Donoenje odluka

1 UVOD

uvod

Donoenje odluka

2 HIDRODINAMIKI MODEL

uvod

Donoenje odluka

3 OSNOVI EKONOMIJE
3.1 Donoenje odluka
Odluke koje donosi inenjer tijekom projektiranja, razvoja i izrade proizvoda ine veinu (oko 85%) cijene proizvoda (misli se na proizvodnu, a ne prodajnu cijenu). U fazi projektiranja inenjer mora odabrati materijal, nain i tehnologiju izrade, broj i strunu spremu radnika koji e sudjelovati u izradi proizvoda, angairati potrebna financijska sredstva i proizvodne prostore. Sve su to ekonomske odluke koje bitno utjeu na cijenu proizvoda. Tijekom projektiranja i razvoja potrebno je razraditi mnogo razliitih varijanti od koji e samo njih nekoliko biti dovoljno dobre za ozbiljnije razmatranje. U toj fazi razvoja projekta pomo ekonomista nije neophodna ve je zgodno da inenjer poznaje osnovne principe ekonomije i sam odredi nekoliko najpovoljnijih varijanti. Konanu ekonomsku analizu najpovoljnijih varijanti inenjer e provesti uz pomo ekonomista.

3.2 Odreivanje ekonomske jednakovrijednosti

Inenjer se pri donoenju ekonomskih odluka sree s dva tipa novanih vrijednosti, investicijama (novana vrijednost obino dostupna na poetku realizacije projekta pomou koja se projekt i realizira) te dobiti (niz novanih vrijednosti koje su rezultat realiziranog projekta kroz niz godina). Dakle ulaemo danas s nadom da e se realizirati dobit kroz niz godina u budunosti. Kao to je vidljivo novana sredstva se pojavljuju u razliitim vremenskim trenutcima. Potrebno je pronai nain da procijenimo vrijednost novca koji je nastao u odreenom vremenskom trenutku. Na taj nain moi e se procijeniti vrijednost dobiti iz nekog vremenskog trenutka kao i vrijednost rate kredita na investiciona sredstva.

Osnovi ekonomije

3.2.1Cijena novca
Novana sredstva poloena na bankovni raun donose kamate, dakle nakon nekog vremena imati emo vie novaca nego na poetku. Kako novana sredstva stvaraju novu vrijednost (novi novac) da bi posueni novac bio na raspolaganju moramo platiti odreenu cijenu. Cijena novanih sredstava mjeri se kamatnom stopom, iznosom novca koji se na kraju svakog vremenskog perioda dodaje ukupnoj sumi novca. Kamata bi se mogla definirati i kao cijena novca da bi novac bio na raspolaganju. Novac danas vrijedi vie nego novac u budunosti. Prema tome inenjer da bi napravio uspjenu komparaciju varijanti projekata mora osim vrijednosti dobiti, uzeti u obzir i vrijeme kada je ona nastala te vremensku vrijednost novca.

3.2.2Osnovni elementi novanih tokova

Na poetku teksta potrebno je definirati osnovne pojmove novanih tokova: Glavnica (P) poetna suma novca Kamatna stopa (i) cijena novca, izraena u postocima u nekom vremenskom periodu Period ukamaivanja period vremena nakon koga se kamate obraunavaju Broj perioda ukamaivanja (N) ukupno vrijeme na koje je novac posuen Plan otplate (An) Nain vraanja duga (npr. jednakim obrocima (A)) Budua vrijednost novca (F) iznos novca na kraju (uvean za kamatu)

Odreivanje ekonomske jednakovrijednosti

3.2.3 Prikaz toka novca

19 800 Kamata 9%

200

vrijeme 5141.85 5141.85 5141.85 5141.85 5141.85

Na dijagramu tok novca se prikazuje vrijeme na horizontalnoj osi na vertikalnoj osi tokovi (iznosi) novca i to prihodi u pozitivnom smjeru a rashodi u negativnom smjeru koordinatne osi. Na dijagramu je prikazan tok novca pri otplati zajma od 20 000 u pet rata s 9% kamatom i 200 trokova obrauna kredita.

