Kod složenog obračuna kamata, kamata se obračunava samo i jedino na početku uloga N

Kod pokazatelja pokriča kamata, što je pokazatelj niži, to je veća sigurnost vjerovnika. T (što
je niži pokrivenost kamatnih stopa, to je veći teret duga kompanije)

Kad kamatne stope na tržištu prijeđu, budu više od kuponske kamatne stope, obveznice se
prodaju po cijeni manjoj o nominalne vrijednosti obveznica, uz premije N (kada su kamatne
stope veće od kuponske stope tada se obveznice prodaju po cijenu manjoj od nominalne
vrijednosti , uvijek uz diskont
Kad kamatne stope na tržištu prijeđu, budu više od kuponske kamatne stope, obveznice se
prodaju po cijeni večoj o nominalne vrijednosti obveznica, uz premije N (kada kamatne stope
budu veće od kuponske stope, obveznice se prodaju po cijeni manjoj od nominalne
vrijednosti uz diskont, a kada je kamatna stopa manja od kuponske stope obveznice se
prodaju po cijeni većoj od nominalne vrijednosti uz premiju
Kada poduzeće kupuje svoje vlastite dionice na burzi to u principu predstavlja pozitivan
signal investitorima. Kupnjom vlastitih dionica zarada se dijeli na manji broj dionica, odnosno
rasta zarada po dionici T
Da biste izračunali sadašnju vrijednost, novčani tok dijelimo sa ( 1+r) ili ga pomnožimo s
diskontnim faktorom 1/(1+r) N (množi se ili dijeli sa 1/(1+r)broj godina
Prosiječna ponderirani trošak kapitala je povrat koje poduzeće treba ostvariti nakon
operezivanje da te zadovoljava vlasnike vrijednosnica (dionice i obveznice)i kreditore T ili N
Prosiječna ponderirani trošak kapitala je povrat koje poduzeće treba ostvariti prije
oporezivanje da te zadovoljava vlasnike vrijednosnica (dionice i obveznice)i kreditore T ili N

Omjer tekuće likvidnosti nikada i ni u kojem slučaju ne može pasti ispod 1.0 T N
Današnji novac uvijek vrijedi više nego sutra zbog tri glavna razloga: kamata, inflacije i
oportunitenih troškova. T
Današnji novac uvijek vrijedi više nego sutra zbog razloga opornunitetnih troškova T
Prednost financiranja preko duga je ta što se ne plaća porezna kamatu pa je kombinirana
dobit od zaduženja i dioničkog kapitala manja kada se poduzeće finacira zaduživanjem N
Horizontalna je analiza vrsta analize financijskih izvještaja u kojoj se ne uspoređuju podaci u
dužem razdoblju kroz više obračunskih razdoblja. Ova vrsta analize otktiva tendencije i
dinamiku promjena pojedinih bilančnih pozicija N (Horizontalnom analizom iskazuje se
apsolutne i relativne podatke o povećanju/smanjenju pozicija u odnosu na prethodnu/baznu
godinu, Horizontalna analiza je analiza postotne promjene pozicija u financijskim izvještajima
kroz duže vremensko razdoblje-dinamika)
Metoda otplatnog perioda respektira dinamiku gotovinskih tokova i vremensku vrijednost
novca N
Faktor rizika koji se odnosi na neko određeno poduzeće zove se specifični rizik i on može biti
minimizirani ili eliminiran diverzifikacijom T
Rizik koji se ne može izbjeći bez obzira na diverzifikaciju naziva se tržišni ili sistemski rizik T
Redovite ili preferencijalne dionice, kao što im i samo ime kaže imaju prioritet isplate prije
obveznica T
Tržišna kapitalizacija poduzeća A jednaka je umnošku broja izdanih dionica poduzeća A i
nominalne vrijednosti dionica N (tržišne vrijednosti)
Fizička imovina uključuje sve stavke aktive kojima se poduzeće koristi u proizvodnji ili prodaji
svojih dobara ili usluga N ( fizička imovina jest imovina koja se bai proizvodnjoj proizoda i
usluga, a ne prodajom)
Fizička imovina može biti i nematerijalna imovina ( patenti, licenci,..) T (ali sva nematerijalna
imovina nije fizička)
Manja standardna devijacija investicije pokazuje da je ta investicija više volatilna ( a time i
više rizična) N (Manja standarna devijacija znači da je investicija manje volatilna i manje
rizična)
U dobro diverzificiranom portfelju i na razuman način, bitan je samo tržišni rizik (Sistemski
rizik- to je sinonim isto) T
Tržišne cijena obveznice je 840 kn Nominalna vrijednost obveznice je 1000 kn. Kuponska
kamta primljena na obvezne je 80 kn. Tekući prinos iznosi: d: 9,52% 80/840=9,52
Koliko iznosi trenutačni prinos za 20-godišnju obveznicu s 10%-tnom kuponskom stopom
nominalnog iznosa 5.000,00 kn koja se prodaje na tržištu za 4550,0 kn. isplata obveznice je
godišnja a: 10,99, b: 14,20% c: 11,20% d se ne vidi
I =5000 10%=500 Bo=4550 YB=I/B0 500/4550 =0,1099=10,99%
Poduzeće ima neto dobit od 60. mio kn. broje redovnih dionica poduzeća je 15.000.000.
ukupna imovina poduzeća je 1,75 milijardi kuna. Zarada po dionici poduzeća iznosi s: 29,2 b:
34,20 c: 116,6 d: 4,00 kn 60.000.000/15.000.000=4

Poduzeće je isplatilo 8,00 kn dividende po dionici. Očekuje se godišnja stopa rasta od 5 %.

Jedinična tržišna kapitalizacija te dionice je 12 %. Kolika je vrijednost dionice krajem 3.
godine?
8,00*(1+0,05)⁴/0,12-0,05= 9,72405/0,07= 138,92 kn

Poduzeće B može emitirati 20.000.000 kuna duga uz zahtjevani prinos do dospijeća od 12% .
1/3 dobit poduzeča opterečena porezima. Izračunaj trošak duga nakon poreza uvažavajući
troškove emisije; 8,65% b, 8,35%,c, 8,75%
20.000.000 +2.400.000=22.400.000/ 19.200.000 =0,865 =8,65%
Poduzeće B može emitirati 20.000.000 kn duga uz zahtjevani prinos do dospijeća od 12%. 1/3
dobiti poduzeća opterečena je porezima Iračunajte neto priljev od emisije uz 4 % troškova
emisije,A: 17.800.000 B: 19.2000.000 C 18.600.000
20.000.000—800.000 ( 4%)= 19.200.000
ks = kb + kr
• ks = trošak vlastitog kapitala
• kb = trošak duga prije poreza
• kr = premija rizika na vlastiti kapital

Dionica ima standardnu devijaciju od 21,4%. Prosiječni povrat u promatranom razdoblju

iznosu 5%.koeficijent varijacija iznosi: 21,4/5=4,28%

Dionica Zagrebačke banke d.d. ima nominalnu vrijednost od 20 kn. Tržišna cijena dionice je
50 kn Isplačena dividenda po dionici 4,80 kn. Dividendni prinos iznosi a: 9,6%, 4,80/50=0,096
9,6

Poduzeće ima kratkoročne obveze u iznosu 100 kn. te kratkoročnu imovinu u iznosu od 120
kn. Ukupna imovina iznosi 460kn neto obrtni kapital poduzeća iznosi. A: 220 b: 20 c: 340 kn
d:-20 kn
Ko=100 KI=120 UI=460 neto obrtni kapital = kratkotr imovine- obveza
120-100=20

Projekt u kojeg treba uložiti 70.000 kn davat će kroz 5 godina čiste novčane tokove od 20.000
kn (0: -70000;1 do 5: 20000) izračunajte diskontirani period povrata ako je trošak kapitala
poduzeća 12%. A 4,81 godina B: 4,58 godina, C 4,35 godina
Projekt A ima investicijske troškove od 100.000 kn i novčane tokove kako sjlede kamatna
stopa je 5%,Izračunajte indeks profitabilnosti za projekt A ( 1 god 25.000,2 god 28.000, 3 god
34.000, 4 god 29.000, 5 god 20000) izračunajte indeks profitabilnosti za prokjekt A a:1,18, b:
1,12, c:1,24,
25000 *0,952,…. =118119-100000=18119
Indeks profit=neto čista sad. Vrije/ulaganje 1811+/136000=0,13 +1 ( uvijek 1)= 1,13 b=1,12
Projekt A ima investicijske troškove od 100.000 kn i novčane tokove kako sjlede. kamatna
stopa je 7%,Izračunajte indeks profitabilnosti za projekt A ( 1 god 21.000,2 god 26.000, 3 god
36.000, 4 god 29.000, 5 god 20000) izračunajte indeks profitabilnosti a:1,04, b: 1,06, c:1,08,
21000 *0,935…..+..=108096-100.000=8096
8096/132000=0,06+1=1,06
Projekt ima investicijske troškove od 20.000 kn i davat če novčane tokove kroz 5 godina kako
slijedi Kamatna stopa je 7 % ( 0 god -20.000, 1 god 4000 2 god 6000 3 god 8000 4 god 4000 5
god 3000) izračunaj razdoblje povrata a: 3,45 god b: 3,5 god c: 3,15 god

Projekt ima investicijski trošak od 10.000 kn davt će se novačne tokove kroz 5 godina kako
slijedi. Kamtna stopa je 9% ( 0: -10000, 1 god 2000 2 god 3000 3 god 4000 4 god 3000 5 god
1000). Izračunajte razdoblje diskontiranog povrata a: 4,33 b: 4,65 c: 4,55

Projekt A ima sadašnju vrijednost novčanih tokova i investicijskog trošak kako sljedi,
izračunaj na bazi 5 godina . Kamatna stopa je 8% ( novčani tokovi -sadašnja vrijednost
11.650; novčani trošak 10.000) izračunajte razliku anuiteta za projekt A. a: 438 kn b: 413 c:
386 kn
Novčani tok=11650 anuit.faktor 0,25 sadašnja vrijednost: 2912,5
Novčani trošak=10000 anuitetski fakt. 0,250sadašnja vrije:2500
2912,5-2500=412,5

Tržišna cijena dionica poduzeća A iznosi 60 kn. Poduzeće A ima neto dobit u iznosu
16.500.000 kn. Ukupan broj dionica poduzeća A iznosi 1.339.790. Izračunajte pokazatelj
cijena/zarade poduzeća A . a: 4,87; b: 12,31; c: 3,96
1.339.790/16.500.000 =4,87

Poduzeće ima neto dobit u iznosu 18,5 mili. Kn. dividende povlaštenenim dioničarima iznosi
2,0 mio kuna. Ukupna imovina iznosi 1003,7 mio kn. izračunajte povrat ukupne imovine. A:
1,84% b:1,64% c: 1,87%
Neto dobti-povlaštena dividenda/ ukupna imovina=povrat uk.imov.
18,5-2,0/1003,7=1,64%

Poduzeće je ostvarilo 60 milijuna kuna EBIT-a, a trošak kamata je 12 milijuna kuna. SFP =?

