKA ZA POVRAT (Red. 5.2. Spomenika renta u odreenom postotku od ukupnog
br. 4 - 3) 06 -
prihoda
7. MJESENI PREDUJAM ZA
NAREDNO RAZDOBLJE Obveznici plaanja spomenike rente koja se utvruje u odre-
(Red. br. 3/br. mjeseci) 07 2.031,25 enom postotku od ukupnog prihoda (indirektna renta) su pravne
i fizike osobe koje obavljaju sljedee djelatnosti:
5. SPOMENIKA RENTA 01.41. Uslune djelatnosti u biljnoj proizvodnji; (samo djelatnost
sadnje i odravanja vrtova, parkova i zelenih povrina za
sportske terene i sl.) ureenje i odravanje krajolika,
50.40.4. Odravanje i popravak motocikla,
51.8.8 Trgovina na veliko strojevima, opremom priborom,
51.9.9 Ostala trgovina na veliko,
55. Hoteli i restorani,
60.21. Ostali redoviti kopneni putniki prijevoz,
60.22. Taksi sluba,
60.23. Ostali kopneni cestovni prijevoz putnika,
61.10. Pomorski i obalni prijevoz,
62.1. Redoviti zrani prijevoz,
62.2. Izvanredni zrani prijevoz,
63.21. Ostale pratee djelatnosti u kopnenom prijevozu,
63.23.1. Djelatnosti u zranim lukama,
63.30. Djelatnost putnikih agencija i turoperatora, ostale us-
luge turistima,
Obveza plaanja spomenike rente propisana je odredbama 64.2. Telekomunikacije (osim odravanja komunikacijske
Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (Nar. nov., br. 69/99., mree i prijenosa radijskog i televizijskog programa),
151/03. i 157/03.). 65.12.1. Poslovne banke,
Prema odredbama ovog Zakona, spomeniku rentu plaaju: 67.13. Pomone djelatnosti u financijskom posredovanju,
- pravne i fizike osobe koje su obveznici poreza na dobit 71.10. Iznajmljivanje automobila,
odnosno poreza na dohodak, a koje obavljaju gospodarsku 71.2. Iznajmljivanje ostalih prijevoznih sredstava (osim
djelatnost u nepokretnom kulturnom dobru ili na podruju eljeznikih vozila, kamiona, traktora i kontejnera),
kulturno-povijesne cjeline,
SIJEANJ 2007.

- pravne i fizike osobe koje ostvaruju prihode/primitke 8

obavljanjem djelatnosti odreenih Zakonom.
5.1. Spomenika renta po etvornom metru korisne
povrine
Obveznici plaanja spomenike rente koja se plaa po
etvornom metru korisne povrine poslovnog prostora (direktna
Trgovina na veliko strojevima, opremom i priborom u staroj je klasifikaciji
djelatnosti (koja se primjenjivala do 27. sijenja 2003. godine) imala oznaku 51.6.
Kako nova klasifikacija samo mijenja broj oznake, a ne i opis, obvezu plaanja
spomenike rente imaju i oni subjekti kojima je djelatnost Trgovine na veliko
strojevima, opremom i priborom registrirana po staroj Nacionalnoj klasifikaciji
djelatnosti (s oznakom 51.6).
9
Ostala trgovina na veliko u staroj je Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti
imala oznaku 51.7., a u novoj ima oznaku 51.9. Pravne osobe kojima je djelatnost
Ostala trgovina na veliko registrirana prema staroj klasifikaciji (iz 1997. godine)
i imaju oznaku 51.7 takoer su obveznici plaanja indirektne spomenike rente.

Raunovodstvo i nancije 117

sirovica./k.indd 117 12/29/06 4:58:43 PM
 RAUNOVODSTVO

71.4. Iznajmljivanje predmeta za osobnu uporabu i kuanstvo prijavom poreza na dohodak (najkasnije do 28. veljae). Podaci
(samo iznajmljivanje predmeta za zabavu, bicikla i sport- se dostavljaju na jednom Obrascu SR za sve djelatnosti i za sve
ske opreme), poslovne jedinice za koje je propisana obveza plaanja rente.
92.33. Djelatnosti sajmova i zabavnih parkova, Ako je tijekom godine obveznik putem predujmova platio
92.34. Ostale zabavne djelatnosti, manji iznos od obveze utvrene godinjim obraunom, razliku
92.61. Djelatnost sportskih arena i stadiona (samo igralita za uplauje najkasnije do dana podnoenja godinjeg obrauna. Ako
golf), je obveznik tijekom godine uplatio vei iznos od konano obrau-
92.62.1. Djelatnosti marina, nate svote, moe preplaeni iznos spomenike rente ostaviti kao
92.62.2. Ostale sportske djelatnosti (samo sportsko - rekreativni predujam za sljedee razdoblje ili traiti povrat.
lov), U nastavku na propisanom obrascu SR prikazujemo primjer
92.7. Ostale rekreacijske djelatnosti (osim dresure kunih obrauna spomenike rente za 2006. godinu, obveznika plaanja
ljubimaca, te ostalih filmskih, televizijskih i kazalinih koji obavlja djelatnost putnikih agencija i turoperatora.
djelatnosti),
Obrazac SR
92.71. Djelatnosti kockanja i klaenja,
OBRAUN SPOMENIKE RENTE
93.01. Pranje i kemijsko ienje tekstila i krznenih proiz-
Od 1. sijenja do 31. prosinca 2006. godine
voda.
Na prihod/primitak ostvaren obavljanjem navedenih djelat- Red
nosti, pravne i fizike osobe plaaju spomeniku rentu po stopi OPIS AOP SVOTA
br.
0,05%, neovisno o podruju na kojem obavljaju djelatnost. 1 2 3 4
Ako obveznik obavlja vie djelatnosti za koje je propisana
1. OSNOVICA - UKUPNI
obveza plaanja spomenike rente, na ukupan prihod svake
PRIHOD 01 2.780.000
djelatnosti obraunava i plaa spomeniku rentu.
2. STOPA % 02 0,05%
Pravna odnosno fizika osoba koja je razvrstana u djelatnost za
koju nije propisana obveza plaanja spomenike rente, a obavlja 3. OBRAUNATA SVOTA 03 1.390,00
i sporednu djelatnost za koju je ta obveza propisana, obvezna je 4. PLAENI PREDUJAM 04 1.176,00
spomeniku rentu obraunati i platiti na prihod od te sporedne 5. RAZLIKA ZA UPLATU
djelatnosti. (Red. br. 3 - 4) 05 214,00
Spomenika renta se uplauje u korist rauna grada odno- 6. RAZLIKA ZA POVRAT
sno opine na podruju na kojemu obveznici imaju sjedite, (Red. br. 4 - 3) 06 -
odnosno prebivalite ili uobiajeno boravite, a za poslovne 7. MJESENI PREDUJAM ZA
jedinice na podruju opine ili grada gdje je sjedite poslovne NAREDNO RAZDOBLJE
jedinice. (Red. br. 3/br. mjeseci) 07 115,83
Obveznici tijekom godine plaaju predujam spomenike
rente u visini jedne dvanaestine utvrene obveze po obraunu Ukupni iznos spomenike rente za 2006. godinu iskazuje se na
poslovnog rezultata za prethodnu godinu. Predujam se uplauje kontu 466, a obveza na kontu 265 (analitiki konto za spomeniku
mjeseno, do kraja tekueg mjeseca za prethodni. rentu).
Godinji obraun spomenike rente obveznici dostavljaju
nadlenoj ispostavi Porezne uprave prema svom sjeditu odnosno
prebivalitu ili uobiajenom boravitu na Obrascu SR, zajedno Kornelija SIROVICA, HZRIF, Zagreb
s prijavom poreza na dobit (najkasnije do 30. travnja) odnosno s
SIJEANJ 2007.

118 Raunovodstvo i nancije

sirovica./k.indd 118 12/29/06 4:58:44 PM

 PLAE I NAKNADE

KORNELIJA SIROVICA Struni lanak UDK 330.5-331-2

Isplata plae u 2007. godini

Prilikom obrauna plae, poslodavci utvruju obvezu za javna davanja
(doprinose za obvezna osiguranja, porez na dohodak i prirez) te obvezu prema
radnicima za isplatu neto plae.
Odredbe propisa koje utvruju nain obraunavanja i plaanja doprinosa za
obvezna osiguranja i poreza na dohodak nisu se mijenjale, pa poslodavci u 2007.
godini obraunavaju plae na isti nain kao i prethodne godine. U ovom lanku
podsjeamo, stoga, na nain utvrivanja osnovica i stopa za obraun doprinosa
za obvezna osiguranja i poreza na dohodak te na obvezu izvjetavanja nadlenih
tijela o obraunanim i plaenim javnim davanjima, na obrascima propisanim
posebnim propisima.

- posebni doprinos za zdravstveno osiguranje za sluaj

ozljede na radu i profesionalnu bolest,
- doprinos za zapoljavanje,
- poseban doprinos za poticanje zapoljavanja osoba s
invaliditetom, utvren posebnim propisom.

1.1. Doprinosi za mirovinsko osiguranje

1. DOPRINOSI ZA OBVEZNA OSIGURANJA
U skladu s odredbama Zakona o doprinosima za obvezna
osiguranja (Nar. nov., br. 147/02., 175/03. i 177/04.) poslodavac,
prilikom obrauna plae, utvruje doprinose za obvezna
osiguranja, i to:
doprinose za mirovinsko osiguranje iz osnovice (plae):
1.1.1. Doprinosi za mirovinsko osiguranje iz plae
Prema odredbama Zakona o doprinosima za obvezna osi-
guranja, za radnike koji su osigurani samo u prvom stupu
mirovinskog osiguranja, poslodavac iz plae obraunava i plaa
doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske
solidarnosti po stopi 20%.
Za radnike koji su osigurani u prvom i u drugom stupu miro-
vinskog osiguranja, poslodavac obraunava i plaa:
- doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske
solidarnosti - po stopi 15%,
- doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne
kapitalizirane tednje - po stopi 5%.
1.1.2. Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje na plae u
sluaju raunanja staa s poveanim trajanjem
Za radnika koji ostvaruje pravo na raunanje staa s
poveanim trajanjem u skladu s odredbama Zakona o stau
osiguranja s poveanim trajanjem (Nar. nov., br. 71/99.),
SIJEANJ 2007.

poslodavac obraunava i plaa poseban doprinos za mirovinsko

- doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske
solidarnosti,
- doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne
kapitalizirane tednje;
doprinose za obvezna osiguranja na osnovicu (plau):
- doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje,
osiguranje na osnovicu (plau).
Za radnika koji ostvaruje pravo na raunanje staa s
poveanim trajanjem, a osiguran je samo u prvom stupu
mirovinskog osiguranja, poslodavac obraunava i plaa i dodatni
doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske
solidarnosti na plau po sljedeim stopama:

Raunovodstvo i nancije 119

sirovica/k 2.indd 119 12/29/06 5:06:02 PM
 PLAE I NAKNADE

Ako se za svakih 12 mjeseci efektivnog Stopa dodatnog poslovima, ima za posljedicu trajnu ili na najmanje 12 mjeseci
rada priznaje sta osiguranja: doprinosa smanjenu mogunost radnog osposobljavanja i zapoljavanja.
14 mjeseci 4,86% Osobom s invaliditetom smanjenih radnih sposobnosti smatra se:
15 mjeseci 7,84% - korisnik novane naknade do zaposlenja, koji je pravo na
profesionalnu rehabilitaciju ostvario na temelju propisa o
16 mjeseci 11,28%
socijalnoj skrbi,
18 mjeseci 17,58% - osoba s profesionalnom nesposobnou za rad, koja je pravo
na profesionalnu rehabilitaciju ostvarila prema propisima o
Za radnika koji ostvaruje pravo na raunanje staa s poveanim
mirovinskom osiguranju,
trajanjem, a osiguran je u prvom i drugom stupu mirovinskog
- osoba koja je ostvarila pravo na profesionalnu rehabilitaciju
osiguranja, poslodavac obraunava i plaa dodatni doprinos za
prema propisima o zatiti vojnih i civilnih invalida rata,
mirovinsko osiguranje na plau po stopama:
- osoba koja je ostvarila pravo na profesionalnu rehabilitaciju
prema propisima o pravima hrvatskih branitelja iz Domo-
Ako se za svakih 12 mjeseci Stopa dodatnog vinskog rata i lanova njihovih obitelji,
efektivnog rada priznaje sta doprinosa - uenik s tekoama u razvoju i uenik s veim tekoama u
osiguranja: za I stup za II stup razvoju koji je pravo na profesionalnu rehabilitaciju ostvario
14 mjeseci 3,61% 1,25% prema propisima o srednjem kolstvu,
15 mjeseci 5,83% 2,01% - osoba starija od 21 godinu koja pravo na profesionalnu
16 mjeseci 8,39% 2,89% rehabilitaciju nije ostvarila prema posebnim propisima, a
18 mjeseci 13,07% 4,51% kojoj je invaliditet i smanjenu radnu sposobnost utvrdio ured
dravne uprave nadlean za socijalnu skrb, na temelju nalaza
1.2. Doprinos za zdravstveno osiguranje i miljenja ovlatenog vjetaka.
Invaliditet i smanjenu radnu sposobnost ovim osobama
Doprinos za zdravstveno osiguranje plaa se na plau radnika
utvruju nadlena tijela, ovisno o odredbama propisa na temelju
po stopama:
kojih se ostvaruje pravo na profesionalnu rehabilitaciju.
- 15% za obvezno zdravstveno osiguranje,
- 0,50% za prava u sluaju ozljede na radu i profesionalne 1.3.2.2. Obveza zapoljavanja invalidnih osoba
bolesti. Prema odredbi lanka 10. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji
i zapoljavanju osoba s invaliditetom, obvezi zapoljavanja
1.3. Doprinos za zapoljavanje i poticanje zapoljavanja invalidnih osoba podlijeu:
osoba s invaliditetom - tijela dravne uprave,
1.3.1. Doprinos za zapoljavanje - tijela sudbene vlasti,
- tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave,
Odredbe Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja - javne slube,
propisuju obvezu plaanja doprinosa za zapoljavanje na plae - izvanproraunski fondovi,
zaposlenih osoba, po stopi: - pravne osobe u vlasnitvu ili u preteitom vlasnitvu Republike
- 1,70% - ako poslodavac nema obvezu plaanja posebnog Hrvatske te
doprinosa za poticanje zapoljavanja osoba s invaliditetom, - pravne osobe u vlasnitvu ili preteitom vlasnitvu jedinica
- 1,60% - ako poslodavac ima obvezu plaanja posebnog lokalne i podrune (regionalne) samouprave.
doprinosa za poticanje zapoljavanja osoba s invaliditetom. Navedene su osobe trebale na primjerenim radnim mjestima,
1.3.2. Poseban doprinos za poticanje zapoljavanja osoba s u primjerenim radnim uvjetima, do 31. prosinca 2005. godine
invaliditetom zaposliti jednu osobu s invaliditetom na svakih 50 zaposlenih,
a u narednim godinama:
Obveza zapoljavanja osoba s invaliditetom utvrena
Rok Obveza zapoljavanja osoba s
je odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i za- invaliditetom
poljavanju osoba s invaliditetom (Nar. nov., br. 143/02. i do 31. prosinca 2008. godine jednu osobu s invaliditetom na
33/05.). svakih 42 zaposlenih
1.3.2.1. Osobe s invaliditetom do 31. prosinca 2011. godine jednu osobu s invaliditetom na
svakih 35 zaposlenih
Prema odredbama lanka 2. ovog Zakona, osoba s do 31. prosinca 2014. godine jednu osobu s invaliditetom na
invaliditetom je svaka osoba kod koje postoji tjelesno, osjetilno svakih 25 zaposlenih
SIJEANJ 2007.

ili mentalno oteenje koje za posljedicu ima trajnu ili najmanje
12 mjeseci smanjenu mogunost zadovoljavanja osobnih potreba
u svakodnevnom ivotu.
Osoba s invaliditetom smanjenih radnih sposobnosti jest
osoba iji invaliditet u odnosu na sposobnost osobe bez invaliditeta
jednake ili sline ivotne dobi, jednake ili sline naobrazbe,
u jednakim ili slinim uvjetima rada, na jednakim ili slinim
do 31. prosinca 2017. godine jednu osobu s invaliditetom na
svakih 20 zaposlenih
1.3.2.3. Obveza plaanja posebnog doprinosa za poticanje
zapoljavanja osoba s invaliditetom
Ako pravne osobe za koje je utvrena obveza zapoljavanja
osoba s invaliditetom u propisanom razdoblju ne zaposle od-

120 Raunovodstvo i nancije

sirovica/k 2.indd 120 12/29/06 5:06:03 PM


reeni broj osoba s invaliditetom u odnosu na ukupan broj
zaposlenih, podlijeu obvezi plaanja posebnog doprinosa za
poticanje zapoljavanja osoba s invaliditetom po stopi od 0,2%,
na osnovicu koju ini ukupni iznos bruto plaa radnika za odreeni
mjesec.
Na primjer, ako poslodavac kojemu je propisana obveza
zapoljavanja osoba s invaliditetom ima 51 zaposlenih, a nije za-
poslio barem jednu osobu s invaliditetom, odnosno ako ima 102
zaposlena a nije zaposlio barem dvije osobe s invaliditetom, itd.,
duan je obraunati i platiti:
- doprinos za zapoljavanje po stopi 1,60%,
- poseban doprinos za poticanje zapoljavanja osoba s invali-
ditetom po stopi od 0,20%.
Poslodavac koji je zaposlio odreeni broj osoba s invali-
ditetom u odnosu na ukupan broj zaposlenih, plaa doprinos
za zapoljavanje po stopi 1,60% i poseban doprinos za poticanje
zapoljavanja osoba s invaliditetom po stopi od 0,10%.
Obvezi plaanja posebnog doprinosa za poticanje zapolja-
vanja osoba s invaliditetom, osim poslodavaca kojima je
propisana obveza zapoljavanja osoba s invaliditetom, podlijeu
i svi drugi poslodavci kojima nije propisana obveza zapoljavanja
invalida, a koji zapoljavaju vie od 20 radnika. Ovi poslodavci
plaaju poseban doprinos za poticanje zapoljavanja osoba
s invaliditetom po stopi od 0,1% na osnovicu koju ini iznos
bruto plaa isplaenih za odreeni mjesec.
Slijedom navedenog, pri isplati plae za 2007. godinu po-
slodavci plaaju doprinos za zapoljavanje i poseban doprinos za
poticanje zapoljavanja osoba s invaliditetom, na sljedei nain:
Stopa doprinosa
za poticanje
Opis za zapo- zapoljava-
ljavanje nja osoba s
invaliditetom
Poslodavac zapoljava do 20 radnika - prema propisima o radu, drugim propisima odnosno prema
1,70%
Poslodavac zapoljava vie od 20
radnika, a nema obvezu zapoljavanja
invalidnih osoba 1,60% 0,10%
Poslodavac ima obvezu zapoljavanja
osoba s invaliditetom i zaposlio je
odgovarajui broj invalida 1,60% 0,10%
Poslodavac ima obvezu zapoljavanja
osoba s invaliditetom, a nije zaposlio
odgovarajui broj invalida 1,60% 0,20%
1.3.3. Novani poticaji poslodavcu koji zapoljava osobu s
invaliditetom
Prema odredbi lanka 29. i 30. Zakona o profesionalnoj
rehabilitaciji i zapoljavanju osoba s invaliditetom te odredbama
Odluke o nainu ostvarivanja poticaja pri zapoljavanju osoba
s invaliditetom (Nar. nov., br. 141/05.), svaki poslodavac koji
zapoljava osobe s invaliditetom, neovisno o injenici ima li
obvezu zapoljavanja osoba s invaliditetom ili mu takva obveza
nije propisana, ostvaruje pravo na novani poticaj.
Novani poticaj se ostvaruje u visini plaenog doprinosa za
obvezno zdravstveno osiguranje i doprinosa za zapoljavanje
kojega je poslodavac obraunao na osnovicu koju ini plaa
zaposlenih osoba s invaliditetom.
sirovica/k 2.indd 121
PLAE I NAKNADE
Za ostvarivanje prava na novani poticaj, poslodavac treba
Fondu za profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje osoba s
invaliditetom podnijeti zahtjev za isplatu novanog poticaja, i uz
njega priloiti:
- obraun novanog poticaja s podacima o osobama s invali-
ditetom i obraunanim iznosima doprinosa za obvezno zdrav-
stveno osiguranje i doprinosa za zapoljavanje,
- dokaz da su za sve radnike uplaeni doprinosi za obvezna osi-
guranja,
- dokaz da je osobi s invaliditetom isplaena plaa, s pripada-
juom obraunskom listom,
- dokaz o zapoljavanju osobe s invaliditetom, koji se prilae
samo prilikom prvog ponodenja zahtjeva, i to:
- ugovor o radu,
- dokaz o prijavi na mirovinsko i zdravstveno osiguranje,
- dokaz o invalidnosti.
Zahtjev za isplatu novanog poticaja poslodavci mogu
podnijeti najranije po isteku tromjeseja u kojemu su doprinosi
uplaeni. Novani poticaji se isplauju u roku 30 dana od dana
podnoenja zahtjeva s obveznim prilozima.
Poslodavac koji zapoljava osobe s invaliditetom ostvaruje
pravo i na poticaje predviene posebnim ugovorom sklopljenim
s Fondom, uz uvjete i na nain propisan Odlukom o nainu
ostvarivanja poticaja pri zapoljavanju osobe s invaliditetom.
1.4. Osnovica za plaanje doprinosa
1.4.1. Plaa kao osnovica za plaanje doprinosa
Osnovica za obraun doprinosa jest plaa koju poslodavac
isplauje radnicima. Prema odredbama Zakona o doprinosima
za obvezna osiguranja, plaa je novani i svaki drugi primitak
u vezi sa sadanjim, prijanjim ili buduim radom, oporeziv
prema propisima o porezu na dohodak, koji poslodavac, s
osnove radnog odnosa, isplauje ili je duan isplatiti radniku
odredbama kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora
o radu.
Osnovicu za obraun doprinosa za mirovinsko osiguranje
ini plaa pojedinog radnika jer poslodavac ovaj doprinos
obraunava pojedinano, za svakog radnika. Osnovicu za
obraun doprinosa na plau (doprinosa za obvezno zdravstveno
osiguranje, posebnog doprinosa za prava u sluaju ozljede na radu
i profesionalne bolesti, doprinosa za zapoljavanje i posebnog
doprinosa za poticanje zapoljavanja osoba s invaliditetom) ini
ukupno isplaena plaa svih radnika, jer doprinose na plau
poslodavac ne obraunava pojedinano, po radniku, ve propisane
stope doprinosa na plau primjenjuje na ukupnu masu bruto
plae.
1.4.2. Najnia osnovica za plaanje doprinosa
Najnia mjesena osnovica za obraun doprinosa umnoak
SIJEANJ 2007.
je prosjenog iznosa mjesene (bruto) plae, isplaene po
jednom zaposlenom kod pravnih osoba u Republici Hrvatskoj u
razdoblju sijeanj - kolovoz i koeficijenta 0,35.
1.4.2.1. Najnia osnovica za puno radno vrijeme
Prema podacima Dravnog zavoda za statistiku, prosjeno
isplaena bruto plaa po radniku u Republici Hrvatskoj za razdoblje
Raunovodstvo i nancije 121
12/29/06 5:06:03 PM
 PLAE I NAKNADE

sijeanj - kolovoz 2006. godine iznosi 6.565,00 kuna (Nar. nov.,
br. 119/06.). Na temelju ovog podatka, ministar financija je u
Naredbi o iznosima osnovica za obraun doprinosa za obvezna
osiguranja za 2007. godinu (Nar. nov., br. 126/06.) utvrdio najniu
mjesenu osnovicu za plaanje doprinosa za obvezna osiguranja
za 2007. godinu u iznosu 2.298,00 kuna.
Najnia osnovica utvruje se za plaanje svih doprinosa iz
plae i na plau.
Na temelju iznosa najnie osnovice za plaanje doprinosa
za mirovinsko osiguranje, utvruje se iznos najnie plae jer
Kolektivni ugovor o visini najnie plae (Nar. nov., br. 37/98.)1
utvruje najniu plau u visini najnie osnovice za obraunavanje
i plaanje doprinosa za mirovinsko osiguranje.
Najnia osnovica za plaanje doprinosa u iznosu 2.298,00
kuna primjenjuje se pri isplati plae za mjesec sijeanj 2007.
godine. Na plau mjeseca prosinca (ili nekog drugog mjeseca)
2006. godine koja se isplauje nakon 1. sijenja 2007. godine,
primjenjuju se odredbe o najnioj osnovici za plaanje dopri-
nosa, utvrene za 2006. godinu u iznosu 2.169,65 kuna.
1.4.2.2. Najnia osnovica za nepuno radno vrijeme
Najnia osnovica za plaanje doprinosa utvrena je za
puno radno vrijeme radnika. Kada radnik radi nepuno radno
vrijeme, najnia osnovica za plaanje doprinosa za mirovinsko
osiguranje utvruje se razmjerno ugovorenom radnom vremenu,
jer se na taj nain utvruje i pravo iz mirovinskog osiguranja (sta
osiguranja).
Doprinose na plau radnika koji radi u nepunom radnom
vremenu (doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje, poseban
doprinos za zdravstveno osiguranje za sluaj ozljede na radu
i profesionalne bolesti, doprinos za zapoljavanje te poseban
doprinos za poticanje zapoljavanja osoba s invaliditetom), a
kojemu je ugovorena plaa nia od najnie mjesene osnovice
za plaanje doprinosa, poslodavac obraunava i plaa na najniu
osnovicu, a ne na ugovorenu plau.
Primjer:
Radnik u 2007. godini radi 20 sati tjedno (odnosno polovicu
punog radnog vremena) samo kod jednog poslodavca i ostvaruje
bruto plau u iznosu 2.100,00 kuna. Nema uzdravanih lanova
obitelji, osiguran je u prvom i drugom stupu mirovinskog
osiguranja i ivi u mjestu koje je uvelo prirez po stopi 10%.
Obraun doprinosa i poreza na dohodak:
Red.
Opis
br.
1. Bruto plaa za rad u nepunom radnom 2.100,00
vremenu
2. Doprinosi iz plae
SIJEANJ 2007.
Red.
Opis Iznos
br.
5. Porezna osnovica 80,00
6 Porez (80 x 15%) 12,00
7. Prirez (12 x 10%) 1,20
8. Porez i prirez ukupno 13,20
9. Neto plaa 1.666,80
10. Doprinosi na plau - obraun na najniu 395,26
osnovicu
- za osnovno zdravstveno osiguranje 344,70
(2.298 x 15%)
- za ozljedu na radu i profes. bolest 11,49
(2.298x 0,50%)
- za zapoljavanje (2.298 x1,70%) 39,07
Poslodavac doprinose za mirovinsko osiguranje iz plae obra-
unava i uplauje na ugovoreni iznos plae jer je vii od najnie
osnovice za plaanje doprinosa za mirovinsko osiguranje za 2007.
godinu koja, utvrena razmjerno ugovorenom nepunom radnom
vremenu, za ovaj primjer iznosi 1.149,00 kune. Pri obraunu
doprinosa na plau, poslodavac od ukupno utvrenog iznosa bruto
plaa svih zaposlenih odbija iznos plae (bruto) ovog radnika, jer
za njega doprinose na plau treba uplatiti na najniu osnovicu u
iznosu 2.298,00 kuna, a ne na utvreni iznos plae.
No, ako radnik radi i ostvaruje plau kod dva ili vie poslo-
davaca, pa je ukupna plaa kod svih poslodavaca via od najnie
mjesene osnovice, poslodavci uplauju doprinose na iznos pla-
e koji isplauju. Kada bi ukupna plaa kod svih poslodavaca
bila nia od najnie mjesene osnovice, svaki bi poslodavac
trebao obraunati doprinose razmjerno radnom vremenu kojeg
je ugovorio s tim radnikom i najnie mjesene osnovice. Ova
obveza podrazumijeva razmjenu podataka o ugovorenom radnom
vremenu te utvrenom i isplaenom iznosu bruto plae izmeu
svih poslodavaca kod kojih radnik radi nepuno radno vrijeme.
Napominjemo da obveza razmjene podataka izmeu poslodavaca
o isplaenoj plai nije propisana u izvorima radnog prava koji
ureuju pravo na plau, a podaci o isplaenoj plai kod nekih
poslodavaca su poslovna tajna.
Primjer:
Radnik radi kod dva poslodavca u nepunom radnom vremenu.
Kod prvog poslodavca radi 20 sati tjedno, a kod drugog 10 sati
tjedno. Prvi poslodavac za nepuno radno vrijeme radniku ispla-
uje bruto plau u iznosu 1.300,00 kuna, a drugi poslodavac
bruto plau u iznosu 900,00 kuna.
Iznos
Najnia osnovica za plaanje doprinosa za mirovinsko
osiguranje iz plae kod prvog poslodavca, utvrena razmjerno
ugovorenom radnom vremenu iznosi:
420,00 - za puno radno vrijeme - 40 sati tjedno 2.298,00

- I stup mirov. osiguranja (2.100 x 15%)
- II stup mirov. osiguranja (2.100 x 5%)
3. Dohodak (red. br. 1 - red. br. 2)
4. Osobni odbitak
1
Ovaj Kolektivni ugovor je odlukom ministra nadlenog za rad proiren u
primjeni na sve poslodavce u Hrvatskoj.
315,00 - za nepuno radno vrijeme - 20 sati tjedno (2.298 : 2) 1.149,00.
105,00 Kako je ugovorena bruto plaa via od utvrenog razmjernog
1.680,00 iznosa najnie osnovice za plaanje doprinosa, poslodavac
doprinos za mirovinsko osiguranje obraunava iz ugovorenog
1.600,00
iznosa plae, tj. iz iznosa od 1.300,00 kuna.
Najnia osnovica za plaanje doprinosa za mirovinsko osigu-
ranje kod drugog poslodavca, utvrena razmjerno ugovorenom

122 Raunovodstvo i nancije

sirovica/k 2.indd 122 12/29/06 5:06:04 PM


nepunom radnom vremenu (10 sati tjedno) iznosi: 2.298 : 40 x
10 = 574,50 kuna. Kako je ugovorena bruto plaa kod drugog
poslodavca takoer via od utvrenog razmjernog dijela najnie
osnovice za plaanje doprinosa, poslodavac doprinose za
mirovinsko osiguranje obraunava iz ugovorenog iznosa plae
od 900,00 kuna.
Ukupan iznos plae koji radnik ostvaruje za nepuno radno
vrijeme kod oba poslodavca (1.300,00 + 900,00 = 2.200,00 kuna)
manji je od najnie osnovice za plaanje doprinosa na plau (koji
za 2007. godinu iznosi 2.298,00 kuna) pa svaki poslodavac treba
utvrditi razmjerni dio osnovice za plaanje doprinosa na plau.
Za radnika koji radi ukupno 30 sati tjedno poslodavci utvruju
obvezu za plaanje doprinosa na plau na sljedei nain:
- najnia osnovica za plaanje doprinosa na osnovicu za nepuno
radno vrijeme od 30 sati tjedno - 2.298,00 kuna;
- rad kod prvog poslodavca 20 sati, tj. 2/3 ukupnog radnog
vremena radnika;
- razmjerni dio najnie osnovice za plaanje doprinosa na plau
kod prvog poslodavca - 2/3 od 2.298,00 = 1.532.00 kuna;
- rad kod drugog poslodavca 10 sati tjedno, to iznosi 1/3
ukupnog radnog vremena radnika;
- razmjerni dio najnie osnovice za plaanje doprinosa na plau
kod drugog poslodavca - 1/3 od 2.298,00 =766,00 kuna.
Kako je bruto plaa radnika koji radi u nepunom radnom
vremenu kod prvog poslodavca ugovorena u iznosu od 1.300,00
kuna, to je manje od razmjernog dijela najnie osnovice za
plaanje doprinosa na osnovicu, koji za ovaj sluaj iznosi
1.532,00 kune, prvi poslodavac je duan doprinose na plau
obraunati na iznos od 1.532,00 kune.
Drugi poslodavac doprinose na plau radnika koji radi u
nepunom radnom vremenu obraunava na ugovoreni iznos plae
od 900,00 kuna, jer je taj iznos vii od razmjernog dijela najnie
osnovice, koji za ovaj sluaj iznosi 766,00 kuna.
Ako radnik zasnuje radni odnos tijekom mjeseca, pa mu
poslodavac isplauje plau samo za dio mjeseca u kojemu
je radio, najnia osnovica za plaanje doprinosa utvruje
se razmjerno broju dana za koje postoji obveza obrauna
doprinosa.
1.4.3. Najvia osnovica za plaanje doprinosaza mirovinsko
osiguranje
1.4.3.1. Najvia mjesena osnovica
Najvia mjesena osnovica za plaanje doprinosa za mi-
rovinsko osiguranje iz osnovice utvruje se kao umnoak
prosjeno isplaene plae po radniku u Hrvatskoj za razdoblje
sijeanj - kolovoz i koeficijenta 6,00.
Najvia mjesena osnovica za plaanje doprinosa za mirovinsko
osiguranje iz osnovice za 2007. godinu iznosi 39.390,00 kuna.
Ako je iznos plae vei od najvie mjesene osnovice,
poslodavac obraunava, obustavlja i plaa doprinose za mirovinsko
osiguranje iz plae samo do najvie mjesene osnovice, dok
doprinose na plau obraunava i plaa na puni iznos plae.
Najvia mjesena osnovica za plaanje doprinosa primjenjuje
se tijekom godine samo prilikom obraunavanja mjesene
plae (plae za odreeni mjesec). Prema odredbama lanka 28.
Pravilnika o doprinosima za obvezna osiguranja (Nar., nov., br.
sirovica/k 2.indd 123
PLAE I NAKNADE
1/95. i 14/05.), u najvii mjeseni iznos uraunavaju se i drugi
primici oporezivi porezom na dohodak, isplaeni u novcu ili u
naravi koji se mogu pripisati tono utvrenom mjesecu (na
primjer, plaa u naravi, koju poslodavac utvruje za svaki mjesec
po osnovi koritenja slubenog automobila u privatne svrhe i/ili po
osnovi koritenja kredita uz kamate ispod 4% godinje, itd.). Ako
se isplauju drugi oporezivi primici koji se ne mogu pripisati
plai utvrenoj za odreeni mjesec (na primjer, isplata bonusa po
godinjem obraunu, isplaeni iznosi naknada, nagrada i potpora
iznad propisanog neoporezivog iznosa - jubilarne nagrade, regres
za godinji odmor, boinica, otpremnine, itd.), njihov iznos ini
posebnu osnovicu za obraun doprinosa za obvezna osiguranja, jer
se na iznos tih primitaka ne moe primijeniti institut najvie
mjesene osnovice.
1.4.3.2. Najvia godinja osnovica
Najvia godinja osnovica je najvii iznos do kojeg se obra-
unava obvezni doprinos iz osnovice za mirovinsko osiguranje
na temelju generacijske solidarnosti za jednu kalendarsku
godinu trajanja osiguranja.
Iznos najvie godinje osnovice za obraunavanje doprinosa
iz osnovice za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske
solidarnosti, umnoak je prosjeno isplaene plae u razdoblju
sijeanj - kolovoz, koeficijenta 6,00 i broja 12.
Najvia godinja osnovica za plaanje doprinosa za miro-
vinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za 2007.
godinu iznosi 472.680,00 kuna.
Kada je razdoblje obraunavanja doprinosa krae od kalen-
darske godine, jer je osoba svojstvo osiguranika stekla tijekom
godine, odnosno to joj je svojstvo tijekom godine prestalo, najvia
godinja osnovica utvruje se razmjerno broju dana za koje postoji
obveza obrauna doprinosa i najvie godinje osnovice.
Ako osiguranik na godinjoj razini iz svih primitaka plati
doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske
solidarnosti na iznos osnovice koja premauje najviu godinju
osnovicu, ima pravo na povrat doprinosa u iznosu koji premauje
iznos doprinosa obraunanog na najviu godinju osnovicu.
Pravo na povrat doprinosa utvruje se rjeenjem Porezne uprave
u upravnom postupku koji pisanim podneskom pokree obveznik
doprinosa (uz prilaganje obrasca GOD na kojemu isplatitelji
iskazuju, izmeu ostalog, podatke o iznosu osnovice na koju
je obraunan i uplaen doprinos za mirovinsko osiguranje na
temelju generacijske solidarnosti, podatak o njegovom iznosu i
datumu uplate, te razdoblje na koje se isplate odnose). Pri povratu
preplaenog doprinosa, Porezna uprava nadlena prema mjestu
prebivalita ili uobiajenog boravita poreznog obveznika od
ukupnog iznosa doprinosa za povrat obraunava i obustavlja porez
na dohodak po stopi od 45% i pripadajui prirez. Predujam poreza
na dohodak smatra se konanim porezom za porezno razdoblje
u kojemu je uplaen, a porezni obveznik po toj osnovi ne moe
SIJEANJ 2007.
podnijeti godinju prijavu poreza na dohodak.
Osiguranici ne ostvaruju pravo na povrat doprinosa za mi-
rovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane ted-
nje, uplaenog iz osnovice koja premauje iznos najvie godinje
osnovice. Poslodavac nema pravo na povrat svih doprinosa
na osnovicu, uplaenih na iznos koji premauje iznos najvie
godinje osnovice.
Raunovodstvo i nancije 123
12/29/06 5:06:04 PM
 PLAE I NAKNADE
Iznimno, prema odredbi lanka 77.a Zakona o doprinosima
za obvezna osiguranja i lanka 30. Pravilnika o doprinosima za
obvezna osiguranja, ako je kod istog poslodavca ili kod istog
isplatitelja drugog dohotka tijekom obraunskog razdoblja
(kalendarske godine) za odreeno razdoblje osiguranja i za
odreenog osiguranika ispunjena obveza plaanja doprinosa za
mirovinsko osiguranje do propisane najvie godinje osnovice,
poslodavac odnosno isplatitelj drugog dohotka moe pri-
mijeniti najviu godinju osnovicu za obraun doprinosa za
mirovinsko osiguranje.
Prema odredbi lanka 3. toke 13. Zakona o doprinosima
za obvezna osiguranja, najvia godinja osnovica je najvii iz-
nos do kojega se obraunava obvezni doprinos iz osnovice za
mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za
jednu kalendarsku godinu trajanja osiguranja. U sluaju kada
se tijekom godine kod poslodavca odnosno isplatitelja drugog
dohotka za pojedinog osiguranika (radnika) obraunaju i uplate
doprinosi za obvezna osiguranja na iznos najvie godinje osnovice
za plaanje doprinosa, pri sljedeim isplatama poslodavac nee na
iznos plae odnosno drugog dohotka kojega isplauje obraunati
i uplatiti doprinos za mirovinsko osiguranje na ime generacijske
solidarnosti, no na ukupan iznos primitka kojega isplauje
obraunat e i uplatiti doprinos za mirovinsko osiguranje
na ime individualne kapitalizirane tednje, te doprinose na
osnovicu.
Primjer:
Poslodavac redovito, do 10. u mjesecu za prethodni mjesec,
isplauje plae. Radniku koji ima mjesenu plau 50.000,00
kuna, u mjesecu studenom, uz plau za mjesec listopad, isplauje
novanu nagradu, za uspjene rezultate rada, ostvarene za
razdoblje sijeanj - rujan 2007. godine, u iznosu od 100.000,00
kuna. Radnik je osiguran u prvom i drugom stupu mirovinskog
osiguranja. U trenutku isplate bonusa, poslodavac treba utvrditi
moe li primijeniti institut najvie godinje osnovice za obraun
doprinosa za mirovinsko osiguranje na ime generacijske
solidarnosti:
Red.
Opis Iznos
br.
1. Ukupna osnovica iz koje su obraunani
doprinosi za mirovinsko osiguranje
prilikom isplate plae za razdoblje sijeanj
- listopad 2007. godine (39.390,00 x 10) 393.900,00
2. Najvia godinja osnovica za obraun
doprinosa za mirovinsko osiguranje na
ime generacijske solidarnosti 472.680,00
3. Osnovica za plaanje doprinosa za mi-
rovinsko osiguranje na ime generacijske
solidarnosti pri isplati bonusa 78.780,00
SIJEANJ 2007.
Pri isplati bonusa u iznosu 100.000,00 kuna poslodavac do-
prinos za mirovinsko osiguranje na ime generacijske solidarnosti
obraunava do iznosa najvie godinje osnovice za plaanje
toga doprinosa, tj. na iznos od 78.780,00 kuna. Doprinos na
ime individualne kapitalizirane tednje poslodavac obraunava
na ukupno isplaeni iznos bonusa, tj. na iznos 100.000,00 kuna.
Pri isplati plae za mjesec studeni (10. prosinca 2007. godine)
124 Raunovodstvo i nancije
sirovica/k 2.indd 124
poslodavac na ukupni iznos plae u iznosu 50.000,00 kuna
obraunava samo doprinos na ime individualne kapitalizirane
tednje po stopi od 5%, a doprinos na ime generacijske solidarnosti
nije duan obraunati i platiti, jer ga je tijekom 2007. godine ve
uplatio iz iznosa najvie godinje osnovice.
1.4.4. Osnovica za plaanje doprinosa za radnike izaslane na rad
u inozemstvo
Mjesena osnovica za plaanje doprinosa iz osnovice radnika
izaslanog na rad u inozemstvo, utvruje se u iznosu plae koju bi
taj radnik ostvario za iste odnosno za sline poslove u Republici
Hrvatskoj prema kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu,
odnosno ugovoru o radu, uveane za 20%. Na istu osnovicu
poslodavac obraunava doprinos na plau za obvezno zdravstveno
osiguranje, poseban doprinos za prava u sluaju ozljede na radu
i profesionalne bolesti, doprinos za zapoljavanje, doprinos za
poticanje zapoljavanja osoba s invaliditetom te poseban doprinos
za zdravstvenu zatitu u inozemstvu po stopi od 10%.
Ako poslodavac obavlja djelatnost u inozemstvu u dravi s
kojom Republika Hrvatska nema zakljuen ugovor o socijalnom
osiguranju, odnosno ako je tako utvreno meudravnim ugo-
vorom, moe na temelju rjeenja biti osloboen plaanja posebnog
doprinosa za koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu, ako
dokae da je zdravstvenu zatitu osigurao kod stranog nositelja
zdravstvenog osiguranja.
Obraun plae za radnika izaslanog na rad u inozemstvo,
zaposlenog kod poslodavca koji zapoljava vie od 20 radnika,
pojanjavamo sljedeim primjerom:
Radnik ima plau za rad u zemlji u iznosu 10.000,00 kuna, osi-
guran je u prvom i drugom stupu mirovinskog osiguranja i uzdr-
ava branog druga. Ima prebivalite u mjestu koje je uvelo stopu
prireza 10%. Upuen je na rad u inozemstvo, u zemlju s kojom ne
primjenjujemo ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja,
na razdoblje krae od 183 dana (pravo oporezivanja ostvarenog
dohotka u inozemstvu ima Hrvatska). Stvarna plaa koja se
isplauje za rad u inozemstvu iznosi 13.500,00 kuna.
Osnovica za obraun doprinosa iz osnovice i na osnovicu
jest plaa koju bi radnik ostvario za iste odnosno sline poslove
u Republici Hrvatskoj prema kolektivnom ugovoru, pravilniku o
radu odnosno ugovoru o radu uveana za 20% (u ovom primjeru
12.000,00 kuna, tj. iznos od 10.000,00 kuna uvean za 20%).
Iznos dohotka od kojeg se nakon umanjenja osobnog odbitka
utvruje porezna osnovica za primjenu stopa poreza na dohodak,
poslodavac utvruje umanjenjem ukupnog iznosa ostvarene plae
u inozemstvu u iznosu 13.500,00 kuna za iznos stvarno uplaenih
doprinosa iz plae u iznosu 2.400,00 kuna.
Red.
Opis Iznos
br.
1. Osnovica za plaanje doprinosa (plaa u
iznosu 10.000 uveana za 20%) 12.000,00
2. Doprinosi iz plae 2.400,00
- za mirovinsko osiguranje - I. stup
(12.000 x 15%) 1.800,00
- za mirovinsko osiguranje - II. stup
(12.000 x 5%) 600,00
12/29/06 5:06:04 PM
 PLAE I NAKNADE

Red. Prema odredbama Zakona o radu (Nar. nov., br. 137/04.

Opis Iznos - proieni tekst) plaa za prethodni mjesec dospijeva na
br.
3. Dohodak (13.500 - 2.400) 11.100,00 isplatu najkasnije do petnaestog dana u narednom mjesecu,
4. Osobni odbitak 2.400,00 ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drugaije
5. Porezna osnovica 8.700,00 utvreno.
6. Porez: 1.925,00
3.200,00 x 15% 480,00 2. OBRAUN POREZA NA DOHODAK
4.800,00 x 25% 1.200,00 Prema odredbama Zakona o porezu na dohodak poslodavac
700,00 x 35% 245,00 obraunava porez na dohodak na osnovicu koju ini iznos svih
7. Prirez (1.925,00 x 10%) 192,50 primitaka od nesamostalnog rada ostvarenih tijekom mjeseca,
8. Ukupno porez i prirez 2.117,50 umanjenih za:
9. Isplata radniku (13.500 - 2.400,00 - 2.117,50) 8.982,50 - uplaene doprinose za mirovinsko osiguranje iz plae,
10. Doprinosi na osnovicu od 12.000,00 kuna 3.264,00 - uplaene premije osiguranja tuzemnim osiguravateljima
- zdravstveno osiguranje - 15% 1.800,00 (ivotnog osiguranja koje imaju obiljeja tednje, dopunskoga
- za sluaj ozljede na radu i profes. bolest
i privatnog zdravstvenog osiguranja3 te dobrovoljnoga
- 0,5% 60,00 mirovinskog osiguranja), do visine 1.000,00 kuna mjeseno, i
- neoporeziv dio dohotka - osobni odbitak.
- za koritenje zdravstvene zatite u
inozemstvu - 10% 1.200,00
- za zapoljavanje - 1,6% 192,00
- za poticanje zapoljavanja osoba s
invaliditetom - 0,10% 12,00

1.4.5. Doprinos za koritenje zdravstvene zatite radnika

upuenog na slubeni put u inozemstvo
Ako poslodavac upuuje radnika na slubeni put u inozemstvo,
obvezno uplauje doprinos za koritenje zdravstvene zatite u
inozemstvu.
Doprinos za koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu
poslodavac obraunava po stopi od 20% na najniu mjesenu
osnovicu. Ako putovanje traje manje od mjesec dana, osnovica
za obraunavanje doprinosa utvruje se dijeljenjem najnie
mjesene osnovice s brojem dana mjeseca za koji se osnovica
utvruje i dobiveni iznos mnoi s brojem dana za koje postoji 2.1. Osobni odbitak
obveza plaanja doprinosa. Osnovni osobni odbitak poreznog obveznika iznosi
Na primjer, osnovicu za obraun posebnog doprinosa za 1.600,00 kuna mjeseno, odnosno 19.200,00 kuna godinje.
koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu za slubeno putovanje Umirovljenicima se osobni odbitak priznaje u visini mirovine, a
koje je trajalo tri dana u mjesecu sijenju 2007. godine, poslodavac najvie do 3.000,00 kuna mjeseno.
utvruje na sljedei nain: 2.298,00 : 31 x 3 = 222,39. Osnovni osobni odbitak tuzemnih poreznih obveznika uveava
Na utvrenu osnovicu obraunava se doprinos po stopi 20%, se za uzdravane lanove obitelji, i to:
to iznosi 44,48 kuna (222,39 x 20%). Obraunani iznos doprinosa
poslodavac uplauje u roku 15 dana po proteku mjeseca u Mjeseni
Uveanje osnovnog osobnog odbitka za: Faktor
kojemu je radnik bio na slubenom putu u inozemstvu. iznos
lana ue obitelji 0,50 800,00
1.5. Rokovi plaanja doprinosa Prvo dijete 0,50 800,00
Prema odredbama Zakona o doprinosima za obvezna osigu- Drugo dijete 0,70 1.120,00
ranja, poslodavac doprinose za obvezna osiguranja uplauje Tree dijete 1,00 1.600,00
istovremeno s isplatom plae (na ukupni iznos plae odnosno etvrto dijete 1,40 2.240,00
do najvie osnovice). Ako plau ne isplauje redovito, duan Peto dijete 1,904 3.040,00
je doprinose za obvezna osiguranja obraunati i uplatiti do
SIJEANJ 2007.

zadnjeg dana u mjesecu kada je dospjela isplata plae, na puni 3

iznos plae, odnosno do najvie osnovice2.
2
Uplatne raune na koje poslodavac uplauje obraunane doprinose za
obvezna osiguranja, porez na dohodak i prirez vidjeti u prilogu Obavijesti uz
ovaj broj asopisa.
Donoenjem novog Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju (Nar.
nov., br. 85/06.) obiljeja koja je prema odredbama starog Zakona o zdravstvenom
osiguranju (Nar. nov., br. 94/01. - 90/05.) imalo privatno zdravstveno osiguranje,
ima dodatno zdravstveno osiguranje, pa smo miljenja da se, umjesto privatnog,
ovo osiguranje moe koristiti kao porezna olakica pri utvrivanju predujma poreza
na dohodak od nesamostalnog rada (plae).
4
Za svako sljedee dijete faktor osnovnog osobnog odbitka progresivno se
uveava i to za 0,60; 0,70; 080; 0,90; 1,00..... u odnosu na sljedee dijete.

Raunovodstvo i nancije 125

sirovica/k 2.indd 125 12/29/06 5:06:05 PM
 PLAE I NAKNADE
Mjeseni
Uveanje osnovnog osobnog odbitka za: Faktor
iznos
Invalidnost poreznog obveznika i/ili
uzdravanog lana i/ili djeteta 0,30 480,00
100% invalidnost ili temeljem invalidnosti
pravo na pomo druge osobe - za
poreznog obveznika i/ili uzdravanog
lana i/ili dijete 1,00 1.600,00
Osobni odbitak poreznog obveznika utvruje se kao zbroj
osnovnog osobnog odbitka i pripadajueg iznosa osobnog od-
bitka za uzdravane lanove ue obitelji, djecu te moebitnu
invalidnost.
2.1.1. Uzdravani lanovi ue obitelji i uzdravana djeca
Uzdravanim lanovima ue obitelji smatraju se suprunici,
ali samo ako su u branoj zajednici. Iznimno, porezni obveznik
moe ostvariti pravo na uveanje osobnog odbitka i za uzdravanje
biveg suprunika ako mu plaa alimentaciju.
Uzdravanim lanovima obitelji, osim suprunika, smatraju
se i roditelji poreznog obveznika, roditelji suprunika poreznog
obveznika, te preci (djed, baka, itd.) i potomci (djeca, unuad,
itd.) u izravnoj liniji. Uzdravanim lanovima obitelji smatraju
se i ouh, odnosno maeha koje uzdrava usvojeno punoljetno
dijete, te punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan
skrbnikom prema posebnom zakonu.
Uzdravanom djecom smatraju se djeca koju roditelji,
pooimi, pomajke, skrbnici i usvojitelji uzdravaju. Uzdravanom
djecom smatraju se i djeca koja su zavrila redovno kolovanje,
sve do prvog zaposlenja, ako su prijavljena Hrvatskom zavodu
za zapoljavanje.
2.1.2. Uvjeti za koritenje osobnog odbitka za uzdravane
lanove ue obitelji
Porezni obveznik moe koristiti osobni odbitak na ime uzdr-
avanja lanova ue obitelji i uzdravane djece u razdoblju u kojemu
se ti lanovi obitelji odnosno djeca smatraju uzdravanim.
Osobe se smatraju uzdravanima ako tijekom godine ne
ostvare oporezive primitke, primitke na koje se ne plaa porez
na dohodak odnosno primitke koji se ne smatraju dohotkom,
u iznosu koji premauje esterostruki iznos osnovnog osobnog
odbitka na godinjoj razini, tj. ako ne ostvare vie od 9.600,00
kuna godinje.
Na primjer, ako dijete ostvari nagradu za praktini rad i
naukovanje, ili stipendiju, odnosno primitak za rad preko ovla-
tenih posrednika u svoti koja premauje iznos od 9.600,00 kuna
godinje, ne smatra se uzdravanim djetetom. Uzdravanim la-
nom obitelji ne smatra se, na primjer, onaj lan ue obitelji koji
kao nezaposlena osoba, u skladu s posebnim propisom, ostvari
naknadu za vrijeme nezaposlenosti u visini iznad 9.600,00 kuna
SIJEANJ 2007.
godinje.
Iznimno, prema odredbi lanka 36. stavka 5. Zakona o porezu
na dohodak, u kriterij ostvarenog iznosa primitaka (oporezivih ili
neoporezivih) na temelju kojega se utvruje smatra li se osoba
uzdravanom, ne ulaze:
- socijalne potpore utvrene prema posebnim propisima,
- doplatak za djecu ostvaren po posebnim propisima,
126 Raunovodstvo i nancije
sirovica/k 2.indd 126
- primici za opremu novoroenog djeteta po posebnom
propisu,
- obiteljske mirovine koje djeca ostvaruju nakon smrti
roditelja.
Slijedom ovih zakonskih odredbi, dijete koje, na primjer,
ostvaruje mirovinu po umrlom roditelju u iznosu od 24.000,00
kuna godinje, smatra se uzdravanim djetetom drugom roditelju,
ako ne ostvaruje druge primitke (oporezive odnosno neoporezive)
u iznosu koji premauje 9.600,00 kuna godinje.
Razdoblje koritenja osobnih odbitaka zaokruuje se u
korist poreznog obveznika na pune mjesece. Na primjer, porezni
obveznik kojemu se uzdravani lan - dijete rodi 31. sijenja,
ostvaruje pravo na uveanje neoporezivog dohotka od 1. sijenja.
Radnik ostvaruje pravo na umanjenje dohotka za neoporeziv
dio plae - osobni odbitak samo ako je poslodavcu predao obrazac
PK u kojemu je, na temelju vjerodostojne dokumentacije (izvoda
iz matine knjige roenih, izvoda iz matine knjige vjenanih,
potvrda o utvrenoj invalidnosti, i sl.) iskazano pravo na
uveanje osnovnog osobnog odbitka tog radnika. Obrazac PK
poreznom obvezniku izdaje nadlena ispostava Porezne uprave
prema njegovom prebivalitu odnosno uobiajenom boravitu.
Ako porezni obveznik ne preda poslodavcu obrazac PK, po-
slodavac ne moe pri obraunu plae utvreni dohodak umanjivati
za osobni odbitak (niti za osnovni osobni odbitak poreznog
obveznika, ni za uveani iznos osnovnog osobnog odbitka na ime
uzdravanja lanova ue obitelji i djece).
2.1.3. Osobni odbitak na podruju posebne dravne skrbi i
brdsko-planinskim podrujima
Osobni odbitak poreznih obveznika koji imaju prebivalite i
borave na podruju posebne dravne skrbi utvruje se tijekom
godine od osnovnog osobnog odbitka u iznosu 1.600,00 kuna
mjeseno. Meutim, istekom godine, na temelju podnesene
godinje prijave poreza na dohodak, tim se poreznim obvez-
nicima priznaje uveani osnovni osobni odbitak u iznosu:
- za podruje 1. skupine - 3.840,00 kuna,
- za podruje 2. skupine - 3.200,00 kuna,
- za podruje 3. skupine i brdsko-planinska podruja - 2.400,00
kuna.
Navedene (uveane) iznose osnovnog osobnog odbitka za
porezne obveznike koji imaju prebivalite i borave na podruju
posebne dravne skrbi i brdsko-planinskim podrujima ne moe
primijeniti poslodavac pri isplati plae tijekom godine, jer se
to pravo ostvaruje istekom godine, podnoenjem godinje prijave
poreza na dohodak.
2.2. Porezne stope i osnovice
Porez na dohodak obraunava se:
Stopa Mjesena porezna osnovica
15% do 3.200
25% od 3.200 - 8.000
35% od 8.000 - 22.400
45% iznad 22.400
Na obraunani iznos poreza na dohodak, obraunava se
prirez, ako je propisan za opinu odnosno grad u kojemu porezni
obveznik ima prebivalite ili uobiajeno boravite.
12/29/06 5:06:05 PM
 PLAE I NAKNADE

Primjer obrauna plae: Poslodavac zapoljava vie od 20 radnika.

Radnik osiguran u prvom i drugom stupu mirovinskog osi-
Red.
guranja, uzdrava prvo dijete i ima mjesenu plau u iznosu Opis Iznos
br.
8.700,00 kuna. Pri obraunu plae koristi pravo na priznavanje
izdataka temeljem uplaene premije ivotnog osiguranja s 1. Bruto plaa 12.600,00
obiljejem tednje u iznosu 400,00 kuna mjeseno. Radnik ima 2. Doprinosi iz plae 2.520,00
prebivalite na podruju grada koji je uveo stopu prireza u iznosu - I. stup mirov. osiguranja (12.600 x 15% 1.890,00
15%. - II. stup mirov. osiguranja (12.600 x 5%) 630,00
Poslodavac zapoljava manje od 20 radnika pa nema ob- 3. Dohodak 10.080,00
vezu plaanja doprinosa za poticanje zapoljavanja osoba s 4. Osobni odbitak (1.600 x 1,30) 2.080,00
invaliditetom. 5. Porezna osnovica 8.000,00
Red. 6. Porez: 1.680,00
Opis Iznos 3.200 x 15% 480,00
br.
1. Bruto plaa 8.700,00 4.800 x 25% 1.200,00
2. Doprinosi iz plae 1.740,00 7. Prirez (1.680 x 10%) 168,00
- I. stup mirov. osiguranja (8.700 x 15%) 1.305,00 8. Ukupno porez i prirez 1.848,00
- II. stup mirov. osiguranja (8.700 x 5%) 435,00 9. Umanjenje ukupnog poreza i prireza za
3. Premije osiguranja 400,00 iznos invalidnosti HRVI-a (za 60%) 1.108,80
4. Dohodak (red. br. 1 - red. br. 2 - red. br. 3) 6.560,00 10. Iznos poreza i prireza za uplatu 739,20
5. Osobni odbitak (1.600 x 1,5) 2.400,00 11. Neto plaa 9.340,80
6. Porezna osnovica 4.160,00 12. Doprinosi na plau 2.167,20
7 Porez: 720,00 - za osnovno zdravstveno osiguranje
(12.600 x 15%) 1.890,00
3.200 x 15% 480,00
960 x 25% 240,00 - za ozljedu na radu i profes. bolest
(12.600 x 0,50%) 63,00
8. Prirez (720 x 15%) 108,00
- za zapoljavanje (12.600 x 1,60) 201,60
9. Porez i prirez ukupno 828,00
- za poticanje zapoljavanja invalida
10. Neto plaa (red. br. 1 - red. br. 2 - red. br. 9) 6.132,00 (12.600 x 0,10%) 12,60
11. Obustava uplaenih premija osiguranja 400,00
12. Isplata radniku 5.732,00 3. EVIDENCIJE ZA ISPLAENU PLAU
13. Doprinosi na plau 1.496,40
- za osnovno zdravstveno osiguranje (8.700 O primicima od nesamostalnog rada (plai) te obraunanim
i plaenim iznosima doprinosa za obvezna osiguranja, poreza
x 15%) 1.305,00
na dohodak i prireza poslodavac je duan izvijestiti nadlenu
- za ozljedu na radu i profes. bolest (8.700 ispostavu Porezne uprave na propisanom ID obrascu, do 15. u
x 0,50%) 43,50 mjesecu za protekli mjesec.
- za zapoljavanje (8.700 x1,70%) 147,90 Osim Obrasca ID kojeg dostavlja nadlenoj ispostavi Porezne
uprave, poslodavac je, prilikom isplate plae, duan REGOS-u
2.3. Porezne olakice za hrvatske ratne vojne invalide iz predati Obrazac R-Sm, u kojemu upisuje podatke o osiguranicima,
domovinskog rata obraunanim i uplaenim doprinosima za mirovinsko osiguranje
Fizike osobe kojima je utvren status hrvatskog ratnog vojnog te iznosu isplaene neto plae. U sluaju kada plau ne isplati
do kraja mjeseca u kojemu je dospjela za isplatu, poslodavac je
invalida iz Domovinskog rata, prema odredbama Zakona o porezu
obvezan do kraja mjeseca za prethodni mjesec, dostaviti REGOS-
na dohodak, ne plaaju porez na dohodak od nesamostalnog
u obrazac R-Sm s iskazanim obraunanim iznosima doprinosa za
rada i mirovinu razmjerno stupnju utvrene invalidnosti. mirovinsko osiguranje. Ako poslodavac u 2007. godini isplauje
Pri utvrivanju iznosa poreza koji treba uplatiti, poslodavac plau za 2006. godinu (za mjesec prosinac ili neki drugi mjesec
primjenjuje pravo na umanjenje porezne obveze razmjerno 2006. godine), identifikator R-Sm obrasca zapoinje brojkom 6,
stupnju utvrene invalidnosti. jer prva znamenka identifikatora sadri podatak o godini za koju
Primjer obrauna plae za hrvatskog ratnog vojnog inval- se podnosi, odnosno za koju se plaa isplauje.
ida: Pri isplati plae, poslodavci - pravne osobe, popunjavaju i
SIJEANJ 2007.

Radnik, HRVI sa stupnjem invalidnosti od 60% ivi u mjestu
koje je uvelo obvezu plaanja prireza po stopi 10%. Osnovni
osobni odbitak ovog poreznog obveznika uveava se za faktor
0,30 zbog utvrene invalidnosti, i iznosi 2.080,00 kuna.
Osiguran je u prvom i u drugom stupu mirovinskog osiguranja,
a s poslodavcem je ugovorio bruto plau u iznosu 12.600,00
kuna.
u poslovnici FINA-e predaju SPL obrazac, propisan Godinjim
provedbenim planom statistikih aktivnosti Republike Hrvatske za
2007. godinu (Nar. nov., br. 117/06.), zbog provoenja statistikih
istraivanja na podruju plaa, naknada i potpora koje se isplauju
osobama u radnom odnosu.
Kornelija SIROVICA, HZRIF, Zagreb

Raunovodstvo i nancije 127

sirovica/k 2.indd 127 12/29/06 5:06:05 PM
 PLAE I NAKNADE

VESNA BLAGOJEVI Struni lanak UDK 330.5-331.2

Pravo na doplatak za djecu od

1. sijenja 2007. godine
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu koji se
primjenjuje od 1. sijenja 2007. g., povean je dohodovni cenzus za ostvarivanje
prava na djeji doplatak na 1.663,00 kn dohotka po lanu domainstva.
Umjesto dosadanje dvije, propisane su tri cenzusne grupe i odreene nove
svote doplatka za djecu za svaku cenzusnu grupu. Uvedeno je i novo pravo -
pronatalitetni dodatak za tree i etvrto dijete.
U sljedeem lanku donosimo prikaz novih odredbi Zakona o djejem
doplatku.

je pronatalitetni dodatak za korisnika koji ostvaruje pravo na

doplatak za tree i etvrto dijete. Izmijenjena je i odredba prema
kojoj se za dijete na kolovanju u osnovnoj koli, zavretkom
kolske godine u kojoj je navrilo 15 godina ivota vie nije
moglo ostvariti doplatak za djecu.

1. UVOD
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu
(Nar. nov., br. 138/06. u daljnjem tekstu Zakon) donesen je na
sjednici Hrvatskoga sabora 8. prosinca 2006., a stupa na snagu
1. sijenja 2007. Izmjene i dopune Zakona o doplatku za djecu
u izravnoj su vezi s provedbom mjera Nacionalne populacijske
politike, koju je donio Hrvatski sabor na sjednici od 24. studenoga
2006. i koja je objavljena u Narodnim novinama broj 132/06.
Naime, kao mjere u provoenju temeljnih naela Nacionalne
populacijske politike u sustavu obiteljskih potpora, odreeno je
SIJEANJ 2007.
2. DOHODOVNI CENZUS
Dohodovni cenzus za ostvarivanje prava na doplatak za
djecu od 1. sijenja 2007. iznosi 50% proraunske osnovice.
Time se poveao dohodovni cenzus s 1330,40 kn na 1663,00 kn
mjeseno, to znai da pravo na doplatak za djecu od 1. sijenja
2007. stjee korisnik ije je kuanstvo ostvarilo ukupni dohodak
do 1663,00 kn mjeseno po lanu kuanstva.
Odreene su tri cenzusne grupe i to:
- prva - ako prosjeni mjeseni dohodak ne prelazi 16,33%
proraunske osnovice (543,14 kn),
- druga - ako prosjeni mjeseni dohodak prelazi 16,33%
(543,14 kn), a ne prelazi 33,66% (1119,53 kn) proraunske
osnovice, i
- trea - ako prosjeni mjeseni dohodak prelazi 33,66%
(1119,53 kn), a ne prelazi 50% (1663,00 kn) proraunske
osnovice.
3. NOVI IZNOSI DOPLATKA ZA DJECU
Svota doplatka za djecu odreuje se u postotku od pro-
raunske osnovice (3326,00 kn) i ovisi o utvrenom dohodovnom
cenzusu, o zdravstvenom stanju djeteta, te o statusu roditelja.

da je potrebno osigurati doplatak za djecu sukladno ostvarenom
dohotku u obitelji, te osigurati pronatalitetni dodatak za tree i
etvrto dijete u obitelji.
Sukladno navedenom naelu u Zakonu o doplatku za djecu je
podignut dohodovni cenzus s 40% na 50% proraunske osnovice,
umjesto dvije grupe dohodovnog cenzusa odreene su tri grupe i
u skladu s tim promijenjene su svote doplatka za djecu. Utvren
U skladu s novim cenzusnim grupama odreene su nove svote
doplatka za djecu, i to:
- ako ukupni dohodak po lanu kuanstva korisnika mjeseno
ne prelazi 16,33% proraunske osnovice (543,14 kn),
doplatak se odreuje u svoti od 299,34 kn (9% proraunske
osnovice),

128 Raunovodstvo i nancije

Blagojevic./k.indd 128 12/29/06 5:08:19 PM


- ako ukupni dohodak po lanu kuanstva korisnika mjeseno
prelazi 16,33% (543,14 kn), a ne prelazi 33,66% proraunske
osnovice, (1119,53 kn), doplatak se odreuje u svoti od
249,45 kn (7,5% proraunske osnovice),
- ako ukupni dohodak po lanu kuanstva korisnika mjeseno
prelazi 33,66% (1119,53 kn), a ne prelazi 50% proraunske
osnovice (1663,00 kn), doplatak se odreuje u svoti od
199,56 kn (6% proraunske osnovice)
- za dijete bez oba roditelja ili za dijete ija su oba roditelja
nepoznata ili nepoznatog prebivalita ili potpuno nesposobni
za samostalan ivot i rad ili ako im je oduzeta poslovna
sposobnost, pripadajua svota doplatka, odreena prema
utvrenom cenzusu, poveava se za 25% (374,18 kn, 311,81
kn ili 249,45 kn)
- za dijete bez jednog roditelja ili za dijete iji je jedan roditelj
nepoznat ili nepoznatog prebivalita ili potpuno nesposoban
za samostalan ivot i rad ili ako mu je oduzeta poslovna
sposobnost, pripadajua svota doplatka, odreena prema
utvrenom cenzusu, poveava se za 15% (344,24 kn, 286,87
kn ili 229,49 kn),
- za dijete s oteenjem zdravlja, korisniku pripada doplatak
za djecu u 25% veoj svoti od pripadajue svote doplatka
(374,18 kn, 311,81 kn ili 249,45 kn)
- za korisnike koji pravo ostvaruju prema lanku 34. Zakona o
pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova
njihovih obitelji, svota doplatka nije se promijenila i iznosi
374,18 kn,
- za korisnike koji ostvaruju pravo prema lanku 22. Zakona
o doplatku za djecu svota doplatka nije se mijenjala i iznosi
831,50 kn.
Zakonom je snien prvi dohodovni cenzus s 20% (665,21 kn)
proraunske osnovice na 16,33% (543,14 kn), to znai da najviu
svotu doplatka od 299,34 kn mjeseno ostvaruje korisnik ako mu
prosjeni mjeseni dohodak po lanu kuanstva ne prelazi 543,14
kn.
Budui da je odreeni broj korisnika, kojima dohodovni
cenzus prelazi 543,14 kn, a ne prelazi 665,21 kn, u 2006. godini
ostvario pravo na doplatak za djecu u svoti od 299,34 kn, Za-
konom je odreeno da im se do 28. veljae 2007. nee smanjiti
ve odreena svota doplatka.
Za sve ostale, prilikom rjeavanja novih zahtjeva od 1. sijenja
2007. godine, primjenjivat e se nove odredbe Zakona o odre-
ivanju dohodovnog cenzusa.
Isto vrijedi i za korisnike kojima je rjeenjem za 2006. odbijen
zahtjev za priznavanja prava zbog prelaska dohodovnog cenzusa.
Od 1. oujka 2007. rjeava se o pravu na doplatak za 2007.
godinu i tada e se u cijelosti za sve korisnike primjenjivati nove
odredbe o utvrivanju dohodovnog cenzusa.
4. PRONATALITETNI DODATAK ZA TREE I
ETVRTO DIJETE
Prema novoj odredbi Zakona, a u skladu s mjerama Nacionalne
populacijske politike, korisniku, uz utvreni doplatak za djecu,
pripada i dodatak u iznosu od po 500,00 kn mjeseno za tree i
etvrto dijete.
Blagojevic./k.indd 129
PLAE I NAKNADE
To znai da se ukupno odreena svota doplatka za svu djecu,
poveava za 500,00 kn, ako korisnik koristi doplatak za troje
djece, odnosno za 1000,00 kn mjeseno, ako koristi doplatak za
etvero ili vie djece.
Napominje se da se dodatak odreuje i isplauje u odnosu na
ukupni broj djece u isplati, uraunavajui i djecu s invaliditetom, te
djecu smrtno stradalih, zatoenih i nestalih hrvatskih branitelja.
5. OBVEZA DONOENJA RJEENJA PO
SLUBENOJ DUNOSTI O PRERAUNU
DOPLATKA ZA DJECU KORISNICIMA OD 1.
SIJENJA 2007. GODINE
Korisnicima doplatka za djecu, koji su pravo ostvarili prema
odredbama Zakona koji vai do 31. prosinca 2006., od 1. sijenja
2007. pripada doplatak za djecu u iznosu utvrenom prema
odredbama novoga Zakona i ovisno o dohodovnom cenzusu,
utvrenom prema odredbama novoga Zakona, uzimajui u
obzir ukupni dohodak kuanstva u 2005., utvren u prethodnom
postupku donoenja rjeenja o priznanju prava za 2006. godinu.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, ima obvezu donijeti
rjeenja korisnicima doplatka po slubenoj dunosti.
Prema tome, svim korisnicima doplatka za djecu, kojima je
doneseno pozitivno rjeenje za 2006. godinu (aktivni korisnici -
korisnici kojima je pravo priznato do 28. veljae 2007.), i koji e
biti u isplati na dan 31. prosinca 2006., preraunat e se i odrediti
nova svota doplatka za djecu slubenim putem, te e im se donijeti
automatsko rjeenje.
Posebno se napominje da e se doplatak preraunati i koris-
nicima kojima je u 2006. doneseno istovremeno rjeenje o priz-
nanju i odbijanju prava na doplatak, ali samo za djecu kojima je
priznato pravo. Za ostvarivanje prava na doplatak za ostalu djecu,
korisnik treba podnijeti novi zahtjev.
Prema prvim zahtjevima (zahtjevi novih korisnika) za ostva-
rivanje prava, podnesenih od 1. sijenja 2007. do 28. veljae 2007.
rjeava se o pravu na doplatak od dana podnesenog zahtjeva do
28. veljae 2007., i to prema dohotku kuanstva ostvarenom u
2005. godini.
Korisnicima, koji su u 2006. godini dobili negativna
rjeenja zbog prelaska dohodovnog cenzusa, nee se ponovno
preraunavati dohodovni cenzus automatskim putem, niti e im
se donositi rjeenje po slubenoj dunosti. Za ostvarivanje prava
na doplatak za djecu prema novim odredbama Zakona korisnik
treba podnijeti novi zahtjev.
Prema tome, za ostvarivanje prava na doplatak za djecu od 1.
sijenja 2007., korisnici kojima je rijeen zahtjev u 2006. godini
i koji su u isplati na dan 31. prosinca 2006., ne podnose zahtjev
za ostvarivanje prava. Njima e Hrvatski zavod za mirovinsko
osiguranje, po slubenoj dunosti preraunati, donijeti i dostaviti
novo rjeenje na kune adrese, a isplatu odrediti na raune banke
na koje inae primaju doplatak za djecu.
SIJEANJ 2007.
Svi ostali, raunajui i korisnike kojima je u 2006. doneseno
rjeenje o odbijanju zahtjeva zbog prelaska cenzusa od 1330,40
kn, a kojima utvreni cenzus ne prelazi novi cenzus od 1663,00
kn, za ostvarivanje prava prema novim odredbama Zakona,
trebaju podnijeti nove zahtjeve. Prema tom zahtjevu rjeava se o
pravu do 28. veljae 2006., a za odreivanje dohodovnog cenzusa
uraunavaju se prihodi ostvareni u 2005. godini.
Raunovodstvo i nancije 129
12/29/06 5:08:20 PM
 PLAE I NAKNADE

Od 1. oujka 2007. o pravu se odluuje na osnovi novog zah- DOHODOVNI CENZUS

tjeva i dohotka kuanstva ostvarenog u 2006. godini jer se radi o
proraunska osnovica kuna
novom postupku ostvarivanja prava na doplatak za djecu za 2007.
godinu. PRVI 16,33% 543,14
DRUGI 16,34% - 33,66% 543,15 - 1119,53
6. PRODUENO KORITENJE PRAVA NA TREI 33,67% - 50% 1119,54 - 1663,00
DOPLATAK ZA DIJETE NA KOLOVANJU U
OSNOVNOJ KOLI
SVOTA DOPLATKA
Prema novoj odredbi Zakona, pravo na doplatak za djecu, do proraunska
kuna
zavretka osnovnog kolovanja, ostvaruje i dijete koje je navrilo osnovica
15. godina ivota, a pohaa osnovnu kolu, ako je razlog po- ZA PRVI CENZUS 9% 299,34 kn
haanja osnovne kole nakon 15. godine ivota kasniji upis u
prvi razred osnovne kole ili gubitak razreda iz zdravstvenih ZA DRUGI CENZUS 7,5% 249,45 kn
razloga, odnosno due bolesti. ZA TREI CENZUS 6% 199,56 kn
Navedenom izmjenom omoguava se koritenje prava na ZA DIJETE S
doplatak za djecu i nakon zavretka kolske godine u kojoj je 25% 831,50 kn
INVALIDITETOM
dijete navrilo 15 godina ivota, ako se u postupku dokae da se ZA DIJETE HRBR 299,34 kn + 25% 374,18 kn
dijete kasnije upisalo u prvi razred osnovne kole, odnosno da
je ponavljalo razred zbog zdravstvenih razloga, odnosno due ZA DIJETE S 299,34 kn + 25% 374,18 kn
bolesti. TEKOAMA U
249,45 kn + 25% 311,81 kn
Naime, prema odredbama Zakona o doplatku za djecu do RAZVOJU
ILI BEZ OBA RODITELJA 199,56 kn + 25% 249,45 kn
navedene izmjene, pravo na doplatak za djecu koja pohaaju os-
novnu kolu moglo se koristiti najdue do kraja kolske godine u 299,34 kn + 15% 344,24 kn
kojoj je dijete navrilo 15 godina ivota, a za djecu koja pohaaju ZA DIJETE S JEDNIM
249,45 kn + 15% 286,87 kn
srednju kolu, pravo se moglo koristiti i nakon zavretka kolske RODITELJEM
199,56 kn + 15% 229,49 kn
godine u kojoj je dijete navrilo 19 godina ivota, ako nije moglo
zavriti kolovanje u redovitom roku zbog due bolesti.
Prema tome, u koritenju prava na doplatak za djecu, izjed- ZA TREE I ETVRTO DIJETE DOPLATAK SE
naeni su korisnici koji ostvaruju pravo na doplatak za djecu koja POVEAVA PO 500,00 kn
pohaaju osnovnu kolu s korisnicima koji ostvaruju pravo na
doplatak za djecu u srednjoj koli. Vesna BLAGOJEVI, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje,
Izmijenjena odredba primjenjuje se na korisnike ija e djeca Zagreb
u kolskoj godini 2006./07. navriti 15 godina ivota i nastaviti
osnovno kolovanje u kolskoj godini 2007./08.
U odnosu na ostale uvjete, Zakon o doplatku za djecu nije se
promijenio. To znai da za koritenje prava na doplatak moraju
biti ispunjeni opi uvjeti i to:
- podnositelj zahtjeva treba imati hrvatsko dravljanstvo ili
status stranca s utvrenim stalnim boravkom i tri godine ne-
prekidnog prebivalita prije podnoenja zahtjeva na teritoriju
Republike Hrvatske,
- dijete za koje se trai doplatak treba ivjeti u zajednikom
kuanstvu s korisnikom,
- dijete, nakon 15. godine do najdue kraja kolske godine u
kojoj navrava 19 godina ivota, mora biti na redovitom ko-
lovanju.
Dobna granica djece za ostvarivanje prava nije se promijenila,
to znai da za studente nije omogueno koritenje prava na
doplatak za djecu.
SIJEANJ 2007.

Pravo na doplatak za djecu u 2007. godini

GODINA 2007.
PRORAUNSKA OSNOVICA 3.326,00 kn Potraite u naoj narudbenici
ili www.rif.hr
130 Raunovodstvo i nancije

Blagojevic./k.indd 130 12/29/06 5:08:21 PM

 POSLOVANJE OBRTNIKA

VESNA BRDOVNIK, KORNELIJA SIROVICA Struni lanak UDK 336.2

Utvrivanje dohotka i godinja porezna

prijava osoba koje obavljaju samostalnu
djelatnost
Fizike osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost - obrtnici, osobe koje
obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja i poljoprivrede i umarstva, obvezno
podnose godinju prijavu poreza na dohodak nadlenoj ispostavi Porezne uprave
prema svom prebivalitu ili uobiajenom boravitu do kraja mjeseca veljae tekue za
prethodnu godinu, a porezni obveznici koji zajedniki obavljaju samostalnu djelatnost
do 31. sijenja tekue godine za prethodnu.
Ovi porezni obveznici u poreznoj prijavi iskazuju iznos ostvarenog dohotka ili
gubitka od obavljanja tih samostalnih djelatnosti, a prema podacima iz propisanih
poslovnih knjiga. Uz godinju poreznu prijavu prilau izvadak iz poslovnih knjiga s
podacima o ukupnim primicima i ukupnim izdacima pri emu se posebno iskazuju
podaci o iznosu otpisa, uplaenih premija osiguranja i porezno priznatih izdataka
reprezentacije.
U ovom lanku detaljnije piemo o nainu evidentiranja primitaka i izdataka u
poslovnim knjigama i utvrivanju dohotka od samostalne djelatnosti.

