Vremenska vrijednost novca

je koncept prema kojem novac u sadanjosti vie vrijedi, vie se preferira negoli nominalno isti iznos novca u budunosti. Bazira se na mogunosti da se novac u sadanjosti uloi, kako bi se u budunosti uveao. Bazira se takoer na injenici da je sklonost potronje u sadanjosti vea u odnosu na isti opseg potronje u budunosti. Zbog toga se potronja odgaa jedino ako postoji mogunost da se u budunosti obujam potronje povea, tj. da se potpunije zadovolje potrebe. Postoji vie razloga preferiranja raspolaganja novcem u sadanjosti: 1. rizik pritjecanja novca i njegove transformacije (budunost je neizvjesna u pogledu pritjecanja novca i mogunosti njegove transformacije u nenovane oblike sredstava) 2. inflacija (dodatni razlog vremenskoj preferenciji novca jest porast cijena zbog kojeg isti novani iznos u budunosti vrijedi realno manje) 3. mogunost upotrebe novca (posjedovanje novca omoguava njegovu potronju, tj. zadovoljavanje odreenih potreba, osim toga ulaganjem novca u sadanjosti taj iznos u budunosti se moe poveati)." /WMD rjenik pojmova op. a./ Bez razumijevanja vremenske vrijednosti novca i kategorija koje su s njome povezane /kamate, nain i vrijeme ukamaivanja/ nije mogue donositi ispravne financijske odluke, odnosno uinkovito upravljati financijama. Svaki slobodni novac na razvijenom financijskom tritu ulae se s ciljem ostvarenja odreenog prinosa /profita/. Novani dohodak koji je sada raspoloiv moe se smatrati rezultatom neke ranije uloene svote novca, odnosno predstavlja prinos na ranije uloeni kapital. Ova pojava je rezultat djelovanja tzv. oportunitetnih trokova, odnosno injenice da svako dranje slobodnih novanih sredstava prouzrokuje oportunitetne trokove koji su jednaki prinosu koji je mogao biti ostvaren da su ta novana sredstva uloena u neke od financijskih, odnosno kreditnih instrumenata, pod pretpostavkom prihvaanja razumnog rizika. Razuman rizik je onaj rizik koji nosi oekivanu premiju na rizik u odnosu na nerizine financijske instrumente. Jedno od najvanijih pitanja u financijama je veza izmeu 1 KM danas i 1 KM u budunosti. Za veinu od nas 1 KM u budunosti manje vrijedi nego 1 KM danas. Financijsko trite, kao uostalom i kreditno trite, omoguava proces transfera bogatstva u vremenu. Svako ulaganje predstavlja odustajanje od tekue potronje radi omoguavanja poveane potronje u budunosti. S druge strane, korisnik pozajmljenih sredstava poveava svoju tekuu potronju na raun budue. I zajmodavac i zajmoprimac bi bili potpuno indiferentni prema upotrebi bogatstva (pridavali bi isti znaaj i troenju i ulaganju) ako je ono to primaju u budunosti jednako onome ega se odriu u sadanjosti. Da bi se ocijenila opravdanost izbora izmeu troenja ili ulaganja, mora se pronai parametar preko koga e se izjednaiti budui novani prinosi sa sadanjim ulaganjem. Pri tome se mora voditi rauna o duini razdoblja na koji se novac ulae (pozajmljuje), kamatnoj stopi, odnosno cijeni pozajmljenih sredstava i visini rizika vraanja novca, uveanog za oekivani prinos.Taj parametar se naziva sadanja vrijednost novanog prinosa. Sadanja vrijednost izraava vremensku dimenziju ulaganja novca, odnosno vremensku vrijednost novca. Ukratko, dvojba se svodi na to je li

bolje danas vrabac u ruci ili golub na grani. Na to se svodi i poduzetniki duh, imate li ga ili ipak nemate. Ali, kako bilo, bez rizika nema ni profita...Ko ne razumije logiku novca u dinamici vremena, za neto je drugo, ali poduzetnitvo svakako ne... KAMATNI RAUN Definicija pojmova KAMATA (oznaka: K ) naknada koju dunik plaa za posuenu glavnicu (oznaka: G) RAZDOBLJE UKAMAIVANJA (KAPITALIZACIJE) (oznaka: n) osnovni vremenski interval u kojem se obraunavaju kamate (propisano zakonom ili se definira ugovorom). KAMATNA STOPA (oznaka: p ili r) iznos koji se placa za 100 novanih jedinica za neki osnovni vremenski interval. NOMINALNA KAMATNA STOPA kamatna stopa za koju se dogovore kreditor i dunik pri sklapanju ugovora o kreditu. REALNA KAMATNA STOPA uzima u obzir kretanje cijena i stopu inflacije odnosno deflacije kako bi se sauvala vrijednost novca ANTICIPATIVAN OBRAUN KAMATA obraun kamata se vri i isplacuje ili pribraja unaprijed za neko vremensko razdoblje, pri cemu se kamate obracunavaju od konacne vrijednosti iznosa (anticipativna kamatna stopa se oznacava sa q). DEKURZIVAN OBRAUN KAMATA - obracun kamata se vri i isplacuje ili pribraja danom iznosu na kraju danog vremenskog razdoblja, pri cemu se kamate obracunavaju od pocetne vrijednosti iznosa (dekurzivna kamatna stopa se oznacava sa p). JEDNOSTAVNI KAMATNI RAUN kamate se uvijek racunaju na pocetnu vrijednost glavnice. Dekurzivna kamatna stopa najee se oznaava slovom p, a anticipativna slovom q. Primjer 1. Dunik je posudio 8.000 KM na godinu dana , uz 10% kamata godinje. Pogledajmo razliku izmeu dekurzivnog i anticipativnog ukamaivanja: a) dekurzivno ukamaivanje: Dunik e odmah dobiti 8.000 KM i na kraju godine vratiti 8.000 KM + kamate. Kamate emo oznaiti slovom K (u literaturi ete esto naii i na oznaku I). P= 800010 100 = 800