SFP = 60/48= 1.25

Stupanj fin. poluge iznosi 1.25%. To znači da 1% promjena EBIT-a, EBT se mijenja za 1.25%, a uz
konstatnu stopu poreza na dobit i broj dionica, neto dobit i EPS se također mijenjaju za 1.25%

Poduzeće ima kratkotrajnu imovinu u iznosu 315,1 miljon. Kn. novac na računu i u banci u
iznosu 48,0 mio. Kn. Kratkoročne obveze u iznosu od 176, mio kn. Zalihe u iznosu 101,2 mio
kn. Izračunajte pokazatelj ubrzane likvidnosti. A: 1,25 b: 1,21 c: 1,27
Pok. Ubrzane llikvidnosti= kratkotrajna-zalihe/kratkoročne obveze
315,1-101,2/176 =1,21
Kamate na oročene depozite u banci iznosi 5,0 % godišnje. Godišnja stopa infalcije je 2,3%.
Realne kamatne stope na depozite u banci iznose a:-2,7% b: 7,3% c:5,23% d:2,7%

Ako je 5% nominalne vrijednosti a inflacija 2% koliko je realna kupovna vrijednost: 3%

Nominalna-Inflacije= Realna kamatna stopa
• Nominalna kamatna stopa na obvezice = 3.5%. Inflacija= 2.0%
• Realna stopa prinosa= 1+nominalna kam. stopa/1+ stopa inflacije = 1.035/1.02=
1.0147
• Realna kamatna stopa = 0.0147= 1.47%
• Poduzeće je ostvarilo 60 milijuna kuna EBIT-a, a trošak kamata je 12 milijuna kuna.
SFP = Stupanj fin. poluge

• SFP = 60/48= 1.25 60-12=48 SFP=EBIT/EBIT-trošak kamata

• Stupanj fin. poluge iznosi 1.25%. To znači da 1% promjena EBIT-a, EBT se mijenja za 1.25%, a
uz konstatnu stopu poreza na dobit i broj dionica, neto dobit i EPS se također mijenjaju za
1.25%
•
• Poduzeće ima trošak kamate u iznosu 2,4 milijuna kuna. Dobit prije poreza i kamat
(EBIT) iznosi 19,4 milo.kn. Novac na računu i u blagajni iznosi 1,0 mio kuna.
Izračunajte pokazatelj pokriča kamata . a: 13,86; b: 0,17 c: 8,08
• Ebit/trošak kamata 19,4/2,4=8,08
•
•
• dividenda je 35 kn, stopa rasta dividendi, g = 8%, diskontna stopa, r =12%. Vrijednost
dionice računamo:
• P= Div/r-g= 3/0.12-0.08= 75 kn
•
• Za dionice za koje poduzeće očekuje da će u idućim godinama donositi 10,00 kn dividendi
pretpostavlja se rast od 5 % na godinu uz stopu tržišne kapitalizacije od 10 %. Kolika je tržišna
cijena tih dionica primjenom modela konstantnog rasta dividendi.

•
• 10/0,10-0,05= 10/0,05= 200 kn
•
• Poduzeće je isplatilo 8,00 kn dividende po dionici. Očekuje se godišnja stopa rasta od 5 %.
Jedinična tržišna kapitalizacija te dionice je 12 %. Kolika je vrijednost dionice krajem 3.
godine?
 •
• 8,00*(1+0,05)⁴/0,12-0,05= 9,72405/0,07= 138,92 kn
• 3 godina+1=4 sato na 4tu

Poduzeće A ima prosječnu profitabilnost glavnice od 13% u posljednjih 10 godina. ROE je bila
relativno stabilna u tom periodu, iako je varirala od najnižih 10% do najviših 17%. U istom razdoblju
poduzeće je zadržalo stabilan odnos isplate dividendi i zadržavanja zarada te se stopa isplate
dividendi formirala na razini d = 0,55 iz čega proizlazi da je z = (1 – 0,55) = 0,45.

Koristeći formulu g = ROE x z dobije se vrijednost g = 5,85%. g = 0,45 * 13% = 5,85%

Ako su zadnje isplaćene dividende iznosile 50kn, a tekuća tržišna cijena dionice iznosi 530kn, kolika je
očekivana profitabilnost dionica?

Računamo prinos na dionice.

Stopa rasta dividendi = g = 5,85%

50*(1+0,0585)/530 + 0,0585= 52,925/530+0,0585= 0,1583=15,83%. Očekivana profitabilnost je

15,85%

Primjer:

Pretpostavimo da se na poduzeće A, industriju kojoj pripada i državu u kojoj posluje, odnose sljedeći
podaci: * Beta = 1,1

* prinos na 10-godišnje državne obveznice = 8%

* očekivani prinos na tržišni indeks = 13%

Uvrsti li se to u CAPM formulu, izračunava se trošak

obične glavnice poduzeća (ili zahtjevani prinos na dionicu) A od 13,5%.

* kj = kf + β (km – kf)

* kj = 8% + 1,1 x (13% – 8%) = 8% + 5,5% = 13,5%

TROŠAK POVLAŠTENOG KAPITALA

Kp = Dp / Pp

Iz modela sadašnje vrijednosti dividendi - konstantne dividende

kp = tekuća cijena povlaštene dionice

Pp = vrijednost povlaštenih dividendi

Dp = prinos na povlaštenu dionicu

Pp = 50 kn, Dp = 15,85%
 Kp = 15,85/50 = 0,1585/50= 315.5 kn

Poduzeće očekuje da će njegove dionice stalno donositi 50,00 kn dividende uz zahtijevanu

profitabilnost od 12 %. Kolika je tržišna cijena te dionice?

 P0 = Dt / ks = 50/0,12= 416,67 kn

 P0 sadašnja vrijednost dionice

 Dt dividende kroz razdoblje držanja

 ks diskontna stopa – stopa kapitalizacije

PONDERIRANI PROSJEČNI TROŠAK KAPITALA - Podravka d.d.

Prosječni ponderirani trošak (kamata) na kamatonosne obveze je 1.21% (2018: 1.62%)

• Stopa povrata na dionice = kamata na trezorske zapise/obveznice + premija tržišnog rizika

• Kamata na obveznice: 0.75%-1.5%

• Premija tržišnog rizika: 10.0%

• Zahtijevana stopa povrata: 1.12% + 10.0%= 11.12% 0,75+15/2=1,12

•
ZADATKE

Vrijednost dionice:

Primjer: dividenda je 35 kn, stopa rasta dividendi, g = 8%, diskontna stopa, r =12%. Vrijednost dionice
računamo:

P= Div/r-g= 3/0.12-0.08= 75 kn

Za dionice za koje poduzeće očekuje da će u idućim godinama donositi 10,00 kn dividendi

pretpostavlja se rast od 5 % na godinu uz stopu tržišne kapitalizacije od 10 %. Kolika je tržišna cijena
tih dionica primjenom modela konstantnog rasta dividendi.

10/0,10-0,05= 10/0,05= 200 kn

kapital

Nominalna vrijednost duga – pitanje

• Poduzeće A ima 10.000 glavnih 5-postotnih obveznica nominalne vrijednosti 5000 kuna, koje
dospijevaju kroz 12 godina. Tekuća tržišna cijena ovih obveznica iznosi 1850 kuna. Koliko
iznosi nominalna vrijednost duga poduzeća A?

• Rješenje: 50,000,000 kn, jer je to umnožak 10,000 komada obveznica sa nominalnom

vrijednošću obveznice od 5,000 kuna

• 10,000 x 5,000 = 50,000,000 kn

Nominalna vrijednost preferencijalnih dionica – pitanje

 • Poduzeće E namjerava emitirati 60,000,000 kuna povlaštenog kapitala kroz 40,000 10%-tnih
preferencijalnih dionica. Temeljem pregovora investicijski bankar obvezuje se emitirati
preferencijalne dionice uz neto cijenu od 1,250 kuna za poduzeće.Izračunajte nominalnu
vrijednost preferencijalnih dionica. 

• Nominalna vrijednost preferencijalnih dionica dobije se kada se 60 milijuna povlaštenog

kapitala podijeli sa brojem povlaštenih dionica od 40,000 komada - nominalna vrijednost
jedne preferencijalne dionice je 1,500 kuna.

Obveznice: izračun tekućeg prinosa – pitanje

• Obveznica nominalne vrijednosti 1,000 nosi kupon, kamatu od 4% godišnje. Trenutna cijena
obveznice je 940 kuna. Izračunajte tekući prinos na ovu obveznicu7

• Rješenje: Izračun kamate: 4% kupon na 1,000 kuna nominale je 40 kuna kamata. 40/940
jednako je 4,26%.

Trošak duga, kredita – rješenje

• Poduzeće C može ostvariti bankarski kredit od 30,000,000 kuna koji će se amortizirati u 8

jednakih godišnjih anuiteta od 5,200,000 kuna. Troškovi emisije  duga su zanemarivi.

8*5.200.000=41.600.000-30.0000 =11,600,000 kn 11,6*30%= 3,48 11,6 -3,48=8.120.000

• Kada se to pomnoži sa porezom na dobit od 30% (11.6 mio *30% = 3.48 mio), koji je porezni
štit, ukupni trošak duga je jednak 11,600,000 – 3,480,000 jednako je 8,120,000 kuna.

Trošak preferencijalnih dionica - pitanje

• Poduzeće E namjerava emitirati 60,000,000 kuna povlaštenog kapitala kroz 40,000 10%-tnih
preferencijalnih dionica. Temeljem pregovora investicijski bankar obvezuje se emitirati

preferencijalne dionice uz neto cijenu od 1,250 kuna za poduzeće. Izračunajte trošak

kapitala ovih preferencijalnih dionica

Ukupni trošak: broj komada pomnožen sa cijenom po dionici = 40,000 x 1,250 kn=
50,000,000 kn

• Nominalna cijena po povlaštenoj dionici je 60 mio kuna podijeljeno sa 40,000 kom = 1,500
kn po dionici

• Trošak preferencijalnih dionica = 10% na nominalni iznos dionice = 1,500 kn x 10% = 150 kn

• Trošak povlaštenog kapitala jednak je trošku po osnovi kamata (150 kn), podijeljeno sa
cijenom po kojoj su izdane, 1,250 kn = 150kn/1,250kn= 12,0%

Trošak preferencijalnih dionica – pitanje:

• Poduzeće D ima povlašteni kapital od 12.5% u pravim preferencijalnim dionicama nominalne

vrijednosti 400 kuna po dionici. Tržišna cijena ovih dionica kretala se u proteklom mjesecu u
rasponu od 300 do 320 kuna po dionici. Izračunajte trošak povlaštenog kapitala.Kamata na
povlaštene dionice (trošak)?