Meutim i za neke druge djelatnosti fizikih osoba, dohodak

se po sili Zakona ili na zahtjev poreznog obveznika, moe
utvrivati na nain kako je to propisano za obrtnike i ostale
samostalne djelatnosti, to posljedino znai da fizike osobe u
tom sluaju imaju jednaka prava i obveze u vezi s oporezivanjem
kao i obveznici poreza na dohodak - obrtnici i fizike osobe koje
obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja.
Na primjer, na nain propisan za samostalne djelatnosti, pod
propisanim uvjetima, dohodak su obvezne utvrivati fizike
osobe koje obavljaju djelatnost iznajmljivanja nekretnina i
pokretnina (ukljuivo i iznajmljivanja stanova, soba i postelja
putnicima i turistima i organiziranja kampova), ako su istodobno
i obveznici poreza na dodanu vrijednost prema posebnom
zakonu. Ako fizika osoba iznajmljiva nije obveznik poreza
na dodanu vrijednost, moe na vlastiti zahtjev dohodak od
iznajmljivanja, koji se temeljno smatra dohotkom od imovine
prema lanku 27. Zakona, utvrivati na nain propisan za dohodak
od samostalne djelatnosti (lanak 29. stavak 2. Zakona).
1. SAMOSTALNE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI U skladu s lankom 32. stavkom 6. Zakona fizike osobe
IZJEDNAENE SA SAMOSTALNIM koje ostvaruju drugi dohodak mogu na vlastiti zahtjev, upisom u
DJELATNOSTIMA registar obveznika poreza na dohodak pri Poreznoj upravi, drugi
SIJEANJ 2007.

dohodak utvrivati na nain propisan za samostalne djelatnosti.

lankom 18. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br.
177/04. - u daljnjem tekstu: Zakon) propisane su samostalne
2. ZAJEDNIKO OBAVLJANJE SAMOSTALNIH
djelatnosti fizikih osoba od kojih se utvruje i oporezuje dohodak
DJELATNOSTI
od samostalnih djelatnosti. Temeljno, radi se o obrtnikim
djelatnostima, djelatnostima slobodnih zanimanja i djelatnostima Dohodak od samostalne djelatnosti moe ostvarivati fizika
poljoprivrede i umarstva. osoba kao pojedinac, ali i vie fizikih osoba zajedniki (kao

Raunovodstvo i nancije 131

brdovnik.k/indd.indd 131 12/29/06 5:10:11 PM
 POSLOVANJE OBRTNIKA
supoduzetnici i suvlasnici u sluaju dohotka od zajednike
imovine).
U tom smislu je lankom 34. stavkom 1. Zakona propisano
da ako vie fizikih osoba ostvaruje dohodak zajednikim
obavljanjem samostalne djelatnosti (u supoduzetnitvu), svaka
fizika osoba (supoduzetnik) plaa porez na dio dohotka koji
joj pripada od zajednike samostalne djelatnosti.
U skladu s lankom 34. stavkom 6. Zakona i s lankom 48.
stavkom 4. Pravilnika, supoduzetnici koji ostvaruju zajedniki
dohodak obvezni su imenovati nositelja zajednike samostalne
djelatnosti. Nositelj zajednike djelatnosti je o tome obvezan
izvijestiti ispostavu Porezne uprave nadlenu prema njegovom
prebivalitu ili uobiajenom boravitu i to pri poetku obavljanja
zajednike djelatnosti.
Nositelj zajednike djelatnosti je odgovoran za voenje po-
slovnih knjiga, plaanje poreznih i drugih obveza, podnoenje
prijava i izvjea te izvravanje drugih propisanih obveza koje
proizlaze iz zajednike djelatnosti.
Zajedniko obavljanje samostalne djelatnosti obrta ureeno je
i posebnim propisom - Zakonom o obrtu (Nar. nov., br. 49/03.
- proieni tekst).
U skladu s lankom 37. Zakona o obrtu dvije ili vie fizikih
osoba mogu zajedniki obavljati obrt, radi obavljanja gospodarskih
djelatnosti. Meusobne odnose u zajednikom obrtu vie fizikih
osoba koje zajedniki obavljaju djelatnost obrta, ureuju pisanim
ugovorom koji su obvezni priloiti pri upisu u obrtni registar
nadlenom upanijskom uredu. Propisano je da jedna fizika
osoba moe obavljati vie zajednikih obrta, radi obavljanja
gospodarske djelatnosti.
Odredbe propisa o porezu na dohodak koje se odnose na utvr-
ivanje i oporezivanje dohotka od samostalne djelatnosti obrta
obveznika pojedinca, na isti se nain primjenjuju i na utvrivanje
i oporezivanje dohotka od zajednike samostalne djelatnosti
(uz izuzetak to se u tom sluaju obvezno podnosi zajednika
porezna prijava za zajedniki obrt, a potom i pojedinane
godinje porezne prijave za svakog supoduzetnika).
3. POSLOVNE KNJIGE I EVIDENCIJE
Odredbama lanka 19. stavka 1. Zakona i lanka 23. Pra-
vilnika propisano je da obrtnici, fizike osobe koje obavljaju
djelatnost slobodnog zanimanja te poljoprivrede i umarstva,
a i sve druge fizike osobe koje obavljaju djelatnosti koje se u
skladu s odredbama Zakona oporezuju kao obrtnike, dohodak od
tih djelatnosti utvruju kao razliku izmeu poslovnih primitaka i
poslovnih izdataka, na temelju podataka iz propisanih poslovnih
knjiga, neovisno o tome obavljaju li te djelatnosti kao porezni
obveznici pojedinci ili zajedniki kao supoduzetnici.
Ako samostalnu djelatnost obavlja zajedniki vie fizikih
osoba i po toj su osnovi obveznici poreza na dohodak, dohodak
SIJEANJ 2007.
ostvaren obavljanjem zajednike samostalne djelatnosti utvruju
kao jedinstveni dohodak prema odredbama lanaka 19. do 24.
istog Zakona.
Za samostalne djelatnosti i za svrhe oporezivanja dohotka
s njima izjednaene djelatnosti, propisane su sljedee poslovne
knjige i evidencije:
132 Raunovodstvo i nancije
brdovnik.k/indd.indd 132
- knjiga primitaka i izdataka - obrazac KPI,
- knjiga prometa - obrazac KPR,
- popis dugotrajne imovine - obrazac DI,
- evidencija o trabinama i obvezama - obrazac TO.
Osim navedenih poslovnih knjiga i evidencija, fizikim oso-
bama koje obavljaju samostalne proizvodne i uslune djelatnosti za
koje nabavljaju reprodukcijski i potroni materijal te ugostiteljima
koji prodaju hranu i pia (alkoholna i bezalkoholna), propisana
je i obveza voenja posebne evidencije koja treba osigurati
podatke o nabavi reprodukcijskog i potronog materijala,
pia i napitaka te podatke o njihovoj uporabi.1
Uz evidencije propisane odredbama Zakona i Pravilnika
o porezu na dohodak, fizike osobe koje obavljaju djelatnost
slobodnih zanimanja, poljoprivrede i umarstva te druge djelatnosti
od kojih dohodak utvruju na temelju propisanih poslovnih
knjiga, a ujedno su i obveznici poreza na dodanu vrijednost, vode
i evidencije propisane odredbama Zakona o porezu na dodanu
vrijednost (Nar. nov., br. 47/95. do 90/05.) i Pravilnika o porezu
na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 60/96. do 153/05.).
Bitno je naglasiti da fizike osobe koje kao supoduzetnici
obavljaju zajedniku samostalnu djelatnost obrta, a i druge zajed-
nike samostalne djelatnosti vode samo jednu knjigu primitaka
i izdataka - Obrazac KPI, na temelju koje utvruju zajedniki
ostvaren dohodak. Nadalje, vode samo jednu evidenciju -
Popis dugotrajne imovine (Obrazac DI) te jednu evidenciju o
trabinama i obvezama - Obrazac TO.
4. UTVRIVANJE PRIMITAKA I IZDATAKA
ODNOSNO DOHOTKA
Knjiga primitaka i izdataka (obrazac KPI) temeljna je knji-
govodstvena evidencija, u koju obrtnici i osobe koje obavljaju
djelatnost slobodnog zanimanja upisuju podatke o naplaenim
poslovnim primicima i plaenim poslovnim izdacima u
jednom poreznom razdoblju i to na temelju urednih, tonih i
vjerodostojnih isprava.
4.1. Naelo blagajne
Prema odredbama lanka 8. stavka 1. i 2. Pravilnika, primicima
se smatraju sva dobra ostvarena od obavljanja djelatnosti, koja su
naplaena odnosno primljena u stvarima i uslugama. Primici se
smatraju naplaenim kada porezni obveznik moe njima raspo-
lagati, a izdaci se smatraju plaenim kada je dolo do odljeva do-
bara, pa porezni obveznik ne moe vie njima raspolagati, dakle
utvruju se prema primljenim uplatama i obavljenim isplatama
(naelo blagajne). Temeljno se primicima smatraju svi priljevi,
a izdacima svi odljevi u novcu koji su nastali u razdoblju od 1.
sijenja do 31. prosinca jednog poreznog razdoblja, sada 2006.
godine.
1
Zbog injenice da Zakonom o porezu na dohodak nisu propisane posebne
odredbe o obvezi voenja evidencije o nabavi i uporabi reprodukcijskog i potronog
materijala, a Pravilnik ne sadri odredbe koje bi detaljnije propisale nain njenog
voenja, odnosno propisale njen oblik i sadraj, Ministarstvo financija, Sredinji
ured Porezne uprave, dalo je Uputu o nainu voenja evidencija o nabavi i upo-
rabi reprodukcijskog i potronog materijala za obavljanje djelatnosti, hrane, pia i
napitaka, klasa: 410-18/05-01/141, ur.broj: 513-07-21-01/06-2 od 8. oujka 2006.
godine.
12/29/06 5:10:14 PM

Poduzetnik koji obavlja samostalnu djelatnost od koje utvruje
dohodak ostvaruje primitke najee u novcu i to naplatom na
iroraun, naplatom u gotovu novcu ili na neki drugi nain koji
ima obiljeje gotovinskog plaanja, a izdatke plaanjem na
iroraun, u gotovu novcu ili na drugi nain koji ima obiljeje
gotovinskog plaanja.
Meutim, poduzetnik moe primitke i izdatke, osim u novcu,
ostvarivati i u drugim dobrima odnosno stvarima i uslugama. U
tom sluaju se takvi nenovani primici utvruju prema trinim
vrijednostima, odnosno prema cijenama koje se ostvaruju u
uobiajenom poslovnom prometu, pri emu treba uzeti u obzir
sva svojstva takvih dobara (koliinu, cijenu, kakvou, istroenost
i slino). Izdaci u stvarima i uslugama se utvruju prema
cijenama nabave ili cijenama kotanja (u sluaju vlastite
proizvodnje dobara ili vlastitih usluga koje se daju ili obavljaju za
namiru neke obveze).
4.2. Poslovni primici
4.2.1. Primici od prodaje
Poslovnim primicima poduzetnika koji obavljaju samostalnu
djelatnost smatraju se u poreznom razdoblju naplaeni primici
od prodanih sirovina, materijala, poluproizvoda, proizvoda,
robe, otpada i slino, primici od obavljenih usluga, te primici
ostvareni od prodaje stvari i prava dugotrajne imovine koja je
poduzetnik vodio ili trebao voditi u popisu dugotrajne imovine
- obrascu DI.
Primici se utvruju i po osnovi odricanja od potraivanja za
isporuena dobra i usluge kojih se porezni obveznik dobrovoljno
odrekao, a koja bi u poreznom razdoblju kada se je potraivanja
odrekao ili u iduim poreznim razdobljima dovela do ostvarivanja
poslovnih primitaka. U tom sluaju se primici utvruju u poreznom
razdoblju - kalendarskoj godini u kojoj je poduzetnik donio odluku
o odricanju od potraivanja. Meutim, od potraivanja koja su
se pokazala nenaplativima u sudskom postupku ili u sluaju
steaja dunika, ne utvruju se primici.
4.2.2. Primici od izuzimanja
Primici od izuzimanja dobara i usluga, osim izuzimanja
u novcu, iz djelatnosti (poduzetnike sfere) za osobne potrebe
poduzetnika, lanova njegove obitelji ili drugih osoba, utvruju
se u poreznom razdoblju u kojemu su ta izuzimanja nastala.
Na isti se nain utvruju i primici od izuzimanja stvari i prava
dugotrajne imovine koja su sluila za obavljanje poduzetnike
djelatnosti, a koja su se vodila ili su se trebala voditi u popisu
dugotrajne imovine.
Izuzimanjima se smatraju i manjkovi dobara u smislu propisa
o porezu na dodanu vrijednost, iznad visine utvrene Odlukom
Hrvatske obrtnike komore, te pripadajui porezi zaraunani
prilikom nabave dobara za koje je utvren manjak.
4.2.3. Primici od otuenja ili likvidacije
Poslovnim primicima se smatraju primici ostvareni od
otuenja (prodaje, predaje, nasljedstva, darovanja i slino) ili
likvidacije (zatvaranja) cijelog poduzea (obrtnike djelatnosti ili
djelatnosti slobodnog zanimanja) ili dijela poduzea, pod uvjetom
da kasnije oporezivanje nije osigurano, odnosno da stjecatelj
brdovnik.k/indd.indd 133
POSLOVANJE OBRTNIKA
djelatnosti ne nastavlja poduzetniku djelatnost otuitelja ili
djelatnost ne nastavlja u cijelosti. Prelazak s utvrivanja dohotka
na temelju poslovnih knjiga, na utvrivanje paualnog dohotka
i plaanje paualnog poreza na dohodak, za svrhe oporezivanja,
izjednaen je s likvidacijom djelatnosti iza koje se djelatnost
od strane stjecatelja ne nastavlja, pa je i u tom sluaju potrebno
utvrditi te primitke.
4.2.4. Primici od kamata
Poslovnim primicima smatraju se naplaene kamate po
sredstvima i plasmanima sredstava koja slue za obavljanje
djelatnosti, osim ako se po toj osnovi ne utvruje dohodak od
kapitala iz lanka 30. Zakona. Osim toga, poslovnim primicima
smatraju se i naplaene zatezne kamate na potraivanja iz
poslovnih odnosa.
Meutim, u skladu s odredbama lanka 9. stavka 1. Zakona,
kamate na sredstva po vienju ili oroena sredstva koje banka,
tedionica ili tedno-kreditna zadruga, sukladno ugovoru o de-
poniranju sredstava, doznai na raun poreznog obveznika u odre-
enim vremenskim razdobljima (mjeseno, tromjeseno, i sl.), ne
evidentiraju se u knjizi primitaka i izdataka kao primitak.
4.2.5. Primljeni predujmovi
Poslovnim primicima smatraju se primljeni predujmovi
na ime buduih isporuka dobara i buduih usluga, to znai
da se primicima poreznog razdoblja smatraju i novani priljevi
u razdoblju od 1. sijenja do 31. prosinca jedne kalendarske
godine, bez obzira to u istom razdoblju poduzetnik nije obavio i
protuinidbu, odnosno isporuku dobara i usluga za koju je primio
odgovarajui predujam, ve e isporuku dobara i usluga uiniti u
sljedeem poreznom razdoblju.
4.2.6. Dravne pomoi, poticaji i potpore i ostali primici
Poslovnim primicima se smatraju primici ostvareni po osnovi
dravnih pomoi, poticaja i potpora za samostalnu djelatnost
ili djelatnost za koju se dohodak utvruje na temelju podataka iz
propisanih poslovnih knjiga.
Poslovnim primicima se smatraju i svi ostali primici ostvareni
po osnovi i u svezi obavljanja samostalne djelatnosti.
4.3. Poslovni izdaci
Poslovnim izdacima u samostalnim i s njima izjednaenim
djelatnostima, smatraju se sva dobra (novac, stvari, prava i uslu-
ge) koje obveznik poreza na dohodak izda u svrhu stjecanja, osi-
guranja i ouvanja poslovnih primitaka i koji su izravno vezani uz
obavljanje djelatnosti.
4.3.1. Izdaci za nabavu kratkotrajne imovine, usluge, plae i
lanarine
Poslovnim izdacima smatraju se odljevi dobara na ime nabav-
ljene kratkotrajne imovine (sirovina, materijala, poluproizvoda,
proizvoda, robe, ambalae, auto guma i slino), usluga potrebnih
SIJEANJ 2007.
za djelatnost, energije, izdaci za osoblje, plaeni doprinosi
za obvezna osiguranja poduzetnika po posebnim propisima,
plaene lanarine komorama i udruenjima,2 plaene takse,
2
Detaljnije o obvezi plaanja lanarine turistikoj zajednici, spomenike
rente i naknade za eksploataciju mineralnih sirovina vidjeti u posebnom lanku
u ovom broj asopisa. O obvezi plaanja doprinosa Obrtnikoj komori detaljnije
emo pisati u iduem broju asopisa.
Raunovodstvo i nancije 133
12/29/06 5:10:15 PM
 POSLOVANJE OBRTNIKA
plaene premije osiguranja i svi drugi odljevi koji su u svezi
s obavljanjem djelatnosti odnosno ostvarivanjem, osiguranjem i
ouvanjem poslovnih primitaka. Ti izdaci utvruju se za porezno
razdoblje u kojemu je dolo do odljeva (plaanja, predaje stvari,
obavljanja usluge).
4.3.2. Izdaci vezani uz dugotrajnu imovinu
Poslovnim izdacima vezanim uz dugotrajnu imovinu smatraju
se:
- knjigovodstvene vrijednosti prodanih dobara ili na drugi
nain otuenih dobara dugotrajne imovine koja su se vodila
ili su se trebala voditi u popisu dugotrajne imovine. Izdaci po
osnovi preostale knjigovodstvene vrijednosti se utvruju za
razdoblje u kojemu su predmeti dugotrajne imovine prodani
(otueni) i po toj osnovi utvreni primici u iznosu naplaene
vrijednosti;
- knjigovodstvene vrijednosti izuzetih dobara dugotrajne
imovine koja su se vodila ili su se trebala voditi u popisu
dugotrajne imovine za osobne potrebe poduzetnika, lanova
njegove obitelji ili drugih osoba. Izdaci po ovome temelju
se utvruju u iznosu knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne
imovine na kraju mjeseca otuenja, u kojemu su se od tog
izuzimanja utvrdili i primici u visini trine vrijednosti tih
dobara;
- knjigovodstvene vrijednosti uslijed vie sile i izvanrednih
dogaaja unitenih dobara dugotrajne imovine (poar,
poplava, potres, kraa i slino), uz uvjet da o unitenju postoje
zapisnici mjerodavnih tijela. Izdaci se utvruju za razdoblje
u kojemu je dolo do unitenja tih dobara (primici se po toj
osnovi ne utvruju);
- otpis (amortizacija) dobara dugotrajne imovine koja podu-
zetniku slue za obavljanje djelatnosti i upisana su u popis
dugotrajne imovine, a u skladu s lankom 12. Zakona o porezu
na dobit (Nar. nov., br. 177/04., 90/05. i 57/06.).
4.3.3. Ulaganja
Poslovnim se izdacima smatraju ulaganja dobara iz osobne
imovine poduzetnika ili neke druge osobe u poduzee odnosno
djelatnost poduzetnika, osim ulaganja u novcu, uz uvjet da ne pot-
jeu od obavljanja djelatnosti tog poduzetnika.
Ulaganja u dugotrajnu imovinu ne smatraju se jednokratnim
izdacima, ve se ta ulaganja upisuju u popis dugotrajne imovine
na obrascu DI, te otpisuju u vijeku trajanja te dugotrajne imovine
putem iskazivanja izdataka otpisa (amortizacije) u svakom
poreznom razdoblju do konanog otpisa.
4.3.4. Premije osiguranja
Izdaci po osnovi premija ivotnog osiguranja s obiljejem
tednje, dopunskog i privatnog zdravstvenog3 i dobrovoljnog
mirovinskog osiguranja iz lanka 12. stavka 9. Zakona, smatraju
SIJEANJ 2007.
se poslovnim izdacima i to do visine 1.000,00 kuna mjeseno
odnosno 12.000,00 kuna godinje.
Meutim, u iznos od 12.000,00 kuna godinje koji predstavlja
poreznu olakicu svim obveznicima poreza na dohodak, ukljuen
3
Prema novom Zakonu o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov.,
br. 85/06.), obiljeja privatnog zdravstvenog osiguranja ima dodatno zdravstveno
osiguranje.
134 Raunovodstvo i nancije
brdovnik.k/indd.indd 134
je i dio osobnog odbitka koji svaki porezni obveznik pod
propisanim uvjetima moe iskoristiti na ime pokria izdataka za
svoje zdravstvene i stambene potrebe.
Za svrhe priznavanja izdatka po osnovi uplaenih premija
osiguranja, porezni obveznici su uz godinju poreznu prijavu
obvezni priloiti potvrde osiguravatelja, Hrvatskog zavoda za
zdravstveno osiguranje i mirovinskog drutva za upravljanje
dobrovoljnim mirovinskim fondom s podacima propisanim
lankom 42. stavkom 10. Pravilnika.
Za iznos uplaenih premija osiguranja iz lanka 12. stavak
9. Zakona obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost obrta
i slobodnih zanimanja ne mogu utvrditi gubitak ili utvreni
gubitak iz djelatnosti po toj osnovi ne mogu uveati.
4.3.5. Kamate
Poslovnim se izdacima smatraju i izdaci za plaene kamate
po kreditima i zajmovima koji su iskoriteni u obavljanju
djelatnosti, kao i jednokratne naknade i drugi izdaci koje je
poduzetnik imao u postupku odobravanja kredita, te izdaci
plaenih zateznih kamata na obveze iz poslovnih odnosa
(lanak 25. stavak 1. toka 10. Pravilnika).
Meutim, prema lanku 25. stavku 1. toki 11. Pravilnika
poslovnim izdacima ne mogu se smatrati plaene zatezne
kamate na nepravodobno uplaena javna davanja (zatezne
kamate zbog nepravodobno plaenog poreza na dohodak, poreza
na dodanu vrijednost i ostale poreze, carine, doprinose za obvezna
osiguranja i drugo).
4.3.6. Naknade, nagrade i potpore
Poslovnim izdacima se smatraju naknade, potpore i nagrade
u visini i pod uvjetima propisanim odredbama lanka 13. stavka
2. Pravilnika (naknade trokova slubenog putovanja sredstvima
javnog prijevoza i vlastitim prijevoznim sredstvima; naknade
trokova noenja na slubenom putovanju; dnevnice u zemlji i
inozemstvu; naknade trokova prijevoza na posao i s posla; potpore
zbog invalidnosti, dugotrajnog bolovanja, smrti radnika ili lana
njegove obitelji; jubilarne nagrade; otpremnine zbog odlaska
u mirovinu; otpremnine zbog poslovno i osobno uvjetovanih
otkaza; otpremnine zbog ozljede na radu i profesionalne bolesti;
prigodne nagrade; pomorski dodatak; terenski dodatak), koje
poreznom obvezniku koji obavlja samostalnu djelatnost od
koje dohodak utvruje na temelju poslovnih knjiga osobno
nastaju u obavljanju djelatnosti ili koje porezni obveznik koji
obavlja samostalnu djelatnost isplauje svojim radnicima
- osobama s kojima je zakljuio ugovor o radu. Ako propisane
naknade, potpore i nagrade poslodavac isplati zaposlenicima u
iznosima veim od propisanih, razlika iznad propisanih iznosa
ini plau zaposlenika, iz koje je poslodavac u obvezi obraunati,
obustaviti i uplatiti doprinose za obvezna osiguranja, porez na
dohodak i prirez, pa se te isplate smatraju poslovno priznatim
izdatkom poslodavca - fizike osobe. Meutim, naknade, potpore
i nagrade u dijelu razlike koja prelazi neoporezive iznose iz
lanka 13. stavka 2. Pravilnika, poduzetnik za sebe osobno
ne moe iskazivati kao poslovne izdatke odnosno ti se izdaci
porezno ne priznaju (zbog injenice da poduzetnici koji su
obveznici poreza na dohodak ne mogu iskazivati izdatke po
osnovi poduzetnike plae).
12/29/06 5:10:15 PM

4.3.7. Poslovni izdaci koji dodatno umanjuju poreznu osnovicu
lanci 56. i 57. Zakona o porezu na dohodak utvruju uvjete
pod kojima odreeni izdaci u poreznom razdoblju mogu dodatno
umanjiti poreznu osnovicu. Naime, iznos u poreznom razdoblju
isplaenih izdataka za:
- plae novozaposlenih osoba,
- nagrada uenicima za vrijeme praktinog rada i naukovanja,
- izdataka za kolovanje i struno usavravanje,
- izdataka za istraivanje i razvoj,
smatra se porezno priznatim izdatkom u obavljanju samostalnih
djelatnosti i kao takav knjii se u poslovnim knjigama (knjizi
primitaka i izdataka - Obrazac KPI), radi ega umanjuje dohodak
od samostalne djelatnosti, a time i poreznu osnovicu.
Meutim, za isti iznos se u konanom godinjem obraunu
poreza i prireza po podnesenoj godinjoj poreznoj prijavi
dohodak od samostalne djelatnosti jo jednom umanjuje, ali uz
ispunjenje Zakonom propisanih uvjeta.
Po osnovi prethodno navedenih izdataka koji dodatno
umanjuju dohodak od samostalne djelatnosti, moe nastati
i gubitak ili se gubitak nastao obavljanjem djelatnosti u po-
reznom razdoblju, moe dodatno uveati (lanak 50. stavak 6.
Pravilnika).
4.3.7.1. Plae novozaposlenim osobama
Obveznicima poreza na dohodak koji ostvaruju dohodak od
samostalnih djelatnosti obrta, slobodnih zanimanja i poljoprivrede
i umarstva priznaje se dodatno smanjenje ostvarenog dohotka od
samostalne djelatnosti prema podacima iz propisanih poslovnih
knjiga, za iznos isplaenih bruto plaa i doprinosa na plau
novozaposlenim osobama.
Novim radnicima se za te svrhe smatraju radnici s kojima
je porezni obveznik zakljuio ugovor o radu na neodreeno vri-
jeme, a nakon najmanje jednomjesene prijave pri Zavodu za
zapoljavanje i trajanja probnog rada ako je ugovoren. Novim
radnicima smatraju se i osobe zaposlene nakon odustanka od
koritenja prava na mirovinu ili osobe koje se prvi puta zapo-
ljavaju, a i osobe zaposlene na odreeno vrijeme kao priprav-
nici, staisti, i drugi.
Meutim, ako porezni obveznik tijekom poreznog razdoblja
zakljui ugovore o radu s novim radnicima uz propisane uvjete, a
u istom poreznom razdoblju raskine ugovor o radu s odreenim
brojem postojeih radnika, dohodak od samostalnih djelatnosti
se umanjuje za razliku izmeu obraunanih i isplaenih plaa
novim zaposlenicima i obraunanih plaa koje bi u istom
poreznom razdoblju primili zaposlenici s kojima je raskinut
ugovor o radu. Ovo stoga to se porezno eli poticati stvarno
poveanje broja zaposlenika kod fizikih osoba koje obavljaju
samostalne djelatnosti.
Porezni obveznici mogu pravo na umanjenje dohotka po ovoj
osnovi koristiti u razdoblju od godine dana od dana zaposlenja
novih radnika.
4.3.7.2. Nagrade uenicima za vrijeme praktinog rada i
naukovanja
Poslovnim izdacima u samostalnim djelatnostima iz lanka
18. Zakona smatraju se i nagrade uenicima za vrijeme prak-
brdovnik.k/indd.indd 135
POSLOVANJE OBRTNIKA
tinog rada i naukovanja koje se mogu, pod propisanim uvje-
tima, isplatiti neoporezivo do visine 1.600,00 kuna mjeseno.
Ako se isplauju u mjesenim iznosima veim od 1.600,00
kuna, razlika tih primitaka isplaena iznad neoporezivog iznosa
smatra se primitkom uenika od koje se utvruje drugi dohodak,
na koji isplatitelj obraunava samo porez na dohodak i prirez,
jer prema odredbama lanka 62.a Zakona o doprinosima za
obvezna osiguranja (Nar. nov., br. 147/02. i 177/04.) nije obvezan
obraunati doprinose za obvezna osiguranja.
4.3.7.3. Izdaci za kolovanje i struno usavravanje
Izdaci za kolovanje i struno usavravanje radnika, a i
samih poduzetnika fizikih osoba koji su po osnovi obavljanja
samostalne djelatnosti obveznici poreza na dohodak, smatraju
se porezno priznatima izdacima, a istovremeno i neoporezivim
primicima tih osoba.
lankom 25. stavkom 1. tokom 2. Pravilnika propisano je da
se izdacima za kolovanje i struno usavravanje poduzetnika
i njegovih radnika smatraju naknade za:
- kolovanje na osnovnim, srednjim, viim i visokim kolama,
fakultetima, poslijediplomskom studiju te u postupku stjecanja
doktorata, a koje su plaene obrazovnim institucijama u
tuzemstvu i u inozemstvu,
- teajeve, seminare, specijalizacije, kongrese, konferencije u
tuzemstvu i u inozemstvu plaene pravnim i fizikim oso-
bama koje su ovlatene odnosno registrirane za obavljanje
tih djelatnosti,
- nabavu knjiga, udbenika, prirunika, skripata i druge lite-
rature u papirnatom ili elektronikom obliku,
- za prijevoz do visine cijene karata sredstvima javnog prijevoza
prigodom upuivanja na i povratka sa kolovanja i strunog
usavravanja i za smjetaj do visine stvarnih izdataka, ako
se kolovanje i struno usavravanje obavlja izvan mjesta
prebivalita ili uobiajenog boravita poduzetnika ili radnika,
- dnevnice do visine i pod uvjetima propisanim lankom 13.
stavkom 2. tokama 13. i 14. Pravilnika, a za sluajeve sa-
vjetovanja, seminara, kongresa, konferencija i slino.
4.3.7.4. Izdaci za istraivanje i razvoj
Izdatke istraivanja i razvoja ne bi ni bilo potrebno posebno
navoditi kao poslovne izdatke obveznika poreza na dohodak koji
obavljaju samostalnu obrtniku djelatnost ili djelatnost slobodnog
zanimanja, da i po toj osnovi nije propisana mogunost dodatnog
umanjenja dohotka od samostalne djelatnosti.
4.3.8. Ostali izdaci
Osim naprijed navedenih vrsta izdataka poslovnim izdacima
smatraju se i:
- izdaci u svezi s otuenjem ili likvidacijom djelatnosti (npr.
odvjetnike usluge kod kupoprodaje, javnobiljenike pri-
SIJEANJ 2007.
stojbe i slino);
- dani predujmovi na ime dobara i usluga koje e biti
isporuene ili obavljene u iduim poreznim razdobljima
(iduim kalendarskim godinama), osim predujmova za
buduu nabavu stvari i prava dugotrajne imovine. Izdaci
se utvruju u poreznom razdoblju (kalendarskoj godini) u
kojemu je poduzetnik dao predujam;
Raunovodstvo i nancije 135
12/29/06 5:10:15 PM
 POSLOVANJE OBRTNIKA
- 30% izdataka za reprezentaciju (ugoenja, darova sa ili
bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda, izdataka za odmor,
port, rekreaciju i razonodu te izdataka za koritenje osobnih
motornih vozila, plovila, zrakoplova, kua za odmor i drugih
slinih izdataka);
- 70% izdataka, osim izdataka za osiguranje koji se priznaju
u ukupnom iznosu, a u svezi s vlastitim ili unajmljenim
osobnim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni
prijevoz poduzetnika, poslovodnih i drugih zaposlenih osoba,
ako se po osnovi koritenja tih sredstava za osobni prijevoz ne
utvruje plaa.
4.4. Izdaci koji se porezno ne priznaju
Pri utvrivanju dohotka od samostalne djelatnosti ne odbijaju
se sljedei izdaci:
- 70% izdataka za reprezentaciju (ugoavanja, darovi sa
ili bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda, izdaci za odmor,
port, rekreaciju i razonodu, izdaci za koritenje osobnih
motornih vozila, plovila, zrakoplova, kua za odmor i drugi
slini izdaci), a koji proizlaze iz poslovnih odnosa s poslovnim
partnerom;
- porez na dohodak, porez na nasljedstva i darove i drugi
osobni porezi, porez na dodanu vrijednost na vlastitu
potronju, kao i besplatne isporuke i druga davanja ne
smatraju se poslovnim izdacima;
- novane kazne i slini izdaci koji imaju kazneni karakter
osim ugovornih kazni;
- naknade, potpore i nagrade koje obrtnik ili osoba koja
obavlja drugu samostalnu djelatnost isplauje sebi, ali
iznad propisanih iznosa;
- 30% svih nastalih poslovnih izdataka za osobna motorna
vozila i druga sredstva koja slue osobnom prijevozu po-
duzetnika, poslovodnih i drugih zaposlenih osoba koja
poduzetnik vodi u popisu dugotrajne imovine, kao i izdataka
za koritenje rent-a-car vozila, ali samo u sluaju ako se po
osnovi koritenja tih prijevoznih sredstava za osobni prijevoz
ne utvruje dohodak od nesamostalnog rada (plaa) ili drugi
dohodak. Radi se o izdacima za gorivo i mazivo, amortizaciju,
tekue i investicijsko odravanje, registraciju, rezervne dije-
love i svim drugim izdacima vezanim za koritenje vozila,
koji su nastali (plaeni) u kalendarskoj godini kao poreznom
razdoblju, od kojih se 30% ne priznaje u izdatke koji umanjuju
osnovicu za oporezivanje dohotka od samostalne djelatnosti
uz propisane uvjete. Izdaci za osiguranje osobnih vozila po-
rezno su priznati izdaci u ukupnom iznosu;
- plaene zatezne kamate zbog nepravodobno plaenih
javnih davanja (poreza, doprinosa i drugih);
- svi drugi izdaci koji nisu u izravnoj vezi s obavljanjem
djelatnosti odnosno oni izdaci koji nisu nastali s namjerom
SIJEANJ 2007.
ostvarivanja primitaka.
4.5. Priljevi i odljevi koji se ne smatraju ni primicima ni
izdacima
U skladu s odredbama Zakona, poslovnim primicima i pos-
lovnim izdacima se ne smatraju novani priljevi i odljevi koje
porezni obveznik naplauje i/ili isplauje u ime i za raun druge
136 Raunovodstvo i nancije
brdovnik.k/indd.indd 136
osobe, tzv. prolazne stavke (npr. prolazni prometi na iroraunu
odvjetnika naplaeni u ime i za raun stranke u postupku i sli-
no).
Novani iznosi koje porezni obveznik primi po osnovi danog
zajma ne ine poslovne primitke, a otplate zajmova i kredita
ne ine poslovne izdatke.
Potraivanja i obveze po osnovi isporuenih/primljenih roba
i usluga, bez obzira jesu li ili nisu potraivanja/obveze dospjela,
ne smatraju se primicima ni izdacima.
Poslovnim primicima se ne smatraju ni izuzimanja u obliku
financijske imovine, a poslovnim izdacima ulaganja u obliku
financijske imovine. Poslovnim primicima odnosno poslovnim
izdacima ne mogu se smatrati ni nasljedstva i darovi, odtete
koje nisu u svezi s gospodarskom djelatnou, izdaci za
privatnu potronju poduzetnika, primici i izdaci povezani s
nagradnim natjeajima, natjecanjima i igrama na sreu, te svi
drugi primici i izdaci koji nisu u svezi s ostvarivanjem dohotka.
Poslovnim primicima poreznih obveznika koji obavljaju
djelatnost slobodnog zanimanja kao umjetnici i dohodak od te
djelatnosti utvruju na temelju propisanih poslovnih knjiga, ne
smatraju se iznosi darovanja od drugih fizikih i pravnih
osoba prema lanku 20. Zakona o pravima samostalnih
umjetnika i poticanju kulturnog i umjetnikog stvaralatva
(Nar. nov., br. 32/96. i 44/96. - ispravak), a do iznosa 20.000,00
kuna godinje, uz uvjet da o primljenim darovanjima posjeduju
vjerodostojne isprave (nalog za prijenos, potvrdu o primitku
stvari, prava i usluga).
Poslovnim izdacima pri utvrivanju dohotka umjetnika koji
obavljaju samostalnu djelatnost slobodnog zanimanja i dohodak
od umjetnike djelatnosti utvruju na temelju podataka iz
propisanih poslovnih knjiga, smatraju se u skladu s lankom 22.
Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i
umjetnikog stvaralatva, iznos u visini 25% ostvarenog umjet-
nikog autorskog honorara.
5. DUGOTRAJNA IMOVINA
Dugotrajnom materijalnom i nematerijalnom imovinom
smatraju se stvari i prava koje slue za obavljanje poduzetnike
djelatnosti, a iji su pojedinani trokovi nabave ili trokovi
proizvodnje iznad 2.000,00 kuna i vijek uporabe dulji od godine
dana.
Nabavnom vrijednosti dobra dugotrajne imovine smatra
se kupovna cijena (umanjena za popuste iskazane u raunu
dobavljaa), carina i uvozne pristojbe, izdaci pripreme prostora
za graenje, prijevozni trokovi, trokovi instaliranja odnosno
montae, izdaci za projektiranje i nadzor, i drugi izdaci nastali u
postupku dovoenja sredstava u radno stanje.
Fizike osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost, a obvez-
nici su poreza na dodanu vrijednost, u popis dugotrajne imovine
unose vrijednost imovine bez poreza na dodanu vrijednost
zaraunanog na raunu dobavljaa. Ako nisu u sustavu poreza na
dodanu vrijednost ili su njihove isporuke osloboene oporezivanja
u tuzemstvu, zbog ega nemaju pravo porez na dodanu vrijednost
zaraunan na raunima dobavljaa iskazivati kao pretporez, u
popis dugotrajne imovine unose vrijednost dugotrajne imovine
u koju je ukljuen i porez na dodanu vrijednost.
12/29/06 5:10:16 PM

5.1. Popis dugotrajne imovine
Dugotrajna imovina evidentira se u propisanom popisu
dugotrajne imovine (Obrazac DI), koji se ustrojava na poetku
obavljanja djelatnosti, odnosno stjecanja radnje, obrta, slobodnog
zanimanja i ostalih samostalnih djelatnosti i vodi neprekidno
tijekom obavljanja djelatnosti do potpunog otpisa odnosno
otuenja ili unitenja stvari ili prava odnosno otuenja ili
likvidacije djelatnosti.
Fizike osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost obrta i
slobodnih zanimanja u popis dugotrajne imovine unose dobra
i prava na temelju vjerodostojnih isprava o nabavi (rauna,
ugovora i sl.). Dobra se u popis dugotrajne imovine unose neovisno
o injenici jesu li rauni za njihovu nabavu plaeni dobavljaima
ili ne, a prava se unose samo ako je prilikom njihove nabave
plaena naknada drugoj osobi - vlasniku prava.
Ako poduzetnici u djelatnost ulau stvari iz vlastite
proizvodnje, kao i privatnu dugotrajnu imovinu koja ne potjee
od obavljanja poduzetnike djelatnosti, trebaju sastaviti zapisnik
o ulaganju u kojemu e utvrditi vrijednost uloene imovine
i utvrenu vrijednost unijeti u popis dugotrajne imovine. U
zapisniku o ulaganju dugotrajne imovine navode se svi elementi
na temelju kojih je utvrena vrijednost imovine koja se ulae.
Prema odredbama lanka 27. stavka 4. Pravilnika o porezu na
dohodak, vrijednost ulaganja dugotrajne imovine utvruje se
prema usporedivoj trinoj vrijednosti. Usporedivom trinom
vrijednou smatra se cijena nove nabave koja bi se u trenutku
ulaganja mogla postii na tritu na kojemu bi poduzetnik tu
imovinu nabavljao, da je ne ulae u djelatnost. Ako se cijena nove
nabave ne moe pouzdano utvrditi, treba procijeniti usporedivu
trinu nabavnu vrijednost, uvaavajui pri tome sve okolnosti
koje utjeu na vrijednost imovine (na primjer, ako se ulae rabljena
imovina, pri procjeni se polazi od trine cijene za novo dobro pri
emu treba uzeti u obzir potroenost dobra koje se ulae).
Popis dugotrajne imovine slui za utvrivanje izdataka po
osnovi otpisa (amortizacije) dugotrajne imovine. Naime, nabava
dugotrajne imovine odnosno ulaganje ne smatra se jednokratnim
izdatkom u trenutku plaanja rauna za nabavu odnosno ulaganja,
ve se vrijednost imovine upisuje u popis dugotrajne imovine, te
otpisuje tijekom vijeka trajanja, odnosno iskazuju se izdaci otpisa
(amortizacije). Iznimno, stvari i prava ija je nabavna pojedinana
vrijednost manja od 2.000,00 kuna iskazuju se kao izdatak
jednokratno, u trenutku plaanja, pa se stoga ne vode u popisu
dugotrajne imovine.
Dugotrajna imovina se zadrava u popisu dugotrajne
imovine i nakon to je u cijelosti otpisana, i to sve do trenutka
prodaje, darovanja ili drugog naina otuenja ili unitenja.
5.2. Utvrivanje amortizacije
Imovina unijeta u popis dugotrajne imovine ravnomjerno
se otpisuje (amortizira) kroz vijek uporabe. Iznos amortizacije
dugotrajne imovine koja se priznaje u porezne svrhe utvruju
odredbe lanka 12. Zakona o porezu na dobit.
Prema odredbama ovog lanka, amortizacija se obraunava
primjenom linearne metode, pojedinano za svaki predmet
dugotrajne imovine. Obraun amortizacije poinje od prvog
dana mjeseca koji slijedi iza mjeseca u kojemu je dugotrajna
brdovnik.k/indd.indd 137
POSLOVANJE OBRTNIKA
imovina stavljena u uporabu (na primjer, obraun amortizacije
za sredstvo stavljeno u uporabu u mjesecu svibnju poinje od 1.
lipnja iste godine). Obraunu amortizacije ne podlijee zemljite,
ume i slina obnovljiva prirodna bogatstva, spomenici kulture i
umjetnika djela.
Iznos amortizacije utvruje se tako da se nabavna vrijednost
imovine pomnoi sa stopom amortizacije, uzimajui u obzir broj
mjeseci koritenja imovine.
Godinje amortizacijske stope se utvruju prema amortiza-
cijskom vijeku, koji za porezne svrhe, za pojedine grupe dugo-
trajne imovine iznosi:
Red. Godine Amortizac.
Opis
br. uporabe stopa
1. Graevinski objekti i brodovi
20 5%
vei od 1000 BRT
2. Osnovno stado, osobni
5 20%
automobili
3. Nematerijalna imovina,
oprema, vozila, osim osobni 4 25%
automobili, mehanizacija
4. Raunala, raunalna oprema
i programi, mobilni telefoni i 2 50%
oprema za raunalne mree
5. Ostala nespomenuta imovina 10 10%
Navedene godinje amortizacijske stope utvrene su za
svrhe oporezivanja a porezni ih obveznik moe poveati do
100%. Na primjer, u tablicama godinjih stopa amortizacije
dugotrajne imovine, amortizacijski vijek opreme procijenjen je
za svrhe oporezivanja na 4 godine, odnosno stopa amortizacije
iznosi 25%. Porezno dopustiv izdatak po ovoj osnovi porezni
obveznik moe utvrditi primjenom stope od 50% na utvrenu
nabavnu vrijednost.
Porezni obveznik pri obraunu amortizacije za porezne i
poslovne svrhe ne mora koristiti propisanu stopu amortizacije iz
Zakona o porezu na dobit, ve se moe odluiti da e amortizaciju
obraunati i po niim stopama od propisanih ili pak u pojedinom
poreznom razdoblju izdatak otpisa (amortizaciju) ne mora ni
iskazati kao izdatak u knjizi primitaka i izdataka (Obrazac KPI).
Ako se odlui amortizaciju obraunavati po stopama niim od
propisanih, kao porezni izdatak iskazuje iznos amortizacije
utvren primjenom tih, niih stopa.
Porezno priznatim izdatkom ne smatra se obraunana amor-
tizacija za dugotrajnu imovinu koja je otpisana, a nalazi se u
uporabi. U poslovne se izdatke ne priznaje niti amortizacija
dugotrajne imovine koja slui za obavljanje djelatnosti, a nije
iskazana u popisu dugotrajne imovine. Izdatak otpisa u tom se
sluaju ne priznaje niti na dodatna ulaganja u dugotrajnu imovinu
koja nije iskazana u popisu dugotrajne imovine.
SIJEANJ 2007.
U sluaju prodaje, rashodovanja, unitenja ili otuenja dugo-
trajne imovine na drugi nain, obraun amortizacije se obavlja
do zadnjeg dana mjeseca u kojemu je dugotrajna imovina bila u
uporabi, a u porezni se rashod priznaje amortizacija u visini neot-
pisane vrijednosti.
Dakle, svaka promjena na dugotrajnoj imovini tijekom godine
mora biti evidentirana u popisu dugotrajne imovine.
Raunovodstvo i nancije 137
12/29/06 5:10:16 PM
 POSLOVANJE OBRTNIKA
Kao izdaci poreznog razdoblja ne mogu se iskazati otpisi
poveane vrijednosti dugotrajne imovine zbog revalorizacije.
6. GUBITAK
U skladu s lankom 35. Zakona i lankom 50. Pravilnika za
svrhe oporezivanja priznaje se gubitak koji je nastao u obav-
ljanju samostalnih djelatnosti iz lanka 18. Zakona i drugim
djelatnostima koje se oporezuju kao samostalne djelatnosti
odnosno za koje se dohodak ili gubitak utvruju na temelju
podataka iz propisanih poslovnih knjiga.
Gubitak od obavljanja samostalnih djelatnosti i djelatnostima
koje su za svrhe oporezivanja izjednaene sa samostalnim dje-
latnostima, moe nastati:
- kao razlika manje ostvarenih poslovnih primitaka u odnosu na
iznos nastalih poslovnih izdataka i/ili
- kao razlika u poreznom razdoblju ostvarenog dohotka koji
je umanjen za preneseni gubitak iz prethodnog poreznog raz-
doblja i/ili
- nakon iskoritenja mogunosti dodatnog umanjenja dohotka
ili uveanja gubitka ostvarenog poslovanjem za iznos plaa
novozaposlenih radnika i nagrada uenicima za vrijeme prak-
tinog rada i naukovanja i/ili za iznos izdataka za kolovanje
i struno usavravanje samog poduzetnika i njegovih radnika
i/ili za iznos izdataka za istraivanje i razvoj,
a u poreznom razdoblju po navedenim osnovama nastali gubitak
moe se uveati i za gubitak koji je pod propisanim uvjetima
prenesen iz prethodnih poreznih razdoblja.
Porezni obveznik ne moe iskazati gubitak po osnovi:
- izdataka po osnovi uplaenih premija vlastitog ivotnog osigu-
ranja s obiljejem tednje, dopunskog i privatnog (dodatnog!)
zdravstvenog osiguranja i dobrovoljnog mirovinskog osigura-
nja iz lanka 12. stavka 9. Zakona,
- osobnog odbitka iz lanka 36. i/ili lanka 54. Zakona (koji se
priznaje za pokrie njegovog uzdravanja i njegove invalidnosti
te uzdravanja lanova ue obitelji i njihove invalidnosti,
osobni odbitak na podrujima posebne dravne skrbi i brd-
sko-planinskim podrujima i/ili izvan tih podruja, dijela za
pokrie zdravstvenih i stambenih potreba pod propisanim
uvjetima i dijela za pokrie izdataka za dana darovanja drugim
pravnim i fizikim osobama pod propisanim uvjetima).
Prema tome, porezni obveznik koji od obavljanja samostalne
djelatnosti i/ili po dodatnim olakicama u poreznom razdoblju
ostvari gubitak, gubi pravo na priznavanje izdataka za uplaene
premije osiguranja iz lanka 12. stavka 9. Zakona te pravo na
osobni odbitak po svim propisanim osnovama.
Gubitak koji je ostvaren u jednom poreznom razdoblju
moe se nadoknaditi (odbiti) samo od dohotka ostvarenog obav-
ljanjem samostalnih djelatnosti i djelatnostima izjednaenim sa
samostalnim djelatnostima.
Gubitak koji je nastao u poreznom razdoblju i koji je rjeenjem
SIJEANJ 2007.
potvrdila Porezna uprava moe se prenijeti u iduih pet poreznih
razdoblja i nadoknaditi (odbiti) od dohotka od samostalne
djelatnosti ostvarenog u tim iduim poreznim razdobljima.
Ako porezni obveznik vie godina ostvaruje gubitak koji na
temelju odgovarajueg rjeenja Porezne uprave moe prenositi,
nadoknaivanje u iduim godinama obavlja se redoslijedom
nastanka gubitka.
138 Raunovodstvo i nancije
brdovnik.k/indd.indd 138
7. OLAKICE I OSLOBOENJA NA
PODRUJIMA POSEBNE DRAVNE SKRBI I
BRDSKO-PLANINSKIM PODRUJIMA
lankom 55. Zakona propisano je da se poreznim obveznicima
koji na podrujima posebne dravne skrbi i brdsko-planinskim
podrujima obavljaju samostalnu djelatnost obrta i s obrtom za
svrhe oporezivanja izjednaene djelatnosti, djelatnost slobodnog
zanimanja i djelatnost poljoprivrede i umarstva, utvreni porez
na dohodak, za dohodak koji je ostvaren na tim podrujima,
umanjuje za:
- 100% na podrujima posebne dravne skrbi prve
skupine,
- 75% na podrujima posebne dravne skrbi druge
skupine,
- 25% na podrujima posebne dravne skrbi tree skupine i
brdsko-planinskim podrujima.
Te se porezne olakice odnosno osloboenja mogu koristiti
deset godina od dana poetka primjene Zakona, a to znai
zakljuno do kraja 2014. godine. Meutim, osim to se samostalna
djelatnost mora obavljati na podrujima posebne dravne skrbi ili
brdsko-planinskom podruju, za koritenje olakice propisani su i
dodatni uvjeti. Porezni obveznik mora zapoljavati vie od dva
(dakle, najmanje tri) radnika u radnom odnosu na neodreeno
vrijeme, pri emu vie od 50% zaposlenih radnika moraju
imati prebivalite i boraviti na tim podrujima najmanje
devet mjeseci u poreznom razdoblju.
Ako obveznici poreza na dohodak obavljaju samostalnu
djelatnost na podruju Grada Vukovara i zapoljavaju vie od dva
(najmanje tri) radnika u radnom odnosu na neodreeno vrijeme,
a vie od 50% radnika ima prebivalite i boravi na podrujima
posebne dravne skrbi ili brdsko-planinskom podruju vie od
devet mjeseci u poreznom razdoblju, osloboeni su plaanja
poreza na dohodak deset godina od dana poetka primjene
Zakona, a nakon toga porez na dohodak im se umanjuje za
75%.
lankom 23. Zakona i lankom 34. stavkom 8. Pravilnika
propisano je da porezni obveznici koji obavljaju samostalne
djelatnosti iz lanka 18. Zakona vode jednu knjigu primitaka i
izdataka (obrazac KPI), kao knjigu na temelju ijih se podataka
utvruje dohodak/gubitak ostvaren u poreznom razdoblju, i to bez
obzira na broj poslovnih jedinica i broj registriranih samostalnih
djelatnosti.
Ako porezni obveznik obavlja samostalnu djelatnost u mjestu
na podruju posebne dravne skrbi i/ili brdsko-planinskom
podruju, a i u mjestu izvan podruja posebne dravne skrbi ili
tu djelatnost obavlja u dvije ili vie izdvojenih poslovnih jedinica
(radnji) u mjestima na razliitim podrujima posebne dravne skrbi
i brdsko-planinskim podrujima, obvezan je u knjizi primitaka i
izdataka osigurati podatke o poslovnim primicima, poslovnim
izdacima te dodatnim umanjenjima dohotka odnosno uveanju
gubitka za svaku od tih poslovnih jedinica, sve zbog Zakonom
propisanih olakica u vidu smanjenja obveze poreza utvrenog
od dohotka ostvarenog u djelatnosti koju obavlja na podrujima
posebne dravne skrbi i/ili brdsko-planinskom podruju.
Miljenja smo, da e u jednoj knjizi primitaka i izdataka za
ukupnu djelatnost biti teko osigurati sve podatke koji su bitni za
utvrivanje dohotka i dodatnog umanjenja dohotka za svaku od
12/29/06 5:10:16 PM

poslovnih jedinica, a bez da se s 31. prosincem svake godine ne
obave zasebni obrauni odnosno rekonstrukcija izvrenih knjienja
tijekom kalendarske godine. U tom smislu bi najpraktinije
rjeenje moglo biti da se u takvim sluajevima poslovni primici i
poslovni izdaci evidentiraju u zasebnoj knjizi primitaka i izdataka,
ovisno o podruju na kojemu su obavljanjem djelatnosti nastali.
8. UVEANJA/UMANJENJA ZAJEDNIKOG
DOHOTKA/GUBITKA
Dohodak odnosno gubitak ostvaren obavljanjem samostalne
djelatnosti obrta i slobodnih zanimanja utvruje se kao jedinstveni
dohodak prema odredbama lanka 19. do 24. Zakona, neovisno
o tome obavlja li poduzetnik tu djelatnost kao pojedinac ili ju
obavlja zajedniki kao supoduzetnik.
Meutim, zajedniki ostvaren dohodak odnosno gubitak
od samostalne djelatnosti utvren na temelju podataka iz
propisanih poslovnih knjiga za svako porezno razdoblje, te
umanjen odnosno uvean za propisana dodatna umanjenja
dohotka te umanjenja dohotka odnosno uveanja gubitka za
preneseni gubitak iz lanka 35. Zakona, dijeli se na svakog
pojedinog supoduzetnika u skladu s odredbama meusobno
sklopljenog ugovora, a ako taj ugovor nije sklopljen, ostvareni
zajedniki dohodak odnosno gubitak dijeli se na supoduzetnike
u jednakim dijelovima (lanak 34. stavak 2. Zakona).
Nakon te podjele, prema lanku 34. stavku 3. Zakona i lanku
49. stavcima 6., 7. i 8. Pravilnika, pripadajuem se dijelu
zajednikog dohotka odnosno gubitka svakog supoduzetnika,
dodaju odreeni primici odnosno za pripadajui dio dohotka
umanjuju odreeni izdaci.
U tom smislu se naknada za rad koju pojedini supoduzetnik
ostvari u zajednikoj djelatnosti (a koja je u poslovnim knjigama
zajednike djelatnosti iskazana kao poslovni izdatak), ne smatra
ostvarenim primitkom od nesamostalnog rada toga supoduzetnika
od kojega se utvruje i oporezuje dohodak od nesamostalnog
rada iz lanka 14. Zakona, ve ta naknada poveava udio u
zajednikom dohotku odnosno smanjuje pripadajui udio u
zajednikom gubitku toga supoduzetnika.
Naknada za ostale djelatnosti koje pojedini supoduzetnik
ostvari u zajednikoj djelatnosti, ne smatra se njegovim primitkom
od kojega se utvruje i oporezuje drugi dohodak, ve se po toj
osnovi poveava njegov udio u zajednikom dohotku odnosno
smanjuje se pripadajui dio gubitka ostvarenog u zajednikoj
djelatnosti.
Ako jedan od supoduzetnika da uz naknadu (zakupninu,
najamninu) na raspolaganje gospodarsko dobro za obavljanje
zajednike samostalne djelatnosti, a ta naknada je u poslovnim
knjigama iskazana kao poslovni izdatak, iznos izdataka po
osnovi naknade ne smatra se primitkom od kojega se utvruje
dohodak od imovine i imovinskih prava toga supoduzetnika,
ve se za taj iznos poveava udio toga supoduzetnika u
zajednikom dohotku odnosno smanjuje pripadajui mu dio
gubitka ostvaren od zajednike djelatnosti.
9. GODINJA POREZNA PRIJAVA I ZAJEDNIKA
POREZNA PRIJAVA
U skladu sa lankom 39. stavkom 1. tokom 2. Zakona
obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalne dje-
brdovnik.k/indd.indd 139
POSLOVANJE OBRTNIKA
latnosti iz lanka 18. toga Zakona ili ostvaruju dohodak koji se
utvruje na nain propisan za samostalne djelatnosti prema lanku
19. do 24. Zakona, obvezni su podnijeti godinju poreznu
prijavu za svako porezno razdoblje, do kraja mjeseca veljae
svake godine za prethodnu godinu i to na propisanom Obrascu
DOH.
Navedena se obveza odnosi kako na porezne obveznike koji
dohodak od samostalne djelatnosti ostvaruju kao pojedinci, tako
i na one koji dohodak ostvaruju zajedniki kao supoduzetnici,
pa su i u tom sluaju svaki za sebe duni podnijeti tu prijavu za
pripadajui udio u zajedniki ostvarenom dohotku, a i za ukupan
dohodak koji su ostvarili u istom poreznom razdoblju neovisno o
njegovom izvoru.
9.1. Podnoenje zajednike prijave poreza na dohodak
(obrasca DOH-Z)
Meutim, obveznici poreza na dohodak koji obavljaju
zajedniku samostalnu djelatnost iz lanka 18. Zakona ili dohodak
od zajednike imovine utvruju na nain propisan za samostalne
djelatnosti, obvezni su prije predaje individualne godinje porezne
prijave, podnijeti i zajedniku poreznu prijavu na propisanom
Obrascu DOH-Z.
Naime, zajedniki dohodak odnosno gubitak, pripadajui
udjeli u zajednikom dohotku/gubitku svakog supoduzetnika te
poveanja i smanjenja pripadajueg dijela dohotka/gubitka svakog
supoduzetnika, utvruju se na temelju prijave o utvrenom
dohotku od zajednike djelatnosti.
Za te je svrhe lankom 34. stavcima 7. i 8. Zakona i lanom
83. stavkom 1. Pravilnika propisano da je nositelj zajednike
djelatnosti obvezan po isteku svakog poreznog razdoblja
(kalendarske godine) ispostavi Porezne uprave koja je nadlena
prema mjestu njegovog prebivalita ili uobiajenog boravita
podnijeti prijavu dohotka od zajednike djelatnosti, i to prije
podnoenja individualne godinje porezne prijave, a najkasnije
do kraja mjeseca sijenja tekue za proteklu kalendarsku
godinu.
Prijavi dohotka od zajednike djelatnosti treba priloiti
sljedee:
- obraun zajednikog dohotka odnosno uinaka propisanih
osloboenja i olakica, na nain da se iznos iskoritenih
olakica i osloboenja pribroji iznosu zajednikog dohotka
utvrenog prije njegovog umanjenja odnosno pribroji gubitku
prije njegovog uveanja za dodatne olakice i osloboenja,
- ugovore i isprave o zajednikoj djelatnosti i odnosima iz-
meu supoduzetnika meusobno i zajednike djelatnosti
i supoduzetnika (ako se ve od ranije ne nalaze u Poreznoj
upravi),
- ugovore i isprave o otuenju zajednike djelatnosti ili dijelova
zajednike djelatnosti, ako supoduzetnici djelatnost ne na-
stavljaju u iduem poreznom razdoblju,
- presliku popisa dugotrajne imovine (Obrasca DI),
SIJEANJ 2007.
- isprave na temelju kojih su koritene porezne olakice (npr.
o primljenim neoporezivim darovanjima umjetnici prilau
ugovore i presliku naloga o doznaci),
- izvadak iz poslovnih knjiga s podacima o ukupnim primicima
i ukupnim izdacima, od kojih se posebno iskazuju podaci
o iznosu izdataka otpisa (amortizacije) dobara dugotrajne
imovine i izdaci reprezentacije, a i podatak o broju zaposlenih
Raunovodstvo i nancije 139
12/29/06 5:10:17 PM
 POSLOVANJE OBRTNIKA
na dan 31. prosinca godine za koju se zajednika porezna
prijava sastavlja.
Prijavu dohotka od zajednike djelatnosti - Obrazac DOH-Z
potpisuju svi supoduzetnici ili samo nositelj zajednike djelatnosti
ako je za to ovlaten ugovorom ili drugim ispravama o zajednikoj
djelatnosti.
Zajedniki dohodak odnosno zajedniki ostvaren gubitak i
njegovu raspodjelu na pojedine supoduzetnike po podnesenoj
prijavi dohotka od zajednike djelatnosti na obrascu DOH-Z,
utvruje Porezna uprava rjeenjem odnosno privremenim
poreznim rjeenjem donesenim na temelju podataka koji su
iskazani u obrascu te prijave. Rjeenje ili privremeno porezno
rjeenje dostavlja se nositelju zajednike djelatnosti koji
je obvezan izvijestiti sve supoduzetnike o visini utvrenog
zajednikog dohotka/gubitka i njegovoj raspodjeli na svakog
pojedinog supoduzetnika.
Protiv rjeenja odnosno privremenog poreznog rjeenja
po podnesenim prijavama o dohotku od zajednike djelatnosti
moe se izjaviti alba, ispostavi Porezne uprave nadlenoj prema
mjestu prebivalita ili uobiajenog boravita nositelja zajednike
djelatnosti i to u roku 30 dana od dana primitka rjeenja
(lanak 157. do 160. Opeg poreznog zakona).
Obzirom da se po prijavama o dohotku od zajednike dje-
latnosti (Obrazac DOH-Z) ne utvruje konana obveza poreza na
dohodak i prireza svakog poreznog obveznika - supoduzetnika u
zajednikoj samostalnoj djelatnosti, ve samo zajedniki ostvaren
dohodak odnosno gubitak te njegova raspodjela na svakog
supoduzetnika, svaki supoduzetnik obvezan je potom podnijeti
do kraja mjeseca veljae iste godine i svoju godinju prijavu
poreza na dohodak (Obrazac DOH) za proteklu godinu, u koju
je osim podataka o udjelu u zajedniki ostvarenom dohotku/
gubitku od samostalne djelatnosti i uplaenom predujmu poreza
na dohodak i prireza po toj osnovi, obvezan unijeti i podatke
o dohotku koji je ostvario kao obveznik pojedinac u istom
poreznom razdoblju iz svih drugih propisanih izvora (prijavljuje
ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju) te uplaenim
predujmovima poreza na dohodak i prireza po tim osnovama. Tek
potom e ispostava Porezne uprave nadlena prema njegovom
prebivalitu ili uobiajenom boravitu rjeenjem utvrditi konanu
obvezu poreza na dohodak i prireza za to porezno razdoblje te
razlike poreza i prireza za uplatu odnosno povrat.
9.2. Podnoenje godinje prijave za dohodak od
samostalne djelatnosti
Obveznici poreza na dohodak koji su u poreznom razdoblju
obavljali samostalnu djelatnost obrta, slobodnog zanimanja
i poljoprivrede i umarstva iz lanka 18. Zakona i dohodak od
samostalne djelatnosti utvrivali na temelju podataka iz propisanih
poslovnih knjiga, obvezni su podnijeti godinju poreznu prijavu
SIJEANJ 2007.
na propisanom Obrascu DOH.
U godinju poreznu prijavu obvezno unose podatke i o
svim drugim oporezivim primicima koje su u istom poreznom
razdoblju ostvarili iz drugih izvora (dohotku od nesamostalnog
rada, dohotku od imovine i imovinskih prava, dohotku od
kapitala, dohotku od osiguranja, drugom dohotku, inozemnom
dohotku ostvarenom po bilo kojoj osnovi).
140 Raunovodstvo i nancije
brdovnik.k/indd.indd 140
9.2.1. Rok i mjesto predaje porezne prijave
Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost
(obrtnici, osobe koje obavljaju djelatnost slobodnog zanimanja
i poljoprivrednici) obvezno podnose godinju prijavu poreza na
dohodak po toj osnovi za svako porezno razdoblje na propisanom
obrascu DOH po isteku svake godine, a najkasnije do kraja
mjeseca veljae tekue za proteklu godinu.
Ako porezni obveznik iz opravdanih razloga odnosno razloga
za koje nije odgovoran (dueg oboljenja i vie sile te elementarne
nepogode) propusti predati poreznu prijavu u zakonski propisanom
roku, moe prema lanku 81. Opeg poreznog zakona podnijeti
zahtjev za povrat u prijanje stanje. Zahtjev za povrat u pri-
janje stanje porezni obveznik podnosi u roku osam dana od
dana kada je prestao razlog koji je uzrokovao to proputanje
odnosno od dana kada je saznao za uzrok. Meutim, po isteku
roka od tri mjeseca od proputenog roka, porezni obveznik vie
ne moe podnijeti zahtjev za povrat u prijanje stanje, osim ako je
proputanje i toga roka bilo uzrokovano viom silom. O zahtjevu
za povrat u prijanje stanje odluuje ispostava Porezne uprave
koja je za poreznog obveznika mjesno nadlena prema mjestu
njegovog prebivalita ili uobiajenog boravita (ne mjestu u
kojemu obavlja djelatnost!) i u tu svrhu donosi zakljuak.
Ako porezni obveznici koji obavljaju samostalne djelatnosti
ne podnesu godinju poreznu prijavu, ili to ne uine u zakonom
propisanom roku, pri emu nisu postojali opravdani razlozi za
proputanje propisanog roka, Porezna uprava e godinji porez
na dohodak i prirez utvrditi procjenom u skladu s lankom 31.
stavkom 7. Zakona o porezu na dohodak i lankom 79. Opeg
poreznog zakona. U tom sluaju podnijet e i prijavu za voenje
prekrajnog postupka prema lanku 171. stavku 1. toki 15. Opeg
poreznog zakona (kazna od 500 do 200.000 kuna).
Porezni obveznik koji obavlja samostalnu djelatnost podnosi
godinju poreznu prijavu ispostavi podrunog ureda Porezne
uprave koja je mjesno nadlena prema mjestu njegovog
prebivalita ili uobiajenog boravita. Porezni obveznici koji
imaju prebivalite ili uobiajeno boravite u Gradu Zagrebu (osim
Sesveta) godinju poreznu prijavu podnose podrunom uredu
Zagreb, ispostavi u Aveniji Dubrovnik 32, ali je mogu podnijeti i
bilo kojoj ispostavi Porezne uprave na podruju Grada Zagreba.
9.2.2. Plaanje godinjeg poreza na dohodak
Ako nakon utvrivanja godinjeg poreza na dohodak i
umanjenja godinjeg poreza za, tijekom poreznog razdoblja
uplaene predujmove poreza po svim oblicima dohotka, kao i
za inozemni porez koji se prema lanku 37. stavku 4. Zakona i
lanku 82. Pravilnika moe uraunati, preostane razlika poreza na
dohodak za uplatu, porezni obveznik mora duni porez platiti u
roku petnaest (15) dana od dana dostave rjeenja o utvrenom
porezu za odreenu godinu.
Na rjeenje o utvrenom porezu na dohodak i prirezu kojeg
donosi Porezna uprava, porezni obveznik moe podnijeti albu u
roku 15 dana od dana dostave toga rjeenja.
Ako razliku poreza ne uplati u roku petnaest dana od dana
primitka rjeenja o utvrenom porezu, na utvrenu obvezu
poreza se obraunavaju i plaaju kamate prema propisima koji
ureuju obraunavanje i plaanje zateznih kamata (po stopi od
15% u skladu s odredbama Uredbe o visini stope zatezne kamate
iz Nar. nov., br. 72/02.).
12/29/06 5:10:17 PM

9.2.3. Povrat preplaenog poreza
Ako se nakon utvrivanja godinjeg poreza na dohodak
utvrdi razlika vie plaenog predujma poreza u odnosu na
utvrenu godinju obvezu, vie uplaeni porez moe se u skladu s
odredbama Pravilnika:
- poreznom obvezniku uraunati u dospjelu obvezu poreza
na dohodak u tekuoj godini ili u predujam poreza na
dohodak za tekuu godinu, do iskoritenja preplaenog
iznosa, ili
- porezni obveznik moe zahtijevati povrat vie plaenog poreza.
U tom sluaju mora podnijeti pisani zahtjev za povrat u roku
petnaest (15) dana od dana dostave rjeenja o utvrenom
porezu za porezno razdoblje.
Meutim, odredbama lanka 113. stavka 6. Opeg poreznog
zakona propisano je da Porezna uprava nee vratiti preplaeni
porez ako je utvrdila da porezni obveznik ima dospjelih, a
neplaenih poreza ili drugih javnih davanja koje naplauje.
Prema tome vie plaeni porez na dohodak i prirez za pret-
hodno porezno razdoblje moe se uraunati u obvezu poreza za
tekue porezno razdoblje ili vratiti poreznom obvezniku samo u
sluaju kad porezni obveznik nema evidentiranih nepodmirenih
obveza po osnovi poreza i drugih javnih davanja (poreza na
dodanu vrijednost, poreza na nekretnine, poreza na nasljedstva
i darove, poreza na plovila, poreza na cestovna motorna vozila,
poreza na automate za zabavne igre, poreza na kue za odmor,
poreza na potronju i drugih poreza, lanarina turistikim
zajednicama, komorskog doprinosa, doprinosa za zdravstveno
osiguranje, doprinosa za mirovinsko osiguranje, doprinosa za
zapoljavanje i drugog).
9.2.4. Prilozi uz godinju poreznu prijavu
Obveznici poreza na dohodak koji su u poreznom
razdoblju obavljali trajnu samostalnu djelatnost obrta i
slobodnog zanimanja i dohodak utvrivali na temelju podataka
iz propisanih poslovnih knjiga, obvezni su godinjoj poreznoj
prijavi priloiti sljedee isprave o ostvarenom dohotku od
samostalne djelatnosti:
- izvadak iz poslovnih knjiga s podacima o ukupnim primicima
i ukupnim izdacima,4 pri emu se posebno iskazuju podaci o
izdacima otpisa, uplaenih premija osiguranja iz lanka 12.
stavak 9. Zakona i porezno priznatim izdacima reprezentacije
uz podatak o broju zaposlenih sa stanjem na dan 31. prosinca
poreznog razdoblja za koje se godinja porezna prijava
podnosi, ako izvadak nije priloen uz zajedniku poreznu
prijavu,
- popis dugotrajne imovine, ako nije priloen uz zajedniku
poreznu prijavu,
- ugovore i isprave o otuenju samostalne djelatnosti ili
dijelova djelatnosti za obveznika pojedinca,
- po potrebi i sve druge naprijed navedene isprave koje dokazuju
injenice bitne za oporezivanje.
Ostale podatke u godinjoj poreznoj prijavi - Obrazac DOH
porezni obveznici popunjavaju ovisno o tome uzdravaju li
lanove ue obitelji, kao i ovisno o oblicima dohotka koje su
ostvarili u pojedinom poreznom razdoblju.
4
Porezni obveznici koji nisu u sustavu poreza na dodanu vrijednost poslovne
primitke i poslovne izdatke grupiraju prema nainu na koji su nastali: putem iro-
rauna, u gotovini ili u naravi.
brdovnik.k/indd.indd 141
POSLOVANJE OBRTNIKA
Uz godinju poreznu prijavu koju podnose na propisanom
Obrascu DOH, porezni obveznici mogu, ali nisu obvezni predati i
dio pod 9. - Prilog UPO - Utvrivanje poreza na dohodak i prireza
za ______ godinu, popunjen propisanim podacima. U ovom dijelu
godinje porezne prijave svaki porezni obveznik moe izraunati
svoju godinju obvezu poreza i mogue razlike, a Porezna uprava e
po obavljenom obraunu, izdati rjeenje o porezu odnosno privremeno
porezno rjeenje (ako ga donosi na temelju podataka koje je porezni
obveznik iskazao u poreznoj prijavi) u skladu s odredbama lanka 82.
do 86. Opeg poreznog zakona.
Porezni obveznici koji su u poreznom razdoblju koristili ili
u godinjem obraunu poreza na dohodak na temelju podnesene
godinje porezne prijave za porezno razdoblje koriste propisane
olakice, osloboenja i poticaje, obvezni su popuniti podatke pod 6.
Obrasca DOH.
9.2.5. Popunjavanje godinje porezne prijave - obrazac DOH
U obrascu opeg dijela godinje porezne prijave svaki porezni
obveznik koji podnosi godinju poreznu prijavu obvezan je popuniti
sljedee podatke:
- ope podatke (ime i prezime, ime roditelja, matini broj
graana poreznog obveznika, te mjesto njegovog prebivalita ili
uobiajenog boravita, ulicu i kuni broj, telefonski broj na koji
slubenik Porezne uprave moe od poreznog obveznika dobiti
sve potrebne obavijesti u svezi s godinjom poreznom prijavom,
naziv i sjedite ovlatenih organizacija za platni promet u kojima
ima otvoreni raun te podatak o broju tog rauna, putem kojega
eli ostvariti povrat mogue vie plaenog poreza na dohodak i
prireza koji e biti utvren po konanom obraunu);
- podatke o dijelovima osobnog odbitka (podaci o uzdravanim
lanovima ue obitelji i uveanju osobnog odbitka za iznos
stvarnih trokova zdravstvenih usluga u Republici Hrvatskoj
za vlastite potrebe, a pod uvjetom da ti izdaci nisu plaeni iz
osnovnog, dopunskog ili privatnog zdravstvenog osiguranja
i ako nisu financirani iz dobivenih darovanja za te namjene;
dio osobnog odbitka za kupnju ili gradnju prvog stambenog
prostora - stambene kue ili stana, na podruju Republike
Hrvatske za potrebe trajnog stanovanja poreznog obveznika,
za odravanje postojeeg stambenog prostora na podruju
Republike Hrvatske u vlasnitvu poreznog obveznika ili
vlasnitvu njegovog branog druga, zbog poboljanja uvjeta
stanovanja i za iznos plaene slobodno ugovorene najamnine
za potrebe stanovanja u stambenom prostoru najmodavca; za
darovanja dana u tuzemstvu u naravi i u novcu doznaenim
na iroraun, a u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene,
zdravstvene, humanitarne, portske i vjerske svrhe, udrugama
i drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju u skladu s
posebnim propisima, do visine 2% primitaka za koje je u
prethodnoj godini podnesena godinja porezna prijava i utvren
godinji porez na dohodak).
Prema lanku 36. stavku 26. Zakona, rezident moe dio
osobnog odbitka za zdravstvene potrebe, dio osobnog odbitka
SIJEANJ 2007.
za stambene potrebe te izdatke za uplaene porezno priznate
premije ivotnog osiguranja s obiljejem tednje, dopunskog i
privatnog (dodatnog) te dobrovoljnog mirovinskog osiguranja
iz lanka 12. stavka 9. Zakona, u konanom obraunu poreza
na dohodak i prireza na temelju podnesene godinje porezne
prijave iskoristiti u nastalom/plaenom iznosu, a najvie do
12.000,00 kuna godinje.
Raunovodstvo i nancije 141
12/29/06 5:10:17 PM
 POSLOVANJE OBRTNIKA

Porezni obveznici koji su u poreznom razdoblju ostvarili - izdatke za strunu literaturu - 2.000,00 kuna,
dohodak od samostalne djelatnosti obrta, slobodnog zanimanja, - izdatke za seminare na kojima je osobno sudjelovao -
poljoprivrede i umarstva i drugih djelatnosti za koje se dohodak 2.800,00,
utvrivao na nain propisan za samostalne djelatnosti, obvezno - trokove strunog usavravanja radnika - 6.000,00 kuna.
popunjavaju i dostavljaju Dio SD - Podaci o dohotku od samostalne Isplatio je nagradu ueniku koji je kod njega bio na strunoj
djelatnosti na sljedei nain: praksi u iznosu od 4.800,00 kuna.
Dana 1. oujka 2006. godine zaposlio je novog radnika
Primjer 1.: (radnik je bio prijavljen na Zavodu za zapoljavanje dulje od
Porezni obveznik - obrtnik ostvario je tijekom 2006. godine, mjesec dana) i tijekom godine mu isplatio devet mjesenih plaa
na temelju podataka iskazanih u poslovnim knjigama, dohodak u ukupnom iznosu 27.000,00 kuna. Uplaeni doprinosi na plau
u iznosu od 95.000,00 kuna. Osim dohotka od vlastite obrtnike za ovog radnika iznose 4.644,00 kune.
djelatnosti, ostvario je, kao supoduzetnik, dohodak od zajednikog Plaeni predujam poreza na dohodak tijekom godine iznosi
obavljanja djelatnosti. Pripadajui udio u zajednikom dohotku, 11.220,00 kuna.
utvren podnoenjem prijave poreza na dohodak od zajednike U dio porezne prijave SD - Dohodak od samostalne djelatnosti,
djelatnosti iznosi 30.000,00 kuna. upisuje sljedee podatke:
Tijekom 2006. godine, obrtnik je imao trokove strunog
usavravanja u ukupnom iznosu 10.800,00 kuna, i to:
DIO SD
4.2. DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI OBRTA, SLOBODNIH ZANIMANJA, POLJOPRIVREDE I UMARSTVA I DRUGIH
DJELATNOSTI KOJE SE OPOREZUJU KAO SAMOSTALNA DJELATNOST (prema pregledu primitaka i izdataka)
MBG POREZNOG OBVEZNIKA: 0801969335451
4.2.1. DOHODAK/GUBITAK U TEKUOJ GODINI
UMANJENJA DOHOTKA ZAJEDNIKI DOHODAK
DOHODAK/ UPLAENI
R. /UVEANJA GUBITKA IZNOS GUBITAK DOHODAK
GUBITAK MBG nositelja POREZ I
br. POJEDINCA DOHOTKA/ (<0) (> ili = 0)
POJEDINCA zajednike djelatnosti PRIREZ
(ukupno pod 4.2.4. stup.3) GUBITKA
1 2 3 4 5 6 (2 - 3 + 5) 7 (2 - 3 + 5) 8
1. 95.000,00 47.244,00 1604958335123 30.000,00 77.756,00 11.220,00
2.
3.
UKUPNO 4.2.1 77.756,00 11.220,00
4.2.2. UMANJENJE ZA PRENESENI GUBITAK (4.2.5. stup. 4) -
4.2.3. UKUPNO DOHODAK (4.2.1. stup. 7. - 4.2.2.) UPLAENI POREZI PRIREZ 77.756,00 11.220,00

4.2.4. UMANJENJA DOHOTKA POJEDINCA

R. br. UMANJENJE DOHOTKA ZA IZNOS
1 2 3
1. PLAE NOVOZAPOSLENIH OSOBA 31.644,00
2. NAGRADE UENICIMA NA PRAKTINOM RADU I NAUKOVANJU 4.800,00
3. IZDATKE KOLOVANJA I STRUNOG USAVRAVANJA 10.800,00
4. IZDATKE ISTRAIVANJA I RAZVOJA -
UKUPNO 4.2.4. 47.244,00

Primjer 2.: teajevima) u iznosu 2.900,00 kuna. Plaeni predujam poreza na

Porezni obveznik ima preneseni gubitak iz 2005. godine u
iznosu 12.450,00 kuna. Tijekom 2006. godine takoer ima gubitak
u iznosu 8.400,00 kuna, a imao je izdatke za struno usavravanje
(struna literatura i prisustvovanje strunim seminarima i
SIJEANJ 2007.
dohodak tijekom 2006. godine iznosi 2.400,00 kuna.
Podaci u dijelu porezne prijave SD - Dohodak od samostalne
djelatnosti popunjavaju se na sljedei nain:

142 Raunovodstvo i nancije

brdovnik.k/indd.indd 142 12/29/06 5:10:18 PM

 POSLOVANJE OBRTNIKA

DIO SD
4.2. DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI OBRTA, SLOBODNIH ZANIMANJA, POLJOPRIVREDE I UMARSTVA I DRUGIH
DJELATNOSTI KOJE SE OPOREZUJU KAO SAMOSTALNA DJELATNOST (prema pregledu primitaka i izdataka)
MBG POREZNOG OBVEZNIKA:
4.2.1. DOHODAK/GUBITAK U TEKUOJ GODINI
DOHODAK/ ZAJEDNIKI DOHODAK GUBITAK
UMANJENJA DOHOTKA UPLAENI
GUBITAK MBG nositelja IZNOS (<0) DOHODAK
R. br. /UVEANJA GUBITKA POJEDINCA POREZ I
POJEDINCA zajednike DOHOTKA/ (> ili = 0)
(ukupno pod 4.2.4. stup.3) PRIREZ
djelatnosti GUBITKA
1 2 3 4 5 6 (2 - 3 + 5) 7 (2 - 3 + 5) 8
1. - 8.400,00 2.900,00 -11.300,00 2.400,00
2.
UKUPNO 4.2.1 -11.300,00 2.400,00
4.2.2. UMANJENJE ZA PRENESENI GUBITAK (4.2.5. stup. 4)
4.2.3. UKUPNO DOHODAK (4.2.1. stup. 7. - 4.2.2.) UPLAENI POREZ I PRIREZ 2.400,00

4.2.4. UMANJENJA DOHOTKA POJEDINCA

R.
UMANJENJE DOHOTKA ZA IZNOS
br.
1 2 3
1. PLAE NOVOZAPOSLENIH OSOBA
2. NAGRADE UENICIMA NA PRAKTINOM RADU I NAUKOVANJU
3. IZDATKE KOLOVANJA I STRUNOG USAVRAVANJA 2.900,00
4. IZDATKE ISTRAIVANJA I RAZVOJA
UKUPNO 4.2.4. 2.900,00
4.2.5. GUBITAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI ZA PRIJENOS
IZNOS UMANJENJE
R. IZNOS GUBITKA U TEKUOJ GODINI
GODINA PRENESENOG GUBITKA U GUBITAK ZA PRIJENOS
br. (POD 4.2.1. STUP. 6.)
GUBITKA TEKUOJ GODINI
1 2 3 4 5 6 (3-4) ili (3+5)
1. 2005. 12.450,00 11.300,00 23.750,00
2.
3.
4.

Primjer 3.: izdaci nisu podmireni iz obveznog niti dopunskog zdravstvenog

Porezni obveznik, uz dohodak od samostalne djelatnosti,
ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada - plau. Prema
podacima poslodavca (u priloenoj IP- kartici) tijekom 2006.
godine ostvario je primitke (bruto plau) u iznosu 72.000,00
kuna. Plaeni doprinosi iz osnovice iznose 14.400,00 kuna, pa mu
dohodak od nesamostalnog rada iznosi 57.600,00 kuna. Obrtnik
uzdrava suprugu, pa je poslodavac prilikom isplate plae
obraunavao pravo na mjeseni osobni odbitak u iznosu 2,400,00
kuna. Obrtnik ima prebivalite u mjestu koje je uvelo stopu
prireza po stopi od 10%. Plaeni predujam poreza na dohodak od
nesamostalnog rada u 2006. godini iznosi 4.752,00 kune.
Obrtnik je tijekom godine imao izdatke po osnovi plaenih
trokova za zdravstvene usluge i ortopedska pomagala (naoale)
u iznosu od 5.800,00 kuna, za to posjeduje raune. Navedeni
osiguranja.
U 2006. godini je imao trokove investicijskog odravanja stana
koji je njegovo vlasnitvo (posjeduje ugovor o kupnji) i u kojemu
ivi sa suprugom. Za obavljene radove za investicijsko odravanje
posjeduje raune ovlatenih izvoaa radova u ukupnom iznosu
9.560,00 kuna.
Prema poslovnim knjigama, dohodak od samostalne djelatnosti
obrta za 2006. godinu iznosi 52.000,00 kune. Porezno dopustivi
iznosi reprezentacije iznose 3.800,00 kuna. Plaeni predujmovi
poreza na dohodak od samostalne djelatnosti u 2006. godini
iznose 12.480,00 kuna.
Za ovog poreznog obveznika prikazujemo samo one dijelove
porezne prijave (Obrasca DOH) u koje su uneseni podaci na
temelju koje je utvrena porezna obveza za 2006. godinu.
SIJEANJ 2007.

www.rif.hr
Raunovodstvo i nancije 143
brdovnik.k/indd.indd 143 12/29/06 5:10:18 PM
 POSLOVANJE OBRTNIKA

2. PODACI O UZDRAVANIM LANOVIMA UE OBITELJI

OSOBNI ODBITAK DIJELI SE S
PPDS I DRUGA RAZDOBLJE OSOBOM
INVALID
R. br. IME I PREZIME/SRODSTVO MBG PODRUJA KORITENJA POSTOTAK
(I ili I*)
(P1, P2, P3, P4) OD / DO MBG OSOBNOG
ODBITKA
1. Dinka Bian /supruga 0603980340532 NE 1. 1. - 31. 12.

3. PODACI O UVEANJU OSOBNOG ODBITKA ZA IZNOS

3.1. PLAENE DOPRINOSE ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE U TUZEMSTVU
3.2. ZDRAVSTVENE USLUGE 5.800,00
3.3. STAMBENE POTREBE 6.200,00
3.4. DANA DAROVANJA
3.5. UKUPNO (1 + 2 + 3 + 4.) 12.000,00

4.1. DOHODAK OD NESAMOSTALNOG RADA (PLAA I MIROVINA)

4.1.1. PLAA (prema obrascima IP)
OBVEZNI UPLAENE
UKUPNI IZNOS UPLAENI POREZ I
R. br. MB/MBG POSLODAVCA DOPRINOSI IZ PREMIJE DOHODAK
PRIMITKA PRIREZ
PLAE OSIGURANJA
1 2 3 4 5 6 (3-4-5) 7
1. 01465234 72.000,00 14.400,00 - 57.600,00 4.752,00

2.
3.
UKUPNO 4.1.1. 57.600,00 4.752,00

4.1.3. SVEUKUPNO DOHODAK OD NESAMOSTALNOG RADA, POREZ I PRIREZ (4.1.1. + 4.1.2.) 57.600,00 4.752,00

DIO SD
4.2. DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI OBRTA, SLOBODNIH ZANIMANJA, POLJOPRIVREDE I UMARSTVA I DRUGIH
DJELATNOSTI KOJE SE OPOREZUJU KAO SAMOSTALNA DJELATNOST (prema pregledu primitaka i izdataka)
MBG POREZNOG OBVEZNIKA: 1506976335612
4.2.1. DOHODAK/GUBITAK U TEKUOJ GODINI
DOHODAK/ UMANJENJA DOHOTKA ZAJEDNIKI DOHODAK UPLAENI
GUBITAK GUBITAK DOHODAK
R. br. /UVEANJA GUBITKA MBG nositelja IZNOS DOHOTKA/ POREZ I
POJEDINCA (<0) (> ili = 0)
POJEDINCA zajednike djelatnosti GUBITKA PRIREZ
1 2 3 4 5 6 (2-3+5) 7 (2 - 3 + 5) 8
1. 52.000,00 52.000,00 12.480,00
2.
UKUPNO 4.2.1. 52.000,00 12.480,00
4.2.2. UMANJENJE ZA PRENESENI GUBITAK (4.2.5. stup. 4)
4.2.3. UKUPNO DOHODAK (4.2.1. stup. 7. - 4.2.2.) UPLAENI POREZ I PRIREZ 52.000,00 12.480,00

5. SVEUKUPNO DOHODAK, UPLANI POREZ I PRIREZ (u kunama i lipama)

DOHODAK UPLAENI POREZ I PRIREZ
(4.1.3. + 4.2.3. stup. 7 + 4.3.1. + 4.4.5. + 4.5.1. + 4.6.9. + 4.7.1.)
109.600,00 17.232,00
SIJEANJ 2007.

144 Raunovodstvo i nancije

brdovnik.k/indd.indd 144 12/29/06 5:10:18 PM

 POSLOVANJE OBRTNIKA

6. PODACI O OLAKICAMA, OSLOBOENJIMA I POTICAJIMA

R. br. OPIS IZNOS (u kunama i lipama)
1 2 3
1. NEOPOREZIVI PRIMICI UMJETNIKA (l. 24 st. 2. Pravilnika)
2. NEOPOREZIVI DIO UMJETNIKOG HONORARA (l. 46. st. 6. Pravilnika)
3. UPLAENE PREMIJE IVOTNOG OSIGURANJA S OBILJEJEM TEDNJE (l. 12. st. 9. Zakona)
4. UPLAENE PREMIJE DOPUNSKOG I PRIVATNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA (l. 12. st. 9. Zakona)
UPLAENE PREMIJE DOBROVOLJNOG MIROVINSKOG OSIGURANJA
5.
(l. 12. st. 9. Zakona)
6. POREZNO PRIZNATI IZDACI REPREZENTACIJE (l. 22. st. 1. to. 1. Zakona) 3.800,00
7. RAZLIKA OSOBNOG ODBITKA (l. 36. st. 1. i 2. Zakona u odnosu na l. 54. Zakona)
8. UMANJENJE POREZA ZA OLAKICU HRVI (l. 53. st. 1. Zakona)
UMANJENJE POREZA ZA OLAKICE NA PODRUJIMA POSEBNE DRAVNE SKRBI I DRUGIM
9.
PODRUJIMA (l. 55. Zakona)

7. POPIS PRILOENIH ISPRAVA

1. IP kartica poslodavca
2. Izvod iz matine knjige vjenanih
3. Izvod iz poslovnih knjiga (pregled primitaka i izdataka)
4. Obrazac DI
5. Rauni za plaene zdravstvene usluge i izjava da nisu pokriveni iz dobivenih donacija
6. Rauni ovlatenog izvoaa radova za investicijsko odravanje
7. Potvrda o prebivalitu na adresi stana u kome su obavljeni investicijski radovi
8. Ugovor o kupnji stana

9. UTVRIVANJE POREZA I PRIREZA ZA 2006. GODINU

1. IZNOS DIJELA OSOBNOG ODBITKA ZA POREZNOG OBVEZNIKA I UZDRAVANE LANOVE
MJESEC UKUPNI FAKTOR IZNOS OSOBNOG IZNOS OSOBNOG ODBITKA OSOBNI ODBITAK IZNOS
IZVAN PPDS NA PPDS I ODBITKA IZVAN NA PODRUJIMA POSEBNE UMIROVLJENIKA MJESENOG
I DRUGIH DRUGIM PODRUJA PPDS I DRAVNE SKRBI I DRUGIM (DO 3000,00) OSOBNOG
PODRUJA PODRUJIMA DRUGIH PODRUJA PODRUJIMA ODBITKA

P 1 P 2 PP34i P2 P.3 P4
(3.200,00) (2.400,00) (2.400,00)
8 (4 x 9 (5 x
1 2. 3 4 5 6 (st. 2 x 1.600,00) 7 (3 x 3.840) 10 11
2.400) 2.400)
I. 1,50 2.400,00 2.400,00
II. 1,50 2.400,00 2.400,00
III. 1,50 2.400,00 2.400,00
IV. 1,50 2.400,00 2.400,00
V. 1,50 2.400,00 2.400,00
VI. 1,50 2.400,00 2.400,00
VII. 1,50 2.400,00 2.400,00
VIII. 1,50 2.400,00 2.400,00
IX. 1,50 2.400,00 2.400,00
X. 1,50 2.400,00 2.400,00
XI. 1,50 2.400,00 2.400,00
XII. 1,50 2.400,00 2.400,00
UKUPNO 9.1. 28.800,00
9.2 IZNOS DIJELA OSOBNOG ODBITKA ZA PLAENE DOPRINOSE ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE 12.000,00
SIJEANJ 2007.

U TUZEMSTVU, ZDRAVSTVENE USLUGE, STAMBENE POTREBE I DANA DAROVANJA (pod 3.5.)

9.3 UKUPNO GODINJI OSOBNI ODBITAK ( 9.1. + 9.2.) 40.800,00
9.4 UTVRIVANJE GODINJE POREZNE OSNOVICE
9.4.1. UKUPNI GODINJI DOHODAK (pod 5.) 109.600,00
9.4.2. UKUPNI GODINJI OSOBNI ODBITAK (pod 9.3.) < ili = 9.4.1. 40.800,00
9.4.3. GODINJA POREZNA OSNOVICA (9.4.1. - 9.4.2.) 68.800,00

Raunovodstvo i nancije 145

brdovnik.k/indd.indd 145 12/29/06 5:10:19 PM
 POSLOVANJE OBRTNIKA

9.5 UTVRIVANJE GODINJEG POREZA I PRIREZA

9.5.1. GODINJA POREZNA OSNOVICA (9.4.3.) 68.800,00
9.5.2. DIO POREZNE OSNOVICE DO 38.400,00 kn ZA PRIMJENU STOPE 15% 38.400,00
9.5.3. DIO POREZNE OSNOVICE IZNAD 38.400,00 DO 96.000,00 kn ZA PRIMJENU 30.400,00
STOPE 25% (NA IDUIH 57.600,00 kn)
9.5.4. DIO POREZNE OSNOVICE IZNAD 96.000,00 DO 268.800,00 kn ZA PRIMJENU -
STOPE 35% (NA IDUIH 172.800,00 kn)
9.5.5. DIO POREZNE OSNOVICE IZNAD 268.800,00 kn ZA PRIMJENU STOPE 45% -
9.5.6. GODINJI POREZ PO STOPI 15% (9.5.2. x 15%) 5.760,00
9.5.7.GODINJI POREZ PO STOPI 25 % (9.5.3 x 25%) 7.600,00
9.5.8. GODINJI POREZ PO STOPI 35% (9.5.4. x 35%) -
9.5.9. GODINJI POREZ PO STOPI 45% (9.5.5. x 45%) -
9.5.10. UKUPNI GODINJI POREZ (9.5.1. + 9.5.2. + 9.5.3. + 9.5.4. + 9.5.5.) 13.360,00
9.5.11. GODINJI PRIREZ (9.5.10.. x stopa prireza) 1.336,00

9.6. UTVRIVANJE RAZLIKE POREZA I PRIREZA

9.6.1.GODINJA OBVEZA POREZA I PRIREZA (9.5.10. + 9.5.11.) 14.696,00
9.6.2. UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA PPDS
-
PRVE SKUPINE I GRADA VUKOVARA
9.6.3. UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA PPDS
-
DRUGE SKUPINE
9.6.4. UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA PPDS
-
TREE SKUPINE I BRDSKO-PLANINSKIM PODRUJIMA
9.6.5. UKUPNO UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE
DJELATNOSTI -
(9.6.2. + 9.6.3. + 9.6.4.)
9.6.6.UMANJENJE ZA OLAKICU HRVI -
9.6.7.GODINJA OBVEZA POREZA I PRIREZA (9.6.1. - 9.6.2. -9. 6.3.) 14.696,00
9.6.8.UPLAENI PREDUJAM POREZA I PRIREZA U TUZEMSTVU (pod 5.) 17.232,00
9.6.9.UPLAENI POREZ U INOZEMSTVU (pod 4.7.1.) -
9.6.10.UPLAENI POREZ U INOZEMSTVU KOJI SE MOE ODBITI (= ili < 9.6.9.) -
9.6.11.UKUPNO UPLAENI POREZ I PRIREZ (9.6.8. +9. 6.10.) 17.232,00
9.6.12.RAZLIKA POREZA I PRIREZA ZA UPLATU (9.6.7. - 9. 6.11.) -
9.6.13.RAZLIKA POREZA I PRIREZA ZA POVRAT (9.6.8. - 9.6.4.) 2.536,00

Vesna BRDOVNIK, Ministarstvo financija RH, Zagreb, Kornelija SIROVICA, HZRIF, Zagreb
SIJEANJ 2007.

