13.

DEVIZNO POSLOVANJE

13.1. Devizni račun

Domaće pravne i fizičke osobe mogu obavljati platni promet s inozemstvom samo
preko banaka ovlaštenih za obavljanje tih poslova. Domaće poduzeće (bez obzira da
li posluje s inozemstvom ili ne) može otvoriti devizni račun samo kod banke u kojoj
ima otvoren kunski račun za redovno poslovanje.
Kada se radi o inozemnim sredstvima plaćanja, sva knjiženja na kontima
glavne knjige provode se u domaćoj, funkcionalnoj valuti (Functional currency).

Poduzeća mogu kupovati devize kod poslovnih banaka i držati ih na svom deviznom
računu (konto 1030). Ta sredstva se mogu koristiti za plaćanje roba i usluga u
inozemstvu, kapitalnih transakcija dopuštenih zakonom, za potrebe devizne blagajne
ili za držanje na deviznom računu radi očuvanja vrijednosti novca. Kada kupuje
devize od ovlaštene banke i polaže ih na vlastiti devizni račun, poduzeće plaća
proviziju (naknadu) banci za obavljenu transkciju.

Primjer 13.1
Kupnja deviza od banke:
1) Poduzeće je doznačilo kunsku protuvrijednost zas kupnju 10.000 € po prodajnom
tečaju i to u svoti od 73.650 kn.
2) Platilo je banci proviziju (naknadu) za kupnju deviza u svoti od 736,50 kn.
3) Stigao je izvadak deviznog računa koji je potvrdio stanje na računu u svoti od
10.000 €, odnosno protuvrijednost od 73.650 kn.

Knjiženja u dnevniku:
Tek. Svota
br. Opis Konto Duguje Potražuje
1. Prijelazni devizni račun 1039 73.650,00
Žiro račun 1000 73.650,00
Za doznaku banci za kupnju 10.000 EUR
2. Bankovne usluge 4651 736,50
Žiro račun 1000 736,50
Za proviziju banci
3. Devizni račun 1030 73.650,00
Prijelazni devizni račun 1039 73.650,00
Za izvadak deviznog računa
Knjiženja u glavnoj knjizi:

1000 – Žiro račun 1039 – Prijelazni devizni račun

S0 xxxx 73.650,00 (1) (1) 73.650,00 73.650,00 (3)
736,50 (2)

4651 – Bankovne usluge 1030 – Devizni račun

(2) 736,50 (3) 73.650,00

Naplate iz inozemstva poduzeće prima na svoj devizni račun. Korisnik naplate koji je
izvoz obavio u svoje ime, a za račun druge domaće pravne osobe dužan je banci dati
nalog za raspored priljeva deviza istog ili najkasnije sljedećeg radnog dana kad je
obaviješten o izvršenoj naplati. Raspored se radi u korist deviznog računa domaće
osobe čija je robe izvezena, odnosno osobe koja je stranoj osobi obavila uslugu.

Pokriće za izvršenje platnog naloga u inozemstvo može biti devizno na deviznom

računu platitelja i to u valuti plaćanja ili kunska protuvrijednost za kupnju deviza na
deviznom tržištu tj. kod ovlaštene banke.

Naplate iz inozemstva i plaćanja u inozemstvo, u pravilu su povezane s knjiženjem

tečajnih razlika. Tečajna razlika je razlika koja nastaje zbog promjene tečaja valuta
u kunskoj protuvrijednosti na dan podmirenja ili na datum balance u odnosu na
protuvrijednost po kojoj su prethodno devizna sredstva bila proknjižena u glavnoj
knjizi.