Kamata = 12,5% na nominalni iznos = 12,5%/400 kn = 50 kn

 • a) za najvišu : 50/320= 15,6%

• b) za najnižu: 50/300= 16,7%

• c) za prosječnu cijenu dionica: 50/310= 16,1%

Odnos: kuponska kamata%=nominal vrij.* kuponska kamata %

• Stopa prinosa= kapitalna dobit + dividenda/tržišna cijena dionice (cijena po kojoj ste kupili
dionicu)

• HT: kupili ste dionicu HT-a za 152 kn. Današnja cijena je 175 kn. Isplaćena dividenda 6.84kn

• Kapitalna dobit =175-152=23kn 23+6,84= 29,84

• Stopa prinosa = 29,84/152= 19,63%

• Dividendni prinos: dividenda/tržišna cijena dionice (cijena kupnje)

• Dividendni prinos= 6,84/152= 4,5%

• Postotak kapitalnog dobitka: kapitalni dobitak/tržišna cijena dionice (cijena kupnje)

• Postotak kapitalnog dobitka= 23/152= 15,13%

• stopa prinosa obveznica : 5.5% kuponska obveznica, cijena 1,056 kn, prodali ste je
sljedeće godine za 1,080 kn; Prihod od kupona(kamata)= 5.5% na 1,056= 58 kn;
Kapitalni dobitak (razlika u cijeni) 1,080-1056= 24kn; Stopa povrata= 58+24/1,056=
0,0776 ili 7,76%
•
• Što je to kapitalni dobit dionica ? ako sam dobila na razliku dionici . dionicu 175
(prodala)-152(kupila)= 23 kn 23+6,84 (dividende)=29,84 (kapitalna dobit) ;
• Što je stopa prinosa : kapitalna dobit + dividene/tržišna cijena: 29,84/152 (po kojoj
sam kupila)-=19,63%;
• Postotak kapitalnog dobitka= 23 (razlika u cijeni)/152(kupovna cijena)= 15,13%
•
• Što je beta koeficijent: osijetljivost povrata ulaganje na neku dionicu zovemo beta
koeficijent

Glavna razlika između obveznica i dionica? 8 pazi i podpitanja mogu biti)Obveznica dužnički
vrijednosi papir,samo prava na kamate bez prava glasa.
oportunitetni trošak je troška propuštenih prilika
Što je vanbilančno knjiženo: jamstva za određene aktivnosti, potencijalne moguće obaveze
Porezni štiti. Poduzeća s dugom porezno bolje prolaze iz razloga što su kamate porezno
priznati.
Do kojeg broja dionica je razumno devirzivirati rizik:15 do 20 dionica
Dividendni prinos: stavljam dividendu sa tržišnom cijenom dionica ( 6,84/152(cijenu po kojoj
sam kupila)=4,5%)
Ja mislim da može doči na kolokvij jer je više puta ponavljal ili indirektno ao do znanja:
Brojčani prikaz disperzije diverzifikacije rizika ide preko Standardne mjere izračun rizika su:
varijanca i standardna devijacija
Tržišni rizik ili sistemski rizik: makro i mikroekonomske okruženje u kojem dijeluje poduzeće
ne možemo utjecati na specifično možemo utjecati.

Klase financijskih zapisa su: trezorski zapisi,državne obveznice,redovne dionice

Tržišna premija rizika: kompencacija za preuzimanje rizika redovnih dionica
Stopa povrata na dionice=kamata na trezorski zapis+premija tržišni rizik (nerizična stopa)
Što zarađujemo kada kupujemo obveznice?: zarađujemo tekuči prinos iprinos do dospijeću
Nominalna vrijednost obveznica: vrijednost na koju glasi
Nominalna kamata (kupon) kamata navedena na obveznici
Dospijeće: sistem amortizacije: jednokratna, višekratna (anuitetska obveznica , kuponska )

Očekuje se da će dionice poduzeća A donjeti 50 kn dividende i da će njena cijena na kraju godine

iznositi 1450 kn . koliko bi dana sinvestitor platio za dionicu ako je očekivani prinos inv. 13%
 1Dio neto dobiti za isplatu dividende 60 40 90
2Neto dobit 100 100 100
DPR (1 : 2) 60.00% 40.00% 90.00%
POSLOVNE FINANCIJE – prezentacije za 2.kolokvij

VRIJEDNOST DIONICA

6. Procjena vrijednosti dionica

1. Dionice i tržišta dionica

2. Knjigovodstvene, likvidacijske i tržišne vrijednosti

3. Procjena vrijednosti redovnih dionica

4. Pojednostavljivanje modela diskontiranih dividendi

5. Ratuće dionice i prihodovne dionice

6. Na Zagrebačkoj burzi ništa nije besplatno

7. Tržišne anomalije i ponašanje u financijama

Neto sadašnja vrijednost i ostali kriteriji

1. Neto sadašnja vrijednost

2. Ostali investicijski kriteriji

 3. Primjeri međusobno isključivih projekata

4. Racionaliziranje kapitala

5. Posljednji pogled

6. Procjena vrijednosti dionica

1. Dionice i tržište dionica

2. Knjigovodstvene vrijednosti, likvidacijske vrijednosti, tržižne vrijednosti

3. Procjena vrijednosti redovnih dionica

4. Pojednostavljivanje modela diskontiranih dividendi

5. Ratuće dionice i prihodovne dionice

6. Na burzi ništa nije besplatno

6.1 Dionice i tržišta dionica

• Redovna dionica – vlasnički udjel u poduzeću

• Primarno tržište – tržište na kojem poduzeća izdaju nove dionice

• Inicijalna javna ponuda (IPO) – prva prodaja dionica javnosti

• Sekundarno tržište – tržište na kojem se trguje već izdanim dionicama

• Dividenda – periodična isplata gotovine koju poduzeće distribuira investitorima (vlasnicima

dionica)

• Omjer cijene i zarade (P/E) – omjer cijene dionice i zarade po dionici

Knjigovodstvene vrijednosti, likvidacijske vrijednosti, tržižne vrijednosti

• Knjigovodstvena vrijednost – neto vrijednost poduteća temeljena na bilanci

• Likvidacijska vrijednost – sredstva koja bi ostala nakon što se proda imovina poduzeća i
podmire sve njegove obveze

• Bilanca temeljena tržišnim vrijednostima – financijski izvještaj koji se bavi tržišnim

vrijednostima imovine i obveza

6.3 Procjena vrijednosti redovnih dionica

• Model diskontiranih dividendi – model diskontiranih novčanih tokova koji kaže da je današnja
cijena dionice jednaka sadašnjoj vrijednosti svih očekivanih budućih dividendi
• Vrijednost dionice je sadašnja vrijednost dividendi koje će investitoru biti isplaćene tijekom
njegovog investicijskog horizonta zbrojenog sa sadašnjom vrijednosti očekivane cijene
dionice na kraju tog horizonta

Pristup modela sadašnje vrijednosti dividendi - Gordonov model

Pristup modela sadašnje vrijednosti dividendi - Gordonov model

Primjer: dividenda je 35 kn, stopa rasta dividendi, g = 8%, diskontna stopa, r =12%. Vrijednost dionice
računamo:

P= Div/r-g= 3/0.12-0.08= 75 kn

Model konstantnog rasta dividendi

Za dionice za koje poduzeće očekuje da će u idućim godinama donositi 10,00 kn dividendi

pretpostavlja se rast od 5 % na godinu uz stopu tržišne kapitalizacije od 10 %. Kolika je tržišna cijena
tih dionica primjenom modela konstantnog rasta dividendi.

10/0,10-0,05= 10/0,05= 200 kn

6.4 Rastuće dionice, prihodovne dionice

 Omjer isplate dividendi – dio dobiti koji se isplaćuje kao dividenda

 Omjer zadržane dobiti – dio dobiti koji poduzeće zadržava, investira

 Omjer cijene i zarade (P/E omjer)

 6.5 Na burzi ništa nije besplatno

 Tehnička analiza

 Fundamentalna analiza

 Efikasno tržište – tržište na kojem cijene odražavaju sve raspoložive informacije

(prez.od 17.11.2021)

TROŠAK KAPITALA

NAJVAŽNIJE ODLUKE U POSLOVNIM FINANCIJAMA

Investicijske odluke: odluke o investicijama u dugoročnu realnu i financijsku imovinu poduzeća

Financijske odluke: Odabir između različitih instrumenata financiranja

Odluke o strukturi kapitala
Politika dividendi

INVESTICIJE I UPRAVLJANJE VRIJEDNOŠĆU

Poslovna odluka: nova investicija, preuzimanje drugog poduzeća, promjena strukture kapitala i sl.
Povećati će vrijednost poduzeća samo ako je sadašnja vrijednost budućih čistih novčanih
tokova koje generira poslovna odluka veća od sadašnje vrijednosti ulaganja

PRAVILO ČISTE SADAŠNJE VRIJEDNOSTI

ne donositi poslovne odluke koje imaju negativnu čistu sadašnju vrijednost jer se tako
smanjuje postojeća vrijednost poduzeća

2. FINANCIJSKA EFIKASNOST ULAGANJA

Očekivani novčani tokovi projekta

• iznos očekivanih novčanih tokova

• dinamika njihova pritjecanja

Diskontna stopa

• trošak kapitala poduzeća

• rizik projekta

Trošak kapitala kao granica investicijskog horizonta

Prihvatljivi samo oni projekti koji obećavaju profitabilnost višu od troška kapitala tvrtke, s pozitivnom
čistom sadašnjom vrijednošću i s internom stopom višom od troška kapitala.

TROŠAK KAPITALA

Ponderirani prosječni trošak kapitala: ukupni trošak kapitala poduzeća

Stopa profitabilnosti potrebna za zadovoljavanje interesa svih investitora
Temeljni standard profitabilnosti poduzeća
Granica investicijskog horizonta poduzeća

DEFINIRANJE TROŠKA KAPITALA

Pristup investitora: minimalna očekivana profitabilnost investicije

Pristup budžetiranja kapitala: diskontna stopa koja bi se trebala koristiti u procesu budžetiranja

kapitala

Pristup maksimalizacije vrijednosti dionica: profitabilnost neophodna da se zadrži postojeća

vrijednost dionica

STRUKTURA KAPITALA

Dugoročna financijska struktura: Dugoročni izvori financiranja

Uključivanje kratkoročnih izvora koji se obnavljaju

Struktura kapitalizacije poduzeća

Komponente strukture kapitala: Dug, Glavnica (Obična glavnica, Povlaštena glavnica)

NERIZIČNA KAMATNA STOPA I PREMIJA RIZIKA

Nerizična kamatna stopa: Kamatna stopa koja se postiže na nerizična ulaganja, Državni vrijednosni
papiri

Premija rizika: Nagrada u vidu dodatnih mogućnosti zarađivanja za preuzeti rizik, Rastuća konveksna
funkcija prema veličini rizika

PREMIJA RIZIKA sastoji se od:

Premije rizika naplate (kreditni rizik): to je veći rizik izostanka isplate kamata i/ili nominalne
vrijednosti duga, to je veća kamatna stopa koja se zahtijeva za takva ulaganja
Ocjena kreditnog rejtinga ključna za ocjenu rizika naplate

Premije likvidnosti: Što je investicija manje likvidna veći je rizik njenog unovčavanja po očekivanoj
cijeni
Premije dospijeća: Što je duže dospijeće investicije, veći je rizik predvidivih novčanih tokova u
 budućnosti

3. POJEDINAČNI TROŠKOVI KAPITALA

Troškovi pojedinačnih komponenti ukupne strukture kapitala poduzeća

Ukupna struktura kapitala poduzeća: trošak obične glavnice, trošak povlaštene glavnice, trošak duga
Primjer PODRAVKA:
PONDERIRANI PROSJEČNI TROŠAK KAPITALA - Podravka d.d.

• Prosječni ponderirani trošak (kamata) na kamatonosne obveze je 1.21% (2018: 1.62%)

• Stopa povrata na dionice = kamata na trezorske zapise/obveznice + premija tržišnog rizika

• Kamata na obveznice: 0.75%-1.5%

• Premija tržišnog rizika: 10.0%

• Zahtijevana stopa povrata: 1.12% + 10.0%= 11.12%

3. TROŠAK OBIČNE GLAVNICE

 • Očekivani prinos vlasnika – trošak za poduzeće

• oportunitetni trošak – trošak propuštene prilike

• Nije jednostavan za pojmiti niti za izračunati

• zbog toga je često zanemaren u računovodstvenim analizama

• pogrešan pristup!