146 Raunovodstvo i nancije

brdovnik.k/indd.indd 146 12/29/06 5:10:19 PM

 JAVNE FINANCIJE

PROF. DR. SC. FERDO SPAJI Struni lanak UDK 336.2

Prijava poreza na dobit za

2006. godinu
Svi obveznici poreza na dobit u propisanom obrascu prijave poreza na
dobit za svaku poslovnu godinu utvruju godinju obvezu za porez na dobit.
Utvrivanje obveze poreza na dobit je posljednja faza u procesu utvrivanja
poslovnog rezultata, tj. neto dobiti ili gubitka za poslovnu godinu koji se iskazuje
u financijskim izvetajima. Toj posljednjoj fazi prethodi konano utvrivanje
i iskazivanje rashoda i prihoda za poslovnu godinu u raunovodstvu. Dobit ili
gubitak prije poreza utvreni u raunovodstvu su polazne veliine za utvrivanje
osnovice poreza na dobit.
Obiljeje propisa o oporezivanju dobiti od 1. sijenja 2005. godine je u tom
to Zakon o porezu na dobit ne sadri odredbe o prihodima i rashodima za
svrhe poreza osim odredbi o porezno nepriznatim rashodima. Nadzor tonosti
osnovice poreza na dobit ukljuuje provjeru tonosti utvrivanja prihoda i ras-
hoda u skladu s raunovodstvenim propisima pod kojima se podrazumijevaju
Meunarodni standardi financijskog izvjetavanja i Meunarodni raunovodstveni
standardi. U gradivu u kojem smo u ovom broju asopisa pisali o financijskim
izvjetajima za 2006. godinu analizirali smo usklaenosti i razlike izmeu odredbi
u Zakonu o porezu na dobit u kojima je propisano umanjenje i uveanje polazne
veliine u postupku utvrivanja porezne osnovice u odnosu na raunovodstvena
naela izraena u MSFI MRS. Uz odreene vrste porezno priznatih rashoda
na primjerima smo prikazali nain utvrivanja privremenih razlika i poreznih
uinaka tih razlika. U tom gradivu smo ukazali i na nain prenoenja podataka iz
raunovodstva u obrazac PD. U ovom lanku emo na primjerima jo odreenije
objasniti nain utvrivanja podataka za stavke koje se iskazuju u prijavi poreza na
dobit za 2006. godinu. U posebnom lanku piemo o olakicama, osloboenjima i
poticajima.

1. VAEI PROPISI
Pri utvrivanju osnovice poreza na dobit u prijavi poreza na
dobit za 2006. godinu primjenjuju se:
- Opi porezni zakon (Nar. nov., br. 127/00., 86/01. i 150/02.),
- Zakon o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/05., 90/05. i
57/6.),
- Zakon o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04.),
- Zakon o slobodnim zonama (Nar. nov., br. 44/96. i 92/05.),
- Zakon o podrujima posebne dravne skrbi (Nar. nov., br.
26/03. - proieni tekst, 42/05. i 90/05.),
SIJEANJ 2007.

- Zakon o obnovi i razvoju Grada Vukovara (Nar. nov., br. 44/01.

i 90/05.),
- Zakon o brdsko-planinskim podrujima (Nar. nov., br. 12/02.,
32/02., 117/03., 42/05. i 90/05.),
- Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju osoba s
invaliditetom (Nar. nov., br. 143/02. i 33/05.),
- Zakon o poticanju ulaganja (Nar. nov., br. 73/00. i 127/00.),

Raunovodstvo i nancije 147

Ferdo 2.indd 147 1/3/07 8:04:37 AM
 JAVNE FINANCIJE
- Pravilnik o porezu na dobit (Nar. nov., br. 90/05.),
- Pravilnik o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 90/05. i 96/06.),
- Uredba o sadraju izvjea za koritenje poticajnih mjera,
poreznih i carinskih povlastica, te nainu njihova ostvarivanja
(Nar. nov., br. 53/01.),
- Uredba o izdacima za slubena putovanja u inozemstvo koji
se korisnicima dravnog prorauna priznaju u materijalne
trokove (Nar. nov., br. 50/92. i 73/93.), propis mjerodavan i
za obveznike poreza na dobit,
- Odluka o visini dnevnica za slubeno putovanje u inozemstvo
za korisnike koji se financiraju iz sredstava Dravnog
prorauna (Nar. nov., br. 8/06.) - propis mjerodavan i za
obveznike poreza na dobit,
- Odluke komora o dozvoljenim manjkovima.
Uz nabrojene porezno-financijske propise u postupku
utvrivanja osnovice poreza na dobit i obveze poreza na dobit
primjenjuju se i raunovodstveni propisi:
- Zakon o raunovodstvu (Nar. nov., br. 146/05.),
- Meunarodni raunovodstveni standardi (MRS-2000).
- Meunarodni standardi financijskog izvjetavanja (Nar. nov.,
br. 140/06.).
2. POREZNI OBVEZNIK
2.1. Opa definicija
Prema lanku 2. stavka 1. Zakona o porezu na dobit, porezni
obveznik je trgovako drutvo i druga pravna i fizika osoba
rezident Republike Hrvatske koja gospodarstvenu djelatnost
obavlja samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti, dohotka ili
prihoda ili drugih gospodarskih procjenjivih koristi.
Za primjenu ope definicije obveznika poreza na dobit bitno
je i odreenje rezidenta u lanku 2. stavak 1. Zakona o porezu na
dobit. U smislu odredbi Zakona o porezu na dobit rezidenti su
pravne i fizike osobe ije je sjedite upisano u sudski ili drugi
registar ili upisnik u Republici Hrvatskoj ili kojima se mjesto
stvarne uprave i nadzor poslovanja nalazi u Republici Hrvat-
skoj. Rezidenti su i poduzetnici fizike osobe s prebivalitem ili
uobiajenim boravitem u Republici Hrvatskoj ija je djelatnost
upisana u registar ili upisnik.
Prema lanku 3. stavak 2. Zakona o porezu na dobit nerezident
je osoba koja ne ispunjava jedan od uvjeta propisanih u stavku 1.
ovoga lanka.
Zbog ovako iroko postavljene ope definicije obveznika
poreza na dobit koja ukljuuje pravne i fizike osobe u ostalim
odredbama o poreznom obvezniku u Zakonu o porezu na dobit za
pravne i za fizike osobe je propisano uz ispunjenje kojih uvjeta
jesu odnosno kada nisu obveznici poreza na dobit.
2.2. Pravne osobe obveznici poreza na dobit
Iz ope definicije poreznog obveznika proizlazi da su
SIJEANJ 2007.
obveznici poreza na dobit trgovaka drutva i druge pravne osobe
koje su osnovane radi stjecanja dobiti. Sukladno lanku 1. i 2.
Zakona o trgovakim drutvima trgovako drutvo je pravna
osoba koja se osniva radi ostvarivanja dobiti obavljanjem gos-
podarske ili bilo koje druge djelatnosti.
U opoj definiciji poreznog obveznika u lanku 2. stavak 1.
Zakona o porezu na dobit navedeno je da su to pravne i fizike
148 Raunovodstvo i nancije
Ferdo 2.indd 148
osobe koje obavljaju gospodarstvenu djelatnost. U propisima o
porezu na dobit nije odreeno koje se djelatnosti smatraju gospo-
darstvenim djelatnostima. Gospodarstvenom djelatnou u smislu
lanka 38. Opeg poreznog zakona smatra se razmjena dobara
i usluga na tritu radi ostvarivanja prihoda, dohotka, dobiti ili
drugih gospodarstveno procjenjivih koristi. Smatramo da za
status obveznika poreza na dobit nije vana vrsta djelatnosti
ve svrha osnivanja pravne osobe. U tom smislu status
obveznika poreza na dobit imaju i ustanove osnovane radi stje-
canja dobiti. Sukladno lanku 1. stavku 3. Zakona o ustanovama
(Nar. nov., br. 76/93.) na ustanove osnovane radi stjecanja dobiti
primjenjuju se propisi o porezima koji se odnose na trgovaka
drutva. To su ustanove kojima osnivai nisu drava ili jedinice
podrune (regionalne) samouprave.
2.3. Pravne osobe koje nisu obveznici poreza
U lanku 2. stavak 5. i 6. Zakona o porezu na dobit su nabrojane
sljedee pravne osobe koje nisu obveznici poreza na dobit:
- tijela dravne uprave, tijela podrune (regionalne) samouprave
i lokalne samouprave,
- Hrvatska narodna banka,
- dravne ustanove, ustanove jedinica podrune (regionalne)
samouprave, ustanove jedinica lokalne samouprave, dravni
zavodi, vjerske zajednice, politike stranke, sindikati, komore,
udruge, umjetnike udruge, dobrovoljna vatrogasna drutva,
zajednice tehnike kulture, turistike zajednice, sportski
klubovi, sportska drutva i savezi, zaklade i fundacije.
Udrugama u smislu lanka 2. Zakona o udrugama (Nar.
nov., br. 88/01.) smatra se svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog
udruivanja vie fizikih, odnosno pravnih osoba radi zatite
njihovih probitaka ili zauzimanja za zatitu ljudskih prava i
sloboda, te ekoloka, humanitarna, informacijska, kulturna, nacio-
nalna, pronatalitetna, prosvjetna, socijalna, strukovna, portska,
tehnika, zdravstvena, znanstvena ili druga uvjerenja i ciljeve, a
bez namjere stjecanja dobiti. Udruga stjee svojstvo pravne
osobe danom upisa u registar udruge. Uz djelatnost kojom se
ostvaruju njeni ciljevi, udruga moe obavljati i djelatnost kojom
se stjee prihod, sukladno zakonu. Ovu djelatnost udruga ne
moe obavljati radi stjecanja dobiti za svoje lanove ili tree
osobe. Ako u obavljanju djelatnosti udruga ostvari dobit ona
se mora sukladno statutu udruge koristiti iskljuivo za obav-
ljanje i unapreenje djelatnosti udruge, kojima se ostvaruju
njeni ciljevi utvreni statutom. Dakle, udruge koje ostvaruju
vee prihode od rashoda obavljanjem neke gospodarske
djelatnosti nisu obveznici poreza na dobit.
Iznimno, ako naprijed navedene pravne osobe ukljuivo i
udruge obavljaju gospodarstvenu djelatnost, a neoporezivanje
te djelatnosti bi dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica
na tritu, Porezna uprava e na vlastitu inicijativu ili na
prijedlog nekoga od poreznih obveznika ili druge zainteresirane
osobe rjeenjem utvrditi da je odreena osoba obveznik poreza na
dobit za tu djelatnost. Porezna uprava u rjeenju za odreenu
osobu utvruje i datum od kada postaje obveznik poreza na
dobit.
2.4. Fizike osobe
Prema lanku 2. stavku 3. Zakona o porezu na dobit, fizike
osobe koje ostvaruju dohodak od obrta i slobodnih zanimanja
1/3/07 8:04:39 AM

u smislu Zakona o porezu na dohodak mogu postati obveznici
poreza na dobit ako nadlenoj ispostavi Porezne uprave podnesu
zahtjev da e umjesto poreza na dohodak plaati porez na dobit.
Zahtjev se podnosi do kraja tekue godine za sljedeu godinu.
Na temelju podnijetoga zahtjeva Porezna uprava donosi rjeenje
sukladno lanku 26. stavak 3. Zakona o porezu na dohodak. Ovo
rjeenje obvezuje poreznog obveznika sljedeih pet godina. U
pojedinim sluajevima Porezna uprava moe odrediti krai
rok.
U lanku 2. stavak 4. Zakona o porezu na dobit koji se
primjenjuje od 1. sijenja 2005. godine propisani su uvjeti
ispunjenjem kojih fizike osobe koje ostvaruju dohodak od
obrta i s obrtom izjednaenim djelatnostima moraju iz sustava
oporezivanja dohotka prijei u sustav oporezivanja dobiti.
Fizika osoba postaje obveznik poreza na dobit:
1. ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario ukupni
primitak vei od 2.000.000 kuna, ili
2. ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario dohodak
vei od 400.000 kuna, ili
3. ako ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti veoj od 2.000.000
kuna, ili
4. ako u prethodnom poreznom razdoblju prosjeno zapoljava
vie od 15 radnika.
Odredbe o prijelazu iz sustava poreza na dohodak u sustav
poreza na dobit po sili zakona ne odnose se na fizike osobe
koje utvruju iskljuivo dohodak od imovine i imovinskih prava
na nain propisan u lancima 19. - 24. Zakona o porezu na
dohodak.
Prva godina prema kojoj se ocjenjivalo je li fizika osoba
ispunila jedan od propisanih uvjeta za prijelaz iz sustava poreza na
dohodak u sustav poreza na dobit bila je 2005. godina. Sukladno
Uputi o postupanju pri promjeni metode utvrivanja porezne
osnovice - prijelaz s obveznika poreza na dohodak na porez na
dobit koju je izdao ravnatelj Porezne uprave, fizika osoba koja
je prema poslovnim knjigama za 2005. godinu ispunila jedan od
propisanih uvjeta za prijelaz u sustav poreza na dobit morala je
nadlenoj Poreznoj upravi prema svojem sjeditu najkasnije do
15. sijenja 2006. godine poslati izvjee o ispunjenju uvjeta za
prijelaz u status obveznika poreza na dobit. Prema rjeenju kojeg
im je izdala Porezna uprava ove su osobe postale obveznici poreza
na dobit od 1. sijenja 2006. godine.
2.5. Poslovna jedinica nerezidenta
U lanku 2. stavak 2. Zakona o porezu propisano je da na dobit
status obveznika poreza na dobit u Republici Hrvatskoj imaju i
tuzemne poslovne jedinice inozemnog poduzetnika.
Prema lanku 4. stavak 2. Zakona o porezu na dobit poslovnu
jedinicu inozemnog poduzetnika, nerezidenta, koje imaju status
obveznika poreza na dobit u Hrvatskoj, smatra se osobito:
1. sjedite uprave,
2. podrunica,
3. poslovnica,
4. tvornica,
5. radionica,
6. rudnik, naftni i plinski izvor, kamenolom ili drugo mjesto
iskoritavanja prirodnih bogatstava,
7. gradilite, graevinski ili montani projekt ako traje dulje od
est mjeseci.
Ferdo 2.indd 149
JAVNE FINANCIJE
Poslovnom jedinicom inozemnog poduzetnika, nerezidenta,
smatra se i zastupnik koji djeluje u njegovo ime u svezi s bilo
kojom aktivnou:
1. ako ima i uobiajeno se koristi ovlastima za sklapanje ugovora
u ime inozemnog poduzetnika, osim ako su aktivnosti
zastupnika ograniene na one iz stavka 5. ovoga lanka, zbog
ega se to mjesto poslovanja ne smatra poslovnom jedinicom,
ili
2. ako nema ovlasti iz prethodne toke, ali uobiajeno dri zalihe
proizvoda ili trgovake robe iz kojih redovito obavlja isporuke
u ime inozemnog poduzetnika.
Poslovnom jedinicom inozemnog poduzetnika, nerezidenta,
smatra se i obavljanje usluga, ukljuujui savjetodavne ili
poslovne usluge, ako za isti ili povezani projekt obavljanje usluge
traje dulje od tri mjeseca za redom u bilo kojem razdoblju od 12.
mjeseci za redom.
Stalnom poslovnom jedinicom inozemnog poduzetnika,
nerezidenta, ne smatra se obavljanje poslovanja preko posrednika,
glavnog ili drugog zastupnika sa samostalnim statusom koji
poslove inozemnog poduzetnika, nerezidenta, obavlja u okviru
svoje redovite poslovne djelatnosti.
Poslovnom jedinicom ne smatra se mjesto poslovanja
inozemnog poduzetnika, nerezidenta, koji u tuzemstvu:
1. koristi prostore samo za skladitenje, rastavljanje ili dostavu
proizvoda ili robe,
2. dri zalihe proizvoda ili robe samo radi skladitenja,
rastavljanja ili dostave,
3. dri zalihe proizvoda ili robe samo radi prerade od strane
druge osobe,
4. dri mjesto poslovanja samo radi nabave proizvoda ili robe
odnosno prikupljanja informacija za sebe,
5. dri mjesto poslovanja samo za svoje pripremne ili pomone
aktivnosti,
6. dri mjesto poslovanja za bilo koju kombinaciju aktivnosti
odreenih u tokama od 1. do 5. ovoga stavka, pod uvjetom
da opa aktivnost mjesta poslovanja, koja je posljedica te
kombinacije, ima pripremni ili pomoni znaaj.
Pri utvrivanju dobiti poslovne jedinice za svrhe poreza na
dobit treba postupiti u skladu s odredbom lanka 42. Opeg
poreznog zakona, prema kojoj se poslovnoj jedinici pripisuje
ona dobit koju bi mogla ostvariti da je pod jednakim ili slinim
uvjetima obavljala svoju djelatnost kao samostalni poduzetnik.
Ova je odredba proirena u lanku 15. Zakona o porezu na dobit
glede rashoda koji se priznaju poslovnoj jedinici. U rashode se
priznaju rashodi nastali za potrebe stalne poslovne jedinice,
ukljuujui ope upravne i administrativne rashode, bilo da su
nastali u tuzemstvu ili inozemstvu.
2.6. Pravne osobe porezni obveznici koje su osloboene
plaanja poreza na dobit
SIJEANJ 2007.
U lanku 25. Zakona o porezu na dobit je propisano da ne
plaaju porez na dobit porezni obveznici koji su registrirani i
obavljaju iskljuivo istraivako-razvojnu djelatnost. Ovi porezni
obveznici podnose prijavu poreza na dobit i utvruju poreznu
osnovicu, ali za ukupno utvreni iznos porezne obveze iskazuju
osloboenje od plaanja poreza na rednom broju 51 prijave poreza
na dobit.
Raunovodstvo i nancije 149
1/3/07 8:04:39 AM
 JAVNE FINANCIJE
2.7. Drutva u steaju i likvidaciji
Za trgovaka drutva u steaju glede razdoblja i naina
utvrivanja porezne osnovice i porezne obveze u lanku 18. stavak
6. Zakona o porezu na dobit je propisano da se primjenjuju odredbe
stavka 1. do 5. ovoga lanka. U lanku 18. stavak 3. Zakona o porezu
na dobit koji bi se trebao primijeniti i za drutva u steaju propisano
je da se za poreznog obveznika koji se likvidira, dobit ili gubitak
utvruje za razdoblje likvidacije koje se nastavlja na posljednje
porezno razdoblje.
Analiziramo li znaenje citiranih odredbi za drutva u steaju
moe se zakljuiti da je razdoblje za koje se utvruje dobit ili
gubitak za svrhe poreza razdoblje steaja. Meutim, suprotno
naem zakljuku o razdoblju za koje porezni obveznik u steaju
utvruje poreznu obvezu u lanku 29. Zakona o porezu na dobit
je propisano da porezni obveznik u steaju utvruje poreznu
obvezu za razdoblje od poetka godine do dana otvaranja steaja,
za razdoblje od dana otvaranja steaja do kraja poslovne godine u
kojoj je otvoren steaj i za svaku kalendarsku godinu nakon godine
u kojoj je otvoren steaj.
Iz ove odredbe proizlazi da prijavu poreza na dobit za razdoblje
1. sijenja do 31. prosinca 2006. godine moraju podnijeti drutva
kod kojih je steaj otvoren u 2005. godini. Drutva kod kojih je steaj
otvoren u 2006. godini morala su prijavu poreza na dobit podnijeti
za razdoblje 1. sijenja do dana otvaranja steaja. Ova drutva kao
drutva u steaju moraju podnijeti i poreznu prijavu za razdoblje od
dana otvaranja steaja u 2006. godini do 31. prosinca 2006. godine.
3. RAZDOBLJE UTVRIVANJA POREZNE
OBVEZE
U lanku 29. Zakona o porezu na dobit propisano je da se porez
na dobit utvruje za porezno razdoblje koje je u pravilu poslovna
godina.
Porezno razdoblje je dio poslovne godine:
1. Za porezne obveznike koji su s poslovanjem poeli u tijeku
2006. porezno razdoblje je razdoblje od poetka poslovne do
kraja godine;
2. Za porezne obveznike koji su sjedite ili upravljanje poslovima
u tijeku 2006. godine premjestili iz inozemstva u tuzemstvo
porezno razdoblje je razdoblje od premjetanja do kraja 2006.
godine;
3. Za porezne obveznike koji su sjedite ili upravljanje poslovima
u tijeku 2006. godine premjestili iz tuzemstva u inozemstvo
porezno je razdoblje, razdoblje od poetka godine do
premjetanja;
4. U sluaju statusne promjene zbog spajanja porezni obveznici
koji su prestali postojati spajanjem utvruju poreznu obvezu
za razdoblje od poetka poslovne godine do dana spajanja.
Porezni obveznik nastao spajanjem u 2006. godini poreznu
prijavu podnosi za razdoblje od dana spajanja do kraja 2006.
godine.
5. U sluaju podjele porezni obveznik koji je prestao postojati
SIJEANJ 2007.
danom podjele utvruje poreznu obvezu za razdoblje od
poetka poslovne godine do dana podjele. Porezni obveznici
nastali podjelom utvruju poreznu obvezu za razdoblje od dana
podjele do kraja 2006. godine.
6. U sluaju pripajanja pripojeni subjekt utvruje poreznu obvezu
za razdoblje od poetka godine do dana pripajanja. Porezni
obveznik kojem je pripojen drugi porezni obveznik predaje
150 Raunovodstvo i nancije
Ferdo 2.indd 150
poreznu prijavu za kalendarsku godinu, tj. za razdoblje 1.
sijenja do 31. prosinca 2006. godine. Na temelju bilance na dan
pripajanja poreznog obveznika koji je pripojen u glavnoj knjizi
poreznog obveznika kojem je pripojen drugi porezni obveznik
iskazuje se poveanje i imovine, obveza i kapitala.
Porezni obveznici kod kojih je u tijeku 2006. godine otvoren
postupak likvidacije u skladu s lankom 29. stavak trei, toka 7. ne
utvruju poreznu obvezu i za razdoblje od dana otvaranja likvidacije
do kraja poslovne godine. Ovi porezni obveznici utvruju poreznu
obvezu za razdoblje likvidacije, tj. za razdoblje od dana otvaranja
likvidacije do okonanja postupka likvidacije. Ovi porezni obveznici
su morali podnijeti prijavu poreza na dobit za razdoblje od 1. sijenja
do dana otvaranja likvidacije u 2006. godini.
4. MJERODAVNOST POSLOVNIH KNJIGA I
FINANCIJSKIH IZVJETAJA
Opa obveza voenja poslovnih knjiga i evidencija radi
oporezivanja propisana je u lanku 53. Opeg poreznog zakona.
Porezni obveznici moraju voditi poslovne knjige radi oporezivanja
u skladu sa zakonima kojima se ureuju pojedine vrste poreza,
bez obzira na to jesu li te knjige i evidencije duni voditi po dru-
gim propisima i iz drugih razloga. U lanku 53. stavak 7. Opeg
poreznog zakona je propisano da obveznici poreza na dohodak vode
jednostavno knjigovodstvo, a obveznici poreza na dobit dvojno knji-
govodstvo.
Za obveznike poreza na dobit u lanku 33. Zakona o porezu
na dobit je propisano da se porezna osnovica utvruje na temelju
podataka evidentiranih u poslovnim knjigama koje se vode u
skladu s propisima o raunovodstvu i financijskim izvjetajima
koji se sastavljaju na temelju tih propisa. Obveznici poreza na dobit
moraju osigurati posebno knjigovodstveno praenje poslovnih
dogaaja i obraun dobiti za djelatnost za koju koriste osloboenje
ili olakicu.
Pri ocjenjivanju vjerodostojnosti dokumenata na temelju kojih
su poslovni dogaaji evidentirani u knjigovodstvu za svrhe poreza
na dobit i ostalih poreza treba primijeniti definiciju izraenu u
lanku 55. stavak 3. Opeg poreznog zakona. Prema navedenoj od-
redbi smatra se da je isprava za knjienje uredna kad se iz nje ned-
vosmisleno moe utvrditi mjesto i vrijeme njezina sastavljanja i
njezin materijalni sadraj, to znai narav, vrijednost i vrijeme
nastanka poslovne promjene povodom koje je sastavljena.
Prema istoj odredbi vjerodostojna je isprava ona koja potpuno i
istinito odraava nastali poslovni dogaaj.
5. PODNOENJE PRIJAVE POREZA NA DOBIT I
PRILOZI
Obveznik poreza na dobit duan je za razdoblje utvrivanja
poreza prema svojem sjeditu nadlenoj ispostavi Porezne uprave
podnijeti prijavu poreza na dobit s propisanim prilozima. Rok pod-
noenja prijave poreza na dobit za 2006. godinu i za kraa razdoblja
koja zavravaju s 31. 12. 2006. godine je 30. travnja 2007. godine.
Naravno, ovo je zadnji rok to znai da porezni obveznik moe
prijavu podnijeti i prije.
Obrazac Prijava poreza na dobit sa skraenom oznakom PD
sastavni je dio Pravilnika o porezu na dobit. Obveznici poreza na
dobit prijavu poreza na dobit na propisanom obrascu dostavljaju
u jednom primjerku neposredno ili potom nadlenoj ispostavi
1/3/07 8:04:40 AM

Porezne uprave prema sjeditu poreznog obveznika. Uz obrazac
Prijave poreza na dobit prema odredbama Pravilnika o porezu na
dobit dostavlja se:
1. bilanca na dan 31. 12. 2006. (ili posljednji dan za raz-
doblje u tijeku godine) i raun dobiti i gubitka, za porezno
razdoblje,
2. izjavu o nainu koritenja razlike za povrat poreza:
a) koritenje za predujmove u 2007. godini ili
b) povrat sredstava na raun poreznog obveznika,
3. poetnu bilancu na dan 1. sijenja 2006. godine porezni
obveznici - fizike osobe koje su postali obveznici poreza na
dobit od 1. 1. 2006.,
4. pregled neiskoritenih prava na prijenos gubitka, prema go-
dinama nastanka gubitka,
5. u sluaju statusnih promjena uz bilancu, raun dobiti i gubit-
ka s danom koji prethodi datumu upisa, statusne promjene
(spajanje i pripajanje) dostavlja se Rjeenje trgovakog su-
da o upisu statusne promjene u trgovaki registar i ugovor o
statusnoj promjeni,
6. obveznici poreza na dobit koji obavljaju poduzetniku djelat-
nost u inozemstvu i na poreznoj prijavi su iskazali odbitak
poreza plaenog u inozemstvu, dostavljaju dokaze o porezu
plaenom u inozemstvu i obraune poreza koji se uraunava
u tuzemni porez,
7. obveznici koji su u prijavi poreza iskazali olakice, oslo-
baanja i poticaje podnose obraun olakica, osloboenja i
poticaja,
8. pregled isplaenih naknada inozemnim osobama koje nisu
fizike osobe, koje se oporezuju porezom po odbitku, u
pregledu se iskazuju i podaci o nazivu inozemnog primatelja
i datum isplata.
Poreznu prijavu ne moraju dostaviti porezni obveznici regi-
strirani u trgovakom registru koji nakon registracije nisu obavljali
poduzetniku djelatnost te nemaju evidentiranog prometa na
iroraunu niti evidentiranih poslovnih promjena u poslovnim
knjigama. Ovi obveznici poreza na dobit u nadlenu ispostavu
Porezne uprave prema svom sjeditu moraju dostaviti samo izjavu
da od datuma registracije nisu obavljali poduzetniku djelatnost.
Trgovaka drutva kod kojih nakon upisa u registar do kraja 2006.
godine nije bilo prometa na iroraunu, ali su imali druge poslovne
dogaaje koje su morali evidentirati u knjigovodstvu, primjerice
nabava dugotrajne imovine, rauni za najam, rauni za telefon, za
energiju i drugo, moraju podnijeti prijavu poreza na dobit za 2006.
godinu.
Trgovaka drutva koja nisu obavljala poduzetniku djelatnost
tijekom 2006. ali su je obavljala u prethodnim godinama moraju
podnijeti prijavu poreza na dobit za 2006. godinu sa svim pri-
lozima.
6. POREZNA OSNOVICA
6.1. Polazna veliina
U definiciji porezne osnovice u propisima o porezu na dobit
u pravilu se uvaava da je osnovica poreza na dobit razliita od
poslovnog rezultata iskazanog u raunovodstvu. Dobit ili gubitak
iskazani u raunovodstvu poreznog obveznika u poreznim pro-
pisima se prihvaaju kao polazna veliina u postupku utvri-
vanja porezne osnovice. To potvruju i odredbe lanka 5. stavka
1. Zakona o porezu na dobit u kojima je propisano da je porezna
osnovica dobit utvrena prema raunovodstvenim propisima, kao
Ferdo 2.indd 151
JAVNE FINANCIJE
razlika prihoda i rashoda prije obrauna poreza na dobit, uveana
i umanjena prema odredbama ovoga Zakona. Iz citirane definicije
porezne osnovice proizlazi da se poslovni rezultat u raunovodstvu
- dobit ili gubitak kao polazne veliine za izraunavanje porezne
osnovice utvruju kao razlika prihoda i rashoda utvrenih u
skladu s raunovodstvenim propisima. Pri utvrivanju prihoda i
rashoda za porezno razdoblje od 1. sijenja do 31. prosinca 2006.
godine raunovodstveni propisi prema kojima moraju postupati
porezni obveznici su:
- Meunarodni standardi financijskog izvjetavanja koji
ukljuuju i MRS (Nar. nov., br. 140/06.),
- Meunarodni raunovodstveni standardi.
U ovom broju asopisau gradivu o financijskim izvjetajima za
2006. godinu objavili smo popis Meunarodnih raunovodstvenih
standarda koji su objavljeni u Narodnim novinama. Svi objavljeni
MRS sadrani su u naem izdanju Meunarodni raunovodstveni
standardi 2000.
Pri utvrivanju prihoda i rashoda za raunovodstvene i za porezne
svrhe svi obveznici voenja raunovodostva, pa dakle i obveznici
poreza na dobit koji su prema Zakonu o raunovodstvu razvrstani
u velike obveznike (lanak 18. stavak 1. Zakona o raunovodstvu)
primjenjuju naela sadrana u MSFI/MRS (2004.). Srednji i mali
obveznici za iste svrhe primjenjuju MRS-2000.
U postupku utvrivanja porezne osnovice, dobit ili gubitak
iskazani u raunovodstvu umanjuju se i uveavaju za propisane
stavke umanjenja i uveanja. Konani rezultat u postupku
utvrivanja porezne osnovice neovisno o tome je li polazna
veliina dobit ili gubitak moe biti porezna osnovica ili porezni
gubitak.
Polazna veliina dobit ili gubitak iskazan u raunovodstvu pri
izraunavanju porezne osnovice umanjuje se i uveava za stalne i
privremene razlike kod rashoda i za stalne i preivremene razlike
kod prihoda. Konano utvrena porezna osnovica ili porezni gu-
bitak za poslovnu godinu ne iskazuje se u raunovodstvu poreznog
obveznika. U raunovodstvu se iskazuje iznos obveza za porez na
dobit i porezni uinci privremenih razlika.
6.2. Stalne razlike
6.2.1. Trajno porezno nepriznati rashodi
Stalne razlike su razlike izmeu poslovnog rezultata u
raunovodstvu i porezne osnovice koje nastaju u odreenom
razdoblju, a ne ispravljaju se u kasnijim razdobljima. Najznaajnije
stalne razlike nastaju kod rashoda koji su propisima o porezu na
dobit utvreni kao trajno porezno nepriznati rashodi. Zbog
ovih rashoda kod poreznih obveznika primijenjena stopa poreza na
dobit koja odraava udjel poreza na dobit u ostvarenoj dobiti je
vea od propisane stope. Isto tako zbog trajno porezno nepriznatih
rashoda u poreznim prijavama iskazani iznos poreznog gubitka je
manji od gubitka iskazanog u raunovodstvu.
U lanku 7. Zakona o porezu na dobit propisani su sljedei
trajno porezno nepriznati rashodi:
SIJEANJ 2007.
1. 70% trokova reprezentacije (ugoenja, darovi s ili bez
utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda, trokovi odmora, porta,
rekreacije i razonode, zakupa automobila, plovila, zrakoplova,
kua za odmor i drugi slini izdaci) u visini trokova nastalih
iz poslovnog odnosa s poslovnim partnerom,
2. za osobne automobile i druga sredstva za osobni prijevoz na-
bavljena poslije 1. sijenja 2005. godine amortizacija na iznos
Raunovodstvo i nancije 151
1/3/07 8:04:40 AM
 JAVNE FINANCIJE
troka nabave iznad 400.000 kuna, ako se za ove automobile ne
utvruje plaa,
3. 30% trokova nastalih u vezi s vlastitim ili unajmljenim
motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz
poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih osoba, ako se po
osnovi koritenja ne utvruje plaa, osim trokova osiguranja
i kamata,
4. rashodi darovanja u visini veoj od 2% ostvarenih prihoda
u prethodnoj godini, osim posebnog programa nadlenog
ministarstva,
5. skrivene isplate dobiti,
6. trokovi prisilne naplate poreza ili drugih davanja,
7. trokovi koji se odnose na privatni ivot dioniara i lanova
drutva (izuzimanja) te zaposlenika (za zabavu, odmor,
port i rekreaciju) ukljuujui i pripadajui porez na dodanu
vrijednost,
8. kazne koje izrie mjerodavno tijelo,
9. zatezne kamate izmeu povezanih osoba,
10. kamate koje nisu porezno priznati rashod prema odredbama
ovoga Zakona - u odnosima izmeu povezanih osoba priznaju
se kamate do visine kamatne stope koju odreuje ministar
financija,
11. povlastice i drugi oblici imovinskih koristi dani fizikim ili
pravnim osobama da nastane, odnosno ne nastane odreeni
dogaaj, tj. da se odreena radnja obavi, primjerice, bolje ili
bre nego inae ili da se propusti obaviti,
12. svi drugi rashodi koji nisu izravno povezani s ostvarivanjem
dobiti i druge svote poveanja porezne osnovice.
U trajno porezno nepriznate rashode sukadno stavku 5.
lanka 22. Pravilnika o porezu na dobit ukljuuje se amortizacija
obraunana i iskazana u raunovodstvu za imovinu (graevinski
objekti, oprema, i dr.) kojom se ne obavlja djelatnost.
Od 1. sijenja 2005. godine sukladno stavku 6. lanka 22.
Pravilnika o porezu na dobit porezno nepriznatim rashodima smatra
se i amoritzacija goodwilla nastalog pri statusnim promjenama.
6.2.2. Neoporezivi prihodi
Stalne razlike mogu nastati i kod prihoda. Stalne razlike izmeu
dobiti ili gubitka u raunovodstvu i porezne osnovice nastaju kod
obveznika poreza na dobit koji u prihodima imaju iskazane prihode
od dividendi i udjela u dobiti. Iznosi ovih prihoda su stavka uma-
njenja dobiti, odnosno uveanja gubitka jer su to ve oporezovani
iznosi kod poreznih obveznika kod kojih drugi porezni obveznik
ima udjela u kapitalu. Kroz umanjenje polazne veliine za iznos
dividendi i udjela u dobiti ukljuenih u prihod poreznog obveznika
izbjegava se dvostruko oporezivanje.
6.3. Privremene razlike
Privremene razlike izmeu poslovnog rezultata u raunovodstvu
i osnovice poreza na dobit mogu nastati kod porezno priznatih
rashoda i kod prihoda koji se ukljuuju u poreznu osnovicu. Porezni
SIJEANJ 2007.
uinci privremenih razlika mogu biti stavka imovine ili stavka
obveza. Kao stavka imovine porezni uinci privremenih razlika
iskazuju se na stavci pod nazivom-Odgoeno pokrie poreza na
dobit (porezna imovina), a nastaju:
a) kod porezno priznatih rashoda ako je porezni obveznik u
raunovodstvu iskazao rashode u razdoblju prije razdoblja u
kojemu su rashodi prema poreznom propisu porezno priznati
152 Raunovodstvo i nancije
Ferdo 2.indd 152
rashod, ili je u raunovodstvu iskazan rashod u veem iznosu
od porezno dopustivog iznosa u tom razdoblju,
b) kod prihoda, ako je porezni obveznik u raunovodstvu odgodio
priznavanje prihoda za kasnija razdoblja, a za svrhe poreza,
prema poreznim i raunovodstvenim propisima, prihod treba
priznati u tekuem razdoblju.
Dakle, kod opisanih privremenih razlika u imovini kao
Odgoeno pokrie poreza na dobit iskazuje se ve plaen porez na
dobit. Ovaj iznos poreza na dobit pokrit e se iz dobiti u razdoblju
kada e prethodno iskazani privremeno porezno nepriznati rashod
postati porezno priznati rashod ili u razdoblju kada e odgoeni
prihod biti priznat kao prihod u raunovodstvu. U razdoblju
nastanka privremenih razlika za iznos porezno nepriznatog rashoda
i za iznos odgoenog prihoda uveava se polazna veliina dobit,
odnosno umanjuje se gubitak. U razdoblju ukidanja privremenih
razlika, dakle, u razdoblju kada u prethodnim razdobljima porezno
nepriznati rashod po poreznim propisima postaje porezno priznati
rashod pri izraunavanju porezne osnovice za iznos rashoda koji
je postao porezno priznati rashod umanjuje se polazna veliina
dobit, odnosno ako je polazna veliina gubitak, tada se uveava
gubitak. Ako se privremena razlika ukida kod prihoda koji su u pret-
hodnim razdobljima ukljueni u poreznu osnovicu, a u prihode u
raunovodstvu su ukljueni kasnije, u godini njihovog ukljuivanja
u prihode u raunovodstvu pri izraunavanju porezne osnovice
polazna veliina se umanjuje za iznos prihoda.
Privremene razlike i porezni uinci kod rashoda, sukladno
lanku 10. Zakona o porezu na dobit, mogu nastati, primjerice:
- kod zaliha sirovina, gotovih proizvoda i trgovake robe ako je u
rashodima u raunovodstvu iskazano vrijednosno usklaivanje,
a do kraja iste poslovne godine ista imovina nije prodana ili na
drugi nain uporabljena,
- kod financijske imovine kao to su dionice ako je u rashodima
u raunovodstvu iskazano vrijednosno usklaivanje, a do kraja
iste godine ista financijska imovina nije prodana ili na drugi
nain uporabljena.
Kod potraivanja od kupaca privremene razlike mogu nastati
sukladno lanku 9. Zakona o porezu na dobit ako je u rashode
u raunovodstvu za poslovnu godinu ukljuen iznos ispravka
vrijednosti potraivanja za koje se u istoj godini nije stekao
propisani uvjet da bude porezno priznati rashod.
Naravno, ovisno o uvjetima poslovanja pojedinog poreznog
obveznika privremene razlike mogu nastati i kod ostalih porezno
priznatih rashoda, primjerice kod rezerviranja.
Porezni obveznici koji su u prijavi poreza na dobit iskazali
nastanak privremenih razlika ili ukidanja privremenih razlika u
toj poslovnoj godini moraju utvrditi iznos poreza na dobit koji se
mora pokriti iz dobiti tekue godine. U ovom sluaju to nije iznos
obveze za porez na dobit utvren u prijavi poreza na dobit za tu
poslovnu godinu.
Privremene razlike koje za posljedicu imaju porezne uinke
koji se iskazuju u pasivi kao odgoeno plaanje poreza na dobit
(porezni kredit) mogu nastati:
a) kod rashoda ako porezni propisi dozvoljavaju ukljuivanje
rashoda u porezno priznate rashode u razdoblju prije razdoblja
u kojemu je rashod iskazan u raunovodstvu;
b) kod prihoda ako porezni propisi dozvoljavaju za svrhe poreza
odgaanje prihoda, isti prihod je priznat u raunovodstvu
1/3/07 8:04:40 AM

prije razdoblja u kojem e biti ukljuen u prihode za svrhe
oporezivanja.
Propisi o porezu na dobit u svojemu kontinuitetu, pa dakle
i vaei propisi od 1. sijenja 2005. godine ne dozvoljavaju
nastanak privremenih razlika koje imaju za posljedicu
iskazivanje u pasivi odgoenog plaanja poreza na dobit.
Hrvatski propisi ne dozvoljavaju ukljuivanje u rashode za svrhe
poreza iznose rashoda koji u istom razdoblju nisu ukljueni u po-
slovne rashode u raunovodstvu. Isto tako, kod prihoda, porezni
propisi zahtijevaju da se prihodi iskazani u raunovodstvu
moraju ukljuiti u prihode za svrhe poreza iako porezni
propis dozvoljava mogunost odgaanja prihoda. Primjerice,
vrijednosna usklaivanja financijske imovine na vie dionica i drugo
prema Zakonu o porezu na dobit ne moraju se ukljuiti u prihode,
mogu se iskazati kao nerealizirani dobici u pasivi (nerealizirani
dobici-revalorizacijska rezerva). Prema poreznom propisu dobici od
prodaje dionica moraju se ukljuiti u prihode u razdoblju u kojemu
su dionice prodane. Meutim, ako porezni obveznik vrijednosno
usklaivanje dionica na vie, dakle, nerealizirane dobitke ukljui
u prihod u raunovodstvu, tada taj isti prihod mora ukljuiti i u
poreznu osnovicu.
7. ISKAZIVANJE PODATAKA U PRIJAVI POREZA
NA DOBIT (OBRAZAC PD)
7.1. Dobit ili gubitak (polazne veliine)
Koncepcija PD obrasca slijedi odredbe lanka 33. Zakona
o porezu na dobit prema kojima se porezna osnovica utvruje
na temelju podataka evidentiranih u poslovnim knjigama koje
se vode u skladu s propisima o raunovodstvu i financijskim
izvjetajima koja se sastavljaju na temelju tih propisa. To je
izraeno u opisu rednih brojeva 1 do 4 i u lanku 47. Pravilnika o
porezu na dobit u kojima je uz ove redne brojeve izriito propisano
da se u njih upisuju podaci iz Rauna dobiti i gubitka.
U redni broj 1. upisuje se iznos ukupnog prihoda, a u rednom
broju 2. ukupni iznos rashoda koji su za 2006. godinu iskazani u
raunovodstvu odnosno u Raunu dobiti i gubitka za 2006. godinu.
Na rednom broju 3. iskazuje se dobit, a na rednom broju 4. gubitak
utvren kao razlika izmeu ukupnih prihoda i ukupnih rashoda
iskazanih u prva dva redna broja. Porezni obveznik moe iskazati
samo podatak na rednom broju 3. ili na rednom broju 4. Budui
da je u lanku 5. stavak 1. Zakona o porezu na dobit propisano
da je porezna osnovica dobit utvrena prema raunovodstvenim
propisima kao razlika prihoda i rashoda u sluajevima kada prihodi
i rashodi iskazani u raunovodstvu nisu utvreni u skladu s rauno-
vodstvenim propisima, tj. Meunarodnim standardima financijskog
izvjetavanja i Meunarodnim raunovodstvenim standardima na
rednom broju 1. i 2. treba takoer iskazati iznose prihoda i rashoda
koji su iskazani u raunovodstvu poreznog obveznika. Ispravljanje
porezne osnovice zbog toga to prihodi i rashodi iskazani u
raunovodstvu poreznog obveznika nisu utvreni u skladu s
raunovodstvenim propisima provodi se iskazivanjem tih razlika
na odgovarajuim rednim brojevima u odjeljku II. POVEANJE
DOBITI/SMANJENJE GUBITKA.
7.2. Poveanje dobiti/smanjenje gubitka
Na rednim brojevima 5. do 25. iskazuju se iznosi trajno porezno
nepriznatih rashoda u skladu s odredbama Zakona o porezu na
Ferdo 2.indd 153
JAVNE FINANCIJE
dobit koji su iskazani u raunovodstvu obveznika poreza ne dobit.
U okviru ovih rednih brojeva iskazuju se i iznosi rashoda koji su
porezno priznati rashodi, ali su porezno nepriznati rashodi u
2006. godini jer se u ovoj godini nisu stekli propisani uvjeti za
njihovo ukljuivanje u porezno priznate rashode. Na isti nain se
postupa s rashodima za koje u poreznim propisima nema posebnih
odredbi a koji su u raunovodstvu iskazani, a njihovo iskazivanje i
utvrivanje nije u skladu s raunovodstvenim propisima.
Amortizacija iznad propisanog iznosa (l. 12. st. 13.
Zakona) - redni broj 5.
U trajno porezno nepriznate rashode od 1. sijenja 2005.
godine sukladno toki 2. stavak 1. lanka 7. i stavak 13. lanka
12. Zakona o porezu na dobit ukljuuje se i iznos amortizacije na
troak nabave iznad 400.000 kuna pojedinog osobnog automobila
i drugog sredstva za osobni prijevoz. Ova se odredba ne prim-
jenjuje ako se osobni automobili i druga sredstva za osobni
prijevoz koriste iskljuivo za registriranu djelatnost najma ili
prijevoza.
Pri utvrivanju amortizacije kao trajno porezno nepriznatog
rashoda za osobne automobile i druga sredstva za osobni
prijevoz iji je troak nabave vei od 400.000 kuna kumulativno
se primjenjuju odredbe toke 4. i 2. stavka 1. lanka 7. Zakona
o porezu na dobit. Primjenu ovih odredbi objasnit emo na
primjeru.
Primjer:
Trgovako drutvo Uzor d.d. dana 15. veljae 2005. na-
bavilo je osobni automobil iji je troak nabave 700.000 kuna. U
odluci o amortizaciji za ovaj i ostale osobne automobile utvrena
je godinja stopa amortizacije 10%.
Obraun amortizacije za 2006. godinu:
1. amortizacija na troak nabave
do 400.000 kuna
400.000 x 10 = 40.000 = 40.000
100
2. amortizacija na troak nabave
iznad 400.000 kuna, tj. na 300.000
300.000 x 10 = 30.000 = 30.000
100
Iz obrauna amortizacija za ovaj primjer proizlazi da e
trgovako drutvo Uzor d.d. u prijavi poreza na dobit pri
utvrivanju osnovice poreza na dobit iskazati poveanje dobiti
odnosno smanjenje gubitka (polazne veliine):
- na rednom broju 5:
- amortizacija na troak nabave iznad 400.000 30.000
- PDV 22% 6.600
SIJEANJ 2007.
ukupno redni broj 5.: 36.600
Za osobne automobile i druga sredstva za osobni prijevoz
iji troak nabave premauje 400.000 kuna na rednom broju 7. u
porezno nepriznate rashode ukljuit e se 30% troka amortizacije
na iznos do 400.000 kuna uvean za PDV i 30% svih ostalih
trokova ovih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz
uveano takoer za PDV.
Raunovodstvo i nancije 153
1/3/07 8:04:41 AM
 JAVNE FINANCIJE
Za ovaj automobil na rednom broju 7. iskazat e se:
- 30% amortizacija na
troak nabave na iznos 400.000
(30% od 40.000) 12.000
- uveano za PDV 22% 2.640
ukupni iznos koji se izkazuje na
rednom broju 7.: 14.640
Ako se za osobne automobile i druga sredstva za osobni
prijevoz iji je pojedinani troak nabave vei od 400.000 kuna
utvruje plaa zbog koritenja u privatne svrhe tada je ukupni
iznos amortizacije i svih ostalih trokova i za ta sredstva porezno
priznati rashod.
Odredbe o porezno nepriznatim trokovima amortizacije za
osobne automobile i druga vozila iji je troak nabave vei od
400.000 kuna sukladno stavku 3. lanka 22. Pravilnika o porezu
na dobit primjenjuju se samo za sredstva nabavljena poslije 1.
sijenja 2005. godine.
Trokovi reprezentacije 70% porezno nepriznati
- rashod redni broj 6.
Sukladno lanku 7. stavka 1. toke 3. Zakona o porezu na dobit
polazna veliina dobit se uveava odnosno gubitak se umanjuje za
70% trokova reprezentacije. Trokovima reprezentacije smatraju
se trokovi ugoenja, trokovi darova sa ili bez utisnutog znaka
tvrtke ili proizvoda, trokovi odmora, porta, rekreacije i razonode,
zakupa automobila, plovila, zrakoplova i kua za odmor u visini
trokova nastalih iz poslovnog odnosa s poslovnim partnerom.
Prema lanku 23. stavak 1. Pravilnika o porezu na dobit po-
slovnim partnerom u smislu Zakona o porezu na dobit smatraju
se osobe s kojima postoji poslovni odnos ili se oekuje da e se
takav odnos uspostaviti.
Prema lanku 7. stavak 6. Zakona o porezu na dobit ne
smatraju se reprezentacijom proizvodi i roba iz asortimana
poreznog obveznika prilagoeni za te svrhe s oznakom "nije
za prodaju", te drugi reklamni predmeti s nazivom tvrtke,
proizvoda i drugog oblika reklame (ae, pepeljare, stolnjaci,
podmetai, olovke, rokovnici, upaljai, privjesci i slino) dani
za uporabu u prodajnom prostoru kupca neovisno o njihovoj
cijeni. Ako su navedeni predmeti dani potroaima ne smatraju se
reprezentacijom ako je njihova pojedinana cijena do 80 kuna. U
iznos od 80 kuna prema Uputi ravnatelja Porezne uprave ukljuen
je i porez na dodanu vrijednost (80 x 18,0328/100 = 14,43). Uz
navedene uvjete ovi se trokovi smatraju trokovima promidbe.
Trokovima promidbe, a ne i trokovima reprezentacije
sukladno lanku 24. stavak 1. Pravilnika o porezu na dobit
smatraju se i trokovi oglaavanja nastali putem sredstava javnog
priopavanja, na oglednim stupovima i ploama, feloprima,
lecima, katalozima, sajmovima, trokovi nagradnih igara u skladu s
prilozima o prireivanju nagradnih i slinih igara te trokovi kojima
SIJEANJ 2007.
se promie ime, dobro ili usluga poreznog obveznika na drugi nain
koji ima javno obiljeje.
Na rednom broju 6. porezni obveznik e iskazati 70% trokova
reprezentacije iskazanih u raunovodstvu za poslovnu godinu s
ukljuenim porezom na dodanu vrijednost.
Pri knjienju trokova reprezentacije u tijeku godine porezni
obveznici bi ukupni iznos troka trebali odvajati na iznos 70%
154 Raunovodstvo i nancije
Ferdo 2.indd 154
to je porezno nepriznati rashod i na 30% to je porezno priznati
rashod. U porezno nepriznate rashode ukljuuje se i porez na
dodanu vrijednost obraunan na iznos 70% trokova reprezen-
tacije. Porez na dodanu vrijednost ne obraunava se na 70%
troka reprezentacije po raunima iz inozemstva, po raunima
osoba koje nisu obveznici PDV-a i po gotovinskim raunima
po kojima nije mogao biti iskazan pretporez zbog toga to ne
sadre propisane elemente.
Za na primjer u PD obrascu za sluaj "A" u knjigovodstvu su
iskazani sljedei podaci o trokovima reprezentacije:
- 70% trokova reprezentacije od toga:
- rauni tuzemnih obveznika
poreza na dodanu vrijednost 30.000
- raun inozemnih osoba 5.000
- plaeno gotovinom bez prava na
odbitak pretporeza 2.000
- rauni tuzemnih osoba koje nisu
obveznici PDV-a 1.800
Ukupno 70% 38.800
Porez na dodanu vrijednost
(30.000 x 22/100) 6.600
Ukupno porezno nepriznati rashod
za redni broj 6. 45.400
Trokovi za osobni prijevoz - 30% trokova porezno
nepriznati rashod - redni broj 7.
Prema lanku 7. stavak 1. toka 4. Zakona o porezu na dobit u
postupku utvrivanja porezne osnovice dobit se uveava odnosno
gubitak se umanjuje za 30% trokova u svezi s vlastitim ili
unajmljenim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni
prijevoz (osobni automobil, plovilo, helikopter, zrakoplov, i
sl.) poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih osoba, ako se
na osnovi koritenja sredstava za osobni prijevoz ne utvruje
plaa.
Sukladno lanku 14. stavak 3. Zakona o porezu na dohodak i
lanku 15. Pravilnika o porezu na dohodak primicima radnika za
koje se utvruje plaa smatra se i koritenje prijevoznih sredstava
od strane radnika za privatne svrhe. Za prijevozna sredstva za koja
se utvruje plaa u razdoblju za koje se utvruje plaa ukupni
iznos trokova sredstava za osobni prijevoz je 100% porezno
priznati rashod.
Iz citiranih odredbi lanka 7. Zakona o porezu na dobit i
lanka 14. Zakona o porezu na dohodak proizlazi da se u porezno
nepriznate rashode ukljuuje 30% trokova sredstava za osobni
prijevoz koja se ne koriste za privatne svrhe radnika poreznog
obveznika. U trokove sredstava za osobni prijevoz spadaju tro-
kovi s pripadajuim porezom na dodanu vrijednost prema statusu
pojedinog sredstva:
1. za sredstva u vlasnitvu poreznog obveznika trokovi goriva i
ulja, odravanja i popravaka, registracije i amortizacije,
2. za rent-a-car usluge zaraunana naknada uvaena za trokove
goriva,
3. za vozila u najmu troak naknade po ugovoru, troak goriva i
odravanja te svi drugi trokovi koje po ugovoru o najmu snosi
korisnik najma, a kod financijskog najma troak amortizacije.
1/3/07 8:04:41 AM

U trokove sredstva za osobni prijevoz od kojih je 30%
porezno nepriznati rashod ne ukljuuju se trokovi osiguranja,
kamata povezanih s nabavom sredstava, plaeni porez na cestovna
motorna vozila i porez na plovila.
Prema lanku 25. stavak 2. Pravilnika o porezu na dobit
sredstvima za osobni prijevoz za koja se utvruje 30% porezno
nepriznatih rashoda ne smatraju se osobni automobili i
druga sredstva za osobni prijevoz koja se izravno koriste
u obavljanju odreenih djelatnosti, kao to su: autokole,
taksi-slube, djelatnosti iznajmljivanja sredstava prijevoza,
pomo na cesti i na vodi, djelatnosti izvoenja i/ili odravanja
plinskih, vodovodnih i drugih instalacija, hitnih intervencija i
druge sline djelatnosti ako sredstva za osobni prijevoz slue
iskljuivo za takvu djelatnost.
U iznos koji se iskazuje na rednom broju 7. pored 30%
trokova sredstava za osobni prijevoz ukljuuje se pripadajui
porez na dodanu vrijednost obraunan na taj iznos porezno
nepriznatog rashoda.
U osnovicu za obraun poreza na dodanu vrijednost ne
ukljuuje se 30% trokova goriva po raunima iz inozemstva i po
raunima za koja nije mogao biti iskazan pretporez.
Izuzimanja, skrivene isplate dobiti i oporezivi man-
jkovi - redni broj 8. i redni broj 9.
U lanku 7. stavak 1. u toki 5. i 6. Zakona o porezu na dobit
je propisano da se u postupku utvrivanja porezne osnovice
dobit uveava odnosno gubitak umanjuje za iznose izuzimanja
za privatni ivot lanova drutva i za skrivene isplate dobiti.
Meutim, u lanku 7. stavak drugi Zakona o porezu na dobit je
propisano da se ne poveava porezna osnovica ako se skrivene
isplate i izuzimanja oporezuju porezom na dohodak.
Zbog toga to se skrivene isplate dobiti i izuzimanja suklano
lanku 51. Zakona o porezu na dohodak oporezuju stopom 35%
uveano za prirez za obveznike poreza na dobit je prihvatljivije
skrivene isplate dobiti i izuzimanja iskazati kao porezno nepriz-
nati rashod u prijavi poreza na dobit. Porezni obveznik e
iznose skrivenih isplata i izuzimanja iskazati kao poveanje
porezne osnovice samo ako su iskazani u raunovodstvu kao
rashodi umanjili dobit odnosno uveali gubitak. Ili ako su
iskazani tako da su umanjili prihod.
Iako u Zakonu o porezu na dohodak tako nisu nazvani
izuzimanja i skrivene isplate dobiti imaju izvor u dobiti i
jednako su dohodak po osnovi udjela u kapitalu lanova
trgovakih drutava kao i dividende i udjeli u dobiti.
Smatramo da su izuzimanja i skrivene isplate dobiti jedan oblik
dividendi i udjela u dobiti koje lanovi drutva primaju iz dobiti
tekue godine prije samog utvrivanja godinjih financijskih
izvjetaja. Po vremenu kada ih lanovi drutva primaju u odnosu
na dan kada e biti utvrena dobit u financijskim izvjetajima i
poslije toga u odnosu na dan kada e skuptina drutva donijeti od-
Ferdo 2.indd 155
JAVNE FINANCIJE
luku o rasporedu neto dobiti, izuzimanja i skrivene isplate dobiti
imaju obiljeje predujmova dividendi i udjela u dobiti. Ako
su izuzimanja i skrivene isplate dobiti u raunovodstvu poreznog
obveznika iskazani kao predujmovi dividendi i udjela u dobiti
tada se na rednim brojevima 8. i 9. ne iskazuju podaci.
U lanku 7. stavak 4. Zakona o porezu na dobit je propisano
da se izuzimanjima smatraju:
1. trokovi koji se odnose na privatni ivot dioniara ili lanova
drutva, ili s njima povezanim osobama, ukljuujui trokove
uporabe dobara u vlasnitvu ili najmu obveznika,
2. trokovi koji se odnose na privatni ivot drugih osoba,
ukljuujui trokove dobara u vlasnitvu ili najmu obveznika,
3. trokovi pogodnosti koje radnicima odreuje poslodavac.
Skrivenim isplatama, sukladno stavku 5. lanka 7. Zakona o
porezu na dobit, smatraju se:
1. davanje odreenih koristi dioniaru ili lanu drutva ili s njima
povezanim osobama uz naknadu niu od trine, ukljuujui i
povoljniju kamatu,
2. plaanje vee naknade dioniaru ili lanu drutva ili s njima
povezanim osobama za dobra ili usluge od vrijednosti dobara,
uslugu ili uinka, odnosno koristi koje je dioniar ili lan
drutva ili s njima povezana osoba dala drutvu,
3. davanje dobara ili usluga dioniaru ili lanu drutva ili s njima
povezanim osobama u vrijednosti veoj od vrijednosti dobara,
usluga ili uinaka, odnosno koristi koje je dioniar ili lan
drutva ili s njim povezana osoba dala drutvu,
4. omoguavanje dioniaru ili lanu drutva ili s njima povezanim
osobama drugih koristi za koje nema pravne osnove,
5. manjkovi na imovini iznad visine utvrene odlukom Hrvatske
gospodarske komore, odnosno Hrvatske obrtnike komore, u
smislu propisa o porezu na dodanu vrijednost, po kojoj osnovi
se ne plaa porez na dohodak.
Nain iskazivanja u raunovodstvu i u prijavi poreza na dobit
izuzimanja i skrivenih isplata dobiti objanjavamo u nastavku na
primjerima.
Primjer 1.
Tijekom 2006. godine prema odluci nadzornog odbora trgo-
vakog drutva Zora d.d. lanovima drutva je predano bez
naknade 10 komada proizvoda Z iz asortimana proizvodnog
programa ovog drutva. U odluci nadzornog odbora je utvreno
da se izuzimanje proizvoda smatra predujam dividende i da ga
tako treba iskazati u raunovodstvu.
Trina cijena za 10 komada proizvoda Z 100.000
Troak proizvodnje za 10 komada proizvoda Z 60.000
Porez na dodanu vrijednost za izuzetih 10 komada
proizvoda (60.000 x 22/100) 13.200
Iznos izuzimanja odnosno predujma dividende
(100.000 + 13.200) 113.200
SIJEANJ 2007.
Raunovodstvo i nancije 155
1/3/07 8:04:41 AM
 JAVNE FINANCIJE

Knjienje u 2006. godini: Primjer 3.

Trgovako drutvo Balun d.o.o. za lanove drutva platilo
Red. Konto je 200.000,00 kuna po raunima turistike agencije za trokove
Opis Iznos
br. Duguje Potrauje puta i boravka na Svjetskom prvenstvu nogometa u SR Njemakoj
ALTERNATIVA "A" u tijeku 2006. godine. Iznos plaen za lanove drutva prema
1. Izuzeto 10 proizvoda Z odluci uprave je predujam dividende (izuzimanje).
- predujam dividende
(izuzimanje) 113.200 163
Knjienje u 2006. godini:
100.000 751
13.200 281 Red. Konto
Opis Iznos
2. Prijenos trokova za 10 komada br. Duguje Potrauje
izuzetih proizvoda 60.000 700 630 1. Raun turistike agencije
ALTERNATIVA "B" za lanove drutva 200.000,00 163 221
1. Prijenos troka za 10 komada 2. Plaeni raun turistikoj
izuzetih proizvoda Z 60.000 70 630 agenciji 200.000,00 221 100
(73)
2. Obraun PDV-a na izuzimanje 13.200 739 281 U primjeru knjienja rauni turistike agencije nisu iskazani
kao trokovi ve izravno kao predujam dividende pa u ovoj
Porezni obveznik kod kojega je izuzimanje proknjieno prema
varijanti knjienja porezni obveznik ne iskazuje podatak na
ALTERNATIVI "A" u PD obrascu ne iskazuje nikakav podatak
rednom broju 8. PD obrasca. Da su rauni turistike agencije
na rednom broju 8. Izuzimanje je proknjieno kao isplata
proknjieni kao trokovi u razredu 4(4/221) tada bi uinak ovih
predujma dividende i prodaja vlastitih proizvoda lanovima
drutva. Nain knjienja pokazuje da izuzimanje nije umanjilo porezno nepriznatih rashoda na dobit ponitili iskazivanjem na
dobit tekue godine. rednom broju 8. iznosa od 200.000 kuna. U iznos predujmova
Porezni obveznik kod kojega je izuzimanje proknjieno prema ukljuuje se i PDV sadran u raunima.
ALTERNATIVI "B" u PD obrascu na rednom broju 8. mora
iskazati iznos od 113.200 kuna. Primjer 4.
Trgovako drutvo Mu d.o.o. iz prodavaonice je na
Primjer 2. ime predujma udjela lanovima drutva isporuilo 20 komada
U razdoblju od 1. 1. 2006. godine do 31. 12. 2006. godine pruta.
lan drutva Gavran d.o.o. je koristio beskamatnu pozajmicu lanovi drutva su u blagajnu uplatili 5.000.
150.000 kuna. Trina cijena 20 komada pruta 25.000
Za 2006. godinu skrivena isplata dobiti odnosno predujma Troak nabave - nabavna cijena za 20
dividende (izuzimanje) - utvruje se na osnovi godinje kamate komada pruta 18.000,
od 4%. Iznos izuzimanja za 2006. godinu je (1.500.000 x 4/100) PDV na skrivenu isplatu dobiti
6.000 kuna. Mjeseni iznos izuzimanja je 500 kuna. U ovim (18.000 x 22/100) 3.960
iznosima sadran je i PDV. Za 2006. godinu, PDV iznosi 1.081,97 Iznos skrivene isplate dobiti
(6.000 x 18,0328/100). U mjesenim kamatama PDV iznosi 90,16 (25.000 + 3.960) - 5.000 23.960
kuna (500 x 18,0328/100).
Knjienje u 2006. godini:
Knjienje u 2006. godini:
Red. Konto
Red. Konto Opis Iznos
Opis Iznos br. Duguje Potrauje
br. Duguje Potrauje
1. lanovima drutva
1. Obraun izuzimanja za
isporueno 20 pruta 23.960 163
2006. kamata za sijeanj 500,00 163
5.000 102
- kamata 409,84 771
25.000 761
- PDV 90,16 281
3.960 281
2. Knjienja za ostalih 11
mjeseci 2006. 2. Troak nabave isporuenih
pruta lanovima drutva 18.000 711
a) kamata 5.500,00 163
7.000 669
991,76 281
5.500 664
SIJEANJ 2007.

4.508,24
I u ovom primjeru prikazani nain knjienja pokazuje da zbog
beskamatnog kreditiranja lana drutva nije umanjena dobit trgo-
vakog drutva pa se nikakav podatak po ovoj osnovi ne iskazuje na
rednom broju 8. Iznos kamate koju nije platio lan drutva ukljuen
je u prihod. Koritenjem kredita lan drutva je izuzeo uslugu
kreditiranja bez naknade koja je predujam dividende.
771
30.500 663
U ovom primjeru zbog toga to su lanovi za prute platili dio
cijene od 5.000 kuna iznos skrivene isplate dobiti kao predujam
dividende umanjen je za 5.000 kuna. Ni u ovom sluaju porezni
obveznik nee iskazati podatak na rednom broju 9. obrasca PD
jer skrivena isplata dobiti nije utjecala na dobit tekue godine pa

156 Raunovodstvo i nancije

Ferdo 2.indd 156 1/3/07 8:04:42 AM

 JAVNE FINANCIJE

dakle niti na visinu porezne osnovice. U sluaju da ova skrivena
isplata dobiti nije knjiena preko prihoda porezni obveznik bi na
rednom broju 9. morao iskazati iznos od 23.960,00 kuna.
Na rednom broju 9. iskazuje se iznos manjka na imovini iznad
porezno doputenog prema propisima o PDV-u za koje porezni ob-
veznik nije mogao utvrditi odgovornu osobu te manjak nije iskazan
kao plaa niti je naplaen od odgovorne osobe. Takav manjak je u
knjigovodstvu iskazan kao rashod pa za isti treba uveati poreznu
osnovicu s pripadajuim PDV-om.
U primjeru naeg obrasca na kraju lanka za sluaj "A" na
rednom broju 9. je iskazan iznos manjka koji je porezno nepriznati
rashod.
Trgovaka drutva koja su tijekom 2006. godine iskazala
predujmove dividendi i udjela u dobiti po osnovi skrivenih isplata
dobiti i izuzimanja moraju provjeriti je li iznos dobiti za 2006.
godinu dostatan za pokrie isplaenih iznosa predujmova u visini
skrivenih isplata dobiti i izuzimanja. Kod obveznika poreza na
dobit kod kojih je iznos predujma dividende po osnovi skrivenih
isplata dobiti i izuzimanja vei od iznosa neto dobiti iznos razlike
se smatra pozjamicom lanovima drutva na kojutreba obraunati
kamatu do 31. prosinca 2006. godine u visini 4%. Ovaj iznos
kamate treba iskazati kao poveanje potraivanja od lanova
drutva i poveanja prihoda od kamata u 2006. godini i poveanje
obveza za PDV. Budui da je prije usporedbe iznosa predujmova
po osnovi skrivenih isplata dobiti, izuzimanja ve izraunana
obveza ve izraunana obveza za porez na dobit zbog naknadnog
poveanja prihoda u 2006. godini potrebno je:
- poveati iznos ukupnog prihoda koji je iskazan u knjigovodstvu
i na rednom broju 1. PD obrasca,
- poveati iznos na rednom broju 3. dobit ili umanjiti iznos na
rednom broju 4. gubitak,
- zbog promjena na rednom broju 1. i 3. poveava se porezna
osnovica i obveza poreza na dobit za 2006. godinu.
Praktine knjigovodstveno-obraunske posljedice usporedbe
iznosa iskazanih isplata dobiti i izuzimanja s iznosom neto dobiti
prikazat emo u nastavku u primjeru za vie sluajeva.

Usporedba skrivenih isplata dobiti i izuzimanja s iznosom neto dobiti za 2006. godinu
Red broj
Red.
PD OPIS Sluaj A Sluaj B Sluaj C Sluaj D Sluaj E
br.
obrasca
1 2 3 4 5 6 7 8
1. 3. Dobit prije poreza 78.000 16.000 3.000 - -
2. 4. Gubitak prije poreza - 8.000 3.000
3. 5. Porezna obveza za uplatu korigirana za por. uinke priv. 18.500 8.200 4.200 2.000 -
razlika
4. Neto dobit 59.500 7.800 - - -
5. Gubitak nakon poreza - 1.200 10.000 3.000
6. Predujmovi dividendi - skrivene isplate dobiti izuzimanja i
isplate 23.000 11.000 5.000 6.000 4.000
7. Ostatak neto dobiti 36.500 - - - -
8. Pozajmica - 3.200 5.000 6.000 4.000
9. Obraunata kamata i PDV na pozajmicu do 31. prosinca
2006. - 64 117 120 120
9a. -iznos kamata 52 96 98 98
9b. - PDV 12 21 22 22

Iznos pozajmice je iskazan na rednom broju 8. Knjienja:

Iznos na rednom broju 9. izraunan je primjenom stope od 4%
Red. Konto
godinje. Razdoblje za koje se kamata treba izraunati je od dana Opis Iznos
br. Duguje Potrauje
anastanka izuzimanja i skrivene isplate dobiti do 31. prosinca Sluaj B
2006. godine. Budui da stopa od 4% ukljuuje i PDV na rednom 1. Prijenos dijela predujmova
broju 9. je ralanjeno iskazan iznos kamate i iznos poreza na dividendi odnosno udjela u dobiti
dodanu vrijednost. Iznos PDV-a je izraunan primjenom stope na potraivanja za pozajmice 3.200 163
3.200 168
od 18,0328%. Iz primjera proizlazi da obveznici poreza na 2 Obraunane kamate za pozajmice 64 168
dobit za sluajeve B, C, D i E. pod 31. prosinca 2006. godine na dan 31. prosinca 2006. 52 753
knjigovodstvu moraju iskazati poveanje potraivanja za iznos u 12 281
visini 4%, poveanje prihoda za udjel kamata i poveanje obveze Sluaj C
SIJEANJ 2007.

za PDV za udjel PDV-a u iznosu od 4% na pozajmicu. Uz ova 1. Prijenos predujmova divi-

knjienja pod 31. prosinca 2006. godine treba s konta potraivanja dendi odnosno udjela u dobiti na
potraivanja za pozajmice 5.000 (163)
za predujmove na konto potraivanja u pozajmice prenijeti i iznose
5.000 168
utvrenih pozajmica. 2 Obraunane kamate na
pozajmicu na dan 31. prosinca 117 168
2006. 96 773
21 281

Raunovodstvo i nancije 157

Ferdo 2.indd 157 1/3/07 8:04:42 AM
 JAVNE FINANCIJE
Ista knjienja kao to su prikazana za sluaj B i C provest e se
i u knjigovodstvu za sluajeve D i E. Nakon provedenih knjienja
Red. Red. broj
OPIS
br. PD obrasca
1 2 3 4
1. 3. Dobit prije poreza
2. 4. Gubitak
3. 55. Porezna obveza za uplatu
4. Neto dobit
5. Gubitak nakon poreza
6. Predujam dividende
7. Pozajmica
Nakon provedenih knjienja za sluaj B usporedba podataka
na rednom broju 4. i 6. ove tablice pokazuju da je neto dobit vea
za 42 kune od predujma dividende. Budui da uveavna neto
dobit pripada lanovima drutva samo kod ovog sluaja jo treba
proknjiiti smanjenje potraivanja za pozajmice, a poveanje
potraivanja za predujam. U ovom sluaju pri knjienju rasporeda
dobiti za 2006. godinu u 2007. godini ukupna neto dobit od 7.842
kune bit e rasporeena za pokrie predujma dividende i udjela u
dobiti od 7.842 kune.
Uz navedeno opirno objanjenje knjigovodstveno - obraunskih
postupaka u sluajevima kada je iznos predujma dividendi i udjela
u dobiti po osnovi skrivenih isplata dobiti izuzimanja i isplata
vei od raspoloive neto dobiti u praksi e se postaviti pitanje:
imaju li taj problem oni obveznici koji su i skrivene isplate dobiti
i izuzimanja u knjigovodstvu prikazali kao rashode, a ne kao
predujam dividende i udjela u dobiti? Jo je odreenije pitanje:
moe li se pogrenim nainom knjienja promijeniti stvarnost i
izbjei plaanje poreza? Na je odgovor da ne moe. U ekonomsko-
financijskom smislu skrivene isplate dobiti i izuzimanja imaju
obiljeje raspodjele kapitala (dio kapitala je dobit tekue godine)
lanovima drutava. Prema definiciji rashoda u toki 70 Okvira za
sastavljanje i prezentiranje financijskih izvjetaja rashodima se ne
smatraju smanjenja imovine ili poveanja obveza koja su u svezi s
raspodjelom kapitala lanovima drutva. Na drugaiji nain reeno,
ali u istom su smislu za svrhe poreza u lanku 11. Pravilnika o
porezu na dobit je propisano:
- da se rashodima smatraju smanjenja gospodarstvenih koristi
u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza
koje imaju za posljedicu smanjenje kapitala u svrhu poveanja
prihoda odnosno dobiti,
- da se rashodima ne smatraju smanjenja kapitala po osnovi
povrata i raspodjele ulagaima ako je to uinjeno u skladu s
propisima koji ureuju to podruje.
SIJEANJ 2007.
Citirana raunovodstvena naela i porezni propisi potvruju da
su skrivene isplate dobiti i izuzimanja u ekonomsko-financijskom
smislu raspodjele lanovima drutva. Prema vremenu nastanka
srkivene isplate i izuzimanja su predujmovi dividendi i udjela i
u sluaju kada su u knjigovodstvu iskazani kao rashod. Porezni
obveznici koji su predujmove dividende i udjela u dobiti iskazali
kao rashod ili su iskazali umanjenje prihoda moraju utvrditi je li
158 Raunovodstvo i nancije
Ferdo 2.indd 158
pod 31. prosinca 2006. godine u PD obrascu za 2006. godinu i u
knjigovodstvu bit e iskazani sljedei podaci:
Sluaj Sluaj Sluaj Sluaj
B C D E
5 6 7
16.052 3.096
- - 7.902 2.902
8.210 4.219 2.019 -
7.842
- 1.123 9.921 2.902
7.800 - - -
3.264 5.117 6.120 4.120
i u kojem je iznosu nastala pozajmica na koju moraju obraunati
kamatu u visini 4%. Za sluajeve B, C, D i E i pri drugaijem
nainu knjienja iznosi pozajmica uveani za kamate bili bi jednaki
iznosima iskazanim na rednom broju 7 posljednje tablice. I u ovom
sluaju pod 31. prosinca 2006. godine u knjigovodstvu se mora
iskazati obraun kamata kao to smo prikazali u primjerima.
Trokovi prisilne naplate poreza i drugih davanja - redni
broj 10.
Na rednom broju 10. obrasca PD iskazuju se u raunovodstvu
iskazani iznos trokova - rashoda koji se odnose na prisilnu naplatu
poreza i drugih javnih davanja kao to su trokovi uvanja imovine,
pristojbe i ostali trokovi prisilne naplate. Sukladno lanku 27.
Pravilnika o porezu na dobit porezna osnovica se ne uveava za
iznose poreza i drugih davanja koja su predmet prisilne naplate.
Porezno priznatim rashodima smatraju se i iznosi zateznih ka-
mata koje je porezni obveznik platio odnosno koje mora platiti za
kanjenje plaanja poreza i javnih davanja.
Trokovi kazni za prekraje i prijestupe - redni broj 11.
Porezno nepriznatim rashodom prema lanku 7. stavak 1. toka
8. Zakona o porezu na dobit smatraju se iznosi kazni koje izrie
mjerodavno tijelo. Na rednom broju 11. iskazuju poveanja porezne
osnovice porezni obveznici koji su u rashodima iskazali kazne
koje je platio odnosno koje mora platiti porezni obveznik koji su
u raunovodstvu iskazani kao rashod u 2006. godini. Iznosi kazni
plaeni za zaposlenike imaju obiljeje plae. Ako je porezni
obveznik u rashodu iskazao i plaene iznose kazni za zaposlenike
taj iznos treba pretvoriti u bruto plau i iskazati kao troak plaa
u razdoblju do 31. prosinca 2006. godine neovisno o tome to e
porezi i doprinosi biti plaeni u 2007. godini. Obraunani iznos
doprinosa na bruto plau za plaenu kaznu ukljuuje se u rashode
2006. godine.
Zatezne kamate izmeu povezanih osoba - redni broj 12.
U porezno nepriznate rashode od 1. sijenja 2006. godine
prema lanku 7. stavak 1. toka 9. Zakona o porezu na dobit
ukljuuju se ukupni iznosi zateznih kamata koje je poreznom
obvezniku obraunala povezana osoba. Za svrhe poreza status
povezane osobe utvruje se u skladu s odredbama lanka 41. Opeg
poreznog zakona. Primjena odredbe o zateznim kamatama izmeu
1/3/07 8:04:43 AM

povezanih osoba uvodi dvostruko oporezivanje jer se zatezna
kamata povezanoj osobi koja ju je obraunala smatra prihodom
i ukljuuje u osnovicu poreza na dobit, a kod povezane osobe
koja plaa zateznu kamatu isti iznos je porezno napriznati rashod.
Zbog ovakvih odredbi Zakona o porezu na dobit treba izbjegavati
obraun zateznih kamata izmeu povezanih osoba. Odredbe Zakona
o porezu na dobit o zateznim kamatama kao porezno nepriznatim
rashodom odnose se i na obraun ovih kamata izmeu povezanih
tuzemnih osoba.
Darovanja iznad porezno priznatih iznosa - redni broj 14.
U lanku 7. stavak 7. i 8. Zakona o porezu na dobit propi-
sano je koji su iznosi darovanja porezno priznati rashod. Prema
lanku 7. stavku 7. Zakona porezno priznatim rashodom smatraju
se darovanja u naravi ili novcu, uinjena u tuzemstvu za kul-
turne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne,
sportske, vjerske, ekoloke i druge opekorisne svrhe udrugama
i drugim osobama koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu
s posebnim propisima, ako su vea od 2% prihoda ostvarenog u
prethodnoj godini. Iznimno, svota moe biti i vea od 2% prihoda
prethodne godine ako je dana prema odlukama nadlenih mini-
starstava o provedbi financiranja posebnih programa i akcija.
Prema lanku 7. stavak 8. Zakona porezno priznatim rashodom
smatraju se i plaanja trokova za zdravstvene potrebe fizikih
osoba (operativne zahvate, lijeenja, nabavu lijekova i ortoped-
skih pomagala, i dr.) koji nisu pokriveni osnovnim, dopunskim i
privatnim zdravstvenim osiguranjem, odnosno plaanje trokova
koje snose same fizike osobe, pod uvjetom da je plaeno na
raun primatelja dara, zdravstvene ustanove, a ako je darovani
lijek, ortopedsko ili drugo medicinsko pomagalo uz vjerodostojnu
ispravu.
U rednom broju 14. obrasca PD iskazat e podatak samo
oni porezni obveznici koji su za propisane namjene osobama
navedenim u odredbama lanka 7. stavak 7. i 8. u 2006. godini
darovali iznos iznad porezno priznatog iznosa (2% od prihoda
2005. godine). Kod darovanja gotovih proizvoda, robe ili druge
imovine u materijalnom obliku u iznos darovanja (rashod) uk-
ljuuje se i pripadajui iznos poreza na dodanu vrijednost. Iznos
poreza na dodanu vrijednost je dio rashoda darovanja i ukljuuje
se u porezno priznati rashod darovanja.
U rashode darovanja ne ukljuuju se naknade za sponzorstva
za koje primatelj kao protuuslugu istie naziv tvrtke, znak proiz-
voda i drugo. Iako se daje pod nazivom sponzorstva taj iznos ima
obiljeje troka promidbe.
Darovanja do porezno priznatog iznosa su porezno priznati
rashod i poreznim obveznicima koji e umjesto porezne osnovice
iskazati porezni gubitak (darovanje uveava porezni gubitak).
Kamate na zajmove dioniara i lanova drutva - redni
broj 15.
Na rednom broju 15. obrasca PD iskazuju se iznosi kamata na
zajmove primljene od dioniara, odnosno lanova drutva utvreni
u skladu s odredbama lanka 8. Zakona o porezu na dobit i lanka
32. Pravilnika o porezu na dobit.
Odredbe lanka 8. Zakona o porezu na dobit ne primjenjuju se
u sluajevima kada je poreznom obvezniku kamatu zaraunao lan
drutva koji je tuzemni obveznik poreza na dobit i na kamate za
koje je lanu drutva fizikoj osobi pri isplati kamate obustavljen
Ferdo 2.indd 159
JAVNE FINANCIJE
porez na dohodak (35% uveano za prirez). Zbog visoke stope
poreza na dohodak od kapitala na kamatu, za lanove drutva
fizike osobe povoljnije je da trgovakim drutvima odobravaju
beskamatne pozajmice, odnosno zajmove.
Kamate izmeu povezanih osoba - redni broj 16.
Na rednom broju 16. iskazuju se iznosi porezno nepriznatih
kamata izmeu povezanih osoba od kojih je jedna od povezanih
osoba inozemna osoba. Porezni obveznik u Hrvatskoj kojemu je
inozemna povezana osoba za 2006. godinu zaraunala kamatu po
stopi veoj od 4,5% kao porezno nepriznati rashod iskazuje iz-
nos kamate iznad stope 4,5%. U iznos kamate koje je zaraunala
inozemna povezana osoba ukljuuje se i porez po odbitku ako je
obustavljen pri plaanju kamate inozemnoj osobi.
Rashodi od nerealiziranih gubitaka - redni broj 17.
Na rednom broju 17. obrasca PD iskazuje se poveanje
porezne osnovice ili smanjenje poreznog gubitka koje nema
obiljeje trajno porezno nepriznatog rashoda ve je to privremeno
porezno nepriznati rashod po osnovi vrijednosnog usklaivanja
na nie dionica i udjela. Za svrhe poreza, vrijednosna uskla-
ivanja dionica i udjela sukladno lanku 10. Zakona o porezu na
dobit su porezno priznati rashod u razdoblju u kojemu je imovina
prodana ili na drugi nain otuena.
Podatak na rednom broju 17. obrasca PD iskazat e porezni
obveznici koji su u rashodima za 2006. godinu iskazali vrijed-
nosno usklaivanje dionica i udjela koji nisu prodani ili na drugi
nain uporabljeni (zamjena za opremu, sirovine i slino) do kraja
2006. godine. Ovakva vrijednosna usklaivanja kod dionica mogu
imati trgovaka drutva koja u imovini imaju dionice iji je troak
stjecanja manji od trine vrijednosti na dan 31. prosinca 2006.
godine. Naravno, samo ako je iznos usklaivanja proknjien kao
rashod u 2006. godini, porezni obveznik e iskazati poveanje
porezne osnovice za taj iznos. Ako iznos vrijednosnog usklai-
vanja nije iskazan kao rashod u raunovodstvu, tada se ne iskazuje
podatak na rednom broju 17 obrasca PD.
Za dionice, poslovne udjele i potraivanja za drugu finan-
cijsku imovinu od drutava na kojima je otvoren steaj ili likvi-
dacija iznosi rashoda po osnovi vrijednosnog usklaivanja su
porezno priznati rashodi.
Dobici i gubici povezani s vlastitim dionicama iskazuju se u
okviru kapitala. No, ako je uinjena pogreka pa su gubici iska-
zani kao rashod, a dobici kao prihod, tada i dobitke i gubitke treba
iskljuiti iz utvrivanja porezne osnovice.
Za dionice za koje je u 2005. godini u prihode i u poreznu os-
novicu ukljuen iznos revalorizacije na vie (nerealizirani dobici),
a koje nisu prodane do 31. prosinca 2006. godine, a za koje je u
2006. godini iskazan rashod po osnovi vrijednosnog usklaivanja
na nie od trine cijene na dan 31. prosinca 2005. godine iskazani
iznos rashoda zbog umanjenja do iznosa poetnog troka nabave
je porezno priznati rashod u 2006. godini. Ovaj iznos nerealizira-
nih gubitaka ispravlja u proloj godini oporezovane nerealizirane
SIJEANJ 2007.
dobitke.
Primjer:
Na dan 31. prosinca 2005. godine trgovako drutvo Mae-
stral d.o.o je iskazalo vrijednosno usklaivanje 300 komada
dionica drutva Bura d.d. Knjigovodstvena vrijednost (troak
stjecanja) za:
Raunovodstvo i nancije 159
1/3/07 8:04:43 AM
 JAVNE FINANCIJE
- 300 dionica na dan 31. prosinca 2005. godine 90.000
- 300 - dionica trina fer vrijednost na dan
31. prosinca 2005. za 120.000
nerealizirani dobitak 30.000
Iznos od 30.000 kuna na dan 31. prosinca 2005. godine iskazan
je kao prihod na kontu 777 - Nerealizirani dobici od financijske
imovine namijenjene trgovanju.
Do 31. prosinca 2006. dionice drutva Bura d.d. nisu prodane.
Trgovako drutvo Maestral d.o.o na dan 31. prosinca 2006. 3. amortizacija se obraunava pojedinano (stavak 2. lanka
godine usklauje u knjigovodstvu iskazano stanje na trinu fer
vrijednost na dan 31. prosinca 2006. godine.
Varijanta A
- 330 dionica drutva Bura d.d. stanje u
knjigovodstvu 120.000
- 300 dionica drutva Bura d.d. trina fer
vrijednost 31. prosinca 2006. 96.000
umanjenje - rashod po osnovi vrijednosnog
usklaivanja 24.000
Varijanta B
- 300 dionica drutva Bura d.d. stanje u knjigovodstvu120.000
- 300 dionica drutva Bura d.d. trina fer vrijednost
na dan 31. prosinca 2006. 70.000
umanjenje - rashod po osnovi vrijednosnog
usklaivanja 50.000
U varijanti A porezni obveznik Maestral d.o.o. ne iskazuje
podatak na rednom broju 17 jer je iznos nerealiziranih gubitaka
proknjienih u 2006. godini kao rashod manji od iznosa nerea-
liziranih dobitaka koji su u 2005. godini ukljueni u poreznu
osnovicu.
U varijanti B porezni obveznik Maestral d.o.o. mora na
rednom broju 17. iskazati uveanje porezne osnovice za 20.000
(50.000 - 30.000) za koliko je rashod po osnovi vrijednosnog
usklaivanja dionica u 2006. godini vei od prihoda od nereal-
iziranih dobitaka koji se u 2005. godini uskljueni u prihode i u
poreznu osnovicu.
U naem primjeru (obrasca PD na kraju lanka) za sluaj
A iskazan je iznos vrijednosnog usklaivanja dionica u visini
proknjienog iznosa za dionice koje nisu prodane do 31. prosinca
2006. godine. To je iznos privremene razlike 28.000,00 kuna za
koju je porezni uinak 5.600,00 kuna (28.000,00 x 20/100). Iznos
poreznog uinka 5.600,00 kuna iskazat e se na stavci imovine
Odgoeno pokrie poreza na dobit (konto 191). Taj se iznos nee
pokriti iz dobiti za 2006. godinu.
Amortizacija iznad propisanih stopa
Najvie porezno dopustive godinje stope amortizacije propi-
sane u lanku 12. Zakona o porezu na dobit su:
1. za graevinske objekte i brodove
vee od 1000 BRT 10%
2. za osnovno stado, osobne automobile 40%
SIJEANJ 2007.
3. za nematerijalnu imovinu, opremu,
vozila, osim za osobne automobile
te za mehanizaciju 50%
4. za raunala, raunalnu opremu i
programe, mobilne telefone i
opremu i opremu za raunalne mree 100%
5. za ostalu nespomenutu imovinu 20%
160 Raunovodstvo i nancije
Ferdo 2.indd 160
Pri utvrivanju najvieg porezno dopustivog iznosa amor-
tizacije za porezna razdoblja od 1. sijenja 2005. godine primjenju-
ju se i sljedee odredbe lanka 12. Zakona o porezu na dobit:
1. osnovica za amortizaciju, odnosno amortizirajui iznos -
troak amortizacije u amortizacijskom vijeku za svrhe poreza
je troak nabave (stavak 1. lanka 12. Zakona),
2. za obraun amortizacije za svrhe poreza primjenjuje se
linearna metoda (stavak 1. lanka 12. Zakona),
12. Zakona),
4. amortizaciji ne podlijeu zemljita, ume i slina obnovljiva
prirodna bogatstva, financijska imovina, spomenici kulture te
umjetnika djela (stavak 4. lanka 12. Zakona),
5. poetak obrauna amortizacije; u porezni rashod priznaje se
amortizacija obraunana od prvog dana mjeseca koji slijedi
nakon mjeseca u kojemu je dugotrajna imovina stavljena u
upotrebu (stavak 8. lanka 12. Zakona),
6. troak amortizacije za prodanu imovinu, na drugi nain
otuenu ili unitenu dugotrajnu imovinu priznaje se u porezni
rashod do kraja mjeseca u kojemu je dugotrajna imovina bila
u upotrebi (stavak 9. lanka 12. Zakona).
Podatak za redni broj 18. mogu imati porezni obveznici kod
kojih je iznos amortizacije iskazan u raunovodstvu kao poslovni
rashod za 2006. godinu vei od iznosa koji je za 2006. godinu
uz primjenu najviih porezno dopustivih godinjih stopa i ostalih
odredbi lanka 12. Zakona o porezu na dobit utvren kao najvii
porezno dopustivi iznos amortizacije.
O amortizaciji kao poslovnom i porezno priznatom rashodu
opirno piemo u ovom broju asopisa u gradivu financijskih
izvjetaja za 2006. godinu. U tom gradivu pisali smo i o poreznim
aspektima amortizacije revalorizirane imovine. Ovdje napominje-
mo da na rednom broju 18. iznos poveane amortizacije zbog
revalorizacije koji je iskazan u 2006. godini moraju iskazati
obveznici poreza na dobit koji za taj iznos nisu poveali prihode
2006. godine. To su oni obveznici poreza na dobit koji su za iznos
poveane amortizacije zbog revalorizacije smanjili revalorizaci-
jsku rezervu, a poveali zadranu dobit ili su i taj iznos revalori-
zacijske rezerve zadrali na kontu Revalorizacijske rezerve. Uz
ovu problematiku vidi i napomene uz redni broj 25.
Poveanje i smanjenje porezne osnovice zbog promjene
metode utvrivanja porezne osnovice - redni broj 19. i 34.
Podatak za redne brojeve 19. i 34. mogu imati samo fizike
osobe koje su od dana 1. sijenja 2006. godine postali obveznici
poreza na dobit, a do toga dana su bili obveznici poreza na doho-
dak. Dobit iskazana na rednom broju 3. uveava se za iznose slje-
deih stavki koji su iskazani u poetnoj bilanci na dan 1. sijenja
2006. godine:
vrijednost zateenih zaliha,
dane predujmove za robu i usluge,
potraivanja od kupaca za robu i usluge,
potraivanja od kupaca za prodane predmete dugotrajne
imovine iz Popisa dugotrajne imovine,
aktivna vremenska razgranienja,
zahtjeve za povrat poreza na promet i istovrsnih poreza.
Ukupni iznos uveanja iskazuje se na rednom broju 19.
Dobit iskazana na rednom broju 3. umanjuje se za iznose
sljedeih stavki koji su iskazani u poetnoj bilanci na dan 1. si-
jenja 2006. godine:
1/3/07 8:04:43 AM

