RAČUNOVODSTVENI TRETMAN

BLAGAJNIČKOG POSLOVANJA I KUPONSKE

PRODAJE DANAS I NAKON 01.01.2023.GODINE

Luka Orlović
LID revizija d.o.o.
Vanjski suradnik HZ RIF
 PROPISI

Propisi:
 Opći porezni zakon (NN 115/16. - 42/20.)
 Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom (NN 133/12. - 138/20.)
 Zakon i Pravilnik o porezu na dohodak (NN 115/16. – 102/22.)
 Zakon o platnom prometu (NN 66/18.)
 Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (NN 68/18. - 47/20.)
 Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (NN 108/17. i
39/19.)
 Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva (NN 29/02. - 121/16.)
 te Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN
57/22. i 88/22.)
 POJAM

Blagajničko poslovanje - promet isključivo gotovim novcem – tj.

novčanicama (kune) i kovanim novcem (kune i lipe)* u Republici
Hrvatskoj i to u smislu izravne predaje gotova novca jedne osobe
drugoj, uplate gotova novca na račun druge osobe i isplata gotova
novca s računa jedne osobe (poslovnog subjekta).
*promjena od 01.01.2023. godine
Poslovni subjekti ne mogu obavljati gotovinska plaćanja bez blagajne.

Ovdje je potrebno razlikovati termin gotov novac od prometa

gotovinom, jer gotov novac za razliku od gotovine ne uključuje promet
ostalim oblicima plaćanja gotovinom kao što su putem kartica, čekova
ili drugim sličnim načinom plaćanja, osim plaćanja na transakcijski račun
kod banaka.
 BLAGAJNIČKO POSLOVANJE

U blagajni se obavljaju poslovi:

 uplate i isplate u gotovu novcu
 polaže se uplaćena gotovina na žiro-račun poduzetnika u banci
ili u ustanovi ovlaštenoj za platni promet
 podiže se sa žiro-računa novac za isplate u gotovu novcu
 primaju se i čuvaju ostali vrijednosni papiri (čekovi, mjenice,
dionice, obveznice i dr.)
 vode se podaci o blagajničkom poslovanju
 BLAGAJNIČKO POSLOVANJE

 Vođenje blagajničkog poslovanja – u skladu s čl. 62. st. 4. OPZ-a

porezni obveznici koji isporuku dobara ili obavljanje usluga
naplaćuju u gotovini obvezni su promet iskazivati potpuno,
točno, pravodobno i uredno putem naplatnih uređaja ili na drugi
odgovarajući način. Nadalje, u skladu s čl. 66. st. 1. OPZ-a
primitke i izdatke blagajne (gotovinski promet) treba bilježiti
slijedom njihova nastanka svakodnevno.

 Evidencije o dnevnom gotovinskom prometu moraju se voditi na

mjestu na kojemu se ti primitci ostvaruju i u svakom trenutku
moraju biti dostupne poreznom tijelu u postupku poreznog
nadzora.
 BLAGAJNIČKO POSLOVANJE

 Ako poduzetnik u svom poslovanju nema potrebe za gotovinom,

odnosno ako sva plaćanja obavlja putem transakcijskog računa,
nema potrebe za ustrojem blagajničkog poslovanja.

Dokumentacija vezana uz blagajnu:

 Uplatnica - zaprimanje novca u blagajnu i povećanje iznosa u
blagajni
 Isplatnica - isplata novca iz blagajne i smanjenje iznosa u
blagajni
 Blagajnički izvještaj (blagajnički dnevnik)
 USTROJ BLAGAJNIČKOG
POSLOVANJA
 Kada poduzetnik ima razgrananu poduzetničku aktivnost
(djelatnost), jedna blagajna ima funkciju glavne blagajne, ali
može biti i više blagajničkih mjesta, tj. pomoćnih blagajni, kao
što su npr. blagajne prodavaonica, porto-blagajna, isplatne
blagajne na radilištima, blagajna bonova za gorivo motornih
vozila (benzin, naftu, ulje) i dr.
 One se osnivaju da rasterete glavnu blagajnu od isplata koje se
ponavljaju i nekoliko puta na dan.
 CENTRALIZIRANO VOĐENJE
BLAGAJNIČKOG POSLOVANJA