• Interesi vlasnika moraju biti ostvareni

• ostvarivanje očekivanog prinosa

• ulaganje u druga poduzeća i investicije

• Pristup modela sadašnje vrijednosti dividendi

• Gordonov model

• Pristup teorija tržišta kapitala

• Model vrednovanja kapitalne imovine (CAPM)

• Pristup trošak duga + premija rizika

• Aproksimacija troška

• pristup prinosa od dividendi

• profitabilnost glavnice (ROE)

Pristup modela sadašnje vrijednosti dividendi - Gordonov model

Vrijednost za razdoblje držanja

1. Model konstantnih dividendi

Primjer:

Poduzeće očekuje da će njegove dionice stalno donositi 50,00 kn dividende uz zahtijevanu

profitabilnost od 12 %. Kolika je tržišna cijena te dionice?

 P0 = Dt / ks = 50/0,12= 416,67 kn

 P0 sadašnja vrijednost dionice

 Dt dividende kroz razdoblje držanja

 ks diskontna stopa – stopa kapitalizacije

2. Model konstantnog rasta dividendi

Primjer:

Za dionice za koje poduzeće očekuje da će u idućim godinama donositi 10,00 kn dividendi

pretpostavlja se rast od 5 % na godinu uz stopu tržišne kapitalizacije od 10 %. Kolika je tržišna cijena
tih dionica primjenom modela konstantnog rasta dividendi.

10/0,10-0,05= 10/0,05= 200 kn

3. Model varijabilnog rasta dividendi

Primjer:

Poduzeće je isplatilo 8,00 kn dividende po dionici. Očekuje se godišnja stopa rasta od 5 %. Jedinična
tržišna kapitalizacija te dionice je 12 %. Kolika je vrijednost dionice krajem 3. godine?

8,00*(1+0,05)⁴/0,12-0,05= 9,72405/0,07= 138,92 kn

Pristup modela sadašnje vrijednosti dividendi - Gordonov model

• Prikladan za procjenu troška glavnice poduzeća koja su već dosegla razdoblje

dugoročnog stabilnog rasta te onih poduzeća koja redovito isplaćuju
dividende.

• Ključni problem - prognoza stope rasta

• Model osjetljiv na stopu rasta

• Izračun stope rasta

• iz povijesnih podataka

• aritmetička ili geometrijska sredina

• profitabilnost reinvestiranja zarada

• g = ROE x z (g= stopa rasta dividendi)

• ocjena financijskih analitičara

Primjer konstantnog rasta dividendi - Gordonov model

Poduzeće A ima prosječnu profitabilnost glavnice od 13% u posljednjih 10 godina. ROE je bila
relativno stabilna u tom periodu, iako je varirala od najnižih 10% do najviših 17%. U istom razdoblju
poduzeće je zadržalo stabilan odnos isplate dividendi i zadržavanja zarada te se stopa isplate
dividendi formirala na razini d = 0,55 iz čega proizlazi da je z = (1 – 0,55) = 0,45.

Koristeći formulu g = ROE x z dobije se vrijednost g = 5,85%. g = 0,45 * 13% = 5,85%

Ako su zadnje isplaćene dividende iznosile 50kn, a tekuća tržišna cijena dionice iznosi 530kn, kolika je
očekivana profitabilnost dionica?

Računamo prinos na dionice.

Stopa rasta dividendi = g = 5,85%

50*(1+0,0585)/530 + 0,0585= 52,925/530+0,0585= 0,1583=15,83%. Očekivana profitabilnost je
15,85%

Model vrednovanja kapitalne imovine (CAPM)

• Jedan od najčešće korištenih modela određivanja troška glavnice

• CAPM uzima u obzir sistematski ili tržišni rizik, odnosno rizik kojeg nije
moguće diverzificirati, i dovodi ga u vezu s očekivanim prinosom investicije

kj zahtijevani prinos na dionicu; trošak obične glavnice poduzeća

kF nerizična kamatna stopa

β Beta, mjera sistematskog ili tržišnog rizika

kM očekivani prinos na tržišni indeks

Četiri osnovna koraka u primjeni CAPM modela:

1. Procjena nerizične kamatne stope

2. Procjena očekivane tržišne premije rizika - razlika između očekivanog tržišnog prinosa i nerizične
kamatne stope

3. Procjena beta koeficijenta kao mjere relevantnog rizika investicije

4. Uvrštavanje procijenjenih veličina u CAPM formulu i izračun troška obične glavnice

Primjer:

Pretpostavimo da se na poduzeće A, industriju kojoj

pripada i državu u kojoj posluje, odnose sljedeći podaci:

* Beta = 1,1

* prinos na 10-godišnje državne obveznice = 8%

* očekivani prinos na tržišni indeks = 13%

Uvrsti li se to u CAPM formulu, izračunava se trošak

obične glavnice poduzeća (ili zahtjevani prinos na dionicu) A od 13,5%.

* kj = kf + β (km – kf)

* kj = 8% + 1,1 x (13% – 8%) = 8% + 5,5% = 13,5%

Rizici prema mogućnosti diversifikacije

• Specifični rizik: unutarnji rizik koji ovisi o poslovanju poduzeća na

kojeg menadžmenta može utjecati

predstavlja dio ukupnog rizika imovine koji se može izbjeći

diverzifikacijom – diverzificirajući ili nesistematski rizik

• povećanjem broja dionica u portfoliu ovaj rizik biti će sve

manji, pa će se time i postupno smanjivati ukupni rizik
portfolia

• Tržišni rizik: proizlazi iz eksternih okolnosti na koje poduzeće

ne može utjecati (ciklička kretanja privrede, inflacija,
monetarna politika)

ovaj rizik ne može se izbjeći diversifikacijom, stoga se naziva

nediversificirajućim ili sistematskim rizikom

Relevantni rizik investicije

• Uklapanje investicije u investicijski portfolio

• kako će se investicija odraziti na rizik investitorova portfolia

• dio ukupnog rizika investicije koji nije reduciran diversifikacijom

• Za investitora koji drži dobro diversificirani portfolio relevantan je

samo sistematski rizik investicije

ß KOEFICIJENT

• Prosječna investicija

• promjene prinosa dionice odgovaraju promjenama prinosa tržišta

ß=1

• Agresivna investicija

• promjene prinosa dionice intenzivnije su od promjena prinosa tržišta

ß>1

• Defanzivna investicija

• promjene prinosa dionice slabijeg su intenziteta od promjena prinosa

tržišta ß<1

Pristup trošak duga + premija rizika

ks = kb + kr

• ks = trošak vlastitog kapitala

• kb = trošak duga prije poreza

 • kr = premija rizika na vlastiti kapital

Subjektivno određenje premije rizika

TROŠAK DUGA

Javni dugovi - Utrživi dugovi

• Javno emitirane obveznice

• Prinos do dospijeća

• Diskontna stopa koja svodi novčane tokove od obveznice na tržišnu

vrijednost duga

• Interna stopa profitabilnosti obveznice

• Privatni dugovi - Neutrživi dugovi

• Privatno emitirane obveznice

• Bankarski krediti, leasing aranžmani

• Efektivna kamatna stopa

• Usklađivanja s promjenama na tržištu duga

Trošak duga nakon poreza

Razlikuje se od troška kapitala prije poreza za one komponente čije se naknade izuzimaju iz oporezive
dobiti (kamate)

Trošak kapitala nakon poreza manji je nego prije poreza zbog poreznog zaklona - porezne uštede

kd = kb (1 – sp)

kb trošak duga prije poreza

kd trošak duga nakon poreza

sp stopa poreza na dobit (u Hrvatskoj 18%)

TROŠAK POVLAŠTENOG KAPITALA

Kp = Dp / Pp

Iz modela sadašnje vrijednosti dividendi - konstantne dividende

kp = tekuća cijena povlaštene dionice

Pp = vrijednost povlaštenih dividendi

Dp = prinos na povlaštenu dionicu

Pp = 50 kn, Dp = 15,85%

Kp = 15,85/50 = 0,1585/50= 315.5 kn

TROŠAK NOVOEMITIRANOG KAPITALA

Novu emisiju terete troškovi emisije

• Poduzeće neće primiti ukupnu tržišnu vrijednost emitiranog kapitala

• Trošak novoemitiranog kapitala viši je od troška postojećeg kapitala

Izračun

• Neto utržak od emisije mjesto cijene emisije

• Aproksimacija

• kni trošak novoemitiranog kapitala

• kpi trošak postojećeg kapitala

• f stopa troškova u ukupnoj emisiji

kni = kpi / 1 - f

TROŠAK ZADRŽANIH ZARADA

• Zadržavanje zarada ne iziskuje nikakve troškove emisije

• Trošak zadržanih zarada isti kao i trošak postojeće obične glavnice

• Jeftiniji oblik povećanja glavnice od emisije novih dionica

• problem troškova emisije

AMORTIZACIJA

• Nije izvor u računovodstvenom i pravnom smislu - ima li trošak

kapitala?

• Transformacija materijalne imovine u novac

• ima trošak kapitala

• odgovara prosječnom ponderiranom trošku kapitala

• ne treba ga zasebno izračunavati

UKUPNI TROŠAK KAPITALA

• Prosječni ponderirani trošak kapitala ovisi

• o troškovima pojedinačnih komponenti kapitala

• o vrijednosnom udjelu svake komponente kapitala u ukupnoj

strukturi kapitala

• Problemi utvrđivanja pondera

• tržišna vs knjigovodstvena vrijednost strukture kapitala

• ciljani udjeli vs trenutačna struktura kapitala

(prez od 01.12.21.)

STRUKTURA KAPITALA

POLITIKA STRUKTURE KAPITALA

Uključuje međusobno povezane odluke o:

• Iznosima i dinamici potreba za financijskim sredstvima

• Vrsti i ročnosti izvora

• Utjecaju financijskih odluka na očekivani povrat i rizik

• Mogućnosti servisiranja duga i,

• Vjerojatnosti financijskih neprilika (stečaja).

• Financijske potrebe definiraju se planom financiranja, a proizlaze iz planskog računa dobiti i

planske bilance

• Utvrđene potrebe određuju ročnost izvora i na odluku o vrsti izvora financiranja (dionice,
obveznice, kredit i dr.)

FINANCIJSKA POLUGA

• Za poduzeće se kaže da koristi financijsku polugu kada ima fiksne financijske troškove, kao
npr. troškovi kamata i leasing naknade
 • Upotreba fin. poluge ima za posljedicu da varijabilnost EBIT-a, vodi većoj varijabilnosti EBT-a,
neto dobiti i zarade po dionici, što je izraženo stupnjem financijske poluge

SFP = stupanj financijske poluge

EBIT = dobit iz poslovanja

EBIT – trošak kamata = EBT, tj. dobit prije oporezivanja

Primjer:

Poduzeće je ostvarilo 60 milijuna kuna EBIT-a, a trošak kamata je 12 milijuna kuna. SFP =?