obveze prema dobavljaima za robu i usluge,
obveze za primljene predujmove od kupaca za robu i usluge
(bez poreza na dodanu vrijednost),
pasivna vremenska razgranienja,
dugorona rezerviranja,
obveze za porez na promet i istovrsne poreze.
Ukupan iznos umanjenja iskazuje se na rednom broju 34.
Detaljnije o nainu utvrivanja podataka za redne brojeve 19 i
34. pisali smo u asopisu broj 11/06. str. 50. do 52. u lanaku pod
naslovom Porez na dobit za fizke osobe.
Vrijednosna usklaivanja i otpis potraivanja - red. br. 20.
U propisima o porezu na dobit, tonije u lanku 9. Zakona o
porezu na dobit, za ukljuivanje rashoda po osnovi ispravka vri-
jednosti potraivanja od kupaca u porezno priznate rashode
propisani su uvjeti koji odstupaju od raunovodstvenih naela
procjene naplativosti, odnosno procjene vjerojatnosti priljeva
buduih ekonomskih koristi. U navedenim odredbama glede uv-
jeta za priznavanje rashoda u porezne svrhe zakonodavac je sva
potraivanja svrstao u dvije skupine. Kriterij podjele potraivanja
je starost od dana dospijea do 31. prosinca poslovne godine za
koju se utvruje obveza poreza na dobit.
Prvu skupinu ine potraivanja koja su dospjela do 1. ruj-
na (120 dana do 31. prosinca), a drugu skupinu potraivanja
kojima je dospijee poslije 1. rujna poslovne godine za koju se
utvruje obveza poreza na dobit.
Za prvu skupinu u lanka 9. stavak 1. Zakona propisano
je da se u porezno priznate rashode poreznog razdoblja mogu
ukljuiti rashodi po osnovi ispravka vrijednosti potraivanja od
kupaca za isporuena dobra i obavljene usluge, ako je od dos-
pijea potraivanja do kraja poreznog razdoblja proteklo vie od
120 dana, a ista nisu naplaena do petnaestog dana prije dana
podnoenja porezne prijave. Naravno, za potraivanja za koja su
ispunjeni propisani uvjeti za ukljuivanje u porezno priznati ras-
hod, trgovako drutvo ne mora iskazati rashode. Odluku o tome
hoe li ili nee i koliko e potraivanja navedene starosti ispraviti
donosi uprava trgovakoga drutva.
Meutim, rashodi za porezne svrhe po toj osnovi priznaju
se samo ako su u istom iznosu iskazani i u raunovodstvu kao
poslovni rashod. Trgovako drutvo ne moe iskazati privre-
menu razliku i porezni uinak privremene razlike po osnovi
vrijednosnog usklaivanja za navedena potraivanja. Ako eli
odgoditi plaanje poreza na dobit kroz iskazivanje rashoda po os-
novi ispravka potraivanja za navedena potraivanja, tada mora
iskazati i poslovni rashod, znai mora prihvatiti i odgaanje
dobiti.
Za drugu skupinu potraivanja od kupaca (koja nisu na-
plaena do podnoenja porezne prijave), tj. za potraivanja
kojima je dospijee poslije 1. rujna 2006. godine za koju se
podnosi prijava poreza na dobit, iz odredbi stavka 3. lanka 9.
Zakona proizlazi da se u porezno priznate rashode mogu ukljuiti
iznosi vrijednosnih usklaivanja za potraivanja, ako su utuena
ili se zbog njih vodi ovrni postupak, ako su prijavljena u
steajni postupak ili je za njih postignuta nagodba s poreznim
obveznikom u postupku sanacije ili steaja. U lanku 33.
Pravilnika o porezu na dobit je propisano da se u porezno priznate
rashode priznaju i vrijednosna usklaivanja potraivanja od kupaca
Ferdo 2.indd 161
JAVNE FINANCIJE
utvrena temeljem pravorijeka donesenog u zakonski utvrenom
arbitranom postupku i zakonski utvrenom postupku mirenja. U
porezno priznate rashode ne mogu se ukljuiti ispravci vrijednosti
potraivanja od kupaca ako je nagodba o ispravku odnosno otpisu
potraivanja (umanjenja potraivanja) postignuta s kupcima koji
su povezane osobe ili su fizike osobe. I u sluaju ovih potraivanja
vrijednosno usklaivanje moe biti porezno priznati rashod samo
ako je isti iznos, odnosno za isto potraivanje iskazan i poslovni
rashod. Trgovako drutvo i za ovu skupinu potraivanja ne moe
iskazati privremenu razliku iz koje bi proiziao porezni uinak
(porezni kredit) koji bi se iskazao u pasivi kao stavka Odgoeno
plaanje poreza na dobit.
Meutim, trgovako drutvo moe i za nenaplaena potra-
ivanja, za koje nije ispunjen uvjet da budu porezno priznati
rashod u tekuoj godini, iskazati rashod po osnovi vrijednosnog
usklaivanja na skupini konta 74. U tom sluaju nastaje privre-
mena razlika pa se kod utvrivanja osnovice poreza na dobit za
poslovnu godinu za iznos rashoda za ovo potraivanje iskazan na
skupini konta 74 mora poveati porezna osnovica na rednom broju
20. obrasca PD. Ova privremena razlika i porezni uinak ukida se
u sljedeoj poslovnoj godini. Ako potraivanje bude naplaeno
u sljedeoj godini, za taj iznos e se umanjiti porezna osnovica.
Ako se ovo potraivanje ne naplati do petnaestog dana prije pod-
noenja porezne prijave za sljedeu godinu, uvjet za priznavanje
rashoda u porezne svrhe je ispunjen jer je potraivanje postalo
starije od 120 dana, privremena razlika se takoer ukida pa se za
taj iznos umanjuje porezna osnovica na rednom broju 30. obrasca
PD za sljedeu godinu. Ovaj opisani tok praenja potraivanja od
kupca objasnit emo u nastavku na primjeru u kojem povezujemo
2005. i 2006. godinu.
Primjer:
Prema odluci uprave drutva Golubica d.d. u rashodima za
2005. godinu iskazana su vrijednosna usklaivanja za sljedea
potraivanja:
1. potraivanje od kupca Zora d.d. 98.000 kuna dospjelo 15. 12.
2005.
2. potraivanje od kupca Sava d.o.o. 115.000 kuna dospjelo
15. 9. 2005.
Ova potraivanja nisu naplaena, a niti su utuena do predaje
prijave poreza na dobit pa je u PD obrascu za 2005. na rednom
broju 20. iskazan iznos 213.000. Porezni uinak ove privremene
razlike koji iznosi 42.600 (213.000 x 20/100) iskazan je na dan
31. prosinca 2005. na kontu 191 Odgoeno pokrie poreza na
dobit.
2006. godina
U tijeku 2006. godine potraivanje od kupca Zora d.d. 98.000
je naplaeno i ukljueno u prihod 2006. godine. Potraivanje od
kupca Sava d.o.o. 115.000 nije naplaeno 15 dana do predaje
prijave za 2006. godinu.
Prema odluci uprave u rashode za 2006. godinu treba iskazati
SIJEANJ 2007.
vrijednosna usklaivanja za sljedea potraivanja.
1. potraivanje od kupca Dunav d.d. 150.000 koje je dospjelo
15. 8. 2006. nije naplaeno do 15 dana prije predaje prijave
poreza na dobit u 2006. godinu;
2. potraivanje od kupca Bosut d.o.o 90.000 kuna koje je
dospjelo 17. 9. 2006. godine - potraivanje je utueno do
predaje prijave poreza na dobit za 2006. godinu,
Raunovodstvo i nancije 161
1/3/07 8:04:44 AM
 JAVNE FINANCIJE
3. potrauje od kupca Sljeme d.d. 140.000 kuna koje je
dospjelo 21. 10. 2006. godine. Potraivanje nije utueno do
predaje prijave poreza na dobit za 2006. godinu.
Prema opisanim injenicama drutvo Golubica d.d. u PD
obrascu za 2006. godinu e morati iskazati sljedee:
1) za potraivanja iz 2005. godine
a) na rednom broju 29. iskazati e iznos od 98.000 kuna koji
se odnosi na potraivanje od kupca Zora d.d. za koje je
u 2005. godini na rednom broju 20. iskazano poveanje
porezne osnovice za 98.000 kuna jer potraivanje nije bilo
utueno,
b) na rednom broju 30. - Ostali rashodi ranijih razdoblja
iskazat e iznos u visini 115.000 kuna koji se odnosi na
potraivanje od kupca Sava d.o.o. za koje je u 2005. godini
na rednom broju 20. iskazano poveanje porezne osnovice
za 115.000 kuna jer potraivanije nije bilo utueno. U 2006.
godini ovo potraivanje nije naplaeno, ali vrijednosno
usklaivanje postaje porezno priznati rashod jer je od dana
dospijea do 31. 12. 2006. proteklo vie od 120 dana.
2) za potraivanja iz 2006. godine
a) na rednom broju 20. iskazat e iznos od 140.000 kuna
koji se odnosi na vrijednosno usklaivanje potraivanja od
kupca Sljeme d.d. koje nije utueno do predaje prijave za
2006. godinu,
b) za potraivanje od kupca Sava d.d. i za potraivanje od
kupca Bosut d.o.o. nee iskazati nikakav podatak u PD
obrascu za 2006. jer su vrijednosna usklaivanja za ova
potraivanja porezno priznati rashod u 2006. godini.
Vrijednosno usklaivanje zaliha - redni broj 21.
U lanku 10. Zakona o porezu na dobit za svrhe utvrivanja
porezne osnovice je propisano da su vrijednosna usklaivanja za-
liha (sirovine, proizvodi i nedovreni proizvodi, gotovi proizvodi
i roba) porezno priznati rashod u razdoblju u kojemu su zalihe
prodane ili na drugi nain uporabljene. Iz ove odredbe proizlazi
da porezni propis odstupa od raunovodstvenih naela jer su vri-
jednosna usklaivanja imovine prema raunovodstvenim naelima
rashodi u razdoblju u kojem je utvreno da je trina fer vrijednost
imovine - zaliha manja od iznosa po kojemu su zalihe iskazane
u knjigovodstvu. Ova se usporedba u pravilu provodi na dan 31.
12. poslovne godine. Rashod po osnovi vrijednosnih usklaivanja
(umanjenja imovine) u ovom sluaju zaliha ukljuuje se u rashode
poslovne godine u kojoj je utvreno da je iznos u knjigovodstvu
vei od trine fer vrijednosti.
Podatak o privremeno porezno nepriznatom rashodu na rednom
broju 21. po osnovi vrijednosnih usklaivanja zaliha u 2006. godini
iskazat e porezni obveznici koji su u raunovodstvu iskazali iznos
rashoda koji se odnosi na zalihe koje do 31. prosinca 2006. godine
nisu prodane ili na drugi nain uporabljene. Ovaj iznos rashoda
postat e porezno priznati rashod u godini u kojoj e zalihe biti
SIJEANJ 2007.
prodane. U toj godini iznos vrijednosnog usklaivanja koji u pret-
hodnim godinama nije bio porezno priznati rashod iskazat e se
kao stavka umanjenja polazne veliine na rednom broju 30. PD
obrasca.
O nainu utvrivanja iskazivanja u raunovodstvu poreznih
uinaka po osnovi vrijednosnog usklaivanja zaliha opirno smo
pisali u ovom broju asopisa u gradivu Financijski izvjetaji 2006.
162 Raunovodstvo i nancije
Ferdo 2.indd 162
godine. Za na primjer za sluaj "A" smo pretpostavili da je u
rashodima 2006. godine u raunovodstvu iskazan rashod po osnovi
vrijednosnog usklaivanja robe koja nije prodana do 31. prosinca
2006. godine u iznosu od 36.000 kuna.
Porezni uinak ove privremene razlike je 7.200 kuna (36.000
x 20/100).
Vrijednosna usklaivanja nancijske imovine
- redni broj 22
Budui da se nerealizirani gubici kod dionica i udjela
(vrijednosna usklaivanja na nie) iskazuju na rednom broju 17.
a vrijednosna usklaivanja potraivanja od kupaca na rednom
broju 20 proizlazi da se na rednom broju 22. iskazuju iznosi
vrijednosnih usklaivanja za ostalu financijsku imovinu kao to su
ulaganja u obveznice, zajmovi, potraivanja za predujmove. I za
ove posljednje oblike spomenute financijske imovine primjenjuju
se odredbe lanka 10. Zakona o porezu na dobit prema kojima
su vrijednosna usklaivanja ove imovine porezno priznati ras-
hod u razdoblju u kojemu je imovina prodana ili na drugi nain
uporabljena. Za ovu imovinu u poreznim propisima (osim za
banke i osiguranja) nema odredbi prema kojima bi se u porezno
priznate rashode mogla ukljuiti vrijednosna usklaivanja za
navedenu financijsku imovinu ako je utuena ili se vodi ovrni
postupak.
Trokovi rezerviranja - redni broj 23.
Na rednom broju 23. iskazuje se iznos rezerviranja koji je u
2006. godini ukljuen u rashode u raunovodstvu, a odnosi se na
vrste odnosno namjene rezerviranja koja u lanku 11. Zakona o
porezu na dobit nisu navedene kao rezerviranja koja se priznaju
pri utvrivanju porezne osnovice. U lanku 11. Zakona o porezu na
dobit je propisano da se u porezno priznate rashode mogu ukljuiti
samo iznosi rezerviranja.
- za trokove u jamstvenim rokovima,
- za otpremnine,
- za trokove po zapoetim sudskim sporovima protiv poreznog
obveznika,
- za trokove obnavljanja prirodnih bogatstava.
Za sve ostale namjene rezerviranja za svrhe poreza nisu porezno
priznati rashodi. Ako se ta rezerviranja odnose na porezno priznate
trokove odnosno rashode u tom sluaju iznos rashoda koji je iska-
zan u raunovodstvu i koji treba iskazati na rednom broju 23. ima
obiljeje privremene razlike za koju e se porezni uinak iskazati
kao imovina na kontu 191 - Odgoeno pokrie poreza na dobit.
To primjerice moe biti sluaj kada je porezni obveznik u 2006.
godini u rashode ukljuio iznos rezerviranja za trokove investici-
jskog odravanja. Isto tako do moe biti i sluaj kada je porezni
obveznik u 2006. godini iskazao rezerviranja za rashode za sudski
spor za koji se oekuje da e u tijeku 2007. godine biti pokrenut
protiv poreznog obveznika. Opirno o poreznim i raunovodstvenim
aspektima rezerviranja piemo u ovom broju asopisa u lanku
Financijski izvjetaji za 2006. godinu.
Poveanje porezne osnovice za sve druge rashode
- redni broj 24.
Na ovom rednom broju treba iskazati iznos rashoda koji je
iskazan u raunovodstvu za koji nije predvien poseban redni broj
u Obrascu, a iz poreznih propisa proizlazi da nije porezno priznati
1/3/07 8:04:44 AM

rashod trajno ili privremeno. To moe biti iznos amortizacije
koji je iskazan u raunovodstvu a odnosi se na imovinu kojom
se ne obavlja djelatnost (lanak 22. stavak 5. Pravilnika o porezu
na dobit). Na ovom rednom broju treba iskazati i amortizaciju
goodwilla nastalog spajanjem u visini iznosa koji je iskazan u
raunovodstvu (lanak 22. stavak 6. Pravilnika o porezu na dobit).
Ovi iznosi imaju obiljeje trajno porezno nepriznatih rashoda. Na
rednom broju 18 treba iskazivati samo iznose amortizacije koji
imaju obiljeje privremene razlike.
Poveanje dobiti za ostale prihode - redni broj 25.
Na rednom broju 25. obrasca PD tuzemna osoba koja je ino-
zemnoj povezanoj osobi u tijeku 2006. godine odobrila zajam uz
kamatnu stopu niu od 4,5% na ovom rednom broju iskazuje iznos
razlike izmeu iznosa kamata utvrenog prema nioj kamatnoj
stopi i po stopi od 4,5%.
Porezni obveznici koji su proveli poveanje temeljnog kapitala
iz revalorizacijskih rezervi ili su revalorizacijske rezerve prenijeli
u dobit koja nije iskazana na rednom broju 3. obrasca PD ili su
poveali zadranu dobit ili su umanjili poslovni gubitak, na rednom
broju 25. obrasca PD trebaju iskazati te iznose revalorizacijske
rezerve. Porezni obveznici koji su u trokovima amortizacije iska-
zali poveanu amortizaciju zbog revalorizacije, a za iznos poveane
amortizacije nisu poveali dobit na rednom broju 3. moraju na red-
nom broju 25. iskazati iznos u visini poveane amortizacije zbog
revalorizacije. Umjesto iskazivanja prihoda na rednom broju 25.
uinak poveane amortizacije zbog revalorizacije moe se ponititi
iskazivanjem toga iznosa amortizacije na rednom broju 18. ili na
rednom broju 24.
Na rednom broju 25. treba iskazati i iznose prihoda koji nisu
iskazani kao prihod u raunovodstvu u 2006. godini, a prema
raunovodstvenim i poreznim propisima su trebali biti iskazani kao
prihod 2006. godine. To moe biti sluaj kada porezni obveznik
prihod od kamata na zajmove ukljuuje u prihode u razdoblju kada
su kamate naplaene. U ovom sluaju iznos obraunatih kamata za
2006. godinu koji nije naplaen do kraja 2006. godine treba iskazati
na rednom broju 25.
Na rednom broju 25. iskazuju se i iznosi potraivanja za koja
je u prethodnim godinama (2005. godina i ranije) iskazan rashod
za svrhe poreza i u raunovodstvu po osnovi vrijednosnog uskla-
ivanja zbog toga to je od dospijea do 31. prosinca proteklo 120
dana, a za koja je do 31. prosinca 2006. god. istekao zastarni
rok, a koja u tom roku nisu utuena niti je pokrenut ovrni
postupak. Ovo se ne odnosi na potraivanja koja su prijavljena u
steajni postupak.
U prihode se ne ukljuuju potraivanja za koja je do 31.
prosinca 2006. godine nastupila zastara za koje je u prethodnim
godinama iskazan rashod po osnovi vrijednosnog usklaivanja ako
iznos potraivanja u svakom pojedinom poreznom razdoblju ne
prelazi 5.000 kuna po pojedinom duniku koji nije zika osoba.
Naprijed navedeni iznose potraivanja od kupaca ne iskazuju se
na rednom broju 25 ako je porezni obveznik za ista iskazao prihod
u raunovodstvu jer ih je naplatio. Na taj nain ih je ukljuio u
dobit na rednom broju 3.
Na ovom rednom broju treba iskazati i iznose rezerviranja koji
u 2006. godini nisu ukljueni u prihode u raunovodstvu, a odnose
se primjerice na rezerviranja za odravanje u jamstvenom roku za
Ferdo 2.indd 163
JAVNE FINANCIJE
koja je istekao jamstveni rok do 31. prosinca 2006. godine. Ako
se rezerviranja ne ukidaju prijenosom u prihode ve knjienjem
nastalih iznosa trokova odnosno rashoda na dugovnu stranu konta
obveza - rezerviranja tada se u prihod prenosi samo potrani saldo
s konta rezerviranja nakon isteka razdoblja rezerviranja.
Na ovom rednom broju iskazuje se dobit poslovne jedinice u
inozemstvu ako ve kroz prihod nije ukljuena u dobit iskazanu
na rednom broju 3. Povezano s ovim iznosom za koji se uveava
dobit porezni obveznik e na rednom broju 54. iskazati iznos
poreza plaenog u inozemstvu od strane poslovne jedinice za koji
se umanjuje porezna obveza.
7.3. Smanjenje dobiti/poveanje gubitka
Prihodi od dividendi i udjela u dobiti - redni broj 27.
Na rednom broju 27 podatak trebaju i mogu iskazati porezni
obveznici koji su u prihodu za 2006. godinu iskazali iznose pri-
hoda od dividendi i udjela u dobiti. Napominjemo da se na ovom
rednom broju iskazuju iznosi prihoda od dividendi i udjela u dobiti
po osnovi udjela u kapitalu samo u visini iznosa koji je iskazan
kao prihod u raunovodstvu za 2006. godinu. To je iznos koji je
ukljuen u iznos ukupnog prihoda koji je iskazan na rednom broju
1. PD obrasca.
Nerealizirani dobici - redni broj 28.
Ovaj redni broj je uveden kao posljedica odredbe u lanku 6.
stavak 1. toka 2. Zakona o porezu na dobit u kojoj je propisano
da se porezna osnovica iz lanka 5. ovoga Zakona smanjuje "za
prihode od vrijednosnih usklaivanja dionica i udjela (nerealizirani
dobici) ako su bili ukljueni u poreznu osnovicu." Smatramo da
je ova odredba besmislena i neprimjenjiva to znai da porezni
obveznici na ovom rednom broju nee iskazati podatak.
Prihodi od naplaenih otpisanih potraivanja
- redni broj 29
Na ovom rednom broju se iskazuju iznosi iskazani u rauno-
vodstvu u 2006. godini kao prihod po osnovi naplaenih prethodno
otpisanih potraivanja za koje je u 2005. godini ili ranije poveana
porezna osnovica jer iskazani iznos otpisa odnosno vrijednosnog
usklaivanja nije u toj godini bio porezno priznati rashod. Ako
je u steajnom postupku naplaen dio potraivanja od steajnog
dunika za koje je u prethodnim godinama vrijednosno usklaivanje
iskazano kao porezno priznati rashod taj iznos prihoda se ne iskazuje
na ovom rednom broju jer se mora ukljuiti u poreznu osnovicu. To
isto vrijedi za potraivanja koja su u 2005. godini zbog dospijea
(120 dana) bila iskazana kao poslovni i porezno priznati rashod, a
naplaena su u 2006. godini i iskazana kao poveanje prihoda. Taj
iznos prihoda ulazi u osnovicu poreza na dobit kroz prihod koji je
iskazan na rednom broju 1. za 2006. godinu, a ne iskazuje se na
rednom broju 29.
SIJEANJ 2007.
Ostali rashodi ranijih razdoblja - redni broj 30.
Na ovom rednom broju iskazuju se iznosi rashoda za koje su se u
2006. prema poreznim propisima stekli uvjeti za njihovo ukljuivanje
u porezno priznate rashode, a iznosi koji su u 2005. godini i ranijim
godinama iskazani u raunovodstvu kao rashod, a u prijavi poreza
na dobit u tim godinama su iskazani kao poveanje porezne
osnovice za privremeno porezno nepriznate rashode.
Raunovodstvo i nancije 163
1/3/07 8:04:44 AM
 JAVNE FINANCIJE
To mogu biti, primjerice:
a) privremene razlike kod potraivanja od kupaca za koje je u
2005. godini ili ranije u raunovodstvu iskazan rashod po
osnovi vrijednosnog usklaivanja zbog procjene da nee biti
naplaeno primjer za ovo je potraivanje koje je dospjelo
20. X. 2005. godine nije utueno 15 dana do predaje prijave
poreza za 2005. godinu pa je u prijavi poreza na dobit za 2005.
godinu iskazano poveanje porezne osnovice (u 2005. godini
se nisu stekli uvjeti za ukljuivanje rashoda u porezno priznate
rashode pa je nastala privremena razlika); ovo potraivanje nije
naplaeno do 15 dana prije predaje prijave poreza na dobit u
2006. godini; za ovo potraivanje je od dana dospjea, tj. od
20. 10. 2005. godine do 31. 12. 2006. proteklo vie od 120 dana
pa su se u 2006. godini stekli uvjeti da se sukladno lanku 9.
stavak 1. Zakona o porezu na dobit ovo potraivanje ukljui u
porezno priznate rashode. Budui da je u knjigovodstvu za ovo
potraivanje rashod iskazan u 2005. godini ovaj porezno priznati
rashod u 2006. godini treba iskazati kao stavku umanjenja
polazne veliine odnosno porezne osnovice na rednom broju
30. obrasca PD. Za ovo je potraivanje u 2006. godini ukinuta
privremena razlika i porezni uinak ove privremene razlike;
b) privremene razlike kod zaliha za koje je u 2005. godini (ili
ranije) u raunovodstvu iskazan rashod po osnovi vrijednosnog
usklaivanja, a budui da zalihe nisu prodane do kraja 2005.
godine u prijavi poreza na dobit za 2005. godinu za iznos
vrijednosnog usklaivanja zaliha iskazano je poveanje porezne
osnovice. Zalihe za koje su u prijavi poreza na dobit za 2005.
godinu iskazani privremeno porezno nepriznati rashodi po
osnovi vrijednosnog usklaivanja prodane su u 2006. godini.
Za ove zalihe u 2006. godini stekao se uvjet propisan u lanku
10. Zakona o porezu na dobit za ukljuivanje vrijednosnog
usklaivanja u porezno priznate rashode. Iznos vrijednosnog
usklaivanja koji nije bio porezno priznat u 2005. godini za
zalihe koje su prodane u 2006. godini iskazuje se na rednom
broju 30. PD obrasca za 2006. godinu;
c) privremene razlike kod dionica i udjela za koje su rashodi po
osnovi vrijednosnog usklaivanja na nie (nerealizirani gubici)
iskazani u raunovodstvu za 2005. godinu, a zbog toga to su
nerealizirani gubici kod dionica i udjela po poreznim propisima
porezno nepriznati rashod u prijavi poreza na dobit za 2005.
godinu iskazano je poveanje porezne osnovice za iznos vrijed-
nosnog usklaivanja dionica jer nisu prodane do kraja 2005.
godine. Ako su dionice prodane u 2006. godini iznos vrijedno-
snog usklaivanja za ove dionice koji je iskazan u 2005. godini
kao porezno nepriznati rashod iskazuje se u prijavi poreza na
dobit za 2006. godini na rednom broju 30. Privremena razlika i
porezni uinak za prodane dionice su ukinuti u 2006. godini.
Ovim nabrajanjem nismo iscrpili sve mogue sluajeve koji se
mogu pojaviti kod pojedinog poreznog obveznika.
Smanjenje dobiti za ostale prihode - redni broj 31.
SIJEANJ 2007.
Na ovom rednom broju iskazuje se iznos prihoda koji je iskazan
u tijeku 2006. godine po osnovi ukidanja rezerviranja za iznose
kojih je u 2005. godini ili ranije bila uveana porezna osnovica
jer su se odnosili na rezerviranje za trokove i rizike za koje u
poreznim propisima za takvu namjenu nije bilo propisano da su
porezno priznati rashod. To primjerice moe biti iznos prihoda
za ukidanje rezerviranja za investicijsko odravanje za koje je u
164 Raunovodstvo i nancije
Ferdo 2.indd 164
2005. godini ili ranije uveana porezna osnovica. To moe biti i
iznos prihoda od ukidanja rezerviranja, primjerice za odravanje
u garancijskom roku za koje je porezno tijelo u postupku nadzora
u proteklim godinama uvealo poreznu osnovicu jer je smatralo da
je iznos nerealan. Ako je taj iznos u 2006. godini u raunovodstvu
iskazan kao prihod od ukidanja rezerviranja tada taj iznos treba
iskazati na rednom broju 31.
Kod dionica za koje su u 2005. godini u rashode ukljueni
nerealizirani gubici za koje je u 2005. godini iskazano poveanje
porezne osnovice na rednom broju 17. a za koje je u 2006. godini u
prihode ukljuen iznos poveanja trine fer vrijednosti na rednom
broju 31 za 2006. godinu treba iskazati iznos prihoda iskazan u
2006. godini od nerealiziranih dobitaka najvie do visine iznosa
rashoda od nerealiziranih gubitaka koji je iskazan kao poveanje
porezne osnovice na rednom broju 17. PD obrasca za 2005. godinu.
Ovaj postupak emo objasniti na primjeru.
Primjer:
Trgovako drutvo Velebit d.d. u knjigovodstvu na dan 31.
prosinca 2005. je imalo iskazana 100 dionica drutva Europa
d.d. po fer vrijednosti na dan stjecanja 280.000 kuna iskazalo je
rashode po osnovi usklaivanja trine fer vrijednosti dionica na
dan 31. prosinca 2005. godine bila 130.000 kuna. U rashodima
za 2005. godinu iskazan je iznos od 150.000 kuna za koji je na
rednom broju 17. obrasca PD za 2005. godinu iskazano poveanje
porezne osnovice.
Na dan 31. prosinca 2006. godine trgovako drutvo Velebit
d.d. u imovini ima 100 dionica drutva Europa d.d. za koje je is-
kazan troak stjecanja 280.000, ispravak vrijednosti (umanjenje)
150.000 a neto knjigovodstveni iznos 130.000 kuna. Na dan 31.
prosinca 2006. godine trina fer vrijednost 100 dionica drutva
Europa d.d. je 232.000 kuna. Iznos poveanja trine fer vrijednosti
od 102.000 kuna za 100 dionica iskazan je na dan 31. prosinca
2006. godine kao smanjenje ispravka vrijednosti i poveanje
prihoda na kontu 777 Nerealizirani dobici od nancijske imovine
namijenjen trgovanju.
U ovom primjeru za trgovako drutvo Velebit d.d. u PD
obrascu za 2006. godinu iskazat e se umanjenje porezne osnovice
na rednom broju 31. u visini 102.000 kuna koje su u 2006. godini
ukljuene u prihode kao nerealizirani dobici.
U poreznu osnovicu za 2005. godinu ukljuen je iznos od
132.000 kuna nerealiziranih gubitaka pa se zbog toga u 2006.
godini iznos ispravka nerealiziranih gubitaka preko prihoda mora
iskljuiti iz porezne osnovice u 2006. godini.
Troak amortizacije koji ranije nije bio priznat
- redni broj 32.
Podatak na ovom rednom broju u prijavi poreza na dobit za
2006. godinu mogu imati porezni obveznici koji su u 2005. godini
i u ranijim godinama u prijavama poreza na dobit za te godine
iskazali poveanje porezne osnovice za iznos amortizacije iznad
najviih porezno dopustivih stopa, a do 2006. godine nisu jo
umanjili poreznu osnovicu do iznosa za koje je prethodno uveana
porezna osnovica.
Ukupna svota olakica - redni broj 33.1 do 33.3
Na rednom broju 35. kao meuzbroj u okviru ukupnog smanje-
nja dobiti odnosno poveanja gubitka iskazuje se iznos trokova
plaa novih zaposlenika (redni broj 33.1) iznos trokova istraivanja
1/3/07 8:04:45 AM

i razvoja (redni broj 33.2) i iznos trokova kolovanja i strunog
usavravanja (redni broj 33.3). Iznosi ovih trokova su ukljueni
u iznos rashoda koji je iskazan na rednom broju 2. PD obrasca.
Za iste iznose zbrojno na rednom broju 33. dodatno se umanjuje
dobit odnosno uveava gubitak. O nainu utvrivanja ove tri vrste
trokova koji imaju obiljeje olakica piemo u nastavku asopisa Za jo neiskoriteni porezni gubitak nastao u 2001. godini porezna
u lanku "Olakice osloboenja i poticaji kod oporezivanja dobiti
za 2006. godinu."
8. POREZNA OSNOVICA/POREZNI GUBITAK
Nakon to su iskazani podaci u odjeljku II. Poveanje dobiti/
smanjenje gubitka i u odjeljku III. Smanjenje dobiti/poveanje
gubitka prije iskazivanja podataka u odjeljcima IV. ili V. potrebno
je provjeriti hoe li konani rezultat biti porezna osnovica ili po-
rezni gubitak. Poslije rednog broja 35. podaci mogu biti iskazani
samo u odjeljku IV. Porezna osnovica ili samo u odjeljku V.
Porezni gubitak.
U daljnjem postupku iskazivanja podataka u odjeljku IV.
Porezna osnovica i odjeljku V. Porezni gubitak porezni obveznici
se dijele u dvije skupine:
a) porezni obveznici koji u prijavi poreza na dobit za 2005. godinu
nisu iskazali na rednom broju 41. obrasca PD porezni gubitak
za prijenos,
b) porezni obveznici koji su u prijavi poreza na dobit za 2005.
godinu na rednom broju 4.1 obrasca PD iskazali porezni gubitak
za prijenos.
Porezni obveznici koji na rednom broju 41. obrasca PD za 2005.
godinu nisu iskazali porezni gubitak za prijenos u prijavi poreza
na dobit za 2006. godinu mogu iskazati podatak na rednom broju
36. dobit, odnosno poreznu osnovicu za 2006. godinu ili na red-
nom broju 39. gubitak, odnosno porezni gubitak za 2006. godinu.
Dobit na rednom broju 36. iskazat e porezni obveznici kod kojih
je prema raunskom postupku opisanom uz redni broj 36. rezultat
pozitivan broj. Taj iznos se iskazuje na rednom broju 36. i na red-
nim brojevima 38. i 42. na kojima se za ove obveznike iskazuje
konana osnovica poreza na dobit za 2005. godinu.
Porezni obveznici koji na rednom broju 41. obrasca PD za 2005.
godinu nisu iskazali porezni gubitak za prijenos u prijavi poreza
na dobit za 2006. godinu nee iskazati podatak na rednom broju
36. ve na rednom broju 39. ako je prema reunskom postupku
opisanom uz redni broj 36. (isti postupak je opisan uz redni broj
39.) rezultat negativan broj. Taj iznos razlike je porezni gubitak i
treba ga iskazati na rednom broju 39. U opisu rednog broja 36. rije
"gubitak" je suvina i moe zbunjivati jer se na rednom broju 36.
moe iskazati samo dobit nakon poveanja i smanjenja. Porezni
obveznici iz ove skupine koji su iskazali podatak na rednom broju
39. isti iznos iskazuju i na rednom broju 41. Porezni gubitak za
prijenos. Ovi porezni obveznici imaju pravo na povrat uplaenih
predujmova za 2006. godinu i prestaju uplaivati predujmove poreza
na dobit za 2007. godinu.
Preneseni porezni gubitak
U prijavi poreza na dobit za 2006. godinu podatak o iznosu
poreznog gubitka koji se prenosi u 2006. godinu iskazan je na
rednom broju 41. obrasca PD za 2005. godinu. Za ovaj iznos
poreznog gubitka svaki porezni obveznik treba utvrditi iz kojih
Ferdo 2.indd 165
JAVNE FINANCIJE
godina potjee porezni gubitak. Iz iskazanog gubitka na rednom
broju 41. prijave poreza na dobit za 2005. godinu iskljuuje se
iznos jo neiskoritenog poreznog gubitka koji je nastao u
2000. godini. U prijavi poreza na dobit za 2006. godinu moi e se
iskazati porezni gubici nastali u 2001. godini i kasnijim godinama.
prijava za 2006. godinu je zadnja u kojoj se moe iskoristiti ovaj
gubitak. Za porezni gubitak nastao u 2000. godini prijava poreza
na dobit za 2005. godinu je bila zadnja godina u kojoj se mogao
iskoristiti ovaj gubitak.
Podatak s rednog broja 41. obrasca PD za 2005. godinu prenosi
se u punom iznosu u PD obrazac za 2005. godinu ako u iznosu
koji je iskazan na rednom broju 41. PD obrasca za 2005. godinu
nema neiskoritenog poreznog gubitka koji je nastao u 2000. go-
dini. Porezni obveznici koji su u PD obrascu za 2005. godinu na
rednom broju 41. iskazali porezni gubitak za prijenos u iznos kojega
je ukljuen i neiskoriteni iznos poreznog gubitka koji je nastao u
2000. godini u PD obrazac za 2006. godinu prenose iznos iskazan
na rednom broju 41. PD obrasca za 2005. godinu umanjen za jo
neiskoriteni porezni gubitak nastao u 2000. godini.
Iznos poreznog gubitka iz PD obrasca za 2005. godinu (kori-
giran za neiskoriteni gubitak nastao u 2000. godini) porezni ob-
veznici e iskazati na rednom broju 37. ili na rednom broju 40. Iznos
prenesenog poreznog gubitka na rednom broju 37. iskazat e:
- porezni obveznici koji su u raunskom postupku opisanom uz
redni broj 36. utvrdili pozitivnu razliku dakle dobit, a kod kojih
je iznos prenesenog gubitka iz 2005. godine manji od dobiti.
U ovom sluaju porezni obveznik iskazuje iznos dobiti na
rednom broju 36. a iznos prenesenog poreznog gubitka na rednom
broju 37. Na rednom broju 38 ovaj porezni obveznik iskazuje
poreznu osnovicu u visini razlike izmeu iznosa iskazanih na
rednim brojevima 36. i 37.
Iznos poreznog gubitka iz PD obrasca za 2005. godinu (korigi-
ran za neiskoriteni porezni gubitak nastao u 2000. godini) ostali
porezni obveznici iskazuju na rednom tvoju 40. Kod ovih poreznih
obveznika podatak na rednom broju 39 moe biti dobit ili gubitak.
Na rednom broju 39. dobit e iskazati porezni obveznici kod kojih
je prema raunskom postupku opisanom uz ovaj redni broj razlika
pozitivan broj, a kod kojih je iznos dobiti na rednom broju 39. Ovi
porezni obveznici na rednom broju 41. iskazuju porezni gubitak
za prijenos utvren kao razlika izmeu iznosa iskazanih na rednim
brojevima 40. i 39.
Porezni obveznici kod kojih e na rednom broju 39. biti iskazan
gubitak na rednom broju 41 iznos poreznog gubitka za prijenos je
2 broj iznosa iskazanih na rednim brojevima 39. i 40.
U nastavku u tablici prikazujemo podatke o nastalim,
iskoritenim i neiskoritenim poreznim gubicima koje uz prijavu
poreza na dobit za 2006. godinu moraju predati svi obveznici koji
e u prijavi poreza na dobit za 2006. godinu iskazati podatak na
rednom broju 41.
SIJEANJ 2007.
www.rif.hr
Raunovodstvo i nancije 165
1/3/07 8:04:45 AM
 JAVNE FINANCIJE

Pregled nastalih iskoritenih i neiskoritenih poreznih gubitaka po godinama nastanka uz prijavu poreza na dobit za 2006. godinu

Gubitak nastao u godini Stanje

Opis neiskoritenih
2001. 2002. 2003. 2004. 2005.
gubitaka
Stanje gubitka na dan 31. 12. 2001. 4.000 - - - - 4.000
Iskoriten gubitak u 2002. - - - - - -
Stanje gubitka na dan 31. 12. 2002. 4.000 - 4.000
Iskoriten gubitak u 2003. godini - - - - - -
Stanje gubitka na dan 30. 12. 2003. 4.000 - - - - 4.000
Iskoriten gubitak u 2004. godini -3.000 - - - - -3.000
Stanje gubitka na dan 31. 12. 2004. 1.000 - - - - 1.000
Iskoriten gubitak u 2005. godini - - - - - -
Stanje gubitka na dan 31. 12. 2005. 1.000 - - - 7.000 8.000
Napomene: 1) Na rednom broju 41 obrasca PD za 2005. godinu iskazani iznos gubitka za prijenos je bio 8.000 kuna i nije ukljuivao gubitak nastao
u 2000. godini.
2) U 2002. godini porezni obvenik je iskazao dobit 7.000 kuna. U ovoj godini u visini 7.000 iskoriten je gubitak nastao u 1998. godini.
U 2003. godini porezni obveznik je iskazao dobit 6.000 kuna. U ovoj godini iskoriten je gubitak nastao u 1999. godini.
U 2004. godini porezni obveznik je iskazao dobit 8.000 kuna. U ovoj godini iskoriten je gubitak nastao u 1999. godini 1.500,
gubitak nastao u 2000.
3.500 i dio gubitka nastalog u 2001. godini u visini 3.000 kuna.

U ovom pregledu gubitaka se vidi da jo neiskoriteni porezni
gubitak iz 2000. godine iznosi 1.000 kuna. U naem primjeru
ukupan iznos neiskoritenih poreznih gubitaka na rednom broju
41. prijave poreza na dobit za 2005. godinu iznosio je 8.000 kuna i
nije ukljuivao iznos neiskoritenog gubitka koji je nastao u 2000.
godini. Da u iznosu gubitka za prijenos koji je iskazan na rednom
broju 41 obrasca PD za 2005. godinu nije sadran i neiskoriteni
gubitak nastao u 2000. godini dokazuje injenica da je gubitak
nastao u 2001. godini iskoriten u 2004. godini 3.000 kuna.
To je pokazano i u napomenama koje je korisno napisati uz
Pregled neiskoritenih gubitaka.

Pregled nastalih iskoritenih i neiskoritenih poreznih gubitaka po godinama nastanka uz prijavu poreza na dobit za 2006. godinu
Gubitak nastao u godini Stanje
Opis neiskoritenih
2001. 2002. 2003. 2004. 2005.
gubitaka
Stanje gubitka na dan 31. 12. 2001. 2.000 - - - - 2.000
Iskoriten gubitak u 2002. - - - - - -
Stanje gubitka na dan 31. 12. 2002. 2.000 3.000 5.000
Iskoriten gubitak u 2003. godini - - - - - -
Stanje gubitka na dan 30. 12. 2003. 2.000 3.000 - - - -
Iskoriten gubitak u 2004. godini - - - - - -
Stanje gubitka na dan 31. 12. 2004. 2.000 3.000 - 6.000 - 11.000
Iskoriten gubitak u 2005. godini - - - - - -
Stanje gubitka na dan 31. 12. 2005. 2.000 3.000 - 6.000 - 11.000
Napomena: 1) Na rednom broju 41 obrasca PD za 2005. godinu iskazani iznos gubitka za prijenos je bio 13.000 kuna. Iz ovog iznosa je iskljuen neiskoriteni
gubitak u iznosu 2.000 kuna nastao u 2000. godini.
2) U 2003. godini porezni obveznik je iskazao dobit 8.000 kuna. U ovoj godini iskoriten je gubitak nastao u 1999. godini i dio gubitka koji je
nastao u 2000. godini.
U 2005. godini porezni obveznik je iskazao dobit na rednom broju 39. u visini 9.000 kuna. U ovoj godini je iskoriten gubitak nastao u 2000.
godini 9.000. Na dan 31. prosinca 2005. godine ostao je jo jedan neiskoriteni gubitak iz 2000. godine u visini 2.000 kuna.
SIJEANJ 2007.

166 Raunovodstvo i nancije

Ferdo 2.indd 166 1/3/07 8:04:46 AM


Kao to se u dva sluaja koja smo prikazali u Pregledu vidi,
porezni obveznik u vremenskom kontinuitetu prati nastale iznose
poreznih gubitaka i godine u kojima su nastali gubici iskoriteni.
Podaci o neiskoritenim poreznim gubicima prenose se iz PD
obrasca protekle godine u PD obrazac svake tekue godine uz
korekturu za gubitke koji se ne mogu prenositi jer je proteklo 5
godina od godine nastanka poreznog gubitka.
9. POREZNE OLAKICE, OSLOBOENJA I
POTICAJI
U odjeljku VII. Porezne olakice, osloboenja i poticaji na
rednim brojevima 45. do 51. iskazuju podatke porezni obveznici
koji su u 2006. godini ostvarili prava na olakice, osloboenja i
poticaje. O nainu utvrivanja i iskazivanja podataka na ovim
rednim brojevima piemo u nastavku u lanku pod naslovom
Olakice, osloboenja i poticaji kod oporezivanja dobiti za 2006.
godinu.
10. POREZNA OBVEZA
Porezna obveza prije olakica, osloboenja i poticaja utvruje
se i iskazuje na rednom broju 44. obrasca PD. Obveznici poreza na
dobit koji nemaju olakice, osloboenja i poticaje iznos porezne
obveze utvren na rednom broju 44. prenose na redni broj 53.
Ukupni iznos olakica, osloboenja i poticaja iskazuje se na red-
nom broju 52. Ako su olakice iskazane na rednom broju 52. vee
od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44. tada se na
redni broj 53. upisuje nula. Zbog olakica, osloboenja i poticaja
ne iskazuje se porezni gubitak.
Na rednom broju 54. obveznici poreza na dobit iskazuju iz-
nose plaenog poreza u inozemstvu sukladno lanku 30. Zakona o
porezu na dobit i lanku 52. Pravilnika. Na rednom broju 55. iska-
zuje se iznos konane porezne obveze. Nakon toga iznos razlike
za uplatu ili razlike za povrat utvruje se usporedbom konanog
iznosa porezne obveze s iznosom uplaenih predujmova za 2006.
godinu koji je iskazan na rednom broju 56.
Prema Uputi za sastavljanje i podnoenje prijave poreza na
dobit za 2006. godinu na rednom broju 56. Plaeni predujam
iskazuje se svota uplaenih predujmova do 31. sijenja 2007.
godine, pod uvjetom da porezni obveznik nema nepodmirenih
obveza poreza na dobit, po osnovi duga i kamata iz prethodnih
razdoblja.
Ako postoje nepodmirene obveze iz ranijih razdoblja, up-
latama se, najprije, podmiruju kamate, zatim dug po starosti i tek
Ferdo 2.indd 167
JAVNE FINANCIJE
na kraju obveze po osnovi predujma za 2006. godinu, u skladu
s odredbama Opeg poreznog zakona. Radi utvrivanja iznosa
koji se iskazuje na rednom broju 56. porezni obveznici moraju
uskladiti svoje evidencije s evidencijama u Poreznoj upravi.
Porezni obveznik koji je ostvario razliku za povrat pisano se
oituje nadlenoj ispostavi Porezne uprave o nainu koritenja ra-
zlike odnosno eli li porezni obveznik vie plaeni porez koristiti
kao predujam za naredno razdoblje ili eli povrat vie plaenog
poreza.
11. PREDUJMOVI POREZA NA DOBIT U
2007. GODINI
Prema lanku 34. Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br.
177/04.) porezni obveznici plaaju predujam poreza na dobit
mjeseno do kraja tekueg mjeseca za prethodni mjesec. Mje-
seni iznos predujma za prosinac 2006. u visini jedne dvanaestine
porezne obveze za prethodnu godinu dospijeva za uplatu do 31.
sijenja 2007. godine.
Mjeseni iznos predujma za sijeanj 2007. koji se mora uplatiti
do 28. veljae uplauje se u visini iznosa mjesenog predujma
koji je bio utvren po prijavi poreza na dobit za 2005. godinu. U
sluaju da je porezni obveznik prijavu poreza na dobit za 2006.
godinu predao u veljai 2007. godine, predujam za veljau 2006.
godine platit e u visini iznosa koji je iskazan na rednom broju
59. prijave poreza na dobit za 2006. godinu. Dakle, mjeseni
predujmovi u visini iznosa iskazanog na rednom broju 59. prijave
poreza na dobit za 2006. godinu poinju se uplaivati za mjesec
2007. godine u kojemu je predana prijava poreza na dobit (uz
pretpostavku da je prijava predana do 30. travnja 2007. godine).
Porezni obveznici koji prema prijavi poreza na dobit nisu
morali uplaivati predujmove poreza na dobit za 2006. godinu, a
koji su u prijavi poreza na dobit za 2006. godinu iskazali poreznu
osnovicu i utvrdili mjeseni iznos predujma na rednom broju 59
poinju uplaivati predujmove za mjesec u kojemu su predali prij-
avu poreza na dobit za 2006. godinu. Ako je porezni obveznik
predao prijavu poreza na dobit za 2006. godinu u oujku 2007.
godine, mjeseni predujam za oujak 2007. godine mora uplatiti
prema Prijavi poreza na dobit za 2006. godinu do 30. travnja 2007.
godine.
prof. dr. sc. Ferdo SPAJI, Ekonomski fakultet, Zagreb
SIJEANJ 2007.
Raunovodstvo i nancije 167
1/3/07 8:04:46 AM
 JAVNE FINANCIJE

PRIJAVA POREZA NA DOBIT

za razdoblje 01.01. 2006. do 31.12. 2006. godine
R.b OPIS IZNOS (u kunama i lipama)

1 2 sluaj A sluaj B
I. DOBIT / GUBITAK IZ RAUNA DOBITI I GUBITKA
1. UKUPNI PRIHODI 53484230 73484520
2. UKUPNI RASHODI 38354050 80656430
3 DOBIT (red.br. 1. - 2.) 15130180
4 GUBITAK (red.br. 2. - 1.) 7172310
II. POVEANJE DOBITI / SMANJENJE GUBITKA
5. Amortizacija iznad propisanog iznosa (l. 12. st. 13. Zakona) 3660000 1320000
6. 70% trokova reprezentacije (l. 7. st. 1. t. 3. Zakona) 4540000 735010
7. 30% trokova za osobni prijevoz (l. 7. st. 1. t. 4. Zakona) 2832000 936040
8. Izuzimanja (l. 7. st. 1. t. 5. Zakona)
9. Skrivene isplate dobiti i oporezivi manjkovi (l. 7. st. 1. t. 5. i 6. Zakona) 720000
10. Trokovi prisilne naplate poreza i drugih davanja (l. 7. st. 1. t. 7. Zakona) 323450
11. Trokovi kazni za prekraje i prijestupe (l. 7. st. 1. t. 8. Zakona) 284060
12. Zatezne kamate izmeu povezanih osoba (l. 7. st. 1. t. 9. Zakona)
13. Povlastice i drugi oblici imovinskih koristi (l. 7. st. 1. t. 10. Zakona)
14. Rashodi darovanja iznad doputenih (l. 7. st. 1. t. 11. Zakona)
15. Kamate na zajmove dioniara i lanova drutva (l. 8. Zakona)
16. Kamate izmeu povezanih osoba (l. 14. Zakona)
17. Rashodi od nerealiziranih gubitaka (l. 7. st. 1. t. 1. Zakona) 2800000 1620000
18. Amortizacija iznad propisanih stopa (l. 12. st. 5. i 6. Zakona)
Iznos poveanja porezne osnovice zbog promjene metode utvrivanja porezne
19.
osnovice (l. 16. Zakona)
20. Vrijednosno usklaenje i otpis potraivanja (l. 19. Zakona) 14000000 860000
21. Vrijednosno usklaenje zaliha (l. 10. Zakona) 3600000 364000
22. Vrijednosno usklaenje financijske imovine (l. 10. Zakona) 253000
23. Trokovi rezerviranja (l. 11. Zakona) 1500000
24. Poveanje porezne osnovice za sve druge rashode (l. 7. st. 1. t. 13. Zakona) 3700000
25. Poveanje dobiti za ostale prihode 800000
26. UKUPNA POVEANJA DOBITI / SMANJENJA GUBITKA (red.br. 5. do 25.) 35429510 5888050
III. SMANJENJE DOBITI / POVEANJE GUBITKA
27. Prihodi od dividendi i udjela u dobiti (l. 6. st. 1. t. 1. Zakona) 1100000 630000
28. Nerealizirani dobici (l. 6. st. 1. t. 2. Zakona)
29. Prihodi od naplaenih otpisanih potraivanja (l. 6. st. 1. t. 3. Zakona) 9800000 965000
30. Ostali rashodi ranijih razdoblja (l. 6. st. 2. Zakona) 11500000 1460000
31. Smanjenje dobiti za ostale prihode 430000
32. Troak amortizacije koji ranije nije bio priznat (l. 6. st. 1. t. 4. Zakona)
Ukupna svota olakica red.br. 33.1. do red.br. 33.3. (l. 6. st. 1. t. 5.,6. i 7.
33. 2640000 1547000
Zakona
SIJEANJ 2007.

33.1. Trokovi plaa novih zaposlenika (l. 6. st. 1. t. 5. Zakona) 480000 685000
33.2. Trokovi istraivanj i razvoja (l. 6. st. 1. t. 6. Zakona) 1520000
33.3. Trokovi kolovanja i strunog usavravanja (l. 6. st. 1. t. 7. Zakona) 640000 862000
34. Smanjenje dobiti zbog promjene metode utvrivanja porezne osnovice (l. 16. Zakona)
35. UKUPNA SMANJENJA DOBITI / POVEANJA GUBITKA (red.br. 27. do 34.) 15040000 5032000

168 Raunovodstvo i nancije

Ferdo 2.indd 168 1/3/07 8:04:47 AM

 JAVNE FINANCIJE

R.b OPIS IZNOS (u kunama i lipama)

1 2 sluaj A sluaj B
IV. POREZNA OSNOVICA
36. Dobit / gubitak nakon poveanja i smanjenja (r.br. 3.+26.-35.) ili (r.br. 4. - 26. + 35.) 35519690
37. Preneseni porezni gubitak (l. 17. Zakona)
38. Porezna osnovica (red.br. 36. - red.br. 37.) 35519690
V. POREZNI GUBITAK
39. Dobit / gubitak nakon poveanja i smanjenja (r.br. 3.+26.-35.) ili (r.br. 4. - 26. + 35.) 6316260
40. Preneseni porezni gubitak (l. 17. Zakona)
41. Porezni gubitak za prijenos (red.br. 39. - red.br. 40.) 6316260
VI. POREZNA OBVEZA
42. Porezna osnovica (red.br. 38.) 35519690
43. Porezna stopa (l. 28. Zakona) 2 0%
44. Porezna obveza (r.br. 42. x r.br. 43.) 7103938
VII. POREZNE OLAKICE, OSLOBOENJA I POTICAJI
Olakice i osloboenja za podruje posebne dravne skrbi (r.br. 45.1.+
45.
r.br.45.2. + r.br. 45.3.)
45.1 Osloboenja za podruje prve skupine (l. 21. st. 1. t. 1. Zakona)
45.2. Olakice za podruje druge skupine (l. 21. st. 1. t. 2. Zakona)
45.3. Olakice za podruje tree skupine (l. 21. st. 1. t. 3. Zakona)
46. Osloboenja na podruju grada Vukovara (l. 22. Zakona)
47. Olakice na brdsko-planinskim podrujima (l. 23. Zakona)
Olakice i osloboenja za porezne obveznike u slobodnim zonama (r.br.
48.
48.1. + r.br. 48.2. + r.br. 48.3.)
49. Poticaji ulaganja (r.br. 49.1.+ 49.2.+49.3.+ 49.4. + 49.5.)
49.1. Iznos poticaja (l. 26. st. 1. Zakona)
49.2. Iznos poticaja (l. 26. st. 2. Zakona)
49.3. Iznos poticaja (l. 26. st. 3. Zakona)
49.4. Iznos poticaja (l. 26. st. 4. Zakona)
49.5. Iznos osloboenja za brodarsku djelatnost (l. 26. st. 10. Zakona)
Olakica u svrhu profesionalne rehabilitacije i zapoljavanja osoba s
50.
invaliditetom (l.27. Zakona
51. Osloboenje poreznih obveznika koji ne plaaju porez r.br. 44 (l. 25. Zakona)
52. Ukupni iznos olakica, osloboenja i poticaja (r.br. 45.+46.+47.+48.+49.+50.+51.)
VIII. POREZNA OBVEZA NAKON ODBITKA OLAKICA, OSLOBOENJA I POTICAJA
53. Porezna obveza (red.br. 44. - 52. ) 7103938
54. Uraunavanje poreza plaenog u inozemstvu (l. 30. Zakona)
55. Porezna obveza za uplatu (red.br. 53. - red.br. 54.) 7103938
SIJEANJ 2007.

56. Uplaeni predujmovi 5984020 3824060

57. Razlika za uplatu (red.br. 55. - red.br. 56.) 1119918
58. Razlika za povrat (red.br. 56. - red.br. 55.) 3824060
Predujmovi za sljedee porezno razdoblje (red.br. 53. / broj mjeseci poslovanja
59. 591994
u poreznom razdoblju za koje se podnosi prijava)

Raunovodstvo i nancije 169

Ferdo 2.indd 169 1/3/07 8:04:48 AM
 JAVNE FINANCIJE

IVAN IDOJTI, Struni lanak UDK 336.2

KATICA AMIDI PEROEVI

Olakice, osloboenja i poticaji kod

oporezivanja dobiti za 2006. god.
Financijski uinci poreza na dobit, s aspekta poreznog obveznika, u pravilu su
nepovoljni. Meutim, postoje i povoljni uinci poreza na dobit. Oni se ostvaruju,
izmeu ostalog i kroz olakice, osloboenja i poticaje.
Zakon o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04.) u primjeni je od 01. 01. 2005.
god., a ve se dva puta izmijenio i to upravo zbog izmjena u segmentu olakica,
osloboenja i poticaja. Prva izmjena Zakona (Nar. nov., br. 90/05.) stupila je na
snagu 02. 08. 2005. god. Odnosila se na brisanje jednog dijela povlastica iz tog
Zakona uz njihovo istodobno propisivanje, i to na sadrajno nepromijenjeni nain,
u zakonima kojima je ureeno poslovanje u pojedinim podrujima posebne dravne
skrbi, u Gradu Vukovaru, brdsko-planinskim podrujima i u slobodnim zonama.
Drugom izmjenom Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 57/06.) eliminirane su
sve preostale olakice i poticaji, i to: poticaji ulaganja, zapoljavanja, istraivanja
i razvoja, kolovanja i strunog usavravanja te profesionalne rehabilitacije i
zapoljavanja osoba s invaliditetom. Meutim, ove promjene primjenjuju se tek od
01. 01. 2007. god. Prema tome, za fiskalnu 2006. godinu sve olakice, osloboenja i
poticaji primjenjuju se, i to istovjetno kao i za prethodnu 2005. god.
Budui da pravo i uinak koji nastaje koritenjem poreznih povlastica kod
oporezivanja dobiti nisu bezuvjetni i nisu neogranieni, u ovom lanku ukazujemo
na propisane uvjete i ogranienja po svim oblicima olakica, osloboenja i poticaja.

1. UVOD Izraen je u umanjenoj obvezi poreza na dobit zbog koje

Obveza poreza na dobit odreena je iznosom porezne osno-
vice i visinom porezne stope. Porezna osnovica moe postojati
i ne mora postojati u svakom sluaju i u svakom poreznom raz-
doblju. Porezna osnovica ne postoji ako je u poreznom razdoblju
iskazan porezni gubitak te ako je iskazana oporeziva dobit po-
reznog razdoblja, ali nedostatna za pokrie poreznog gubitka
prenesenog iz prethodnih razdoblja. U sluaju nepostojanja
porezne osnovice nema niti porezne obveze. U sluaju kad
postoji porezna osnovica utvruje se porezna obveza po stopi
od 20%. Ona je i konana, osim za one koji imaju olakice,
osloboenja i poticaje. Njima se konana porezna obveza
utvruje tek po odbitku olakica, osloboenja i poticaja.
SIJEANJ 2007.
je vea neto dobit raspoloiva za raspodjelu. Time uinak
olakica, osloboenja i poticaja ima za posljedicu efektivno
optereenje dobiti porezom po stopi koja je manja od pro-
pisane stope - 20%. Meutim, formalno se porezna obveza ne
utvruje primjenom umanjene porezne stope na poreznu osnovicu
nego se porezna obveza utvruje primjenom propisane porezne
stope od 20% na poreznu osnovicu i s umanjenjem za iznos
olakica, osloboenja i poticaja. Ovakav postupak obuhvaen je
propisanim sadrajem porezne prijave (Obrazac PD) i sukladan
je l. 44. st. 2. Pravilnika o porezu na dobit koji glasi: Ako
porezni obveznici u prijavi poreza na dobit iskazuju olakicu ili
osloboenje, obvezni su sastaviti i posebni obraun o ostvarenoj
dobiti i visini porezne obveze za koju ostvaruju pravo na olakicu
ili osloboenje i priloiti ga uz prijavu.

Olakice, osloboenja i poticaji imaju za posljedicu

nastajanje financijskog uinka koji je povoljan za poreznog
obveznika. Povoljan je zato to je konani, tj. u pravilu se
ne ukida u budunosti i zato to se ostvaruje kroz trajno
umanjeni novani odljev za porez na dobit. Financijski
uinak olakica, osloboenja i poticaja ne iskazuje se posebno
u raunovodstvu odnosno na nekoj posebnoj bilannoj stavci.
Vrijednost financijskog uinka olakica, osloboenja i poticaja
je razliita za razliite njihove vrste, a iznosi:
a) za podruja posebne dravne skrbi i brdsko-planinska podru-
ja - 100% ili 75% ili 25% od iznosa porezne obveze;
b) za Grad Vukovar - 100% od iznosa porezne obveze;
c) za korisnike slobodne zone - 100% ili 50% od iznosa porezne
obveze;

170 Raunovodstvo i nancije

Idzojtic Perocevic.indd 170 1/2/07 6:05:34 PM


d) za ulaganja - 100% ili 85% ili 65% ili 50% od iznosa porezne
obveze;
e) za obveznike registrirane za brodarsku djelatnost u
meunarodnoj plovidbi - 100% od iznosa porezne obveze;
f) za obveznike registrirane za zapoljavanje invalida - 75% od
iznosa porezne obveze;
g) za obveznike registrirane za znanstveno-istraivaku djelatnost
- 100% od iznosa porezne obveze.
h) za poticaje zapoljavanja - 20% od iznosa rashoda za dodatno
smanjenje;
i) za poticaje istraivanja i razvoja - 20% od iznosa rashoda za
dodatno smanjenje;
j) za poticaje kolovanja i strunog usavravanja - 20% od iz-
nosa rashoda za dodatno smanjenje.
Iz injenice da ovi financijski uinci ovise o dvije varijable: o
stopama umanjenja (koje su razliite) i o iznosu porezne obveze
(to je isti element za sve vrste olakica) zakljuuje se da:
- u sluaju kad u poreznom razdoblju ne postoji porezna
osnovica (zbog iskazanog poreznog gubitka ili iskazane
oporezive dobiti ali nedostatne za pokrie prenesenog
poreznog gubitka) nema porezne obveze pa nema ni
olakica to znai da povoljni financijski uinak nee niti
nastati niti e se moi prenijeti odnosno odgoditi u budue
razdoblje; te
- u sluaju kad u poreznom razdoblju postoji porezna
osnovica i porezna obveza iznos olakica, osloboenja i
poticaja, i pojedinano i u zbroju, ogranien je u svom
maksimumu iznosom porezne obveze (r. br. 44. Obrasca
PD).
Prema sadrajnom obuhvatu Zakona o porezu na dobit ne
samo da postoje razliiti oblici olakica, osloboenja i poticaja
nego postoje i sutinske razlike u pojmovima olakica, oslobo-
enje i poticaj. Olakica je iznos razlike izmeu porezne obve-
ze i dijela porezne obveze koji se plaa. Dio porezne obveze koji
se plaa utvruje se kao postotni udio od propisane stope. Olak-
ica je, dakle, dio porezne obveze koji se ne plaa. Olakica
izraena u postotku od porezne obveze = 100% - odreeni %
propisane stope. Osloboenje je iznos porezne obveze koja se
u cijelosti ne plaa odnosno olakica u visini 100% porezne
obveze. Poticaj je sinonim za osloboenje ili olakicu kojima
se potie ostvarivanje odreenih makroekonomskih ciljeva.
Razliiti oblici olakica, osloboenja i poticaja za poreznog
obveznika se u pravilu mogu kombinirati pa se jednako tako u
pravilu mogu i kumulirati njihovi uinci. Prema l. 45. Pravilnika:
Ako porezni obveznik stjee mogunost koritenja vie olakica ninskim podrujima (Nar. nov., br. 12/02., 32/02. i 117/03., 42/05.
i osloboenja, ima pravo na koritenja vie olakica istodobno,
tj. ima pravo kumulirati olakice. Prema Uputi za popunjavanje
i podnoenje prijave poreza na dobit za 2005. god., pod brojem
Klasa: 410-10/05-01/59; Ur.br: 513-07-21-01/05-1 od 21. prosinca
2005.: Ako porezni obveznik koristi kumulirane porezne olakice
npr. propisane za podruja posebne dravne skrbi i olakice u
svrhu profesionalne rehabilitacije i zapoljavanje invalida, iznos
olakice iskazuje samo na jednom rednom broju: 45 ili 50.
Za koritene i u poreznoj prijavi iskazane olakice, oslobo-
enja i poticaje mora se sastaviti poseban obraun o ostvarenoj do-
biti i visini porezne obveze za koju se ostvaruje pravo na olakicu,
osloboenje ili poticaj. Sukladno l. 46. st. 2. Pravilnika o porezu
na dobit taj se obraun prilae uz prijavu poreza na dobit.
Idzojtic Perocevic.indd 171
JAVNE FINANCIJE
2. OLAKICE POREZNIM OBVEZNICIMA S
PODRUJA POSEBNE DRAVNE SKRBI I
BRDSKO-PLANINSKIH PODRUJA
Zakonom o podrujima posebne dravne skrbi (Nar. nov., br.
26/03. - proieni tekst, 42/05. i 90/05.) utvrena su podruja
o kojima Republika Hrvatska posebno skrbi a radi otklanjanja
posljedica rata, breg povratka stanovnitva koje je prebivalo na
tim podrujima prije Domovinskog rata, poticanja demografskog
i gospodarskog napretka, te postizanja to ravnomjernijeg razvitka
svih podruja Republike Hrvatske. U l. 13. odreene su olakice
poreznim obveznicima s podruja posebne dravne skrbi i uvjeti
za njihovo koritenje.
Podruja posebne dravne skrbi razvrstana su u tri skupine,
i to:
1. Prva skupina obuhvaa podruja gradova i opina koja su
tijekom Domovinskog rata bila okupirana, a nalaze se nepos-
redno uz dravnu granicu s tim da im gradsko ili opinsko sre-
dite nije udaljeno od dravne granice vie od 15 kilometara i
da nema vie od 5.000 stanovnika prema popisu iz 1991. god.
Tu se ukljuuju i sva tada okupirana podruja gradova, opina
i naselja hrvatskog Podunavlja. Gradovi, opine i naselja koja
pripadaju ovoj skupini izrijekom su navedeni u l. 4. Zakona o
podrujima posebne dravne skrbi;
2. Druga skupina obuhvaa podruja gradova, opina i naselja
koja su bila okupirana za vrijeme Domovinskog rata, a ne pri-
padaju prvoj skupini. Gradovi, opine i naselja koja pripadaju
ovoj skupini navedeni su u l. 5. Zakona o podrujima posebne
dravne skrbi;
3. Trea skupina obuhvaa opine koje zaostaju u razvoju
prema postupku ocjenjivanja razvijenosti na temelju etiri
kriterija razvijenosti (kriterij ekonomske razvijenosti, kriterij
strukturnih potekoa, demografski kriterij i posebni kriterij).
Postupak ocjenjivanja razvijenosti provodi nadleno Mi-
nistarstvo. Izvjee o rezultatima tog postupka s prijedlogom
opina koje ulaze u treu skupinu dostavlja se Vladi Republike
Hrvatske radi donoenja odluke o potvrivanju statusa pri-
padnosti opine treoj skupini. Vlada je 21. studenoga 2002.
god. donijela Odluku o potvrivanju statusa pripadnosti
opina treoj skupini podruja posebne dravne skrbi koja
je objavljena u Nar. nov., br. 138/02., a stupila je na snagu
04. prosinca 2002. god. Opine koje pripadaju treoj skupini
navedene su u toki II. ove Odluke.
Brdsko-planinska podruja su podruja od interesa i pod
posebnom zatitom Republike Hrvatske. Zakonom o brdsko-pla-
i 90/05.) utvrena su brdsko-planinska podruja, a radi poticanja
demografske obnove, naseljavanja, rjeavanja socijalnih prilika i
gospodarskog rasta uz ouvanje njihove bioloke i krajobrazne
raznolikosti. Na brdsko-planinskim podrujima zbog nadmorske
visine, nagiba i vertikalne ralanjenosti terena te klimatskih i
drugih prirodnih osobitosti postoje oteani uvjeti za ivot i rad sta-
SIJEANJ 2007.
novnika. Zbog toga su odreene olakice poreznim obveznicima
s brdsko-planinskih podruja. Te olakice nisu utvrene u Zakonu
o porezu na dobit. One su odreene Zakonom o izmjenama i
dopunama Zakona o brdsko-planinskim podrujima (Nar. nov.,
br. 90/05.) i to u novom l. 7.b tog Zakona.
Status pripadnosti brdsko-planinskim podrujima utvruje
se na razini jedinica lokalne samouprave. Taj status ne moe
Raunovodstvo i nancije 171
1/2/07 6:05:35 PM
 JAVNE FINANCIJE
ostvariti jedinica lokalne samouprave koja je na otocima, koja je
utvrena kao podruje posebne dravne skrbi sukladno Zakonu
o podrujima posebne dravne skrbi, koja se svojim teritorijem
protee uz morsku obalu i ima gustou naseljenosti veu od 20
stanovnika po etvornom kilometru, te jedinica lokalne samou-
prave koja ima gustou naseljenosti veu od 40 stanovnika po
etvornom kilometru i iji su proraunski prihodi i primici po
glavi stanovnika umanjeni za pomo, donacije, prihode od pro-
daje nefinancijske imovine te primitke od financijske imovine
i zaduivanja vei za vie od 50% od prosjeka jedinica lokalne
samouprave koje udovoljavaju osnovnim kriterijima za ulazak u
brdsko-planinska podruja. Gradovi i opine koji imaju status br-
dsko-planinskog podruja izrijekom su navedeni u l. 3. Zakona o
brdsko-planinskim podrujima, i to:
- gradovi: Buzet, abar, Delnice, Imotski, Lepoglava, Ogulin,
Orahovica, Senj, Sinj, Trilj, Vrbovsko i Vrgorac,
- opine: Bistra, Budinina, Cerovlje, avle, Dicmo, urmanec,
Fuine, Graie, Jelenje, Jesenje, Kalnik, Kaptol, Karlobag,
Klana, Klis, Lobor, Lokve, Lovre, Lupoglav, Ljubeica,
Matulji, Motovun, Mrkopalj, Mu, Novi Golubovec,
Podbablje, Primorski Dolac, Radoboj, Ravna Gora, Skrad,
Stubike Toplice, estanovac i Vinodolska opina.
Uvjeti za ostvarivanje prava na olakicu pri oporezivanju
dobiti mogu se grupirati u stvarne i formalne.
Stvarni preduvjeti odnose se na obavljanje djelatnosti i na
zapoljavanje. I jedan i drugi uvjet mora biti istodobno ispunjen.
Olakicu predvienu za podruja od posebne dravne skrbi i
brdsko-planinska podruja moe koristiti samo onaj porezni
obveznik koji obavlja djelatnost na tim podrujima. Djelatnost
SIJEANJ 2007.
na podruju posebne dravne skrbi i brdsko-planinskom
podruju obavlja onaj porezni obveznik koji ima sjedite na
tom podruju ili ima sjedite podrunice odnosno poslovne
jedinice na tom podruju. Pod poslovnom jedinicom razumijeva
se svako stalno mjesto obavljanja gospodarstvene djelatnosti na
nain kako to propisuje Opi porezni zakon. Prema l. 44., st. 5.
Pravilnika: Ako porezni obveznik ima prebivalite ili sjedite
172 Raunovodstvo i nancije
Idzojtic Perocevic.indd 172
na podruju posebne dravne skrbi a obavlja prijevozniku,
graditeljsku, uslunu ili drugu djelatnost koja se po naravi
posla obavlja i izvan toga podruja, moe koristiti zakonom
propisanu olakicu za ukupnu djelatnost, jer takve djelatnosti,
po svojim obiljejima, nisu odreene stalnim mjestom. Iznimno,
ako porezni obveznik ima neko stalno mjesto, poslovnu jedinicu
izvan podruja od posebne dravne skrbi, tada za istu treba
posebno utvrditi ostvarenu dobit. Uvjet zapoljavanja odreen
je minimalnim brojem zaposlenika na neodreeno vrijeme s ovog
podruja i trajanjem radnog odnosa. Porezni obveznik mora
imati u radnom odnosu na neodreeno vrijeme vie od pet
radnika (dakle, najmanje est radnika) pri emu vie od 50%
ukupno zaposlenih treba imati prebivalite i boraviti na bilo
kojem od podruja posebne dravne skrbi odnosno brdsko-
planinskom podruju, i to u trajanju od najmanje devet
mjeseci u poslovnoj godini. U sluaju da se poela obavljati
djelatnost tijekom godine, a razdoblje obavljanja je krae od
devet mjeseci, smatra se da su ispunjeni propisani uvjeti:
ako zapoljava na neodreeno vrijeme zaposlenike koji imaju
prebivalite i borave na podruju posebne dravne skrbi najmanje
devet mjeseci, a zaposleni su kod poreznog obveznika od poetka
obavljanja djelatnosti. (Pravilnik, l. 42., st. 2.).
Formalni preduvjet odnosi se na knjigovodstveno praenje
poslovanja za korisnike olakica, osloboenja i poticaja. Ono je
propisano l. 33., st. 2. Zakona prema kojemu se moraju osigurati
posebno knjigovodstveno praenje poslovnih dogaaja i obraun
dobiti za djelatnost za koju se koristi osloboenje ili olakica.
Prema l. 44. Pravilnika: Posebno knjigovodstveno praenje
djelatnosti obavlja se u sluajevima trajnog obavljanja
djelatnosti koje podrazumijeva kontinuirano i stalno obavljanje
djelatnosti na jednome mjestu, tj. poduzetnik treba imati najmanje
poslovnu jedinicu, pod kojom se razumijeva svako stalno mjesto
obavljanja gospodarstvene djelatnosti na nain kako to propisuje
Opi porezni zakon. Ako porezni obveznik ima prebivalite
ili sjedite na podruju posebne dravne skrbi a obavlja
prijevozniku, graditeljsku, uslunu ili drugu djelatnost koja se po
naravi posla obavlja i izvan toga podruja, moe koristiti zakonom
propisanu olakicu za ukupnu djelatnost, jer takve djelatnosti, po
svojim obiljejima, nisu odreene stalnim mjestom. Iznimno, ako
porezni obveznik ima neko stalno mjesto, poslovnu jedinicu izvan
podruja od posebne dravne skrbi, tada za istu treba posebno
utvrditi ostvarenu dobit. Navedene odredbe de facto znae to
da je porezni obveznik koji nema sjedite niti upravu na ovom
podruju nego samo obavlja djelatnost (podrunica, pogon ili
druga poslovna jedinica) obvezan za tu djelatnost organizirati vo-
enje poslovnih knjiga tako da se mogu utvrditi poslovni dogaaji
koji utjeu na financijski rezultat te djelatnosti odnosno na dobit i
osnovicu poreza na dobit.
Porezna olakica za obveznike s podruja posebne
dravne skrbi i brdsko-planinskih podruja koji ispunjavaju
propisane preduvjete ostvaruje se kroz plaanje poreza na
dobit utvrenog po umanjenoj poreznoj stopi u odnosu na
propisanu stopu (20%), i to:
1. za prvu skupinu - u visini 0% od propisane porezne
stope;
2. za drugu skupinu - u visini 25% od propisane porezne
stope;
1/2/07 6:05:35 PM

3. za treu skupinu i brdsko-planinska podruja - u visini
75% od propisane porezne stope.
Ove olakice ograniene su vremenski (po prethodnom
Zakonu o porezu na dobit ovog ogranienja nije bilo) i to u
roku 10 godina od poetka primjene vaeeg Zakona, dakle za
razdoblje koje zavrava s 31. 12. 2014. god. Prema l. 39., st. 2.
Zakona: Rok za koritenje osloboenja i olakica odnosi se na
sve porezne obveznike, ukljuivo i postojee korisnike osloboenja
i olakica. Za brdsko-planinska podruja nema vremenskog
ogranienja kao i do sada po prethodnom Zakonu.
Iznosi olakica za podruja posebne dravne skrbi utvr-
uju se prema modelu:
1. za prvu skupinu:
DOBIT OSTVARENA OD DJELAT. NA TOM POD-
RUJU x 20% x (100% - 0%).
Olakica se moe utvrditi i tako da se na dobit ostvarenu
obavljanjem djelatnosti na tom podruju primijeni stopa od 0% (to
je 0% propisane stope) i taj iznos odbije od iznosa pune porezne
obveze utvrene primjenom stope od 20%.
2. za drugu skupinu:
DOBIT OSTVARENA OD DJELAT. NA TOM POD-
RUJU x 20% x (100% - 25%).
Olakica se moe utvrditi i tako da se na dobit ostvarenu
obavljanjem djelatnosti na tom podruju primijeni stopa od 5%
(to je 25% propisane stope) i taj iznos odbije od iznosa pune
porezne obveze utvrene primjenom stope od 20%.
3. za treu skupinu i brdsko-planinska podruja:
DOBIT OSTVARENA OD DJELAT. NA TOM PODRU-
JU x 20% x (100% - 75%).
Olakica se moe utvrditi i tako da se na dobit ostvarenu obav-
ljanjem djelatnosti na tom podruju primijeni stopa od 15% (to je
75% propisane stope) i taj iznos odbije od iznosa pune porezne
obveze utvrene primjenom stope od 20%.
Iznos ovih olakica ogranien je maksimumom, i to do
iznosa ukupne porezne obveze utvrene na razini poreznog
obveznika u cjelini.
Dobiveni iznos ne moe biti vei od porezne obveze iskazane
na rednom broju 44.
U Prijavi poreza na dobit - Obrazac PD ovi podaci upisuju se
pod:
   2VORERHQMD]DSRGUXMHSUYHVNXSLQHOVWW
        
JAVNE FINANCIJE
30.a. Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara (Nar. nov., br.
44/01. i 90/05.) odreene su olakice i osloboenja poreznim
obveznicima s podruja Grada Vukovara i uvjeti za njihovo ko-
ritenje.
Uvjeti za ostvarivanje prava na olakicu pri oporezivanju
dobiti mogu se takoer grupirati u stvarne i formalne.
Stvarni preduvjeti odnose se na obavljanje djelatnosti i na
zapoljavanje. I jedan i drugi uvjet mora biti istodobno ispunjen.
Osloboenje i olakicu moe koristiti samo onaj porezni obveznik
koji obavlja djelatnost na podruju Grada Vukovara.
Djelatnost na podruju Grada Vukovara obavlja onaj porezni
obveznik koji ima sjedite na tom podruju ili ima sjedite
podrunice odnosno poslovne jedinice na tom podruju. Pod
poslovnom jedinicom razumijeva se svako stalno mjesto obavljanja
gospodarstvene djelatnosti na nain kako to propisuje Opi porezni
zakon. Kao i kod podruja od posebne dravne skrbi i brdsko-
planinskih podruja, sukladno l. 44., st. 5. Pravilnika: Ako porezni
obveznik ima prebivalite ili sjedite na podruju a obavlja
prijevozniku, graditeljsku, uslunu ili drugu djelatnost koja se po
naravi posla obavlja i izvan toga podruja, moe koristiti zakonom
propisanu olakicu za ukupnu djelatnost, jer takve djelatnosti, po
svojim obiljejima, nisu odreene stalnim mjestom. Iznimno, ako
porezni obveznik ima neko stalno mjesto, poslovnu jedinicu izvan
podruja tada za istu treba posebno utvrditi ostvarenu dobit.
Uvjet zapoljavanja odreen je minimalnim brojem zaposlenika
na neodreeno vrijeme s podruja Grada Vukovara
   
=DNRQD
i trajanjem radnog odnosa. Porezni obveznik mora
imati u radnom odnosu na neodreeno vrijeme vie
  2ODNLFH]DSRGUXMHGUXJHVNXSLQHOVWW             
=DNRQD od pet radnika (dakle, najmanje est radnika) pri
  2ODNLFH]DSRGUXMHWUHHVNXSLQHOVWW              
emu vie od 50% ukupno zaposlenih treba imati
=DNRQD prebivalite i boraviti na podruju Grada Vukovara
 ili na podruju posebne dravne skrbi ili na brdsko-
planinskom podruju, i to u trajanju od najmanje
  2ODNLFHQDEUGVNRSODQLQVNLPSRGUXMLPDO             
=DNRQD  devet mjeseci u poslovnoj godini. U sluaju da se
poela obavljati djelatnost tijekom godine, a razdoblje
SIJEANJ 2007.

obavljanja je krae od devet mjeseci, smatra se da

su ispunjeni propisani uvjeti: ako zapoljava na neodreeno
3. OLAKICE I OSLOBOENJA ZA POREZNE vrijeme zaposlenike koji imaju prebivalite i borave na podruju
OBVEZNIKE NA PODRUJU GRADA VUKOVARA posebne dravne skrbi (ili Grada Vukovara ili brdsko-planinskom
podruju - op. aut.) najmanje devet mjeseci, a zaposleni su kod
Radi otklanjanja posljedica rata, breg povratka te poticanja poreznog obveznika od poetka obavljanja djelatnosti. (Pravilnik,
demografskog i gospodarskog napretka Grada Vukovara, u lanku l. 42., st. 2.).

