AKTIVNA VREMENSKA RAZGRANIČENJA

AKTIVNA VREMENSKA RAZGRANIČENJA

U praksi često se susrećemo sa situacijama kada unaprijed platimo neki trošak ili unaprijed
naplatimo neki prihod. U ovakvim i sličnim situacijama potrebno je da se koristimo
vremenskim razgraničenjima. Svrha vremenskih razgraničenja jeste da se objektivnije
iskaže rezultat poslovanja, odnosno da se prihodi i rashodi evidentiraju isključivo u periodu
u kojem su i nastali.
Vremenska razgraničenja ustvari predstavljaju posljedicu primjene načela nastanka
poslovnog događaja. Prema načelu nastanka poslovnog događaja, učinci poslovnih
događaja (transakcija) priznaju se kada nastanu (a ne kada se isplati ili primi novac ili
njegov ekvivalent) i evidentiraju se u poslovnim knjigama te uključuju u finansijske
izvještaje perioda na koje se odnose.

AKTIVNA VREMENSKA RAZGRANIČENJA (AVR)

U članu 10. Pravilnika određena su dugoročna aktivna vremenska razgraničenja (grupa

konta 09), dok su u članu 23. Pravilnika određena kratkoročna aktivna vremenska
razgraničenja (grupa konta 28).

Aktivna vremenska razgraničenja imaju svoju poziciju u bilansu stanja na strani aktive, tj.
ona ustvari imaju karakter dugoročnih ili kratkoročnih sredstava. Dva najčešća tipa aktivnih
vremenskih razgraničenja su:
 Unaprijed plaćeni troškovi i
 Obračunati a nenaplaćeni prihodi

Unaprijed plaćeni troškovi

Korištenjem vremenskih razgraničenja udovoljava se zahtjevima realnog prikaza poslovnog
rezultata pravnog lica, bez obzira kada je događaj fakturisan ili plaćen.

Unaprijed plaćeni troškovi predstavljaju plaćene troškove budućeg perioda. Kao primjer
možemo uzeti unaprijed plaćene troškove reklame, osiguranja, pretplate na časopis i sl.
troškove.
 Aktivna vremenska razgraničenja troškova odnose se na troškove koji su
fakturisani ili plaćeni, a koji se odnose na budući period.

Radi realnog prikazivanja poslovanja pravnog lica, iskazani (unaprijed plaćeni) trošak sa
fakture knjiži se u bilansu stanja na strani aktive kao vremensko razgraničenje.

Primjer:

Društvo „A“ platilo je dana 01.01.2013. godine godišnju pretplatu na stručna izdanja
konsultantske kuće „X“ u iznosu od 1.200 KM, plus 204 KM PDV-a.

Knjiženje:

R. Opis Konto Iznos

Duguje Potražuje
br.
1. Unaprijed plaćeni rashodi 280 1.200
PDV u primljenim fakturama 270 204
Dobavljači 432 1.404
Za fakturu časopisa
2. Dobavljači 432 1.404
Transakcijski račun - domaća valuta 200 1.404
Za plaćenu fakturu
3. Troškovi pretplate na časopis 5507 100
Unaprijed plaćeni rashodi 280 100
Za priznavanje troška u januaru 2013

Komentar:

U stavu 1) razgraničili smo troškove za period od godinu dana u punom iznosu od 1.200
KM. U slučaju da smo 01.01.2013. godine teretili troškove na kontu 5507 za 1.200 KM
imali bi iskrivljenu sliku bilansa uspjeha pri predaji polugodišnjeg obračuna za period
01.01 – 31.6., jer su u do tog perioda troškovi dospjeli u iznosu od 600 KM a ne 1.200 KM.

U stavu 2) platili smo dobavljaču iznos koji dugujemo, u punom iznosu.