3.2.4 Konvencija kraja perioda

Teoretski se tok novca (prihod ili rashod) mogao dogoditi u bilo kojem vremenskom trenutku. Ovakav stvarni tok novca je neto tei sa proraun pa se uvodi pretpostavka kraja perioda. Sav se tok novca koji se pojavio za vrijeme nekog perioda uzima kao da se pojavio na kraju tog perioda. Ovaj postupak pojednostavljuje proraune i uglavnom ne iskazuje neke vee greke u rezultatima.

3.2.5Sloeno ukamaivanje
Pod terminom sloeno ukamaivanje podrazumijeva se da se kamata za svaki period obraunava na ukupnu svotu prethodnog perioda. Ukupna suma sastoji se od glavnice i akumulirane kamate koje su ostavljene na raunu. Prema tome ako na poetku nekog perioda uloimo P novaca, uz kamatnu stopu i, na kraju perioda imamo P + iP = P(1+i). Nakon slijedeeg (drugog) perioda suma novaca uveati e se na (P(1+i)) + i (P(1+i)) = P(1+i) (1+i) = P(1+i)2. Na kraju perioda odnosno nakon N perioda ukupna suma iznosi F = P(1+i)N

Osnovi ekonomije

3.2.6Proraun jednakovrijednosti
Proraun jednakovrijednosti podrazumijeva da se za bilo koji tok novca (jednokratna, viekratna ili serijska isplata novca) moe preraunati jednokratni iznos novca ekvivalentne vrijednosti uz zadanu kamatnu stopu i zadanom vremenskom trenutku. Na primjer formula za proraun sloenog ukamaivanja F = P(1+i)N izraava jednakovrijednost poetne sume P i budue vrijednosti F uz kamatnu stopu i nakon N vremenskih perioda . Vrijednost novca u razliitim vremenskim trenutcima je razliita. Dva novana iznosa u razliitim vremenskim trenutcima ne moemo meusobno usporeivati. Uobiajeno je da se svi novani tokovi prikazuju kao sadanja vrijednost novca da bi se meusobno mogli zbrajati, oduzimati, obraunavati i usporeivati.

Primjer:
Pretpostavimo da postoje dva alternativna ulaganja novca. U prvoj varijanti moemo uloiti 2000 u banku na pet godina uz kamatnu stopu od 8 % dok u drugoj moemo investirati 2000 na pet godina s time da se nakon pet godina ostvari povrat ulaganja od 3000 . Pretpostavimo da su oba ulaganja potpuno sigurna (bez ikakvog rizika). Potrebno je odrediti koje je ulaganje bolje i za koliko. Prema formuli P = F /(1+i)N za sloeno ukamaivanje moe se izraunati suma novaca nakon pet godina. 2000 (1+0.08)5 = 2939 dakle ukoliko novac poloimo u banku nakon pet godina imati emo 2939 dakle 61 manje nego da smo taj novac investirali. Prethodni proraun je u potpunosti dobar samo smo definirali da se usporeuju sadanje vrijednosti novca. Prema formuli P = F /(1+i)N za sloeno ukamaivanje moe se izraunati sadanja vrijednost investicije 3000 /(1+0.08)5 = 2042 dok je sadanja vrijednost novca uloenog u banku 2939 /(1+0.08)5 = 2000 dakle ako novac investiramo umjesto da ga poloimo u banku ostvariti emo 42 veu dobit.

Odreivanje ekonomske jednakovrijednosti

3.2.7Formule ukamaivanja
U ovom poglavlju e se objasniti vrijednost novca i formule za izraun za neke standardne tokove novca.