Raunovodstvo i nancije 173

Idzojtic Perocevic.indd 173 1/2/07 6:05:38 PM
 JAVNE FINANCIJE

Formalni preduvjet odnosi se na knjigovodstveno praenje

poslovanja za korisnike olakica, osloboenja i poticaja. Ono
je propisano l. 33., st. 2. Zakona prema kojemu se moraju
osigurati posebno knjigovodstveno praenje poslovnih dogaaja
i obraun dobiti za djelatnost za koju se koristi osloboenje ili
olakica. Prema l. 44. Pravilnika: Posebno knjigovodstveno
praenje djelatnosti obavlja se u sluajevima trajnog obavljanja
djelatnosti koje podrazumijeva kontinuirano i stalno obavljanje
djelatnosti na jednome mjestu, tj. poduzetnik treba imati najmanje
poslovnu jedinicu, pod kojom se razumijeva svako stalno mjesto
obavljanja gospodarstvene djelatnosti na nain kako to propisuje
Opi porezni zakon. Ako porezni obveznik ima prebivalite
ili sjedite na podruju posebne dravne skrbi (ili Grada Vukovara
ili brdsko-planinskom podruju - op. aut.) a obavlja prijevozniku,
graditeljsku, uslunu ili drugu djelatnost koja se po naravi posla Poreznu olakicu imaju svi korisnici slobodne zone, a
obavlja i izvan toga podruja, moe koristiti zakonom propisanu
ona se ostvaruje kroz plaanje poreza na dobit utvrenog po
olakicu za ukupnu djelatnost, jer takve djelatnosti, po svojim
obiljejima, nisu odreene stalnim mjestom. Iznimno, ako porezni umanjenoj poreznoj stopi u odnosu na propisanu stopu (20%),
obveznik ima neko stalno mjesto, poslovnu jedinicu izvan podruja i to u visini 50% od propisane porezne stope. Ova olakica
od posebne dravne skrbi (ili Grada Vukovara ili brdsko-planinskom nema nikakvih ogranienja, ni vremenskih niti vrijednosnih.
podruju - op. aut.), tada za istu treba posebno utvrditi ostvarenu Porezno osloboenje ima samo onaj korisnik slobodne zone
dobit. Navedene odredbe de facto znae to da je porezni obveznik koji u zoni gradi ili sudjeluje u izgradnji objekata ulaganjem
koji nema sjedite niti upravu na ovom podruju nego samo obavlja sredstava u iznosu veem od 1.000.000,00 kuna. Ostvaruje se
djelatnost (podrunica, pogon ili druga poslovna jedinica) obvezan tako to je nakon ulaganja korisnik slobodne zone osloboen
za tu djelatnost organizirati voenje poslovnih knjiga tako da se
plaanja poreza na dobit. Prema l. 43., st. 1. Pravilnika, smatra se
mogu utvrditi poslovni dogaaji koji utjeu na financijski rezultat te
da korisnik zone gradi ili sudjeluje u gradnji objekata infrastrukture
djelatnosti odnosno na dobit i osnovicu poreza na dobit.
Porezna povlastica za obveznike s podruja Grada u zoni ako ulae u prostorne, infrastrukturne, komunalne, energetske,
Vukovara koji ispunjavaju propisane preduvjete ostvaruje se sigurnosne i druge objekte potrebne za djelatnost korisnika zone.
kroz osloboenje od plaanja poreza na dobit. To mogu biti zgrade koje slue za gospodarsku djelatnost, za
Iznos osloboenja za podruje Grada Vukovara utvruje upravu, nadzor i sigurnost, zatim energetski ureaji, hale, hangari,
se: skladita, objekti za zatitu okolia. Objektom se smatraju i oprema
a) kod poreznog obveznika koji u cijelosti obavlja djelatnost i ureaji nuni za funkciju objekta, kao to je sluaj sa signalno-
na podruju Grada Vukovara - u visini ukupne porezne sigurnosnim, telekomunikacijskim, elektroenergetskim i slinim
obveze (iskazane u r. br. 44. Obrasca PD;
ureajima i opremom. U navedene objekte spadaju i infrastrukturni
b) kod poreznog obveznika koji djelomino obavlja djelatnost
na podruju Grada Vukovara - prema modelu: objekti koji obuhvaaju ceste, prilaze, pristupe, pruge s ureajima i
DOBIT OSTVARENA OD DJELAT. NA PODRUJU opremom, zatim obale, lukobrani, ureaji i postrojenja i drugi objekti
GRADA VUKOVARA x 20%. namijenjeni za pristajanje, sidrenje i zatitu brodova, ukrcaj i iskrcaj
Iznos osloboenja ogranien je maksimumom, i to do iznosa robe, operativne povrine, objekti, ureaji, postrojenja, instalacije
ukupne porezne obveze utvrene na razini poreznog obveznika i oprema namijenjena za kretanje, uzlijetanje, slijetanje i boravak
u cjelini. zrakoplova, prihvat i opremu zrakoplova i robe, te komunalni
Dobiveni iznos ne moe biti vei od porezne obveze iskazane objekti u koje spadaju vodovod, kanalizacija, istoa, plinovod i
na rednom broju 44. slino. Ovo osloboenje je ogranieno i vremenski i vrijednosno.
U Prijavi poreza na dobit - Obrazac PD ovi podaci upisuju se Vremenski znai da se moe primjenjivati u godini ulaganja i
pod: narednih pet godina poslovanja u zoni. Vrijednosno ogranienje
 znai da ukupno kumulirano osloboenje u na-
 2VORERHQMDQDSRGUXMX*UDGD9XNRYDUD O=DNRQD
             
vedenom ogranienom razdoblju moe iznositi
najvie do visine uloenih sredstava. Time je
4. OLAKICE I OSLOBOENJA ZA POREZNE mogu prestanak prava na porezno osloboenje
SIJEANJ 2007.

i prije proteka propisanog razdoblja. Prestankom prava na porezno

OBVEZNIKE KOJI POSLUJU U SLOBODNIM
osloboenje poinje pravo na poreznu olakicu u visini 50% pro-
ZONAMA
pisane porezne stope.
Za porezne obveznike koji posluju u slobodnoj zoni i prema Iznimka za porezno osloboenje i olakicu predviena je za
Zakonu o slobodnim zonama (Nar. nov., br. 44/96. i 92/05.) imaju korisnike slobodnih zona na podruju Vukovarsko- srijemske
status korisnika zone, propisane su olakice i osloboenja u l. upanije. Oni su osloboeni plaanja poreza na dobit u
7b. tog Zakona. razdoblju od deset godina od poetka primjene zakona tj. do

174 Raunovodstvo i nancije

Idzojtic Perocevic.indd 174 1/2/07 6:05:40 PM


31. 12. 2014. god., i to bez ikakvih dodatnih uvjeta, a nakon
toga porez na dobit plaaju u visini 25% propisane stope.
Porezni obveznik koji je korisnik slobodne zone moe obav-
ljati djelatnost samo u zoni, a moe obavljati djelatnost i izvan
zone. U sluaju kad porezni obveznik obavlja djelatnost i izvan
slobodne zone, prema l. 33., st. 2. Zakona i l. 44. Pravilnika
mora osigurati posebno knjigovodstveno praenje poslovnih
dogaaja i obraun dobiti za djelatnost u slobodnoj zoni.
Iznosi olakica za korisnike slobodnih zona utvruju se
prema modelu:
DOBIT OSTVARENA OD DJEL. U ZONI x 20% x (100%
- 50%).
Olakica se moe utvrditi i tako da se na dobit ostvarenu
obavljanjem djelatnosti na tom podruju primjeni stopa od 10%
(to je 50% propisane stope) i taj iznos odbije od iznosa pune
porezne obveze utvrene primjenom stope od 20%.
Iznos osloboenja za korisnika zone koji je uloio u
izgradnju objekata u zoni vie od 1.000.000 kuna. Osloboenje
se utvruje prema modelu:
DOBIT OSTVARENA OD DJEL. U ZONI x 20%.
Iznos osloboenja za korisnika zone na podruju Vu-
kovarsko - srijemske upanije utvruje se prema modelu:
DOBIT OSTVARENA OD DJEL. U ZONI x 20%.
Iznos olakica i osloboenja, osim ve navedenih
ogranienja, ogranien je i godinje po poreznoj prijavi.
To ogranienje je najvie do iznosa ukupne porezne obveze
utvrene na razini poreznog obveznika u cjelini.
U Prijavi poreza na dobit - Obrazac PD ovi podaci upisuju se
pod:
 od 10 godina od godine poetka ulaganja. Vrijed-
 2ODNLFHLRVORERHQMD]DSRUH]QHREYH]QLNHX
JAVNE FINANCIJE
Nositelj poticajnih mjera moe biti samo novoosnovano trgovako
drutvo s registriranom djelatnou iskljuivo iz djelokruga djelat-
nosti za koje koristi porezne povlastice. Iznimno to ne mora biti
novoosnovano trgovako drutvo nego to moe biti i ve postojee
drutvo, ali iskljuivo iz turistike djelatnosti i uz posebnu odluku
Vlade. Ulaganje ine: novac, stvari i prava unesena u temeljni
kapital nositelja poticajnih mjera. Ulaganjem se ne smatra:
zemljite, graevine starije od godine dana i ranije koritena op-
rema.
Istodobno ispunjenje uvjeta vrijednosti ulaganja i broja
zaposlenih omoguuje nositelju poticaj kroz povlatenu (umanjenu)
stopu poreza na dobit, i to:
1. ulaganje od najmanje 4 milijuna kuna uz stalno zapoljava-
nje najmanje 10 radnika (otpoevi od isteka prve godine
ulaganja) daje pravo na povlasticu kroz plaanje poreza
na dobit po stopi od 10%;
2. ulaganje od najmanje 10 milijuna kuna uz stalno zapo-
ljavanje najmanje 30 radnika (otpoevi od isteka prve
godine ulaganja) daje pravo na povlasticu kroz plaanje
poreza na dobit po stopi od 7%;
3. ulaganje u iznosu veem od 20 milijuna kuna uz stalno
zapoljavanje najmanje 50 radnika (otpoevi od isteka
prve godine ulaganja) daje pravo na povlasticu kroz
plaanje poreza na dobit po stopi od 3%; i
4. ulaganje u iznosu veem od 60 milijuna kuna uz stalno
zapoljavanje najmanje 75 radnika (otpoevi od isteka
prve godine ulaganja) daje pravo na povlasticu kroz
plaanje poreza na dobit po stopi od 0%.
Ovi poticaji su ogranieni i vremenski i vrijednosno.
Vremenski znai da se mogu koristiti za vrijeme
            
VORERGQLP]RQDPDUEUUEUUEU  nosno ogranienje znai da ukupni iznos porezne
  ,]QRVRODNLFH]DNRULVQLNHVORERGQH]RQHOVW
povlastice koji se moe iskoristiti tijekom trajanja
            
=DNRQD roka plaanja povlatene stope poreza na dobit, ne
  2ODNLFH]DNRULVQLNHVORERGQH]RQHOVW=DNRQD               moe prelaziti iznos samog ulaganja. Osim toga, ako
  2ODNLFH]DNRULVQLNHVORERGQH]RQHOVW=DNRQD              
nositelj poreznih povlastica u navedenom razdoblju
smanji broj zaposlenika, prestaje mu pravo koritenja
poticaja uz obvezu povrata sredstava ostvarenih
koritenjem poticaja uveanih za zakonsku zateznu kamatu. Time
5. POTICAJI ULAGANJA je mogu prestanak prava na poticaj i prije proteka propisanog
Zakonom o poticanju ulaganja (Nar. nov., br. 73/00.) ureeno razdoblja.
je poticanje ulaganja domaih i stranih pravnih ili fizikih oso- Formalni preduvjeti za ostvarivanje prava na poticaj
ba radi poticanja gospodarskog rasta, razvitka i ostvarenja gos- ulaganja odnose se na postupak dobivanja statusa nositelja
podarske politike Republike Hrvatske te njenog ukljuivanja u poticajnih mjera. Nositelj poticajnih mjera je samo onaj koji
tokove meunarodne razmjene poveanjem izvoza i jaanjem ima potvrdu o tome izdanu od Ministarstva gospodarstva, a
temeljem prethodnog zahtjeva - izvjea/prijave (Obrazac P-1).
konkurentne sposobnosti. Poticanje ulaganja odnosi se na ula-
Ovo je regulirano Uredbom o sadraju izvjea za koritenje po-
ganja kojima se omoguuje ekoloki sigurna djelatnost te: unos
ticajnih mjera, poreznih i carinskih povlastica, te nainu njihova
nove opreme i suvremenih tehnologija, uvoenje novih proizvoda ostvarivanja (Nar. nov., br. 53/01.). Potvrda se mora priloiti
i proizvodnih postupaka, vea zaposlenost, modernizacija poslo- poreznoj prijavi. Osim toga nositelj poticajnih mjera duan je
vanja, razvoj proizvodnji s viim stupnjem prerade, poveanje podnositi godinje pisano izvjee Ministarstvu gospodarstva
izvoza, razvoj ponude usluga, uteda energije, jaanje informa- i Ministarstvu financija i to do kraja oujka tekue godine za
SIJEANJ 2007.

tike djelatnosti i prilagodba europskim standardima. Poticanje proteklu kalendarsku godinu. To izvjee sadri sljedee podatke:
ulaganja obuhvaa i porezne povlastice koje su propisane l. 26. godinje financijsko izvjee, ukupan godinji promet ulagatelja,
Zakona o porezu na dobit. visina ulaganja u izvjetajnom razdoblju, unos nove opreme po
Uvjeti za ostvarivanje prava na poticaj ulaganja su vrsti i vrijednosti, broj zaposlenih na poetku i na kraju razdob-
podijeljeni na stvarne i formalne uvjete. lja, vrsta i koritenje poticajnih mjera u izvjetajnom razdoblju,
Stvarni preduvjeti odnose se na nositelja poticajnih mjera, obraun dobiti ulagatelja te ostale podatke znaajne za koritenje
svojstva (vrijednost i struktura) ulaganja te na zapoljavanje. poticajnih mjera.

Raunovodstvo i nancije 175

Idzojtic Perocevic.indd 175 1/2/07 6:05:41 PM
 JAVNE FINANCIJE

Zakonom o porezu na dobit (l. 26., st. 10.) od 01. sijenja Iznos poticaja zapoljavanja osoba s invaliditetom utvruje
2005. god. propisano je da trgovaka drutva koja su registrirana se prema modelu:
i obavljaju brodarsku djelatnost, ne plaaju porez na dobit DOBIT OSTVARENA OBAVLJANJEM DJELATNOSTI
koju ostvare od iskoritavanja brodova u meunarodnoj U SVRHU PROF. REHABILITACIJE I ZAPOLJAVANJA
plovidbi. Dakle, na dobit ostvarenu od obavljanja djelatnosti u INVALIDA x 20% x (100% - 25%).
meunarodnoj plovidbi ne plaa se porez na dobit. Moe se utvrditi i tako da se na dobit ostvarenu obavljanjem
Iznos poticaja ulaganja utvruje se prema modelu: navedene djelatnosti primijeni stopa od 5% (to je 25% propisane
1. za povlatenu stopu od 10%: stope) i taj iznos odbije od iznosa pune porezne obveze utvrene
POREZNA OSNOVICA x (20% - 10%); primjenom stope od 20%.
2. za povlatenu stopu od 7%:
Iznos poticaja ogranien je maksimumom, i to do iznosa
POREZNA OSNOVICA x (20% - 7%);
ukupne porezne obveze utvrene na razini poreznog obveznika
3. za povlatenu stopu od 3%:
POREZNA OSNOVICA x (20% - 3%); u cjelini.
4. za povlatenu stopu od 0%: Dobiveni iznos ne moe biti vei od porezne obveze iskazane
POREZNA OSNOVICA x (20% - 0%); na rednom broju 44.
5. za dobit ostvarenu u meunarodnoj plovidbi: U Prijavi poreza na dobit - Obrazac PD ovi podaci upisuju se
POREZNA OSNOVICA x 20% - 0%. pod:
Dobiveni iznos ne moe biti vei od porezne obveze iskazane 
na rednom broju 44.   2ODNLFDXVYUKXSURIHVLRQDOQHUHKDELOLWDFLMHL             
]DSROMDYDQMDRVREDVLQYDOLGLWHWRPO=DNRQD 
U Prijavi poreza na dobit - Obrazac PD ovi podaci upisuju se
pod:
 7. OSLOBOENJA ZA
 3RWLFDMLXODJDQMDUEUUEUUEUUEU             
UEU ISTRAIVAKO-RAZVOJNU
  ,]QRVSRWLFDMDOVW=DNRQD             
DJELATNOST
  ,]QRVSRWLFDMDOVW=DNRQD             
Porezni obveznici koji su registrirani i obavljaju
  ,]QRVSRWLFDMDOVW=DNRQD             
iskljuivo istraivako-razvojnu djelatnost ne
  ,]QRVSRWLFDMDOVW=DNRQD              plaaju porez na dobit. Od 01. sijenja 2005.
  ,]QRVRVORERHQMD]DEURGDUVNXGMHODWOVW=DNRQD              
6. POTICAJI POREZNIM OBVEZNICIMA
OSNOVANIM U SVRHU PROFESIONALNE
REHABILITACIJE I ZAPOLJAVANJA OSOBA S
INVALIDITETOM
Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost po Zakonu o profe-
sionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju osoba s invaliditetom (Nar.
nov., br. 143/02.) radi profesionalne rehabilitacije i zapoljavanja
osoba s invaliditetom ostvaruju poticaj prema l. 18. Zakona o
porezu na dobit. Djelatnost i zapoljavanja invalida je djelatnost
od posebnog dravnog interesa. Moe je obavljati samo pravna
osoba - tzv. zatitna radionica. Zatitna radionica je ustanova
ili trgovako drutvo koje zapoljava najmanje 51% invalida u
odnosu na ukupni broj zaposlenih.
Osim toga, mogu se u okviru ostalih trgovakih drutava
osnovati posebne radne jedinice koje e obavljati djelatnost
radi profesionalnog osposobljavanja i zapoljavanja invalidnih
osoba koje e imati status zatitne radionice. U tom sluaju se
treba organizirati voenje poslovnih knjiga tako da se mogu
utvrditi poslovni dogaaji koji utjeu na financijski rezultat te
djelatnosti odnosno na dobit i osnovicu poreza na dobit.
Uvjet za obavljanje ove djelatnosti je zapoljavanje
SIJEANJ 2007.
najmanje 51% invalidnih osoba od ukupnog broja radnika u
radnoj jedinici, a najmanje est osoba s invaliditetom te da je
internim aktom osnovana kao posebna obraunska jedinica.
Porezni poticaj ovim poreznim obveznicima je u obliku po-
rezne olakice koja se ostvaruje kroz plaanje poreza na dobit
utvrenog po umanjenoj poreznoj stopi u odnosu na propisanu
i to u visini 25% od propisane porezne stope.
176 Raunovodstvo i nancije
Idzojtic Perocevic.indd 176
god. po vaeem Zakonu o porezu na dobit
pravne osobe koje su registrirane i obavljaju
iskljuivo istrai vako-razvojnu djelatnost smatraju se poreznim
obveznicima, ali koji su u potpunosti osloboeni plaanja
poreza na dobit. To znai da se odredbe Zakona odnose i na njih
to podrazumijeva i njihovu obvezu na predaju Prijave poreza na
dobit. Prema prijanjem Zakonu o porezu na dobit koji je bio u
primjeni do 2005. god., ove osobe bile su odreene kao one koje
se ne smatraju poreznim obveznicima, pa zbog te injenice takoer
nisu plaale porez, ali se na njih nisu odnosile niti ostale odredbe
Zakona pa tako niti odredbe o predaji Prijave poreza na dobit.
Ovi porezni obveznici duni su voditi knjige primjerene
istraivakim i razvojnim projektima, o imovini, prihodima od
realiziranih projekata, te trokovima koji se mogu pripisati tim
projektima i djelatnosti istraivanja i razvoja. Da bi ostvarili pravo
na neplaanje poreza na dobit iskazanu u financijskim izvjeima,
duni su podnijeti prijavu poreza na dobit i dokumentirati svoj
porezni status. Uz Prijavu poreza na dobit dostavljaju i Bilancu
i Raun dobiti i gubitka. Posebni obraun porezne olakice nije
potreban, budui da ovi porezni obveznici utvruju samo poreznu
obvezu, ali tu obvezu ne podmiruju.
Iznos osloboenja utvruje se prema modelu:
POREZNA OSNOVICA x 20%.
Dobiveni iznos ne moe biti vei od porezne obveze iskazane
na rednom broju 44. Ako se iskae gubitak na rednom broju 41.
Obrasca PD, ne iskazuje se podatak na rednom broju 51. tog
Obrasca.
U Prijavi poreza na dobit - Obrazac PD ovi podaci upisuju se
pod:
1/2/07 6:05:41 PM
 JAVNE FINANCIJE

Taj povoljni uinak je privremeni, a ostvaruje se kroz

  2VORERHQMHSRUH]QLKREYH]QLNDNRMLQHSODDMXSRUH] UEU              
O=DNRQD
privremeno umanjeni novani izdatak za porez. Mo-
gunost prenoenja poreznog gubitka i nadoknaivanja
iz oporezive dobiti kroz najvie pet narednih razdoblja
(godina) stvara takoer povoljni financijski uinak. Ovaj povoljni
8. POTICAJI ZAPOLJAVANJA uinak je trajni, a ostvaruje se kroz trajno umanjeni novani
izdatak za porez. Vrijednost uinka je 20% od iznosa poreznog
Poticanje zapoljavanja, prema l. 6., st. 1., t. 5. Zakona o po-
gubitka. Pozitivni uinak prenoenja poreznog gubitka zapravo
rezu na dobit i l. 14. Pravilnika o porezu na dobit, ostvaruje se
znai mogunost povrata poreza koji je plaen u prethodnim
kroz dodatno smanjenje polazne veliine u utvrivanju porezne
poreznim razdobljima. Meutim, pozitivni uinak poreznog gu-
osnovice za plae i doprinose na plau novih zaposlenika u po-
bitka je potencijalni i budui. Potencijalni je zato to je povrat
reznom razdoblju.
poreza na dobit ostvariv ako e se u narednih pet godina iskazati
Pod novim zaposlenicima smatraju se zaposlenici s kojima je
oporeziva dobit u visini tog poreznog gubitka. Budui je zato to
sklopljen ugovor o radu uz istovremeno ispunjenje dva uvjeta:
je odgoen, tj. ne ostvaruje se u godini nastanka poreznog gubitka
1. ugovor o radu treba biti zakljuen na neodreeno vrijeme
nego e se ostvariti u najvie pet narednih godina s iskazanom
pri emu to moe biti i na puno i na nepuno radno vrijeme.
oporezivom dobiti i to kroz umanjenu obvezu poreza na dobit
Iznimno ugovor o radu moe biti zakljuen i na odreeno
odnosno uveanu neto dobit raspoloivu za raspodjelu.
vrijeme ali samo s pripravnikom, vjebenikom, staistom i
U Prijavi poreza na dobit - Obrazac PD ovi podaci upisuju se
sl.; i
pod:
2. ugovor o radu treba biti zakljuen nakon jednomjesene
prijave radnika kod Zavoda za zapoljavanje, odustanka
 7URNRYLSODDQRYLK]DSRVOHQLNDOVW
             
od koritenja prava na mirovinu ili prvog zaposlenja, osim 
=DNRQD
kod osoba kojima je prestao raniji radni odnos zbog steaja,
likvidacije i sl., koje mogu biti prijavljene manje od mjesec
9. POTICAJI ISTRAIVANJA I RAZVOJA
dana.
Ovo umanjenje ogranieno je i vrijednosno i vremenski. Zakonom o porezu na dobit, potie se aplikacija tehniko-
Vrijednosno ogranienje sadrano je u zahtjevu da su plaom i dop- tehnolokog progresa kroz dvije izravno i vrsto korelirane
rinosima na plau novih zaposlenika u poreznom razdoblju obu- mjere:
hvaene samo plae obraunane za porezno razdoblje i isplaene - dvostrukim priznanjem uinka rashoda od istraivanja i
do dana podnoenja porezne prijave te umanjene za plau i dop- razvoja u svrhe poreza, i
rinose na plau koju bi primili zaposlenici s kojima je raskinut - dvostrukim priznanjem uinka rashoda kolovanja i
ugovor o radu. Plaom koju bi primili zaposlenici s kojima je ras- strunog usavravanja zaposlenika u svrhe poreza.
kinut ugovor o radu, prema l. 14. st. 13. Pravilnika o porezu na
U Zakonu o porezu na dobit u lanku 6., st. 1., t. 6. navedeno
dobit, razumijeva se: ... iznos zadnje mjesene isplaene plae
je dodatno smanjenje osnovice poreza na dobit u visini 100%
(bruto), te doprinosa na plau. Ako je zadnja plaa isplaena
nastalih iskazanih trokova istraivanja i razvoja u razdoblju
za razdoblje krae od mjesec dana, tada se uzima iznos koji je
razmjeran mjesenoj plai. Vremensko ogranienje odnosi se na u kojem su nastali.
godinu dana od dana zaposlenja, a kod novozaposlenog invalida U trokove istraivanja i razvoja za koje se dodatno za iznos
na tri godine od dana zaposlenja. 100% nastalih trokova umanjuje porezna osnovica spadaju:
Uinak dodatnog umanjenja dobiti za plae i doprinose na 1. plae zaposlenika i naknade osobama koje izravno sudjeluju
plau novih zaposlenika je povoljni uinak i to trajni, a ostvaruje na istraivako-razvojnim projektima,
se kroz trajno umanjeni novani odljev za porez na dobit. Vri- 2. materijalni trokovi za istraivanje i razvoj, a to su: utroene
jednost tog uinka je 20% iznosa umanjenja dobiti po osnovi sirovine i materijal ukljuujui ambalau i sitni inventar,
novih zaposlenika. Ovaj uinak raunovodstveno nije posebno utroena energija, rezervni dijelovi koriteni ili potroeni
obuhvaen niti je iskazan u bilanci na nekoj posebnoj stavci. tijekom istraivako-razvojnog projekta; utroeni materijal i
Izraen je u trajno umanjenoj obvezi poreza na dobit odnosno, s dijelovi za tekue i investicijsko odravanje objekata i opreme
druge strane, u uveanoj neto dobiti raspoloivoj za raspodjelu. koji se koriste neposredno za istraivanje i razvoj,
Posljedica toga je efektivno optereenje dobiti porezom po stopi 3. trokovi usluga koritenih tijekom istraivanja i razvoja, kao
manjoj od propisanih 20%. Temeljem dodatnog umanjenja dobiti to su intelektualne usluge vezane uz istraivako-razvojni
za plae i doprinose na plau novih zaposlenika moe nastati projekt, te sve druge usluge koje su uvjet za ostvarivanje
porezni gubitak. U njegovoj se vrijednosti navedeni povoljni fi- istraivako razvojnog projekta,
nancijski uinak odgaa u budue razdoblje u kojem e postojati 4. trokovi amortizacije nekretnina, postrojenja i opreme u dijelu
SIJEANJ 2007.

oporeziva dobit. Porezni gubitak ima za posljedicu: nepostojanje
porezne obveze ve samo prava na povrat uplaenih predujmova za
tekuu godinu, nepostojanje obveze plaanja predujmova poreza
za narednu godinu, te mogunost prenoenja i nadoknaivanja iz
oporezive dobiti kroz pet narednih poreznih razdoblja - godina.
Nepostojanje obveze plaanja predujmova poreza na dobit zbog
poreznog gubitka znai nastajanje povoljnog financijskog uinka.
u kojem se ta sredstva koriste za istraivanje i razvoj kod onih
poreznih obveznika koji sami obavljaju djelatnost istraivanja
i razvoja,
5. trokovi amortizacije onih (nabavljenih) patenata i licencija
koji se koriste za konkretni istraivako-razvojni projekt,
6. opi trokovi, pod kojima se razumijevaju samo oni trokovi
koji su nuni za istraivanje i razvoj i koji se mogu rasporediti

Raunovodstvo i nancije 177

Idzojtic Perocevic.indd 177 1/2/07 6:05:42 PM
 JAVNE FINANCIJE
na razumnoj i dosljednoj osnovi na tu djelatnost, kao to
su premije osiguranja procesa, odgovornosti i opreme za
istraivanje i razvoj, te najamnine i lanarine strunih udruga
za djelatnosti istraivanja i razvoja.
Navedene vrste trokova kao stavka dodatnog umanjenja
porezne osnovice mogu imati porezni obveznici koji nisu
iskljuivo registrirani za istraivako razvojnu djelatnost ali obav-
ljaju ovu djelatnost ili su im drugi zaraunali naknadu za usluge
istraivanja i razvoja.
Za koritenje mogunosti dodatnog umanjenja porezne os-
novice za navedene vrste trokova vane su i odredbe lanka
15., 16. i 17. Pravilnika u kojima je definirano to se smatra
istraivanjem i razvojem a to se ne smatra istraivanjem i
razvojem. Prema tim odredbama: Istraivanjem se smatra
izvorno i planirano ispitivanje poduzeto za stjecanje novih
znanstvenih i tehnikih spoznaja i razumijevanja, a ukljuuje
temeljno istraivanje i primijenjeno istraivanje. Temeljnim
istraivanjem smatra se teorijski ili pokusni rad poduzet radi
stjecanja novih znanja bez konkretne praktine primjene, a
primijenjenim istraivanjem teorijski ili pokusni rad poduzet radi
stjecanja novih znanja i usmjeren na ostvarivanje praktinog cilja.
Razvojem se smatra sustavni rad koji se temelji na rezultatima
znanstvenog istraivanja i praktinog iskustva, usmjeren stvaranju
novih materijala, proizvoda i sustava, te uvoenju novih procesa,
sustava i usluga ili znatnom poboljanju postojeih. Ne smatra
se istraivanjem i razvojem kontrola kvalitete, rutinsko testiranje
proizvoda, prikupljanje podataka koje nije dijelom istraivako-
razvojnog procesa, istraivanje uinkovitosti, upravljake studije,
istraivanje trita i promotivna prodaja. rutinsko testiranje
proizvoda u koje spada rutinsko testiranje kvalitete i kontrola
proizvodnje u okviru proizvodnog procesa, osim ako se kontrola
kvalitete obavlja za odreeni istraivako-razvojni projekt prije
njegove implementacije. prikupljanje podataka koje nije
dijelom istraivako-razvojnog projekta a odnosi se na uobiajeno
prikupljanje podataka o prirodnim, biolokim ili sociolokim
fenomenima, kao to su topografsko preslikavanje, rutinska
geoloka, hidroloka, oceanska i morska istraivanja, meteoroloka
i astronomska praenja, klinika ispitivanja, statistiko popisivanje,
snimanje i prikazivanje podataka i slino. Samo se trokovi
prikupljanja podataka u svrhe odreenog istraivako-razvojnog
projekta mogu ukljuiti u istraivanje i razvoj. Istraivanje trita
ne spada u istraivanje i razvoj. Iznimno, ako se radi o istraivanju
i razvoju novih metoda koje imaju samostalnu egzistenciju, takve se
aktivnosti pripisuju istraivanju i razvoju.
Formalni uvjeti za koritenje ovih poticaja propisani su u
l. 18. Pravilnika kojim se utvruju vjerodostojnost isprava,
dokumentacije, akata i obrauna istraivanja i razvoja.
Porezni obveznik mora:
- imati svu potrebnu dokumentaciju za odreeni istraivako-
razvojni projekt, kao to su godinji operativni planovi razvoja
projekta, projektna dokumentacija, analize, recenzije, zavrni
SIJEANJ 2007.
rezultati istraivako-razvojnih projekata, rezultati prodaje ili
implementacije i druge potvrde opravdanosti projekta, te da
ima urednu dokumentaciju o svim trokovima projekta. Ovo
ukljuuje ugovore, raune i ostalu obraunsku dokumentaciju
te odreene raunovodstvene politike temeljem kojih se
iskazuju trokovi kako bi se moglo pouzdano utvrditi jesu li
rashodi rasporeeni na razumnoj i dosljednoj osnovi. Ovo su
178 Raunovodstvo i nancije
Idzojtic Perocevic.indd 178
vjerodostojne isprave kojima se dokazuju trokovi istraivanja
i razvoja kao potrebni i svrhoviti;
- internim aktom definirati organizacijski dio koji se bavi
istraivanjem i razvojem; i
- voditi odgovarajuu analitiku evidenciju o tom mjestu
troka.
Prema lanku 6. stavak 1. toka 7. Zakona o porezu na do-
bit propisano je da se porezna osnovica moe dodatno smanjiti
i po osnovi trokova kolovanja i strunog usavravanja
zaposlenika za 100% trokova u razdoblju za koje se utvruje
porez. Sukladno navedenom porezni obveznici bi trebali utvrditi
iznos ovih trokova koji su nastali u tijeku 2006. godine.
Podatke o iznosu nastalih trokova za kolovanje i usavrava-
nja zaposlenika u tijeku 2006. treba pripremiti prije svega zbog
unoenja u prijavu poreza na dobit za 2006. godinu. Pri tome je
nuno identificirati vrste trokova koji se smatraju trokovima is-
traivanja i razvoja. To su prema l. 19. Pravilnika:
1. trokovi kolovanja na osnovnim, srednjim, viim i
visokim kolama i fakultetima te svim drugim obrazovnim
institucijama u tuzemstvu i inozemstvu, na kojima se stjee
stupanj obrazovanja, ukljuujui poslijediplomske studije i
doktorske studije,
2. trokovi strunog usavravanja za polaznike seminara,
teajeva i kongresa, trokovi specijalizacija i drugih oblika
usavravanja, u tuzemstvu i inozemstvu, zaraunate od pravnih
i fizikih osoba ovlatenih ili registriranih za obavljanje tih
djelatnosti,
3. trokovi strune literature (knjige, asopisi) u papirnatom ili
elektronikom obliku.
Javna glasila tijela dravne uprave, tijela podrune (regionalne)
samouprave, tijela lokalne samouprave i institucija u njihovu
vlasnitvu ne smatraju se strunom literaturom.
U sluaju da se kolovanje i struno usavravanje obavlja
izvan mjesta prebivalita ili uobiajenog boravita zaposlenika, u
trokove kolovanja ukljuuju se i trokovi prijevoza i smjetaja
do visine stvarno nastalih trokova te dnevnice, i to na nain
propisan u propisima o oporezivanju dohotka.
Posebno napominjemo da se trokovi kolovanja i
strunog usavravanja odnose samo na zaposlenike i moraju
biti u svezi s djelatnosti poreznog obveznika. Prema l. 19., st.
1/2/07 6:05:43 PM

3. Pravilnika propisan je uvjet: ... da porezni obveznik ima
u internom aktu sistematizirano radno mjesto za koje se plaa
postizanje odgovarajue kvalifikacije ili strunosti.
Uinak dodatnog smanjenja dobiti za trokove istraivanja i
razvoja i za trokove kolovanja i strunog usavravanja radnika
je povoljni uinak i to trajni, a ostvaruje se kroz trajno
umanjeni novani odljev za porez na dobit. Iznosi 20% od ovih
umanjenja. On raunovodstveno nije posebno obuh-

vaen niti je iskazan u bilanci na nekoj posebnoj   7URNRYLLVWUDLYDQMDLUD]YRMD
stavci. Izraen je u trajno umanjenoj obvezi poreza
JAVNE FINANCIJE
pet godina iskazati oporeziva dobit u visini tog poreznog gubitka.
Budui je zato to je odgoen, tj. ne ostvaruje se u godini nastanka
poreznog gubitka nego e se ostvariti u najvie pet narednih go-
dina s iskazanom oporezivom dobiti i to kroz umanjenu obvezu
poreza na dobit.
U Prijavi poreza na dobit - Obrazac PD ovi podaci upisuju se
pod:
            

OVWW=DNRQD
na dobit odnosno, s druge strane, u uveanoj neto   7URNRYLNRORYDQMDLVWUXQRJXVDYUDYDQMD             
dobiti raspoloivoj za raspodjelu. Posljedica toga OVWW=DNRQD
je efektivno optereenje dobiti porezom po stopi
manjoj od propisanih 20%. Temeljem dodatnog
smanjenja dobiti za trokove istraivanja i razvoja i za trokove
kolovanja i strunog usavravanja zaposlenika moe nastati
porezni gubitak. U njegovoj se vrijednosti navedeni povoljni fi-
nancijski uinak odgaa u budue razdoblje u kojem e postojati
oporeziva dobit. Ovaj povoljni uinak je trajni. Meutim, pozitivni
uinak poreznog gubitka je potencijalni i budui. Potencijalni je
zato to je povrat poreza na dobit ostvariv ako e se u narednih
10. UINCI POVLASTICA U OPOREZIVANJU
DOBITI I NJIHOVA PROMJENA NAKON 2006.
GOD.
Podaci Porezne uprave generirani iz verificiranih poreznih
prijava u razdoblju od 2001. do 2005. god. o iznosima svih
olakica, osloboenja i poticaja te o broju poreznih obveznika su
sljedei:

8.831(2/$.,&(26/2%2(1-$,327,&$-,2%9(=1,.$325(=$1$'2%,7
,=325(=1,+35,-$9$=$,*2',18

JRG JRG JRG JRG JRG

5HG 23,6 %URM ,]QRV %URM ,]QRV %URM ,]QRV %URM ,]QRV %URM ,]QRV
EU REYH] REYH] REYH] REYH] REYH]
           
8.831280$1-(1-$325(=$1$'2%,7          
 3RWLFDML]DSR' 5NRORYDQMDXNXSQR          
3RWLFDML]DSROMDYDQMD          
3RWLFDML' 5      
3RWLFDMLNRORYDQMDLVWUXXVDYU      
 2ODNLFHLRVORERHQMD]D33'6XNXSQR          
,VNXSLQD          
,,VNXSLQD          
,,,VNXSLQD          
EUGVNRSODQLQVNDSRGUXMD      
 2ODNLFHLRVORERHQMD]DJUDG9XNRYDU          
 2ODNLRVORE]DNRUVORE]RQDXNXSQR          
VXODJDQMHPXLQIUDVWUXNWXUX          
VSRGU9XNRYVULMHPXSDQLMH      
RVWDOLNRULVQLFLVORERGQLK]RQD          
 3RWLFDMLXODJDQMDXNXSQR          
XORJPOQ]DSSRUH]          
XORJPOQ]DSSRUH]      
XORJPOQ]DSSRUH]        
XORJPOQ]DSSRUH]  
EURGDUVNDGMHOXPHXQSORY  
 3RWLFDML]DSRRVREDVLQYDOLGLWHWRP          
267$/,32'$&,,=9(5,),&,5$1,+325(=1,+35,-$9$
2SRUGRELWWHNJRGSULMHXPDQMHQMD]DSRWLFDMH     
2SRUGRELWWHNJRGQDNRQXPDQMHQMD]DSRWLFDMH     
SUHQHVHQLSRUH]QLJXELWDN     
SRUH]QLNDSDFLWHWRVQRYLFDEH]RODNRVORELSRWLFDMD     
SRUH]QDRVQRYLFD     
SIJEANJ 2007.

SRUH]QDVWRSD     

SRUH]QLNDSDFLWHWSRUH]EH]RODNRVORELSRWLFDMD     
SRUH]QDREYH]DSULMHRODNRVORELSRWLFDMD     
SRUH]QDREYH]DNRQDQD     
EURMSRGQRVLWHOMDSRUH]QHSULMDYH     

,]YRU6WWLVWLNRL]YMHH0LQLVWDUVWYRILQDQFLMD3RUH]QDXSUDYD6UHGLQMLXUHG6OXED]DSRUH]QHHYLGHQFLMHLSRUH]QLSRVWXSDN
2GMHO]DSRUH]QHHYLGHQLFMHLSRUH]QXVWDWLVWLNX=DJUHE

Raunovodstvo i nancije 179

Idzojtic Perocevic.indd 179 1/2/07 6:05:45 PM
 JAVNE FINANCIJE
Prema podacima iz verificiranih poreznih prijava za razdoblje
2001. - 2005. god., porezna osnovica godinje iznosi 22.772.268
tisua kuna. Ona je utvrena nakon dodatnih umanjenja za
iznose rashoda koji su u funkciji poticaja zapoljavanja, R&D i
kolovanja - strunog usavravanja. To je tako u jednome dijelu
tih rashoda. Drugi dio tih rashoda sadran je u poreznim gubicima
i on nije umanjio poreznu osnovicu. Budui da se iz raspoloivih
podataka ne moe identificirati koji iznos je sadran u poreznim
gubicima, a osim toga i on ima utjecaj na poreznu osnovicu (samo
odgoeni, tj. kroz najvie narednih pet razdoblja u znaajnom
dijelu umanjivat e poreznu osnovicu), za potrebe ove analize
opravdano je njihov uinak u cijelosti pripisati poreznoj osnovici
istog razdoblja - godinje u iznosu 968.397 tisua kuna. Na tako
dobivenu potencijalnu poreznu osnovicu godinje u iznosu
23.740.665 tisua kuna (22.772.268 tisua kuna 968.397 tisua
kuna) po stopi od 20% utvruje se porezni kapacitet, tj. porez bez
svih ovih povlastica - godinje u iznosu 4.748.133 tisua kuna.
Porez iskazan u poreznim prijavama godinje iznosi 4.405.315
tisua kuna. Razlika je porezni uinak svih ovih povlastica - porez
je zbog njih trajno manji za 342.818 tisua kuna. Umanjenje
ukupnog poreza prosjeno godinje je preko 7%, pri emu
57% tog umanjenja obuhvaa uinak poticaja zapoljavanja,
R&D, kolovanja i strunog usavravanja, a preostalih 43%
ine ostale povlastice. Udio ukupnog broja poreznih obveznika
s povlasticama u ukupnom broju podnositelja porezne prijave
iznosi 14% prosjeno godinje (pri emu samo na one s
poticajima zapoljavanja, R&D i kolovanja otpada ak 13%,
a na sve druge svega 1%).
Ukupno sve povlastice rastu po prosjenoj godinjoj stopi
od 66% u uincima odnosno 48% prosjeno godinje u broju
korisnika. Najznaajniji porast je u 2003. god. To samo znai
da navedene srednje vrijednosti nisu u dovoljnom stupnju
reprezentativne pa je zbog znaajne disperzije izvornih
podataka ovog vremenskog niza, nuno s veom pouzdanou
analizirati zadnje raspoloive podatke. Ti posljednje raspoloivi
podaci su podaci o iznosima svih olakica, osloboenja i poticaja
te o broju poreznih obveznika za 2005. godinu.
Na potencijalnu poreznu osnovicu 2005. god. u iznosu
34.122.908 tisua kuna po stopi od 20% utvruje se porezni
kapacitet tj. porez bez svih ovih povlastica - u iznosu 6.824.582
tisua kuna. Porez iskazan u poreznim prijavama iznosi 6.174.938
tisua kuna. Razlika je porezni uinak svih ovih povlastica - porez
je zbog njih trajno manji za 649.643 tisua kuna. Umanjenje
ukupnog poreza 2005. godine je preko 9%, pri emu vie od
45% tog umanjenja obuhvaa uinak poticaja zapoljavanja,
R&D, kolovanja i strunog usavravanja. Broj poreznih
obveznika s povlasticama 2005. god. iznosi 15.008. Njihov udio
u ukupnom broju podnositelja porezne prijave te godine iznosi
oko 18% pri emu samo na one s poticajima zapoljavanja,
R&D i kolovanja otpada ak 93%, a na sve druge svega 7%.

8.8312325(=12237(5((1-('2%,7,EH]XLQNDSULUH]DNRGSRUH]DQDGLYLGHQGX

 GDOMH
5HG 23,6 325(=1$ 325(=1$ 8.8312 325(=1$ 325(=1$ 8.8312 60$1-(1-(
EU '2%,7 ',9,'(1'8 325237(5 '2%,7 ',9,'(1'8 325237(5 X
   
        
325(=12237(5((1-(EH]SRYODVWLFD       
35(=12237(5((1-(VSRYODVWLFDPD
5 (=127 23
-7=VS7R7Y7O3
DWL 323VF=S=RP  5       
 ((L3P3F 2Y733  5       
 3((L 3P3
F 2Y733
 5  5   5   
 ((L 3 P3
F 2Y7
323
 33 5  5   5   
 2S== Y7 3-73 7 3F=R7335    5      
 = P3
S=P3-=Y733=
S=P35    5       
 217S23F= 3S
P=P3-=Y733 5  5   5   
 S7 7Y 73
353 = 3 -  5      
 S7 7Y 73
33 = 3 -  5      
5 S77Y 7333 = -3   5       
55 (=1 2723
-7=VP3=
=7332YR7S2211= P  5      

U razdoblju 2001. - 2004. god. optereenje dobiti porezom
na dobit je 20%, porezom na dividendu i udio u dobiti je 12%
odnosno ukupno porezno optereenje dobiti je 32%. Kod korisnika
olakica, osloboenja i poticaja, smanjenje optereenja dobiti
porezom na dobit istodobno poveava optereenje dobiti porezom
na dividendu pa je smanjenje ukupnog poreznog optereenja dobiti
SIJEANJ 2007.
i smanjeno je s 32% na 20% to ini rastereenje za ak 37,5%.
To porezno optereenje priblino je i ne odstupa znaajno od
ukupnog poreznog optereenja korisnika olakica, osloboenja i
poticaja u razdoblju 2001. - 2004. god. (kree se u rasponu od
15% do 28%). Iz ovoga proizlazi da ukidanje povlastica ne bi
njihove korisnike dovelo u nepovoljniji porezni poloaj od onoga

amortizirano (ublaeno). Primjerice, smanjenje optereenja dobiti
porezom na dobit s 20% na 5% istodobno poveava optereenje
dobiti porezom na dividendu s 12% na 14% pa je smanjenje
ukupnog poreznog optereenja dobiti ublaeno s 32% na 19%.
Ovaj uinak je jo vie naglaen kod ukljuenja utjecaja prireza.
Od 2005. god. ukidanjem poreza na dividendu i udio u dobiti,
ukupno porezno optereenje dobiti obuhvaa samo porez na dobit
iz razdoblja 2001. - 2004. god. (osim to ukidanjem poreza na
dividendu i udio u dobiti nestaje privremeno povoljni financijski
uinak odgaanja plaanja poreza).
Nesumljivo da ovi argumenti uveliko opravdavaju ukidanje
olakica, osloboenja i poticaja. Osim toga, uinci onih najvanijih
- poticaji zapoljavanja, R&D i kolovanja, na kretanje zaposlenost
i gospodarski rast nisu mjerljivi niti izravno vidljivi. I konano,

180 Raunovodstvo i nancije

Idzojtic Perocevic.indd 180 1/2/07 6:05:46 PM


potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju izmeu
EU i RH preuzeli smo i obvezu usklaivanja poreznih olakica.
Postojee olakice ocijenjene su kao fiskalne dravne potpore koje
su nespojive s pravilima funkcioniranja jedinstvenog trita i s
pravnom steevinom Europske unije. Zato je ponovno izmijenjen
i dopunjen Zakon o porezu na dobit (Nar. nov., br. 57/06.). Namee
se logino pitanje: zato to nije obuhvaeno prvim izmjenama
Zakona iz kolovoza 2005. god. (Nar. nov., br. 90/05.) i trebamo
li se tako lako odricati i doputenih olakica prije kompletne
prilagodbe naeg zakonodavstva, u situaciji kada je poznato da
su potpore, openito, crvena krpa u EU? Ovako imamo stalne
promjene Zakona u sustavu neposrednih poreza to stvara osjeaj
nestabilnosti, nesigurnosti i upuuje na nestrunost i propuste u
postupku donoenja Zakona te, u konanici, na nekonzistentnost
fiskalne, a time i gospodarske politike.
Prema pravnoj steevini EU (tako se nazivaju ukupna pravila
koja obuhvaaju smjernice, odluke, presude EU sudova i druge akte),
problem s potporama mogao bi se svesti na dvije bitne odrednice;
potpore su mogue nerazvijenim regijama i ne smiju se provoditi na
nain koji naruava jedinstvenost trita. U tom kontekstu, olakice usavravanja, Ministarstvo znanosti obrazovanja i porta, donijeti
i osloboenja poreznih obveznika koji djelatnost obavljaju na
podrujima posebne dravne skrbi, brdsko-planinskim podrujima
i Gradu Vukovaru, uklapaju se u sustav regionalnih potpora (ali
e ih, takoer, trebati doraditi). U okviru tih regionalnih potpora
trebalo bi rijeiti i uklopiti poticaje zapoljavanja, obrazovanja i
istraivanja i razvoja.
10.1. Poticaji zapoljavanja, istraivanja i razvoja te
kolovanja i strunog usavravanja
Izmijenjen je lanak 6. Zakona o porezu na dobit u dijelu koji
se odnosi na smanjenje porezne osnovice, propisane u stavku 1.
tokama 5., 6. i 7. To su odredbe koje se odnose na porezne olakice
s naslova zapoljavanja, istraivanja i razvoja te kolovanja
i strunog usavravanja. S obzirom da je za navedene trokove
bilo doputeno dvostruko smanjenje porezne osnovice, prema
miljenju Europske komisije, takve olakice ne ispunjavaju uvjete
za kompatibilnom dravnom potporom prema pravnoj steevini
Europske unije, te ih je potrebno uskladiti s pravnom steevinom
EZ za fiskalne dravne potpore.
Odredba toke 5. stavka 1. lanka 6. Zakona, do izmjene je
propisivala da se porezna osnovica smanjuje i za svotu plaa i
doprinosa na plau novih zaposlenika za razdoblje za koje se
utvruje porez, a koja je isplaena do dana podnoenja porezne
prijave. Prema novoj izmijenjenoj odredbi porezna osnovica se
smanjuje za svotu poticaja u obliku poreznog osloboenja ili
olakice sukladno posebnim propisima. U svezi toga dodan je
stavak 4. u lanku 6. Zakona koji glasi: (4) Poticaji iz toke 5.
stavka 1. ovog lanka koji sadre dravnu potporu moraju biti
odobreni sukladno posebnim propisima o dravnim potporama.
Znai, iako posebni propisi nisu imenovani i nisu poznati,
njihov sadraj je uvjetovan propisima o dravnim potporama.
Sada posebnih propisa nema to znai da, u sluaju da nadleno
ministarstvo ne donese propis o poreznim olakicama za
zapoljavanje novih zaposlenika, od 1. sijenja 2007. godine tih
olakica nee biti. Meutim, za oekivati je posebni propis u svezi
olakica za zapoljavanje. I u obrazloenju danom uz prijedlog
izmjene Zakona, naznaeno je da e nadleno ministarstvo za
rad (Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva), donijeti
poseban propis o uvjetima koje poduzetnici mogu ostvariti s
Idzojtic Perocevic.indd 181
JAVNE FINANCIJE
naslova zapoljavanja u skladu sa Zakonom o potporama i pravnom
steevinom Europske unije.
Odredbe toaka 6. i 7. stavka 1. lanka 6. Zakona, do izmjene,
propisivale su da se porezna osnovica iz lanka 5. Zakona moe
smanjiti za trokove istraivanja i razvoja te za trokove kolovanja
i strunog usavravanja zaposlenika. Izmjenom Zakona propisano
je brisanje toki 6. i 7. u stavku 1. lanka 6., bez novih formulacija
i uvjeta. Ove su olakice ukinute bez dodatnih odredbi o posebnim
propisima o dravnim potporama.
Naelno, to su prihvatljive olakice i ne zadiru u problem
trinog natjecanja. Budui da u izmjenama Zakona nisu niti
spomenute kao olakice na koje se moe i dalje raunati, trebalo
bi ih uklopiti u pravila o regionalnim potporama. Naime, prema
Uredbi o dravnim potporama (Nar. nov., br. 121/2003.), Hrvatska
je jedna regija, te se pravila o regionalnim potporama mogu odnositi
na cijelu dravu-regiju u kojoj se moe poticati istraivanje i razvoj
te kolovanje i struno usavravanje.
Oekuje se da e nadleno ministarstvo, a to je u sluaju
ukinutih olakica istraivanja i razvoja te kolovanja i strunog
posebne propise u skladu sa zahtjevima koje postavlja Zakon o
dravnim potporama i pravna steevina EU, prema potrebama
regija, odnosno cijele drave.
10.2. Porezna osloboenja za istraivako-razvojnu
djelatnost, djelatnost zapoljavanja osoba s
invaliditetom i brodarsku djelatnost u meunarodnoj
plovidbi
Porezna osloboenja iz lanka 25. za istraivako-razvojnu
djelatnost, lanka 26. stavak 10. za trgovaka drutva koja su
registrirana i obavljaju brodarsku djelatnost i ostvaruju dobit
od iskoritavanja brodova u meunarodnoj plovidbi, i porezni
poticaj iz lanka 27. za profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje
osoba s invaliditetom, propisani su iskljuivo za jednu kategoriju
poreznih obveznika i imaju obiljeja selektivnosti. Selektivan
nain smanjenja porezne osnovice smatra se dravnom potporom
suprotnom naelima jedinstvenog trita, pa samim time takve
olakice nisu usklaene s pravilima za dravne potpore pravne
steevine EU. Zbog toga nakon 01. sijenja 2007. god. nee vie
biti u primjeni.
10.3. Poticaji ulaganja
Brisane su i odredbe lanka 26. Zakona u kojima su bili
propisani poticaji ulaganja, sukladno Zakonu o poticanju ulaganja.
Zakon o poticanju ulaganja ne ureuje porezno poticanje ulaganja
ve su poticaji koji se odnose na porez na dobit bili propisani u
Zakonu o porezu na dobit. Brisanje navedenih odredbi obrazloeno
je oekivanjem da e se i porezni dio urediti u novom Zakonu o
poticanju ulaganja, koji e biti usklaen s propisima o potporama i
pravnom steevinom EU. Novi Zakon o poticanju ulaganja usvojen
je na 23. sjednici Hrvatskog sabora 8. prosinca 2006. god. Nove
porezne povlastice propisane su u lanku 4. tog Zakona. Vano
SIJEANJ 2007.
je napomenuti da nositelji poticajnih mjera koji su to postali
temeljem prijanjeg zakona zadravaju pravo koritenja
odobrenih poticajnih mjera, tj. poreznih povlastica do isteka
razdoblja za koje su im odobrene.
Ivan IDOJTI, HZRIF, Zagreb
Katica AMIDI PEROEVI, Ministarstvo financija RH, Zagreb
Raunovodstvo i nancije 181
1/2/07 6:05:47 PM
 JAVNE FINANCIJE

MILJENKA CUTVARI Struni lanak UDK 336.2

Godinja izvjea o posebnim

porezima za 2006. godinu
Porezni obveznici posebnog poreza na promet obvezni su sastaviti godinje
izvjee o proizvodnji, isporukama i zalihama proizvoda na iji se promet plaa
posebni porez te izvjee o obraunanom i plaenom posebnom porezu na
promet ovih proizvoda. Za 2006. godinu godinja izvjea porezni obveznici
dostavljaju najkasnije do 31. sijenja 2007. godine nadlenoj ispostavi Carinske
uprave, odnosno za duhan Sredinjem uredu Carinske uprave. U lanku autorica
daje pregled obveznih izvjea po pojedinim proizvodima.

1. UVOD posebnog poreza na isporuene, odnosno uvezene koliine ovih

Obveza sastavljanja godinjih izvjea o posebnim porezima
propisana je vaeim zakonima i pravilnicima o posebnim porezima
za sve proizvode iji se promet oporezuje posebnim porezom osim
za osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove.
Zbog itavog niza promjena u zakonima o posebnim porezima
proieni tekstovi zakona o posebnom porezu za pojedine proizvo-
de objavljeni su u Nar. nov., br. 136/02., te Zakon o posebnom por-
ezu na kavu iji je tekst objavljen u Nar. nov., br. 87/05., i koji je u
primjeni od 1. rujna 2005. godine. Od objave proienih tekstova
osim Zakona o posebnom porezu na kavu izmijenjen je i Zakon o
posebnom porezu na naftne derivate i to u Nar. nov., br. 123/03. te
u Nar. nov., br. 57/06., meutim navedene izmjene ne odnose se na
nain sastavljanja godinjih izvjea.
Zakonima i pripadajuim pravilnicima propisana je obveza
sastavljanja godinjih izvjea o:
1. proizvodnji, isporukama i zalihama proizvoda, te o
2. obraunanom i plaenom posebnom porezu, i to posebno
za svaki proizvod iji se promet, odnosno uvoz oporezuje
posebnim porezom.
Izvjea se sastavljaju sa stanjem 31. prosinca 2006. i dostavlja-
ju do 31. sijenja 2007. godine ispostavi Carinske uprave prema
sjeditu poreznog obveznika, i to za:
- naftu i naftne derivate,
- kavu, pivo, alkohol, alkoholna i bezalkoholna pia te za
- luksuzne proizvode.
Za duhan i duhanske proizvode godinje izvjee dostavlja se
SIJEANJ 2007.
proizvoda u razdoblju 1. sijenja do 31. prosinca 2006. godine. Po-
sebni porez na promet za sve proizvode plaa se u roku 30 dana
od dana nastanka porezne obveze (prodaje, uvoza). Jedino za
luksuzne proizvode porez se plaa u roku 10 dana po isteku
mjeseca u kojem je nastala porezna obveza.
U godinjim izvjeima iskazuju se podaci o uplaenom
posebnom porezu koji je i dospio za plaanje u obraunskom
razdoblju. Posebno se iskazuje podatak o uplaenoj obvezi
iz prethodnog razdoblja (obveza iz 2005. koja je dospjela za
plaanje u 2006.) te posebno podatak o obvezi koja dospijeva u na-
rednom razdoblju. U godinjem izvjeu za 2006. godinu podatak
o obvezi koja dospijeva u narednom razdoblju odnosi se na
isporuke i uvoz ovih proizvoda u tijeku prosinca 2006., a za koje
tijekom mjeseca sijenja 2007. godine protjee rok od 30 dana.
Kao obvezu za plaanje posebnog poreza treba iskazati i
porez na izvoz proizvoda a koji nije naplaen u propisanom
roku ili nisu osigurani dokazi o izvozu, ako je do 30. prosinca
2006. proao propisani rok naplate obveza plaanja poreza nastaje
31. prosinca.
U zakonima o posebnim porezima na pivo, bezalkoholno pie
i naftne derivate propisano je da porezni obveznici koji ne naplate
izvoz ovih proizvoda u roku 120 dana od dana izvoza ili u tom
roku ne osiguraju dokaze o izvozu obvezni su obraunati i uplatiti
posebni porez istekom toga roka. Za ostale proizvode (alkohol i
alkoholno pie, cigarete i luksuzne proizvode) primjenjuju se
rokovi naplate propisani u propisima o deviznom poslovanju.
Meutim, stupanjem na snagu Zakona o deviznom poslovanju

Ministarstvu financija - Sredinjem uredu Carinske uprave.
2. ODREDBE PROPISA O POSEBNIM POREZIMA
KOJE SU ISTE ZA NAFTNE DERIVATE, DUHAN,
PIVO, ALKOHOL I BEZALKOHOLNA PIA
Godinja izvjea o obraunanom i uplaenom posebnom pore-
zu na pojedine proizvode obuhvaaju podatke o obraunanoj svoti
(Nar. nov., br. 96/03. i 140/05.), tj. od 18. lipnja 2003. godine
vie nije propisan rok u kojemu se izvoz mora naplatiti, pa sa-
mim time vie nema propisanog roka u kojemu dospijeva plaanje
posebnog poreza na nenaplaeni izvoz alkohola i alkoholnih pia,
cigareta i luksuznih proizvoda.
Promet proizvoda koji se oporezuju posebnim porezima
podlijee i plaanju poreza na dodanu vrijednost, ako ih prodaju

182 Raunovodstvo i nancije

Cutvaric.indd 182 1/2/07 6:07:03 PM


obveznici poreza na dodanu vrijednost pa se osim godinjeg
izvjea o obraunanom i plaenom posebnom porezu na promet
proizvoda dostavlja i konani obraun poreza na dodanu vri-
jednost u rokovima propisanim za PDV. Obveznici koji PDV
plaaju prema naplaenim raunima konani obraun PDV-a
dostavljaju do 28. veljae 2007., a obveznici koji PDV plaaju
prema izdanim raunima konani obraun dostavljaju do 30.
travnja 2007.
Propisi o posebnim porezima ne propisuju mogunost prim-
jene poreznog osloboenja za gubitke zbog neodgovarajue
kvalitete, proteka roka trajanja, kala, rastepa, loma i kvara iznad
propisanih iznosa. Naime, lanak 25. Pravilnika o porezu na
dodanu vrijednost, pri oporezivanju PDV-om priznaje ove gubit-
ke kao porezno dopustive ukoliko je pri utvrivanju injeninog
stanja prisutan ovlateni djelatnik Porezne uprave. Meutim,
prema propisima o posebnim porezima nije predviena
mogunost poreznog priznavanja prekomjernog otpisa proiz-
voda zbog neodgovarajue kvalitete, proteka roka trajanja ili zbog
prekomjernog kala, rastepa, loma i kvara pa i u sluaju kada to
ovjeri djelatnik Porezne uprave.
U praksi se postavlja pitanje to je osnovica za obraun
poreza na dodanu vrijednost na prekomjerne gubitke proizvoda
na iji se promet plaa posebni porez. Naime, prema propisima o
porezu na dodanu vrijednost, manjak dobara za koje se ne tereti
odgovorna osoba smatra se vlastitom potronjom poduzetnika
poreznog obveznika i podlijee obvezi obrauna poreza na
dodanu vrijednost. Za vlastitu potronju osnovica za obraun
poreza propisana je lankom 8. stavak 6. Zakona o porezu na
dodanu vrijednost te lankom 51. Pravilnika o PDV-u. Sukladno
lanku 51. stavak 5. Pravilnika o PDV-u pri izuzimanju dobara
proizvedenih u poduzeu trinom cijenom smatraju se vlastiti
trokovi utvreni prema raunovodstvenim propisima. Kako
posebni porez na promet proizvoda predstavlja troak poreznog
obveznika miljenja smo da u osnovicu za obraun PDV-a na
manjak proizvoda na iji se promet plaa posebni porez, ulazi i
obveza za posebni porez na promet.
3. GODINJE IZVJEE O POSEBNOM POREZU
NA NAFTNE DERIVATE
Posebni porez na naftne
derivate plaa se prema od-
redbama Zakona o posebnom
porezu na naftne derivate (Nar.
nov., br. 136/02. - proieni
tekst, 123/03. i 57/06.) i Pravil-
nika o primjeni Zakona o posebnom porezu na naftne derivate
(Nar. nov., br. 63/00., i 119/01. i 26/03.).
Prema izmjenama Zakona o posebnom porezu na naftne
derivate (Nar. nov., br. 57/06.) dana je ovlast Vladi Republike
Hrvatske da visinu posebnog poreza na odreene naftne derivate
propisuje Uredbom ovisno o kretanju cijena naftnih derivata na
domaem tritu. Do donoenja Uredbe, primjenjuju se visine
posebnog poreza na naftne derivate propisane lankom 5. Zakona
o posebnom porezu na naftne derivate.
Obveza sastavljanja godinjeg izvjea propisana je odred-
bama lanka 11. Zakona, a obveznici sastavljanja i podnoenja
Cutvaric.indd 183
JAVNE FINANCIJE
godinjeg izvjea o obraunanom i plaenom posebnom porezu
na naftne derivate su svi proizvoai i uvoznici (pravne i fizike
osobe) te Dravno ravnateljstvo za robne zalihe. U sluaju uvoza
naftnih derivata u svoje ime a za tui raun, obveznik posebnog
poreza je onaj za iji je raun izvren uvoz (korisnik uvoza), pa je
on i obveznik sastavljanja i podnoenja godinjeg izvjea.
3.1. Obveza godinjeg popisa i utvrivanje inventurnih
razlika
lankom 11. stavkom 3. Zakona o posebnom porezu na naftne
derivate, propisano je da porezni obveznici moraju popisati zalihe
sirove nafte i naftnih derivata na dan 31. prosinca. Popisne liste
sa stanjem zaliha na navedeni dan dostavljaju se nadlenoj cari-
narnici zajedno s godinjim izvjeem.
U prometu naftnih derivata nije propisano porezno
osloboenje od posebnog poreza za odreene koliine doputenog
kala ili rastepa ovih proizvoda. Naime, lankom 3. stavkom 2.
propisano je da se gubitak (rastep, rashod) naftnih derivata koji
je nastao u skladitima proizvoaa ili u veleprodajnim skla-
ditima poreznog obveznika smatra predmetom oporezivanja.
Od oporezivanja je izuzet samo gubitak nastao djelovanjem vie
sile. Zakonom nije posebno odreen pojam via sila, meutim,
istovjetno lanku 25. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost
manjkovima uslijed vie sile razumijevaju se manjkovi od ele-
mentarnih nepogoda (poplava, poar, potres, i dr.), ratnih raza-
ranja i provalnih kraa, do visine utvrene temeljem oevidnika
nadlenog tijela za procjenu tete.
Posebni porez na gubitak naftnih derivata koji je nastao u
skladitima derivata kod proizvoaa i veleprodajnim skladitima
poreznog obveznika plaa se u roku 8 dana od dana utvrivanja
gubitka.
Za obveznike poreza na dodanu vrijednost koji PDV plaaju
prema izdanim raunima (izdaju raune R-1), Upravni odbor
Hrvatske gospodarske komore donio je temeljem odredbi lanka
25. stavak 3. Pravilnika o PDV-u Odluku o doputenoj visini
tehnolokog manjka u procesima proizvodnje nafte, prirodnog
plina i proizvoda prerade nafte i plina (Nar. nov., br. 72/99.).
Prema ovoj odluci utvreni su doputeni iznosi manjkova koji ne
podlijeu oporezivanju porezom na dodanu vrijednost. Odredbe
ove odluke ne primjenjuju se kod utvrivanja porezno
dopustivih gubitaka za posebni porez na naftne derivate,
nego samo za porez na dodanu vrijednost.
3.2. Sastavljanje godinjih izvjea
Godinje izvjee o obraunanom i plaenom posebnom
porezu na naftne derivate sastavlja se za razdoblje od 1. sijenja
do 31. prosinca 2006. i podnosi nadlenoj ispostavi Carinske
uprave do 31. sijenja 2007. na:
SIJEANJ 2007.
1. Obrascu P-NA - Izvjee o obraunanom i uplaenom
posebnom porezu na naftne derivate za razdoblje od 1.
sijenja do 31. prosinca. Napominjemo da se u stupcu 3
ovog obrasca prenose koliine naftnih derivata iskazane na
rednom broju 9. obrasca IZ-NA-2;
2. Obrascu P-NA-1 - Specifikacija obveze posebnog poreza
koja dospijeva u narednom mjesecu po datumima dospijea.
Raunovodstvo i nancije 183
1/2/07 6:07:03 PM
 JAVNE FINANCIJE
Zajedno s godinjim izvjeem o posebnom porezu, sastav-
lja se u istim rokovima i izvjee o proizvedenim, preraenim,
uvezenim i isporuenim koliinama nafte i naftnih derivata, i to:
1. za sirovu naftu na Obrascu IZ-NA-1 - Izvjee o stanju
zaliha, proizvedenim, uvezenim, isporuenim i preraenim
koliinama sirove nafte te uslunoj preradi sirove nafte;
2. za sve naftne derivate na Obrascu IZ-NA-2 - Izvjee
o stanju zaliha, proizvedenim, uvezenim, isporuenim i
izvezenim koliinama naftnih derivata.
U prilogu godinjeg izvjea dostavlja se i popis zaliha deri-
vata na dan 31. prosinca.
Za porezne obveznike koji ne podnesu ili u propisanom roku
ne podnesu godinja izvjea propisana je u lanku 20. Zakona
o posebnom porezu na naftne derivate kazna u iznosu od 40.000
do 2.000.000 kuna.
3.3. Izvoz naftnih derivata
Izvoz naftnih derivata osloboen je posebnog poreza na
promet uz:
- dokaz o izvozu (kopija izvozne carinske deklaracije s potvrdom
nadlene carinarnice da je obavljeno izvozno carinjenje i da su
naftni derivati napustili teritorij Republike Hrvatske), i
- dokaz da je naplata obavljena u skladu s propisima kojima je
ureeno vanjskotrgovinsko i devizno poslovanje.
U lanku 10. stavak 3. Zakona o posebnom porezu na naftne
derivate propisano je da su porezni obveznici koji ne naplate
izvezene naftne derivate u roku 120 dana od dana izvoza ili u
tom roku ne osiguraju dokaz o izvozu obvezni obraunati i uplatiti
poseban porez istekom tog roka. Iako Zakonom o deviznom
poslovanju rok za naplatu izvoza vie nije propisan, za porezno
osloboenje izvoza naftnih derivata i nadalje ostaje rok naplate
od 120 dana.
Porezni obveznik mora nadlenoj carinarnici do kraja mjeseca
za izvozne isporuke obavljene u prethodnom mjesecu dostaviti
kopije carinskih deklaracija, s potvrdom nadlene carinarnice da
je obavljeno izvozno carinjenje te da su naftni derivati napustili
teritorij Republike Hrvatske.
Zakonom je takoer propisana mogunost povrata posebnog
poreza na naftne derivate koji su izvezeni, a prethodno je na njihov
promet plaen posebni porez. Naime, temeljem lanka 12. stavak
2. Zakona, porezni obveznici koji izvoze naftne derivate na koje
je plaen posebni porez imaju pravo na povrat plaenog posebnog
poreza. Zahtjev za povrat podnosi se nadlenoj carinarnici uz
priloene dokaze o izvozu i dokaze o naplati u skladu s deviznim
propisima.
4. GODINJE IZVJEE O POSEBNOM POREZU
NA DUHANSKE
SIJEANJ 2007.
PROIZVODE
Posebni porez na promet
duhanskih proizvoda ob-
raunava se i plaa prema
odredbama Zakona o po-
sebnom porezu na duhanske
184 Raunovodstvo i nancije
Cutvaric.indd 184
proizvode (Nar. nov., br. 136/02. - proieni tekst, i 95/04.) i
Pravilnika o posebnom porezu na duhanske proizvode i rukovanje
markicama za njihovo obiljeavanje (Nar. nov., br. 112/99., 50/00.,
119/01. i 59/03.).
Obveza sastavljanja godinjeg izvjea za obveznike posebnog
poreza na duhanske proizvode propisana je u lanku 23. Zakona o
posebnom porezu na duhanske proizvode.
4.1. Obveza godinjeg popisa duhanskih proizvoda i
inventurne razlike
Obveza godinjeg popisa duhanskih proizvoda propisana je
lankom 23. stavak 3. Zakona o posebnom porezu na duhanske
proizvode prema kojemu porezni obveznici (proizvoai i
uvoznici) u prilogu godinjeg izvjea trebaju dostaviti i popisne
liste zaliha duhana i duhanskih proizvoda sa stanjem na dan 31.
prosinca.
Porezna obveza za plaanje posebnog poreza nastaje
preuzimanjem nadzornih markica, a porez se plaa u roku
30 dana po preuzimanju markica. Vezano za doputene (neo-
porezive) gubitke u proizvodnji duhanskih proizvoda, odredbama
Zakona propisano je da se duhanski proizvodi koji nisu uporabljivi
za maloprodaju unitavaju pod poreznim nadzorom i temeljem
lanka 12. stavak 1. toka 2. na njih se ne plaa posebni porez. Isto
tako porezni obveznici imaju pravo na povrat plaenog posebnog
poreza za oteene nadzorne markice. Obzirom da se posebni po-
rez na duhanske proizvode plaa pri preuzimanju markica kojima
e biti obiljeeni proizvodi u prometu, odnosno prilikom uvoza,
nema posebnih odredbi o plaanju posebnog poreza na preko-
mjerne gubitke ovih proizvoda u proizvodnji, odnosno prometu.
4.2. Godinja izvjea o proizvodnji, prometu i zalihama
duhanskih proizvoda
Sukladno odredbama lanka 23. Zakona o posebnom porezu
na duhanske proizvode, porezni obveznici, proizvoai i uvoznici
duhanskih proizvoda, obvezni su Ministarstvu financija -
Sredinjem uredu Carinske uprave (Zagreb, Humboldtova 4)
dostaviti godinje izvjee o proizvodnji, prodaji i stanju zaliha
duhana i duhanskih proizvoda.
Proizvoai su obvezni dostaviti godinje izvjee o:
1) zalihama, nabavi, potronji i prodaji duhana te
2) proizvodnji, prodaji i stanju zaliha pojedinih duhanskih
proizvoda po vrstama.
Uvoznici su obvezni dostaviti godinje izvjee o:
1) uvozu duhanskih proizvoda,
2) zalihama na konsignacijskim skladitima,
3) prodaji u slobodnim carinskim prodavaonicama, specijaliziranim
skladitima i slobodnim zonama te
4) prodaji u zemlji.
Godinje izvjee za 2006. godinu dostavlja se na obrascima
propisanim Pravilnikom, i to:
1. Proizvoai i uvoznici te dratelji konsignacijskog
skladita:
- za cigarete na:
Obrascu IZVJ-DP-1 - Izvjee o proizvedenim i prodanim
koliinama te stanju zaliha cigareta;
1/2/07 6:07:04 PM

- za duhan za lulu i puenje na:
Obrascu IZVJ-DP-2 - Izvjee o proizvedenim, prodanim
i uvezenim koliinama te stanju zaliha duhana za lulu i
puenje;
- za cigare i cigarilose na:
Obrascu IZVJ-DUH - Izvjee o stanju i kretanju du hana
(sirovine).
2. Izvoznici na:
Obrascu E-DP - Izvjee o izvezenim koliinama te stanju
zaliha duhanskih proizvoda.
Kada ovo izvjee izvoznici dostavljaju mjeseno, duni
su priloiti preslike izvoznih carinskih deklaracija te potvrde
nadlene carinarnice da je obavljeno izvozno carinjenje te dokaz
da je plaanje iz inozemstva obavljeno sukladno deviznim i vanj-
skotrgovinskim propisima. Ako ove isprave nisu priloene uz mje-
sena izvjea, porezni su ih obveznici duni priloiti uz godinje
izvjee.
4.3. Godinja izvjea o obraunanom i uplaenom
posebnom porezu
Osim godinjih izvjea o proizvodnji, prodaji i zalihama
duhanskih proizvoda proizvoai i uvoznici obvezni su
Sredinjem uredu Carinske uprave dostaviti i godinje
izvjee o obraunanom i uplaenom posebnom porezu.
Porezni obveznici za 2006. godinu podnose godinje izvjee o
obraunanom i uplaenom posebnom porezu:
1. za cigarete na Obrascu PP-DP-1 - Izvjee o obraunanom
i uplaenom posebnom porezu na cigarete za razdoblje od 1.
sijenja do 31. prosinca;
2. za ostale duhanske proizvode na Obrascu PP-DP-2 -
Izvjee o obraunanom i uplaenom posebnom porezu na
ostale duhanske proizvode za razdoblje od 1. sijenja do 31.
prosinca.
Proizvoai, izvoznici i uvoznici moraju pored navedenih
obrazaca Sredinjem uredu Carinske uprave do 31. sijenja 2007.
godine dostaviti i popisne liste zaliha duhana i duhanskih
proizvoda sa stanjem na dan 31. prosinca 2006. godine (lanak
23. stavak 4. Zakona).
Ako porezni obveznik ne podnese ili u roku ne podnese propi-
sana godinja izvjea kaznit e se novanom kaznom od 20.000
do 1.000.000 kuna, a propisana je i novana kazna za odgovornu
osobu.
4.4. Izvoz duhanskih proizvoda
Duhanski proizvodi koji se izvoze na osnovi odobrenja Mini-
starstva financija osloboeni su posebnog poreza uz dokaz o izvo-
zu (kopija carinske deklaracije, potvrda nadlene carinarnice da je
obavljeno izvozno carinjenje i da su duhanski proizvodi napustili
carinsko podruje Republike Hrvatske) i dokaz da je naplata obav-
ljena u skladu s propisima kojima je ureeno vanjskotrgovinsko i
devizno poslovanje. Prethodno smo ve spomenuli da stupanjem
na snagu Zakona o deviznom poslovanju od 18. lipnja 2003. go-
dine nije propisan rok u kojemu izvoz mora biti naplaen. Izmje-
nama Zakona o posebnom porezu na duhanske proizvode (Nar.
nov., br. 95/04.) brisana je odredba o obvezi plaanja posebnog
poreza ukoliko se izvoz ne naplati u odreenom roku.
Cutvaric.indd 185
JAVNE FINANCIJE
5. GODINJE IZVJEE
O POSEBNOM
POREZU NA PIVO
Godinje izvjee o proizvod-
nji, prometu, zalihama i plaanju
posebnog poreza na pivo sastavlja
se i dostavlja prema odredbama
lanka 9. Zakona o posebnom
porezu na pivo (Nar. nov., br.
136/02. - proieni tekst) te
Pravilnika o primjeni Zakona o
posebnom porezu na pivo (Nar. nov., br. 59/94., 109/96., 46/98.
i 119/01.).
Obveznici sastavljanja i podnoenja godinjeg izvjea o
proizvodnji, uvozu i prometu piva te o obraunanom i plaenom
posebnom porezu na pivo su svi proizvoai i uvoznici piva, i to
pravne i fizike osobe.
5.1. Obvezne evidencije i nadzor nad proizvodnjom
Nadzor nad proizvodnjom piva vre djelatnici Carinske uprave
usporedbom proizvedenih koliina hladne sladovine i utroenih
sirovina s koliinom isporuenog piva i zateenog piva na zalihi.
Radi osiguranja nadzora pri obraunavanju i plaanju poseb-
nog poreza na pivo propisan je nain voenja porezne evidencije
te nain izvjeivanja Carinske uprave o proizvedenim, uvezenim
i isporuenim koliinama te obraunanom i plaenom posebnom
porezu.
Proizvoa piva obvezan je voditi evidencije o:
1. proizvedenim koliinama vrue/hladne sladovine (dnevnik
kuhanja i prijama hladne sladovine u vrionicima podruma),
2. koliini mladog piva na odleavanju (dnevnik prijama piva u
leni podrum i isporuke dozrijelog piva na filtraciju),
3. koliini otoenog piva u ambalau ili spremnike (izvjee
punionice).
5.2. Obvezan godinji popis i inventurne razlike
U skladu s odredbama lanka 9. Zakona, porezni obveznici
obvezni su popisati pivo sa stanjem na dan 31. prosinca i popi-
sne liste dostaviti zajedno s godinjim izvjeem Carinskoj
upravi.
Prema lanku 15. Zakona kao porezno dopustivi gubitak
priznaje se dokumentirani skladini i transportni kalo, rastep
i lom to nastaje u skladitu i prijevozu piva do distribucijskog
centra proizvoaa u iznosu do 0,5% prema zapisniku ili drugom
dokumentu.
Prema lanku 10. stavak 2. Zakona razlika izmeu mase
hladne sladovine i proizvedenog piva ini tehnoloki gubitak
koji ne podlijee plaanju posebnog poreza. Tehnoloki gubitak
izraunava se za obraunsko razdoblje poslovne godine temeljem
SIJEANJ 2007.
vjerodostojnih isprava i moe iznositi:
1. do 14% u pivovarama proizvodnog kapaciteta do 3.000 hl/
godinje,
2. do 12% u pivovarama proizvodnog kapaciteta od 3.000 do
50.000 hl/godinje,
3. do 9% u pivovarama proizvodnog kapaciteta vie od 50.000
hl/godinje.
Raunovodstvo i nancije 185
1/2/07 6:07:05 PM
 JAVNE FINANCIJE
Na tehnoloki gubitak iznad ovih postotaka, porezni obveznik
je obvezan obraunati i platiti posebni porez. Na utvreni manjak
u iznosu veem od doputenog, posebni porez plaa se u roku 30
dana od dana kada je gubitak utvren.
Zakonom o posebnom porezu na pivo nije predvieno porezno
osloboenje za manjak nastao zbog vie sile.
Za uvoznike kao porezne obveznike posebnog poreza pri
uvozu piva ne postoji obveza plaanja posebnog poreza u sluaju
utvrenog manjka piva na koje je pri uvozu plaen posebni porez.
5.3. Dostavljanje godinjih izvjea
Porezni obveznici posebnog poreza na pivo obvezni su sastaviti
godinje izvjee za proizvodnju, uvoz i promet piva, i to na
Obrascu IZ-PI - Izvjee o stanju zaliha, proizvedenim, izvezenim,
isporuenim i uvezenim koliinama piva.
Takoer se dostavlja i Izvjee o obraunanom i plaenom
posebnom porezu na pivo, i to na Obrascu MI-PI.
Godinje izvjee podnosi se kao i za sve druge proizvode do
31. sijenja 2007. za 2006. godinu. Obrasci se dostavljaju nadlenoj
ispostavi Carinske uprave prema sjeditu poreznog obveznika (pro-
izvoaa ili uvoznika).
Uz godinja izvjea porezni obveznici duni su dostaviti i
podatke o stanju zaliha piva prema popisu (inventuri) na dan
31. prosinca.
lankom 17. Zakona o posebnom porezu na pivo propisana je
novana kazna u iznosu od 20.000 do 400.000 kuna za poreznog
obveznika ako Carinskoj upravi ne dostavi ili ne dostavi u roku ili
ne dostavi tone podatke o proizvodnji, isporuci, obraunanom i
uplaenom posebnom porezu na promet i druge podatke propisane
lankom 9. Zakona.
5.4. Izvoz piva
Pivo koje izvozi proizvoa uz propisane dokaze o izvozu
osloboeno je posebnog poreza na pivo. Ako se izvezeno pivo ne
naplati u roku 120 dana od dana izvoza ili se u tom roku ne osigu-
raju dokazi o izvozu nastaje obveza obrauna i uplate posebnog
poreza. Kod piva nije predviena mogunost povrata plaenog
posebnog poreza u sluaju naknadne naplate izvoza. Meutim,
u stavku 3. lanka 15. Zakona o posebnom porezu na pivo propisano
je ako se izveze pivo na koje je u domaem prometu plaen posebni
porez, izvoznik ima pravo na povrat plaenog posebnog poreza.
Dakle, u sluaju izvoza piva izrijekom je propisan rok naplate
od 120 dana, to znai da do izmjene Zakona i usklaivanja ove
odredbe s odredbama Zakona o deviznom poslovanju nastaje ob-
veza plaanja posebnog poreza na izvoz piva ukoliko od izvoza do
naplate protekne vie od 120 dana.
6. GODINJE IZVJEE O POSEBNOM POREZU
NA BEZALKOHOLNA PIA
Obveza sastavljanja
SIJEANJ 2007.
i podnoenja godinjeg
izvjea o proizvodnji,
uvozu, isporukama i za-
lihama proizvoda te o
obraunanom i plaenom
posebnom porezu na
bezalkoholna pia propi-
186 Raunovodstvo i nancije
Cutvaric.indd 186
sana je lankom 10. Zakona o posebnom porezu na bezalkoholna
pia (Nar. nov., br. 136/02. - proieni tekst) i Pravilnikom o
obraunavanju i plaanju posebnog poreza na bezalkoholna pia,
iskazivanju i dostavljanju izvjea te oslobaanju od plaanja
posebnog poreza (Nar. nov., br. 59/94., 109/96. i 119/01.).
6.1. Odreenje bezalkoholnog pia koje podlijee obvezi
plaanja posebnog poreza
U praksi poreznih obveznika posebnog poreza na bezalkoholna
pia jo uvijek se javljaju odreene dvojbe glede obveze i naina
obrauna posebnog poreza na pojedine vrste bezalkoholnog pia.
Najvie problema nastaje vezano za pitanje:
- odreenje poreznog obveznika pri prodaji bezalkoholnog
pia koje ugostitelji kupuju u prahu i putem aparata, tzv.
ankomata proizvode bezalkoholno pie koje prodaju u
ugostiteljskim objektima,
- porezne osnovice u sluaju prodaje sirupa, prakova i pastila
za osvjeavajua bezalkoholna pia,
- podlijeu li oporezivanju pojedine vrste vonih sokova.
Vezano za dvojbe u primjeni Zakona o posebnom porezu na
bezalkoholno pie u sluaju bezalkoholnog pia proizvedenog u
post-mix aparatima, tzv. ankomatima, Sredinji ured Carin-
ske uprave dao je miljenje u pismu Klasa: 410-19/05-06/6, Ur.
broj: 513-02-1720/3-05-2 od 25. listopada 2005. godine prema
kojemu je porezni obveznik ugostitelj, odnosno drugi proizvoa
pia u ankomatu, ali u sluaju kada je ovaj porez obraunao
i platio sam uvoznik ili proizvoa pia u prahu tada se smatra
da je porezna obveza izmirena i ugostitelj nije duan ponovno
obraunati i platiti posebni porez. Sukladno citiranom miljenju
koje smo objavili u asopisu br. 1/06. na stranici 199. Isto tako u
kontroli proizvoaa sirupa za osvjeavajua bezalkoholna pia
uoeno je da su oni obraunavali posebni porez na koliinu
isporuenog sirupa, a ne na koliinu bezalkoholnog pia koja se
dobije nakon otapanja u vodi prema priloenoj uputi. Naime, i u
ovom sluaju problem je nastao zbog nejasne odredbe stavka 3.
lanka 6. Zakona prema kojoj ako se uvoze ili nabavljaju sirupi,
prakovi i pastile za osvjeavajua bezalkoholna pia, plaa se
posebni porez na koliinu osvjeavajueg bezalkoholnog pia koji
se dobije nakon otapanja u vodi prema priloenoj uputi. Prema
naim saznanjima od strane poreznih tijela prihvaena je praksa
da se na sirupe kao gotove proizvode (trgovaku robu) obraunava
porez u iznosu 40 lipa po litri sirupa, a ne na koliinu koja se
dobije razrjeivanjem s vodom.
Obzirom na dvojbe smatra li se neko pie i bezalkoholnim
piem na iji se promet plaa posebni porez Sredinji ured
Porezne uprave (iz razdoblja kada je Porezna uprava bila nadlena
za kontrolu posebnih poreza) dao je niz miljenja glede njihovog
poreznog odreenja. U nastavku citiramo izvatke iz nekoliko
slubenih stajalita Ministarstva financija:
1. Na promet aja s okusom limuna za koji se iz priloene
dokumentacije vidi da nije gotov proizvod i za koji poseban
porez nije obraunan pri uvozu, treba obraunati i platiti
posebni porez pri prodaji gotovog bezalkoholnog pia. -
Klasa: 410-19/96-01/741, Ur.broj: 513-07/96-4 od 5. veljae
1997.;
2. Plaa se posebni porez pri uvozu duboko smrznutog
koncentriranog prirodnog soka JAFA - Klasa: 410-19/96-
01/165, Ur.broj: 513-07/97-4 od 2. rujna 1997.;
1/2/07 6:07:06 PM