Glavna Blagajna
blagajna prodavaonic

Pomoćne blagajne
e

Transakcijski Blagajna za
račun službena
putovanja
 DECENTRALIZIRANO VOĐENJE
BLAGAJNIČKOG
POSLOVANJA
Blagajna
Glavna

Pomoćne blagajne
prodavaonic
blagajna e

Blagajna za
službena
putovanja

Transakcijski račun
 BLAGAJNIČKO POSLOVANJE

 Ako se iz blagajne isplaćuje novac prethodno uplaćen u blagajnu

u smislu Zakona o platnom prometu svaku takvu isplatu iz
blagajne u gotovu potrebno je provesti preko računa u banci
ispostavljanjem naloga za uplatu.
 Poduzetnik ne može obaviti isplatu u gotovom iz blagajne ako
nisu podmirene obveze s računa u banci ili ako je račun u banci
blokiran – članak 16. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim
sredstvima
 BLAGAJNIČKO POSLOVANJE

 Pravna ili fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost u Republici Hrvatskoj
ne smije primiti naplatu ili obaviti plaćanje u gotovini u vrijednosti od 75.000,00 kn
i većoj. Navedeno se primjenjuje na plaćanja i naplate u poslovima s rezidenta i
nerezidenta – članak 55. Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja
terorizma

 Ograničenje vrijedi i u slučaju ako se naplata ili plaćanje obavlja u više međusobno
očigledno povezanih gotovinskih transakcija u vrijednosti od 75.000,00 kn i većoj.

 Svako plaćanje i naplata u gotovini u iznosu 75.000,00 kn i većem mora se provesti

uplatom ili prijenosom na transakcijski račun za plaćanje otvoren kod kreditne
institucije.

 Ograničenje se ne primjenjuje na priređivače igara na sreću.

 BLAGAJNIČKO POSLOVANJE

 Za obveznike fiskalizacije, Zakonom o fiskalizaciji u prometu

gotovinom, i nadalje je propisano dodatno ograničenje. Naime,
obveznik fiskalizacije može plaćati gotovim novcem drugom
obvezniku fiskalizacije za nabavu proizvoda i usluga do iznosa
od 5.000,00 kn po jednom računu.
 Pod plaćanjem gotovim novcem podrazumijeva se isključivo
plaćanje u novčanicama kunama i kovanicama kunama i lipama.
Dakle, navedeno se ne primjenjuje na plaćanja kreditnim i
debitnim karticama.
 POPIS IMOVINE I OBVEZA

 Poduzetnik je dužan tijekom poslovne godine, a najkasnije s

krajem poslovne godine popisati imovinu i obveze i s popisnim
stvarnim stanjem uskladiti knjigovodstveno stanje. – članak 15.
stavak 2. Zakona o računovodstvu
 U sklopu obavezne inventure popisuje se i novac u blagajni.
 Novac popisuje određeno (najčešće) tročlano povjerenstvo, a o
obavljenom popisu sastavlja se zapisnik.
 Blagajnički manjak i blagajnički višak
 POZAJMICE - BLAGAJNA

 Prekomjerna isplata novca iz blagajne bez pokrića sa opravdanim

troškovima

 Pretvaranje u pozajmicu?? - stope kamate od 2% godišnje, osim

kamata po kreditima koji se daju ili subvencioniraju iz proračuna, ali
ne radnicima uprave – čl. 21. st. 3 Zakona o porez na dohodak

 Zatvaranje takve pozajmice:

I. Isplatom dobiti,
II. Ulaznim računima,
III. Drugom obvezom prema primatelju pozajmice
 BLAGAJNIČKI MAKSIMUM OD
1. SIJEČNJA 2021. GODINE
 Od 1. siječnja 2021. godine primjenjuju se odredbe Zakona o
izmjenama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Nar.
nov., br. 138/20.), kojima se mijenja način utvrđivanja visine
blagajničkog maksimuma.