3.2.7.1Formula za izraun jednokratnog toka novca

U ovom sluaju za pojedinu sadanju vrijednosti novca P poslije N perioda vremena uz vrijednost kamate i moemo izraunati buduu vrijednost F iznosa novca. (Single Payment Compound Amount = SPCA). Lako je za uoiti daje objanjenje budue vrijednosti jednokratnog toka novca identino s onim za izraun ukamaivanja. Shodno tome i formula za izraun je identina. F = P(1+i)N Iz ovog izraza lako je pronai inverzni izraz za izraun sadanje vrijednosti novca P(Single Payment Present Worth = SPPW) poslije N perioda vremena uz vrijednost kamate i uz poznatu buduu vrijednost F. P = F /(1+i)N

3.2.7.2Formula za izraun vrijednosti toka novca jednakih rata

Vrlo je est sluaj toka novca jednakih novanih obroka u jednakim vremenskim periodima. Npr. uplate rate za otplatu zajma, uplata osiguranja ili prihod od iznajmljivanja nekretnina itd. Dakle imamo posla s novanim iznosima nastalima u raznim vremenskim trenutcima. Premda su nominalno (po iznosu) ti iznosi jednaki kako su nastali u raznim vremenskim trenutcima oni imaju razliitu vrijednost.

Kamata i = 9% A = 1000 vrijeme 1 godina 2 godina 3 godina 4 godina 5 godina 6 godina

10

Osnovi ekonomije Budua vrijednost F novanih obroka A nakon N godina uz kamatnu stopu i

biti e jednaka F = A + A(1+i) + A(1+i)2 + A(1+i)3 + . + A(1+i)N-1 =

A(1 + i)
k =0

N 1

(1 + i ) N 1 i

Odnosno sadanja vrijednost toka novca jednakih rata (1 + i ) N 1 P=A i (1 + i ) N

Primjer:
Prelaskom na novi nain proizvodnje dio pogona je ostao prazan pa bi ga se moe iznajmiti. Uprava je odluila prostor iznajmiti na est godina uz godinji najam od 10000. Potrebno je sainiti kalkulaciju cijena ako iznajmljiva plati ukupnu cijenu najma unaprijed, u est godinjih obroka ili plati ukupnu cijenu na kraju perioda od est godina. Pretpostavimo je kamatna stopu 9 % i da su ulaganja potpuno sigurna (bez ikakvog rizika). Ako elimo izraunati kolika je budua vrijednost novca F od uplaivanja est rata A = 10000 nakon N = 6 godina i uz ugovorenu kamatnu stopu i = 9%. F = 10000
(1 + 0.09) 1
6

0.09

= 75 233

Dok je sadanja vrijednost novca P P = F /(1+i)N = 75 230 /(1+0.09)6 = 44 859 Dakle sva tri naina plaanja: est godinjih rata po 10 000, 75 233 plaeno na kraju est godina najma, 44 859 plaeno unaprijed potpuno su jednakovrijedna.

3.2.7.3Formula za izraun vrijednosti toka novca varijabilnih rata

Za tokove novca varijabilnih rata (konstantna vrijednost rate, vrijednost rate se linearno poveava, vrijednost rate se geometrijski poveava itd.) formule za izraun sadanje vrijednosti toka novca dane su u tablici.

Odreivanje ekonomske jednakovrijednosti Tok novca Formula Grafiki prikaz uplata

11

Jednokratni

P = F /(1+i)N

Jednake rate

P=A

(1 + i ) N 1 i (1 + i ) N

Linearno poveane rate

P=C

(1 + i ) N i N 1 i (1 + i ) N

Geometrijski poveane rate

1 (1 + g ) N (1 + i ) N A1 ig P= N A1 (i = g ) 1+ i Svaka uplata se tretira kao jednokratna P = F1 /(1+i)1 + F2 /(1+i)2 + F4 /(1+i)4