Dakle, dunik e na kraju godine vratiti 8.800 KM. b) anticipativno ukamaivanje: Duniku e se odmah odbiti kamata na ukupni iznos, tako da e odmah dobiti 7.200 KM (8000 - 800), a na kraju godine e vratiti 8.000 KM. Primjer 2. Izraunajte na koju vrijednost naraste glavnica od 5.000 KM nakon jedne godine uz 8% kamata godinje. Zadatak rijeite primjenom: a) dekurzivnog b) anticipativnog ukamaivanja. G = 5.000 KM p = 8 (q = 8) n=1 G+P = ? a) dekurzivna kapitalizacija P= Gp 100 = 50008 100 = 400

G = G+P = 5000 + 400 = 5400 KM

b) anticipativna kapitalizacija P= (G+P) p 100

(G+P) P = 5000 (G+P) (G+P)p 100 = 5000

(G+P) - (G+P)8

= 5000

100 (G+P) (0,08G+P) = 5000 0,92G+P = 5000 G+P = 5000 0,92

G+P = 5 434,78 KM U sluaju anticipativnog ukamaivanja kamata vea nego kod dekurzivnog ukamaivanja. JEDNOSTAVNI I SLOENI KAMATNI RAUN U sluaju jednostavnog ukamaivanja kamate se raunaju uvijek na poetnu vrijednost glavnice (G, P), dok se kod sloenog ukamaivanja kamate u svakom sljedeem razdoblju raunaju na prethodnu vrijednost uveanu za kamate, tj. raunaju se i kamate na kamate. Primjer 1. Odredite konanu vrijednost i ukupno obraunate kamate za glavnicu od 10 000 KM tri godine nakon ulaganja. Kapitalizacija je godinja i dekurzivna, uz godinju kamatnu stopu p = 6. Usporedite rezultate u sluaju jednostavnog i sloenog ukamaivanja. a) jednostavni kamatni raun K1= Gp 100 Gp 100 Gp 100 = 100006 100 100006 100 100006 100 = 600 K1 = G+K
1

= 10 600

K2=

= 600

K2 =

G1+K
2

= 11 200

K3=

= 600

K3 =

G3+K
3

= 11 200

Budui da su kamate u svakom razdoblju jednake (K1 = K2 = K3 = Kn) mogli smo konanu vrijednost izraunati i kao: Gn = G + nKn G3 = G + (3Kn) = 10.000 + (3600) = 11.800 KM K = G3 G = 11.800 10.000 = 1.800 KM

b) sloeni kamatni raun Za prvo razdoblje obraun je potpuno isti kao i za jednostavni kamatni raun, tj.: G1 = G+ Gp 100 = 10 000 + 600 = 10 600

Meutim, sljedee kamate raunaju se na poetnu glavnicu uveanu za kamate, tj. na G+P, pa je:

K2 =

G1p 100

10 6006 100

= 636

G2

= G1 + K2 = 10 600 + 636 = 11 200

K3 =

G2p 100

11 2006 100

= 674,16

G3 K3

= G2 + K3 = 11 200 + 674,16 = 11 910,16 KM = G3 G = 11 910,16 10 000 = 1 910,16 KM

Ukupne kamate su oito vee

Godinji obraun kamata G - poetni iznos (glavnica); p(d) - godinja dekurzivna kamatna stopa; n - vrijeme izraeno u godinama; K - ukupne kamate nakon n godina; Gn - konani iznos (poetni iznos + kamate) nakon n godina.