 Daje ovlast ministru financija da pravilnikom propiše odredbe

koje se odnose na iznos blagajničkog maksimuma prema
pojedinim kategorijama poreznih obveznika.
 BLAGAJNIČKI MAKSIMUM OD
1. SIJEČNJA 2021. GODINE
 Blagajnički maksimum je iznos gotovog novca (novčanice kune i
kovani novac kune i lipe) koji poduzetnik može zadržati u
blagajni do kraja radnog dana.
 Ako poduzetnik nije obveznik fiskalizacije jer obavlja djelatnosti
navedene u čl. 5. Zakona o fiskalizaciji, nije obveznik primjene
odredbi o visini blagajničkog maksimuma, ali samo za
djelatnosti navedene u čl. 5. Zakona o fiskalizaciji.
 Kada poduzetnik obavlja više različitih djelatnosti i za neke je
obveznik fiskalizacije, za te djelatnosti određuje i visinu
blagajničkog maksimuma.
 Obveznik fiskalizacije određuje visinu blagajničkog maksimuma
samostalno internim aktom, ali najviše do propisanih svota.
 BLAGAJNIČKI MAKSIMUM OD
1. SIJEČNJA 2021. GODINE
Veličina poduzetnika određena je kako slijedi:
Mikro subjekti su fizičke i pravne osobe koje:
I. prosječno godišnje imaju zaposleno manje od 10 radnika
II. prema financijskim izvještajima za prethodnu godinu ostvaruju godišnji poslovni
prihod u iznosu protuvrijednosti do 2.000.000,00 eura ili imaju ukupnu aktivu ako
su obveznici poreza na dobit odnosno imaju dugotrajnu imovinu ako su
obveznici poreza na dohodak u iznosu protuvrijednosti do 2.000.000,00 eura.
Mali subjekti su fizičke i pravne osobe koje:
III. prosječno godišnje imaju zaposleno manje od 50 radnika
IV. prema financijskim izvještajima za prethodnu godinu ostvaruju godišnji poslovni
prihod u iznosu protuvrijednosti do 10.000.000,00 eura ili imaju ukupnu aktivu
ako su obveznici poreza na dobit odnosno imaju dugotrajnu imovinu ako su
obveznici poreza na dohodak u iznosu protuvrijednosti do 10.000.000,00 eura.
 BLAGAJNIČKI MAKSIMUM OD
1. SIJEČNJA 2021. GODINE
Veličina poduzetnika određena je kako slijedi:
Srednji subjekti su fizičke i pravne osobe čiji je:
I. godišnji prosječni broj radnika i ukupni godišnji promet ili zbroj bilance odnosno
dugotrajna imovina veća od utvrđenih za male subjekte.
Veliki subjekti su fizičke i pravne osobe čiji je:
II. zapošljavaju prosječno godišnje manje od 250 radnika
III. u poslovanju su neovisni, odnosno autonomni subjekti koji nisu
klasificirani kao partnerski subjekti te povezani subjekti, u skladu s
Preporukom Komisije 2003/361/EC3
IV. prema financijskim izvješćima za prethodnu godinu ostvaruju godišnji
poslovni prihod u svoti protuvrijednosti do 50,000.000,00 eura ili imaju
ukupnu aktivu ako su obveznici poreza na dobitak, odnosno imaju
dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u svoti
protuvrijednosti do 43,000.000,00 eura.
 BLAGAJNIČKI MAKSIMUM OD
1. SIJEČNJA 2021. GODINE

 Ako se radi o mikro subjektu i fizičkoj osobi – 10.000,00 kuna

 Ako se radi o malom subjektu – 50.000,00 kuna

 Ako se radi o srednjem subjektu – 80.000,00 kuna

 Ako se radi o velikim poduzetnicima/obveznicima fiskalizacije

koji prelaze mjerila koja određuju malo gospodarstvo –
100.000,00 kuna

 Ako se radi o mjenjačima – 100.000,00 kuna.