Pri izračunavanju tečajnih razlika primjenjuju se sljedeći valutni tečajevi:

• srednji tečaj → uspostavlja se na deviznom tržištu. Po ovom tečaju u
računovodstvu iskazuju se kunske protuvrijednosti deviznih sredstava te potraživanja
i obveze koje poduzeće ima u inozemstvu u stranim valutama. Srednji se tečaj
primjenjuje i na datum balance kod usklađivanja stanja monetarnih stavki u
devizama.
• kupovni tečaj → primjenjuje se kad poslovne banke ili HNB otkupljuju devize od
svojih klijenata, odnosno poduzeća prodaju devizna sredstva banci.
• prodajni tečaj → primjenjuje se kad banke prodaju devize, tj. kad poduzeća kupuju
devize.
Kupovni tečaj je uvijek niži od srednjega, dok je prodajni tečaj uvijek viši od
srednjega i kupovnoga.
 Valuta Jed. Kupovni za Kupovni za Prodajni za Prodajni za
efektivu devize Srednji devize efektivu i čekove
AUD 1 4,300100 4,314900 4,404088 4,418900 4,442500
CAD 1 4,817000 4,833600 4,918449 4,954600 4,981100
CZK 1 0,271600 0,272500 0,279014 0,282700 0,284500
DKK 1 0,963600 0,966900 0,984851 0,993100 0,999400
HUF 100 2,766700 2,776200 2,842321 2,880300 2,898400
JPY 100 4,673100 4,684400 4,778837 4,826000 4,851600
NOK 1 0,896100 0,901000 0,915877 0,923500 0,929400
SKK 1 0,211200 0,212800 0,217008 0,218200 0,220000
SEK 1 0,758600 0,763600 0,775413 0,781900 0,786800
CHF 1 4,491600 4,516200 4,590840 4,624600 4,653900
GBP 1 9,635000 9,707700 9,883256 9,941200 10,004100
USD 1 4,948500 4,985800 5,068214 5,110600 5,132700
EUR 1 7,255000 7,265000 7,340294 7,365000 7,375000
PLN 1 1,960700 1,971500 2,014351 2,047300 2,054100
BAM 1 3,634400 3,658200 0,000000 3,840700 3,849600

Tečajne razlike mogu biti pozitivne i negativne. Pozitivne tečajne razlike nastaju
ako je:
• aktivni konto (npr. devizni račun, potraživanja od kupaca iz inozemstva,
potraživanja za predujmove u devizama, itd.) iskazan u knjigovodstvu po nižoj
vrijednosti od srednjeg tečaja koji se primjenjuje na dan podmirenja, na dan
usklađenja ili na datum balance.
• pasivni konto (npr. obveze prema dobavljačima iz inozemstva, kredit iz
inozemstva, itd) iskazan je u knjigovodstvu po vrijednosti većoj od srednjeg tečaja
koji se primjenjuje na dan podmirenja, na dan usklađenja ili na datum balance.

Ako se radi o aktivnom kontu, u slučaju porasta tečaja knjiži se povećanje stanja na
kontu za svotu tečajne razlike, a protustavka je prihod od tečajnih razlika.

Primjer 13.2
Knjiženje pozitivne tečajne razlike na kontu aktive na datum balance kod usklađivanja
stanja:
S0 Poduzeće ima na deviznom računu 100.000 USD proknjiženo u kunskoj
protuvrijednosti po srednjem tečaju od 4,989000 kn za 1,00 USD, odnosno 498.900
kuna.
1) Na datum balance srednji tečaj iznosi 5,068210 kn za 1,00 USD, što za 100.000 USD
daje svotu od 506.821 kn. Knjiži se pozitivna tečajna razlika u svoti od 7.921 kn (=
506.821 – 498.900)

Knjiženja u dnevniku:
 Tek. Svota
br. Opis Konto Duguje Potražuje
1. Devizni račun u domaćoj banci 1030 7.921
Pozitivne tečajne razlike (prihod) 7720 7.921
Pozitivne tečajne razlike na datum balance 31.12
– usklađivanje stanja

Knjiženja u glavnoj knjizi:

1030 – Devizni račun 7720 –Pozitivne tečajne razlike

S0 498.900 7.921 (1)
(1) 7.921

(100.000 USD)

Ako se radi o pasivnom kontu, u tom slučaju tečajna razlika koja nastaje zbog
smanjenja obveze izražene u kunama također je pozitivna tečajna razlika i knjiži se
kao prihod.