SFP = 60/48= 1.25

Stupanj fin. poluge iznosi 1.25%. To znači da 1% promjena EBIT-a, EBT se mijenja za 1.25%, a uz
konstatnu stopu poreza na dobit i broj dionica, neto dobit i EPS se također mijenjaju za 1.25%

DONOŠENJE ODLUKE O STRUKTURI KAPITALA

Odluka mora respektirati:

Porezni tretman duga

Agencijske troškove i troškove fin. neprilika

Karakter imovine

Nedjeljivost financiranja

1. POREZNI TRETMAN DUGA

Porezni tretman duga (porezna zaštita) daje prednost dugovnom financiranju pri umjerenim
razinama duga

Vrijednost ove zaštite je da će poduzeće ostvariti mogućnost korištenja ove prednosti, kao i drugih
načina (npr. ubrzana amortizacija)

KAMATNI POREZNI ŠTIT

 • Kao što se iz priloženog vidi, kamata koju poduzeće plaća za svoj dug iznosi 10 % te se ona
odbija od poreza, dok vlastiti kapital podliježe korporativnom porezu

• Prednost financiranja putem duga je ta što se ne plaća porez na kamatu pa je kombinirana

dobit od zaduženja i dioničkog kapitala veća kada se poduzeće financira zaduživanjem

2. AGENCIJSKI TROŠKOVI I TROŠKOVI FINANCIJSKIH NEPRILIKA

Zbog postojanja agencijskih troškova i troškova financijskih neprilika neto efekt zaduživanja na
vrijednost poduzeća može biti negativan

Stoga management mora odrediti granice povećanja financijske poluge

3. KARAKTER IMOVINE

Vrsta imovine od utjecaja je na strukturu kapitala jer poduzeća sa velikim udjelom materijalne
imovine (zgrade, postrojenja, oprema itd.) imaju dosta imovine za pokriće (kolateral) pri zaduživanju

Trošak fin. neprilika je veći za poduzeća koja ovise o razvojnim mogućnostima, ili imaju pretežito
nematarijalnu imovinu koju ne mogu prodati u slučaju potrebe

4. NEDJELJIVOST FINANCIRANJA

Financiranje je po svojoj prirodi nedjeljivo, što implicira da usklađivanje strukture s optimalnom

nameće troškove

U stvarnosti na kratak rok će postojati odstupanje između stvarne i ciljne strukture kapitala

Potreba održanja financijske fleksibilnosti, održavanje rezervnog kapaciteta zaduživ

POGLAVLJE

2. FINANCIJSKA ANALIZA

FINANCIJSKE INFORMACIJE

Financijske informacije predstavljaju rezultat poslovanja poduzeća izražen u novcu.

Izvori financijskih informacija:

Financijska izvješća (za dioničare; porezna)

Publikacije analitičara vrijednosnica i izvješća brokerskih kuća za poduzeće ili sektor

Interna, management izvješća

Tržišni podaci

Temeljna financijska izvješća

Sukladno ZOR-u (NN 78/15, 134/15, 120/16, 116/18, 42/20, 47/20) i Pravilniku o strukturi i sadržaju
godišnjih financijskih izvještaja (NN 95/16), strukturu temeljnih financijskih izvješća u Hrvatskoj čine:

1. Izvještaj o financijskom položaju (bilanca)

2. Račun dobiti i gubitka

3. Izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti

4. Izvještaj o novčanim tokovima

5. Izvještaj o promjenama kapitala

6. i Bilješke uz financijske izvještaje.

Obaveza sastavljanja financijskih izvještaja s obzirom na veličinu poduzeća

Prikaz skraćene bilance na određeni datum

BILANCA

• Bilanca predstavlja sustavni pregled imovine, kapitala i obveza poduzeća na određeni datum,
najčešće na datum završetka fiskalne godine
 • Imovina i obveze poduzeća su u bilanci prikazani prema ročnosti: kratkotrajna i dugotrajna
imovina, te kratkotrajne i dugoročne obveze te temeljna glavnica

RAČUN DOBITI I GUBITKA

• Račun dobiti i gubitka je prikaz prihoda, rashoda i financijskog rezultata u određenom

vremenskom razdoblju

Prihodi:

• Poslovni prihodi

• Prihodi od financiranja

• Izvanredni prihodi

Rashodi

• Poslovni rashodi

• Financijski rashodi

• Izvanredni rashodi

Metode analize financijskih izvješća

Analiza financijskih izvješća se provodi: Analize pomoću pokazatelja, Komparativnom analizom,

Analizom trenda

1. Analize pomoću pokazatelja

 Financijski pokazatelji nastaju stavljanjem u odnos podataka iz jednog ili više izvješća, ili
nekom od kombinacija tržišnih i podataka iz financijskih izvješća

Oni predstavljaju prvi korak financijske analize, ali pravu vrijednost imaju tek kad se koriste u
komparativnoj analizi ili kombiniraju s analizom trenda

2.Komparativnom analizom

Komparativna analiza provodi se usporedbom izabranih financijskih pokazatelja s:

Povijesnim pokazateljima
Pokazateljima konkurencije; sektora
Planiranim veličinama

3.Analizom trenda

Analiza trenda daje uvid u kretanje financijskog stanja poduzeća kroz vrijeme:
usporedbom fin. pokazatelja za više sukcesivnih izvješća
Izračunom trendnih – indeksiranih izvješća (horizontalna analiza)
Izvješća uobičajene veličine – strukturnih izvješća (vertikalna analiza)

poglavlje

3. Analiza putem 5 pokazatelja:

1. Pokazatelji likvidnosti
2. Pokazatelji upravljanja imovinom (efikasnosti, aktivnosti)
3. Pokazatelji upravljanja dugom (zaduženosti)
4. Pokazatelji profitabilnosti
5. Pokazatelji financijskih tržišta (tržišne vrijednosti

Klasifikacija financijskih pokazatelja

1. POKAZATELJI LIKVIDNOSTI

Pokazatelji likvidnosti koriste se za procjenu sposobnosti poduzeća da udovolji kratkoročnim

obvezama svojom kratkotrajnom imovinom (gotovinom ili imovinom koja se može u kratkom
roku pretvoriti u gotovinu)

Za analizu ove sposobnosti govorimo o:

pokazatelju tekuće likvidnosti
pokazatelju ubrzane likvidnosti
• Ovi pokazatelji su čisti brojevi koji se ne izražavaju ni u kakvim jedinicama

Tekući pokazatelj – pokazatelj tekuće likvidnosti

Pokazatelj tekuće likvidnosti (tekući odnos, tekući pokazatelj) se računa dijeljenjem kratkotrajne
imovine s kratkotrajnim obvezama

Ocjena pokazatelja se vrši s prosjekom sektora i analize trenda

Preporučena razina: najmanje 2, ili 1.5

Previsoki pokazatelj upućuje na slabo upravljanje kratkotrajnom imovinom, nekurentne zalihe ili
slabo korištenje kratkoročnih kredita

Silazan trend upozorava da kratkoročne obveze rastu, i/ili se kratkotrajna imovina smanjuje

Brzi pokazatelj – pokazatelj ubrzane likvidnosti

Pokazatelj ubrzane likvidnosti se koristi za procjenu može li poduzeće udovoljiti svojim kratkoročnim
obvezama upotrebom svoje najlikvidnije imovine

Računa se dijeljenjem kratkotrajne imovine umanjene za zalihe s kratkoročnim obvezama

Preporučena razina: 1 ili više

Ako je pokazatelj visok treba unaprijediti upravljanje gotovinom radi smanjenja suviška gotovine,
pooštriti kreditnu politiku ili smanjiti kratkotrajnu u korist dugotrajne imovine

2. POKAZATELJI UPRAVLJANJA IMOVINOM (EFIKASNOSTI, AKTIVNOSTI)

Pokazatelji upravljanja imovinom koriste se za ocjenu efikasnosti kojom se upravlja imovinom

poduzeća za generiranje date razine prodaje tj. ocjenu njene poslovne efikasnosti

Ako poduzeće koristi previše kratkotrajne i dugotrajne imovine mogla je ostvariti veću
profitabilnost da je sredstva vezna u imovini upotrijebila na neki drugi način

Neefikasna upotreba nameće dodatne financijske troškove i vodi nižoj profitabilnosti kapitala

Ako je pak razina imovine preniska, povećanjem ulaganja u imovinu moguće je povećati
kvalitetu proizvoda ili efikasnost procesa proizvodnje

Glavni pokazatelji upravljanja imovinom:

Prosječno razdoblje naplate potraživanja (dani nenaplaćenih potraživanja)

Prosječno razdoblje naplate potraživanja (dani nenaplaćenih potraživanja

Pokazatelj prosječnog razdoblja naplate potraživanja koristi se za procjenu broja dana koje
poduzeće mora čekati prije nego dobije gotovinu od prodaje
On odražava efikasnost naplate potraživanja, kreditne politike i aktivnosti managementa

Pokazatelj se računa dijeljenjem potraživanja na kraju razdoblja ili prosjeka u toku godine
(početna plus konačna potraživanja podijeljeno sa 2) s prodajom, koja je izražena na dnevnoj
bazi (prodaja/360)

Pokazatelj obrtaja zaliha

 Pokazatelj obrtaja zaliha (čisti broj, u praksi i kao puta „x”)

Pokazatelj obrtaja zaliha pokazuje efikasnost upravljanja zaliha

On pokazuje koliko puta godišnje poduzeće okrene (obrne) prosječne zalihe

Pokazatelj obrtaja zaliha računa se dijeljenjem prodaje s prosječnom razinom zaliha u toku
godine

Niski pokazatelj implicira da poduzeće: ima visoke oportunitetne troškove (trošak kapitala
uloženog u zalihe, skladišne troškovi, osiguranje itd.) tj. neproduktivno koristi sredstva i
moguće nekvalitetne (zastarjele, pokvarene) zalihe

Previsoki pokazatelj upućuje da poduzeće vjerojatne iscrpljuje zalihe i tako gubi kupce

Pokazatelj obrtaja dugotrajne imovine puta ili „x”)

Pokazatelj obrtaja dugotrajne imovine mjeri efikasnost poduzeća u korištenju opreme i

postrojenja, povezujući prodaju i dugotrajnu imovinu tvrtke

Pokazatelj se računa da se u odnos stavi ukupan prihod sa prosječnom neto dugotrajnom

imovinom

Viši pokazatelj je poželjniji

Niski pokazatelj upućuje na moguće probleme u vezi marketinga, ili da poduzeće ima novija
postrojenja i opremu, i/ili neuposlene kapacitete ili investira radi udovoljavanja potreba
procijenjene povećane prodaje

Pokazatelj obrtaja ukupne imovine puta ili „x

Pokazatelj obrta ukupne imovine pokazuje relativnu efikasnost poduzeća u korištenju

imovine u stvaranju rezultata
Pokazatelj odražava upravljanje potraživanjima (kroz prosječno vrijeme naplate), zalihama
(kroz pokazatelj obrtaja), dugotrajnom imovinom (kroz pokazatelj obrtaja dugotrajne
imovine)
Računa se dijeljenjem prodaje s iznosom ukupne imovine

3. POKAZATELJI UPRAVLJANJA DUGOM (ZADUŽENOSTI)

Pod dugom se podrazumijevaju izvori financiranja koji se moraju otplatiti, i to na kratak rok
(do godinu dana) ili na dugi rok

Pokazatelji zaduženosti koriste se za procjenu financijskog rizika poduzeća

Razlikujemo dvije vrste pokazatelja zaduženosti (fin. poluge):