Nepravilne uplate

Primjer:
Tvornica upotrebljava komprimirani zrak za pogon i upravljanje strojeva. Tijekom niza godina eksploatacije cjevovodni sustav za privod komprimiranog zraka se modificirao prema potrebama proizvodnje. Prilikom modifikacija samo su se dodavale dionice novog cjevovoda, a stari ogranci (koji su izvan upotrebe) se nisu uklanjali. Kako je tijekom eksploatacije potpuno zanemareno odravanje cjevovod proputa na nizu mjesta koja nisu sanirana. Da bi nadoknadio izgubljeni komprimirani zrak kompresor mora biti ukljuen tijekom 70% radnog vremena pogona. Kompresor je pogonjen elektromotorom snage 260 kW. Prosjena cijena elektrine energije je 0.05/kWh. Kada se oduzme vrijeme odravanja, praznika i godinjih odmora pogon radi 250 dana 24 sata dnevno. Prema ocjena inenjera odravanja ako se ne naprave potrebne popravke potrebno radno vrijeme kompresora e se poveavati 7% svake godine tijekom narednih 5 godina zbog curenja komprimiranog zraka. Nakon proteka tih pet godina kompresor nee moi dobavljati komprimirani zrak i kada bude radio 100% vremena (obavezna rekonstrukcija).

12

Osnovi ekonomije

Prema ponudi izvoaa radova zamjena starog cjevovoda novim stajala bi 28 570. Prema procjeni inenjera odravanja kompresor bi radio 23% vremena krae zato jer na novom cjevovodu ne bi bilo curenja komprimiranog zraka (kompresor bi radio samo 70%(1-0.23) = 53.9% ukupnog radnog vremena pogona). Ako je kamatna stopa 12% da li je isplativo u rekonstrukciju krenuti sada ili nakon pet godina. Prilikom kalkulacije trokova potrebno je najprije izraunati godinje trokove Ckomp elektrine energije potrebne za pogon kompresora. Ckomp= (70% )(250 dan/god. )(24 h/dan )(260 kW)( 0.05 /kWh) = 54 440/god. Godinji trokovi elektrine energije rasti e zbog poveanog proputanja cjevovoda po stopi od 7% godinje tijekom razdoblja od 5 godina. Ukupni trokovi elektrine energije raunaju se prema izrazu za tok novca u kome se vrijednost rate geometrijski poveava (sadanja vrijednost trokova). P = A1

1 (1 + g ) N (1 + i ) N ig

= 54440

1 (1 + 0.07)5 (1 + 0.12) 5 0.12 0.07

= 222 283

Ukoliko se rekonstrukcija napravi smanjenje godinjih trokova za elektrinu energiju biti e smanjeno za 23%. Za pretpostaviti je da novi cjevovod nee proputati pa e trokovi elektrine energije tijekom pet godina biti konstantni. Ukupni trokovi elektrine energije raunaju se prema izrazu za tok novca jednakih rata (sadanja vrijednost trokova). P=A

(1 + i ) N 1
i (1 + i ) N

= 54 440(1-0.23)

(1 + 0.12)5 1 0.12 (1 + 0.12)5

= 151 108

Ukupni trokovi varijante s rekonstrukcijom (elektrina energija 151 108 + rekonstrukcija 28 570 = 179 678) u odnosu na cijenu elektrine energije u varijanti bez rekonstrukcije (222 283) manji su za 71 175 (= 222 283 151 108). Dakle treba napraviti rekonstrukciju postojeeg cjevovoda za privod komprimiranog zraka.