Primjer 13.3
Knjiženje pozitivne tečajne razlike koja se javlja zbog smanjenja obveza u kunskoj
protuvrijednosti na datum balance:
S0 Stanje obveza prema dobavljačima iz inozemstva na dan 31.12. iznosi 60.000 USD
proknjiženo u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju od 4,968500 kn za 1,00
USD, odnosno svoti od 298.110 kn
1) Na datum balance srednji tečaj iznosi 4,894450 kn za 1,00 USD. Obveza u kunskoj
protuvrijednosti iznosi 293.667 kn. Pozitivna tečajna razlika iznosi od 4.443 kn (=
298.110 – 293667)

Knjiženja u dnevniku:
Tek. Svota
br. Opis Konto Duguje Potražuje
1. Obveze prema dobavljačima iz inozemstva 221 4.443
Pozitivne tečajne razlike 7721 4.443
Za pozitivne tečajne razlike na datum balance
31.12 – usklađivanje stanja

Knjiženja u glavnoj knjizi:

 221 – Obveze prema
7721 –Pozitivne tečajne razlike dobavljačima u inozemstvu
4.443 (1) 298.110 S0
4.443 (1)

(60.000 USD)

Negativne tečajne razlike nastaju ako je:

• aktivni konto (devizni račun, potraživanja od kupaca iz inozemstva itd.)
iskazan u knjigovodstvu po vrijednosti većoj od tečaja koji se primjenjuje na dan
podmirenja, na dan usaglašavanja ili na datum bilance
• pasivni konto (npr. obveze prema dobavljačima iz inozemstva, inozemni
kredit itd.) iskazan u knjigovodstvu po nižoj vrijednosti od tečaja koji se primjenjuje
na dan podmirenja, na dan usaglašavanja ili na datum balance.

Ako se radi o aktivnom kontu, u slučaju sniženja tečaja knjiži se sniženje stanja na
tom kontu za svotu tečajne razlike, a protustavka je trošak negativne tečajne razlike.

Primjer 13.4
Knjiženje negativne tečajne razlike na kontu aktive na datum balance kod usklađivanja
stanja:
S0 Poduzeće ima na deviznom računu 100.000 USD proknjiženo u kunskoj
protuvrijednosti po srednjem tečaju od 5,141550 kn za 1,00 USD, odnosno 514.155
kn.
1) Na datum balance srednji tečaj iznosi 5,012100 kn za 1,00 USD, što za 100.000 USD
daje svotu od 501.210 kn. Radi usklađivanja vrijednosti knjiži se negativna tečajna
razlika u svoti od 12.945 kn (= 501.210 – 514.155)

Knjiženja u dnevniku:

Tek. Svota
br. Opis Konto Duguje Potražuje
1. Negativne tečajne razlike nastale na stanjima
deviznih računa 4754 12.945
Devizni račun u domaćoj banci 1030 12.945
Negativne tečajne razlike na datum balance 31.12 –
usklađivanje stanja

Knjiženja u glavnoj knjizi:

 4754 – Negativne tečajne razlike
1030 – Devizni račun u domaćoj banci nastale na stanjima deviznih računa
S0 514.155 (1) 12.945
(1) 12.945

(100.000 USD)

Ako se radi o pasivnom kontu, u tom slučaju tečajna razlika koja nastaje zbog
povećanja obveze izražene u kunama je negativna i knjiži se na troškove.