• pokazatelji na temelju stavljanja u omjer stavki bilance radi utvrđivanja razmjera u

kojem se imovina financirala posuđenim sredstvima

• pokazatelji na temelju računa dobitka i gubitka radi utvrđivanja koliko su puta fiksne
naknade pokrivene dobitkom
Najčešći pokazatelji upravljanja dugom su:
Pokazatelj ukupnog duga prema ukupnoj imovini
Pokazatelj pokrića kamata
Pokazatelj pokrića fiksnih naknada

Pokazatelj zaduženosti (ukupni dug prema ukupnoj imovini) – u %

Pokazatelj zaduženosti pokazuje koliki udio sredstava su osigurali vjerovnici (kreditori)

Daje informaciju o tome kontrolira li poduzeće svoje dugove

Pokazatelj zaduženosti računa se dijeljenjem ukupnih obveza (dugoročnog duga i

kratkoročnih obveza) s ukupnom imovinom

Viši pokazatelj znači da je poduzeće rizičnije, da mora plaćati veće troškove kamata

Ako je pokazatelj 40%: 1-0.4= 0.6, ili 60% je pokazatelj samofinanciranja, udio vlastitog
kapitala u ukupnim izvorima financiranja

Pokazatelj pokrića kamata – puta, „x”

Pokazatelj pokrića kamata pokazuje razmjer u kojem poslovni dobitak može pasti, a da se ne
dovede u pitanja plaćanje kamata

Računa se dijeljenjem dobiti iz poslovanja (EBIT) i troškova kamata (trošak kamata je

pokriven x puta)

EBIT se uzima jer su kamate neoporeziv trošak (na njihovo plaćanje ne utječe porez),
odnosno ukupan EBIT je raspoloživ za plaćanje kamata

Što je pokazatelj viši, to je veća sigurnost vjerovnika. Međutim, to može značiti i da nije
dovoljno iskorištena financijska poluga

4. POKAZATELJI PROFITABILNOSTI

Pokazatelji profitabilnosti izražavaju snagu zarade poduzeća, odnosno pokazuju ukupni efekt
likvidnosti, upravljanja imovinom i dugom na mogućnost ostvarivanja profita

Profitabilnost se može mjeriti u odnosu na obujam prodaje (bruto i neto profitna marža) i u odnosu
na ulaganja (profitabilnost imovine i profitabilnost vlastitog kapitala), a izražava se u postotku

Najčešće korišteni pokazatelji profitabilnosti su:

Bruto profitna marža

Bruto profitna marža računa se dijeljenjem prihoda od prodaje umanjenih za trošak prodane robe s
prihodima od prodaje

Ovaj pokazatelj odražava kako politiku cijena koju tvrtka provodi, tako i efikasnost proizvodnje,
odnosno kontrolu troškova
Visok pokazatelj može značiti da poduzeće želi visokom maržom ostvariti visoki profit po jedinici
prodaje, žrtvujući obujam prodaje

Neto profitna marža

Neto profitna marža pokazuje kako management kontrolira troškove, rashode i prihode, pa se koristi
kao pokazatelj efikasnosti managementa

Računa se dijeljenjem neto dobiti, umanjene za eventualne dividende na povlaštene dionice, s

prihodima od prodaje

Neto profitna marža mjeri kolika se stopa neto dobiti ostvaruje za dioničare na jednu kunu prodaje

Temeljna snaga zarade

Pokazatelj temeljne snage zarade dobar je pokazatelj za usporednu analizu u slučaju kada postoje
razlike u stupnju financijske poluge

Računa se dijeljenjem EBIT-a s ukupnom imovinom

Povrat na ukupnu imovinu (ROA)

Pokazatelj povrata na ukupnu imovinu (ROA) pokazuje sposobnost poduzeća da korištenjem

raspoložive imovine ostvari dobit, odnosno predstavlja također mjeru snage zarade poduzeća

Računa se dijeljenjem neto dobiti umanjene za dividende povlaštenih dioničara s ukupnom imovinom
Pokazuje koliko je lipa/kuna poduzeće zaradilo na svaku kunu imovine

Povrat na vlastiti kapital/dioničku glavnicu (ROE

Pokazatelj povrata na vlastiti kapital pokazuje snagu zarade u odnosu na ulaganja dioničara (izražena
prema knjigovodstvenoj vrijednosti)

Računa se dijeljenjem neto dobiti umanjenoj za dividende povlaštenih dioničara s vlastitim kapitalom
– običnom dioničkom glavnicom

Kako je osnovni cilj poslovanja poduzeća povećanje vrijednosti za dioničare, ovaj pokazatelj je
najbolja pojedinačna mjera uspješnosti poduzeća u ispunjenju tog cilja

5. POKAZATELJI FINANCIJSKIH TRŽIŠTA (TRŽIŠNE VRIJEDNOSTI

Pokazatelji financijskih tržišta odraz su stavova investitora o performansama i perspektivi poduzeća

Glavni pokazatelji su:

Pokazatelj cijena/zarada (P/E) puta, „x

Pokazatelj cijena/zarada (P/E)pokazuje koliko su investitori voljni platiti za 1 kunu zarade poduzeća
Računa se dijeljenjem tržišne cijene dionice sa zaradom po dionici (EPS)

Pokazatelj je viši za poduzeća s dobrom perspektivom a niži za rizičnija poduzeća

Pokazatelj s druge strane govori o tome i koliko su skupe ili jeftinije pojedine dionice. Dionice sa
visokim pokazateljem su skupe, i obrnuto

Pokazatelj tržišna/knjigovodstvena vrijednost

Ovaj pokazatelj pokazuje kako investitori procjenjuju poduzeće, odnosno njene dionice

Pokazatelj se računa dijeljenjem tržišne cijene po dionici s knjigovodstvenom vrijednošću po dionici

Pokazatelj, ovisno o uspješnosti poduzeća, kreće se između 0.5 i 3.0 puta

Stopa isplate dividendi

Povrat od dividendi

FINANCIJSKO PLANIRANJE

Financijsko planiranje je proces procjene učinaka investicijskih i financijskih odluka

Kratkoročno (do 1 godine) i dugoročno 5 godina i na dalje

Proces financijskog planiranja ima za rezultat planirana financijska izvješća (engl. Pro forma fin.
statements) i set proračuna (engl. budgets)

Planirana financijska izvješća daju prognozu financijskih izvješća, a proračun (gotovine, prodaje,
kapitalnih ulaganja) predstavlja detaljni plan financijskih aktivnosti

Dug i politika ispalte dividende 12.01

Nominalna vrijednost duga – jednaka je ukupnoj obvezi poduzeća po osnovi tog duga ili kapitala
podijeljenoj sa brojem jedinica/komada tog duga ili dioničkog kapitala

Tržišna vrijednost duga - jednaka je ukupnoj obvezi podijeljenoj sa tržišnom cijenom tog duga ili
dioničkog kapitala
Nominalna vs tržišna vrijednost obveza – duga, kapitala

• Nominalna vrijednost duga po osnovi obveznica – broj obveznica množena sa

nominalnom vrijednosti obveznice
• Tržišna vrijednost duga po osnovi obveznica – broj obveznica množena sa tržišnom
vrijednosti obveznice
• Nominalna vrijednost glavničkog kapitala – broj dionica množen sa nominalnom
vrijednosti dionice
• Tržišna vrijednost glavničkog kapitala – broj dionica množena sa tržišnom vrijednosti
dionica (mkt cap.)
Nominalna vrijednost dionica

• Da li dionička društva moraju imati definiranu nominalnu vrijednost dionica

• Nije nužno imati nominalnu vrijednost dionica

• Npr. HT i Valmar nemaju definiranu, izraženu nominalnu vrijednost dionica

ZADATKE

Nominalna vrijednost duga – pitanje

• Poduzeće A ima 10.000 glavnih 5-postotnih obveznica nominalne vrijednosti 5000 kuna, koje
dospijevaju kroz 12 godina. Tekuća tržišna cijena ovih obveznica iznosi 1850 kuna. Koliko
iznosi nominalna vrijednost duga poduzeća A?

• Rješenje: 50,000,000 kn, jer je to umnožak 10,000 komada obveznica sa nominalnom

vrijednošću obveznice od 5,000 kuna

• 10,000 x 5,000 = 50,000,000 kn

Nominalna vrijednost preferencijalnih dionica – pitanje

• Poduzeće E namjerava emitirati 60,000,000 kuna povlaštenog kapitala kroz 40,000 10%-tnih
preferencijalnih dionica. Temeljem pregovora investicijski bankar obvezuje se emitirati
preferencijalne dionice uz neto cijenu od 1,250 kuna za poduzeće.Izračunajte nominalnu
vrijednost preferencijalnih dionica. 

• Nominalna vrijednost preferencijalnih dionica dobije se kada se 60 milijuna povlaštenog

kapitala podijeli sa brojem povlaštenih dionica od 40,000 komada - nominalna vrijednost
jedne preferencijalne dionice je 1,500 kuna.

Obveznice: izračun tekućeg prinosa – pitanje

• Obveznica nominalne vrijednosti 1,000 nosi kupon, kamatu od 4% godišnje. Trenutna cijena
obveznice je 940 kuna. Izračunajte tekući prinos na ovu obveznicu7

• Rješenje: Izračun kamate: 4% kupon na 1,000 kuna nominale je 40 kuna kamata. 40/940
jednako je 4,26%.

Trošak duga, kredita – rješenje

• Poduzeće C može ostvariti bankarski kredit od 30,000,000 kuna koji će se amortizirati u 8

jednakih godišnjih anuiteta od 5,200,000 kuna. Troškovi emisije  duga su zanemarivi.

• Rješenje: 8 anuiteta pomnoženo sa 5,200,000 daju ukupan dug od 41,600,000 kuna.

41,600,000 minus 30,000,000 je 11,600,000 kn
 • Kada se to pomnoži sa porezom na dobit od 30% (11.6 mio *30% = 3.48 mio), koji je porezni
štit, ukupni trošak duga je jednak 11,600,000 – 3,480,000 jednako je 8,120,000 kuna.

Trošak preferencijalnih dionica - pitanje

• Poduzeće E namjerava emitirati 60,000,000 kuna povlaštenog kapitala kroz 40,000 10%-tnih
preferencijalnih dionica. Temeljem pregovora investicijski bankar obvezuje se emitirati

preferencijalne dionice uz neto cijenu od 1,250 kuna za poduzeće. Izračunajte trošak

kapitala ovih preferencijalnih dionica

• Ukupni trošak: broj komada pomnožen sa cijenom po dionici = 40,000 x 1,250 kn=
50,000,000 kn

• Nominalna cijena po povlaštenoj dionici je 60 mio kuna podijeljeno sa 40,000 kom = 1,500
kn po dionici

• Trošak preferencijalnih dionica = 10% na nominalni iznos dionice = 1,500 kn x 10% = 150 kn

• Trošak povlaštenog kapitala jednak je trošku po osnovi kamata (150 kn), podijeljeno sa
cijenom po kojoj su izdane, 1,250 kn = 150kn/1,250kn= 12,0%

Trošak preferencijalnih dionica – pitanje:

• Poduzeće D ima povlašteni kapital od 12.5% u pravim preferencijalnim dionicama nominalne

vrijednosti 400 kuna po dionici. Tržišna cijena ovih dionica kretala se u proteklom mjesecu u
rasponu od 300 do 320 kuna po dionici. Izračunajte trošak povlaštenog kapitala.Kamata na
povlaštene dionice (trošak)?