Primjer:
Prema idejnom projektu rekonstrukcija postrojenja za pripremu vode zahtijevala bi ulaganje od 25 000 u prvoj godini, 3000 u drugoj godini te 5000 u etvrtoj godini. Nakon zavretka rekonstrukcije (4 godina) oekuje se uteda u trokovima pripreme vode od 5000 /god. Da li e se kapital uloen u rekonstrukciju vratiti ulagau za 10 godina nakon rekonstrukcije ako pretpostavimo da je kamatna stopa 9%. Kapital koji se investirao u tri rate u razliitim vremenskim trenutcima mora se tretirati kao tri nezavisna novana toka. Sadanja vrijednost uloenog kapitala rauna se prema izrazu P = F1 /(1+i)1 + F2 /(1+i)2+ F4 /(1+i)4 P = 25000 /(1+0.09)1 + 3000/(1+0.09)2+ 5000/(1+0.09)4 = 29 003 Vrijednost dobiti uslijed utede u pripremi vode rauna se kao tok novca jednakih rata prema formuli P1 = A

(1 + i ) N 1 i (1 + i ) N

= 5000

(1 + 0.09)10 1 0.09 (1 + 0.09)10

= 32 088

Izraunata vrijednost od P1 = 32 088 je sadanja vrijednost toka novca jednakih rata. U stvari pod pojmom sadanja se podrazumijeva obraunata na poetak toka novca (poetak rata, dobiti od utede vode) tj u vremenskom toku to je etvrta godina od poetka investicije. Da bi se mogla usporediti vrijednost P1 sa sadanjom vrijednosti uloenog kapitala P potrebno je izraunati sadanju vrijednost P2 novanog toka P1 prema izrazu P2 = P1 /(1+0.09)4 = 32 088/(1+0.09)4 = 22 732 Dakle ako usporedimo sadanju vrijednost uloenog kapitala P = 29 003 i sadanju vrijednost utede u pripremi vode P2 = 22 732 vidimo da je dobit manja od uloenog kapitala dakle investicija je neisplativa.

Odreivanje ekonomske jednakovrijednosti

Primjer:

13

Ako kod banke uzmemo kredit na vrijednost P = 1000 rata kredita ovisit e o kamatnoj stopi i o trajanju kredita. Pretpostavimo da je kamatna stopa i = 1.2%. Izraunajte ratu kredita ako kredit uzmemo na 25 godina te koliko e se smanjiti rata kredita ukoliko kredit uzmemo na 40 godina. U prvom sluaju broj period ukamaivanja jednak je N1 = 25 godina 12 ukamaivanja/godina = 300, a u drugom sluaju N2 = 40 godina 12 ukamaivanja/godina = 480 Ratu kredita raunamo iz izraza
A1 = P i ( 1 + i) ( 1 + i)
N1 N1

A1 = 12.345 1

A2 = P

i ( 1 + i) ( 1 + i)

N2

N2

A2 = 12.039 1

Vidimo da je u drugom sluaju rata kredita manja za svega 0.3053. Pitanje je da li se isplati otplaivati kredit 15 godina dulje da bi smanjili ratu kredita za 2.5% (0.3053). Kada bi promatrali izraz za izraun jednakih rata promatran na beskonano dugo vremena (odnosno beskonano puno perioda ukamaivanja) primijetili bi da ima asimptotu (A = Pi) na 12 .
lim i ( 1 + i)
N

N ( 1 + i) N 1

N 1

lim

i 1 ( 1 + i)
N

=i

A = P i

100 80 A( N ) 60 40 20 0 0 200 400 600 800 1000 N

3.2.8Nominalna i efektivna kamatna stopa

U dosadanjem tekstu se podrazumijevalo da su svi tokovi novca nastali na kraju godine i sva obraunavanja smo vrili kao godinja. U stvarnosti est je sluaj toka novca s periodom razliitim od jedne godine. Najee je period obrauna i toka novca mjeseni (plaanje komunalija, plaanje najamnine, plaanje zajma, obraun kamata itd.). Isto tako i veina komunalnih organizacija ispostavlja raune mjeseno pa je i dotok novca mjesean. Da bi mogli obraunavati tokove novca s razliitim periodima ukamaivanja

14

Osnovi ekonomije

(mjeseno, godinje itd.) potrebno ih je svesti na zajedniku osnovu. To nas dovodi do uvoenja pojmova nominalne i efektivne kamatne stope.