Primjer 13.5
Knjiženje negativne tečajne razlike koja se javlja zbog povećanja obveze u kunskoj
protuvrijednosti na datum bilance:
S0 Stanje obveza prema dobavljačima iz inozemstva na dan 31.12. iznosi 100.000
USD proknjiženo u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju od 4,889760 kn
za 1,00 USD, odnosno u svoti od 488.976 kn na datum transakcije.
1) Na datum balance srednji tečaj iznosi 5,012100 kn za 1,00 USD. Obveza u
kunskoj protuvrijednostiu po tom tečaju iznosi 501.210 kn. Knjiži se negativna
tečajna razlika u svoti od 12.234 kn (= 488.976 – 501.210)

Knjiženja u dnevniku:

Tek. Svota
br. Opis Konto Duguje Potražuje
1. Troškovi negativnih tečajnih razlika 4750 12.234
Obveze prema dobavljačima iz inozemstva 221 12.234
Negativnee tečajne razlike na datum balance 31.12
– usklađivanje stanja

Knjiženja u glavnoj knjizi:

4750–Troškovi negativnih tečajnih razlika 221–Obveze prema ino-dobavljačima

(1) 12.234 488.976 S0
12.234 (1)
13.2. Devizna blagajna

Devizna se blagajna u poduzećima u pravilu koristi za obavljanje gotovinskog

deviznog prometa u svezi službenih putovanja djelatnika poduzeća u inozemstvo.
Devizna blagajna pribavlja devize za akontacije službenih putovanja i obračun putnih
naloga s deviznog računa poduzeća (ako postoji) ili kupovinom deviza od poslovne
banke.

Ako su troškovi službenog puta u inozemstvo niži od isplaćenog predujma djelatnik

vraća ostatak novca u deviznu blagajnu. Ako su troškovi službenog puta u
inozemstvo veći od isplaćene akontacije, poduzeće podiže razliku s deviznog računa i
preko devizne blagajne isplaćuje razliku djelatniku. Ako poduzeće nema devizni
račun, onda od poslovne banke kupuje razliku deviza i preko devizne blagajne
isplaćuje djelatniku razliku. Razlika se, uz suglasnost djelatnika, može isplatiti i u
kunskoj protuvrijednosti deviza iz kunske blagajne.

Dokumentaciju devizne blagajne čine:

• blagajnička uplatnica
• blagajnička isplatnica
• blagajničko izvješće (blagajnički dnevnik).
Blagajničke uplatnice i isplatnice devizne blagajne iste su kao kod kunske blagajne,
ali se ispunjavaju u stranoj valuti. Blagajnički dnevnik devizne blagajne također se
ispunjava u stranoj valuti.

Primjer 13.6
Knjiženje devizne blagajne kad su troškovi službenog putovanja u inozemstvo niži od
isplaćenog predujma:
1) Prema odobrenom nalogu za službeni put u inozemstvo s deviznog računa
podignuto je 2.000 USD (kunska protuvrijednost iznosi 10.120 kn) i uplaćeno u
deviznu blagajnu.
2) Stigao je izvadak s deviznog računa kojim je potvrđeno da je podignuto 2.000 USD
kunske protuvrijednosti 10.120 kn.
3) Radniku je isplaćen predujam za troškove službenog puta u svoti od 2.000 USD,
kunske protuvrijednosti 10.120 kn.
4) Nakon povratka iz inozemstva radnik je podnio obračun troškova službenog puta
na svotu od 1.700 USD. Ostatak od 300 USD radnik je vratio u blagajnu. Međutim,
na dan obračuna troškova srednji tečaj se povećao sa 5,060000 kn za 1,00 USD na
5,260000 kn za 1 USD. Time je ostvarena pozitivna tečajna razlika u svoti od 400 kn
 (= 10.520 – 10.120). Povećanjem tečaja povećani su i troškovi službenog puta na
8.942 (= 1.700 × 5,260000) kao i vrijednost vraćenih 300 USD na 1.578 kn(= 300 ×
5,260000). Predujam je zatvoren na istoj svoti u kojoj je bio ranije proknjižen.
5) Ostatak od 300 USD položen je iz devizne blagajne na devizni račun (kunska
protuvrijenost 1.578 kn).
6) Stigao je izvadak s deviznog računa kojim je potvrđeno da je izvršena uplata od 300
USD.