 BLAGAJNIČKI MAKSIMUM OD
1. SIJEČNJA 2021. GODINE
 Visinu blagajničkog maksimuma određuje obveznik fiskalizacije
samostalno internim aktom vodeći računa o iznosu koji je
propisan Pravilnikom.
 Obveznik fiskalizacije prilikom donošenja internog akta mora
voditi računa o mogućnostima i uvjetima čuvanja gotova novca,
kao i objektivnim okolnostima u kojima se nalazi.
 Pravilnikom je propisano da se blagajnički maksimum određuje
za obveznike fiskalizacije kao cjelinu, a u okviru toga iznosa
obveznik fiskalizacije može odrediti blagajnički maksimum
svojim organizacijskim dijelovima. Dakle, obveznik fiskalizacije
koji je određen primjerice kao mali subjekt može odrediti
blagajnički maksimum u iznosu od 50.000,00 kuna kao cjelinu te
taj iznos rasporediti unutar svojih poslovnica.
 BLAGAJNIČKI MAKSIMUM OD
1. SIJEČNJA 2021. GODINE
Primjer:
Interni akt o blagajničkom maksimumu malog subjekta društvo XY d.o.o. kao
cjelinu određuje blagajnički maksimum u iznosu od 50.000,00 kuna.

Blagajnički maksimum utvrđen u točki I. ove odluke raspoređuje se po pojedinom

poslovnom prostoru kako slijedi:

 sjedište društva XY d.o.o., Jadranska cesta 8, Zagreb, u iznosu od 10.000,00 kuna

 prodavaonica 1., Jadranska cesta 22, Zagreb u iznosu od 12.000,00 kuna
 prodavaonica 2., Kneza Višeslava 88, Zagreb u iznosu od 12.000,00 kuna
 prodavaonica 3., Vukovarska ulica 55, Zagreb u iznosu od 12.000,00 kuna
 prodavaonica 4., Velebitska ulica 8, Zagreb u iznosu od 4.000,00 kuna.
 BLAGAJNIČKI MAKSIMUM OD
1. SIJEČNJA 2021. GODINE
 Visina blagajničkog maksimuma ne odnosi se na obveznike
fiskalizacije koji na računima u banci imaju evidentirane neizvršene
obveze za plaćanje.
 Oni ne smiju plaćati gotovim novcem i/ili zadržati gotov novac u
blagajni, nego ga odmah trebaju uplatiti na račun.
 Ovo je bitno za istaknuti iz razloga jer obveznik fiskalizacije nad
čijim se računima u banci provodi ovrha, ne može zadržati gotov
novac u blagajni niti do visine blagajničkog maksimuma, sve u cilju
brže naplate nastalih dugovanja.
 Svotu iznad blagajničkog maksimuma potrebno je uplatiti na račun
(transakcijski račun kod banke) isti dan, a najkasnije sljedećega
radnog dana, u skladu s čl. 28. st. 4. Zakona o fiskalizaciji
BLAGAJNIČKI MAKSIMUM NAKON
1. SIJEČNJA 2023. GODINE
 Razdoblje optjecaja traje 14 dana od dana uvođenja eura, započinje
danom uvođenja eura u 00:00 sati i traje zaključno s četrnaestim
danom u 24:00 sata
 Tijekom razdoblja dvojnog optjecaja primatelj plaćanja dužan je za
plaćanje gotovim novcem kune ostatak vratiti u gotovom novcu eura
 Iznimno, kada primatelj plaćanja nije u objektivnoj mogućnosti
ostatak iznosa vratiti u gotovom novcu eura može ostatak vratiti u
gotovom novcu kune ili u gotovom novcu kune i gotovom novcu eura
 Tijekom razdoblja dvojnog optjecaja primatelj plaćanja u trenutku
plaćanja dužan je prihvatiti najviše 50 kovanica kune i odgovarajući
broj novčanica kune u jednoj transakciji primjenjujući propise o
sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma koji se odnose na
ograničenja naplate ili plaćanja u gotovini
OPSKRBA GOTOVIM NOVCEM EURA
PRIJE DANA UVOĐENJA EURA

najranije četiri mjeseca najranije pet dana

(za euronovčanice) od 1. prosinca
prije dana uvođenja
tri mjeseca (za Opskrba eura
eurokovanice)
početnim Pojednostavlje
Posredna paketima
predopskrba na posredna
eurokovanica predopskrba
 POSREDNA PREDOPSKRBA