3.2.8.1Nominalna kamatna stopa

Premda mnoge institucije imaju periode ukamaivanja drugaije nego to je jedna godina (npr. mjeseno ukamaivanje) uobiajeno je da se kamata izraava kao da je period ukamaivanja godina dana. Dakle uobiajeno je da kada banka objavi da ima kamatu od r % (npr. 12%) da se podrazumijeva da je to kamatna stopa od 12 % godinje s periodom ukamaivanja od mjesec dana. Prilino neprecizna definicija jer ona ne znai da e ukupne godinje kamate kada ih banka obrauna mjeseno biti jednake kamatama kao da ih obraunavamo jednom godinje s kamatom od 12% (vrlo est previd). Dakle kada banka objavi da je njena nominalne kamatna stopa r % (npr. 12%) to u stvari znai da ona obraunava kamate mjeseno s efektivnom kamatnom stopom i = r/12 (u konkretnom sluaju 1%).

3.2.8.2 Efektivna kamatna stopa

Premda je nominalna kamatna stopa uobiajena meu ekonomistima i stanovnitvom stvarni obraun vri se s efektivnom kamatnom stopom. Dakle ako je deklarirana nominalne kamatna stopa r = 12% kamate e se obraunavati mjeseno s efektivnom kamatnom stopom i = r/12 = 1%. Budua vrijednost F nakon 12 mjesenih ukamaivanja iznosit e F = P (1+i)N = 1.127 P Dakle budua vrijednost F uveala se za 12.7% a ne 12% kako bi na temelju deklarirane nominalne kamatne stope r = 12% mogli zakljuiti.
Primjer:
Za kupnju novog agregata u pumpnoj stanici potreban nam je iznos od 28 000. U ovom trenutku na raspolaganju su nam vlastita sredstva u iznosu od 7000. Ostatak novaca potrebno je osigurati putem baninog kredita. Banka nas je spremna kreditirati na rok od etiri godine uz nominalnu kamatnu stopu od 8.5 %. Odredite ratu kredita. Kako posjedujemo 7000 vlastitih sredstava od banke je potrebno podignuti kredit od P = 21 000 (=28 000 7000). Ako je nominalna kamatna stopa r = 8.5% efektivna kamatna stopa iznosi i = r/12 = 0.708 %. Banin kredit je na etiri godine dakle broj ukamaivanja je N = 4 godine 12 ukamaivanja/godini = 48. Prema izrazu za izraun toka novca jednakih rata P=A

(1 + i ) N 1 i (1 + i ) N

Odreivanje ekonomske jednakovrijednosti

slijedi izraz za izraun rate kredita A=P

15

i (1 + i ) N (1 + i ) N 1

= 21000

0.00708 (1 + 0.00708) 48 (1 + 0.00708) 48 1

= 517.6

U praksi nije neuobiajen sluaj da ukamaivanje i otplata nisu u istim vremenskim trenutcima. Npr. kamate se obraunavaju mjeseno, a otplata duga kvartalno. Potrebno je imati formulu za obraun toka novca bez obzira na frekvenciju ukamaivanja i frekvenciju otplate. r nominalna kamatna stope M broj perioda ukamaivanja godinje C broj perioda ukamaivanja po jednom periodu otplate K - broj perioda otplate godinje, M = CK Dakle predvieno je da u jednom periodu otplate imamo vie perioda ukamaivanja. Na kraju tog perioda uplaena vrijednost (glavnica + kamate i) moraju biti jednake vrijednosti viekratno ukamaene glavnice (efektivnom kamatnom stopom r/M). Za jedan period otplate vrijedi P(1 + i) = P(1+ r/M)c Iz tog izraza lako je izraunati kamatnu stopu otplate i i = (1+ r/M)c 1 = (1+ r/CK)c 1
Primjer:
Investicijski fond je uputio ponudu naem poduzeu da je spreman dati na naa uloena sredstva 14% kamata uz mjeseno ukamaivanje. Odlukom uprave odlueno je da e se nakon svakog kvartalnog obrauna uplaivati u fond 12000. Nakon pet godina u pripremi je velika rekonstrukcija te e sva sredstva biti podignuta. Koliko e se utediti za pet godina. Broj ukamaivanja godinje je M = 12, broj perioda ukamaivanja po jednom periodu otplate C = 3 dok je broj uplata godinje K = 4. Kamatna stope uplate i jednaka je i = (1+ r/M)c 1 = (1+ 0.14/12)3 1 = 0.03541 = 3.541% Broj uplata tijekom pet godina jednaka je N = 5 godina 4 kvartala = 20 Izraz za buduu vrijednost toka novca jednakih rata jednaka je = 340 789 0.03541 Budua vrijednost toka novca jednakih rata F =340 789 svedeno na sadanju vrijednost toka F =A