U stavu 3) isknjižili smo dio razgraničenja za prvi mjesec u kojem je nastao trošak u iznosu
od 100 KM (1.200/12m = 100 KM). Za svaki naredni mjesec opet ćemo isknjižiti sa konta
280 iznos od 100 KM na konto 5507, i tako sve punih godinu dana dok traje pretplata.
Stavke vremenskih razgraničenja koje se odnose na unaprijed obračunate troškove početno
se mjere u visini obračunatog iznosa (iznosa na fakturi). U slučaju kada su za dio unaprijed
plaćenih troškova (u našem primjeru iznos od 100 KM) budućeg perioda ispunjeni uslovi
priznavanje u bilansu uspjeha, za taj dio se smanjuje vrijednost unaprijed obračunatih
rashod sa konta 280. Pravno lice treba prestati priznavati unaprijed plaćene troškove kada
se obračunati troškovi više ne odnose na budući period.

Obračunati, a nenaplaćeni prihod

U aktivi na grupi konta 28 evidentiramo aktivna vremenska razgraničenja za prihode koji

su zaista realizovani, ali za koje nije izdata faktura. Radi realnog finansijskog prikaza,
prihod koji je nastao će se i knjižiti, ali kao protustavku nećemo knjižiti potraživanje od
kupaca (jer faktura nije izdata) već knjižimo aktivno vremensko razgraničenje. Aktivno
vremensko razgraničenje prihoda, koristi se kako bi se premostio period od vremena
obračuna prihoda i nastanka ili naplate potraživanja. Pravno lice kada proda ili iznajmi
određeno sredstvo može odmah poslati fakturu radi naplate istog, ali također može i
odložiti ispostavu fakture za neki budući period. Iako je pravno lice odlučilo da fakturu ne
uruči odmah, prihod koji je nastao iz osnova prodaje ili iznajmljivanja sredstva, mora se
priznati. U praksi ovakve situacije, gdje se roba proda ili usluga izvrši u jednom periodu, a
faktura ispostavi u drugom periodu, uopšte nisu rijetke.
Primjer:
Pravno lice „A“ izvršilo je 31.12.2012. godine uslugu reklamiranja pravnog lica „B“.
Pravna lica su ugovorom odredila da se faktura za izvršenu reklamu ispostavi i plati u
periodu od 01.01. 2013 – 31.01.2013. godine. Usluga/trošak reklamiranja iznose 500 KM
(+PDV 85 KM).

Knjiženje u 2012. godini

R. Opis Konto Iznos
Duguje Potražuje
br.
1. Potraživanje za nefakturisani prihod 282 585
PDV po osnovu nefakturisanih isporuka 4781 85
Prihod od vršenja usluga 611 500
Za nefakturisani prihod

Knjiženje u 2013. godini

R. Opis Konto Iznos
Duguje Potražuje
br.
2. Kupci u zemlji 211 585
Potraživanje za nefakturisani prihod 282 585
Za nefakturisani prihod
3. Transakcijski račun - domaća valuta 200 585
Kupci u zemlji 211 585
Za naplatu potraživanja

Komentar:
U stavu 1) knjižili smo prihod koji je nastao u 2012. godini, a kao protustavku knjižili smo
aktivno vremensko razgraničenje iz razloga što smo slanje fakture ugovorili u narednom
obračunskom periodu. Bitno je naglasiti da pri knjiženju obračunatog a nenaplaćenog
prihoda imamo i obavezu knjiženja PDV-a u periodu nastanka prihoda.
Prema članu 17. Zakona o PDV-u („Službeni glasnik BiH“, broj 9/05, 35/05 i 100/08),
poreska obaveza nastaje u momentu kada se izvrši jedna od sljedećih radnji, koja god bude
najranija:
1. isporuka dobara ili vršenje usluga;
2. izdavanje fakture u skladu s ovim zakonom;
3. plaćanje ili djelimično plaćanje izvršeno prije izdavanja fakture;
4. nastanak obaveze plaćanja carinskog duga kod uvoza dobara, a ako te obaveze nema,
u momentu kada bi nastala obaveza plaćanja tog duga;
5. za promet dobrima i uslugama prema čl.5., 6. i 9., po isteku poreskog perioda za vrijeme
kojeg je izvršen promet; i
6. za svaku izmjenu u poreskoj osnovici prema članu 20., kada se izda faktura ili drugi
dokument.

U stavu 2) ispostavili smo fakturu, tako da smo isknjižili vrijednost sa konta 282 –
Potraživanja za nefakturisani prihod, u korist potraživanja od kupaca.

U stavu 3) naplatili smo potraživanja od kupaca.