Knjiženja u dnevniku:

Tek. Svota
br. Opis Konto Duguje Potražuje
1. Devizna blagajna 1050 10.120
Prijelazni devizni račun 1039 10.120
Za podignutu gotovinu – 2000 USD
2. Prijelazni devizni račun 1039 10.120
Devizni račun 1030 10.120
Za knjiženje izvatka deviznog računa
3. Potraživanja za predujam za službeni put 1301 10.120
Devizna blagajna 1050 10.120
Za isplatu predujma za službeni put
4. Dnevnice i troškovi službenog puta u
inozemstvo 460 8.942
Devizna blagajna 1050 1.578
Potraživanja za predujam za služb. put 1301 10.120
Pozitivne tečajne razlike 7722 400
Za obračun putnog naloga i tečajne razlike
5. Prijelazni devizni račun 1039 1.578
Devizna blagajna 1050 1.578
Za polog 300 USD na devizi račun
6. Devizni račun 1030 1.578
Prijelazni devizni račun 1039 1.578
Za knjiženje izvatka deviznog računa

Knjiženja u glavnoj knjizi:

1050 – Devizna blagajna 1039 – Prijelazni devizni račun

(1) 10.120 10.120 (3) (2) 10.120 10.120 (1)
(4) 1.578 1.578 (5) (5) 1.578 1.578 (6)
 1030 – Devizni račun 1301 – Potraživanja za predujam za služb. put
S0 xxxx 10.120 (2) (3) 10.120 10.120 (4)
(6) 1.578

4601 – Dnevnice i putni troškovi za

7722 – Pozitivne tečajne razlike službeni put u inozemstvo
400 (4) (4) 8.942

3. Otvoreni akreditivi u stranim valutama

Dokumentarni neopozivi akreditiv pisana je isprava kojom akreditirana banka na

zahtjev dužnika i na njihov teret, ovlašćuje drugu banku da u skladu s uvjetima iz
akreditiva (predaja banci dokumenata kojima se dokazuje da je isporuka izvršena u
skladu s ugovorom) isplati vjerovniku akreditiranu svotu.

Poduzeća najčešće otvaraju akreditive u stranim valutama na zahtjev inozemnih

dobavljača koji na taj način osiguravaju naplatu. Dokumentarni neopozivi akreditiv
za osiguranje plaćanja kod uvoza robe i usluga po nalogu dužnika (uvoznika),
domaća banka otvara kod inozemne banke. Taj akreditiv se naziva nostro akreditiv
(naš akreditiv).

Izvoznici naplate osiguravaju dokumantarnim akreditivom što ga, po nalogu

inozemnog kupca inozemna banka otvara kod banke u Hrvatskoj. On se naziva loro
akreditiv (njihov akreditiv)

Uvoznik otvara akreditiv kod banke pomoću Naloga za otvaranje akreditiva – nostro
akreditiv. Akreditiv u trenutku otvaranja može biti pokriven i nepokriven.
Nepokriveni akreditiv se vodi u izvanbilančnoj evidenciji. Kod pokrivenog
akreditiva sredstva se odmah po otvaranju akreditiva prenose inozemnoj banci.

Nakon što se dobavljač naplati iz akreditiva, temeljem izvješća strane banke, domaća
banka obavještava poduzeće da je akreditiv iskorišten. Prema toj obavijesti poduzeće
zatvara obvezu prema dobavljaču. Budući da faktura dobavljača (koja se knjiži po
srednjem tačaju) može biti proknjižena po višem ili nižem tečaju od tečaja koji je
primijenjen za knjiženje akreditiva mogu se pojaviti pozitivne ili negativne tečajne
razlike.
Primjer 13.7
Otvaranje pokrivenog akreditiva i plaćanje fakture inozemnog dobavljača:
1) Poduzeće je dalo nalog banci za otvaranje akreditiva za plaćanje usluge inozemnog
dobavljača. Akreditiv je otvoren na svotu od 40.000 USD. Poduzeće je uplatilo banci
protuvrijednost u kunama po prodajnom tečaju od 5,068000 za 1,00 USD, odnosno
svotu od 202.720 kn.
2) Poduzeće je primilo fakturu inozemnog dobavljača na svotu od 40.000 USD.
Faktura je proknjižena po srednjem tačaju od 5,08800 kn za 1,00 USD, odnosno u
svoti od 203.520 kn.
3) Banka je poslala obavijest da je akreditiv iskorišten. Zatvorena je obveza prema
inozemnom dobavljaču u svoti od 202.720 kn iz akreditiva, a razlika od 800 kn
knjižena je kao pozitivna tečajna razlika u prihod.