Kamata = 12,5% na nominalni iznos = 12,5%/400 kn = 50 kn

• a) za najvišu : 50/320= 15,6%

• b) za najnižu: 50/300= 16,7%

• c) za prosječnu cijenu dionica: 50/310= 16,1%

Tumačenje izbora načina financiranja

• Teorija ustupaka

• Teorija hijerarhije strukture kapitala

Teorija ustupaka

• Ova teorija predviđa da će cilajni omjeri zaduženja varirati od poduzeća do poduzeća

• Poduzeća sa sigurnom, materijalnom imovinom i mnoštvom oporezivog prihoda koji treba

štititi, trebaju imati visoke ciljane omjere

• Neprofitabilna poduzeća s rizičnom, nematerijalnom imovinom ponajprije se trebaju osloniti

na financiranje dioničkim kapitalom

• Može li teorija ustupaka objasniti način na koji se poduzeća zaista zadužuju? Odgovor je: i da,
i ne
Teorija hijerarhije strukture kapitala

• Alternativna teorija koja bi mogla objasniti zašto se profitabilna poduzeća manje zadužuju

• Temeljena je na asimetriji informacija – manegeri znaju više od vanjskih ulagača o

profitabilnosti i izgledima poduzeća

• Ulagači možda nisu u stanju procijeniti pravu vrijednost novog izdanja vrijednosnica
poduzeća

• Mogu biti posbeno nenaklonjeni kupovini tek izadnih redovnih dionica, jer su zabrinuti da bi
nove dionice mogle biti precijenjene

• Takva zabrinutost može objasniti zašto objava o izdanju dionica može smanjizti cijene dionica

• Ako manageri znaju više od vanjskih ulagača, bit će u iskušenju tempirati izdavanje dionica
kad su dionice poduzeća precijenjene – kad su manageri relativno pesimistični

• Optimistični manageri gledaju na dionice svog poduzeća kao na podvcijenjene i odlučuju ih

ne izdati

• Kako je većina managera optimistična – to na izdanje redovnih dionica gledaju kao na

relativno skup izvor financiranja

• Svi ti problemi se mogu izbjeći ako se poduzeće može financirati iz internih sredstava –
zadržanom dobiti i ponovnim ulaganjem

• Ako je potrebno financiranje izvana, obveznice izazivaju najmanji otpor, a ne dionice

• Izdavanje dužničkih vrijednosnica ima trivijalan učinak na cijenu dionica

• Manje su šanse da će dug biti pogrešno procijenjen i stoga je izdavanje dužničkih

vrijednosnica manje zabrinjavajuć signal za ulagače

Teorija hijerarhije u strukturi kapitala

1. Poduzeća preferiraju interno financiranje, budući da ta sredstva mogu dobiti bez slanja
ikakvih negativnih signala koji bi mogli smanjiti cijenu dionica

2. Ako je potrebno financiranje izvana, poduzeća se prvo zadužuju, a dionice izdaju samo kao
posljednje rješenje. To se događa jer jer je manje vjerojatno da će izdavanje dužničkih
vrijednosnica, za razliku od emisije dionica, biti interpretirano kao loš znak od investitora

Teorija hijerarhije u strukturi kapitala – osvrt

• U ovoj priči ne postoji jasan cilj u svezi s kombiniranjem dužničkog i dioničkog financiranja, jer
postoje dvije vrste dioničkog kapitala: interni i vanjski

• Prva vrsta je na vrhu hijerarhije, a druga na dnu

• Hijerarhija objašnjava zašto najprofitabilnija poduzeća manje posuđuju: ne zato što imaju
nizak ciljani omjer ukupnih obveza i vlastitog kapitala, već zato što ne trebaju novac izvana

• Manje profitabilna poduzeća izdaju dužničke vrijednosnice jer nemaju dovoljno internih
sredstava za investicijske projekte, i zbog toga što je dug prvi po redu hijerarhije financiranja
izvana
• Dakle, teorija hijerarhije ne poriče da porezi i financijska kriza mogu biti bitni čimnbenici pri
izboru strukture kapitala

• Međutim, teorija kaže da su ti čimbenici manje bitni od managera koji preferiraju interna
sredstva nasuprot vanjskima i financiranje obveznicama nasuprot emisije redovnih dionica

3. Politika isplate dividendi

Isplata dividende
• Poduzeća mogu isplatiti gotovinu dioničarima na dva načina:
• mogu isplatiti dividendu
• otkupiti dio dionica u vlasništvu dioničara
• Dividenda u gotovini: isplata gotovine dioničarima
• Dividenda u dionicama: dodjela dionica postojećim dioničarima
Cijepanje dionica („share split”): izdavanje novih dionica postojećim dioničarima (npr. dva-
prema-jedan

Otkup dionica (trezorske dionice)

• Otkup trezorskih dionica – poduzeće kupuje dionice od svojih dioničara (u RH max. limit je
10% od ukupnog broja dionica)
• Poduzeća često pribjegavaju otkupu dionica na burzi s namjerom njihovog povlačenja iz
prometa
• Na taj način jačaju ključne pokazatelje uspješnosti poslovanja i stvaraju potencijal za
povećanje dividendi
•
Otkup dionica (trezorske dionice) – Hrvatski telekom
• Jedan od najaktivnijih kupaca vlastitih dionica je HT
• Do travnja 2021. HT je otkupio 2,5 milijuna dionica, što predstavlja 3% ukupnog broja
izdanih dionica
• Otkup vlastitih dionica ima pozitivan učinak na sve dioničare u vidu dodatnog povrata
sredstava dioničarima, pored redovite dividende. Također, otkupom se ujedno poboljšava
kapitalna struktura društva
• Prema programu, otkupljene dionice povlače se s tržišta bez smanjenja temeljnog kapitala

Otkup dionica (trezorske dionice) – primjeri

• Valamar daje opciju da se dio dividende isplati u dionicama društva a dio u gotovini
• Kupnjom vlastitih dionica Atlantic grupa, Adris grupa i Ericsson Nikola Tesla nagrađuju
management i radnike
• Kraš i Adris grupa kupuju dionice za realizaciju programa radničkog dioničarstva (ESOP
programi)
• Ponekad je otkup vlastitih dionica povezan s poslovnim kombinacijama preuzimanja. Kako bi
spriječila neprijateljsko preuzimanje, kompanija otkupom vlastitih dionica otežava
ovladavanje vlasničkom strukturom jer podiže cijenu dionica i smanjuje ponudu (Pivac
preuzimanje Kraša)
• Također, u obrani od preuzimanja kompanija može vlastite dionice prenijeti prijateljskom
investitoru, tzv. bijelom vitezu (white knight)

Što je financijsko planiranje

Dugoročno planiranje

• Planirani horizont – vremenski horizont financijskog plana

• Tipičan dugoročni vremenski horizont planiranja je 3-5 godina (negdje je to 10 godina i više)
• Financijsko planiranje usredotočuje se na cjelinu – strateško planiranje uključuje budžetiranje
kapitala za cijelo poduzeće

Vrste poslovnih planova

• Najbolji slučaj („best case”) – agresivan plan rasta koji zahtijeva veliku dokapitalizaciju i brzi
rast postojećih tržišta
• Normalan plan rasta („base case scenario”) – razvoj u skladu sa tržištem, ali ništa značajnije
na trošak ostale konkurencije
• Plan smanjenja („worst case scenario”) – ako se tržište smanji, za loša ekonomska vremena
Zašto raditi financijske planove

• Potencijalno planiranje – planiranje događaja koji se možda neće dogoditi kao i onih kjoji bi
se mogli dogoditi (pad prodaje od 10% u prvoj godini, što ćete napraviti?)
• Razmatranje opcija – postoje li prilike za poduzeće da iskoristi postojeće jake snage u
potpuno novom području (akvizicija na novom tržištu)
• Dosljednost – planirana profitna marža od 10% i rast prodaje od 20%. Zahtijeva li rast
prodaje smanjenje cijena, a to znači pad profitne marže

Komponente financijskog planiranja

• Financijski planovi uključuju 3 komponente: ulazne stavke, model planiranja i izlazne stavke
• Ulazne stavke – (povijesna i ) tekuća financijska izvješća poduzeća
• Model planiranja – jednadžbe koje povezuju izlazne varijable sa prognozama. Promjena u
prodaji kako utječe na troškove, dugoročna sredstva, potrebe za financiranjem
• Rezultat – rezultat fin. modela su projicirana ili prognozirana financijska izvješća

Komponente modela planiranja

• Model postotka od prodaje – predviđeni prihodi od prodaje su poticajne varijable, a većina
drugih varijabli je proporcionalna s prihodima od prodaje (npr. porast prodaje od 10%
rezultira porastom troškova od 10%)
• Ostale komponente:
• Kamatne stope ostaju iste
• Politika dividendi ostaje ista
• Inflacija će biti u rasponu 3-5%, itd.

Zamke u dizajniranju modela

• Model može biti manje ili više složen
• Možete raditi analizu osjetljivosti („sensitivity analysis”) na određenim
pretpostavkama
• Budite oprezni: uvijek možete upasti u iskušenje da izradite veći i detaljniji model. To
može rezultirati s vrlo iscrpnim modelom koji će biti previše mukotrpan za rutinsku
upotrebu
• Previše detalja ometa namjeru korištenja modela planiranja za poduzeća – a to je
projciranje financijskih posljedica različitih strategija i pretpostavki. Fokus na detalje
odvlači pažnju od bitnih odluka

Interna i održiva stopa rasta

• Interna stopa rasta – je maksimalna stopa po kojoj poduzeće može rasti ako se
potpuno osloni na reinvestirane profite za financiranje tog rasta, odnosno
maksimalnu stopu rasta bez vanjskih financija
 • Održiva stopa rasta – je stopa po kojoj poduzeće može rasti a da ne mora promijeniti
svoju razinu financijske poluge
•
Kratkoročno financijsko planiranje

Interna i održiva stopa rasta

• Kratkoročne financijske potrebe ovise o dugoročnim financijskim odlukama
• Kada dugoročno financiranje ne zadovoljava ukupne potrebe za kapitalom, poduzeće
mora prikupiti kratkoročni kapital kako bi nadoknadilo razliku

Upravljanje obrtnim kapitalom

• Alternativne strategije upravljanja obrtnim kapitalom

• Upravljanje gotovinom i utrživim vrijednosnim papirima
• Upravljanje zalihama
• Upravljanje potraživanjima

Osnovni pojmovi
• Ukupni obrtni kapital:
• Ukupna kratkotrajna imovina angažirana u poslovnom procesu
• Neto obrtni kapital
• Kratkotrajna imovina – Kratkotrajne obveze
• Politike upravljanja obrtnim kapitalom
• Veličina pojedinih oblika kratkotrajne imovine
• Izvori financiranja kratkotrajne imovine

Neto obrtni kapital

• kuća imovina umanjena za tekuće obveze poduzeća
• Dio tekuće imovine poduzeća koji se financira dugoročno
• Permanentna tekuća imovina poduzeća

• Upravljanje obrtnim kapitalom podrazumijeva:

• Uspostavljanje strategije upravljanja obrtnim kapitalom
• Dnevnu kontrolu
• Gotovine
• Zaliha:
• Potraživanja
• Kratkotrajnih obveza