3. Voni sokovi i sokovi od povra te voni sirupi (osim
aromatiziranih sirupa), nisu razvrstani u osvjeavajua
bezalkoholna pia prema Pravilniku o temeljnim zahtjevima
za osvjeavajua bezalkoholna pia i soda-vodu, pa prema
tome nisu ni predmet oporezivanja u smislu lanka 3. stavka
3. Zakona o posebnom porezu na bezalkoholna pia. - Klasa:
410-19/98-01/538, Ur. broj: 513-07/98-2 od 22. travnja 1998.;
4. na sve vrste vonih sokova, vonih sirupa, sokova od povra
(bili oni razrijeeni ili ne), koji su, nakon provedene analitike
od strane ovlatene institucije, deklarirani kao takvi, ne plaa se
posebni porez. (Klasa: 410-19/99-01/59, Ur.broj: 513-07/99-2
od 1. veljae 1999.);
5. Cedevita je dijetetski proizvod i iskljuivo mora odgovarati
Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti dijetetskih namirnica
(Nar. nov., br. 46/94. do 44/02.), u protivnom se ne moe
nalaziti u prometu jer kao takva nije regulirana niti jednim
drugim hrvatskim pravilnikom, pa niti Pravilnikom o temeljnim
zahtjevima za osvjeavajua bezalkoholna pia i soda-vodu
(Nar. nov., br. 23/97., i 112/97.), kojima dodavanje vitamina
i minerala nije regulirano. (Miljenje Hrvatskog zavoda za
javno zdravstvo ur. broj 04-428/1-03. od 31. sijenja 2003.
godine). Dakle, kako se Cedevita ne proizvodi prema Pravilniku
o temeljnim zahtjevima za osvjeavajua bezalkoholna pia i
soda-vodu nije niti predmet oporezivanja posebnim porezom na
bezalkoholna pia.
6.2. Porezno dopustivi gubici
U svrhu izrade godinjeg izvjea o posebnom porezu na bez-
alkoholna pia porezni obveznici moraju obaviti godinji popis
zaliha bezalkoholnog pia (prema lanku 10. Zakona).
Prilikom sastavljanja godinjeg izvjea vano je napomenuti
da se tehnoloki, skladini i transportni kalo, rastep i lom bezalko-
holnih pia kod proizvoaa priznaje kao neoporezivi manjak u
visini od 0,5% ukupno proizvedene koliine ovog pia. Uvoznici
koji su posebni porez platili pri uvozu bezalkoholnog pia nisu
duni obraunati posebni porez na utvreni inventurni manjak.
Takoer se ne plaa porez na manjak bezalkoholnih pia
uzrokovan viom silom. Viom silom razumijevaju se elementar-
ne nepogode (poplave, poar, potres i druge) i ratna razaranja, a
temeljem oevidnika nadlenog tijela ili nadlene ispostave Ca-
rinske uprave. Manjak uzrokovan provalnom kraom ne oslobaa
se porezne obveze kao to propisuju propisi o porezu na dodanu
vrijednost.
Na manjkove utvrene sa stanjem 31. prosinca 2006. godine
porez se plaa do 30. sijenja 2007. godine (dakle, u roku 30 dana
od dana nastanka porezne obveze).
6.3. Dostavljanje godinjih izvjea za bezalkoholno pie
U svrhu nadzora nad proizvodnjom i uvozom, proizvoai,
odnosno uvoznici duni su pored mjesenog izvjea o proizvodnji
i uvozu sastaviti do 31. sijenja 2007. i godinje izvjee o proizve-
denim, uvezenim, isporuenim i izvezenim koliinama bezalkohol-
nog pia. Ove podatke porezni obveznici duni su za 2006. godinu
dostaviti nadlenoj ispostavi Carinske uprave na:
Obrascu IZ-BE - Izvjee o stanju zaliha, proizvedenim, iz-
vezenim, isporuenim i uvezenim koliinama bezalkoholnog pia
za razdoblje od 1. sijenja do 31. prosinca.
Cutvaric.indd 187
JAVNE FINANCIJE
U svrhu nadzora nad podmirivanjem poreznih obveza poseb-
nog poreza na promet porezni obveznici sastavljaju i dostavljaju
u istim rokovima:
Obrazac MI-BE - Izvjee o obraunanom i uplaenom
posebnom porezu na bezalkoholna pia za razdoblje od 1. sijenja
do 31. prosinca.
Godinjem izvjeu o proizvodnji, isporukama i zalihama
bezalkoholnih pia treba priloiti i popisne liste zaliha bezalko-
holnih pia na dan 31. prosinca.
Za nepodnoenje ili nepravodobno podnoenje godinjeg
izvjea propisana je kazna za poreznog obveznika u iznosu od
20.000 do 400.000 kuna (lanak 17. Zakona o posebnom porezu
na bezalkoholna pia).
6.4. Izvoz bezalkoholnih pia
Izvoz bezalkoholnog pia osloboen je posebnog poreza uz
uvjet da je izvoz naplaen u odreenom roku i u skladu s deviznim
propisima. U stavku 4. lanka 15. propisan je rok naplate 120 dana
od dana izvoza. Istekom tog roka nastaje obveza obrauna i uplate
posebnog poreza.
Ako se izveze bezalkoholno pie na koje je u domaem prome-
tu plaen posebni porez, izvoznik ima pravo na povrat plaenog
poreza, a zahtjev za povrat uz priloene dokaze o izvozu i naplati
u skladu s deviznim i vanjskotrgovinskim propisima podnosi se
nadlenoj carinarnici. Obzirom na izmjene propisa o deviznom
poslovanju i u sluaju propisanog roka naplate bezalkoholnog
pia oekivana je i izmjena odredbi o obvezi plaanja posebnog
poreza ako se izvoz ne naplati u propisanom roku. Meutim, kako
odredba o obvezi naplate izvezenog bezalkoholnog pia do danas
nije izmijenjena ostaje obveza plaanja posebnog poreza na izvoz
koji nije naplaen u roku 120 dana.
7. GODINJE IZVJEE O POSEBNOM POREZU
NA ALKOHOL
Obveza sastavljanja
godinjeg izvjea o
proizvodnji, uvozu,
isporukama i zalihama
alkohola ili alkoholnih
pia te o obraunanom
i uplaenom posebnom
porezu propisana je
odredbama lanka 23.
Zakona o posebnom
porezu na alkohol (Nar.
nov., br. 136/02. - proieni tekst) te Pravilnikom o primjeni Za-
kona o posebnom porezu na alkohol (Nar. nov., br. 119/01.).
7.1. Obveza godinjeg popisa i neoporezivi gubici u
SIJEANJ 2007.
proizvodnji i prometu
lankom 22. Zakona propisana je obveza godinjeg popisa
zaliha alkohola i alkoholnih pia u skladitu i u proizvodnji sa
stanjem na dan 31. prosinca. Podaci o popisanim zalihama (inven-
turne liste) dostavljaju se Carinskoj upravi u roku za dostavljanje
godinjeg izvjea.
Raunovodstvo i nancije 187
1/2/07 6:07:06 PM
 JAVNE FINANCIJE
U skladu s odredbama lanka 4. Zakona o posebnom porezu
na alkohol, kao neoporezivi priznaju se gubici nastali kalira-
njem, kvarenjem, rastepom i lomom, i to:
- u proizvodnji do visine od 1,7%, i
- prilikom skladitenja i transporta do visine od 0,5%.
Zakon o posebnom porezu na alkohol propisuje i porezno
osloboenje za manjak alkohola i alkoholnih pia kod
poreznog obveznika koji je nastao uslijed vie sile. Viom silom
kod primjene ovih propisa razumijeva se poplava, potres, poar i
ratna razaranja, ako o tome postoji oevidnik nadlenog tijela ili
nadlene ispostave Carinske uprave. Kao porezno dopustivi otpis
ne smatra se gubitak nastao provalnom kraom kao kod propisa o
porezu na dodanu vrijednost.
Na ostale tehnoloke gubitke, prekomjerna kaliranja, rastep
ili lom ovih proizvoda proizvoa kao porezni obveznik plaa
posebni porez. Kao to je sluaj i s ostalim proizvodima na koje
se posebni porez plaa pri uvozu, uvoznici koji su taj porez platili
prilikom carinjenja nisu duni platiti posebni porez na manjak
utvren inventurom.
Posebni porez na manjak utvren inventurom na dan 31.
prosinca 2006. godine, plaa se najkasnije do 30. sijenja 2007.
godine.
Kao i kod ostalih proizvoda koji se oporezuju posebnim pore-
zom, porezno se ne priznaju prekomjerni gubici ovih proizvoda
pa i u sluaju kada za to postoji suglasnost ovlatenog djelatnika
Porezne uprave prema odredbama lanka 25. Pravilnika o porezu
na dodanu vrijednost.
7.2. Obvezne evidencije i nain izvjetavanja
Porezni obveznici proizvoai i uvoznici alkohola i alkoholnog
pia obvezni su temeljem lanka 12. Pravilnika o primjeni Zakona
o posebnom porezu na alkohol osigurati evidenciju o proizvodnji,
uvozu, stanju zaliha, oporezivom i neoporezivom prometu alko-
hola i alkoholnih pia te o koliini primarne sirovine i temeljem
te evidencije sastaviti godinje izvjee. Izvjea se dostavljaju
nadlenoj ispostavi Porezne uprave do 31. sijenja 2007. godine
na sljedeim obrascima:
1. IZ-AL - Izvjee o stanju zaliha, proizvedenim, uvezenim i
isporuenim koliinama alkohola za razdoblje od 1. sijenja do
31. prosinca,
2. IZ-AL-PI - Izvjee o stanju zaliha, proizvedenim, uvezenim
i isporuenim koliinama alkoholnih pia za razdoblje od 1.
sijenja do 31. prosinca,
3. MI-AL - Izvjee o obraunanom i uplaenom posebnom
porezu na alkohol i alkoholna pia za razdoblje 1. sijenja do
31. prosinca.
Proizvoai i uvoznici alkohola i alkoholnih pia obvezni su
u godinjem izvjeu o proizvedenim, uvezenim i isporuenim
koliinama alkohola i alkoholnih pia priloiti i popis (inventuru)
zaliha sa stanjem na dan 31. prosinca.
Godinju prijavu o proizvodnji alkoholnih pia na obrascu
SIJEANJ 2007.
GP-A - Godinja prijava proizvedenih koliina alkohola odnosno
alkoholnih pia, duni su podnijeti vlasnici ili korisnici poljo-
privrednog zemljita te vlasnici tvari za proizvodnju alkohola
ili alkoholnih pia, ako godinje proizvode vie od 20 litara ap-
solutnog alkohola po domainstvu. Dakle, ova obveza odnosi se
samo na fizike osobe koje ne obavljaju registriranu proizvodnju
alkohola, odnosno alkoholnih pia.
188 Raunovodstvo i nancije
Cutvaric.indd 188
Godinja prijava podnosi se do 31. sijenja 2007. godine za
proizvodnju u 2006. godini.
Ako porezni obveznik ne dostavi podatke o proizvodnji,
isporukama i zalihama alkohola i alkoholnih pia u skladitu i
proizvodnji te podatke o obraunanom i uplaenom posebnom
porezu, u lanku 27. Zakona o posebnom porezu na alkohol propi-
sana je novana kazna u iznosu od 40.000 do 2.000.000 kuna.
7.3. Izvoz alkohola
Proizvoai alkohola i alkoholnih pia osloboeni su poseb-
nog poreza pri izvozu ovih proizvoda. Kao i u svim drugim
sluajevima poreznih osloboenja proizvoda pri izvozu propisani
su uvjeti za porezno osloboenje, i to dokaz o izvozu (izvozna ca-
rinska deklaracija s potvrdom nadlene carinarnice da je obavlje-
no izvozno carinjenje i da je proizvod napustio carinsko podruje
Republike Hrvatske) te dokaz da je naplata obavljena u skladu s
propisima o deviznom poslovanju. Dospijee plaanja posebnog
poreza vezano je za rokove naplate u skladu s deviznim propisima
to znai da od 18. lipnja 2003. godine nakon stupanja na snagu
novog Zakona o deviznom poslovanju nema propisanog roka za
naplatu izvoza alkohola i alkoholnog pia.
7.4. Obveze proizvoaa vina
Prema lanku 24. Zakona, proizvoai vina obvezni su
nadlenoj carinarnici do 31. sijenja 2007. dostaviti podatke o
godinjoj proizvodnji, isporukama i zalihama vina na dan 31.
prosinca 2006. iako se na isporuke vina posebni porez plaa u
iznosu 0 kuna. Ista obveza odnosi se i na proizvoae vina fizike
osobe koji proizvode vino za osobne potrebe ako proizvedene
koliine prelaze 15 hl po domainstvu. Podaci se dostavljaju na
Obrascu GI-V - Godinje izvjee o proizvodnji, isporukama i
zalihama vina.
8. GODINJE IZVJEE O POSEBNOM POREZU
NA KAVU
8.1. Oznaavanje kave
obiljeavajuim
markicama
S primjenom od
1. rujna 2005. godine
posebni porez na
kavu plaa se prema
odredbama Zakona o po-
sebnom porezu na kavu
(Nar. nov., br. 87/05.) te
Pravilnika o posebnom porezu na kavu i rukovanju markicama
za oznaavanje kave (Nar. nov., br. 92/05.). Temeljem ovih pro-
pisa od 1. rujna 2005. godine kava i proizvodi od kave koji se
stavljaju u promet na carinskom podruju Republike Hrvatske
moraju biti oznaeni obiljeavajuim markicama. Promet kave
podrazumijeva prodaju, prijevoz, skladitenje te bilo koji oblik
razmjene kave uz ili bez naknade, isporuku kave za uslugu dorade
i prerade, vlastitu preradu te uvoz i izvoz kave. Dakle, u svim
navedenim prometima kava mora biti obiljeena markicama
Ministarstva financija.
1/2/07 6:07:08 PM

8.2. Obvezne evidencije o uvozu i izvozu kave
Sukladno lanku 13. Zakona o posebnom porezu na kavu
uvoznici i ostale pravne i fizike osobe obveznici oznaavanja
kave duni su voditi evidencije o:
- koliini zaliha,
- otpisanim koliinama sirove kave,
- uvozu, izvozu, proizvodnji, preradi, prometu i prodaji kave po
nazivu proizvoda, odnosno vrstama izraenim u kilogramima
neto teine,
- te o obraunanom, plaenom i vraenom posebnom porezu na
kavu.
Propisana evidencija vodi se svakodnevno, a podaci se upisuju
najkasnije sljedeeg radnog dana od nastanka poslovnog dogaaja.
Evidencije moraju odgovarati podacima iz uvoznih, odnosno iz-
voznih carinskih deklaracija i ostaloj dokumentaciji.
Na osnovi ove evidencije sastavljaju se tijekom godine
mjesena izvjea te na kraju godine godinje izvjee o uvezenim i
izvezenim koliinama kave, preuzetim i utroenim obiljeavajuim
markicama za kavu,
obraunanom i plaenom
posebnom porezu, od-
nosno vraenom poseb-
nom porezu na kavu,
prodanim koliinama u
tuzemstvu te stanju zaliha
kave.
8.3. Godinje izvjee - OBRAZAC I-KA
Porezni obveznici posebnog poreza na kavu (uvoznici kave) te
izvoznici obvezni su sastaviti godinje izvjee o stanju uvezenih
i izvezenih koliina kave, plaenom, odnosno vraenom poseb-
nom porezu na kavu. Porezni obveznici posebnog poreza na kavu
godinje izvjee za 2006. godinu sastavljaju:
- na Obrascu I-KA prema odredbama Pravilnika o posebnom
porezu na kavu i rukovanju markicama za oznaavanje kave
(Nar. nov., br. 92/05.).
Obrazac I-KA dostavlja se Carinskoj upravi, prema sjeditu
poreznog obveznika, do 31. sijenja 2007. U prilogu godinjem
izvjeu obvezno se dostavljaju i popisne liste zaliha kave sa
stanjem na dan 31. prosinca.
Ako se ne vodi ili ako se netono i neaurno vodi evidencija
o uvezenim i prodanim koliinama kave te o obraunanom i
plaenom posebnom porezu na kavu te ako se u roku ne podnese
izvjee propisana je kazna za prekraj za poreznog obveznika
pravnu osobu u iznosima od 50.000 do 400.000 kuna, a za od-
govornu osobu u visini od 1.000 do 15.000 kuna.
8.4. Godinje izvjee Obrazac I-KA-OM
Osim Obrasca I-KA, porezni obveznici i ostale pravne i fizike
osobe koje stavljaju kavu u promet na carinskom podruju Repub-
like Hrvatske, a obveznici su obiljeavanja kave markicama,
podnose i godinje izvjee o preuzetim, utroenim i nabavljenim
obiljeavajuim markicama na Obrascu I-KA-OM.
Obrazac I-KA-OM dostavlja se nadlenoj carinarnici prema
sjeditu obveznika obiljeavanja kave markicama najkasnije do
31. sijenja 2007. za preuzete i utroene markice u 2006. godini.
Cutvaric.indd 189
JAVNE FINANCIJE
Prema odredbama lanka 10. stavak 1. i 2. Zakona o poseb-
nom porezu na kavu, obveznici oznaavanja kave obiljeavajuim
markicama su:
- porezni obveznici iz lanka 4. stavak 1. Zakona, tj. uvoznici,
- pravna i fizika osoba koja ve oznaenu kavu pakira u manja
ili vea pakovanja te
- ostale pravne i fizike osobe (proizvoai, preraivai,
vlasnici kave iz uslune prerade i dorade ako je koriste za
daljnju proizvodnju, preradu, prodaju ili bilo koji drugi nain
isporuke, trgovci i izvoznici) koji stavljaju kavu u promet na
carinskom podruju Republike Hrvatske.
Vezano za definiciju obveznika obiljeavanja kave markicama
koja je propisana citiranim lankom 10. stavak 1. Zakona, postav-
lja se pitanje jesu li obveznici dostavljanja Obrasca I-KA-OM,
trgovci i ugostitelji. S tim u svezi Sredinji ured Carinske uprave
u pismu Klasa: 410-19/05-08/20, Ur. broj: 513-02-1720/3-05-02
od 13. listopada 2005. godine dao je sljedei odgovor:
Trgovci na malo i ugostitelji nemaju obvezu nadlenoj
carinarnici dostavljati mjesena ni godinja izvjea o prodanim
koliinama kave, ukoliko nabavljenu i ve oznaenu kavu, stavljaju
u promet u istoj vrsti i istom pakovanju u kojem su je nabavili.
Meutim, ukoliko prethodno nabavljenu i ve oznaenu
kavu, pakiraju u drugaiju ambalau, vea ili manja pakiranja
ili vre druge radnje kojima mijenjaju vrstu/svojstva kave, posta-
ju obveznici oznaavanja kave u smislu lanka 10. predmetnog
Zakona i moraju podnositi izvjea propisana u lanku 14. istoga
Zakona.
Takoer iznimno, za markice naruene u svrhu oznaavanja
neoznaene kave zateene na zalihama, na dan 1. rujna 2005.
godine, a neprodanu, odnosno neiskoritenu do 30. rujna
2005. godine, duni su nadlenoj carinarnici dostaviti Obrazac
I-KA-OM - Izvjee o preuzetim, utroenim i nabavljenim
obiljeavajuim markicama za oznaavanje kave.
Citirani odgovor Carinske uprave u cijelosti smo objavili u
RIF-u br. 11/05. (stranica 145).
9. IZVJEE O OBRAUNANOM POSEBNOM
POREZU NA LUKSUZNE PROIZVODE
Posebni porez na
promet luksuznih proiz-
voda plaa se prema
odredbama Zakona o
posebnom porezu na
luksuzne proizvode (Nar.
nov., br. 136/02. - pro-
ieni tekst) te Pravil-
nika o posebnom porezu
na luksuzne proizvode
(Nar. nov., br. 112/99. i
SIJEANJ 2007.
119/01.). Obveza sastavljanja godinjeg izvjea o obraunanom
posebnom porezu na luksuzne proizvode propisana je u lanku
9. stavak 3. Pravilnika. Godinje izvjee sastavlja se na obrascu
I-LUX i dostavlja nadlenoj carinarnici. Meutim, nije posebno
propisan rok u kojem treba nadlenoj carinarnici dostaviti godinje
izvjee na obrascu I-LUX. Obzirom da se godinje izvjee za
sve ostale proizvode iji se promet oporezuje posebnim porezom
Raunovodstvo i nancije 189
1/2/07 6:07:09 PM
 JAVNE FINANCIJE
dostavlja do kraja sijenja za prethodnu godinu miljenja smo da
se u navedenom roku moe dostaviti i godinje izvjee za luk-
suzne proizvode. Isto tako nema posebnih odredbi o dostavljanju
popisnih lista zaliha luksuznih proizvoda.
9.1. Usluge popravka zlatnog nakita
Zlatari mogu obavljati i usluge popravka zlatnog i drugog
nakita od plemenitih kovina. Usluge popravka zlatnog nakita ne
podlijeu oporezivanju posebnim porezom na luksuzne proizvode.
Meutim, ako zlatar iz lom zlata izrauje novi proizvod koji daje u
zamjenu za otkupljeno lom zlato tada nije rije o usluzi popravka,
nego o isporuci zlatnog nakita koja se dijelom naplauje u vri-
jednosti otkupljenog lom zlata. Ako zlatar izvri samo popravak
zlatnog nakita (npr. popravak lania, narukvice) i ne prerauje
ga u novi proizvod nije obvezan obraunati posebni porez jer
usluga popravka nije predmet oporezivanja posebnim porezom
na luksuzne proizvode o emu je miljenje dao i Sredinji ured
Carinske uprave u odgovoru klasa: 410-19/04-09/02. ur. br. 513-
02-1720/3-04-2 od 1. srpnja 2004., koji smo objavili u RIF-u br.
10/04. na stranici 129., a detaljnije o problematici oporezivanja
zlatarske djelatnosti pisali smo u RIF-u br. 3/05.
9.2. Posebni porez na manjak luksuznih proizvoda
Predmet oporezivanja posebnim porezom je i manjak luk-
suznih proizvoda. Kako porezna obveza za manjkove nastaje
u trenutku utvrivanja manjka, ako porezni obveznik prilikom
godinjeg popisa utvrdi manjak luksuznih proizvoda obvezan je
SIJEANJ 2007.
190 Raunovodstvo i nancije
Cutvaric.indd 190
obraunati posebni porez. Obveza plaanja poreza na manjak
po inventuri na dan 31. 12. 2006. nastaje do 10. sijenja 2007.
godine. Odredbama Zakona nije propisano porezno osloboenje
od posebnog poreza na manjak proizvoda nastalog djelovanjem
vie sile (provalna kraa, elementarne nepogode) ili doputenog
loma ili kvara, kao to je propisano porezno osloboenje za porez
na dodanu vrijednost.
Zakonom o posebnom porezu na luksuzne proizvode nije
propisana osnovica za obraun posebnog poreza na manjak proiz-
voda iji se promet oporezuje posebnim porezom na luksuzne
proizvode. Obzirom da je na promet ovih proizvoda propisana
porezna osnovica u visini prodajne vrijednosti proizvoda, nae je
miljenje da se i pri obraunu posebnog poreza na manjak prim-
jenjuje ista osnovica.
9.3. Izvoz luksuznih proizvoda
I Zakon o posebnom porezu na luksuzne proizvode propisuje
porezno osloboenje izvoza luksuznih proizvoda, pod uvjetom da
se osigura dokaz da je izvoz i naplata obavljena u skladu s propi-
sima o vanjskotrgovinskom i deviznom poslovanju, to znai da i
u ovom sluaju nakon stupanja na snagu novog deviznog zakona
nema propisanog roka naplate.
Miljenka CUTVARI, HZRIF, Zagreb
1/2/07 6:07:10 PM
 DEVIZNO POSLOVANJE

MR. SC. SLAVICA PEZER BLEI Struni lanak UDK 347.7

Aktualnosti u deviznom zakonodavstvu

Zakon o deviznom poslovanju usvojen je u Hrvatskom saboru u lipnju 2003.
godine (Nar. nov., br. 96/03.), a prve izmjene i dopune Zakona uslijedile su u
studenome 2005. godine (Nar. nov., br. 140/05.).
Novousvojeni Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju
(Nar. nov., br. 132/06.) predstavlja realizaciju zakonodavne mjere predviene
Nacionalnim programom Republike Hrvatske za pridruivanje Europskoj uniji za
2006. godinu. Za razliku od prethodne intervencije u regulatorni okvir predmetnog
Zakona, nova zakonodavna rjeenja uvjetovana su obvezama ukidanja preostalih
ogranienja kapitalnih poslova i gotovinskih plaanja, a koje Zakon o deviznom
poslovanju jo uvijek sadri. Ona su stoga, u pogledu ciljeva i dosega promjena, i
puno vaniji korak u procesu napredovanja Hrvatske u punopravno lanstvo EU.

za liberalizaciju kapitalnih transakcija funkcionirat e

automatski - protekom vremena u kojem prestaju vaiti
ogranienja skupno navedena u l. 78. Zakona.
Osim to je u fokusu izmjena i dopuna Zakona
provedba potpune liberalizacije svih segmenata kapitalnog
rauna, njime se ureuju i druga vana pitanja. Prije
svega, to se odnosi na preciziranje definicija financijskih
i komercijalnih kredita, dodatno ureenje poslovanja
ovlatenih mjenjaa, postupanje sa stranom gotovinom za
koju postoji sumnja da je krivotvorena, i drugo.

1. UVOD
U prosincu 2005. godine, Hrvatska se, po obavljenom anali-
tikom pregledu i ocjeni usklaenosti nacionalnog zakonodavstva
s pravnom steevinom EU (screening) za poglavlje IV. - Sloboda
kretanja kapitala, obvezala ubrzati proces liberalizacije kapitalnog
rauna. Prema predloenom dinamikom planu liberalizacije, koji
je dostavljen Europskoj komisiji, Hrvatska se obvezala osloboditi
ulaganja nerezidenata u domae kratkorone vrijednosne papire
do kraja 2006. godine, a preostala ogranienja i zabrane obavljanja
2. PROMJENE U KATEGORIJI
REZIDENATA
Intervencijom zakonodavca u odredbe l. 2. st. 5.
Zakona iz kategorije rezidenata fizikih osoba, koje
taj status stjeu na temelju vaee dozvole boravka u
Republici Hrvatskoj u trajanju od najmanje 183 dana, iskljuuju
se diplomatski i konzularni predstavnici stranih zemalja i
lanovi njihovih obitelji. Razlog lei u primjeni meunarodnih
konvencija, prije svega Beke konvencije o diplomatskim odnosima
iz 1961. godine i Beke konvencije o konzularnim odnosima iz
1963. godine, po kojima te osobe imaju eksteritorijalni status, te
se stoga ne mogu smatrati rezidentima druge zemlje bez obzira
na duljinu boravka u toj zemlji.
U prijedlozima izmjena zakonodavnih rjeenja nisu prihvaene
inicijative da se zbog usklaivanja definicije (ne)rezidentnosti iz
SIJEANJ 2007.

pojedinih kapitalnih poslova te gotovinskih plaanja ukinuti do
kraja 2008. godine.
U cilju realizacije preuzetih obveza novim zakonodavnim
rjeenjima akceptirane su, s jedne strane, ve dostignute razine
liberalizacije, ostvarene kroz izmjene podzakonske regulative,
a s druge strane, definirani su rokovi za prestanak vaenja
preostalih restriktivnih odredbi Zakona. Ugraeni mehanizam
Zakona i definicije (ne)rezidentnosti koja se za potrebe statistikih
istraivanja koristi u podzakonskim propisima Hrvatske narodne
banke, promijeni vremenski kriterij za utvrivanje statusa
rezidentnosti fizikih osoba - sa 183 dana na godinu dana. Pojam
rezidentnosti temeljen na vremenskom kriteriju od 183 dana
koristi se, naime, ne samo u deviznim nego i u nacionalnim
i meunarodnim poreznim propisima i ima opeprihvaeno

Raunovodstvo i nancije 191

Blecic./k.indd 191 1/2/07 6:08:49 PM
 DEVIZNO POSLOVANJE
znaenje, pa bi njegovo drugaije definiranje dovelo do neeljene
neusklaenosti zakonskih propisa.
3. NOVA DEFINICIJA FINANCIJSKIH KREDITA
Zakon o deviznom poslovanju prihvatio je u svoj regulatorni
okvir nomenklaturu i definicije kreditnih poslova iz Smjernice
88/361/EEC, koja te poslove klasificira kao:
- komercijalne kredite, koji se odnose na komercijalne trans-
akcije ili na pruanje usluge u kojima sudjeluje rezident,
- financijske kredite i zajmove, koji se odnose na sve vrste
kredita koje odobravaju financijske institucije, te financiranja
povezana s komercijalnim poslovima u kojima ne sudjeluje
rezident,
- obiteljske zajmove, koji podrazumijevaju zajmove unutar
bliskih srodnika, od kojih je jedna strana nerezident.
Meutim, ono to dosadanja odreenja kreditnih poslova u
Zakonu nisu eksplicite preuzela iz navedenih definicija, a to je
izazivalo nedoumice u praksi pa i razliita struna tumaenja,
jest razdjelnica komercijalnih i financijskih kredita ovisno o
tome sudjeluje li ili ne sudjeluje rezident u komercijalnim poslo-
vima odnosno u financijskim kreditima koja u podlozi imaju ko-
mercijalne poslove. Ta podjela nije samo naelne naravi nego ima
i svoje reimsko znaenje. Komercijalni se krediti, naime, odvijaju
potpuno slobodno, dok su financijski krediti - i to kratkoroni
financijski krediti odobreni nerezidentima - zabranjeni. Nije
stoga svejedno hoe li se odreeni poslovi, a to se prije svega
odnosi na poslove otkupa potraivanja u poslovnim odnosima
s nerezidentima, imenovati komercijalnim ili financijskim kre-
ditima.
Iako su se doslovnom primjenom Smjernice, pa i meunarodnih
naela po kojima se kapitalni poslovi izjednaavaju po svojim
ekonomskim uincima, a onda podvrgavaju istom reimu propi-
sanih restrikcija, takve dvojbe mogle razrijeiti, zakonodavac je
radi njihova jasnijeg formuliranja dopunio dosadanju definiciju
financijskih kredita.
S tim u svezi u st. 3. l. 11. Zakona unesena je formulacija
Financijskim kreditima smatraju se i svi oblici financiranja
koji u podlozi imaju komercijalne poslove (trgovina robom
ili pruanje usluga) u kojima rezident nije ugovorna strana u
poslu.
Primjer financijskih kredita koji u podlozi imaju komercijalne
poslove u kojima inicijalno ne sudjeluje rezident jesu poslovi
otkupa potraivanja iz poslovnih odnosa izmeu nerezidenata,
od strane rezidenata. Ukoliko rezident kupuje trabinu po
komercijalnom poslu izmeu dva nerezidenta, ta se transakcija,
sukladno Uputi o upotrebi ifara u platnom prometu s inozemstvom,
ifrira kao transakcija s potraivanjem od inozemstva (ifra 750
- kredit). Ako je pri tome rok dospijea plasiranih sredstava
nerezidentu krai od godine dana, rije je o poslu kratkoronog
SIJEANJ 2007.
financijskog kreditiranja, koji po Zakonu nije dozvoljen.
4. LIBERALIZACIJA POSLOVA VRIJEDNOSNIM
PAPIRIMA I UDJELIMA U INVESTICIJSKIM
FONDOVIMA
Izmjenama l. 22. i 27. Zakona te ukidanjem dosadanjih
lanaka 23. - 26. Zakona provedene su sve obveze liberalizacije
192 Raunovodstvo i nancije
Blecic./k.indd 192
u ovom segmentu kapitalnih poslova, a koje je Hrvatska preuzela
stupanjem na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju
lanstvu EU (Nar. nov., Meunarodni ugovori, br. 1/05.), te
u okviru provoenja screeninga u poglavlju Sloboda kretanja
kapitala potkraj 2005. godine.
Tako se brisanjem ranijeg l. 25. Zakona ukida posljednja
zabrana ulaganja nerezidenata u domae vrijednosne papire:
blagajnike zapise Hrvatske narodne banke i trezorske zapise
Ministarstva financija. Istovremeno, kroz izmjene l. 22. Zakona,
dozvoljava se ulaganje rezidenata-fizikih osoba u vrijednosne
papire u inozemstvu, bez posrednitva domaih ovlatenih
drutava i skrbnike banke.
Naposlijetku, preostale odredbe l. 22. i 27. Zakona upuuju
da se poslovanje vrijednosnim papirima i udjelima u investicijskim
fondovima obavlja bez ogranienja deviznog reima, odnosno
u skladu s propisima koji ureuju trite vrijednosnih papira te
poslovanje investicijskih fondova.
5. LIBERALIZACIJA DEPOZITNIH POSLOVA
NEREZIDENATA
Brisanjem st. 5. l. 30. Zakona akceptirana je dostignuta
razina liberalizacije depozitnih poslova nerezidenata proveden
kroz podzakonsku regulativu. Nedavnom Odlukom o uvjetima
i nainu otvaranja i voenja rauna nerezidenata u banci (Nar.
nov., br. 124/06.) ukinuta su, naime, sva dotadanja ogranienja
gotovinskog poslovanja po raunima nerezidenata u domaim
bankama. Sukladno Odluci, sve kategorije nerezidenata mogu
slobodno:
- polagati i podizati gotovinu u kunama,
- polagati i podizati stranu gotovinu i ekove.
Odredba Zakona temeljem koje su ova ogranienja bila
propisana, postala je suvina i valjalo ju je brisati.
6. LIBERALIZACIJA GOTOVINSKIH PLAANJA
U POSLOVIMA S NEREZIDENTIMA
Zbog preuzetih obveza liberalizacije gotovinskih plaanja i
naplata u poslovanju izmeu rezidenata i nerezidenata do konca
2008. godine, u prijelaznim i zavrnim odredbama novousvojenog
Zakona predvieno je ukidanje st. 1. l. 34. Zakona sa 1. sijenjem
2009. godine. Kako e, neovisno o tome, potreba za reguliranjem
roka polaganja naplaenih gotovinskih sredstava na raun i
dalje postojati, st. 2. l. 34. Zakona preureuje se na nain da
samostalno moe ostati na snazi i nakon ukidanja st. 1. tog lanka.
Sukladno navedenom, Hrvatska narodna banka e i ubudue
rezidentima propisivati obvezu polaganja naplaene gotovine
na raun, u utvrenom roku.
7. UKIDANJE DOKUMENTARNE KONTROLE OD
STRANE BANAKA
Jedina dosadanja zakonska zabrana banci da izvri
nalog za plaanje u inozemstvo isplate dobiti od izravnog
ulaganja i isplate ostatka likvidacijske i steajne mase, ukoliko
nalogodavatelj ne priloi potvrdu o plaenom porezu s naslova
tog posla u Republici Hrvatskoj, prestala je brisanjem st. 2. l.
35. Zakona.
1/2/07 6:08:50 PM

Tako se stvarna odgovornost za izvrenje ovih plaanja, koja
su po Zakonu slobodna ukoliko su podmirene sve porezne obveze
iz tog posla u Republici Hrvatskoj, i formalno skida s banke
- kao transaktora plaanja i prenosi iskljuivo na rezidenta -
nalogodavatelja konkretnog plaanja.
Ostaje i dalje na snazi odredba da su plaanja i prijenosi
na osnovi kapitalnih poslova slobodni, ako je posao sklopljen
u skladu sa Zakonom. Meutim, prema prijelaznim i zavrnim
odredbama Zakona od 1. sijenja 2008. godine prestaje vaiti
st. 3. l. 35. Zakona, odnosno obveza prijave kreditnog posla
Hrvatskoj narodnoj banci kao preduvjeta za izvrenje
plaanja i prijenosa s naslova tih poslova.
8. LIBERALIZACIJA PREKOGRANINIH
PRIJENOSA GOTOVINE ZA NEREZIDENTE
Odlukom o unoenju i iznoenju gotovine, ekova i ma-
terijaliziranih vrijednosnih papira (Nar. nov., br. 69/06. i 82/06. -
ispravak), reim prekograninih prijenosa gotovine za nerezidente
potpuno je osloboen dotadanjih ogranienja. Unoenje i izno-
enje strane gotovine i prije je bilo slobodno, a predmetnim se
propisom za nerezidente u potpunosti liberaliziralo i unoenje
i iznoenje gotovine u kunama. Stoga je izmjenom st. 2. l. 36.
Zakona ovaj dostignuti stupanj liberalizacije proveden i u Zakonu,
pa e Hrvatska narodna banka ubudue propisivati gotovinske
limite i uvjete za dobivanje odobrenja gotovinskih prijenosa iznad
doputenih iznosa samo za rezidente.
9. IZUZEA OD REIMA U PROTOKU
KAPITALA
Izmjenom l. 39. Zakona prihvaene su promjene nastale
prestankom vaenja dosadanjih restriktivnih odredbi Zakona te
je, sukladno tome, utvren novi skup izuzea od reima transfera
kapitala za rezidente sa specijalnim statusom.
To su rezidenti koji u inozemstvu borave na temelju vaee
radne dozvole u trajanju od najmanje 183 dana ili dozvole
trajnog boravka te rezidenti - fizike osobe koje u Republici
Hrvatskoj borave na osnovi vaee dozvole boravka u trajanju
od najmanje 183 dana.
Prema izmjenama l. 39. Zakona obje kategorije fizikih
osoba mogu slobodno:
- slati novac u inozemstvo kao pomo ili poklon,
- odobravati kratkorone financijske zajmove nerezidentima,
- otvarati raun u inozemnim bankama,
- iznositi stranu gotovinu i gotovinu u kunama,
- kupovati i prodavati strana sredstva plaanja u inozemnim
bankama.
10. NOVE ODREDBE O SPRJEAVANJU
KRIVOTVORENJA STRANE GOTOVINE
U odjeljku Zakona koji sadri odredbe o sprjeavanju pranja
novca uvode se i nove odredbe o sprjeavanju krivotvorenja strane
gotovine. U l. 40. st. 3. Zakona obvezuje se Hrvatska narodna
banka donijeti propis o nainu i uvjetima postupanja sa stranom
gotovinom za koju postoji sumnja da je krivotvorena. Na taj nain
Blecic./k.indd 193
DEVIZNO POSLOVANJE
odgovoreno je zahtjevima europskih monitoring i regulatornih
tijela da se na nacionalnom planu donesu uinkovitije mjere za
sprjeavanje sve rairenijih pojava krivotvorenja i stavljanja u
promet krivotvorenih novanica i kovanica eura i drugih valuta.
U skladu s europskom Uredbom 2182/04. uvodi se i odredba
koja zabranjuje izradu, prodaju, uvoz i distribuciju, u svrhu
prodaje ili u ostale komercijalne svrhe, medalja i etona koji
nalikuju stranom kovanom novcu. U tom smjeru Hrvatska
narodna banka priprema donoenje posebne odluke kojom e biti
propisana obiljeja po kojima se utvruje nalikovanje medalja i
etona stranom kovanom novcu.
11. NOVE ODREDBE O TRITU STRANIH
SREDSTAVA PLAANJA
Novousvojenim izmjenama i dopunama Zakona izrijekom se
u st. 3. l. 42. Zakona rezidentima propisuje obveza obavljanja
kupoprodaje stranih sredstava plaanja u bankama. Odredbu po
kojoj su samo banke ovlatene trgovati devizama namjerava se
zadrati i po ulasku Hrvatske u Europsku uniju. Iznimno fizike
osobe - i rezidenti i nerezidenti, mogu kupoprodaju deviza i
nadalje, osim u bankama, obavljati i kod ovlatenih mjenjaa.
S druge strane, u st. 5. l. 42. Zakona rezidentima se,
iskljuujui banke, zabranjuje kupoprodaja deviza u inozem-
stvu. Sukladno prijelaznim i zavrnim odredbama Zakona ovo
e reimsko ogranienje biti ukinuto 1. sijenja 2009. godine,
usporedno s mogunou slobodnog otvaranja rauna rezidenata
u inozemnim bankama.
12. NOVA PRAVILA MJENJAKOG POSLOVANJA
Izmjenama i dopunama cijelog niza dosadanjih odredbi o
mjenjakom poslovanju, dodatno se usklauju pravila mjenjakog
poslovanja s kriterijima i praksom EU, prije svega u podruju
irenja preventivnih mjera sprjeavanja pranja novca.
U okviru procedure izdavanja odobrenja za obavljanje
mjenjakih poslova uvodi se pojam kvalificiranog vlasnika
podnositelja zahtjeva. Pod njim se podrazumijeva fizika ili
pravna osoba koja je neposredni imatelj 25% i vie poslovnog
udjela, dionica, odnosno drugih prava na temelju kojih sudjeluje
u upravljanju pravnom osobom - podnositeljem zahtjeva. S
tim u svezi primjena kriterija podobnosti proiruje se i na
kvalificirane vlasnike, a iri se, takoer, i obuhvat kaznenih
djela za koja se provodi provjera podobnosti vlasnika, lana
uprave i svih kvalificiranih vlasnika ovlatenog mjenjaa.
Pootrava se i politika izdavanja odobrenja za obavljanje
mjenjakih poslova. Hrvatska narodna banka moe, naime,
prema diskrecionom pravu, odbiti izdavanje odobrenja
ukoliko na temelju podataka ili saznanja utvrdi da bi
zbog djelatnosti, poslova ili postupaka odgovorne osobe
SIJEANJ 2007.
ili kvalificiranog vlasnika moglo biti ugroeno zakonito
poslovanje ovlatenog mjenjaa.
Kad su u pitanju razlozi za oduzimanje odobrenja za
obavljanje mjenjakih poslova, dosadanjim se razlozima
pridodaju i novi: ako je ovlateni mjenja pravomono
kanjen radi tekog djela prekraja iz l. 63. st. 1. to. 16.
Zakona, ako se radi o prekraju uinjenom u povratu ili ako
Raunovodstvo i nancije 193
1/2/07 6:08:50 PM
 DEVIZNO POSLOVANJE

vrijednost strane gotovine ili gotovine u kunama, koja je bila
predmet prekraja, prelazi 200.000 kuna.
Zakonom se propisuju i odredbe o nainu i rokovima za
usklaenje rada ovlatenih mjenjaa s novim regulatornim
pravilima.
Mjenjai koji su ve ishodili odobrenje za obavljanje mje-
njakih poslova prije stupanja na snagu ovog Zakona duni su
u roku 90 dana, tj. do 14. 3. 2007. godine, dostaviti Hrvatskoj
narodnoj banci za kvalificirane vlasnike koji su pravne osobe:
izvod iz registra i popis njihovih kvalificiranih vlasnika koji su
fizike osobe.
Za mjenjae koji su Hrvatskoj narodnoj banci ve podnijeli
zahtjev za izdavanje odobrenja, zapoeti postupak dovrit e se
po odredbama novog Zakona, u roku 180 dana od dana stupanja
na snagu Zakona.
Mjenjai koji nisu podnijeli zahtjev:
- duni su podnijeti zahtjev u roku 30 dana od dana stupanja na
snagu Zakona, tj. do 15. 1. 2007. godine,
- posljedica nepodnoenja zahtjeva do tog roka je brisanje
djelatnosti obavljanja mjenjakih poslova iz trgovakog
odnosno obrtnog registra.
13. NOVI OBVEZNICI IZVJEIVANJA
Temeljem l. 49. Zakona rezidenti su duni, prema odredbama
Zakona i podzakonskih propisa, izvjeivati Hrvatsku narodnu
banku o poslovima koje su sklopili s inozemstvom. U krug
obveznika izvjeivanja koji su obvezni izvjeivati o poslovima
treih osoba sklopljenih s nerezidentima, a za koje saznaju tijekom
obavljanja svoje djelatnosti, uvrtavaju se i javni biljenici.
Zakonodavac ih vidi kao kvalitetan izvor podataka za statistika
istraivanja o transakcijama kupoprodaje nekretnina u Republici
Hrvatskoj.
odredba prema kojoj je zabranjeno odobravanje kratko-
ronih financijskih kredita nerezidentima (l. 28. st. 6.),
odredba prema kojoj HNB odreuje uvjete pod kojima
rezidenti, osim banaka, mogu otvoriti raun u inozemstvu
(l. 29.)
- Odluka o uvjetima za izdavanje odobrenja za otvaranje
rauna u inozemstvu (IV. kvartal 2008.),
odredba prema kojoj HNB propisuje ogranienja za
gotovinsko poslovanje izmeu rezidenata i nerezidenata
(l. 34. st. 1.)
- Odluka o nainu i uvjetima pod kojima rezidenti u
poslovanju s nerezidentima mogu primiti naplatu ili
izvriti plaanja u gotovini u kunama, stranoj gotovini
i ekovima (IV. kvartal 2008.),
odredba prema kojoj HNB propisuje ogranienja za uno-
enje i iznoenje gotovine i ekova u Republiku Hrvatsku
i iz Republike Hrvatske (l. 36. i 37.)
- Odluka o unoenju i iznoenju gotovine, ekova i ma-
terijaliziranih vrijednosnih papira (IV. kvartal 2008.),
odredba kojom se ograniava unoenje i iznoenje ma-
terijaliziranih vrijednosnih papira (l. 38.)
- Odluka o unoenju i iznoenju gotovine, ekova i ma-
terijaliziranih vrijednosnih papira (IV. kvartal 2008.).
Mr. sc. Slavica PEZER-BLEI, Ministarstvo financija RH, Zagreb

14. VREMENSKI OKVIR ZA PROVEDBU POTPUNE

LIBERALIZACIJE KAPITALNOG RAUNA
U nie navedenim rokovima prestaju vaiti odredbe Zakona
koje sadre preostale restrikcije i ogranienja kapitalnih poslova i
gotovinskih plaanja:
1. sijenja 2008. - prestaje vaiti obveza prijave kreditnog posla
Hrvatskoj narodnoj banci kao preduvjeta za izvrenje plaanja
ili prijenosa s naslova tog posla;
1. sijenja 2009. - prestaje vaiti:
odredba prema kojoj HNB moe propisati ogranienja za
prijenose u inozemstvo s osnove poklona i pomoi (l. 14.
st. 3.)
- Odluka o uvjetima za izdavanje odobrenja za osobne
prijenose imovine u inozemstvo s osnove pomoi i
poklona (IV. kvartal 2008.),
odredba prema kojoj HNB moe propisati uvjete
SIJEANJ 2007.

obavljanja poslova s izvedenim financijskim

instrumentima (l. 18. st. 2. i 3.),
odredba prema kojoj se financijski krediti iz
inozemstva moraju koristiti preko rauna otvorenih u
domaim bankama (l. 28. st. 4.),

194 Raunovodstvo i nancije

Blecic./k.indd 194 1/2/07 6:08:51 PM

 UGOSTITELJSTVO I TURIZAM

MR. SC. JASENKA TIGLEC Struni lanak UDK 347.7

Novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti

Djelatnost ugostiteljstva od 1. sijenja 2007. godine normativno je ureena
novim Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti. Ovim je Zakonom u odnosu na
dosadanji Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti na novi nain ureeno radno
vrijeme ugostitelja, nain organiziranja raznih odmaralita, obveze ugostitelja
za osiguranje gosta u smjetajnom objektu, vie ne postoji obveza imenovanja
voditelja poslovanja, te ne postoji obveza ovjeravanja cjenika i normativa utroka
namirnica. O navedenim i drugim odredbama novog Zakona o ugostiteljskoj
djelatnosti autorica pie u ovom lanku.

2. TKO MOE OBAVLJATI UGOSTITELJSKU

1. UVOD
Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti imao je od 22. srpnja 1995.
godine kada je stupio na snagu, ukupno 10 izmjena i dopuna, uz
dva proiena teksta. Ove izmjene i dopune citiranog Zakona
esto puta dovodile su do nerazumijevanja nekih njegovih
odredbi, kao i do tekoa u njegovoj primjeni, kako od strane
pravnih i fizikih osoba na koje se Zakon odnosi, tako i od
nadlenih dravnih tijela koji primjenjuju ili provode nadzor nad
odredbama tog Zakona. Pored navedenog, dosadanji Zakon nije
bio u potpunosti usklaen s pravnom steevinom Europske unije.
Naime, donoenje novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti
predvieno je Planom usklaivanja zakonodavstva Republike
Hrvatske s pravnom steevinom Europske unije za 2006. godinu, a
DJELATNOST?
Novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti objavljen je u Narod-
nim novinama broj: 138/06. i stupio je na snagu 28. prosinca
2006. godine. U prijelaznim i zavrnim odredbama propisano je
da danom stupanja na snagu tog Zakona prestaje vaiti Zakon
o ugostiteljskoj djelatnosti (Nar. nov., br. 48/95., 20/97., 68/98.,
45/99., 76/99., 92/01., 117/01., 4/02., 117/03. i 42/05.).
Novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti u odredbi lanka 3.
propisuje tko moe obavljati ugostiteljsku djelatnost odnosno
pruati samo odreene ugostiteljske usluge. Novim Zakonom
znatno je proiren krug osoba koji mogu obavljati ugostiteljsku
djelatnost odnosno pruati odreene ugostiteljske usluge. Tako,
pored ugostitelja (trgovaka drutva, zadruge, trgovci pojedinci
i obrtnici koji ispunjavaju uvjete propisane za obavljanje te
djelatnosti), ugostiteljsku djelatnost, pod uvjetima propisanim
ovim Zakonom mogu obavljati i: javne ustanove koje upravljaju
nacionalnim parkovima i parkovima prirode, zdravstvene ustanove
ljeilita, ugostiteljske obrazovne ustanove, te ueniki i studenski
domovi u svojim poslovnim prostorijama i prostorima, Hrvatski
ferijalni i hostelski savez u objektima omladinskog turizma (hostel)
za svoje lanove i lanove meunarodnih udruga omladinskog
turizma kojih je savez lan, Hrvatski planinarski savez i njegove
lanice u svojim planinarskim objektima, prije svega za svoje
lanove i lanove meunarodnih udruga planinara kojih je savez
lan, lovake udruge koje su na podruju lovita stekle pravo lova
koncesijom ili zakupom sukladno posebnim propisima i ribike
udruge, u svojim prostorijama i prostorima, za svoje lanove i
duge registrirane lovce i ribolovce, udruge pripadnika nacionalnih
SIJEANJ 2007.

sukladno prihvaenom Planu provedbe Sporazuma o stabilizaciji i
pridruivanju za 2006. godinu odnosno Nacionalnim programom
Republike Hrvatske za pridruivanje Europskoj uniji za 2006.
godinu. Takoer je bilo potrebno staviti u zakonske okvire
dosad neobuhvaene, a prisutne naine obavljanja ugostiteljske
djelatnosti te izostavljanja onih koja vie ne odgovaraju razvoju
hrvatskog gospodarstva.
manjina u svojim prostorijama i prostorima za potrebe svojih
lanova i drugih pripadnika te nacionalne manjine odnosno
pripadnika istog naroda u svrhu odravanja kulturnih i drugih
dogaaja radi ouvanja, promicanja i iskazivanja nacionalnog
i kulturnog identiteta nacionalne manjine, ustanove koje
obavljaju kazalinu djelatnost u svojim poslovnim prostorijama i
prostorima, u svrhu pripreme i usluivanja napitaka, pia, slastica

Raunovodstvo i nancije 195

stiglec.k/indd.indd 195 1/3/07 7:44:14 AM
 UGOSTITELJSTVO I TURIZAM
i sl., najdue dva sata prije do dva sata nakon kazalinog dogaaja
za potrebe svojih korisnika, Savez izviaa Hrvatske u izviakim
centrima za svoje lanove i lanove meunarodnih skautskih
udruga, te amaterske udruge za svoje potrebe u svojim poslovnim
prostorijama i prostorima.
Pod uvjetima propisanim tim Zakonom i propisima donesenim
na temelju tog Zakona, odreene ugostiteljske usluge mogu
pruati fizike osobe koje nisu registrirane kao obrtnici ili
trgovci pojedinci, kao i pravne osobe koje nisu ugostitelji.
Odredbom lanka 4. citiranog Zakona propisano je da pravna
ili fizika osoba moe organizirati usluge smjetaja i prehrane
u sklopu organiziranog odmora djece u ugostiteljskom
objektu zatvorenog tipa - odmaralitu za djecu pod uvjetima
propisanim tim Zakonom. U prijelaznim i zavrnim odredbama
Zakona propisano je da pravne i fizike osobe, koje na dan
stupanja na snagu ovoga Zakona pruaju ugostiteljske usluge u
objektu zatvorenog tipa sukladno lanku 4. dosadanjeg Zakona
o ugostiteljskoj djelatnosti, nastavljaju s radom, ali su dune u
roku pet godina od dana stupanja na snagu ovog Zakona, tj.
do 28. prosinca 2011. godine, ishoditi rjeenje o ispunjavanju
minimalnih uvjeta za neku od vrsta ugostiteljskih objekata
propisanih pravilnikom donesenim na temelju ovog Zakona. U
sluaju ne ispunjenja ove zakonske obveze, nadleni ured zabranit
e pruanje pravnoj ili fizikoj osobi ugostiteljskih usluga i utvrditi
prestanak vaenja izdanog rjeenja o pruanju ugostiteljskih
usluga u objektu zatvorenog tipa. Do isteka navedenog roka od
pet godina na te objekte primjenjivat e se odredbe dosadanjeg
Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti i propisi doneseni za njegovo
izvrenje. Meutim, navedena zakonska obveza usklaivanja
ne odnosi se na pravne i fizike osobe koje na dan stupanja na
snagu ovoga Zakona pruaju ugostiteljske usluge u objektu
zatvorenog tipa za djecu u sklopu organiziranog odmora djece,
ve isti nastavljaju s radom kao ugostiteljski objekti zatvorenog
tipa - odmaralita za djecu.
3. UGOSTITELJSKI OBJEKTI
Odredbom lanka 6. novog Zakona propisano je da se ugo-
stiteljska djelatnost obavlja u objektu namijenjenom, ureenom
i opremljenom za pruanje ugostiteljskih usluga, a koji moe
biti u: graevini, odnosno zasebnom dijelu graevine (zgrada,
kiosk, kontejner, plutajui objekt, i sl.), poslovnom prostoru gdje
se obavlja druga djelatnost, nepokretnom vozilu i prikljunom
vozilu, eljeznikom vagonu i plovnom objektu kojim se obavlja
prijevoz putnika, te atoru, na klupi, kolicima i slinim napravama
opremljenim za pruanje ugostiteljskih usluga. Zakonom je pro-
pisano da se ugostiteljski objekti, s obzirom na vrstu ugostiteljskih
usluga, koje se u njima pruaju, razvrstavaju u skupine:
1. Hoteli;
2. Kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smjetaj;
3. Restorani;
SIJEANJ 2007.
4. Barovi;
5. Catering objekti;
6. Objekti jednostavnih usluga.
Ugostiteljski objekti iz navedenih skupina razvrstavaju se u
pojedine vrste polazei od naina usluivanja i preteitosti usluga
koje se pruaju u objektu. Novo je u Zakonu da pojedine vrste
ugostiteljskog objekta mogu biti klupskog tipa (klub), u kojima
196 Raunovodstvo i nancije
stiglec.k/indd.indd 196
se ugostiteljske usluge pruaju samo odreenoj skupini gostiju
(lanovima kluba). Zakonom je dana ovlast ministru nadlenom
za ugostiteljstvo da pravilnikom propisuje vrste ugostiteljskih
objekata unutar navedenih skupina, ugostiteljske usluge koje se
moraju i mogu pruati u pojedinoj vrsti ugostiteljskog objekta, te
vrste ugostiteljskih objekata koje mogu biti klupskog tipa.
U prijelaznim i zavrnim odredbama citiranog Zakona pro-
pisano je da su ugostitelji, koji na dan stupanja na snagu novog
Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti tj. na dan 28. prosinca 2006.
godine obavljaju ugostiteljsku djelatnost u ugostiteljskim ob-
jektima u kojima se pruaju usluge prehrane, pia, napitaka i
slastica te u catering objektima dosadanjeg Zakona o ugostitelj-
skoj djelatnosti, duni uskladiti svoje poslovanje s odredbama
novog pravilnika o minimalnim uvjetima u roku pet godina od
dana stupanja na snagu tog pravilnika. U prijelaznim i zavrnim
odredbama citiranog Zakona propisano je da e propise na te-
melju ovlatenja iz ovoga Zakona donijeti ministar nadlean za
ugostiteljstvo u roku est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog
Zakona, tj. najkasnije do 28. lipnja 2007. godine. Ugostitelji, koji
na dan stupanja na snagu novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti
obavljaju ugostiteljsku djelatnost u pokretnom objektu ili pod
atorom, na klupama i sl., odnosno pruaju jednostavne ugo-
stiteljske usluge ambulantno po odredbama dosadanjeg Zakona
o ugostiteljskoj djelatnosti, duni su uskladiti svoje poslovanje s
odredbama novog pravilnika o minimalnim uvjetima u roku tri
mjeseca od dana stupanja na snagu tog pravilnika. U prijelaznim
i zavrnim odredbama citiranog Zakona propisano je da su
ugostitelji koji na dan stupanja na snagu tog Zakona obavljaju
ugostiteljsku djelatnost u smjetajnim objektima kampovi koji
se kategoriziraju iz skupine Kampovi i druge vrste objekata za
smjetaj, a do stupanja na snagu tog Zakona nisu ishodili rjeenje
o kategorizaciji sukladno Pravilniku o razvrstavanju, minimalnim
uvjetima i kategorizaciji smjetajnih objekata kampova iz
skupine Kampovi i druge vrste objekata za smjetaj (Nar. nov.
br.: 175/03. i 106/04.) duni ishoditi rjeenje o kategorizaciji
u roku dvije godine od dana stupanja na snagu novog
pravilnika o kategorizaciji. Ugostitelju koji ne ishodi novo
rjeenje Ministarstvo nadleno za ugostiteljstvo odnosno nadleni
ured rjeenjem e zabraniti obavljanje ugostiteljske djelatnosti
i utvrditi prestanak vaenja izdanog rjeenja o kategorizaciji.
Citiranim Zakonom, takoer je propisano da ugostiteljima, koji
na dan stupanja na snagu novog Zakona obavljaju ugostiteljsku
djelatnost u smjetajnim objektima iz skupine Hoteli koji se
kategoriziraju, a do stupanja na snagu tog Zakona nisu ishodili
rjeenje o kategorizaciji sukladno Pravilniku o razvrstavanju,
kategorizaciji, posebnim standardima i posebnoj kvaliteti
smjetajnih objekata iz skupine Hoteli (Nar. nov. br. 48/02.,
108/02., 132/03. i 73/04.), Ministarstvo nadleno za ugostiteljstvo
rjeenjem e zabraniti obavljanje ugostiteljske djelatnosti i
utvrditi prestanak vaenja izdanog rjeenja o kategorizaciji.
4. RADNO VRIJEME UGOSTITELJSKIH
OBJEKATA
Znaajne izmjene odnose se na propisivanje radnog vremena
u ugostiteljstvu. Naime, dosadanjim Zakonom o ugostiteljskoj
djelatnosti predstavnika tijela jedinica lokalne samouprave
odlukama su propisivala raspored, poetak i zavretak radnog
1/3/07 7:44:15 AM

vremena u ugostiteljstvu na svom podruju, uz prethodno miljenje
turistike zajednice mjesta, opine ili grada.
Novim Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti, odredbom
lanka 8. propisano je da ugostiteljski objekti iz skupine Hoteli
i kampovi iz skupine Kampovi i druge vrste ugostiteljskih
objekata za smjetaj obvezno rade od 0,00 do 24,00 sata svaki
dan, a ostali ugostiteljski objekti mogu raditi:
- iz skupina Restorani i Barovi od 6,00 do 24,00 sata,
- iz skupine Barovi koji ispunjavaju uvjete za rad nou
sukladno posebnim propisima, samo u zatvorenim prostorima,
od 21,00 do 6,00 sati,
- iz skupine Restorani i Barovi koji se nalaze van naseljenih
podruja naselja od 0,00 do 24,00 sata,
- u zranim lukama, eljeznikim kolodvorima, autobusnim
kolodvorima, i sl., u radnom vremenu objekta u kojem se
nalaze.
Predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave (u daljnjem
tekstu: predstavniko tijelo) moe najdue za 2 sata odlukom
produiti propisano radno vrijeme ugostiteljskih objekata iz
skupine Restorani i Barovi.
Poglavarstvo jedinice lokalne samouprave moe po slubenoj
dunosti za pojedine ugostiteljske objekte rjeenjem najdue za
2 sata odrediti raniji zavretak radnog vremena od propisanog
radnog vremena sukladno lanku 8. Zakona, te radnog vremena
propisanog odlukom predstavnikog tijela, u skladu s mjerilima
koje propisuje predstavniko tijelo svojom odlukom.
Iznimno, poglavarstvo jedinice lokalne samouprave moe
na zahtjev ugostitelja za pojedine ugostiteljske objekte iz skupine
Restorani i Barovi, rjeenjem odrediti drugaije radno vrijeme
radi organiziranja prigodnih proslava (doeka Nove godine,
svadbi, maturalnih zabava i slinih dogaanja).
Predstavniko tijelo odlukom propisuje radno vrijeme
ugostiteljskih objekata iz skupine Objekti jednostavnih usluga.
Predstavniko tijelo odlukom odreuje lokaciju podruja
naselja za svoje podruje za ugostiteljske objekte iz skupine
Restorani i Barovi koji se nalaze van naseljenih podruja.
Ugostitelj ili druga pravna ili fizika osoba iz lanka 3. Zakona
odreuje radno vrijeme drugih vrsta ugostiteljskih objekata za
smjetaj iz skupine Kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata
za smjetaj.
U prijelaznim i zavrnim odredbama Zakona propisano je
da je predstavniko tijelo duno donijeti propise na temelju
ovlatenja iz ovoga Zakona u roku dva mjeseca od dana
stupanja na snagu tog Zakona. Do stupanja na snagu novih
odluka predstavnikih tijela, ostaju na snazi odluke koje su
donijela predstavnika tijela temeljem ovlatenja iz dosadanjeg
Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, ali samo u dijelu u kojem
nisu u suprotnosti s odredbama novog Zakona o ugostiteljskoj
djelatnosti. Takoer, prestaju vaiti pojedinana rjeenja
poglavarstva jedinice lokalne samouprave koja su u suprotnosti
s odredbama novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.
5. NOVE OBVEZE UGOSTITELJA
Znatne izmjene u novom Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti
propisane su i glede obveza ugostitelja u obavljanju ugostiteljske
djelatnosti. Ove izmjene odnose se na isticanje radnog
stiglec.k/indd.indd 197
UGOSTITELJSTVO I TURIZAM
vremena, ukinuta je ovjera cjenika i normativa, ukinuta
je zakonska obveza ugostitelja da se pridrava Posebnih
uzanci u ugostiteljstvu uvedena je obveza osiguranja gosta
od posljedica nesretnog sluaja u ugostiteljskom objektu za
smjetaj te je propisana obveza ugostitelja da pisanim putem
obavjetava nadleni ured odnosno Ministarstvo nadleno za
poslove ugostiteljstva o prestanku obavljanja djelatnosti u
ugostiteljskom objektu u roku 8 dana od nastale promjene. S
obzirom na vanost ovih odredbi novog Zakona u ugostiteljskoj dje-
latnosti, u nastavku teksta navode se propisane obveze ugostitelja
u obavljanju ugostiteljske djelatnosti. Ugostitelj je duan:
1. vidno istaknuti na ulazu u ugostiteljski objekt odnosno u ulazu
ugostiteljskog objekta smjetenog u graevini zatienoj
kao kulturno dobro, na propisani nain, natpis s oznakom
vrste ugostiteljskog objekta, odnosno vrste i kategorije ugo-
stiteljskog objekta, posebnog standarda, oznake kvalitete
utvrene rjeenjem nadlenog ureda odnosno ministarstva
nadlenog za ugostiteljstvo,
2. vidno istaknuti na ulazu u objekt obavijest o radnom vremenu
i radnim odnosno neradnim danima, i pridravati se istaknutog
radnog vremena,
3. utvrditi kuni red u ugostiteljskim objektima za smjetaj i
istaknuti ga na recepciji te izvadak iz kunog reda istaknuti u
svim sobama i apartmanima,
4. utvrditi normative o utroku namirnica za pojedino jelo, pie
i napitak, pruiti usluge u koliinama i kakvoi sukladno
normativima te na zahtjev normativ predoiti gostu,
5. vidno istaknuti cijene usluga koje se nude, na nain dostupan
gostima i pridravati se istaknutih cijena, a kod pruanja uslu-
ga smjetaja u cjenicima istaknuti i iznos boravine pristojbe,
cjenike staviti na raspolaganje gostima u dovoljnom broju
primjeraka,
6. izdati gostu raun za svaku pruenu ugostiteljsku uslugu s
naznakom vrste, koliine i cijene pruenih usluga, odnosno
odobrenog popusta, a kod pruanja usluga smjetaja navesti u
raunu i iznos boravine pristojbe,
7. pridravati se propisanoga radnog vremena,
8. onemoguiti iznoenje pia i napitaka radi konzumiranja izvan
zatvorenih prostora ugostiteljskog objekta iz lanka 8. stavka
1. podstavka 2. ovoga Zakona, tj. iz ugostiteljskih objekata iz
skupine Barovi koji ispunjavaju uvjete za rad nou i rade od
21,00 do 6,00 sati,
9. na propisan nain voditi knjigu gostiju u ugostiteljskom
objektu za smjetaj,
10. voditi knjigu albi na propisan nain u svakom objektu, u roku
pet dana izjavljen prigovor dostaviti Dravnom inspektoratu
te u roku 15 dana od dana izjavljenog prigovora odgovoriti na
prigovor,
11. u ugostiteljskom objektu za smjetaj osigurati goste od po-
SIJEANJ 2007.
sljedica nesretnog sluaja,
12. pisanim putem obavijestiti nadleni ured odnosno Ministarstvo
o prestanku obavljanja djelatnosti u ugostiteljskom objektu, u
roku osam dana od nastale promjene.
Za obavljanje ugostiteljske djelatnosti moraju biti ispunjeni
uvjeti koji se odnose na higijenu i zdravstvenu ispravnost hrane,
kao i obveze subjekata koji se bave ugostiteljskom djelatnou
Raunovodstvo i nancije 197
1/3/07 7:44:15 AM
 UGOSTITELJSTVO I TURIZAM
glede higijene i zdravstvene ispravnosti hrane, te ostali zdravstveni
uvjeti za rad sukladno posebnim propisima.
Ugostitelj koji u ugostiteljskom objektu prua usluge
naturistima duan je, uz naziv vrste ugostiteljskog objekta, istaknuti
i oznaku da se u tom objektu pruaju usluge naturistima.
Prilikom oglaavanja i reklamiranja usluga i isticanja po-
ruka u komercijalnom poslovanju, ugostitelj ne smije koristiti
oznaku propisane vrste i kategorije ugostiteljskog objekta, po-
sebnog standarda, odnosno oznake kvalitete koja nije utvrena
rjeenjem nadlenog ureda odnosno Ministarstva nadlenog za
ugostiteljstvo.
U novom Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti ukinuta je
obveza ugostitelja da za svaki ugostiteljski objekt mora imati
voditelja poslovanja.
Ugostitelj ne smije pruati ugostiteljske usluge koje nisu
utvrene rjeenjem nadlenog ureda odnosno Ministarstva
nadlenog za ugostiteljstvo. Iznimno, ugostitelj moe povremeno
(za vrijeme trajanja manifestacija, sajmova, prigodnih priredbi
i sl.) izvan svoga ugostiteljskog objekta obavljati ugostiteljsku
djelatnost uz prethodnu suglasnost sanitarnog inspektora o
ispunjenju sanitarnih uvjeta.
Novim Zakonom takoer je omogueno da sudionici proslava
i manifestacija koje u promidbeno turistiku svrhu organiziraju
turistike zajednice i jedinice lokalne samouprave mogu na tim
dogaanjima pruati ugostiteljske usluge pripremanja i usluivanja
jela, pia, napitaka i slastica, uz prethodnu suglasnost sanitarnog
inspektora o ispunjenju sanitarnih uvjeta.
Zakonom je propisana zabrana usluivanja odnosno doputanja
konzumiranja alkoholnih pia u ugostiteljskom objektu osobama
mlaim od 18 godina, obveza ugostitelju da mora na vidljivom
mjestu imati istaknutu oznaku o zabrani usluivanja odnosno
konzumiranja alkoholnih pia osobama mlaim od 18 godina,
a predstavnikom tijelu da moe zabraniti usluivanje alkoholnih
pia u ugostiteljskim objektima u odreenom razdoblju tijekom
dana.
Predstavnika tijela imaju ovlatenje odrediti prostore na
kojima mogu biti ugostiteljski objekti u kiosku, kontejneru,
nepokretnom vozilu i prikljunom vozilu, atoru, na klupi,
kolicima i slinim napravama opremljenim za pruanje
ugostiteljskih usluga, u skladu s prostornim planom, te je
propisana minimalna udaljenost tih prostora od postojeih
ugostiteljskih objekata u vrstom objektu. Tako je propisano da ti
prostori ne mogu biti na udaljenosti manjoj od 100 m od postojeeg
ugostiteljskog objekta u graevini, zasebnom dijelu graevine, ili
poslovnom prostoru gdje se obavlja druga djelatnost, osim ukoliko
se ne radi o odravanju manifestacija, sajmova, prigodnih priredbi
i sl. Takoer je ovim lankom dano ovlatenje predstavnikom
tijelu propisivanja vanjskog izgleda navedenih ugostiteljskih
objekata uz uvjet potivanja lokalnih ambijentalnih znaajki, te
je kao iznimka predviena mogunost odnosno uvjeti pod kojima
ugostitelj moe odrediti prostor i izgled objekta.
SIJEANJ 2007.
6. UVJETI ZA OBAVLJANJE UGOSTITELJSKE
DJELATNOSTI
Novina u citiranom Zakonu je i to da nadleni ured, na
zahtjev ugostitelja, utvruje jesu li ispunjeni uvjeti za vrstu i
kategoriju ugostiteljskog objekta u roku od 30 dana od dana
198 Raunovodstvo i nancije
stiglec.k/indd.indd 198
uredno podnesenog zahtjeva (a ne 15 dana kao do sada). Ako
nadleni ured ne donese rjeenje u propisanom roku, ugostitelj
moe zapoeti s radom u objektu, o emu je duan prethodno
pisanim putem izvijestiti nadleni ured ukoliko je za graevinu,
koja je, odnosno u kojoj se nalazi ugostiteljski objekt, u skladu
s posebnim propisom ishodio odgovarajui akt prema kojem se
graevina smije poeti rabiti odnosno staviti u pogon. Nadleni
ured duan je u roku 30 dana od dana primljene obavijesti
ugostitelja donijeti rjeenje vezano uz zahtjev za utvrivanje
propisanih uvjeta. Ako nadleni ured utvrdi da nisu ispunjeni
uvjeti propisani ovim Zakonom, a ugostitelj je zapoeo s radom
na temelju obavijesti smatrat e se da djelatnost obavlja protivno
odredbama ovoga Zakona.
U vezi s kampiranjem, u citiranom Zakonu dozvoljeno je za
vrijeme odravanja sportskih, skautskih, kulturno-umjetnikih i
slinih manifestacija organizirano kampiranje izvan kampova na
za to odreenim prostorima. Jedinice lokalne samouprave i javne
ustanove koje upravljaju odreenim podrujem, ovisno o svrsi
takvog kampiranja, svojim aktima odreuju prostor za kampiranje
izvan kampova, uvjete koje taj prostor mora ispunjavati, te vrijeme
trajanja takvog kampiranja.
7. IZMJENE U PRUANJU UGOSTITELJSKIH
USLUGA U DOMAINSTVU
Novim zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti propisane su
i izmjene glede pruanja ugostiteljskih usluga u domainstvu i
seljakom domainstvu. Tako je citiranim Zakonom propisano da
ugostiteljske usluge u domainstvu moe pruati fizika osoba koja
nije obrtnik ili trgovac pojedinac (u daljnjem tekstu: iznajmljiva).
U smislu ovoga Zakona iznajmljivaem se smatra dravljanin
Republike Hrvatske, ali i dravljani drava lanica Europske
unije i Europskog ekonomskog prostora.
Ugostiteljskim uslugama u domainstvu u smislu tog Zakona,
smatraju se sljedee ugostiteljske usluge:
1. usluga smjetaja u sobi, apartmanu i kui za odmor, kojih je
iznajmljiva vlasnik, do najvie 8 soba odnosno 16 kreveta, u
koji broj se ne ubrajaju pomoni kreveti,
2. usluga smjetaja u kampu, organiziranom na zemljitu kojeg je
iznajmljiva vlasnik, s najvie 7 smjetajnih jedinica odnosno
za 25 gostiju istodobno, u koje se ne ubrajaju djeca do 12
godina starosti,
3. usluge doruka, polupansiona ili pansiona gostima kojima
iznajmljiva prua usluge smjetaja u sobi, apartmanu i kui
za odmor.
Pored navedenog, citiranim Zakonom propisano je da iz-
najmljiva ne smije, neposredno ili putem drugih osoba koje nisu
registrirane za posredovanje u prodaji usluga smjetaja, nuditi
i prodavati svoje usluge smjetaja izvan svog objekta, osim na
prostorima, pod uvjetima i na nain koji svojom odlukom moe
propisati predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave.
U pruanju ugostiteljskih usluga u domainstvu, iznajmljiva
je duan: vidno istaknuti na ulazu u objekt ili u neposrednoj
blizini, na propisani nain, natpis s oznakom vrste i kategorije
objekta, utvrene rjeenjem nadlenog ureda, istaknuti u svakom
objektu naznaku vrste i kategorije objekta, cijene usluga koje
nudi, informaciju o plaanju boravine pristojbe, te se pridravati
1/3/07 7:44:16 AM

istaknutih cijena, utvrditi normative namirnica, pia i napitaka
za pojedino jelo, pie i napitak, ako takve usluge prua i pruiti
usluge po utvrenim normativima, te na zahtjev normativ predoiti
gostu, izdati gostu raun s naznaenom vrstom, koliinom i
cijenom, odnosno odobrenim popustom pruenih usluga za svaku
pruenu uslugu, voditi popis gostiju na propisani nain.
Vie nije propisana obveza ovjere cjenika i normativa utroka
namirnica.
U cilju suzbijanja smjetajnih kapaciteta turistima na
crno, novim Zakonom propisano je da boravak vie od 15
osoba koje nisu lanovi ue obitelji (a to su: suprunik, djeca,
pastorad, usvojenici, roditelji i usvojitelji) sukladno posebnom
propisu kojim se propisuje obveza plaanja boravine pristojbe,
u stanovima, apartmanima i kuama za odmor, u turistikim
mjestima kojima je posebnim propisom razdobljem glavne
sezone obuhvaeno razdoblje od 15. lipnja do 15. rujna, u tom
razdoblju smatrat e se pruanjem ugostiteljskih usluga graana
u domainstvu.
8. UGOSTITELJSKE USLUGE U SELJAKOM
DOMAINSTVU
Novim Zakonom propisane su i neke izmjene vezano za pru-
anje ugostiteljskih usluga u seljakom domainstvu. Tako je
propisano da se u seljakom domainstvu mogu pruati slijedee
ugostiteljske usluge:
1. pripremanje i usluivanje toplih i hladnih jela te pia i na-
pitaka iz preteito vlastite proizvodnje za najvie 50 gostiju
(izletnika) istodobno,
2. usluivanje (kuanje) mota, vina, vonih vina, drugih proiz-
voda od vina i vonih vina, jakih alkoholnih i alkoholnih pia
te domaih narezaka iz vlastite proizvodnje u ureenom dijelu
stambenog ili gospodarskog objekta, u zatvorenom, natkritom
ili na otvorenom prostoru za najvie 50 gostiju (izletnika)
istodobno,
3. usluge smjetaja u sobi i apartmanu do najvie 10 soba od-
nosno za 20 gostiju istodobno, odnosno usluge smjetaja u
kampu s najvie 10 smjetajnih jedinica odnosno za 30 gostiju
istodobno, samo za goste kojima se pruaju usluge prehrane,
toenja pia i napitaka (doruak ili polupansion ili puni
pansion) iz preteito vlastite proizvodnje.
Jela, pia i napitci koji se usluuju u seljakom do-
mainstvu moraju biti uobiajeni za kraj u kojem je seljako
domainstvo.
U prijelaznim i zavrnim odredbama citiranog Zakona
propisano je da fizike osobe (graani), koji na dan stupanja
na snagu tog Zakona pruaju ugostiteljske usluge graana u
domainstvu, nastavljaju pruati ugostiteljske usluge sukladno
odredbama citiranog zakona, s tim da su oni graani iji smjetajni
kapaciteti prelaze ogranienja u pogledu smjetajnih jedinica
odnosno broja kreveta i gostiju duni uskladiti svoje poslovanje
s citiranim zakonom u roku pet godina od stupanja na snagu
Zakona. Fizikoj osobi koja ne uskladi svoje poslovanje nadleni
ured rjeenjem e zabraniti pruanje ugostiteljskih usluga graana
u domainstvu i utvrditi prestanak vaenja izdanog rjeenja o
odobrenju.
stiglec.k/indd.indd 199
UGOSTITELJSTVO I TURIZAM
Novim Zakonom propisano je da se odredbe glede pruanja
ugostiteljskih usluga u domainstvu i seljakom domainstvu
primjenjuju do dana prijama Republike Hrvatske u punopravno
lanstvo Europske unije na dravljane Republike Hrvatske, a
nakon prijama i na dravljane drava lanica Europske unije.
9. INSPEKCIJSKI NADZOR, UPRAVNE I
PREKRAJNE MJERE
Inspekcijski nadzor nad primjenom citiranog Zakona i
propisa donesenih na temelju tog Zakona, te pojedinanih
akata, uvjeta i naina rada nadziranih pravnih i fizikih osoba
provode gospodarski inspektori Dravnog inspektorata i drugi
inspektori, svaki u okviru svoje nadlenosti, sukladno posebnim
propisima. Nadzor nad zabranom usluivanja odnosno doputanja
konzumiranja alkohola osobama mlaim od 18 godina ovlateni
su provoditi i policijski slubenici ministarstva nadlenog za
unutarnje poslove (u daljnjem tekstu: policijski slubenici). U
obavljanju tog nadzora, policijski slubenici ovlateni su protiv
prekritelja podnijeti zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka.
U vezi sa suzbijanjem nelegalnog obavljanja ugostiteljske
djelatnosti odnosno pruanja ugostiteljskih usluga, iz Zakona o
Dravnom inspektoratu (Nar. nov., br. 76/99., 96/03., 151/03.,
160/04., 174/04., 33/05., 48/05., 129/05. i 140/05.), preuzete su u
novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti odredbe glede zabrane rada
nelegalnim pruateljima takvih usluga, odnosno ovlasti propisane
za gospodarskog inspektora Dravnog inspektorata. Tako je novim
Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti propisano sljedee:
U provedbi inspekcijskog nadzora u podruju ugostiteljske
djelatnosti, odnosno pruanja ugostiteljskih usluga, gospodarski
inspektor Dravnog inspektorata e usmenim rjeenjem u za-
pisniku, do otklanjanja utvrenih nedostataka, a najkrae na rok
od 30 dana, zabraniti pravnoj ili fizikoj osobi daljnje obavljanje
ugostiteljske djelatnosti odnosno pruanje ugostiteljskih usluga:
- ako se obavljaju bez upisa u propisani registar odnosno upis-
nik, ili ako nema odobrenje,
- ako se obavljaju bez rjeenja kojim je utvreno da prostor,
ureaji i oprema udovoljavaju propisanim uvjetima.
Usmeno rjeenje izvrava se odmah peaenjem prostorija,
postrojenja, ureaja i druge opreme za rad ili na drugi pogodan
nain. Otpravak usmenog rjeenja gospodarski inspektor je
duan otpremiti stranci u pisanom obliku u roku 8 dana od dana
izricanja zabrane usmenim rjeenjem. alba se moe izjaviti
samo na pisani otpravak rjeenja. Pravna ili fizika osoba na koju
se odnosi usmeno rjeenje moe pisanim putem, u roku 24 sata
od dana peaenja prostorija, zatraiti da se zapeaena prostorija
privremeno otpeati i u prisutnosti inspektora odmah iznijeti
pokvarljive namirnice i poduzeti sigurnosne i druge mjere radi
sprjeavanja tete, nakon ega e inspektor prostorije ponovno
zapeatiti. alba izjavljena protiv pisanog rjeenja ne odgaa
izvrenje rjeenja.
SIJEANJ 2007.
Dakle, iz navedenih odredbi citiranog Zakona vidljivo je da
su pootrene dosadanje odredbe glede nelegalnog obavljanja
ugostiteljske djelatnosti odnosno pruanja ugostiteljskih usluga,
jer u sluaju utvrenja nelegalnog rada, bez obzira je li pravna
ili fizika osoba otklonila utvrene nedostatke prije roka od 30
dana, zabrana pruanja navedenih usluga za te osobe ne moe
biti kraa od 30 dana.
Raunovodstvo i nancije 199
1/3/07 7:44:16 AM
 UGOSTITELJSTVO I TURIZAM
Novina u Zakonu odnosi se i na upravnu mjeru glede ne
pridravanja propisanog radnog vremena. Tako je propisano
da e gospodarski inspektor Dravnog inspektorata usmenim
rjeenjem koje e izrei na licu mjesta ugostitelju ili njegovu
predstavniku, zabraniti pruanje ugostiteljskih usluga
ugostitelju koji se ne pridrava propisanoga radnog vremena
i izvriti peaenje ureaja, opreme i ostalih prostorija u kojima se
obavlja ugostiteljska djelatnost, te u roku pet dana donijeti pisano
rjeenje o zabrani rada, u trajanju od 30 dana od dana donesenoga
usmenog rjeenja.
Iznimno se navedena mjera peaenja nee izvriti ako ugo-
stitelj najkasnije u roku 2 dana od donoenja usmenog rjeenja
o zabrani pruanja ugostiteljskih usluga dostavi gospodarskom
inspektoru Dravnog inspektorata dokaz o izvrenoj uplati nov-
anog iznosa od 30.000,00 kuna u korist dravnog prorauna.
U tom sluaju gospodarski inspektor zakljukom e obustaviti
upravni postupak i ponititi usmeno rjeenje.
Dakle, novina se odnosi na to da se mjera peaenja nee
odmah izvriti (kao do sada) ve nakon proteka dva dana od
izricanja usmenog rjeenja u zapisnik, tj. nee se izvriti ukoliko
ugostitelj u tom roku dostavi gospodarskom inspektoru dokaz
o izvrenoj uplati novanog iznosa od 30.000,00 kuna u korist
dravnog prorauna.
Citiranim Zakonom, takoer, je omogueno gospodarskom
inspektoru Dravnog inspektorata ako utvrdi da je oprema za
kampiranje postavljena izvan kampova iz skupine Kampovi
SIJEANJ 2007.
200 Raunovodstvo i nancije
stiglec.k/indd.indd 200
i druge vrste ugostiteljskih objekata za smjetaj i prostora
odreenih za kampiranje izvan kampa, u svrhu kampiranja, da
usmenim rjeenjem naredi uklanjanje atora, kamp-kuica, kamp-
prikolica i druge opreme za kampiranje i zahtijeva izvravanje
mjere bez odlaganja (odmah).
Pored upravnih mjera, Zakonom su propisane i prekrajne
mjere protiv prekritelja. Tako su za uinjene prekraje glede
povreda odredbi ovoga Zakona propisane novane kazne za
pravne osobe u najniem iznosu od 5.000,00 kuna i najviem
iznosu od 150.000,00 kuna, dok su za fizike osobe prekritelje
propisane novane kazne u najniem iznosu od 2.000,00 kuna i
najviem iznosu od 15.000,00 kuna. Citiranim Zakonom, takoer,
su ovlateni gospodarski inspektori Dravnog inspektorata da
mogu za uinjene prekraje naplaivati novane kazne na mjestu
izvrenja prekraja i to u najviem iznosu od 3.000,00 kuna i
najniem iznosu od 1.000,00 kuna.
Citiranim Zakonom propisano je da, do stupanja na snagu
provedbenih propisa na temelju ovlatenja iz ovoga Zakona,
ostaju na snazi propisi doneseni za izvrenje dosadanjeg Zakona
o ugostiteljskoj djelatnosti.
Mr. sc. Jasenka TIGLEC, Dravni inspektorat, Zagreb
1/3/07 7:44:16 AM
 ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA

IVICA MILI, MR. DARKO TEREK Struni lanak UDK 347.7

Obavjetavanje registarskog suda o

promjenama u knjizi poslovnih udjela
Svake godine u mjesecu sijenju podsjeamo da lanovi uprave drutva s
ogranienom odgovornou moraju obavijestiti registarski sud o promjenama u
knjizi poslovnih udjela.
Na temelju te knjige jedan od lanova uprave drutva s ogranienom
odgovornou je duan u sijenju predati registarskom sudu od njega potpisani
popis lanova drutva s navoenjem visine njihovih temeljnih uloga, onoga to je
na temelju toga uplaeno te to je drutvo eventualno vratilo lanu.
Ako od posljednjeg podnoenja popisa sudu nije dolo do promjena, dovoljno
je da lan uprave sudu dade izjavu da takvih promjena nije bilo.
U lanku ukazujemo i na obvezu uprave da na dan 1. sijenja svake godine
mora utvrditi prosjean broj zaposlenih u prethodnoj godini, zbog provjere mora li
drutvo imati nadzorni odbor.

Poslovni udjel oznaava skup svih prava i obveza koja

pripadaju lanu drutva s ogranienom odgovornou temeljem
preuzetog temeljnog uloga. Tako su temeljni ulog i poslovni
udjel u odreenoj vezi, ali se izmeu njih ne moe povui znak
jednakosti.
Da bi se u drutvu s ogranienom odgovornou mogle pratiti
promjene koje se dogaaju s poslovnim udjelima, ZTD je u lanku
410. propisao obvezu voenja knjige poslovnih udjela. Knjigu
poslovnih udjela u drutvu s ogranienom odgovornou
duna je voditi uprava.
U knjigu poslovnih udjela unosi se nekoliko vrsta podataka.
Prije svega, to su podaci o lanovima drutva. Tako se u knjigu
poslovnih udjela unosi tvrtka odnosno ime, sjedite odnosno
prebivalite svakog lana drutva. Ako je lan drutva pravna
osoba, u knjigu poslovnih udjela trebaju se unijeti podaci o nje-
nom upisu u odgovarajuem registru, a ako je lan drutva fizika
osoba, u knjigu se mora unijeti i jedinstveni matini broj graana
te fizike osobe.
Knjiga poslovnih udjela mora nadalje sadravati podatke o
iznosima temeljnih uloga. Ti podaci moraju sadravati iznose
temeljnih uloga koje su osnivai (lanovi) preuzeli, to su na
1. UVOD temelju toga uplatili, te eventualne dodatne inidbe koje je lan
Knjiga poslovnih udjela mora se voditi u svakom drutvu s duan ispuniti prema drutvu i koje je ispunio.
SIJEANJ 2007.

ogranienom odgovornou. Dunost voenja knjige poslovnih ZTD u svezi s podacima koji se unose u knjigu poslovnih
udjela propisana je u l. 410. Zakona o trgovakim drutvima udjela odreuje da se u nju upisuje i:
(Nar. nov., br. 111/93., 34/99., 52/00. i 118/03., dalje u tekstu: broj glasova koje imaju lanovi drutva pri donoenju odluka
ZTD). u drutvu,
Poslovni udjel lana drutva se po l. 409. ZTD-a odreuje obveze koje terete poslovni udio,
prema veliini preuzetog temeljnog uloga. lan drutva moe podjela poslovnih udjela te
imati vie poslovnih udjela. sve druge promjene u svezi s poslovnim udjelima.