Knjiženja u dnevniku:

Tek. Svota
Opis K-to
br. Duguje Potražuje
1. Otvoreni akreditiv u stranoj valuti 104 202.720
Žiro račun 1000 202.720
Prijenos sredstava za otvaranje akredit. 40.000 USD
2. Troškovi konzultskih i marketinških usluga 4163 203.520
Dobavljači usluga iz inozemstva 221 203.520
Faktura dobavljača iz inozemstva
3. Dobavljači usluga iz inozemstva 221 203.520
Otvoreni akreditiv u stranoj valuti 104 202.720
Prihodi od tečajnih razlika 772 800
Podmira dobavljača iz akredit i pozitiv. tečajna razl.a

Knjiženja u glavnoj knjizi:

1000 – Žiro račun 104 – Otvoreni akreditiv u stranoj valuti

S0 xxxx 202.720 (1) (1) 202.720 202.720 (3)

4163 – Troškovi konzultantskih usluga 221 – Dobavljači usluga iz inozemstva

(2) 203.520 (3) 203.520 203.520 (2)

772 –Prihodi od tečajnih razlika

800(3)
 Vježbe

1. Proknjižite sljedeće promjene u dnevniku i na kontima glavne knjige:

1) Primljena je faktura inozemnog dobavljača za obavljene usluge promidžbe
na svotu od 5.000 EUR (srednji tečaj 1 EUR = 7,28 kn)
2) Faktura inozemnog dobavljača u potpunosti je podmirena s vlastitog
deviznog računa (koristite tečajnu listu s predavanja).
3) Obračunajte i proknjižite nastale tečajne razlike.

2. Proknjižite sljedeće promjene u dnevniku i na kontima glavne knjige:

S0 Početni saldo dobavljači iz inozemstva 20.000 EUR (1 EUR = 7,42 kn).
1) Doznačena je banci kunska protuvrijednost za kupnju 20.000 EUR po
prodajnom tečaju banke (koristite tečajnu listu s predavanja).
2) Primljen je izvadak deviznog računa kojim je potvrđeno da je izvršena
uplata od 20.000 EUR, kunske protuvrijenosti 147.300 kn.
3) Primljen je izvadak o naplati bankarske usluge 150 kn.
4) Podmirena je faktura inozemnog dobavljača, srednji tečaj na dan naplate je
1 EUR = 7,34 kn
5) Obračunajte i proknjižite nastale tečajne razlike

3. Proknjižite sljedeće promjene u dnevniku i na kontima glavne knjige:

1) Za izvezene proizvode inozemnom kupcu ispostavljena je faktura koja glasi
na 10.000 EUR (srednji tečaj HNB 1 EUR = 7,40 kn)
2) Primljen je izvadak s deviznog računa da je inozemni kupac platio dug
10.000 EUR-a (1 EUR = 7,30 kn).
3) Obračunajte tečajne razlike temeljem naplaćenog potraživanja iz
inozemstva.
4) Primljen je izvadak s deviznog računa da je banka naplatila naknadu u
vrijednosti 10 EUR.

4. Proknjižite sljedeće promjene u dnevniku i na kontima glavne knjige:

1) Za izvezene proizvode inozemnom kupcu ispostavljena je faktura koja glasi
na 15.000 USD (1 USD = 5,06 kn).
2) Primljen je izvadak s deviznog računa da je inozemni kupac platio dug
15.000 USD (1 USD = 5,20 kn).
3) Obračunajte i proknjižite nastale tečajne razlike.
4) Primljen je izvadak s deviznog računa da je banka naplatila naknadu u
vrijednosti 15 USD.