Strategije upravljanja obrtnim kapitalom

 Konzervativna , umjerena, agresivna
• Konzervativna
• podrazumijeva držanje velike količine novca, utrživih vrijednosnih papira i zaliha
• načelo sigurnosti
• Umjerena
• prema količinama novca, utrživih vrijednosnih papira i zaliha nalazi se između
konzervativne i agresivne
• Agresivna
• količine novca, utrživih vrijednosnih papira i zaliha
su minimizirane
• načelo profitabilnosti
• velika izloženost poslovnom riziku

Strategije upravljanja obrtnim kapitalom

• U uvjetima sigurnosti (predvidljivost prihoda od prodaje, troškova, naplate potraživanja) sva
poduzeća držala bi minimalne količine obrtnog kapitala radi minimiziranja troškova
• Nesigurnost okruženja povećava potrebe za obrtnim kapitalom (rezerve sigurnosti) što vodi
do povećanja troškova i većih potreba za eksternim financiranjem

Ciklus konverzije novca

• Ciklus konverzije novca fokusira se na vremensko razdoblje između plaćanja obveza prema
dobavljačima i zaposlenicima te naplate potraživanja od kupaca
• Efikasno upravljanje obrtnim kapitalom temelji se na minimiziranju vremena između
plaćanja obveza i naplate potraživanja

Ciklus konverzije novca

Skraćivanje ciklusa konverzije novca

• Cilj poduzeća je skraćivanje ciklusa konverzije novca koliko god je moguće bez ugrožavanja
poslovnih transakcija
• Rezultat: povećanje dobiti
• Što je ciklus dulji, veća je potreba za vanjskim financiranjem
• Ciklus se može skratiti
• Skraćivanjem vremena konverzije zaliha bržom proizvodnjom i prodajom
• Skraćivanjem vremena naplate potraživanja
• Produljivanjem odgode plaćanja obveza
• Ove aktivnosti treba poduzeti ako ne povećavaju
troškove i ne smanjuju prodaju

Razlozi držanja novca

Tekuća plaćanja Øpodmirivanje dospjelih obveza

Mjere opreza Ønajčešće podmirene iz kreditnih linija i utrživih kratkoročnih vrijednosnih

papira – smanjuju potrebu za držanjem gotovine

Kompenzirajuća salda Øza bankovne kredite

Špekulativni motiviØiskorištavanje tržišnih oportuniteta zbog gotovinskih plaćanja

Øpodmiruje se iz kreditnih linija i utrživih kratkoročnih
vrijednosnih papira

Ciljevi upravljanja gotovinom

• Imati dovoljno sredstava kako bi se zadovoljile spomenute potrebe (tekuća plaćanja, mjere
opreza..) te kako bi poduzeće zadržalo dobar kreditni rejting
• S druge strane, ne držati više gotovine od stvarnih potreba jer se na gotovinu ne ostvaruje
prinos i visok je oportunitetni trošak

Upravljanje gotovinom
• Poduzeća koja se nalaze u fazi intenzivnog rasta i razvoja i
• imaju potrebu za većim količinama gotovine jer trebaju iskoristiti sve tržišne
oportunitete
• Poduzeća koja imaju visoku volatilnost novčanih tokova i koja posluju u nesigurnom
okruženju
• imaju potrebu za velikim iznosima gotovine kako ne bi dovela poslovanje u opasnost
• Stabilna i zrela poduzeća s visokim kreditnim rejtingom koja imaju dobre odnose s bankama i
mogu lako doći do potrebnog novca
• drže minimalne količine gotovine i utrživih vrijednosnih papira

Načini smanjivanja gotovine

• Usklađivanje novčanih primitaka i izdataka
• Kvalitetno planiranje potrebnih sredstava radi redukcije potreba za rezervama sigurnosti
• Držanje likvidnih vrijednosnih papira umjesto gotovine
• Osiguranje kreditne linije kod banke

Osnovni alat Managementa

• Prikaz pozicije poduzeća sa stajališta likvidnosti

• Sposobnost poduzeća da generira novčane primitke potrebne za podmirenje novčanih
izdataka
• Svrha: Upotreba projekcija novčanih primitaka i izdataka za prognoziranje financijskih
potreba
• Dnevno, tjedno i mjesečno planiranje, ovisno o svrsi izrade plana

Podaci za izradu novčanog plana

1. Prognoza prodaje
2. Informacije o kašnjenju u naplati potraživanja
3. Prognoza nabave i plaćanja obveza
4. Prognoza novčanih izdatka: plaće, porezi, režijski troškovi i sl.
5. Postojeći novac u blagajni
6. Planirani iznos novca na kraju razdoblja

Problem amortizacije
• Amortizacija je nenovčani trošak stoga se ne prikazuje u novčanom planu jer ne predstavlja
stvarni odljev novca
• Ipak, amortizacija utječe na iznos poreza, koji se prikazuje u planu novčanog toka kao
izdatak

Ostali potencijalni novčani primici

• Primici od prodaje imovine
• Primici od emisije dionica i obveznica
• Prihodi od kamata i tečajnih razlika

Uključivanje prihoda i rashoda s naslova kamata u novčani plan

Prihodi i rashodi s naslova kamata trebaju se inkorporirati u novčani plan pod kategorijom
financijskih primitaka i izdataka

Uključivanje spornih potraživanja u financijski plan

• Prihodi od prodaje trebaju se umanjiti za iznos spornih i nenaplativih potraživanja
• Niži prihodi od prodaje vode do niže dobiti, te većih potreba za tuđim kapitalom

Upravljanje zalihama
• Upravljanje zalihama vezano je uz prognozu
• prodaje
• Važan, ali često težak i zahtijevan zadatak
• Pogrešna procjena vodi ili do gubitka prodaje ili do velikih troškova držanja zaliha
• Efikasno upravljanje zalihama zahtijeva usku suradnju među odjelima prodaje, nabave,
proizvodnje i financija

Upravljanje zalihama

 Kategorije troškova vezane uz upravljanje zalihama:

 Troškovi držanja zaliha:
 troškovi skladištenja i upravljanja, troškovi
osiguranja, amortizacija, propadanje zaliha
 Troškovi vezani uz nabavu:
 troškovi narudžbe, troškovi prijevoza
 Troškovi nedostatnih zaliha:
  gubitak prodaje, gubitak povjerenja kupaca, poremećaj proizvodnog procesa

Učinci količine i troškova zaliha

Smanjenje količine zaliha koje drži poduzeće:
 Smanjuje troškove držanja
 Povećava troškove nabavke
 Veći broj narudžbi
 Povećava vjerojatnost nedostatnosti zaliha
 Gubitak prodaje i reputacije

Drži li neko poduzeće previše zaliha?

• Primjer: Koeficijent obrtaja zaliha poduzeća iznosi 4.82, dok je isti taj koeficijent za
industrijski prosjek znatno veći (7.00). Poduzeće ima veliku količinu zaliha po jedinici
prodaje
• Držeći veliku količinu zaliha, poduzeće povećava operativne troškove koji smanjuju neto
dobit iz redovne aktivnosti
• Dodatno, višak zaliha treba financirati dodatnim sredstvima
• Sve navedeno utječe na smanjivanje dobiti, novčanih tokova i vrijednosti poduzeća

Sustavi kontrole i upravljanja zalihama

• Kompjuterizirani sustavi
• Stanje zaliha kompjuterski se prati, a kada dosegne određeni minimum kompjutor
automatski šalje narudžbu dobavljaču
• “Just-in-Time” sustav
• Sirovine i materijali naručuju se nekoliko sati prije
• nego što budu upotrijebljeni u proizvodnji
• Značajno smanjuju potrebnu količinu zaliha, no zahtijevaju dobru koordinaciju s
dobavljačima (što se tiče vremena isporuke, ali i kvalitete isporučene robe)
• Uvođenjem JIT sustava smanjilo se držanje zaliha i
• povećala se efikasnost proizvodnje na svjetskoj razini

Upravljanje potraživanjima od kupaca

• Poduzeća bi radije prodavala za gotovinu nego na kredit, no konkurencija im to ne

dozvoljava
• Prodaja na kredit ima direktne i indirektne troškove, no povećava prodaju
• Ukupna vrijednost potraživanja određena je
• Volumenom prodaje na kredit
• Duljinom vremena između prodaje i naplate potraživanja

Upravljanje potraživanjima od kupaca

• Primjer: prosječna naplata potraživanja nekog poduzeća je 45 dana, dok je industrijski

prosjek 32 dana
• Podatak upućuje da kupci ovog poduzeća ne plaćaju unutar nekog uobičajenog roka
• Poduzeće bi trebalo razmisliti o pooštravanju svoje kreditne politike spram kupaca
Elementi kreditne politike

• Popust za gotovinsko plaćanje:

• Snižava cijene

• Privlači nove kupce i smanjuje rokove naplate potraživanja

• Kreditni period:

• Problem određivanja

• Kraći period smanjuje rok naplate, no može imati negativan utjecaj na prodaju

• Kreditni standard:

• Stroži standard može umanjiti veličinu nenaplativih potraživanja i rokove naplate,

no može smanjiti prodaju

• Politika naplate potraživanja

• Stroža politika smanjiti će period naplate, no može negativno utjecati na odnose s

kupcima

FINANCIJSKA TRŽIŠTA

Regulatori: HNB i HANFA

HNB – Hrvatska narodna banka (www.hnb.hr)

• Nadležna za banke i stambene štedionice

• održavanje stabilnosti cijena, pri čemu vodi računa i o stabilnosti financijskog sustava u cjelini

• vodi monetarnu politiku,

• upravlja međunarodnim pričuvama RH,

• izdaje hrvatski novac - kunu,

• izdaje odobrenja za rad kreditnim institucijama, kreditnim unijama te institucijama za platni

promet i elektronički novac te nadzire njihovo poslovanje.

• HNB je samostalna je i neovisna, a izvješća o svom djelovanju podnosi Hrvatskom saboru.

HNB – Publikacije

• Standardni prezentacijski format

• Bilten

• Makroekonomska kretanja i prognoze

• Bilten o bankama

• Godišnje izvješće

• Polugodišnja informacija

• Financijska stabilnost
 • Makroprudencijalna dijagnostika

HANFA

nadzor

• poslovanjem burzi i uređenih javnih tržišta,

• investicijskih društava i izdavatelja vrijednosnih papira,

• brokera i investicijskih savjetnika, vezanih zastupnika,

• središnjeg klirinškog depozitarnog društva,

• društava za osiguranje i reosiguranje, zastupnika i posrednika u osiguranju i reosiguranju,

• društava za upravljanje investicijskim i mirovinskim fondovima, mirovinskih osiguravajućih

društava,

• investicijskih i mirovinskih fondova, Središnjeg registra osiguranika, leasinga i faktoringa,

osim ako ih banke obavljaju unutar svoje registrirane djelatnosti.

Publikacije

Publikacije

• Godišnje izvješće

• Mjesečno izvješće

• Standardni prezentacijski format

• Makroprudencijalni skener rizika

• Godišnje izvješće o korporativnom upravljanju

Statistika

• Nerevidirani pojedinačni podaci subjekata nadzora

• Revidirani pojedinačni podaci subjekata nadzora

• Društva za osiguranje i društva za reosiguranje

• Investicijski fondovi

• Mirovinski fondovi

• Leasing društva

• Faktoring društva