Vrijede relacije: K = Gpn 100 ; p = K 100 ; Gn G = K 100 ; pn n = K 100 Gp

Gn = G + K = G+

Gp n 100 pn 100

Gn = G

Primjer 1. Koliko iznose ukupne kamate na glavnicu od 15 000 KM nakon 5 godina uz godinju kamatnu stopu od 6%? Obraun kamata je godinji, jednostavan i dekurzivan. Zadatak: G = 15.000 KM n = 5 godina p = 6% K=? K = Gpn 100 = 15 00065 100 = 4 500

Ukupne kamate iznose 4 500 KM. Primjer 2. Nakon 3 godine dunik je platio 12 000 KM duga i 2 520 KM kamata. Koliko je iznosila godinja kamatna stopa, ako je obraun kamata bio godinji, jednostavan i dekurzivan? Zadatak: n = 3 godine G = 12 000 KM K = 2 520 KM

p=? K 100 2 520100 = Gn 12 000 3 Godinja kamatna stopa iznosila je 7%. p = Primjer 3. Nakon 4 godine plaene su kamate u iznosu od 4 800 KM. Koliko je iznosio ukupni dug, ako je obraun kamata bio jednostavan i dekurzivan uz godinju kamatnu stopu od 6%? Rjeenje: n = 4 godine K = 4 800 KM p = 6% G= ? G = K 100 pn = 4 800 100 64 = 20 000 = 7%

Ukupni dug iznosio je 20 000 KM. Primjer 4. Za koliko godina iznos od 30.000 KM uz godinju kamatu stopu od 8% donese 24 000 KM kamata. Obraun kamata je jednostavan, dekurzivan i godinji. Rjeenje: G = 30 000 KM p = 8% K = 24 000 KM n=? n = K 100 Gn = 24 000 100 30 000 8 = 10

Primjer 5. Povjerilac je uloio u banku 50 000 KM. S kolikim iznosom e raspolagati nakon 5 godina, ako je obraun kamata jednostavan i dekurzivan uz godinju kamatnu stopu od 6,5%?

Rjeenje: G = 50 000 kn n = 5 godina p = 6,5% Gn = G

(1

pn 100

50 000

6,5 5 100

= 66 250

Povjerilac e nakon 5 godina imati 66.250 KM. Obraun kamata za kraa vremenska razdoblja U prethodnim primjerima smo za obraun kamata koristili godinu kao osnovno vremensko razdoblje. U praksi je ponekad potrebno obraunavati kamate i za kraa vremenska razdoblja, tj. mjesece ili dane. MJESENI OBRAUN KAMATA Oznaimo sa m broj mjeseci u kojemu se obraunavaju kamate. U tom sluaju relacija za izraunavanje jednostavnih dekurzivnih kamata glasi: K = Gpn 1 200

Relacije za ostale vrijednosti lako se izvedu iz prethodne. Primjer 6. Koliko jednostavnih dekurzivnih kamata donese glavnica od 5 000 KM za 7 mjeseci uz godinju kamatnu stopu od 4,5%? Rjeenje: Gp 5 000 4,5 n 7 K = = = 131,25 KM 1 200 1 200 DNEVNI OBRAUN KAMATA Kod dnevnog obrauna kamata, ovisno o odreivanju broja dana u mjesecu i godini razlikujemo 3 metode: 1. Njemaka metoda - rauna se da godina ima 360, a svaki mjesec 30 dana.

2. Francuska metoda - rauna se da godina ima 360 dana, a dani u mjesecu odreuju se prema kalendaru.Za obje ove metode jednostavne kamate izraunavaju se iz relacije (broj dana oznaavamo sa d): Gpn 36 000 3. Engleska metoda - broj dana u godini i svakom mjesecu izraunava se prema kalendaru. Ova metoda je najpreciznija i kod nas se u praksi najee koristi. Jednostavne kamate uz ovu metodu izraunavaju se iz relacije: K = K = Gpn 36 500

Napomena 1. Kod engleske metode se u nazivnik gornje relacije upisuje 36600 u sluaju prestupne godine. Ukoliko se ne zna o kojoj godini se radi, koristi se vrijednost 36500. Primjer 7. Poduzee X je podiglo kratkoroni kredit u iznosu od 300 000,00 KM uz 9% godinjih kamata za vrijeme od 14.05. do 10.11.2003. godine. Koliko iznose jednostavne kamate prema: a) njemakoj metodi, b) francuskoj metodi, c) engleskoj metodi? Rjeenje: G = 300.000,00 KM p = 9% K=? Radi preglednosti emo prvo u tablici obraunati ukupan broj dana za svaku od metoda:

Mjesec maj Juni Juli august njemaka 16 30 30 30

metoda broj dana francuska 17 30 31 31 engleska 17 30 31 31

septembar oktobar novembar UKUPNO

30 30 10 176

30 31 10 180

30 31 10 180

a) po njemakoj metodi:

K =

Gpn 36 000

300 000 9 176 36 000

= 13 200 KM

b) po francuskoj metodi: K = Gpn 36 000 = 300 000 9 180 36 000 = 13 500 KM

c) po engleskoj metodi: K = Gpn 36 500 = 300 000 9 180 36 500 = 13 315,07 KM