 Banka obavlja posrednu predopskrbu poslovnog subjekta, tijela javne vlasti,

stambene štedionice, kreditne unije, institucije za platni promet, institucije za
elektronički novac i pružatelja financijske usluge gotovim novcem eura koji je
prethodno primila na temelju ugovora o predopskrbi samo ako je s tim osobama
prethodno sklopila ugovor o posrednoj predopskrbi.
 Osim posredne predopskrbe, banka obavlja i pojednostavljenu posrednu
predopskrbu te opskrbu početnim paketima kovanica eura.
 Banka obavlja posrednu predopskrbu i pojednostavljenu posrednu predopskrbu i
opskrbu početnim paketima kovanica eura bez naknade za obradu i isplatu
gotovog novca eura.
 Ugovorom o posrednoj predopskrbi banka može za iznos nominalne vrijednosti
gotovog novca eura iz posredne predopskrbe onemogućiti raspolaganje
novčanim sredstvima na računu poslovnog subjekta, stambene štedionice,
kreditne unije, institucije za platni promet, institucije za elektronički novac i
pružatelja financijske usluge, a na datum uvođenja eura banka se namiruje iz tih
sredstava na računu.
 POJEDNOSTAVLJENA POSREDNA
PREDOPSKRBA I
POČETNI PAKETI KOVANICA EURA
 Banka obavlja pojednostavljenu posrednu predopskrbu mikro poslovnih
subjekata gotovim novcem eura u iznosu ne većem od 10.000,00 eura
najranije pet dana prije dana uvođenja eura ako je mikro poslovni subjekt
prethodno potpisao izjavu o pojednostavljenoj posrednoj predopskrbi.
 Mikro poslovni subjekt: poslovni subjekt koji ima manje od deset radnika i
čiji godišnji prihodi i/ili ukupna aktiva u prethodnoj poslovnoj godini ne
prelazi 15 milijuna kuna
 Početni paketi kovanica: Banka obavlja opskrbu početnim paketima
kovanica eura za potrošače i poslovne subjekte, tijela javne vlasti,
stambene štedionice, kreditne unije, institucije za platni promet,
institucije za elektronički novac i pružatelje financijskih usluga, najranije
mjesec dana prije dana uvođenja eura.
 Banka obavlja opskrbu početnim paketima kovanica eura za sve
potrošače bez iznimke.
 PUŠTANJE GOTOVOG NOVCA
EURA U OPTJECAJ
 Gotov novac eura iz predopskrbe, posredne predopskrbe i
pojednostavljene posredne predopskrbe i opskrbe početnim
paketima eurokovanica pušta se u optjecaj na dan uvođenja
eura.
 Banke su već započele potrebne aktivnosti u procesu
predopskrbe s gotovim novcem eura u potrebnom obujmu.
 Traže najkasnije do 31.10.2022. naručivanje potrebne količine
euro gotovine zbog velikog pritiska u prosincu 2022. i
nemogućnosti isplate iste prije dana uvođenja eura.
 BLAGAJNIČKI MINIMUM

 Često se postavlja pitanje treba li blagajna imati propisan

blagajnički minimum?
 Blagajnički minimum je svota novca koja ostaje u blagajni i
omogućava vraćanje novca sljedeći radni dan.
 Uobičajen je u blagajnama prodavaonica i ugostiteljskih
objekata.
 Odluku o svoti blagajničkog minimuma može donijeti
poduzetnik i ona može biti sastavni dio odluke o blagajničkom
maksimumu, ali može biti i posebna odluka. Bitno je da se
navedena odluka nalazi u blagajni prodavaonice ili
ugostiteljskog objekta kako bi se mogao pravdati novac koji se
nalazi u njoj.
 PRAVILA ZA PRERAČUNAVANJE