Raunovodstvo i nancije 201

terek.k.indd 201 1/2/07 6:11:46 PM
 ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA
Navedeni podaci upisuju se u knjigu poslovnih udjela prilikom
osnivanja drutva s ogranienom odgovornou. To bi bio tzv.
temeljni upis, tj. upis koji se unosi prilikom ustanovljavanja knjige
poslovnih udjela.
U knjizi poslovnih udjela se mora ostaviti mogunost upisa
promjene upisanih podataka. Izmjena podataka u knjizi
poslovnih udjela upisuje se na temelju prijave zainteresirane osobe
ili na temelju saznanja nekoga od organa drutva (uprave, skuptine
ili nadzornog odbora, ako drutvo ima nadzorni odbor).
Prema lanku 411. ZTD-a, lanom drutva se smatra samo
onaj tko je upisan u knjizi poslovnih udjela i o ijem je lanstvu
u drutvu obavijeten registarski sud. U sluaju neslaganja stanja
upisa u knjizi poslovnih udjela i sadraja obavijesti o lanovima
drutva koje registarskom sudu dostavlja uprava drutva, smatra
se da su lanovi drutva osnivai navedeni u drutvenom ugovoru
odnosno osobe navedene u obavijesti registarskom sudu, a ako
drutvo ima samo jednog lana da je to osoba upisana u sudskom
registru.
Smatra se da je u knjizi poslovnih udjela obavljen upis s
danom kada drutvu prispije prijava za upis, ako ona ispunjava
uvjete koji se trae za takav upis, bez obzira na vrijeme kada je
upis stvarno obavljen.
2. VOENJE KNJIGE POSLOVNIH UDJELA
Drutva s ogranienom odgovornou mogu za potrebe voenja
knjige poslovnih udjela koristiti izdanje asopisa Raunovodstvo
i financije pod nazivom Knjiga poslovnih udjela. Spomenuta
knjiga je strukturirana na
nain da omoguuje tono, Preuzmite besplatno
pregledno i jednostavno KNJIGU POSLOVNIH
voenje. Takoer knjiga po- UDJELA
slovnih udjela u elektronikom u elektronskom obliku
obliku dostupna je na Internet
stranici www.rif.hr te se moe www.rif.hr
preuzeti besplatno.
3. OBAVIJESTI REGISTARSKOM SUDU I
NOVANE KAZNE SUDA
Svaka promjena upisa u knjizi poslovnih udjela obavlja se
na temelju prijave zainteresirane osobe ili na temelju saznanja
nekoga od organa drutva. Uprava drutva po l. 410. st. 2.
ZTD-a mora svaku izmjenu podataka u knjizi poslovnih
udjela u roku tri dana prijaviti registarskom sudu kod kojeg je
drutvo upisano u sudski registar. Ova obveza je samostalna i
neovisna o obvezi obavjetavanja registarskog suda u mjesecu
sijenju svake godine.
Ako npr., tijekom godine doe do prodaje poslovnog udjela ili
do njegovog nasljeivanja, zainteresirane osobe e upravi podnijeti
prijavu da se u knjigu poslovnih udjela upiu novi lanovi. Kad
SIJEANJ 2007.
se u knjizi poslovnih udjela provede upis novog lana, uprava
drutva je duna u roku tri dana o promjeni obavijestiti registarski
sud. Obavijest registarskom sudu moe biti i u obliku novog
izvatka iz knjige poslovnih udjela. Uz podnoenje novog
izvatka korisno je u popratnom podnesku sudu napomenuti da mu
se dostavlja novi izvadak nakon izvrene promjene upisa u knjizi
poslovnih udjela.
202 Raunovodstvo i nancije
terek.k.indd 202
U lanku 410. st. 3. ZTD je propisao i drugu obvezu uprave u
vezi s knjigom poslovnih udjela. Prema toj odredbi postoji obveza
jednog od lanova uprave da u mjesecu sijenju svake godine preda
registarskom sudu popis lanova drutva s navoenjem visine
njihovih temeljnih uloga, onoga to je na temelju toga uplaeno,
te to je drutvo eventualno vratilo lanu. Ako od posljednjeg
podnoenja popisa sudu nije dolo do promjena, dovoljno je da
lan uprave sudu dade izjavu da takvih promjena nije bilo.
Za ovaj propust u obavjetavanju suda ZTD je u lanku
632. predvidio mogunost kanjavanja novanom kaznom
do 3.000,00 kuna. Meutim, prije izricanja novane kazne,
registarski sud treba opomenuti lanove uprave i zaprijetiti im
plaanjem novane kazne ako u primjerenom roku ne postupe po
opomeni.
Uprava drutva u mjesecu sijenju ima jo jednu obvezu.
Ona treba s danom 1. sijenja svake godine utvrditi prosjean
broj zaposlenih u prethodnoj godini. Ako taj broj prelazi 300
zaposlenih (u drutvu ili u povezanim drutvima navedenim
u l. 434. st. 2. to. 4. i 5. ZTD-a), duna je to bez odgaanja
priopiti registarskom sudu zajedno s popisom lanova
drutva, odnosno izjavom da u lanstvu drutva nije bilo
promjena. Ova obveza uprave vezana je uz postojanje nadzornog
odbora. Naime, drutvo s ogranienom odgovornou mora imati
nadzorni odbor ako je prosjean broj zaposlenih u godini vei od
300. Ako uprava drutva propusti ovu obvezu moe po l. 632.
ZTD-a odgovarati novanom kaznom koja ne moe prijei iznos
od 3.000,00 kuna.
4. OSTALE KAZNE U VEZI S KNJIGOM
POSLOVNIH UDJELA
ZTD je predvidio da e se za prekraj kazniti pravna osoba
(drutvo s ogranienom odgovornou) novanom kaznom do
iznosa od 50.000,00 kuna:
ako ne vodi knjigu poslovnih udjela ili je ne vodi uredno i
ako u propisanom roku od tri dana ne obavijesti registarski
sud o promjeni upisa u knjizi poslovnih udjela ili ga o tome
netono obavijesti.
Za navedene prekraje kaznit e se i lan uprave drutva
s ogranienom odgovornou novanom kaznom do iznosa
od 7.000,00 kuna, a ako je uinjena tea povreda propisa radi
stjecanja protupravne imovinske koristi, onda novanom kaznom
do iznosa od 50.000,00 kuna.
Osim prekrajne odgovornosti propisana je i materijalna
odgovornost lanova uprave. Oni po l. 410. st. 4. ZTD-a od-
govaraju solidarno i neogranieno cijelom svojom imovinom
vjerovnicima, lanovima drutva i drugim osobama za tetu
poinjenu zbog netonog ili nepravilnog upisa u knjizi poslovnih
udjela. lanovi uprave odgovaraju i zbog nedavanja izjava sudu
koje su po zakonu bili duni dati ili zbog netonih podataka u tim
izjavama.
U nastavku objavljujemo popis trgovakih sudova u Republici
Hrvatskoj kojima se dostavljaju obavijesti u vezi s knjigom po-
slovnih udjela. Mjesna nadlenost trgovakih sudova ureena je
Zakonom o podrujima i sjeditima sudova (Nar. nov., br. 3/94.,
104/97., 59/01. i 121/05.).
1/2/07 6:11:46 PM
 ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA

Popis Trgovakih sudova i njihova mjesna Trgovaki sud u Slavonskom Brodu za podruja
nadlenost Brodsko-posavske i Poeko-slavonske upanije. Adresa: Trg
pobjede 13, Slavonski Brod.
Trgovaki sud u Bjelovaru za podruje Bjelovarsko-
Trgovaki sud u Splitu za podruje Splitsko-dalmatinske
bilogorske, Koprivniko-krievake i Virovitiko-podravske
upanije. Adresa: Sukoanska 6, Split.
upanije. Adresa: et. dr. Ive Lebovia 42, Bjelovar.
Trgovaki sud u ibeniku za podruje ibensko-kninske
Trgovaki sud u Dubrovniku za podruje Dubrovako
upanije. Adresa: Stjepana Radia 81, ibenik.
- neretvanske upanije. Adresa: Dr. Ante Starevia 23,
Trgovaki sud u Varadinu za podruja Meimurske i
Dubrovnik.
Varadinske upanije. Adresa: Brae Radi 2, Varadin.
Trgovaki sud u Karlovcu za podruja Karlovake i
Trgovaki sud u Zadru za podruje Zadarske upanije.
Liko-senjske upanije. Adresa: Trg Josipa Broza 1, Karlovac.
Adresa: Dr. Franje Tumana, Zadar.
Trgovaki sud u Osijeku za podruja Osjeko-baranjske i
Trgovaki sud u Zagrebu za podruja Zagrebake i
Vukovarsko-srijemske upanije. Adresa: Zagrebaka 2, Osijek.
Krapinsko-zagorske upanije te grada Zagreba. Adresa: Amrueva
Trgovaki sud u Pazinu za podruje Istarske upanije.
2, Zagreb.
Adresa: Drevka 1, Pazin.
Visoki trgovaki sud Republike Hrvatske ustanovljen
Trgovaki sud u Rijeci za podruje Primorsko-
je za podruje Republike Hrvatske sa sjeditem u Zagrebu. Adresa:
goranske upanije. Adresa: Zadarska 3, Rijeka.
Petra Berislavia 11, Zagreb.
Trgovaki sud u Sisku za podruje Sisako-moslavake
upanije. Adresa: Ferde Hefelea, Sisak.
Ivica MILI, HZRIF, Zagreb,
mr. Darko TEREK, odvjetnik iz Zagreba

SIJEANJ 2007.

www.rif.hr Raunovodstvo i nancije 203

terek.k.indd 203 1/2/07 6:11:47 PM
 IN MEDIAS RES
Uvertira za veu
potronju
Kada bi se moglo birati kakvim bi vijestima bilo optimalno
zavriti jednu i zapoeti novu poslovnu godinu, to sasvim pouz-
dano ne bi bilo poveanje dravnoga prorauna. Niti, recimo,
poskupljenje vode. No, kako poduzetnici ne mogu utjecati na
to koliko e im biti teak financijski teret tijekom godine, to ne
mogu niti na njezinom kraju, pa ni na poetku. to e rei, da
se i u novoj, 2007. godini, moraju pomiriti s time da e morati,
posredno ili neposredno, napuniti jo jedan drastino povean
dravni proraun. Kao i s time da e u svojim prihodima morati
nai mjesta i za rastue ostale trokove poslovanja. Nekome zbog
poskupljenja vode, drugima zbog sve agresivnijeg konkurentskog
uvoza, treima zbog pritiska zaposlenih da se poveanjem plaa
amortiziraju rastui trokovi ivota.
No, kraj 2006. godine nije donio samo nove probleme koje e
trebati u hodu rjeavati. Donio je i naoko sitnu vijest, ali s moguim
krupnim reperkusijama. Jedna od vodeih svjetskih bonitetnih
kua Dun & Bradstreet (D&B) svrstala je, napokon, Hrvatsku
meu zemlje s blagim rizikom za potencijalne ulagae. Nakon
punih pet godina odmjeravanja i utnje, D&B je tijekom 2006.
godine ak tri puta mijenjala na bolje svoju percepciju hrvatskoga
rejtinga. Najprije je, u veljai, poveala ocjenu sa DB4d na DB4c,
da bi je u lipnju promijenila na DB4a, a prosinac doekala s novim,
jo laskavijim miljenjem o riziku kojemu se izvrgavaju hrvatski
ulagai: DB3! Dotadanji rejting DB4 oznaavao je umjereni rizik,
a DB3 dobivaju drave s blagim rizikom ulaganja.
I tako, ma koliko i sami bili benevolentni u ocjenjivanju uv-
jeta investiranja i poslovanja u Lijepoj naoj, injenica je da u
posljednje vrijeme, a iz perspektive stranaca, izgledamo bolje.
Razloga ima vie. Tako su, na primjer, analitiari bonitetne kue
D&B svoju ocjenu obrazloili pohvalnom kakvoom hrvatskih
reformi na mnogima, po njima, kljunim podrujima. Spominju
se uspjena fiskalna konsolidacija, dobra monetarna politika,
uinkovita kontrola financijskog sektora, ali i uspjene strukturalne
reforme koje su rezultirale smanjenjem uloge drave u ekonomiji.
Istina, u prosinakoj su se analizi prilika u Hrvatskoj strunjaci
bonitetne kue uvelike oslonili na miljenje Meunarodnog
SIJEANJ 2007.
monetarnog fonda. Fond je, naime, na rastanku, pozitivno ocijenio
hrvatska nastojanja u ouvanju makroekonomske stabilnosti, a
zadovoljan je bio i ostvarenim rastom bruto nacionalnog dohotka. I
ovoga je puta, kao i prigodom ranijih izvjea o provoenju stand-
by aranmana, istaknuto kao osobito pozitivno nastojanje hrvatske
nacionalne banke da inflaciju dri pod kontrolom. Pohvale je
dobila i Vlada, osobito njezini napori od 2004. godine smanjuje
204 Raunovodstvo i nancije
In Medias.indd 204
Za RIF pie:
mr. sc. Mirjana Popovi
fiskalni deficit, a poboljala je i transparentnost financiranja iz
prorauna odnosno smanjila kvazifiskalne aktivnosti. Prema
sudu analitiara ugledne bonitetne kue, ocjena rizinosti ulaganja
u Hrvatskoj jednaka je ocjeni kakvu ve imaju Poljska ili Brazil.
U skupini 25 zemalja, Hrvatskoj je pripalo osmo mjesto. Bolje od
nje su eka, Litva i Letonija, a manje su sigurne za ulagae bile
Bugarska i Rumunjska . Zanimljivo je da je, prema ocjeni D & B,
najsigurnija u regiji za investitore Slovenija, (ocjena DB2b, koja
znai mali rizik za ulaganja), a najmanje pouzdane su, (s ocjenom
DB6d, koja dobivaju zemlje s vrlo visokim rizikom za ulagae)
Bjelorusija, Turkmenistan i Uzbekistan.
DVOJAKOST TRENDOVA
I dok nam svaka pohvala koja dolazi iz inozemstva puno
znai, jer stvara povoljnije uvjete za gospodarske aktivnosti, i kod
kue se zbrajaju postignua. Unato tome to e proi jo dosta
vremena dok sve relevantne injenice o poslovanju hrvatskoga
gospodarstva u 2006. godini budu poznate, ve i preliminarni
podaci za prva tri tromjeseja pokazuju da to, u globalu, nije
bila loa poslovna godina. Naprotiv! Na temelju podataka o
devetomjesenom kretanju ukupnog gospodarstva procjenjuje
se da bi rast bruto domaeg proizvoda mogao iznositi oko 4,6
posto. To je bolje nego to se oekivalo, ali i loije nego to bi bilo
potrebno zemlji, koja eli uskoro biti ravnopravnom lanicom
Europske unije. Tim tempom rasta BDP-a, naime, trebalo bi joj
dvadesetak godina da stigne prosjek zemalja s kojima u bliskoj
budunosti kani imati samo virtualne granice.
Meutim, postoje i podaci koji navode na neto optimistinije
zakljuke. To su brojke koje govore o rastu dodane vrijednosti u
prvih devet mjeseci 2006. godine. Stopa od 13,3 posto, u odnosu
na ostvarenu u istom razdoblju prethodne godine kada je iznosila
samo devet posto, svakako govori o odreenom prosperitetu.
Istina, i tu je slika neto manje ruiasta kada se podrobnije ana-
lizira regionalna potka toga rasta. Nije dobro, naime, to to je
preteiti dio, ak vie od 50 posto dodane vrijednosti, lociran u
gospodarstvu hrvatske metropole. Samo se jedna njegova etvrtina
ostvaruje u etiri gospodarski razvijenije upanije (Istarskoj,
Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj i u Zagrebakoj), a
ostatak u preostalih ak esnaest upanija.
No, nisu to jedini podaci koji upuuju na zakljuak o dvoz-
nanosti trendova u domaem gospodarstvu. Iza mnogih se, naime,
pozitivnih kretanja kriju i negativna, pa to stvara silne mogunosti
1/3/07 5:49:39 PM

za zloporabu podataka u politike svrhe. Ovisno o tome eli li se
dokazati kako nam se, recimo, zahvaljujui mudrosti i vjetinama
aktualnih vlasti, gospodarstvo razvija sjajno ili se, naprotiv, sa
stajalita opozicije, eli osporiti vrijednost postignutog. Tako na
primjer, u politike svrhe sa slinim, antagonistikim nabojem,
esto slue i podaci o hrvatskoj vanjskotrgovinskoj razmjeni.
Kada se eli naglasiti uspjeh mjera ekonomske politike onda se
u posljednje vrijeme najee mae stopama rasta izvoza. Istina
je, i to pozitivna, da je u prvih deset mjeseci 2006. godine izvoz
rastao gotovo dvostruko bre nego lani (17,3 posto), te da mu je
stopa rasta bra od one po kojoj je istodobno rastao uvoz (14,7
posto). Istina je, meutim, i to da se stope rasta izvoza i uvoza,
kada se koriste u politike svrhe, usporeuju, ali se pritom obino
preuuje njihova razliita osnovica. Uvoz je, ak i uz takve stope
rasta, u apsolutnom iznosu jo uvijek dvostruko vei od izvoza.
Slijedom logike, i financijski rezultat takve vanjskotrgovinske
razmjene ima dva predznaka. Pozitivan i negativan. Pozitivno
je to to je bri rast izvoza od uvoza usporio rast deficita robne
razmjene sa 19,2 posto (u prvih deset mjeseci 2005.) na 12,1
posto (u istom razdoblju 2006. godine). Negativno je to je taj
isti deficit, potkraj listopada, dosegnuo razinu od vrtoglavih 9,4
milijardi dolara.
DEFICIT I DUGOVI
No, kako zlo rijetko dolazi samo, ve se obino multiplicira,
tako i veliki uvoz odnosno enormni vanjskotrgovinski deficit
imaju za posljedicu kontinuirano poveanje ukupnoga duga
prema inozemstvu, te rast deficita tekueg rauna platne bilance.
Tono je da dio uvezene robe ide u daljnju preradu, pa i u izvoz,
ali veliki dio ide direktno u potronju, te ak i supstituira domau
proizvodnju. Budui da razinu uvoza diktiraju apsorpcijske
mogunosti hrvatskog trita, a one su determinirane kupovnom
moi, u igru uskau banke, ija kreditna funkcija ima ulogu
katalizatora. S malom, ali sutinskom razlikom. Katalizator,
prema definiciji, ubrzava kemijske procese ali se pritom sam
ne mijenja, dok banke, danim kreditima ubrzavaju potronju i
istodobno dobro zarauju. Istina, ni priblino onoliko koliko su
zaraivale prije nastojanja nacionalne banke da ih financijski
destimulira i kad su u pitanju krediti i kad je rije o prelijevanju
ino-kapitala na hrvatsko trite. Tako prvi, nerevidirani podaci o
poslovanju hrvatskih banaka u prvih devet mjeseci 2006. godine,
a prema podacima Hrvatske narodne banke, pokazuju kako su
poslovne banke za to vrijeme ostvarile 3,19 milijardi kuna dobiti
prije oporezivanja. To je relativno skromno, samo 0,6 posto vie
nego u istome razdoblju prethodne godine. Osobito kada se
pogledaju podaci o kreditnim plasmanima banaka, koji su jo
potkraj rujna, prvi puta, premaili brojku od 180 milijardi kuna
(do kraja listopada 2006. poveali su se na preko 184 milijarde
kuna!). O kakvom se rastu radi najbolje svjedoi usporedba rujna
2006. s istim mjesecom godinu prije: stopa je iznosila je ak 23,7
posto. Stoga sredinja banka najavljuje novo zatezanje remena
odnosno usporavanje rasta kreditnih plasmana u 2007. na najvie
18 posto u usporedbi s 2006. godinom.
Ono to sredinju banku kontinuirano najvie zabrinjava,
to je hrvatski dug prema stranim vjerovnicima. Samo u prvih
devet mjeseci 2006. godine, naime, bruto inozemni dug Hrvatske
In Medias.indd 205
IN MEDIAS RES
povean za 1,5 milijardi eura. Istina, drava je vrlo ponosna, i
to njezini elnici ne proputaju naglasiti, to je svoju zaduenost
prema inozemstvu uspjela tijekom tih mjeseci smanjiti za gotovo
400 milijuna eura. Pri tom se, dakako, uglavnom preuuje da je
glavninu svojih potreba za dodatnim financijskim sredstvima, uz
potporu nacionalne banke, podmirivala na domaem tritu, ali s
kapitalom koji su banke pozajmljivale u inozemstvu. (Plasmani
banaka sredinjoj dravi u rujnu su porasli za 0,2 milijarde
kuna, pa su neto potraivanja banaka od drave na kraju mjeseca
iznosila 21,5 milijardi kuna). Ipak, pod pritiskom restriktivnih
mjera HNB-a, banke su nastojale smanjiti svoj dotok stranog
kapitala, ali je, unato tome, rezultanata zabrinjavajua. Ukupni
vanjski dug RH krajem treeg tromjeseja ove godine iznosio
je 27,06 milijardi eura ili oko 82,6% procijenjenog BDP-a. Rast
vanjskog zaduenja tijekom rujna iznosio je 174 milijuna eura, a
generirao ga je, za razliku od prethodnog razdoblja kada su banke
bile glavni, neposredni krivac za rast ino dugova, sektor poduzea.
Poslovne su se banke, naime, preteito okrenule stanovnitvu
kao najpouzdanijemu sektoru. Dijelom i zahvaljujui dravnim
poticajima stambenoj tednji, banke su samo u jednom mjesecu,
u rujnu, plasirale milijardu kuna stambenih kredita. U tome su
mjesecu stanovnici od banaka dobili ukupno 2,3 milijarde kuna
kredita, to s dobivenima prije toga iznosi 91,9 milijardi kuna.
Istodobno su plasmani banaka poduzeima u rujnu poveani za
0,9 milijardi kuna, da bi na kraju mjeseca ukupno iznosili 76,8
milijardi kuna. Vrijedno je pozornosti da, unato tome to je u ap-
solutnom iznosu imalo prednost stanovnitvo, trend dijelom pro-
mijenjen. Meugodinja stopa rasta kredita stanovnitvu iznosila
je 22,5 posto, a plasmani poduzeima rasli su po stopi od 23,5
posto.
CIJENE BRE OD PLAA
Za razliku od kredita i nekih drugih ekonomskih imbenika,
ija je funkcionalna bipolarnost podesna za manipulaciju njihovim
pozitivnim ili negativnim) predznakom, oko inflacije prevladava
konsenzus. Tako na primjer, u listopadu nije bilo nezadovoljnih
zbog toga to, u odnosu na mjesec prije toga, statistika nije za-
biljeila rast potroakih cijena (iako su one bile 2,1 posto vie
nego u istom mjesecu godinu prije). Na godinjoj su razini, naime,
cijene naftnih derivata smanjene za 5 posto, ali je unato tome
cijena prometnih usluga porasla za (natprosjenih) 4,7 posto,
nastavljen je i rast cijena komunalnih usluga (16,6 posto). U deset
je mjeseci stoga inflacija iznosila 3,4 posto, U studenom su pak
cijene usluga i dobara za osobnu potronju nastavile svoj rast, a
prema posljednjim podacima Dravnog zavoda za statistiku, bile
su za 0,6% vee nego u listopadu.
Koliko god potroake cijene bile relevantne za procjenu stanja
u ukupnom gospodarstvu, za poduzetnitvo je jednako vano, a za
mnoge i vanije, kretanje cijena jo dok su kod proizvoaa. One
SIJEANJ 2007.
su, naime, okida ili inflacije ili gubitaka, ovisno o tome da li
e se i u kojoj mjeri preliti na trite ili e se barem dio njihova
rasta kompenzirati na raun dobiti. U prvih jedanaest mjeseci
2006. godine, cijene industrijskih proizvoda pri proizvoaima
prosjeno su poveane za 2,9 posto prema istom lanjskom raz-
doblju. Prema glavnim industrijskim grupacijama, rast cijena
u studenom prema listopadu slubena je statistika zabiljeila
Raunovodstvo i nancije 205
1/3/07 5:49:40 PM
 IN MEDIAS RES

kod svih intermedijarnih proizvoda, kad se izuzme energija,
za 0,6 posto. Neke su cijene i smanjene. Rije je prije svega o
kapitalnim proizvodima, koji su kod proizvoaa pojeftinili za
jedan posto, smanjena je i cijena energije, i to za 0,2 posto. Cijena
trajnih proizvoda za iroku potronju bila je nia za 0,6 posto,
dok su cijene netrajnih proizvoda za iroku potronju ostale na
razini cijena kakve su bile u listopadu. Analiza Dravnog zavoda
za statistiku cijena razvrstanih prema Nacionalnoj klasifikaciji
djelatnosti, pokazuje da su proizvoake cijene u preraivakoj
industriji u studenom prema listopadu porasle su za 0,1 posto, kao
i u rudarstvu i vaenju, dok su u opskrbi elektrinom energijom
ostale na razini onih u listopadu. Najvei porast cijena u stu-
denom u odnosu na listopad u preraivakoj industriji ostvaren
je u proizvodnji elektrinih strojeva i aparata, za 4,8 posto.
Najvei pak pad cijena zabiljeen je u proizvodnji RTV i ko-
munikacijskih aparata i opreme, i to za 2,2 posto.
Rast potroakih cijena manje se ili vie jasno pretvara u
pritisak na poslovodstvo kako bi se poveale plae. Taj pritisak
moe biti netransparentan, kao to je to bio u javnoj upravi, kada
je, nezadovoljna plaama, smanjila svoju uinkovitost i tako,
prikriveno, poveala nadnicu za obavljeni posao. Pritisci, me-
utim, mogu biti i otvoreni kao to je to bilo, potkraj godine, za
vrijeme masovnog trajka u kolama. No, zaposleni i kad otvoreno
ne iskazuju svoje nezadovoljstvo zaradama, oni to manifestiraju
prikriveno. I svaki poslodavac zna razlikovati uinak koji postiu
zadovoljni zaposlenici od onoga koji ostvare nezadovoljni. Isto-
dobno su, meutim, trokovi rada stavka koja, osobito u radno
intenzivnim djelatnostima, u velikoj mjeri optereuje poslovanje.
Zato je pravo poslovno umijee napraviti ravnoteu izmeu
interesa zaposlenih i interesa tvrtke. Osobito stoga to poslodavca
radnik znatno vie stoji nego to se to moe iitati na isplatnoj
vreici. Po prvi puta je Dravni zavod za statistiku istraio kolika
je prava cijena rada u Hrvatskoj. Istina, podaci se odnose na 2004.
godinu, ali je vrijednost istraivanja u tome to je provedeno
prema pravilima Europske unije, pa su i vrijednosti usporedive s
onima u drugim lanicama. Rezultat je bilo mogue pretpostaviti.
Kada se usporedi plaa to je zaposlenik dobije na ruke s trokom
to ga za svakog svojega zaposlenika ima tvrtka, zakljuak je da
je naa cijena rada jedna od najoptereenijih u Europi. Manje od
50 posto troka rada su plae zaposlenika, ostalo su doprinosi,
porezi i ostala davanja. Inae, prosjena mjesena isplaena neto
plaa po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za
razdoblje od sijenja do rujna 2006. iznosila je 4.558 kuna, to je
u odnosu na isto razdoblje 2005. nominalno vie za 4,9%, a realno
za 1,4%.
(35 posto), zatim naftna industrija (14,7 posto manje), zatim
proizvodnja odjee (11,8 posto manje), pa proizvodnja duhanskih
proizvoda (11,7 posto manje) i tako redom. Istodobno su vei od 20
posto rast proizvodnje zabiljeile proizvodnje radiotelevizijskih i
komunikacijskih aparata i opreme, proizvodnja motornih vozila,
prikolica i poluprikolica, te kono preraivaka industrija.
Rast industrijske proizvodnje, kao, uostalom ni respektabilni
rast nekih uslunih djelatnosti, jo uvijek ne jame i da e konani
poslovni rezultat tvrtki biti u adekvatnom omjeru pozitivan. Meu
podacima koji na kraju jedne i na poetku druge poslovne godine
zavreuju osobitu pozornost svakako su oni o likvidnosti tvrtki
s kojima se posluje. Podaci Financijske agencije upozoravaju na
pojaani oprez, jer neplaanje za obavljene poslove ponovno,
ini se, za neke postaje modus vivendi. Tako je, prema podacima,
FINA-e, potkraj listopada blokirane iroraune imalo 22.016
pravnih osoba s 30.797 zaposlenih, a ukupni iznos dospjelih
nepodmirenih obveza iznosio je 11,64 milijarde kuna. U odnosu
na prethodni mjesec iznos nepodmirenih naloga povean je za 54
milijuna kuna, a u usporedbi s prosincem 2005. dospjeli neplaeni
nalozi za plaanje vei su za 664 milijuna kuna.
S tim podacima moe, iako i ne mora biti u vezi i rastui
ukupni dug ope drave u koji su ukljueni dugovi dravnog
prorauna, izvanproraunskih fondova, jedinica lokalne uprave i
samouprave, pa i HBOR-a, pa i dravna jamstva. Na kraju rujna
taj je ukupni dug iznosio 124,6 milijardi kuna to je, usporedbe
radi, vie od 50 posto bruto domaeg proizvoda. Koliko e dug
iznositi do kraja 2006. neizvjesno je, ali je zato izvjesno da je
2007. ne samo godina prenapregnutog dravnoga prorauna ve i
izborna godina, a to znai godina u kojoj e padati neodmjerena
obeanja i u kojoj e se potpisivati unaprijed nenaplative narudbe.
To bi mogla biti godina u kojoj e postati razvidno da u Hrvatskoj,
ma koliko izvana izgledala armantno i pouzdano, postaje lake
pozajmiti nego vratiti, da je lake nai posao nego zaradu te
mnogo jednostavnije proizvesti nego naplatiti.

VIE RADA, MANJE NAPLATE

Industrijska proizvodnja u prvih je deset mjeseci porasla za
4,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Najvei rast (prema
GIG-u) ostvarili su proizvoai kapitalnih dobara: 14,4 posto.
SIJEANJ 2007.

Znatno vie nego u prvih deset mjeseci 2005. proizvedeno je i

kapitalnih dobara namijenjenih irokoj potronji (8,2 posto). Ne
trajnih proizvoda za iroku potronju proizvedeno je 2,3 posto, a
energije 1,3 posto vie nego godinu prije. Meutim, od 23 najjae
preraivake industrije ak ih je deset smanjilo proizvodnju.
Najvie je smanjena proizvodnja uredskih strojeva i raunala

206 Raunovodstvo i nancije

In Medias.indd 206 1/3/07 5:49:40 PM


ODGOVORI UREDNITVA
POREZ NA DOBIT
Prijelaz s oporezivanja dohotka na oporezivanje dobiti
Pitanje:
Koji je krajnji rok za izvjeivanje
i to ini sadraj izvjetaja koji se dostavlja
Poreznoj upravi za prijelaz na oporezivanje
dobiti po sili Zakona?
Odgovor:
Prema l. 3., st. 2. Pravilnika o porezu na dobit (Nar.
nov., br. 95/05.) fizika osoba koja je ispunila jedan od pro-
pisanih uvjeta za prijelaz na oporezivanje dobiti, obvezna
je predati o tome pisanu izjavu do kraja godine u kojoj
je to ispunjeno. Iako e o tome dobiti rjeenje Porezne
uprave, fizika osoba ve od poetka naredne godine post-
aje obveznik poreza na dobit, dakle po samome Zakonu,
a ne po primitku Rjeenja. Meutim, ovaj rok je Sredinji
ured Porezne uprave prolongirao u Uputi o postupanju pri
promjeni metode utvrivanja porezne osnovice - prijelaz
s obveznika poreza na dohodak na porez na dobit (Klasa:
410-10/05-01/72; Ur.br: 513-07-21-01/05-1 od 15. pro-
sinca 2005. god.). Prema toj Uputi: Iznimno, fizika osoba
koja je ispunila jedan od propisanih uvjeta ... i obvezna je
prijei na oporezivanje porezom na dobit, o tome pisano
izvjeuje nadlenu ispostavu Porezne uprave prema sjeditu
poduzetnika najkasnije 15 dana po isteku kalendarske
godine. Dakle, krajnji rok za predaju pisanog izvjea
Poreznoj upravi je 15. sijenja naredne godine u odnosu
na godinu ispunjenja propisanih uvjeta. Uz izvjee da je
ispunjen jedan ili vie uvjeta, porezni obveznik dostavlja i
pregled izrauna ispunjenih uvjeta: izvadak s podacima o
ukupnim primicima i izdacima, popis i izraun vrijednosti
dugotrajne imovine i broja zaposlenih.
Pitanje:
Po osnovi kojih samostalnih
djelatnosti zike osobe ne mogu prijei na
oporezivanje porezom na dobit?
Odgovor:
Prema l. 3., st. 3. Pravilnika o porezu na dobit (Nar.
nov., br. 95/05.) porezom na dobit ne moe se oporezivati
samostalna djelatnost otuenja (prodaja, zamjena i drugi
prijenos) vie od tri nekretnine ili vie od tri imovinska
prava iste vrste u razdoblju od pet godina. Prema Uputi
o postupanju pri promjeni metode utvrivanja porezne os-
novice - prijelaz s obveznika poreza na dohodak na porez
Odgovori.indd..indd 207
ODGOVORI NA PITANJA
na dobit (Klasa: 410-10/05-01/72; Ur.br: 513-07-21-01/05-1
od 15. prosinca 2005. god).: ...iznimno, fizike osobe koje
utvruju iskljuivo dohodak od imovine i imovinskih prava
na nain ... da vode poslovne knjige ... nisu obveznici poreza
na dobit po sili zakona.
Pitanje:
Kada se plaa PDV po izdanim
a nenaplaenim R-2 raunima te kada
se moe koristiti pretporez po ulaznim a
neplaenim raunima, a pri prijelazu na
oporezivanje dobiti?
Odgovor:
Naelno se smatra da je danom prijelaza na
oporezivanje dobiti, tj. 01. sijenja dolo do isporuke
- prometa. Zbog toga porezna obveza dospijeva istekom
onog obraunskog razdoblja koji obuhvaa dan prijelaza
na oporezivanje prema obraunanim naknadama. Poreznu
obvezu za sve takve isporuke iskazat e u obrascu porezne
prijave za prvo obraunsko razdoblje (sijeanj) tekue
godine, i to bez obzira na ostvarenu naplatu, dakle i za
naplaene i za nenaplaene raune. Po predujmu prim-
ljenom do zadnjeg dana prethodne godine za koju je obvezu
iskazivao po naplaenim naknadama, porezna obveza je ve
nastala za obraunsko razdoblje prethodne godine u kojemu
je predujam naplaen i po tom predujmu vie nama poreznu
obvezu. Kada u tekuoj godini doe do isporuke, izdaje se
raun s oznakom R-1 po kojemu nastaje porezna obveza i
istovremeno se stornira raun za predujam izdan prethodne
godine pa do visine primljenog predujma se niti nee iskazati
nikakva dodatna porezna obveza. Dodatna porezna obveza
e nastati samo ako iznos rauna za redovitu isporuku bude
vei od iznosa rauna za primljeni predujam.
Po ulaznim raunima s oznakom R-1 pretporez e
se iskazati u obrascu porezne prijave za prvo obraunsko
razdoblje (sijeanj) tekue godine, i to bez obzira na
realizirano plaanje. Po ulaznim raunima s oznakom
R-2 pretporez e se iskazati u obrascu porezne prijave za
ono obraunsko razdoblje u kojemu je namirio obvezu
prema vjerovniku.
SIJEANJ 2007.
Skrivene isplate dobiti i stalne razlike
Pitanje:
Kako na oporezivanje dobiti
trgovakog drutva utie beskamatni zajam
odobren zikoj osobi koja je lan tog istog
drutva?
Raunovodstvo i nancije 207
1/3/07 5:52:04 PM
 ODGOVORI NA PITANJA
Odgovor:
Prema l. 7. st. 6. Zakona o porezu na dobit i l.
26. Pravilnika o porezu na dobit, skrivene isplate dobiti
obuhvaaju, izmeu ostalog, i sprijeeno poveanje dobiti
utemeljeno na transakcijama s lanom drutva ili s njim
blisko povezanoj osobi po netrinim vrijednostima tj. u
iznosu u kojem je naplaena naknada nia od trine. Isto
vrijedi i za kamatu tzv. povoljnu kamatu. To su de facto
oblici isplate dobiti bilo zadrane dobiti ili pak predujma
dobiti, ali na skriveni (posredni) nain. Porezni tretman
ovih isplata obuhvaen je primarno Zakonom o porezu
na dohodak i to uvijek jednako tj. kad se oporezuje
neskrivena isplata dobiti fizikoj osobi, oporezuje se
i skrivena isplata (kako je bilo do kraja 2004. god.) i
obrnuto (kako je od poetka 2005. god.). Od 01. sijenja
2005. god. prema Zakonu o porezu na dohodak ne opo-
rezuje se dobit nastala u razdoblju primjene tog zakona
(l. 9.), to znai niti kao ostvarena niti kao budua
(predujam) dobit.
Skrivene isplate dobiti tipini su oblici tzv. stalnih
razlika. Stalne razlike definirane su u MRS-u 12 kao raz-
like izmeu raunovodstvene dobiti i oporezive dobiti koje
nastaju u jednom razdoblju-godini, a ne ukidaju se (ne
neutraliziraju, ne ponitavaju) u budunosti. Stalnim raz-
likama nastaje porezni uinak koji je takoer stalan - trajan.
On moe biti povoljni i nepovoljni, a znai da je efektivno
optereenje raunovodstvene dobiti porezom razliito od
nominalne stope 20%, tonije ili manje od 20% ili vee od
20%. Stalne razlike prema vaeim propisima o oporezivanju
dobiti pojavljuju se najee po osnovi raunovodstvenih
rashoda koji su trajno porezno nepriznati. Raunovodstveni
rashodi koji su trajno porezno nepriznati imaju za posljedicu
financijski uinak koji je trajno nepovoljan. Nije izraen
u nekoj posebnoj bilannoj stavci nego u trajno uveanoj
obvezi PD-a odnosno u trajno umanjenoj neto-dobiti. Znai
da je efektivno optereenje raunovodstvene dobiti porezom
vee od nominalne stope 20%. Ovi nepovoljni oblici stalnih
razlika su dominantni i po njihovom iznosu i po njihovim
oblicima.
Primjer:
Trgovako drutvo odobrilo je beskamatni zajam
lanu tog drutva u iznosu od 100.000,00 kn, na rok od 6
mjeseci. Povoljna kamata iznosi: 100.000 x (4%/12) x 6 =
2.000 kn s ukljuenim PDV-om, a bez PDV = 2.000 / 1,22
= 1.639 kn. Budui da ne postoji dobit iz ranijih godina
(zadrana, nerasporeena), ovakva skrivena isplata dobiti
ini isplatu predujma dobiti.

 9$5,-$17$$
VNULYHQDLVSODWDGRELWL 82%5$6&83',=5$9126(329($9$2325(='2%,7

 6NULYHQHLVSODWHGRELWL
  LRSRU
 PDQMNRYL
   VW
 O  
 W  =DNRQD
 L        
       


9$5,-$17$%
QHVNULYHQDLVSODWD 82%5$6&83'1(0$,=5$91(.25(.&,-(2325(='2%,7, 
GRELWL
35('8-$0'2%,7, 35,+2' 2%9(=$3'9D

 


POREZ NA DODANU VRIJEDNOST Odgovor:

Prema propisima o porezu na dodanu vrijednost
Osnovica za obraun PDV-a manjak dobara za koje se ne tereti odgovorna osoba smatra
se vlastitom potronjom poduzetnika poreznog obveznika i
Pitanje: podlijee obvezi obrauna poreza na dodanu vrijednost. Za
to je osnovica za obraun vlastitu potronju osnovica za obraun poreza propisana je
SIJEANJ 2007.

poreza na dodanu vrijednost za utvreni
manjak alkoholnog pia u rinfuzi kod
proizvoaa - proizvoaka cijena bez
posebnog poreza ili proizvoaka cijena s
posebnim porezom?
lankom 8. stavak 6. Zakona o porezu na dodanu vrijednost
te lankom 51. Pravilnika o PDV-u. Sukladno lanku 51.
stavak 5. Pravilnika o PDV-u pri izuzimanju dobara proiz-
vedenih u trgovakom drutvu trinom cijenom smatraju
se vlastiti trokovi utvreni prema raunovodstvenim propi-
sima. Kako posebni porez na promet proizvoda predstavlja

208 Raunovodstvo i nancije

Odgovori.indd..indd 208 1/3/07 5:52:06 PM


troak poreznog obveznika miljenja smo da u osnovicu za
obraun PDV-a na manjak alkohola ulazi obveza za posebni
porez na promet.
Usluge posredovanja u turizmu
Pitanje:
Strana turistika agencija is-
postavila je raun domaem hotelu za
uslugu posredovanja u prodaji njegovih
usluga stranim turistima. Je li hotel na ovu
uslugu obvezan obraunati i platiti porez
na dodanu vrijednost sukladno odredbama
lanka 19. stavak 2. Zakona o porezu na
dodanu vrijednost?
Odgovor:
Temeljem lanka 19. stavak 2. Zakona o porezu na
dodanu vrijednost ako domaem poduzetniku uslugu obavi
poduzetnik sa sjeditem u inozemstvu, domai poduzetnik
treba platiti porez na dodanu vrijednost ako se radi o uslu-
gama koje se oporezuju u Hrvatskoj. Za usluge posredovanja
mjestom oporezivanja smatra se mjesto obavljanja usluga za
koje je obavljeno posredovanje sukladno lanku 5. stavak
4. toka 4. Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Prema
navedenom hotel je kao primatelj usluge posredovanja
koju mu je obavila strana turistika agencija za prodaju
ugostiteljskih usluga u Hrvatskoj obvezan obraunati i up-
Odgovori.indd..indd 209
ODGOVORI NA PITANJA
latiti porez na dodanu vrijednost na uslugu stranca. Ako je
rije o posredovanju pri prodaji usluga koje se oporezuju po
stopi od 10% tada se i usluga posredovanja oporezuje stopom
od 10% (l. 10a. stavak 2. Zakona o PDV-u), odnosno ako je
posredovanje pri prodaji usluga koje se oporezuju po stopi
od 22% tada se i na uslugu posredovanja obraunava PDV
po stopi od 22%.
Knjienje naknadno poveane obveze za PDV
Pitanje:
Kako treba u knjigovodstvu
iskazati poveanu obvezu za PDV zbog
toga to je u poreznom nadzoru utvreno
da iskoriteni pretporez treba umanjiti po
ulaznim raunima dobavljaa koji nisu
obveznici PDV-a?
Odgovor:
Za iznos poveane obveze za porez na dodanu vrijed-
nost (konto 269 - Ostale obveze) zbog toga to je nakon dvije
ili tri godine od strane Porezne uprave umanjeno pravo na
pretporez u knjigovodstvu treba iskazati poveanje rashoda iz
proteklih godina (konto 737 - Rashodi iz proteklih godina) ili
poveanje potraivanja od dobavljaa koji je protuzakonito
obraunao PDV. Poveanje potraivanja od dobavljaa moe
se iskazati samo ako je naplata izvjesna.
SIJEANJ 2007.
Raunovodstvo i nancije 209
1/3/07 5:52:07 PM
 ODGOVORI NA PITANJA
MILJENJA MINISTARSTVA FINANCIJA
1. POREZ NA DODANU VRIJEDNOST
Usluge lijeenja koje obavljaju trgovaka drutva nisu
osloboene poreza na dodanu vrijednost
Specijalna bolnica L prua usluge iz podruja ope i
plastine kirurgije te ORL. Bolnica je do sada imala pravni
oblik ustanove i nije bila upisana u registar obveznika poreza na
dodanu vrijednost, meutim dolo je do promjene pravnog oblika
iz ustanove u trgovako drutvo pa je postavljeno pitanje jesu li
se kao trgovako drutvo obvezni upisati u registar obveznika
poreza na dodanu vrijednost?
Na postavljeno pitanje Sredinji ured Porezne uprave odgovorio
je:
Prema odredbi lanka 11. stavak 1. toka 5. Zakona o
porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 47/95. do 90/05.),
poreza na dodanu vrijednost osloboene su usluge lijeenja u
zdravstvenim ustanovama: domovima zdravlja, hitnoj medicinskoj
pomoi, poliklinikama, opim i specijalnim bolnicama i klinikama
kao i usluge lijeenja koje prua zdravstvena ustanova za njegu u
kui te isporuke dobara koje obave navedene ustanove.
Porezno osloboenje iz lanka 11. stavak 1. toka 5. Zakona,
postavljeno je institucionalno, tj. poreza su osloboene usluge
lijeenja u zdravstvenim ustanovama, a ne i sve usluge lijeenja
koje se pruaju i u drugim organizacijskim oblicima kao to su
primjerice zdravstvena trgovaka drutva ije je osnivanje mogue
temeljem lanka 111. Zakona o zdravstvenoj zatiti (Nar. nov., br.
121/03., 44/05. i 48/05.).
Shodno navedenom, prema sadanjim odredbama Zakona
o porezu na dodanu vrijednost, porezno osloboenje navedeno
u lanku 11. stavak 1. toka 5. Zakona o porezu na dodanu
vrijednost ne moe se primijeniti na zdravstvene usluge koje
prua trgovako drutvo osnovano u skladu s odredbama
Zakona o zdravstvenoj zatiti.
Napominjemo, ako Specijalna bolnica L u tekuoj godini
ostvari vrijednost oporezivih isporuka dobara ili usluga iz lanka
2. Zakona u iznosu veem od 85.000,00 kuna postaje obveznikom
poreza na dodanu vrijednost od 1. sijenja idue godine, i obvezna
je upisati se u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost prema
odredbama lanka 40. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost.
Klasa: 410-01/06-01/923
Ur.broj: 513-07-21-01/06-2
27. listopad 2006.
Osloboenje od plaanja carine i PDV-a pri uvozu strojeva
SIJEANJ 2007.
i opreme za HRVI
Hrvatski branitelj obavlja poljoprivrednu djelatnost u
obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Za proirenje i
modernizaciju proizvodnje potreban mu je jo jedan traktor, stoga
postavlja pitanje moe li prilikom njegovog uvoza koristiti pravo
na porezne i carinske olakice propisane lankom 61. Zakona
210 Raunovodstvo i nancije
misljenja.indd.k.indd 210
o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova
njihovih obitelji (Nar. nov., br. 174/04. i 92/05.). Upitu je priloen
i Popis -specifikacija opreme klasa UP/i -..., ur.broj: ... od 7. oujka
2002. koji je izdala Carinarnica R., a iz kojeg je vidljivo da je ve
ostvario pravo na porezne i carinske olakice za kupnju traktora
za koji je izdana Jedinstvena carinska deklaracija broj .... od 16.
srpnja 2003. godine.
U svezi navedenog odgovoreno je:
Odredbom lanka 61. Zakona o pravima hrvatskih branitelja
iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji nezaposleni
HRVI iz Domovinskog rata, dragovoljac, hrvatski branitelj iz
Domovinskog rata i obitelj smrtno stradaloga, zatoenog ili
nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata osloboeni
su od plaanja carine i poreza na dodanu vrijednost kada uvoze
strojeve i opremu za obavljanje gospodarske djelatnosti, odnosno
samostalne profesionalne djelatnosti u skladu s posebnim
propisima.
Uvjeti i nain ostvarivanja carinskih i poreznih olakica
propisani su Uredbom o uvjetima i postupku ostvarivanja carinskih
i poreznih olakica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i
lanova njihovih obitelji (Nar. nov., br. 12/05. i 68/05.).
lankom 11. Uredbe propisano je da se djelatnou mjero-
davnom za ostvarivanje poreznih i carinskih olakica smatra
izmeu ostalog obavljanje poljoprivredne djelatnosti u obiteljskom
poljoprivrednom gospodarstvu (kuanstvu), ako je poljoprivreda
jedina djelatnost.
Strojevima i opremom pri ostvarivanju navedene carinske i
porezne olakice smatraju se strojevi, ureaji i alat, te instalacijski
materijal neophodan za njihovo stavljanje u funkciju, sanitarna,
sigurnosna i druga oprema, instalacijski materijal, te namjetaj
namijenjen opremanju poslovnih prostora koji e se rabiti za
obavljanje djelatnosti, ive ivotinje koje se nabavljaju kao matino
stado ili jato ako se obavlja djelatnost stoarstva, sadnice voaka
ako je rije o djelatnosti voarstva, u koliini i vrsti neophodnoj
za optimalno obavljanje gospodarske djelatnosti u osobnom
poduzetnitvu odnosno samostalne profesionalne djelatnosti
utvrene odgovarajuim aktom ovlatenoga upravnog ili drugoga
tijela s javnim ovlastima.
Predmetom olakice mogu biti i osobni automobili namijenjeni
obavljanju djelatnosti, primjerice taxi prijevoz, rent a car djelatnosti
i slino te ostala motorna vozila za prijevoz putnika i robe ako su
potrebni za obavljanje djelatnosti.
Zahtjev za ostvarivanje carinskih i poreznih olakica pri
uvozu opreme za obavljanje djelatnosti podnosi se prema lanku 13.
Uredbe, carinarnici mjesno nadlenoj prema prebivalitu korisnika.
Uz zahtjev podnosi se:
- potvrda nadlenog ministarstva o statusu korisnika olakice,
- isprava Hrvatskog zavoda za zapoljavanje o nezaposlenosti
korisnika olakice,
- pisana izjava o nekoritenju predmetnih olakica,
- isprava o pravnom statusu korisnika olakice kao podu-
zetnika u svrhu obavljanja djelatnosti za koju se oprema
uvozi i to za obavljanje poljoprivredne djelatnosti izvadak iz
1/3/07 5:53:37 PM

zemljinih knjiga, katastarskih evidencija ili druga odgovarajua
isprava o raspolaganju poljoprivrednim zemljitem za iju
obradu e se koristiti oprema koja se uvozi uz carinske i porezne
olakice
- obrazloenje o gospodarskoj opravdanosti ulaganja u strojeve
i opremu koja se namjerava uvesti te uinak tog ulaganja,
- popis opreme koja se uz olakice uvozi za obavljanje odreene
djelatnosti (u dva primjerka), s naznakom tarifnog broja i
trgovakog naziva robe prema Carinskoj tarifi, naznakom
koliine te ukupne vrijednosti robe koja se uvozi uz navedene
olakice.
Obzirom da je gospodin M.S. ve koristio pravo na carinske
i porezne olakice za nabavu strojeva i opreme za obavljanje
gospodarske djelatnosti vie nema mogunosti za njihovo
ponovno koritenje.
Klasa: 410-19/06-01/191.
Ur.br.: 513-07-21-01/06-2
15. studeni 2006.
2. POREZ NA DOHODAK
Obveza uplate poreza na dohodak i doprinosa za obvezna
osiguranja po ovrnim isplatama plaa
Na upit Gimnazije V.G. o obvezi obrauna i uplate
poreza na dohodak, prireza porezu na dohodak te doprinosa za
obvezna osiguranja iz plae po pravomonim i ovrnim sudskim
presudama, gdje se navodi da Gimnazija zbog nedostatka
financijskih sredstava nije mogla postupiti po pravomonim
sudskim presudama u dijelu koji se odnosi na isplatu naknada
za smjenski rad u razdoblju 2002. - 2005. godina, nastavnicima
koji su u Gimnaziji u radnom odnosu, zbog ega je Opinski sud
u V.G. naloio Z. banci da isplati dosueni bruto iznos i kamate
sa irorauna Gimnazije na tekue raune nastavnika, a bez
da su pri tome obraunate, obustavljene i uplaene propisane
obveze za javna davanja, te tko je u ovom sluaju obvezan
izvriti obraun i uplatu obveza za javna davanja i na koji
nain, a s obzirom na injenicu da je iroraun Gimnazije kao
poslodavca blokiran, Sredinji ured Porezne uprave odgovorio
je:
Odredbama lanka 45. stavci 4. i 5. Zakona o porezu
na dohodak (Nar. nov. br. 177/04.) i lanka 61. stavci 1.19.
Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05.) propisano
je da se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada
obraunava tijekom istog mjeseca svakog poreznog razdoblja
isplaenog primitka od nesamostalnog rada iz lanka 14. toga
Zakona i lanaka 11., 12. i 15. toga Pravilnika, umanjenog
za obraunane i uplaene doprinose za obvezna osiguranja
iz primitka po posebnim propisima i umanjenog za iznos
uplaenih premija osiguranja iz lanka 12. stavak 9. i lanka 16.
stavak 2. toga Zakona te umanjenog za osobni odbitak iz lanka
36. stavci 1. i 2. istog Zakona. Obraunani predujam poreza
isplatitelj obustavlja i uplauje istodobno s isplatom primitka
od nesamostalnog rada, kao porez po odbitku. Predujam poreza
obraunava se kumulativno (osim za mirovine koje isplauje
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje na nain iz lanka
misljenja.indd.k.indd 211
ODGOVORI NA PITANJA
45. stavak 3. Zakona o porezu na dohodak), pri svakoj isplati
tijekom jednog kalendarskog mjeseca primjenom propisanih
poreznih stopa iz lanka 45. stavak 5. toga Zakona.
Meutim, lankom 61. stavak 10. Pravilnika o porezu na
dohodak propisana je od 11. kolovoza 2005. godine iznimka
u nainu obrauna predujma poreza na dohodak iz plaa koje
se isplauju po sudskoj presudi. Prema toj odredbi predujam
poreza na dohodak po osnovi plae ostvarene u prethodnim
poreznim razdobljima, a koja se isplauje po sudskoj
presudi, obraunava se prema propisima koji su vaili na
dan kada je plaa trebala biti isplaena, pod uvjetom da
utueni iznos primitka (plae) sadri iznos doprinosa za
obvezna osiguranja iz primitka prema posebnim propisima,
porez na dohodak i prirez porezu na dohodak (dakle, bruto
iznos plae).
Odredba lanka 61. stavka 10. Pravilnika o porezu na
dohodak moe se pod drugim propisanim uvjetima poeti
primjenjivati od navedenog datuma, to znai da se moe
primijeniti pri isplati plae koje su utuene u bruto iznosu i prije
11. kolovoza 2005. godine, a koje se isplauju po sudskoj presudi
ili postignutoj nagodbi u tijeku sudskog postupka nakon 11.
kolovoza 2005. godine.
Prema tome, odredba lanka 61. stavak 10. Pravilnika o
porezu na dohodak moe se primijeniti pri obraunu obveza za
javna davanja iz naknade plae za smjenski rad koja je utuena u
bruto iznosu, isplata koje je tuenoj naloena sudskom presudom
donesenom 26. listopada 2005. godine.
Porezna uprava, Sredinji ured, dala je Uputu o oporezivanju
plaa po sudskoj presudi i nagodbi u tijeku sudskog postupka
i izvansudskoj nagodbi, klasa: 411-01/05-01/68, ur.broj: 513-
07-21-01/06-2 od 24. oujka 2006. godine. U toj Uputi pod
tokom 1. dan je nain postupanja u sluajevima kada plae po
sudskoj presudi ili nagodbi u tijeku sudskog postupka isplauje
poslodavac, a u toki 2. nain postupanja u sluajevima kada
plae u ovrnom postupku isplauje sud.
Iz toke 2. navedene Upute proizlazi da ako sud provodi
ovrni postupak u skladu s lankom 433.a Zakona o parninom
postupku (Nar. nov., br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01. i
117/03.), naplaeni iznos od ovrenika po raunu kod banke,
banka je obvezna poloiti na poseban raun i o tome obavijestiti
sud. Nakon to se u cijelosti ili djelomino naplati trabina
utvrena u rjeenju o ovrsi, sud o tome obavjetava Podruni
ured Porezne uprave nadlean prema sjeditu poslodavca, uz
zahtjev da iz naplaenog iznosa obrauna porez, prirez, do-
prinose za obvezna osiguranja iz plae, ukljuujui i doprinos
za individualnu kapitaliziranu tednju. Uz taj zahtjev, sud
treba nadlenom Podrunom uredu Porezne uprave prema
sjeditu poslodavca dostaviti i ovrnu presudu. Podruni ured
Porezne uprave nadlean prema sjeditu poslodavca treba
presliku zahtjeva suda i ovrne presude dostaviti Podrunom
SIJEANJ 2007.
uredu Porezne uprave koji je mjesno nadlean prema mjestu
prebivalita ili uobiajenog boravita radnika kojemu se
isplauju plae u ovrnom postupku. Podruni ured Porezne
uprave nadlean prema mjestu prebivalita ili uobiajenog
boravita radnika treba u suradnji s nadlenom ispostavom
Porezne uprave sastaviti obraun poreza na dohodak, prireza
porezu na dohodak i to prema propisima koji su bili na
Raunovodstvo i nancije 211
1/3/07 5:53:38 PM
 ODGOVORI NA PITANJA
snazi i u primjeni u vrijeme kada je plaa, koju obraunava
iz ovrhom naplaenog iznosa, trebala biti isplaena, a do-
prinose za obvezna osiguranja iz plae na nain opisan u
toki 1.1. spomenute Upute. Podruni ured Porezne uprave
nadlean prema mjestu prebivalita ili uobiajenog boravita
radnika treba sastavljen obraun poreza na dohodak, prireza
porezu na dohodak i doprinosa za obvezna osiguranja po svakom
poreznom razdoblju te rekapitulaciju dostaviti Podrunom uredu
Porezne uprave nadlenom prema mjestu sjedita poslodavca.
Podruni ured Porezne uprave nadlean prema mjestu sjedita
poslodavca zaprimljen obraun treba dostaviti nadlenom
sudu, a u sluaju ovrnog postupka za plae vie radnika
sa prebivalitem ili uobiajenim boravitem u nadlenosti
razliitih Podrunih ureda Porezne uprave, treba sastaviti
rekapitulaciju tih obrauna.
Porezna uprava sastavlja na zahtjev suda obraun poreza
na dohodak, prireza porezu na dohodak i doprinosa za obvez-
na osiguranja iz plae, po postupku i na nain opisan u to-
kama 1.1., 1.2. i 1.3., koristei se podacima o primicima od
nesamostalnog rada koje je radnik ostvario u tim prethodnim
poreznim razdobljima te osobnom odbitku koji je eventualno
za ta razdoblja iskoristio, a kojima za prethodne godine raspolae
(iz podnesenih i obraenih godinjih poreznih prijava, poreznih
kartica na obrascima PK-1 i PK-2 odnosno izvjea IP poevi
od 2005. godine).
Obraun plaa koje se isplauju iz sredstava naplaenih
ovrhom, s podacima o iznosu poreza na dohodak, prireza porezu
na dohodak i doprinosa za obvezna osiguranja iz plae te neto
plai (plai nakon umanjenja za doprinose iz plae, porez na
dohodak i prirez porezu na dohodak), nadlean Podruni ured
Porezne uprave sastavlja prema toki 2. Upute po svakom radniku
i po mjesecima svakog poreznog razdoblja. Osim tih podataka,
obraun treba sadravati i podatak o ukupno obraunatom iznosu
svake pojedine obveze za javna davanja za ukupno razdoblje
obrauna, s naznakom propisanih uplatnih rauna na koje se
obraunane obveze trebaju uplatiti. Uz obraun Porezna uprava
prilae i popunjene naloge za prijenos sredstava s rauna kod
banke odnosno s rauna kod suda na uplatne raune propisane
za uplatu navedenih obveza za javna davanja.
Iako u predmetnom sluaju Opinski sud u V. G. koji je donio
pravomonu presudu i proveo ovrhu na sredstvima ovrenika
te putem Z. banke Zagreb isplatio naknadu plae za smjenski
rad radnicima u bruto iznosu, nije postupio na navedeni nain,
miljenja smo da bi Podruni ured Zagreb i Ispostava koja je
mjesno nadlena prema mjestu sjedita poslodavca te mjestu
prebivalita ili uobiajenog boravita radnika kojima su naknade
za smjenski rad isplaene, trebali izvriti obraun obveza za
javna davanja iz naknada plae koje su isplaene u ovrnom
postupku putem suda u bruto iznosu radnicima i to na nain
propisan tokom 2. navedene Upute. Obraunu treba priloiti
SIJEANJ 2007.
i popunjene naloge za uplatu tih obveza za javna davanja na
propisane uplatne raune, pri emu treba kao uplatitelja popuniti
podatke o poslodavcu s naznakom imena i prezimena radnika
na iju naknadu plae se uplata propisanog davanja odnosi.
Podruni ured Porezne uprave mjesno nadlean prema sjeditu
poslodavca koji je ovrenik treba od nadlenog Opinskog
suda odnosno od poslodavca zatraiti ovrene presude, kako
212 Raunovodstvo i nancije
misljenja.indd.k.indd 212
bi na taj nain osigurao podatke o iznosima bruto naknade za
smjenski rad po svakom pojedinom radniku te razdobljima na
koje se te naknade odnose, a koji su potrebni za obraun obveza
za javna davanja iz plae odnosno naknade.
Meutim, iako je to tokom 2. navedene Upute propisano,
obraun obveza iz plae u konkretnom sluaju ne treba dos-
taviti Opinskom sudu u V. G., ve poslodavcu kao ovreniku.
Poslodavac je obvezan uz taj obraun dostavljene mu naloge za
uplatu obraunatih iznosa obveza za javna davanja uruiti svakom
pojedinom radniku kojemu su u ovrnom postupku isplaene
bruto naknade plae. Radnici su obvezni obraunane iznose
doprinosa za obvezna osiguranja iz plae, poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak uplatiti na nalogu naznaene raune
propisane Naredbom o nainu uplaivanja prihoda prorauna,
obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih
potreba u 2006. godini (Nar. nov, br. 154/05., 41/06., 46/06.).
Napominjemo da je poslodavac pri tome obvezan obraunati
i uplatiti i doprinose za obvezna osiguranja na plau na nain pro-
pisan u toki 1.1. Upute o oporezivanju plaa po sudskoj presudi
i nagodbi u tijeku sudskog postupka i izvansudskoj nagodbi.
U dijelu koji se odnosi na izvjeivanje i evidentiranje
podataka o obraunanim i uplaenim doprinosima za obvezna
osiguranja, porezu na dohodak i prirezu porezu na dohodak
iz plae koja je u ovrnom postupku u bruto iznosu isplaena
radnicima, Porezna uprava e postupiti na nain opisan u toki 2.
pod 1., 2., 3. i 4. navedene Upute, osim u dijelu koji se odnosi na
obvezu dostavljanja rjeenja o namirenju javnih davanja kojega
sud u tim sluajevima ne donosi. Dakle, Podruni ured Porezne
uprave nadlean prema sjeditu poslodavca treba presliku
obrauna javnih davanja, nakon obavljenih uplata, dostaviti
nadlenim zavodima i Sredinjem registru osiguranika.
Obraun javnih davanja iz bruto plaa i na bruto plae
radnika koje su isplaene u ovrnom postupku u bruto iznosu,
temelj je evidentiranja zaduenja poslodavca u poreznom
knjigovodstvu, i to nakon to radnici uplate obraunane
obveze doprinosa iz plae, poreza na dohodak i prireza porezu
na dohodak.
Klasa: 415-01/06-01/501
Ur.broj: 513-07-21-01/06-2
9. studenoga 2006.
Napomena urednitva: Uputa o oporezivanju plaa po sudskoj presudi
od 24. oujka 2006. godine, nalazi se na naoj internet stranici www.rif.hr
Dohodak od otuenja nekretnine steene temeljem ugovora
o doivotnom uzdravanju
Na upit o poreznom tretmanu prodaje stana steenog dana
10. travnja 2006. godine temeljem ugovora o doivotnom uzdr-
avanju zakljuenog 3. oujka 1997. godine, s tim da prodavatelji
nisu bili prijavljeni na adresi predmetnog stana niti su u istome
ivjeli, Sredinji ured Porezne uprave odgovorio je:
Prema lanku 27. stavak 1., 5., 6. i 7. Zakona o porezu
na dohodak (Nar. nov., br. 177/04.), dohotkom od imovine
i imovinskih prava smatra se i dohodak koji porezni obveznik
ostvari od otuenja nekretnina i imovinskih prava. Otuenjem se
1/3/07 5:53:38 PM

smatra prodaja, zamjena i drugi prijenos. Dohodak ini razlika
izmeu primitka utvrenog prema trinoj vrijednosti nekretnine
ili imovinskog prava koje se otuuje i nabavne vrijednosti uveane
za rast proizvoakih cijena industrijskih proizvoda. Trokovi
otuenja mogu se odbiti kao izdaci.
Dohodak od otuenja nekretnine ne oporezuje se ako je:
1. nekretnina sluila za stanovanje poreznom obvezniku ili
uzdravanim lanovima njegove ue obitelji,
2. nekretnina ili imovinsko pravo otueno nakon tri godine od
dana nabave,
3. otuenje izvreno izmeu branih drugova i srodnika u
prvoj liniji i drugih lanova ue obitelji,
4. otuenje izvreno izmeu razvedenih branih drugova, a
otuenje je u neposrednoj svezi s razvodom braka,
5. otuenje u neposrednoj svezi s nasljeivanjem nekretnina.
Prema odredbama Zakona o nasljeivanju (Nar. nov., br. 52/71.,
47/78. i 56/00.), koji je bio na snazi u vrijeme zakljuenja ugovora
o doivotnom uzdravanju, ugovorom o doivotnom uzdravanju
obvezuje se jedan ugovaratelj uzdravati svoga suugovaratelja ili
neku treu osobu do njihove smrti, a suugovaratelj zauzvrat daje
sve ili dio svojih nekretnina koje mu pripadaju u asu zakljuenja
ugovora, predaja kojih se odgaa do njegove smrti.
Dakle, porezni obveznici su stekli vlasnitvo stana 10.
travnja 2006. godine temeljem ugovora o doivotnom uzdr-
avanju, te ako bi isti prodali odnosno otuili u roku od tri
godine od dana nabave odnosno stjecanja, porezni obveznici
bi ostvarili dohodak od imovine i imovinskih prava po osnovi
otuenja nekretnina.
Klasa: 410-20/06-01/72
Ur. broj: 513-07-21
30. listopada 2006.
3. DOPRINOSI ZA OBVEZNA OSIGURANJA
Osnovica za obraun doprinosa za izaslane radnike
Na pitanje o primjeni odredaba Zakona o doprinosima za
obvezna osiguranja (Nar. nov., br. 147/02., 177/03. i 175/04.) i
nainu odreivanja mjesene osnovice za obraun doprinosa
za osiguranike po osnovi radnog odnosa - izaslane radnike, a
radi se o radnicima drutva upuenima na rad u inozemstvo i to
temeljem posebnog ugovora o radu, izabranima iz redova radnika
koji imaju funkcionalna znanja i radno iskustvo na poslovima
vezanim uz direktnu prodaju odnosno punjenje kapaciteta zra-
koplova, s tim da su nazivlja radnih mjesta u predstavnitvima
formirana sukladno terminologiji uvrijeenoj u svjetskom
zrakoplovstvu neovisno o postojeem nazivlju istovrsnih radnih
mjesta u drutvu u Republici Hrvatskoj, Sredinji ured Porezne
uprave odgovorio je:
Prema odredbi lanka 3. toka 9. Zakona o doprinosima
za obvezna osiguranja izaslani radnik je fizika osoba koja
za poslodavca sa sjeditem u Republici Hrvatskoj obavlja
posao u drugoj dravi, a prema odredbi lanka 8. Zakona
mjesena osnovica za obraun doprinosa iz osnovice
obvezniku doprinosa jest plaa koju bi izaslani radnik ostvario
za iste odnosno za sline poslove u Republici Hrvatskoj prema
misljenja.indd.k.indd 213
ODGOVORI NA PITANJA
kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu, odnosno ugovoru o radu,
uveana za 20%.
Vezano uz status izaslanog radnika i obveze poslodavca, bitno
je:
1. Statusno pitanje izaslanog radnika temelji se, prije svega, na
meudravnim ugovorima o socijalnom osiguranju to ih je
Republika Hrvatska sklopila s drugim dravama, odnosno
da status ovisi o uvjetima pod kojima radnici iz jedne drave
ugovornice mogu raditi na podruju druge drave ugovornice.
Ovo znai da, sukladno odredbama meudravnih ugovora
o socijalnom osiguranju, status izaslanoga radnika ne moe
imati zaposlenik koji je upuen na rad u dravu s kojom
Republika Hrvatska nije sklopila ugovor o socijalnom
osiguranju.
2. Prema propisima iz oblasti obveznog mirovinskog i obveznog
zdravstvenog osiguranja status izaslanoga radnika evidentira
se, odnosno ima poetak i zavretak te je propisana i obveza
poslodavcu prijaviti poetak i zavretak statusa izaslanog
radnika.
3. Prema odredbi lanka 20. Zakona o radu (Nar. nov., br. 137/04 -
proieni tekst), ako se radnik upuuje na rad u inozemstvo za
razdoblje due od mjesec dana, a za vrijeme rada u inozemstvu
na ugovor o radu e se primjenjivati inozemni propisi, pisani
ugovor o radu mora se sklopiti ili se mora radniku uruiti
pisana potvrda o sklopljenom ugovoru o radu prije odlaska u
inozemstvo te da ugovor o radu, izmeu ostalih, mora sadravati
i uglavke:
- o novcu u kojemu e se isplaivati plaa te
- o drugim primanjima u novcu i u naravi na koja e radnik
imati pravo za vrijeme rada u inozemstvu te
- ostale uglavke iz lanka 17. toga Zakona meu kojima je i
odredba o osnovnoj plai, dodacima na plau i razdobljima
isplate primanja na koja radnik ima pravo.
4. Prema odredbi lanka 130. Zakona o radu, poslodavac koji
zapoljava vie od 20 radnika duan je donijeti i objaviti
pravilnik o radu kojim se ureuju plae, organizacija rada,
postupak i mjere za zatitu dostojanstva radnika i druga pitanja
vana za radnike zaposlene kod toga poslodavca, ako ta pitanja
nisu ureena kolektivnim ugovorom, a prema stavku 2. toga
lanka posebni pravilnici mogu donijeti za pojedine odjele
trgovakog drutva, poduzea odnosno ustanove ili pojedine
skupine radnika.
Cijenimo da upravo navedena odredba lanka 130. stavka 2.
Zakona o radu upuuje poslodavca na injenicu da posebnim
pravilnikom o radu (kao internim aktom a za skupinu radnika koji
su izaslani) moe urediti pitanja kao to su:
- iznos plae koju bi zaposlenik - izaslani radnik ostvario kada
bi poslove koje obavlja u inozemstvu obavljao u tuzemstvu
te
- nazivlja radnih mjesta sukladno terminologiji uvrijeenoj u
svjetskom zrakoplovstvu.
Tako ureena plaa (izraena u kunama) moe tada biti os-
SIJEANJ 2007.
nova koja se, pozivom na odredbu lanka 8. stavka 1. Zakona o
doprinosima za obvezna osiguranja, primjenjuje za obraun osno-
vice odnosno uveana za 20% ini osnovicu za obraun doprinosa
za obvezna osiguranja za izaslanog radnika.
Klasa: 411-01/06-01/46
Ur. broj: 513-07-21-01/06-2
25. listopada 2006.
Raunovodstvo i nancije 213
1/3/07 5:53:38 PM
 ODGOVORI NA PITANJA
4. POREZ PO ODBITKU
Porez po odbitku plaa se za licence za softver, ali se ne
plaa na usluge prilagodbe, odravanja i dorade softvera
Na pitanje o poreznom statusu naknada isplaenih u vezi sa
softverom, i to:
1. za licence za softver,
2. za usluge prilagodbe softvera za poslovanje prema hrvatskim
propisima i potreba hrvatskog drutva,
3. za usluge odravanja softvera i
4. usluge dorade softvera,
drutvu ije je sjedite u Njemakoj, a nema stalnu poslovnu jedinicu novog drutva GN d.o.o bile bi fizike osobe, iste koje su
u Hrvatskoj, s tim da hrvatsko drutvo softver nabavlja izriito za
vlastite potrebe, te nema pravo na njegovu daljnju distribuciju,
Sredinji ured Porezne uprave odgovorio je sljedee:
U toki 1. upita, pitanje se donosi na oporezivanje licence za
softver. Temeljem odredbi lanka 31. Zakona o porezu na dobit (Nar.
nov., br. 95/05.) porez po odbitku plaa se na kamate, te na autorska
prava i druga prava intelektualnog vlasnitva (prava na reprodukciju,
licencije, zatitni znak, dizajn ili model, proizvodni postupak,
proizvodne formule, nacrt, plan, industrijsko ili znanstveno iskustvo
i druga slina prava) koja se plaaju inozemnim osobama koje nisu
fizike osobe. Porez po odbitku plaa se po stopi od 15%.
Ako je s dravom u kojoj inozemni primatelj naknade ima
sjedite u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja,
za oporezivanje dobiti inozemne osobe primijenit e se odredbe
toga ugovora, koje imaju prednost pred odredbama domaeg
zakonodavstva.
Budui da je u upitu navedeno da se naknada isplauje drutvu
koje je rezident Savezne Republike Njemake, (pojam rezidenta
definiran je u lanku 4. ugovora o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja) s kojom Republika Hrvatska primjenjuje preuzeti
Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (Nar. nov., br.
53/91.), pri oporezivanju naknada primjenjuje se stopa od 10%, a
prema lanku 13. (Autorske naknade) Ugovora.
Potrebno je napomenuti, da iako sam pojam softver nije
izriito naveden niti u Zakonu o porezu na dobit, kao ni u Ugovoru
o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, njegovo se poimanje
podrazumijeva pod znanstvenim iskustvom, a u skladu sa OECD-
ovim Komentarom ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
porezima na dohodak i na imovinu.
Nadalje u toki 2. koja se odnosi na usluge prilagodbe softvera
za poslovanje prema hrvatskim propisima i potreba hrvatskog
drutva, toki 3. koja se odnosi na usluge odravanja softvera i
u toki 4. koja se odnosi na usluge dorade softvera nema obveze
plaanja poreza po odbitku sukladno Zakonu o porezu na dobit,
te se prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u
navedenim sluajevima primjenjuje odredba lanka 7., prema kojoj
se navedene usluge oporezuju u Njemakoj. Naime, sukladno
SIJEANJ 2007.
OECD-ovom Komentaru, gore navedene usluge smatraju se
post-prodajnim uslugama, a ne know-how, te stoga ne podlijeu
porezu po odbitku, temeljem odredbe lanka 13. Ugovora o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
Klasa: 410/06-01/45
Ur. broj: 513-07-21-01/06-2
24. listopada 2006.
214 Raunovodstvo i nancije
misljenja.indd.k.indd 214
5. POREZ NA PROMET NEKRETNINA
Pri prijenosu nekretnina u postupku odvajanja dijela
drutva ne plaa se porez na promet nekretnina
Porezni obveznik G d.o.o. namjerava provesti postupak
podjele drutva odvajanjem, sukladno lanku 550a. stavak 3.
Zakona o trgovakim drutvima. Prema navedenom lanku
postupak odvajanja provodi se na nain da se prenosi dio
imovine drutva koje se dijeli, a da ono ne prestaje, na novo
drutvo koje se osniva radi provoenja odvajanja. Osnivai
i osnivai G d.o.o. Iz drutva G d.o.o. na novo drutvo
GN d.o.o., osim imovine prelazi dio obveza drutva koje se
dijeli i dio kapitala postojeeg drutva.
Postavlja se pitanje o plaanju poreza na promet nekretnina
koja ini imovinu dijela koji se odvaja i prenosi iz jednog drutva
na drugo, budui da se porez na promet nekretnina ne plaa
u postupku razdvajanja. Odvajanje je jedan od naina podjele
drutva ali nije izriito navedeno u Zakonu o porezu na promet
nekretnina. Na postavljeno pitanje Sredinji ured Porezne uprave
odgovorio je:
U lanku 12. stavak 2. Zakona o porezu na promet
nekretnina (Nar. nov. br. 69/97. do 153/02.), propisano je da se
porez na promet nekretnina ne plaa kada se nekretnine stjeu
u postupku pripajanja i spajanja trgovakih drutava u smislu
Zakona o trgovakim drutvima, te u postupku razdvajanja
drutva u vie trgovakih drutava.
U navedenim odredbama nije posebno navedena podjela
drutva, ali nije niti mogla biti navedena jer pri donoenju
propisa o porezu na promet nekretnina, Zakon o trgovakim
drutvima nije propisivao statusnu promjenu podjele drutva.
Zakon o trgovakim drutvima izmijenjen je tijekom 2003., te u
lanku 550a. propisuje da se drutvo kapitala moe podijeliti i to
razdvajanjem ili odvajanjem. Razdvajanje ili odvajanje spadaju
u istu grupu tzv. statusnih promjena. Intencija propisa je
da se pri statusnim promjenama koje se provode prema
Zakonu o trgovakim drutvima, ne plaa porez na promet
nekretnina, te smatramo da se i pri postupku odvajanja, koji
je jedan o oblika podjele drutva, ne plaa porez na promet
nekretnina.
Klasa: 410-01/06-01/888
Ur.br: 513-07-21-01/06-2
2. studenoga 2006.
www.rif.hr
1/3/07 5:53:39 PM

NARODNE NOVINE
Broj 127 od 22. studenoga 2006. godine
- Uputa o upotrebi slovnih kratica i brojanih oznaka za drave i
zemlje i novane jedinice u platnom prometu s inozemstvom
- Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi
Hrvatske
Broj 128 od 27. studenoga 2006. godine
- Kolektivni ugovor za Hrvatske autoceste d.o.o.
Broj 129 od 28. studenoga 2006. godine
- Uredba o izmjeni Tarife Zakona o upravnim pristojbama
Broj 130 od 29. studenoga 2006. godine
- Uredba o izmjeni Uredbe o nainu izrauna iznosa pomoi
izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i
podrune (regionalne) samouprave za 2006. godinu
Broj 131 od 4. prosinca 2006. godine
- Odluka o opinskim porezima Opine Vrhovine
- Ispravak Odluke o uvjetima i nainu otvaranja i voenja
rauna nerezidenata u banci
- Pravilnik o izmjenama i dopuni Pravilnika o uvjetima i nainu
provoenja dodatnoga zdravstvenog osiguranja
- Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima i
nainu provoenja dopunskoga zdravstvenog osiguranja
Broj 132 od 6. prosinca 2006. godine
- Zakon o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i
podrune (regionalne) samouprave
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslo-
vanju
- Odluka o prirezu porezu na dohodak Grada Lepoglave
- Kolektivni ugovor Croatia osiguranja d.d.
Broj 133 od 11. prosinca 2006. godine
- Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumula-
torima
- Obvezatne upute LS I - redoslijed izbornih radnji i tijek
rokova
- Obvezatne upute LS II - primjena obvezatnih uputa
- Kolektivni ugovor za graditeljstvo (proieni tekst)
- Kolektivni ugovor o izmjenama i dopunama Kolektivnog
ugovora za graditeljstvo
- Odluka o prirezu porezu na dohodak Grada Rovinja
- Ispravak lanka 68. Kolektivnog ugovora Croatia osiguranja
d.d.
Broj 134 od 12. prosinca 2006. godine
- Uredba o Carinskoj tarifi za 2007. godinu
Novi propisi.indd 215
NOVI PROPISI
Broj 135 od 13. prosinca 2006. godine
- Zakon o leasingu
- Pravilnik o izmjenama Pravilnika o Obrascu R-Sm
- Pravilnik o izmjeni Pravilnika o povlastici za obavljanje
gospodarskog ribolova na moru i registru o izdanim po-
vlasticama
Broj 136 od 18. prosinca 2006. godine
- Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima
- Pravilnik o postupku naknadne uplate doprinosa otpisanih
zbog zastare i nenaplativosti za osiguranike koji su sami za
sebe obveznici doprinosa i obveznici plaanja doprinosa
- Odluka o financiranju Hrvatske gospodarske komore u 2007.
godini
- Odluka o doputenoj visini tehnolokog manjka, kala, rastepa,
kvara i loma u procesima proizvodnje boja i lakova
- Odluka o izmjeni Odluke o doputenoj visini tehnolokog
manjka kala, kvara, rasipa i loma u peradarstvu i proizvodnji
jaja
- Odluka o prirezu porezu na dohodak Opine Vinjan
- Odluka o prirezu porezu na dohodak Grada Skradina
Broj 137 od 19. prosinca 2006. godine
- Dravni proraun Republike Hrvatske za 2007. godinu
- Zakon o izvravanju Dravnog prorauna Republike Hrvatske
za 2007. godinu
Broj 138 od 20. prosinca 2006. godine
- Zakon o poticanju ulaganja
- Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti
- Zakon o izmjenama i dopunama Carinskog zakona
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tritu vrijednosnih
papira
- Odluka o prirezu porezu na dohodak Opine Kanfanar
- Indeks potroakih cijena u Republici Hrvatskoj u studenome
2006. godine
- Stopa promjene proizvoakih cijena industrijskih proizvoda
u studenome 2006. godine
Broj 139 od 22. prosinca 2006. godine
- Pravilnik o nainu obrauna i rokovima uplate doprinosa te
nainu voenja i uporabi imovine namijenjene za obveze
SIJEANJ 2007.
garancijskog fonda
Broj 140 od 23. prosinca 2006. godine
- Odluka o objavljivanju meunarodnih standarda financijskog
izvjetavanja
Broj 141 od 27. prosinca 2006. godine
- Zakon o kreditnim unijama
Raunovodstvo i nancije 215
1/3/07 5:54:29 PM
 NOVI PROPISI

- Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o porezima Grada Belog
Manastira
Broj 142 od 28. prosinca 2006. godine
- Odluka o visini osnovice za izraun plaa korisnika dravnog
prorauna u 2007. godini
- Pravilnik o dopunama Pravilnika o obraunavanju i plaanju
vodnoga doprinosa
- Odluka o prirezu porezu na dohodak opine Stari Mikanovci
- Odluka o dopuni Zakona o dravnim slubenicima
Broj 143 od 29. prosinca 2006. godine
- Uredba o nainu izrauna iznosa pomoi izravnanja za decen-
tralizirane funkcije jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave za 2007. godinu
- Odluka o kriterijima i mjerilima za utvrivanje bilannih pra-
va za financiranje minimalnog financijskog standarda javnih
potreba osnovnog kolstva u 2007. godini
- Odluka o kriterijima i mjerilima za utvrivanje bilannih prava
za financiranje minimalnog financijskog standarda javnih
potreba srednjih kola i uenikih domova u 2007. godini
- Odluka o minimalnim financijskim standardima za decen-
tralizirane funkcije za zdravstvene ustanove u 2007. godini
- Odluka o minimalnim financijskim standardima materijalnih
i financijskih rashoda centara za socijalnu skrb i pomoi za
podmirenje trokova stanovanja korisnicima koji se griju na
drva u 2007. godini
- Odluka o minimalnim financijskim standardima za decen-
tralizirano financiranje domova za starije i nemone osobe u
2007. godini
- Odluka o minimalnim financijskim standardima za decen-
tralizirano financiranje redovite djelatnosti javnih vatrogasnih
postrojbi u 2007. godini
- Pravilnik o paualnom oporezivanju samostalnih djelatnosti
- Odluka o prirezu poreza na dohodak Grada Grubinog Polja
Broj 144 od 30. prosinca 2006. godine
- Naredba o nainu uplaivanja prihoda prorauna, obveznih
doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u
2007. godini









  RNXSRSURGDML
  RGDURYDQMX
  R]DMPX
  RSRVXGEL
  R]DNXSX
 RQDMPX

 RGRLYRWQRPX]GUDYDQMX
  RGRVPUWQRPX]GUDYDQMX
  RGMHOX
  RJUDHQMX


 

 RXVWXSDQMXWUDELQHFHVLML
   RSUHX]LPDQMXGXJD
   RSULVWXSDQMXGXJX
  RSUHX]LPDQMXLVSXQMHQMD
  RRUWDWYX  RMDPVWYX
  RSULMHYR]X

SIJEANJ 2007.

  RXVNODGLWHQMX  DVLJQDFLMD
  RQDORJX  RREQRYLQRYDFLML
  RNRPLVLML  RQDJRGEL
 RWUJRY]DVWXSDQMX  SULMHERMNRPSHQ]DFLMD

 RRWSUHPL  RRWSXVWXGXJD



216 Raunovodstvo i nancije

Novi propisi.indd 216 1/3/07 5:54:30 PM

 IZ RiF-a

Vijesti iz Zajednice

Polaznici seminara u Zagrebu, Studentski centar

Istekom poslovne i kalendarske godine u organizaciji Hrvatske zajednice raunovoa i financijskih djelatnika i regionalnih Udruga
raunovoa i financijskih djelatnika odrani su seminari o poreznim i raunovodstvenim aktualnostima na prijelazu iz 2006. u 2007.
godinu. Seminari su bili organizirani u dvadeset i etiri grada. Ovu vrstu promotivnih seminara Zajednica ve tradicionalno poklanja
svima koji se susreu s raunovodstvom i financijama u praksi te s ciljem unapreivanja raunovodstvene struke u Hrvatskoj. Predavanja
su tematski obuhvatila podruje raunovodstva, poslovnih i javnih financija za gospodarstvo, proraunske korisnike, obrtnike, neprofitne
organizacije i udruge. Na kraju svakog predavanja odgovaralo se na pitanja sudionika. Odaziv polaznika bio je iznimno visok. Sudionici
su upoznati s primjenom Zakona o raunovodstvu i Meunarodnih standarda financijskog izvjeivanja te provedbi i primjeni poreznih
propisa. Sudionici su takoer pokazali interes za sudjelovanjem u radu regionalnih udruga.
SIJEANJ 2007.

Raunovodstvo i nancije 217

vijesti iz RIF.indd 217 1/3/07 5:55:04 PM
 IZ UDRUGA

Obljetnice rada udruga

AKOVEC
Udruga raunovoa i financijskih djelatnika akovec pod
pokroviteljstvom Meimurske upanije obiljeila je 24. studenoga
2006. godine 50. obljetnicu svog djelovanja sveanom veerom.
estitke su uputili meimurski upan Josip Posavec, gradonaelnik
grada akovca Branko alomon, predsjednik Hrvatske zajednice
raunovoa i financijskih djelatnika Bogomil Cota, predsjednik
Drutva ekonomista Hrvatske Ljubo Juri, predstavnici Udruga
raunovoa i financijskih djelatnika Zagreb, Varadin, Zabok,
Koprivnica i Poega, predstavnici Udruga ekonomista, pravnika
i inenjera iz akovca. Predsjednica Udruge Marija Rui je
promovirala monografiju Udruge akovec o pedesetgodinjem
radu i djelovanju.

VARADIN
Udruga raunovoa i financijskih djelatnika Varadinske
upanije Varadin proslavila je 50- tu obljetnicu postojanja i
djelovanja. Proslava je upriliena u hotelu Coning Trakoan, 8.
prosinca 2006. na kojoj su bili prisutni gosti iz Hrvatske zajednice
raunovoa i financijskih djelatnika Zagreb, te Udruge RFD:
Zagreb, Zagorje Zabok, Meimurje akovec, kao i brojni zasluni
i ostali lanovi udruge iz itavog podruja djelovanja Udruge.
Tom prigodom svim sudionicima predsjednik Udruge Stojo
Todorov uruio je monografiju Udruge. Knjigom VARADIN ...
u slici i rijei nagraeni su zasluni pojedinci, nekoliko udruga te
Hrvatska zajednica RFD, u znak priznanja: za doprinos u razvoju
i djelovanju udruge, za doprinos u razvoju raunovodstvene i
financijske struke te za dugogodinju suradnju.

Izborne skuptine
IZBORNA SKUPTINA RiFD KARLOVAC
Izborna skuptina Udruge raunovoa i financijskih djelatnika
Karlovac odrana je 1. prosinca 2006. godine u Hotelu Korana -
Srakovi. Na skuptini su uz velik broj lanova i gostiju sudjelovali
predstavnici Hrvatske zajednice raunovoa i financijskih djelatnika:
mr. sc. Bogomil Cota, prof. dr. sc. Danimir Gulin, mr. sc. Slavko
Leko, predsjednica udruge Zagreb Dragica Kutnjak sa suradnicima
Verom Winter, Janjom Ivankovi i Berislavom Sestriem.
SIJEANJ 2007.
Predsjednica je istakla trud i znaenje svih dosadanjih lanova u
preko 50 godinjem radu Udruge, a spomenula je nenadoknadiv
gubitak zamjenika predsjednika Udruge gospodina Miloa Kosijera
ije je nesebino zalaganje za raunovodstvenu struku znatno
pridonijelo radu Udruge.
Izbor tijela Udruge potvrdio je osobu u ulozi dosadanje
predsjednice, a novi Izvrni odbor ine: Dragica Sever zamjenica
predsjednice, lanovi Marina Bokaj, Zdravko Eremi, Marina
Golubi, Jagoda Lauri, Verica Matakovi, Renata Mari, eljko

Predsjednica Udruge, Marina Lovri otvorila je Skuptinu i dala
Izvjee o radu Udruge u razdoblju 2002. - 2006. godina. Naglasila
je aktivnosti Udruge u vidu odravanja seminara i predavanja
iz podruja raunovodstva i financija, razvijanja suradnje s
institucijama, Hrvatskom zajednicom i njenim lanicama. Udruga
je takoer odravala redovita godinja druenja lanstva, koje se u
posljednje etiri godine konsolidiralo te broji preko 200 lanova.
Martikovi, Rudo Vrbanek i Emica Vugdragovi. U Nadzornom
odboru su Marija Cuni kao predsjednica te Ivica Butkovi i Ankica
Franjkovi kao lanovi. Predsjednica Stegovnog suda je Branka
krti, a lanovi Gordana Lipini i Ivica Moe.
Najavljen je daljnji uspjean rad Udruge i suradnja s ostalim
udrugama te Hrvatskom zajednicom raunovoa i financijskih
djelatnika.

218 Raunovodstvo i nancije

vijesti iz Udruga.indd 218 1/3/07 5:56:12 PM

 IZ UDRUGA

UDRUGA RAUNOVOA I FINANCIJSKIH DJELATNIKA KUTINA

Dana 6. prosinca 2006. g. u prostorima Hotela Kutina odrana je redovna izborna skuptina Udruge RIF Kutina. Predsjednik Udruge
Milan Grahek podnio je izvijee o radu i predloio program rada za naredno razdoblje, te je o istome provedena rasprava. Obavljen
je izbor novih tijela Udruge - Izvrnog odbora, Nadzornog odbora i Stegovnog suda. U Izvrni odbor izabrani su: Milan Grahek za
predsjednika, Ante Knezovi za zamjenika predsjednika, ura Abraham za tajnicu, te za lanove Branko Grubi, Miran Novokmet,
Valerija Durbek i Radmila Pavii. Skuptini su nazoili predstavnici Hrvatske zajednice raunovoa i financijskih djelatnika Ivan
Idojti, Danica Lonar - Galek i Kornelija Sirovica. Skuptini se obratio u ime HZRIF Ivan Idojti, prenio pozdrave Hrvatske zajednice,
te zaelio i nadalje uspjean rad Udruge RIF Kutina. Skuptinu je zakljuio predsjednik Udruge Milan Grahek zahvalom svim lanovima
na suradnji, pozivom da i nadalje prue podrku u radu svim tijelima Udruge.

IZBORNA SKUPTINA RiFD AKOVO

Udruga raunovoa i financijskih djelatnika akovo odrala
je redovnu godinju skuptinu 17. studenoga 2006. godine u ho-
telu Blaa u akovu. Na skuptini je u ime Hrvatske zajednice
raunovoa i financijskih djelatnika prisustvovao gospodin Stjepan
ambi potpredsjednik Zajednice koji je i predsjednik Udruge
Osijek. Takoer, izbornoj skuptini nazoile su i udruge Beli
Manastir, Naice, Nova Gradika, Slavonski Brod, Valpovo i u-
panja. Prihvaeni su izvjetaji o radu udruge za proteklo razdoblje
i predstavljen program rada za naredno razdoblje. Za nove lanove
Izvrnog odbora izabrani su: Balen Andrija, Bra Ljubica, Cezner
Draen, ota Marija, Grubea Zdravko, Krii Mirko, Paki Josip,
uak Nikola, Babi Kata tajnica, Troha Slavko predsjednik i Janda
Darinka potpredsjednica. Izabran je i nadzorni odbor u sastavu:
Poloki Ivan, Rukavina Marija i Vrhovac Mandica te lanovi
Suda asti: abrajac Ankica, Marijanovi Milica i ilac Stjepan.
Uz slubeni dio odrana je i drutvena veer koja je protekla u
dobrom raspoloenju velikog broja gostiju.
SIJEANJ 2007.

Raunovodstvo i nancije 219

vijesti iz Udruga.indd 219 1/3/07 5:56:12 PM
 IZ UDRUGA

Obavijesti...
UDRUGA RAUNOVOA I FINANCIJSKIH DJELATNIKA ZAGREB
poziva Vas na desetodnevno putovanje u Zemlju trenjinog cvijeta

ZBOG VELIKOG INTERESA IZLET SE PONAVLJA U VREMENU OD 18. 5. DO 27. 5. 2007.