(1 + i ) N 1 i

= 12 000

(1 + 0.03541 ) 1
20

novca jednakih rata P = A

(1 + i ) N 1 i (1 + i )
N

= F/ (1 + i ) = 169 916.
N

16

Osnovi ekonomije

3.2.9 Inflacija
Inflacija je proces u ekonomiji u kome cijena proizvoda raste tokom vremena. Dakle za istu novani iznos u nekom buduem trenutku moi emo kupiti manje robe. Uinak inflacije nikako se ne smije pomijeati s moi novca da stvara novi novac. Neki autori ak definiraju inflaciju kao smanjenje moi novca da stvara novi novac. Ako se kolokvijalno mo novca da stvara novi novac definiralo kao euro danas vrijedi vie nego euro sutra onda se inflacija moe objasniti kao euro danas moe kupiti vie robe nego euro sutra. Obrnuti proces od inflacije naziva se deflacija. U naim kalkulacijama ekonomske istovrijednosti potrebno je uzeti u obzir i smanjenje kupovne moi.

3.2.9.1Prosjena stopa inflacije

Ukoliko promatramo inflaciju tijekom niza godina vidimo da se stopa inflacije mijenja. Za nae kalkulacije potrebno je izraunati prosjenu stopu inflacije. Kod prorauna stope inflacije moramo uzeti u obzir da i inflacija ima uinak ukamaivanja.
Npr. ukoliko je u prvoj godini stopa inflacije bila 4%, a tijekom druge godine 8% potrebno je izraunati prosjenu stopu inflacije. Izraunajmo cijenu neke robe tijekom dvije godine ako na poetku vrijedi 100. 100(1 + 0.04)(1 + 0.08) = 112.32 dakle roba koja je kotala 100 nakon dvije godine cijena je porasla na 112.32. Ako to prikaemo s prosjenom godinjom stopom inflacije 100(1 + f )2 = 112.32 ili iz ovog izraza moe se izraunati prosjena stopa inflacije f

f =

112.32 100

1 = 0.0598 = 5.98%

Ukoliko se inflacija rauna na temelju poveanja potroakog indeksa cijena (potroake koarice) dobiva se generalna stopa inflacije f .

3.2.9.2 Aktualne i konstantne novane jedinice (euri)

Da bi uzeli u obzir uinke inflatornih kretanja potrebno je definirati neke osnovne pojmove:

Odreivanje ekonomske jednakovrijednosti

17

Aktualne novane jedinice An. Procjenjuje se vrijednost novanih tokova u nekoj narednoj godini s time da su uzeti u obzir uinci inflacije i deflacije. Standardno se obraunava suma novca uzimajui u obzir stopu inflacije. (Izraunati iznos novca je taj koji je s time da taj novac ima manju kupovnu mo.)