 Novčani iznosi preračunavaju se uz primjenu fiksnog tečaja

konverzije
 Nakon što se preračunaju primjenom fiksnog tečaja konverzije,
cijene se zaokružuju na dvije decimale, na najbliži cent, idućim
pravilom zaokruživanja:
 ako je treća decimala manja od pet, druga decimala ostaje
nepromijenjena
 ako je treća decimala jednaka ili veća od pet, druga decimala
povećava se za jedan
 Određen je fiksni tečaj na razini 1 euro = 7,53450 kuna
 NAJVAŽNIJE AKTIVNOSTI U
NAREDNOM RAZDOBLJU

Dvojno Dvojni optjecaj

Pripreme za
iskazivanje
uvođenje eura 1.1.2023.-
5.9.2022.- 14.1.2023.
31.12.2023.
 KUPONSKA PRODAJA

 Kuponska prodaja je oblik trgovine u kojoj se putem interneta

prodaju kuponi s određenim popustom za reklamirane
proizvode i usluge u ograničenom vremenskom razdoblju
najčešće uz uvjet minimalnog broja prodanih kupona.
 Tako se u opisanim slučajevima radi o portalima za grupnu
kupovinu koji uvjetuju određena pravila, ali i pružaju neke
mogućnosti
 PROPISI

Propisi:
 Zakon o trgovini (Nar. nov., br. 87/08. – 32/20.)
 Zakon o elektroničkoj trgovini (Nar. nov., br. 173/03. – 32/19.)
 Zakon o platnom prometu (Nar. nov., br. 66/18.)
 Zakon o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05. – 126/21.)
 Pravilnik o minimalnim tehničkim i drugim uvjetima koji se
odnose na prodajne objekte, opremu i sredstva u prodajnim
objektima i uvjetima za prodaju robe izvan prodavaonica (Nar
nov., br. 66/09. – 108/14.).
 TRANSAKCIJA

Prodavatelj dobara Kupac ponuđenih

Kuponski
i usluge (partner, dobara i usluga
prodavatelj
prodavač) (kupac kupona)
 KUPONSKI PRODAVATELJ

 Obavlja djelatnost promidžbe i oglašavanja, odnosno kuponske

prodaje
 Sklopilo ugovor s trgovačkim društvom
 Ugovara proviziju po kuponu
 Izdaje i naplaćuje kupone*
 *prilikom kupnje kupona koje kuponski prodavatelj prodaje i
doznačava kupcima važno je za reći kako takvi kuponi ne
predstavljaju račun, već su samo dokaz o izvršenoj uplati za
kupljeni/plaćeni proizvod
 Izdaje račun trgovačkom društvu za kupone
 Doznačuje novce trgovačkom društvu
PRODAVATELJI DOBARA I USLUGA
(PARTNER)
 Obavlja djelatnost prodaje dobara ili pružanje usluga
 Sklapa ugovor s kuponskim prodavateljem
 Nudi svoje proizvode i usluge na tržištu putem internetskog
portala preko kuponskih prodavatelja
 Izdaje račun krajnjim kupcima za isporučena dobra i usluge
 Evidentira prihod od prodaje
 Evidentira rashod od prodanih proizvoda i s osnove oglašavanja
 Dobiva uplatu od kuponskog prodavatelja za prodane proizvode
SUDIONICI U KUPONSKOJ
PRODAJI
Kuponski prodavatelj –
oglašava proizvode i
usluge partnera

uplata za kupnju kupona doznaka sredstava

za kupljena dobra i naplaćenih prodajom
usluge kupona i dostava računa
za uslugu provizije

Partner (prodavatelj
Kupac dobara i/ili usluga)

isporuka dobra i/ili

usluge i računa za
isporuku
 KUPONSKA PRODAJA NAKON
01.01.2023.
 Svi kuponi i računi izdani do 31.12.2022. su u kunama (HRK)
 Obveza dvojnog iskazivanja prema potrošačima u RH
 Obveza preračuna svih izdanih kupona i računa iz 2022. godine
po fiksnom tečaju (7,53450)
 Nakon 01.01.2023. svi izdani kuponi i računi izdaju se u eurima
(€)
 HVALA NA
POZORNOSTI