U Japanu ete susresti najsofisticiranije tehnologije svijeta, kako idu rame uz rame s tradicijama kao to su festivali trenjinog
cvijeta, ceremonija aja, kabuki teatar, sumo borbe, geje, samuraji...
Desetodnevno putovanje provest e Vas kroz nama daleka i egzotina mjesta. U OSAKI e vas zadiviti zanimljiv suivot najstarijeg
budistikog hrama, dvorca i plutajuih vrtova na 40-om katu super modernih nebodera Umeda Sky. KYOTO, grad u kojem su tradicije
drevnoga Japana najprisutnije, pruit e Vam jedinstvenu priliku da doivite Aoi Festival, koji se bez prekida odrava ve 1400 godina.
U drevnoj NARI obii ete hram Todaiji, najveu drvenu graevinu na svijetu i vidjeti najveu bronanu skulpturu Budhe. Plovit
ete jezerom ASHI i obii 5. postaju (2.305 m nadmorske visine) na snijegom prekrivenoj planini FUJI. Doivljaj ruralnog Japana bit
e nezaboravan. Putovanje Zemljom izlazeeg sunca zakljuit ete u TOKIJU, jednoj od tri najznaajnije metropole svijeta (London
i New York). Uz Carsku palau i stoljetne hramove, ovdje e Vas impresionirati mnogobrojne trgovine, poslovni neboderi i tisue
svijetleih reklama. Tokijo je grad koji nikada ne spava i ije nebo je osvijetljeno 24 sata dnevno.
Ukoliko mislite da Va doivljaj nee biti potpun, nude Vam se i dva dodatna izleta. Jedan e Vam pruiti priliku da odate poast
nevinim rtvama atomske eksplozije u HIROIMI i otplovite do prelijepog Svetog otoka MIYAJIMA, a drugi e Vas odvesti u
NIKKO, jedan od bisera s UNESCO-vog popisa svjetske batine. Ovdje ete uivati u najljepim pejzaima Japana i remek djelima
japanske arhitekture 17. stoljea.

Informacije: UDRUGA RFD ZAGREB tel: 4612-960 i 4612-961, e-mail: udruga.rfd.zagreb@zg.htnet.hr i

CALYPSO TRAVEL CLUB tel: 4619 - 833, e-mail: office@calypso-travel.hr
SIJEANJ 2007.

220 Raunovodstvo i nancije

vijesti iz Udruga.indd 220 1/3/07 5:56:13 PM

 OBJAVA FINANCIJSKIH IZVJETAJA

Na temelju l. 29. Zakona o raunovodstvu "COCA-COLA BEVERAGES HRVATSKA" d.d., Zagreb, javno objavljuje rezultate
poslovanja za 2005. godinu.

BILANCA NA DAN 31. PROSINCA 2005.

OPIS POZICIJE SVOTA u 000 kn OPIS POZICIJE SVOTA u 000 kn

IMOVINA KAPITAL I OBVEZE

Dugotrajna imovina - Dionika glavnica -
Nematerijalna imovina 2.775 Upisani kapital 383.429
Materijalna imovina 409.962 Kapitalni dobitak 3.132
Predujmovi za materijalnu imovinu 250 Zakonske rezerve 18.868
Financijska imovina po fer vrijednosti u raunu Zadrana dobit 76.485
dobiti i gubitka 100 Dobit tekue godine 52.395
Ulaganja u pridruena drutva 39 Ukupno dionika glavnica 534.309
Ostala dugotrajna imovina 702 Dugorone obveze 3.098
Ukupno dugotrajna imovina 413.828 Kratkorone obveze -
Kratkotrajna imovina - Obveze prema dobavljaima i ostale obveze 71.161
Zalihe 58.478 Obveza poreza na dobit 6.493
Potraivanja od kupaca i ostala potraivvanja 126.245 Odgoeni prihodi 2.512
Novac i novani ekvivalenti 19.022 Ukupno obveze 80.166
Ukupno kratkotrajna imovina 203.745

UKUPNO IMOVINA 617.573 UKUPNO KAPITAL I OBVEZE 617.573

2. Osim onog navedenog u odlomku 5, reviziju smo obavili sukladno Meunarodnim

RAUN DOBITI I GUBITKA revizijskim standardima. Ovi standardi zahtijevaju planiranje i provoenje revizije kako
OD 1. 1. DO 31. PROSINCA 2005. bi se s razumnom mjerom sigurnosti utvrdilo da su financijski izvjetaji bez materijalno
znaajnih greaka. Revizija ukljuuje i ispitivanja, temeljem provjere podataka, koja
OPIS POZICIJE SVOTA u 000 kn potkrepljuju iznose i biljeke uz financijske izvjetaje. Revizija isto tako ukljuuje i
ocjenu primijenjenih raunovodstvenih politika i znaajnijih procjena koje je definirala
Uprava, kao i ocjenu ukupnog prikaza financijskih izvjetaja. Uvjereni smo da obavljena
Poslovni prihodi - revizija daje razumnu osnovu za izraavanje naeg miljenja.
Prihodi od prodaje 835.006 3. Kao to je navedeno u Biljeci 2.3, Drutvo je od 1997. godine sukladno poreznim
Ostali poslovni prihodi 16.208 propisima Republike Hrvatske koristilo ubrzane stope amortizacije za dugotrajnu
Ukupni poslovni prihodi 851.214 imovinu to nije u suglasnosti s Meunarodnim standardima financijskog izvjetavanja
Poslovni rashodi - glede procjene korisnog vijeka trajanja takve imovine. Sukladno tome, na dan 31.
prosinca 2005. godine materijalna imovina je podcijenjena za 174.459 tisua kuna, a
Promjene zaliha nedovrene proizvodnje i gotovih proizvoda (2.760) zadrana dobit za 165.614 tisua kuna (2004: 156.759 tisua kuna i 144.895 tisua
Trokovi materijala i energije (327.709) kuna), dok je amortizacija za 2005. godinu precijenjena za 8.845 tisua kuna (2004:
Nabavna vrijednost prodane robe (35.559) 11.864 tisua).
Trokovi usluga (129.958) 4. Drutvo u svojim poslovnim knjigama nije iskazalo rezerviranja za trokove iako
Trokovi zaposlenih (133.827) postoje pravne ili izvedene obveze po kojima bi trebalo izvriti dodatna rezerviranja
Amortizacija (81.763) sukladno Meunarodnom raunovodstvenom standardu 37. Sukladno tome, na dan 31.
Ostali poslovni rashodi (65.001) prosinca 2005. godine zadrana dobit je precijenjena za iznos od 12.406 tisua kuna, a
Ostali dobici/gubici (1.233) dobit prije oporezivanja za 24.252 tisua kuna (2004: 10.269 tisua kuna i 13.921 tisua
kuna), dok su ukupne obveze podcijenjene za 36.658 tisua kuna (2004: 24.190 tisua kuna).
Ukupni poslovni rashodi (777.810) 5. U 2004. godini prema Ugovoru o intelektualnom vlasnitvu o prijenosu zatitnog znaka
Dobit iz poslovanja 73.404 Gotalka i pripadajueg intelektualnog vlasnitva u TCCC, Drutvo je potpisalo i
Neto financijski rashodi (639) ugovore o buduoj suradnji s TCCC-om. Budui da ugovori o suradnji nisu vremenski
Dobit prije oporezivanja 72.765 odreeni, Drutvo nije uzelo u obzir mogui uinak tih ugovora na obraun dobiti od
Porez na dobit tekue godine (20.370) prodaje zatitnog znaka. Sukladno tome, nismo bili u mogunosti odrediti da li je bilo
Neto dobit tekue godine 52.395 koji udio dobiti od prodaje iskazan u 2004. godini trebao biti odgoen za budua
razdoblja.
Podatke ovjerava: 6. Prema naem miljenju, osim uinaka na financijske izvjetaje opisanih u tokama 3. i 4.
te moguih uinaka po usklaenjima koja su mogla nastati da smo se mogli uvjeriti u
Predsjednik Uprave Zoran Bogdanovi pitanje navedeno u toki 5., financijski izvjetaji prikazuju realno i objektivno, u svim
znaajnim aspektima, financijsko stanje Drutva na dan 31. prosinca 2005. godine,
SIJEANJ 2007.

"PRICEWATERHOUSECOOPERS" d.o.o., Zagreb
IZVJEE REVIZORA DIONIARIMA
1. Obavili smo reviziju priloene bilance Coca-Cola Beverages Hrvatska d.d., Zagreb
(Drutvo) na dan 31. prosinca 2005. godine, pripadajueg rauna dobiti i gubitka,
izvjetaja o novanom toku te izvjetaja o promjeni dionike glavnice za godinu koja je
tada zavrila. Za ove financijske izvjetaje prikazane na stranicama 3 do 28 odgovorna
je Uprava Drutva. Naa je odgovornost izraziti miljenje o tim financijskim
izvjetajima na osnovu nae revizije.
rezultate poslovanja, te novane tokove za godinu koja je tada zavrila sukladno
Meunarodnim standardima financijskog izvjetavanja.
7. Bez daljnjeg kvalificiranja naeg miljenja, skreemo pozornost na biljeku 22 u kojoj je
navedeno kako je Porezna Uprava izvrila reviziju obrauna poreza na dobit za
razdoblje od 1999. do 2001. godine i u prvostupanjskom postupku ustanovila
potencijalnu obvezu Drutva u iznosu 28.975 tisua kuna. Uprava nije izvrila
rezerviranje za potencijalnu obvezu jer procjenjuje kako je konaan ishod neizvjestan.
Zagreb, 31. oujka 2006.
PricewaterhouseCoopers d.o.o.

230 Raunovodstvo i nancije

OBJAVE 1.indd.k..indd 230 1/3/07 6:00:08 PM

 OBJAVA FINANCIJSKIH IZVJETAJA

Na temelju l. 29. Zakona o raunovodstvu "URO AKOVI - zavarne posude" d.d., Slavonski Brod, javno objavljuje rezultate
poslovanja za 2005. godinu.

BILANCA NA DAN 31. PROSINCA 2005.

OPIS POZICIJE SVOTA u kn/lp OPIS POZICIJE SVOTA u kn/lp

AKTIVA PASIVA
A. POTRAIVANJA ZA UPISANI A A. KAPITAL I REZERVE 30.707.589,55
NEUPLAENI KAPITAL - I. Upisani kapital 10.438.500,00
B. DUGOTRAJNA IMOVINA 14.880.332,29 II. Premija na emitirane dionice -
I. Nematerijalna imovina 88.507,30 III. Revalorizacijske rezerve -
II. Materijalna imovina 13.264.633,04 IV. Rezerve 5.694.820,69
III. Financijska imovina 760.432,86 V. Zadrana dobit -
IV. Potraivanja 766.759,09 VI. Dobit tekue godine 14.529.268,86
C. KRATKOTRAJNA IMOVINA 37.335.961,64 B. DUGORONA REZERVIRANJA ZA
I. Zalihe 26.434.097,24 RIZIKE I TROKOVE -
II. Potraivanja 2.625.023,42 C. DUGORONE OBVEZE 851.127,92
III. Financijska imovina 8.070.852,05 D. KRATKORONE OBVEZE 21.309.767,20
IV. Novac u banci i u blagajni 205.988,93 E. ODGOENO PLAANJE TROKOVA I PRIHOD
D. PLAENI TROKOVI BUDUEG RAZDOBLJA BUDUEG RAZDOBLJA 60.351,97
I NEDOSPJELA NAPLATA PRIHODA 712.542,71
E. GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA -
F. UKUPNA AKTIVA 52.928.836,64 F. UKUPNA PASIVA 52.928.836,64
G. IZVANBILANNA AKTIVA - G. IZVANBILANNA PASIVA -

RAUN DOBITI I GUBITKA "AURNOST" d.o.o., revizija Osijek

OD 1. 1. DO 31. PROSINCA 2005.
NEOVISNO REVIZORSKO MILJENJE
OPIS POZICIJE SVOTA u kn/lp
1. Obavili smo reviziju Bilance sa stanjem na dan 31. prosinac 2005. godine i s
njom povezanog Rauna dobitka i gubitka, Izvjetaja o novanom tijeku za godinu
A. Poslovni prihodi 93.505.244,45 koja je zavrila 31. prosinca 2005. godine te Izvjetaja o promjenama kapitala
B. Poslovni rashodi 73.010.993,55 (glavnice) za 2005. godinu tvrtke URO AKOVI - ZA VARENE POSUDE
C. Financijski prihodi 56.321,28 dioniko drutvo Slavonski Brod, Dr. Mile Budaka 1 prikazanih na stranicama 2. do
D. Financijski rashodi 7.295.548,97 7. Za pripremu i sastavljanje navedenih temeljnih financijskih izvjetaja odgovorna
E. Izvanredni prihodi 1.949.766,36 je Uprava drutva, dok je naa odgovornost da izrazimo neovisno miljenje o tim
F. Izvanredni rashodi 267.446.01 financijskim izvjetajima temeljem obavljene revizije.
UKUPNI PRIHODI 95.511.332,09 2. Reviziju smo obavili u skladu sa Zakonom o reviziji i Meunarodnim
UKUPNI RASHODI 80.573.988,53 revizijskim standardima koji zahtijevaju da planiramo i obavljamo reviziju na
Dobit prije oporezivanja 14.937.343,56 nain koji omoguava prikupljanje dovoljno dokaza koji nam pruaju u razumnoj
Porez na dobit 408.074,70 mjeri da u financijskim izvjetajima nema znaajnih pogreaka. Revizijom su
Dobit nakon oporezivanja 14.529.268,86 obuhvaena ispitivanja na bazi testiranja evidencija koje potkrepljuju svote u
temeljnim financijskim izvjetajima. Revizijom smo takoer obuhvatili ocjenu ope
Podatke ovjerava: prihvaenih raunovodstvenih naela i standarda usvojenih kroz raunovodstvene
Direktor drutva Josip Popovi politike od strane poslovodstva drutva. Vjerujemo da je provedena revizija
pouzdana osnova za izraavanje naeg miljenja.
3. Prema naem miljenju temeljni financijski izvjetaji u svim materijalno
znaajnim aspektima realno i objektivno prikazuju financijsko stanje tvrtke
URO AKOVI - ZAVARENE POSUDE dioniko drutvo Slavonski Brod,
Dr. Mile Budaka 1 na dan 31. prosinac 2005. godine, rezultate poslovanja i
SIJEANJ 2007.

tijek novanih sredstava za poslovnu godinu koja je zavrila 31. prosinca

2005. godine sukladno vaeim zakonskim propisima i Meunarodnim
raunovodstvenim standardima.

U Osijeku, 12. svibanj 2006. godine

Ovlateni revizor:
Petar Tuanac, dipl. ek.

Raunovodstvo i nancije 231

OBJAVE 1.indd.k..indd 231 1/3/07 6:00:10 PM
 OBJAVA FINANCIJSKIH IZVJETAJA

Na temelju l. 29. Zakona o raunovodstvu "PAPUK NAICE" d.d., Naice, javno objavljuje rezultate poslovanja za 2005.
godinu.

BILANCA NA DAN 31. PROSINCA 2005.

OPIS POZICIJE SVOTA u kn/lp OPIS POZICIJE SVOTA u kn/lp

AKTIVA PASIVA
A. POTRAIVANJA ZA UPISANI A A. KAPITAL I REZERVE 53.160.708,89
NEUPLAENI KAPITAL - I. Upisani kapital 23.031.000,00
B. DUGOTRAJNA IMOVINA 34.361.074,50 II. Premija na emitirane dionice -
I. Nematerijalna imovina - III. Revalorizacijske rezerve -
II. Materijalna imovina 29.091.866,62 IV. Rezerve -
III. Financijska imovina 5.269.207,88 V. Zadrana dobit 5.121.844,48
IV. Potraivanja - VI. Dobit tekue godine 2.829.042,07
C. KRATKOTRAJNA IMOVINA 24.406.283,12 B. DUGORONA REZERVIRANJA ZA
I. Zalihe 8.895.647,31 RIZIKE I TROKOVE -
II. Potraivanja 12.744.620,84 C. DUGORONE OBVEZE 14.733,33
III. Financijska imovina 2.409.796,86 D. KRATKORONE OBVEZE 5.591.915,40
IV. Novac u banci i u blagajni 356.218,11 E. ODGOENO PLAANJE TROKOVA I PRIHOD
D. PLAENI TROKOVI BUDUEG RAZDOBLJA BUDUEG RAZDOBLJA -
I NEDOSPJELA NAPLATA PRIHODA -
E. GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA -
F. UKUPNA AKTIVA 58.767.357,62 F. UKUPNA PASIVA 58.767.357,62
G. IZVANBILANNA AKTIVA 23.321.086,88 G. IZVANBILANNA PASIVA 23.321.086,88

RAUN DOBITI I GUBITKA "NAIKA REVIZIJA" d.o.o., Naice

OD 1. 1. DO 31. PROSINCA 2005.
MILJENJE OVLATENOG REVIZORA O REALNOSTI I
OPIS POZICIJE SVOTA u kn/lp OBJEKTIVNOSTI FINANCIJSKIH IZVJETAJA ZA 2005. GODINU

A. Poslovni prihodi 50.813.094,92 U razdoblju od 10. VI. 2006. godine do 20. VII. 2006. godine obavio sam
B. Poslovni rashodi 54.448.558,26 reviziju Bilance Papuk d.d. Naice, Kolodvorska br. 1. sa stanjem na dan 31.
C. Financijski prihodi 525.701,23 prosinca 2005. godine, Rauna dobiti i gubitka, Izvjetaja o promjenama glavnice
D. Financijski rashodi 452.586,57 na dan 31. prosinca 2005., te Izvjetaja o novanom toku za tu godinu. Navedeni su
E. Izvanredni prihodi 7.541.738,78 izvjetaji prikazani na stranicama 3 - 7. Za ove financijske izvjetaje odgovornost
F. Izvanredni rashodi 1.141.967,37 snosi Uprava Drutva. Naa odgovornost svodi se na izraavanje miljenja o tim
UKUPNI PRIHODI 58.880.534,93 izvjetajima koje mora biti utemeljeno u naoj reviziji.
UKUPNI RASHODI 56.043.112,20 2. Reviziju smo obavili u skladu s Meunarodnim revizijskim standardima.
Dobit prije oporezivanja 2.837.422,73 Revizija je obuhvatila provjeru, testiranja i prikupljanje dokaza o iznosima
Porez na dobit 8.380,66 objavljenim u financijskim izvjetajima. Revizija je takoer obuhvatila primjenjena
Dobit nakon oporezivanja 2.829.042,07 raunovodstvena naela i znaajne procjene uprave. Ovako provedena revizija daje
G. Dobit financijske godine 2.829.042,07 pouzdanu osnovu za izraavanje naeg miljenja.
H. Gubitak financijske godine - 3. Prema naem miljenju, navedeni financijski izvjetaji realno i objektivno,
Podatke ovjerava: u svim znaajnim aspektima, prikazuju financijsko stanje Drutva Papuk d.d.
Generalni direktor Boris Hipp, dipl. ek. Naice na dan 31. prosinca 2005. godine, rezultate poslovanja i novani tok za
2005. godinu i u skladu su s propisima i zakonskim raunovodstvenim naelima
koja su utemeljena na Meunarodnim raunovodstvenim standardima.

Naice, 20. srpnja 2006. godine

SIJEANJ 2007.

Ovlateni revizor:
Josip Burazer, dipl. ek.

232 Raunovodstvo i nancije

OBJAVE 1.indd.k..indd 232 1/3/07 6:00:10 PM

 OBJAVA FINANCIJSKIH IZVJETAJA

Na temelju l. 29. Zakona o raunovodstvu "KOESTLIN" d.d., Bjelovar, javno objavljuje rezultate poslovanja za 2005. godinu.

BILANCA NA DAN 31. PROSINCA 2005.

OPIS POZICIJE SVOTA u 000 kn OPIS POZICIJE SVOTA u 000 kn

IMOVINA GLAVNICA I OBVEZE

Dugotrajna imovina Kapital i rezerve
Nekretnine, postrojenja i oprema 107.269 Upisani kapital 91.193
Nematerijalna imovina 811 Revalorizacijske rezerve 3.786
Predujmovi za materijalnu imovinu 228 Preneseni gubitak (27.468)
Ulaganja namijenjena trgovanju 56 Dobit tekue godine 3.069
Potraivanja za dane depozite i jamevine 98 70.580
Udjeli u pridruenim drutvima 17.365 Dugorona rezerviranja 67
125.827 Dugorone obveze
Kratkotrajna imovina Dugoroni krediti 24.776
Zalihe 21.064 Dugoroni krediti prema povezanim poduzeima 2.000
Potraivanja od kupaca 17.027 Obveze po financijskom najmu 951
Ostala potraivanja 3.374 27.727
Novac i novani ekvivalenti 193
41.658 Kratkorone obveze
Kratkoroni krediti 4.538
Tekue dospijee dugoronih kredita 13.035
Obveze prema dobavljaima 26.320
Obveze za primljene avanse 17.362
Ostale kratkorone obveze 6.525
Obveze prema povezanim poduzeima 1.331
69.111
UKUPNA IMOVINA 167.485 UKUPNA VLASNIKA GLAVNICA I OBVEZE 167.485

RAUN DOBITI I GUBITKA novanom tijeku i promjenama glavnice. Financijski izvjetaji potpadaju u djelokrug
OD 1. 1. DO 31. PROSINCA 2005. odgovornosti uprave Drutva. Naa odgovornost je izraziti miljenje o financijskim
izvjetajima temeljeno na naoj reviziji.
OPIS POZICIJE SVOTA Reviziju smo obavili sukladno Meunarodnim revizijskim standardima. Navedeni
u kn/lp standardi zahtijevaju da reviziju planiramo i obavimo na nain kojim emo stei razumno
uvjerenje da financijski izvjetaji ne sadre materijalno znaajne pogreke. Revizija
Prihodi od prodaje 126.429
ukljuuje i ispitivanje testiranjem podataka iz evidencija na temelju kojih su objavljeni
Ostali poslovni prihodi 7.297
iznosi i drugi podaci u financijskim izvjetajima. Revizija takoer ukljuuje i ocjenjivanje
Promjene vijednosti zaliha i nedovrene
primijenjenih raunovodstvenih naela i znaajnih procjena Uprave, kao i ocjenjivanje
proizvodnje gotovih proizvoda 3.450
prikaza financijskih izvjetaja u cjelini. Uvjereni smo da revizija koju smo obavili ini
Trokovi materijala, energije i usluga (91.293)
razumnu osnovu za nae miljenje.
Trokovi nabave robe koja se prodaje u tranzitu (386)
Kako je navedeno u Biljeci 12, nije provedeno vrijednosno usklaenje dugotrajne
Trokovi amortizacije (6.764) materijalne imovine na nie u skladu sa procjenom obavljenom u 2001. godini i u skladu
Trokovi osoblja (25.815) sa Meunarodnim raunovodstvenim standardom 36 Umanjenje imovine. Iznos
Vrijednosna usklaenja potraivanja i rezerviranja - amortizacije u 2005. godini precijenjen je po istoj osnovi za 587 tisua kuna (2004:
Ostali trokovi poslovanja (9.671) 1.027 tisua kuna), a dugotrajna materijalna imovina u bilanci precijenjena za 13.613
Dobit iz poslovanja 3.247 tisua kuna na dan 31. prosinca 2005. godine odnosno za 14.201 tisua kuna na dan 31.
Financijski prihodi 1.607 prosinca 2004. godine.
Financijski rashodi (1.785) Drutvo nije primjenilo MRS 19 - Primanja zaposlenih za naknade koje daje
Dobit prije oporezivanja 3.069 zaposlenicima za dugogodinje zaposlenje (jubilarne nagrade) ili za umirovljenje.
Porez na dobit - Navedeni standard zahtijeva da se obveza iskae kao sadanja vrijednost buduih odljeva
Neto dobit 3.069 novca koristei diskontnu stopu koja je slina kamatnoj stopi na dravne obveznice, kad
Podatke ovjerava: su valuta i uvjeti dravnih obveznica u skladu s valutom i utvrenim uvjetima obveze za
Predsjednik Uprave Kreimir Paji naknade. Slijedom navedenog u bilanci na dan 31. prosinca 2005. godine su podcijenjena
dugorona rezerviranja u iznosu od HRK 1.453 tisue kuna, a u raunu dobiti i gubitka
podcijenjeni trokovi rezerviranja za isti iznos.
SIJEANJ 2007.

"DELOITTE" d.o.o., Zagreb Po naem miljenju, izuzev uinka injenica opisanih u prethodnim odlomcima,
priloeni financijski izvjetaji prikazuju istinito i objektivno, u svim materijalno znaajnim
aspektima, financijski poloaj Drutva na dan 31. prosinca 2005. godine, kao i rezultate
IZVJETAJ NEOVISNOG REVIZORA njegova poslovanja, novani tijek i promjene glavnice za godinu zakljuno s navedenim
datumom sukladno Meunarodnim standardima financijskog izvjeivanja.
Skuptini dioniara Koestlin d.d., Bjelovar
Obavili smo reviziju bilance Koestlin d.d., Bjelovar (u daljnjem tekstu: Drutvo) Zagreb, 20. svibnja 2006. godine
na dan 31. prosinca 2005. godine te povezanih rauna dobiti i gubitka, izvjetaja o Ovlateni revizor:
Branislav Vrtanik

Raunovodstvo i nancije 233

OBJAVE 1.indd.k..indd 233 1/3/07 6:00:10 PM
 OBJAVA FINANCIJSKIH IZVJETAJA

Na temelju l. 29. Zakona o raunovodstvu "ARMKO" d.d., Konjina, javno objavljuje rezultate poslovanja za 2005. godinu.

BILANCA NA DAN 31. PROSINCA 2005.

OPIS POZICIJE SVOTA u kn/lp OPIS POZICIJE SVOTA u kn/lp

AKTIVA PASIVA
A. POTRAIVANJA ZA UPISANI A A. KAPITAL I REZERVE 44.608.768,17
NEUPLAENI KAPITAL - I. Upisani kapital 32.671.000,00
B. DUGOTRAJNA IMOVINA 14.394.967,07 II. Premija na emitirane dionice -
I. Nematerijalna imovina - III. Revalorizacijske rezerve -
II. Materijalna imovina 14.169.214,76 IV. Rezerve 7.550.243,68
III. Financijska imovina 225.752,31 V. Zadrana dobit 3.573.902,51
IV. Potraivanja - VI. Dobit tekue godine 813.621,98
C. KRATKOTRAJNA IMOVINA 72.583.739,01 B. DUGORONA REZERVIRANJA ZA
I. Zalihe 26.434.831,43 RIZIKE I TROKOVE -
II. Potraivanja 36.343.489,32 C. DUGORONE OBVEZE 5.162.938,20
III. Financijska imovina 6.870.481,83 D. KRATKORONE OBVEZE 36.781.513,50
IV. Novac u banci i u blagajni 2.934.936,43 E. ODGOENO PLAANJE TROKOVA I PRIHOD
D. PLAENI TROKOVI BUDUEG RAZDOBLJA BUDUEG RAZDOBLJA 885.889,25
I NEDOSPJELA NAPLATA PRIHODA 460.403,04
E. GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA -
F. UKUPNA AKTIVA 87.439.109,12 F. UKUPNA PASIVA 87.439.109,12
G. IZVANBILANNI ZAPISI - G. IZVANBILANNI ZAPISI -

RAUN DOBITI I GUBITKA "MATrex" d.o.o., Zagreb

OD 1. 1. DO 31. PROSINCA 2005.
IZVJEE REVIZORA DIONIARIMA
OPIS POZICIJE SVOTA u kn/lp
1. Obavili smo reviziju temeljnih financijskih izvjetaja dionikog
A. Poslovni prihodi 116.010.225,21 drutva ARMKO d.d., KONJINA sa stanjem na dan 31. prosinca 2005.
B. Poslovni rashodi 110.910.057,45 godine, prikazanih na stranicama 3 i 4, koji su sastavljeni sukladno
C. Financijski prihodi - hrvatskom Zakonu o raunovodstvu. Uprava dionikog drutva odgovorna
D. Financijski rashodi 3.988.516,97 je za navedene financijske izvjetaje, a naa je odgovornost da na
E. Izvanredni prihodi -
temelju obavljene revizije formiramo neovisno miljenje o tim financijskim
F. Izvanredni rashodi -
izvjetajima i o tome izvjestimo dioniare.
UKUPNI PRIHODI 116.010.225,21
2. Reviziju smo obavili sukladno Meunarodnim revizijskim
UKUPNI RASHODI 114.898.574,42
Dobit prije oporezivanja 1.111.650,79 standardima, koji zahtjevaju da se s razumnom mjerom sigurnosti utvrdi
Porez na dobit 298.028,81 jesu li temeljni financijski izvjetaji sastavljeni bez materijalno znaajnih
Dobit nakon oporezivanja 813.621,98 pogreaka.
G. Dobit financijske godine 813.621,98 3. Prema naem miljenju gore navedena temeljna financijska
H. Gubitak financijske godine - izvjea realno i objektivno prikazuju financijsko stanje dionikog drutva
ARMKO d.d. KONJINA na dan 31. prosinca 2005. godine kao i
Podatke ovjerava: rezultate poslovanja za tu poslovnu godinu i pripremljena su sukladno
Direktor: Vinko Markovi hrvatskom Zakonu o raunovodstvu i Meunarodnim raunovodstvenim
standardima, koji su primjenjeni na konzistentnoj osnovi.

Zagreb, 28. 04. 2006.

SIJEANJ 2007.

Ovlateni revizor:
Branko Matai, dipl. ek.

234 Raunovodstvo i nancije

OBJAVE 1.indd.k..indd 234 1/3/07 6:00:11 PM

 OBJAVA FINANCIJSKIH IZVJETAJA

Na temelju l. 29. Zakona o raunovodstvu "KAMEN SIRA" d.d., Sira, javno objavljuje rezultate poslovanja za 2005. godinu.

BILANCA NA DAN 31. PROSINCA 2005.

OPIS POZICIJE SVOTA u kn/lp OPIS POZICIJE SVOTA u kn/lp

AKTIVA PASIVA

1. DUGOTRAJNA IMOVINA 93.661.624,09 1. KAPITAL I REZERVE 65.133.213,67

I. Nematerijalna imovina 715.381,67 I. Upisani kapital 26.498.800,00
II. Materijalna imovina 85.155.838,85 II. Rezerve 6.876.923,82
III. Financijska imovina 7.790.403,57 III. Zadrana dobit 25.871.537,63
2. KRATKOTRAJNA IMOVINA 48.179.349,60 IV. Dobit tekue godine 5.885.952,22
I. Zalihe 10.603.166,48 2. DUGORONE OBAVEZE 56.663.754,93
II. Potraivanja 32.683.783,69 3. KRATKORONE OBVEZE 18.984.942,03
III. Financijska imovina 3.557.680,09 4. DUGORONA REZERVIRANJA 871.900,60
IV. Novac u banci i u blagajni 1.334.719,34 5. ODGOENO PLAANJE TROKOVA I
PRIHOD BUDUEG RAZDOBLJA 187.162,46

UKUPNA AKTIVA 141.840.973,69 F. UKUPNA PASIVA 141.840.973,69

financijskog izvjeivanja to ih je izdao Odbor za Meunarodne raunovodstvene

RAUN DOBITI I GUBITKA
standarde (IASB), u skladu sa Zakonom o raunovodstvu Republike Hrvatske.
OD 1. 1. DO 31. PROSINCA 2005.
Odgovornosti Uprave i revizora
OPIS POZICIJE SVOTA u kn/lp Kako je izloeno na stranici I, za navedena financijska izvjea odgovara
Uprava. Naa odgovornost odnosi se na izraavanje neovisnog miljenja o tim
1. Poslovni prihodi 139.930.446,95 financijskim izvjeima na osnovi obavljene revizije.
2. Poslovni rashodi (s promjenom zaliha) 130.241.255,38
3. Financijski prihodi 3.018.061,73 Temelj za izraavanje miljenja
4. Financijski rashodi 6.339.016,61 Postupak revizije financijskih izvjea Drutva proveden je sukladno
5. Izvanredni prihodi 22.334.360,43 Meunarodnim revizijskim standardima. Ti standardi zahtijevaju planiranje i
6. Izvanredni rashodi 22.439.442,46
provoenje revizije do razine koja je potrebna za postizanje razumnog uvjerenja o
UKUPNI PRIHODI 165.282.869.11
tome da financijska izvjea ne sadre znaajne pogrene iskaze. Revizija obuhvaa
UKUPNI RASHODI 159.019.714,45
ispitivanje, na osnovi uzorka, evidencija koje potkrepljuju iznose i objavljivanja
Dobit prije oporezivanja 6.263.154,66
Dobit nakon oporezivanja 5.885.952,22 prikazana u financijskim izvjeima. Revizija takoer ukljuuje procjenjivanje
raunovodstvenih naela i znaajnih procjena Uprave, kao i cjelokupnog prikaza
Podatke ovjerava: financijskih izvjea. Vjerujemo da naa revizija prua razumnu osnovu za
Predsjednik uprave izraavanje miljenja.
Zlatko Kufner, dipl. in.
Miljenje
Po naem miljenju, ova financijska izvjea prikazuju realno i objektivno u
svim znaajnim aspektima financijski poloaj Drutva na dan 31. prosinca 2005.
godine, kao i rezultate njegova poslovanja te novani tijek i promjene vlastitog
"ZGOMBI I PARTNERI" d.o.o., Zagreb
kapitala za 2005. godinu sukladno Meunarodnim standardima financijskog
SIJEANJ 2007.

MILJENJE NEOVISNOG REVIZORA izvjeivanja, u skladu sa Zakonom o raunovodstvu Republike Hrvatske.

Dioniarima drutva Kamen Sira d.d., Sira

Obavili smo reviziju priloenih financijskih izvjea dionikog drutva Zagreb, 17. veljae 2006.
Kamen Sira d.d., Sira (dalje: Drutvo) na dan 31. prosinca 2005. godine i
za godinu koja zavrava s tim datumom, koja su prikazana na stranicama 3 do Ovlateni revizor:
29. Financijska izvjea pripremljena su na temelju Meunarodnih standarda Martina Butkovi

Raunovodstvo i nancije 235

OBJAVE 1.indd.k..indd 235 1/3/07 6:00:11 PM
 OBJAVA FINANCIJSKIH IZVJETAJA

Na temelju l. 29. Zakona o raunovodstvu "SINACO" d.o.o., Zagreb, javno objavljuje rezultate poslovanja za 2005. godinu.

BILANCA NA DAN 31. PROSINCA 2005.

OPIS POZICIJE u tisuama kn OPIS POZICIJE u tisuama kn

AKTIVA PASIVA
Kapital i rezerve -
Dugotrajna imovina - - Upisani kapital 48.447
- Materijalna imovina 32.955 - Rezerve 738
- Nematerijalna imovina 1.619 - Dobit tekue godine 26
Ukupno dugotrajna imovina 34.574 Ukupno kapital i rezerve 49.211
Kratkotrajna imovina - Dugorona rezerviranja za rizike i trokove 3.005
- Zalihe 4.250 Kratkorone obveze -
- Potraivanja od kupaca 40.881 - Obveze prema dobavljaima 21.533
- Ostala potraivanja 660 - Ostale kratkorone obveze 7.282
- Ukupno potraivanja 41.541 Ukupno kratkorone obveze 28.815
- Novac na raunima kod banaka i u blagajni 569
Ukupno kratkotrajna imovina 46.360
Plaeni trokovi budueg razdoblja i nedospjela
naplata prihoda 97
UKUPNO AKTIVA 81.031 UKUPNO PASIVA 81.031

RAUN DOBITI I GUBITKA povezanih biljeki nabrojenih od 1 do 26. Financijski izvjetaji pripremljeni su na osnovi
OD 1. 1. DO 31. PROSINCA 2005. Meunarodnih standarda financijskog izvjetavanja to ih je izdao Odbor za Meunarodne
raunovodstvene standarde, sukladno hrvatskom Zakonu o raunovodstvu te primjenom
izloenih raunovodstvenih politika.
OPIS POZICIJE u tisuama kn
Odgovornosti Uprave i revizora
Kako je izloeno na stranici 2, za navedene financijske izvjetaje odgovorna je Uprava.
1. Prihodi od prodaje 131.506 Mi smo odgovorni za izraavanje neovisnog miljenja o tim financijskim izvjetajima na
2. Ostali prihodi 409 osnovi obavljene revizije.
3. Ukupni prihod iz poslovanja 132.015
4. Trokovi sirovina i materijala (6.486) Temelj za izraavanje miljenja
5. Amortizacija (6.730) Postupak revizije financijskih izvjetaja Drutva proveden je sukladno Meunarodnim
6. Ostali materijalni trokovi (47.861) revizijskim standardima. Ti standardi zahtijevaju planiranje i provoenje revizije do razine
7. Nematerijalni trokovi (3.916) potrebne nam za dobivanje dovoljno dokaza o tome da financijski izvjetaji sadre materijalno
8. Trokovi osoblja (64.990) znaajna pogrena iskazivanja. Revizija obuhvaa ispitivanje, na test osnovi, evidencija
i raunovodstvenih podataka to potkrepljuju iznose i objave izloene u financijskim
9. Nabavna vrijednost prodane robe (1.693)
izvjetajima. Revizija takoer ukljuuje procjenjivanje raunovodstvenih podataka i znaajnih
10. Vrijednosno usklaenje dugotrajne i procjena izvrne uprave, kao i cjelokupnog prikaza financijskih izvjetaja. Vjerujemo da naa
kratkotrajne imovine (238) revizija prua razumnu osnovu za izraavanje miljenja.
11. Ukupni trokovi redovnog poslovanja (131.914)
12. Dobitak iz redovnog poslovanja 101 Miljenje
13. Financijski prihodi 25 Po naem miljenju financijski izvjetaji prikazuju realno i objektivno financijski
14. Financijski trokovi (10) poloaj Drutva na dan 31. prosinca 2005. godine, kao i rezultate njegova poslovanja te
15. Neto dobitak iz financijskih aktivnosti 15 tijek novca i promjene glavnice za godinu tada zavrenu, a pripremljena su sukladno
16. Dobitak iz redovnog poslovanja prije Meunarodnim standardima financijskog izvjetavanja.
oporezivanja 116 Poseban naglasak
17. Porez na dobitak (90) Bez kvalificiranja naeg miljenja skreemo pozornost na sljedee:
18. Dobit iz redovnog poslovanja nakon Kako je navedeno u Biljeci 10 uz financijske izvjetaje, dugotrajna materijalna imovina,
oporezivanja 26 koja je prenijeta Drutvu, prije registriranja Drutva bila procijenjena od strane neovisnog
19. Neto dobitak 26 strunjaka koji je koristio statistiku metodu procjene. Na dan 31. prosinca 2005. godine neto
knjigovodstvena vrijednost dugotrajne materijalne imovine u bilanci Drutva bila je 32.955
Podatke ovjerava: tisua kuna. Uprava vjeruje da su iskazani iznosi povrativi poslovanjem u budunosti.
Direktor Jozo Bazina, dipl. ing. Kako je navedeno u Biljeci 2 uz financijske izvjetaje, u 2005. godini Drutvo je
SIJEANJ 2007.

ostvarilo prihode od INE d.d., u ijem je vlasnitvu i povezanih poduzea u iznosu od

"DELOITTE" d.o.o., ZAGREB
IZVJETAJ NEOVISNOG REVIZORA
Vlasniku drutva Sinaco d.o.o., Sisak
Obavili smo reviziju priloenih financijskih izvjetaja drutva Sinaco d.o.o, Sisak
(Drutvo) na dan 31. prosinca 2005. godine, koja se sastoje od bilance, rauna dobitka
i gubitka, izvjetaja o promjenama glavnice i izvjetaja o tijeku novca za Drutvo, te
127.582 tisua kuna, to predstavlja 97% ukupnih prihoda. Oekuje se da e prihodi od Ina
grupe biti znaajni i u budunosti. Ovisnost o Ina grupi treba uzeti u razmatranje prilikom
procjene trenutnog i budueg financijskog poloaja i profitabilnosti Drutva.
Zagreb, 09. veljae 2006. godine
Ovlateni revizor:
Branislav Vrtanik

236 Raunovodstvo i nancije

OBJAVE 1.indd.k..indd 236 1/3/07 6:00:12 PM

 OBJAVA FINANCIJSKIH IZVJETAJA

Na temelju l. 29. Zakona o raunovodstvu "JADRANKAMEN" d.d., Puia, javno objavljuje rezultate poslovanja za 2005.
godinu.

BILANCA NA DAN 31. PROSINCA 2005.

OPIS POZICIJE SVOTA u kn OPIS POZICIJE SVOTA u kn

AKTIVA PASIVA
A. POTRAIVANJA ZA UPISANI A A. KAPITAL I REZERVE 97.744.930
NEUPLAENI KAPITAL - I. Upisani kapital 80.412.100
B. DUGOTRAJNA IMOVINA 105.072.889 II. Premija na emitirane dionice 304.530
I. Nematerijalna imovina 8.049.359 III. Revalorizacijske rezerve -
II. Materijalna imovina 48.196.717 IV. Priuve 12.822.470
III. Financijska imovina 48.826.813 V. Zadrana dobit / preneseni gubitak 2.551.293
IV. Potraivanja - VI. Dobit tekue godine 1.654.537
C. KRATKOTRAJNA IMOVINA 63.754.476 B. DUGORONA REZERVIRANJA ZA
I. Zalihe 12.814.662 RIZIKE I TROKOVE -
II. Potraivanja 30.754.744 C. DUGORONE OBVEZE 30.363.117
III. Financijska imovina 19.949.934 D. KRATKORONE OBVEZE 40.719.318
IV. Novac u banci i u blagajni 235.136 E. ODGOENO PLAANJE TROKOVA I PRIHOD
D. PLAENI TROKOVI BUDUEG RAZDOBLJA BUDUEG RAZDOBLJA -
I NEDOSPJELA NAPLATA PRIHODA -
E. GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA -
F. UKUPNA AKTIVA 168.827.365 F. UKUPNA PASIVA 168.827.365
G. IZVANBILANNA AKTIVA -4.456.538 G. IZVANBILANNA PASIVA -4.456.538

RAUN DOBITI I GUBITKA Raunovodstvena naela primijenjena kod sastavljanja temeljnih financijskih
OD 1. 1. DO 31. PROSINCA 2005. izvjetaja utvrena su zakonskim propisima te su, kao to je objanjeno u Biljeci 2
uz temeljne financijske izvjetaje, u suglasju s Meunarodnim raunovodstvenim
OPIS POZICIJE SVOTA u kn standardima.

Odgovornost Uprave drutva i revizora

1. Prihodi iz osnovne djelatnosti 87.349.347 2. Za pripremu i sastavljanje navedenih temeljnih financijskih izvjetaja
2. Rashodi iz osnovne djelatnosti 84.669.351 odgovorna je Uprava drutva.
3. Financijski prihodi 3.266.185 Naa je odgovornost da izrazimo miljenje o temeljnim financijskim
4. Financijski rashodi 4.291.644 izvjetajima na temelju obavljene revizije.
5. Izvanredni prihodi -
6. Izvanredni rashodi - Osnova za izraavanje miljenja
UKUPNI PRIHODI 90.615.532 3. Reviziju smo obavili u skladu s Meunarodnim revizijskim standardima
UKUPNI RASHODI 88.960.995 koji zahtijevaju da planiramo i obavljamo reviziju na nain koji omoguava
Dobit prije oporezivanja 1.654.537 prikupljanje dovoljno dokaza koji nam pruaju, u razumnoj mjeri, uvjerenje
Porez na dobit - da u financijskim izvjetajima nema znaajnih pogreaka. Revizija obuhvaa
Dobit financijske godine 1.654.537 provjere, na test osnovi, evidencija i raunovodstvenih podataka koji potkrepljuju
iznose iskazane u temeljnim financijskim izvjetajima. Revizija takoer ukljuuje
procjenu primijenjenih raunovodstvenih naela i znaajnih prosudbi poslovodstva
Podatke ovjerava: u pripremanju i prikazu temeljnih financijskih izvjetaja.
Predsjednik Uprave Erwin Truskaller Vjerujemo da je provedena revizija pouzdan temelj za izraavanje naeg
miljenja.

"METRO KON" d.o.o., Zagreb Miljenje

Prema naem miljenju, temeljni financijski izvjetaji realno i objektivno
MILJENJE OVLATENOG REVIZORA O REALNOSTI I prikazuju financijsko stanje Jadrankamen d.d., Puia, Bra, na dan 31. prosinca
SIJEANJ 2007.

OBJEKTIVNOSTI FINANCIJSKOG STANJA I REZULTATA 2005. godine, rezultate poslovanja i novanih tijekova drutva za 2005. godinu,
POSLOVANJA te promjene vlasnike glavnice sukladno vaeim zakonskim propisima i
Meunarodnim standardima financijskog izvjeivanja.
Predmet revizije
1. Obavili smo reviziju Temeljnih financijskih izvjetaja, Jadrankamen d.d., Zagreb, 25. 05. 2006.
Puia, Bra, i to: Bilance sa stanjem na dan 31. prosinca 2005. godine, Rauna
dobiti i gubitka, Izvjetaja o novanom tijeku i Izvjetaja o promjenama vlasnike Ovlateni revizor:
glavnice za 2005. godinu prikazanih na stranicama 3 do 6. Direktor mr. Vladimir Mileti

Raunovodstvo i nancije 237

OBJAVE 1.indd.k..indd 237 1/3/07 6:00:12 PM
 OBJAVA FINANCIJSKIH IZVJETAJA

Na temelju l. 29. Zakona o raunovodstvu "VINKOVAKI VODOVOD I KANALIZACIJA" d.o.o., Vinkovci, javno objavljuje
rezultate poslovanja za 2005. godinu.

BILANCA NA DAN 31. PROSINCA 2005.

OPIS POZICIJE SVOTA u kn OPIS POZICIJE SVOTA u kn

AKTIVA PASIVA
A. POTRAIVANJA ZA UPISANI A A. KAPITAL I REZERVE 188.158.560
NEUPLAENI KAPITAL - I. Upisani kapital 186.572.400
B. DUGOTRAJNA IMOVINA 353.687.215 II. Premija na emitirane dionice -
I. Nematerijalna imovina - III. Revalorizacijske rezerve -
II. Materijalna imovina 352.517.261 IV. Rezerve 47
III. Financijska imovina 1.169.954 V. Zadrana dobit 1.289.026
IV. Potraivanja - VI. Dobit tekue godine 297.087
C. KRATKOTRAJNA IMOVINA 49.331.021 B. DUGORONA REZERVIRANJA ZA
I. Zalihe 9.525.238 RIZIKE I TROKOVE -
II. Potraivanja 35.105.189 C. DUGORONE OBVEZE 105.985.324
III. Financijska imovina 157.023 D. KRATKORONE OBVEZE 34.525.799
IV. Novac u banci i u blagajni 4.543.571 E. ODGOENO PLAANJE TROKOVA I PRIHOD
D. PLAENI TROKOVI BUDUEG RAZDOBLJA BUDUEG RAZDOBLJA 74.348.553
I NEDOSPJELA NAPLATA PRIHODA -
E. GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA -
F. UKUPNA AKTIVA 403.018.236 F. UKUPNA PASIVA 403.018.236
G. IZVANBILANNI ZAPISI 20.438.954 G. IZVANBILANNI ZAPISI 20.438.954

RAUN DOBITI I GUBITKA - Bilancu,

OD 1. 1. DO 31. PROSINCA 2005. - Raun dobiti i gubitka,
- Izvjetaj o novanim tijekovima,
OPIS POZICIJE SVOTA u kn - Izvjetaj o promjeni glavnice
- Biljeke uz financijske izvjetaje.
A. Poslovni prihodi 87.921.364 2. Za tonost i ispravnost podataka prezentiranih u financijskim
B. Poslovni rashodi izvjetajima odgovorno je poslovodstvo Drutva, dok se naa odgovornost
(s ukljuenom promjenom zaliha) 85.535.086 odnosi na formiranje i izraavanje miljenja o realnosti i objektivnosti
C. Financijski prihodi - prikazanog financijskog stanja temeljenog na reviziji tih izvjetaja.
D. Financijski rashodi 2.097.732 3. Ispitivanje je obavljeno sukladno s ope prihvaenim standardima
E. Izvanredni prihodi 8.541 revizije i sukladno tome obuhvatilo je odgovarajue provjere raunovodstveno -
F. Izvanredni rashodi - knjigovodstvenih evidencija, kao i druge postupke revizije, koje smo smatrali
UKUPNI PRIHODI 87.929.905 neophodnim u danim okolnostima.
UKUPNI RASHODI 87.632.818 4. Temeljni financijski izvjetaji koji su predmet ovog izvjea, zasnovani
Dobit prije oporezivanja 297.087
su na godinjem obraunu sastavljenom prema zakonskim propisima Republike
Porez na dobit -
Hrvatske. Raunovodstveni principi koji su primjenjeni za sastavljanje
Dobit nakon oporezivanja 297.087
financijskih izvjetaja regulirani su zakonom i zacrtani raunovodstvenim
G. Dobit financijske godine 297.087
H. Gubitak financijske godine - politikama u skladu su s Meunarodnim raunovodstvenim standardima, iji je
osnovni cilj da se objektivno prikae stanje i rezultat poslovanja dionikog
drutva za poslovnu godinu na konzistentan nain.
Podatke ovjerava:
5. Prema naem miljenju financijski izvjetaji realno i objektivno
Zakonski predstavnik Drutva
Direktor Draen Milinkovi, ing. str. prikazuju financijsko stanje tvrtke VINKOVAKI VODOVOD I KANALIZACIJA
d.o.o. Vinkovci na dan 31. 12. 2005. godine i rezultate poslovanja, te promjene u
glavnici za navedenu godinu i u skladu su sa Zakonom o raunovodstvu,
SIJEANJ 2007.

"VOZETI" d.o.o., Vinkovci Meunarodnim raunovodstvenim standardima i ostalim zakonskim propisima.

MILJENJE REVIZORA
o realnosti i objektivnosti financijskih izvjetaja za 2005. godinu U Vinkovcima, 22. svibnja 2006. godine

1. Obavili smo ispitivanje temeljnih financijskih izvjetaja tvrtke Ovlateni revizor:

VINKOVAKI VODOVOD I KANALIZACIJA Vinkovci, Ruina 47/a, sa stanjem na Ilija Vozeti, dipl. oec.
dan 31. prosinca 2005. godine i to:

238 Raunovodstvo i nancije

OBJAVE 1.indd.k..indd 238 1/3/07 6:00:13 PM

 OBJAVA FINANCIJSKIH IZVJETAJA

L.P. HOLDING. d.d., M. Loinj

L.P. BRODARSTVO d.d., M. Loinj
L.P. BRODOGRADILITE d.o.o., M. Loinj
L.P. TURIZAM d.o.o., M. Loinj

Na temelju l. 29. Zakona o raunovodstvu "LOINJSKA PLOVIDBA-HOLDING" d.d., Mali Loinj, javno objavljuje rezultate
poslovanja za 2005. godinu.

BILANCA NA DAN 31. PROSINCA 2005. - u kn -

OPIS POZICIJE L.P. Holding L.P. Brodarstvo L.P. Brodogradilite L.P. Turizam L.P. L.P. L.P.
Brodarstvo Brodogradilite Turizam
KONSOLIDIRANO d.o.o. d.o.o. d.o.o.

AKTIVA
A. POTRAIVANJA ZA UPISANI
A NEUPLAENI KAPITAL 18.880.800 18.880.800 - - 18.880.800 - -
B. DUGOTRAJNA IMOVINA
(stalna sredstva) 256.625.633 98.493.329 59.066.926 100.108.906 172.081.785 38.984.907 83.123.342
I. Nematerijalna imovina 1.916.493 - 18.838 1.897.655 - 18.838 139.000
II. Materijalna imovina 194.323.668 88.864.857 34.121.853 71.333.152 7.005.079 34.120.075 35.006.280
III. Financijska imovina 60.367.628 9.628.472 24.908.391 26.878.099 165.076.706 4.828.149 47.978.062
IV. Potraivanja 17.844 - 17.844 - - 17.845 -
C. KRATKOTRAJNA IMOVINA
(obrtna sredstva) 88.826.900 45.248.911 41.064.138 2.850.190 14.364.383 40.621.761 2.917.970
I. Zalihe 4.108.568 358.163 3.363.334 387.070 358.163 3.363.334 383.960
II. Potraivanja 33.247.982 12.877.634 18.803.347 1.934.578 12.770.218 18.503.801 1.852.591
III. Financijska imovina 3.334.180 - 3.112.622 221.558 - 3.107.622 472.558
IV. Novac u banci i blagajni 48.136.170 32.013.114 15.784.835 306.984 1.236.002 15.647.004 208.861
D. PLAENI TROKOVI BUDUEG RAZ-
DOBLJA I NEDOSPJELA NAPLATA
PRIHODA 2.083.108 32.847 2.009.196 - 32.847 2.009.196 -
E. GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA - - - - - - -
F. UKUPNA AKTIVA 366.416.441 162.655.887 102.140.260 102.959.096 205.359.815 81.615.864 86.041.312
G. IZVANBILANNI ZAPISI 2.150.504 - - 2.150.504 - - 1.000
PASIVA
A. KAPITAL I REZERVE 253.913.241 76.035.152 83.964.210 94.778.418 76.035.152 63.672.926 79.229.562
I. Upisani kapital 258.342.240 37.761.600 46.034.000 75.900.700 37.761.600 46.034.000 75.900.700
I. 1. Manjinski interesi 36.034.568 - 726.732 17.474.607 - - -
II. Premija na emitirane dionice
(kapitalni dobitak) - 78 - - 78 - -
III. Revalorizacijske rezerve 25.239.737 732.412 20.721.852 3.283.945 732.412 570.146 3.283.633
IV. Rezerve 74.302 - 5.438.537 - - 5.388.538 -
V. Zadrana dobit (preneseni gubitak) (104.482.329) - 9.618.029 (1.645.369) - 10.261.767 10.801
VI. Dobit (gubitak) tekue godine 38.704.723 37.541.062 1.425.060 (235.465) 37.541.062 1.418.475 34.428
B. DUGORONA REZERVIRANJA ZA
RIZIKE I TROKOVE 7.117.341 7.117.341 - - 7.117.341 - -
C. DUGORONE OBVEZE 41.632.023 38.418.330 64.300 3.149.392 36.608.772 64.300 3.149.392
D. KRATKORONE OBVEZE 62.846.386 41.085.064 18.097.192 4.138.394 85.598.550 17.864.080 3.662.358
E. ODGOENO PLAANJE TROKOVA
I PRIHOD BUDUIH RAZDOBLJA 907.450 - - 892.892 - 14.558 -
F. UKUPNO PASIVA 366.416.441 162.655.887 102.140.260 102.959.096 205.359.815 81.615.864 86.041.312
SIJEANJ 2007.

G. IZVANBILANNI ZAPISI 2.150.504 - - 2.150.504 - - 1.000

Raunovodstvo i nancije 239

OBJAVE 1.indd.k..indd 239 1/3/07 6:00:13 PM
 OBJAVA FINANCIJSKIH IZVJETAJA

L.P. HOLDING. d.d., M. Loinj

L.P. BRODARSTVO d.d., M. Loinj
L.P. BRODOGRADILITE d.o.o., M. Loinj
L.P. TURIZAM d.o.o., M. Loinj

Na temelju l. 29. Zakona o raunovodstvu "LOINJSKA PLOVIDBA-HOLDING" d.d., Mali Loinj, javno objavljuje rezultate
poslovanja za 2005. godinu.

RAUN DOBITI I GUBITKA OD 1. SIJENJA DO 31. PROSINCA 2005. - u kn -

OPIS POZICIJE L.P. Holding L.P. Brodarstvo L.P. Brodogradilite L.P. Turizam L.P. L.P. L.P.
Brodarstvo Brodogradilite Turizam
KONSOLIDIRANO d.o.o. d.o.o. d.o.o.

1. Prihodi iz osnovne djelatnosti 279.734.244 212.773.240 57.674.877 10.266.040 212.773.240 56.139.209 9.029.543
2. Rashodi osnovne djelatnosti 264.094.141 197.328.999 57.478.988 10.244.476 200.878.142 55.960.461 8.742.982
3. Prihodi iz drugih aktivnosti 38.338.292 35.664.461 2.530.946 142.766 65.262.476 2.530.441 142.766
4. Rashodi drugih aktivnosti 36.121.537 34.618.995 1.101.778 399.795 34.059.951 1.100.679 394.899
5. Izvanredni prihodi 36.385.549 36.383.185 - - 3.235.473 - -
6. Izvanredni rashodi 15.334.080 15.331.830 - - 8.792.034 - -
7. Dobit (gubitak) prije oporezivanja 38.908.327 37.541.062 1.625.057 (235.465) 37.541.062 1.608.510 34.428
8. Porez na dobit (gubitak) 203.604 - 199.997 - - 190.035 -
9. Dobit (gubitak) financijske godine 38.704.723 37.541.062 1.425.060 (235.465) 37.541.062 1.418.475 34.428

Podatke ovjeravaju: Direktor: Direktor: Direktor: Direktor: Direktor: Direktor: Direktor

Giordano Zlatko Vinko Mr. Julijano Zlatko Vinko Mr. Julijano
Benvin Mokovi Mui Sokoli Mokovi Mui Sokoli

"REV-RI" d.o.o., Rijeka

MILJENJE OVLATENOG REVIZORA O REALNOSTI I OBJEKTIVNOSTI FINANCIJSKOG STANJA

I REZULTATA POSLOVANJA

1. Obavili smo reviziju Konsolidiranih temeljnih financijskih izvjetaja grupe "Loinjska plovidba - Holding", dioniko drutvo, Mali Loinj i to:
Bilance sa stanjem na dan 31. prosinca 2005. godine, Rauna dobiti i gubitka za 2005. godinu i Izvjetaja o novanom tijeku za 2005. godinu prikazanih
na stranicama od 3 do 6. O obavljenoj reviziji temeljnih financijskih izvjetaja za 2005. godinu podnijeli smo odgovarajue Izvjee. Za ove temeljne
financijske izvjetaje odgovara poslovodstvo Drutva, dok je naa odgovornost da izrazimo miljenje o temeljnim financijskim izvjetajima na temelju
obavljene revizije.
2. Nismo obavili zasebnu reviziju temeljnih financijskih izvjetaja za 2005. godinu lanice podrunice "Loinjska plovidba-Turizam" d.o.o., Mali
Loinj, tj. lanice "Zrano pristanite Mali Loinj" d.o.o., Mali Loinj, kao ni lanice podrunice "Loinjska plovidba-Brodogradilite" d.o.o. tj. drutva
"Buga" d.o.o. Mali Loinj, ve su njihovi podaci nakon eliminacije meusobnih odnosa pribrojeni temeljnim financijskim izvjetajima matice.
3. Vezano za usporedivost konsolidiranih temeljnih izvjetaja za 2005. godinu sa konsolidiranim temeljnim financijskim izvjetajima za 2004. godinu,
skreemo pozornost da je kod podrunice Loinjska plovidba-Turizam d.o.o. kao matice u 2005. godini dolo do promjene postotka udjela u njenoj
podrunici Zrano pristanite Mali Loinj d.o.o., koji postotak je smanjen sa 65,77% na 56,53%.
4. Reviziju smo obavili u skladu s Meunarodnim revizijskim standardima koji zahtijevaju da planiramo i obavljamo reviziju na nain koji omoguava
prikupljanje dovoljno dokaza koji nam pruaju, u razumnoj mjeri, uvjerenje da li u financijskim izvjetajima ima znaajnih pogreaka. Revizija obuhvaa
provjere temeljem testiranja evidencija koje potkrijepljuju iznose u temeljnim financijskim izvjetajima i Biljeki uz temeljne financijske izvjetaje. Ona takoer
ukljuuje procjenu primijenjenih raunovodstvenih naela i znaajnih prosudbi rukovodstva u pripremanju i prikazu temeljnih financijskih izvjetaja.
5. Temeljni financijski izvjetaji, koji su predmet ovog Izvjea, zasnivaju se na financijskim izvjetajima sastavljenim prema vaeim propisima uz
obavljene odreene reklasifikacije radi dobivanja jasnije slike. Raunovodstvena naela primijenjena kod sastavljanja temeljnih financijskih izvjetaja u
suglasju su s Meunarodnim raunovodstvenim standardima.
6. Smatramo potrebnim istaknuti, a kao to je navedeno u Biljeci 3(f) da zbog izmjene raunovodstvene politike obrauna amortizacije odreene
stavke u temeljnim financijskim izvjetajima za 2005. godinu nisu iskazane na istoj osnovi kao odgovarajui usporedni podaci iz temeljnih financijskih
izvjetaja za 2005. godinu. Uinak izmjene ove raunovodstvene politike oitovao se u poveanju ukupnog troka amortizacije za cca 3.596.850 kuna, a
time i na poveanju ukupnih rashoda poslovanja po Konsolidiranom Raunu dobiti i gubitka za isti iznos.
SIJEANJ 2007.

7. Prema naem miljenju, a uz napomenu u toki 6. gore. Konsolidirani temeljni financijski izvjetaji realno i objektivno prikazuju financijsko stanje,
rezultate poslovanja kao i promjene u novanim tokovima grupe Loinjska plovidba - Holding, dioniko drutvo, Mali Loinj na dan 31. prosinca 2005.
godine, sukladno vaeim zakonskim propisima i Meunarodnim raunovodstvenim standardima, koji su primijenjeni na konzistentnoj osnovi.
Ovlateni revizor:
Jadranka Vezmar, dipl. ek.

240 Raunovodstvo i nancije

OBJAVE 1.indd.k..indd 240 1/3/07 6:00:13 PM

 OBJAVA FINANCIJSKIH IZVJETAJA

Na temelju l. 29. Zakona o raunovodstvu "uro akovi HOLDING" d.d., Slavonski Brod, javno objavljuje rezultate poslovanja
za 2005. godinu.
BILANCA NA DAN 31. PROSINCA 2005.
iznosi u kn i lipama
OPIS POZICIJE MATICA KONSOLI- OPIS POZICIJE MATICA KONSOLI-
DIRANO DIRANO

AKTIVA PASIVA
A. POTRAIVANJA ZA UPISANI A A. KAPITAL I REZERVE 316.031.921,87 348.130.915,67
NEUPLAENI KAPITAL 0 0 I. Upisani kapital 323.706.800,00 354.710.016,27
B. DUGOTRAJNA IMOVINA (stalna sredstva) 270.461.323,71 327.088.937,01 II. Premija na emitirane dionice - -
I. Nematerijalna imovina 13.455,01 4.942.557,41 III. Revalorizacijske rezerve - -
II. Materijalna imovina 42.451.184,85 253.564.511,54 IV. Rezerve 6.521.212,32 7.766.365,81
III. Financijska imovina 218.585.905,82 35.687.751,49 Va. Zadrana doibit - 2.375.009,01
IV. Potraivanja 9.410.778,03 32.894.116,57 Vb. Preneseni gubitak - -950.820,76
C. KRATKOTRAJNA IMOVINA (obrt. sred.) 102.887.323,90 375.206.730,41 VIa. Dobit tekue godine - 3.460.212,17
I. Zalihe 1.096.885,79 107.249.523,83 VIb. Gubitak tekue godine -14.196.090,45 -19.229.866,83
II. Potraivanja 37.061.715,12 136.054.320,29 B. DUGORONA REZERVIRANJA ZA
III. Financijska imovina 55.825.172,10 81.865.577,99 RIZIKE I TROKOVE 8.358.982,00 10.238.298,88
IV. Novac u banci i u blagajni 8.903.550,89 50.037.308,30 C. DUGORONE OBVEZE 27.358.007,48 86.121.424,88
D. PLAENI TROKOVI BUDUEG RAZDO- D. KRATKORONE OBVEZE 18.105.488,19 265.166.407,11
BLJA I NEDOSPJELA NAPLATA PRIHODA 765.425,61 16.360.570,60 E. ODGOENO PLAANJE TROKOVA
E. GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA 0 0 I PRIHOD BUDUEG RAZDOBLJA 3.882.673,66 8.999.191,48

F. UKUPNA AKTIVA 374.114.073,22 718.656.238,02 F. UKUPNA PASIVA 374.114.073,20 718.656.238,02

G. IZVANBILANNA AKTIVA - 92.440.977,14 G. IZVANBILANNA PASIVA - 92.440.977,14

RAUN DOBITI I GUBITKA "REVEX" d.o.o., Slavonski Brod

OD 1. SIJENJA DO 31. PROSINCA 2005.
iznosi u kn i lipama
IZVJEE OVLATENOG REVIZORA O REALNOSTI I
OPIS POZICIJE MATICA KONSOLI- OBJEKTIVNOSTI FINANCIJSKIH IZVJETAJA ZA 2005. g.
DIRANO
1. Obavili smo reviziju temeljnih financijskih izvjetaja drutva URO
A. Poslovni prihodi 89.097.597,88 504.910.981,52 AKOVI HOLDING d.d. Slavonski Brod za poslovnu 2005. g. iznijetih na
B. Poslovni rashodi 117.696.016,84 557.663.583,18 stranama od 2 do 8.
C. Financijski prihodi 23.443.014,25 25.674.827,87 2. Temeljni finanacijski izvjetaji koji su predmet ovog Izvjea sastavljaju
D. Financijski rashodi 16.661.705,11 18.369.595,75 se prema vaeim zakonskim propisima uz obveznu primjenu Meunarodnih
E. Izvanredni prihodi 9.525.819,76 37.768.657,55 raunovodstvenih standarda.
F. Izvanredni rashodi 1.904.800,39 7.751.693,10 3. Za ova izvjea odgovorna je Uprava drutva. Naa je odgovornost
izraavanje miljenja o temeljnim financijskim izvjetajima na osnovi obavljene
UKUPNI PRIHODI 122.066.431,89 568.354.466,94
revizije.
UKUPNI RASHODI 136.262.522,34 583.784.872,03
Revizija je izvrena i skladu sa Meunarodnim revizijskim standardima
Dobit prije oporezivanja - 3.799.461,74 i sukladno tome obuhvatili smo odgovarajue provjere raunovodstveno-
Gubitak prije oporezivanja -14.196.090,45 -19.229.866,83 knjigovodstvene dokumentacije i evidencija te druge revizijske postupke koje smo
Porez na dobit - 339.249,57 smatrali neophodnim u danim okolnostima. Revizijom smo takoer obuhvatili
Dobit nakon oporezivanja - 3.460.212,17 ocjenu da li su raunovodstvene politike usvojene od strane poslovodstva sukladne
Gubitak nakon oporezivanja -14.196.090,45 -19.229.866,83 Meunarodnim raunodstvenim standardima.
G Dobit financijske godine - - 5. Istiemo da smo reviziju financijskih izvjetaja za poslovnu 2005. g. obavili
H. Gubitak financijske godine -14.196.090,45 -15.769.654,66 u 8 drutava u sastavu Grupacije uro akovi. Dugorona financijska ulaganja u
I. Manjinski interes u rezultatu - 944.893,25 drutva (gdje je izvrena revizija) ine 47,82% ukupne aktive URO AKOVI
HOLDING d.d. Slavonski Brod, odnosno 56,61% vrijednosti ukupnog kapitala.
Podatke ovjerava: 6. Prema naem miljenju navedeni temeljni financijski izvjetaji, u svim
Predsjednik uprave Zdravko Stipeti, dipl. ing. znaajnim elementima, realno i objektivno prikazuju financijski poloaj drutva
SIJEANJ 2007.

URO AKOVI HOLDING d.d. Slavonski Brod na dan 31. 12. 2005. g.,
rezultat poslovanja za 2005. g. i u skladu su s Meunarodnim raunovodstvenim
standardima.
U Slavonskom Brodu, 21. 06. 2006. godine
Ovlateni revizori:
Direktor Nada Sivri, dipl. oec.
Iva Rajter, dipl. oec.

Raunovodstvo i nancije 241

OBJAVE 1.indd.k..indd 241 1/3/07 6:00:14 PM
 OBJAVA FINANCIJSKIH IZVJETAJA

Na temelju l. 29. Zakona o raunovodstvu "uro akovi ELEKTROMONT" d.d., Slavonski Brod, javno objavljuje rezultate
poslovanja za 2005. godinu.

BILANCA NA DAN 31. PROSINCA 2005.

OPIS POZICIJE SVOTA u kn/lp OPIS POZICIJE SVOTA u kn/lp

AKTIVA PASIVA
A. POTRAIVANJA ZA UPISANI A A. KAPITAL I REZERVE 26.744.126,26
NEUPLAENI KAPITAL - I. Upisani kapital 17.457.600,00
B. DUGOTRAJNA IMOVINA (stalna sredstva) 23.435.468,61 II. Premija na emitirane dionice -
I. Nematerijalna imovina 63.319,32 III. Revalorizacijske rezerve -
II. Materijalna imovina 20.079.745,22 IV. Rezerve 7.488.109,82
III. Financijska imovina 452.512,29 Va. Zadrana dobit 1.432.168,19
IV. Potraivanja 2.839.891,78 Vb. Preneseni gubitak -
C. KRATKOTRAJNA IMOVINA (obrtna sredstva) 35.826.632,27 VIa. Dobit tekue godine 366.248,25
I. Zalihe 4.456.282,26 VIb. Gubitak tekue godine -
II. Potraivanja 21.940.103,83 B. DUGOTRAJNA REZERVIRANJA ZA RIZIKE I
III. Financijska imovina - TROKOVE -
IV. Novac u banci i u blagajni 9.430.246,18 C. DUGORONE OBVEZE 8.836.921,32
D. PLAENI TROKOVI BUDUEG RAZDOBLJA D. KRATKORONE OBVEZE 23.693.286,69
I NEDOSPJELA NAPLATA PRIHODA 53.730,95 E. ODGOENO PLAANJE TROKOVA I PRIHOD
E. GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA - BUDUEG RAZDOBLJA 41.497,56
F. UKUPNA AKTIVA 59.315.831,83 F. UKUPNA PASIVA 59.315.831,83
G. IZVANBILANNA AKTIVA - G. IZVANBILANNA PASIVA -

RAUN DOBITI I GUBITKA "REVEX" d.o.o.. Slavonski Brod

OD 1. 1. DO 31. PROSINCA 2005.
IZVJEE OVLATENOG REVIZORA O REALNOSTI I
OBJEKTIVNOSTI FINANCIJSKIH IZVJETAJA ZA 2005. g.
OPIS POZICIJE SVOTA u kn/lp
1. Obavili smo reviziju temeljnih financijskih izvjetaja drutva uro akovi
A. Poslovni prihodi 33.524.649,70 Elektromont d.d. Slavonski Brod za poslovnu 2005. g. iznijetih na stranama od
B. Poslovni rashodi 32.599.209,41 2 do 8.
C. Financijski prihodi 690.130,01 2. Temeljni financijski izvjetaji koji su predmet ovog Izvjea sastavljaju
D. Financijski rashodi 1.444.334,42
se prema vaeim zakonskim propisima uz obvezatnu primjenu Meunarodnih
E. Izvanredni prihodi 941.776,76
raunovodstvenih standarda.
F. Izvanredni rashodi 746.764,39
3. Za ova izvjea odgovorno je poslovodstvo drutva. Naa je odgovornost
UKUPNI PRIHODI 35.156.556,47
UKUPNI RASHODI 34.790.308,22 izraavanje miljenja o temeljnim financijskim izvjetajima na osnovi obavljene revizije.
Dobit prije oporezivanja 366.248,25 Revizija je izvrena u skladu sa Meunarodnim revizijskim standardima i sukladno
Gubitak prije oporezivanja - tome obuhvatili smo odgovarajue provjere raunovodstveno-knjigovodstvene
Porez na dobit - dokumentacije i evidencija te druge revizijske postupke koje smo smatrali
Dobit nakon oporezivanja 366.248,25 neophodnim u danim okolnostima. Revizijom smo takoer obuhvatili ocjenu da li su
Gubitak nakon oporezivanja - raunovodstvene politike usvojene od strane poslovodstva sukladne Meunarodnim
G. Dobit financijske godine 366.248,25 raunovodstvenim standardima.
H. Gubitak financijske godine - 4. Prema naem miljenju navedeni temeljni financijski izvjetaji, u svim
znaajnim elementima, realno i objektivno prikazuju financijsko stanje drutva uro
Podatke ovjerava: akovi Elektromont d.d. Slavonski Brod na dan 31. 12. 2005. godine, rezultat
Direktor drutva Zdravko Stipeti, dipl. ing. poslovanja za 2005. godinu i u skladu su s Meunarodnim raunovodstvenim
standardima.
SIJEANJ 2007.

U Slavonskom Brodu, 18. 05. 2006. godine

Ovlateni revizori:
Slavica Mirkovi, dipl. oec.
Direktor Nada Sivri, dipl. oec.
Iva Rajter, dipl. oec.

242 Raunovodstvo i nancije

OBJAVE 1.indd.k..indd 242 1/3/07 6:00:14 PM

 OBJAVA FINANCIJSKIH IZVJETAJA

Na temelju l. 29. Zakona o raunovodstvu "uro akovi INENJERING" d.d., Slavonski Brod, javno objavljuje rezultate poslo-
vanja za 2005. godinu.

BILANCA NA DAN 31. PROSINCA 2005.

OPIS POZICIJE SVOTA u kn/lp OPIS POZICIJE SVOTA u kn/lp

AKTIVA PASIVA
A. POTRAIVANJA ZA UPISANI A A. KAPITAL I REZERVE 2.894.783,96
NEUPLAENI KAPITAL - I. Upisani kapital 6.435.300,00
B. DUGOTRAJNA IMOVINA (stalna sredstva) 7.506.115,46 II. Premija na emitirane dionice -
I. Nematerijalna imovina 23.149,70 III. Revalorizacijske rezerve -
II. Materijalna imovina 4.463.619,07 IV. Rezerve -
III. Financijska imovina 898.969,15 Va. Zadrana dobit -
IV. Potraivanja 2.120.377,54 Vb. Preneseni gubitak -3.599.275,64
C. KRATKOTRAJNA IMOVINA (obrtna sredstva) 18.227.889,08 VIa. Dobit tekue godine 58.759,60
I. Zalihe 4.296.177,87 VIb. Gubitak tekue godine -
II. Potraivanja 12.866.382,78 B. DUGOTRAJNA REZERVIRANJA ZA RIZIKE I
III. Financijska imovina 958.621,62 TROKOVE -
IV. Novac u banci i u blagajni 106.706,81 C. DUGORONE OBVEZE 3.175.718,77
D. PLAENI TROKOVI BUDUEG RAZDOBLJA D. KRATKORONE OBVEZE 17.180.392,32
I NEDOSPJELA NAPLATA PRIHODA 2.071,33 E. ODGOENO PLAANJE TROKOVA I PRIHOD
E. GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA - BUDUEG RAZDOBLJA 2.485.180,82
F. UKUPNA AKTIVA 25.736.075,87 F. UKUPNA PASIVA 25.736.075,87
G. IZVANBILANNA AKTIVA 5.770.590,65 G. IZVANBILANNA PASIVA 5.770.590,65

RAUN DOBITI I GUBITKA "REVEX" d.o.o., Slavonski Brod

OD 1. 1. DO 31. PROSINCA 2005.
IZVJEE OVLATENOG REVIZORA O REALNOSTI I
OBJEKTIVNOSTI FINANCIJSKIH IZVJETAJA ZA 2005. g.
OPIS POZICIJE SVOTA u kn/lp
1. Obavili smo reviziju temeljnih financijskih izvjetaja drutva uro akovi
A. Poslovni prihodi 14.196.045,35 Inenjering d.d. Slavonski Brod za poslovnu 2005. g. iznijetih na stranama od 2
B. Poslovni rashodi 18.653.189,49 do 8.
C. Financijski prihodi 511.663,47 2. Temeljni financijski izvjetaji koji su predmet ovog Izvjea sastavljaju
D. Financijski rashodi 673.909,17
se prema vaeim zakonskim propisima uz obvezatnu primjenu Meunarodnih
E. Izvanredni prihodi 4.864.921,60
raunovodstvenih standarda.
F. Izvanredni rashodi 186.772,16
3. Za ova izvjea odgovorno je poslovodstvo drutva. Naa je odgovornost
UKUPNI PRIHODI 19.572.630,42
UKUPNI RASHODI 19.513.870,82 izraavanje miljenja o temeljnim financijskim izvjetajima na osnovi obavljene
Dobit prije oporezivanja 58.759,60 revizije. Revizija je izvrena u skladu sa Meunarodnim revizijskim standardima
Gubitak prije oporezivanja - i sukladno tome obuhvatili smo odgovarajue provjere raunovodstveno-
Porez na dobit - knjigovodstvene dokumentacije i evidencija te druge revizijske postupke koje smo
Dobit nakon oporezivanja 58.759,60 smatrali neophodnim u danim okolnostima. Revizijom smo takoer obuhvatili
Gubitak nakon oporezivanja - ocjenu da li su raunovodstvene politike usvojene od strane poslovodstva sukladne
G. Dobit financijske godine 58.759,60 Meunarodnim raunovodstvenim standardima.
H. Gubitak financijske godine - 4. Prema naem miljenju navedeni temeljni financijski izvjetaji, u svim
znaajnim elementima, realno i objektivno prikazuju financijsko stanje drutva
Podatke ovjerava: uro akovi Inenjering d. d. Slavonski Brod na dan 31. 12. 2005. godine, rezultat
Direktor drutva Zdenka Karlovi, dipl. ing. poslovanja za 2005. godinu i u skladu su s Meunarodnim raunovodstvenim
standardima.
SIJEANJ 2007.

U Slavonskom Brodu, 08. 05. 2006. godine

Ovlateni revizori:
Slavica Mirkovi, dipl. oec.
Direktor Nada Sivri, dipl. oec.

Raunovodstvo i nancije 243

OBJAVE 1.indd.k..indd 243 1/3/07 6:00:14 PM
 OBJAVA FINANCIJSKIH IZVJETAJA

Na temelju l. 29. Zakona o raunovodstvu "uro akovi SPECIJALNA VOZILA" d.d., Slavonski Brod, javno objavljuje rezultate
poslovanja za 2005. godinu.

BILANCA NA DAN 31. PROSINCA 2005.

OPIS POZICIJE SVOTA u kn/lp OPIS POZICIJE SVOTA u kn/lp

AKTIVA PASIVA
A. POTRAIVANJA ZA UPISANI A A. KAPITAL I REZERVE 60.391.091,74
NEUPLAENI KAPITAL - I. Upisani kapital 84.846.000,00
B. DUGOTRAJNA IMOVINA (stalna sredstva) 85.820.796,83 II. Premija na emitirane dionice -
I. Nematerijalna imovina 4.757.675,42 III. Revalorizacijske rezerve -
II. Materijalna imovina 74.459.056,56 IV. Rezerve -
III. Financijska imovina 1.536.417,28 Va. Zadrana dobit -
IV. Potraivanja 5.077.647,57 Vb. Preneseni gubitak -24.668.322,46
C. KRATKOTRAJNA IMOVINA (obrtna sredstva) 73.463.091,14 VIa. Dobit tekue godine 213.414,20
I. Zalihe 63.613.754,27 VIb. Gubitak tekue godine -
II. Potraivanja 8.747.740,01 B. DUGOTRAJNA REZERVIRANJA ZA RIZIKE I
III. Financijska imovina 109.508,23 TROKOVE -
IV. Novac u banci i u blagajni 992.088,63 C. DUGORONE OBVEZE 18.672.745,72
D. PLAENI TROKOVI BUDUEG RAZDOBLJA D. KRATKORONE OBVEZE 79.987.567,18
I NEDOSPJELA NAPLATA PRIHODA 65.273,99 E. ODGOENO PLAANJE TROKOVA I PRIHOD
E. GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA - BUDUEG RAZDOBLJA 297.757,32
F. UKUPNA AKTIVA 159.349.161,96 F. UKUPNA PASIVA 159.349.161,96
G. IZVANBILANNA AKTIVA 86.648.480,02 G. IZVANBILANNA PASIVA 86.648.480,02

RAUN DOBITI I GUBITKA REVEX d.o.o., Slavonski Brod

OD 1. 1. DO 31. PROSINCA 2005.
IZVJEE OVLATENOG REVIZORA O REALNOSTI I
OBJEKTIVNOSTI FINANCIJSKIH IZVJETAJA ZA 2005. g.
OPIS POZICIJE SVOTA u kn/lp
1. Obavili smo reviziju temeljnih financijskih izvjetaja drutva uro akovi
A. Poslovni prihodi 113.233.545,71 Specijalna vozila d.d. Slavonski Brod za poslovnu 2005. g. iznijetih na str. od 2
B. Poslovni rashodi 114.429.094,34 do 8.
C. Financijski prihodi 7.579.489,88 2. Temeljni financijski izvjetaji koji su predmet ovog Izvjea sastavljaju
D. Financijski rashodi 7.711.052,30
se prema vaeim zakonskim propisima uz obvezatnu primjenu Meunarodnih
E. Izvanredni prihodi 2.124.421,18
raunovodstvenih standarda.
F. Izvanredni rashodi 583.895,93
3. Za ova izvjea odgovorno je poslovodstvo drutva. Naa je odgovornost
UKUPNI PRIHODI 122.937.456,77
UKUPNI RASHODI 122.724.042,57 izraavanje miljenja o temeljnim financijskim izvjetajima na osnovi obavljene
Dobit prije oporezivanja 213.414,20 revizije. Revizija je izvrena u skladu sa Meunarodnim revizijskim standardima i
Gubitak prije oporezivanja - sukladno tome obuhvatili smo odgovarajue provjere raunovodstveno-knjigovodstvene
Porez na dobit - dokumentacije i evidencija te druge revizijske postupke koje smo smatrali neophodnim u
Dobit nakon oporezivanja 213.414,20 danim okolnostima. Revizijom smo takoer obuhvatili ocjenu da li su raunovodstvene
Gubitak nakon oporezivanja - politike usvojene od strane poslovodstva sukladne Meunarodnim raunovodstvemnim
G. Dobit financijske godine 213.414,20 standardima.
H. Gubitak financijske godine - 4. Prema naem miljenju navedeni temeljni financijski izvjetaji, u svim
znaajnim elementima, realno i objektivno prikazuju financijsko stanje drutva uro
Podatke ovjerava: akovi Specijalna vozila d.d. Slavonski Brod na dan 31. 12. 2005. godine, rezultat
Predsjednik uprave Bartol Jerkovi, dipl. ing. poslovanja za 2005. godinu i u skladu su s Meunarodnim raunovodstvenim
standardima.
SIJEANJ 2007.

U Slavonskom Brodu, 15. 05. 2006. godine

Ovlateni revizori:
Slavica Mirkovi, dipl. oec.
Direktor Nada Sivri, dipl. oec.
Iva Rajter, dipl. oec.

244 Raunovodstvo i nancije

OBJAVE 1.indd.k..indd 244 1/3/07 6:00:15 PM

 OBJAVA FINANCIJSKIH IZVJETAJA

Na temelju l. 29. Zakona o raunovodstvu "uro akovi MONTAA" d.d., Slavonski Brod, javno objavljuje rezultate poslovanja
za 2005. godinu.

BILANCA NA DAN 31. PROSINCA 2005.

OPIS POZICIJE SVOTA u kn/lp OPIS POZICIJE SVOTA u kn/lp

AKTIVA PASIVA
A. POTRAIVANJA ZA UPISANI A A. KAPITAL I REZERVE 86.519.799,65
NEUPLAENI KAPITAL - I. Upisani kapital 75.955.800,00
B. DUGOTRAJNA IMOVINA (stalna sredstva) 96.675.423,41 II. Premija na emitirane dionice -
I. Nematerijalna imovina 230.01 III. Revalorizacijske rezerve -
II. Materijalna imovina 64.431.043,64 IV. Rezerve 3.381.565,86
III. Financijska imovina 21.154.811,37 Va. Zadrana dobit 6.435.191,30
IV. Potraivanja 11.089.338,39 Vb. Preneseni gubitak -
C. KRATKOTRAJNA IMOVINA (obrtna sredstva) 109.081.458,09 VIa. Dobit tekue godine 747.242,49
I. Zalihe 28.115.736,65 VIb. Gubitak tekue godine -
II. Potraivanja 53.564.124,99 B. DUGOTRAJNA REZERVIRANJA ZA RIZIKE I
III. Financijska imovina 14.068.892,02 TROKOVE -
IV. Novac u banci i u blagajni 13.332.704,43 C. DUGORONE OBVEZE 27.877.638,94
D. PLAENI TROKOVI BUDUEG RAZDOBLJA D. KRATKORONE OBVEZE 105.691.334,14
I NEDOSPJELA NAPLATA PRIHODA 14.696.547,90 E. ODGOENO PLAANJE TROKOVA I PRIHOD
E. GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA - BUDUEG RAZDOBLJA 364.656,67
F. UKUPNA AKTIVA 220.453.429,40 F. UKUPNA PASIVA 220.453.429,40
G. IZVANBILANNA AKTIVA - G. IZVANBILANNA PASIVA -

RAUN DOBITI I GUBITKA "REVEX" d.o.o., Slavonski Brod

OD 1. 1. DO 31. PROSINCA 2005.
IZVJEE OVLATENOG REVIZORA O REALNOSTI I
OPIS POZICIJE SVOTA u kn/lp OBJEKTIVNOSTI FINANCIJSKIH IZVJETAJA ZA 2005. g.

1. Obavili smo reviziju temeljnih financijskih izvjetaja drutva uro

A. Poslovni prihodi 173.981.794,15
B. Poslovni rashodi 180.420.326,38 akovi Montaa d.d. Slavonski Brod za poslovnu 2005. g. iznijetih na stranama
C. Financijski prihodi 10.290.698,52 od 2 do 8.
D. Financijski rashodi 6.249.144,24 2. Temeljni financijski izvjetaji koji su predmet ovog Izvjea sastavljaju
E. Izvanredni prihodi 5.141.606,49 se prema vaeim zakonskim propisima uz obvezatnu primjenu Meunarodnih
F. Izvanredni rashodi 1.997.386,05 raunovodstvenih standarda.
UKUPNI PRIHODI 189.414.099,16 3. Za ova izvjea odgovorno je poslovodstvo drutva. Naa je odgovornost
UKUPNI RASHODI 188.666.856,67 izraavanje miljenja o temeljnim financijskim izvjetajima na osnovi obavljene
Dobit prije oporezivanja 747.242,49 revizije. Revizija je izvrena u skladu sa Meunarodnim revizijskim standardima i
Gubitak prije oporezivanja - sukladno tome obuhvatili smo odgovarajue provjere raunovodstveno knjigovodstvene
Porez na dobit - dokumentacije i evidencija te druge revizijske postupke koje smo smatrali
Dobit nakon oporezivanja 747.242,49 neophodnim u danim okolnostima. Revizijom smo takoer obuhvatili ocjenu da li su
Gubitak nakon oporezivanja - raunovodstvene politike usvojene od strane poslovodstva sukladne Meunarodnim
G. Dobit financijske godine 747.242,49 raunovodstvenim standardima.
H. Gubitak financijske godine - 4. Prema naem miljenju navedeni temeljni financijski izvjetaji, u svim
znaajnim elementima, realno i objektivno prikazuju financijsko stanje drutva
Podatke ovjerava: uro akovi Montaa d. d. Slavonski Brod na dan 31. 12. 2005. godine, rezultat
Direktor drutva Darko Kati, dipl. oec. poslovanja za 2005. godinu i u skladu su s Meunarodnim raunovodstvenim
standardima.
SIJEANJ 2007.

U Slavonskom Brodu, 08. 05. 2006. godine

Ovlateni revizori:
Slavica Mirkovi, dipl. oec.
Direktor Nada Sivri, dipl. oec.

Raunovodstvo i nancije 245

OBJAVE 1.indd.k..indd 245 1/3/07 6:00:15 PM