Konstantne novane jedinice An'. Novane jedinice imaju konstantnu kupovnu vrijednost bez obzira na tijek vremena. Ako se ele obraunati uinci inflacije onda se uinci obraunaju uzimajui u obzir stopu inflacije i vrijednost obraunamo u konstantnim novanim jedinicama. (Ustvari se sve izraava preko imaginarne fiktivne novane jedinice koja ima nepromijenjenu vrijednost u vremenu)

3.2.9.3Odreivanje ekonomske jednakovrijednosti u uvjetima inflacije

Kada elimo izraunati ekonomsku jednakovrijednost novanih tokovima u uvjetima postojanja inflacije koristima ili analizu aktualne novane jedinice ili analizu konstantne novane jedinice. Shodno tome postoje i dvije kamatne stope za izraun jednakovrijednosti: trina kamatna stopa i kamatna stopa bez utjecaja inflacije. Trina kamatna stopa i uzima u obzir i uinak novca da stvara novi novac i uinak inflacije. Ustvari gotovo sve kamatne stope koje se koriste u poslovanje novarskih institucija su trine kamatne stope. Kamatna stopa bez utjecaja inflacije i' uzima u obzir jedino uinak da novac stvara novi novac, pri emu je uinak inflacije zanemaren. Ova kamatna stopa govori o stvarnom poveanju kapitala tijekom vremena (ne uzimajui u obzir promjenu vrijednosti novane jedinice tijekom vremena koja je varijabilna ovisno koju smo novanu jedinicu izabrali, euro, dolar itd.). Za proraun ekonomsku jednakovrijednost novanih tokovima u uvjetima postojanja inflacije postoje tri naina: Svi novani tokovi su definirani u konstantnim novanim jedinicama An' a za obraun jednakovrijednosti novanih tokova koristi se kamatna stopa bez utjecaja inflacije i'.

18

Osnovi ekonomije Svi novani tokovi su definirani u aktualnim novanim jedinicama An a za obraun jednakovrijednosti novanih tokova koristi se trina kamatna stopa i. Neki novani tokovi procijenjeni su u konstantnim a neki u aktualnim novanim jedinicama. Potrebno je odabrati jednu od dvije prethodno odabrane metode i napraviti konverziju novanih jedinica onako kako ta metoda zahtijeva. Matematiki je mogue proraunati i mo novca da stvara novi novac i

uinak inflacije koristei jednu formulu i = i '+ f + i ' f Dakle, prema ovom izrazu, trina kamatna stopa je funkcija dviju

varijabli: kamatne stope (bez utjecaja inflacije) i' i generalne stope inflacije f .

3.3 Mjere ocjene vrijednosti projekta

U ovom poglavlju govoriti e se kako da ocjenjujemo nekoliko varijanti projekata i da sa stanovita ekonomije odaberemo najpovoljniji. Do pedesetih godina prolog stoljea metoda otplate (payback) je bila jedna od najee koritenih u ocjeni valjanosti projektne investicije. Metoda je kao kriterij ocjene uzimala omjer poetne investicije i godinje utede. Za bolju ocjenu kvalitete investicije razvile su se i razne druge metode ocjene. Uobiajene su metode bazirane na jednakovrijednosti tokova novca: metoda sadanje vrijednosti (Present Worth Analysis - PWA), metoda jednakih godinjih dobiti (Annual Equivalent Method - AE), metoda stope povrata (Rate of Return Analysis RR), metoda indeksa profitabilnosti (Benefit/Cost Analysis B/C). Kako je broj metoda za ocjenu vrijednosti projekta velik oito je da ne postoji jedna generalna metoda. Svaka od ovih metoda ima svoje prednosti i mane. Kod ocjene vrijednosti projekta potrebno je uzeti u obzir sve ove pokazatelje.

3.3.1Tokovi novca tijekom projekta

Tvrtke vre ulaganja kapitala (npr. kupovina opreme) s nadom da e zaraditi (zbog tih ulaganja) u nekom buduem trenutku. Krae to nazivamo

Mjere ocjene vrijednosti projekta

19

investicija. U ocjeni investicije zanimaju nas samo oni tokovi novca koji su direktno vezani uz projekt (investicije u okviru projekta). Ti tokovi novca su dio ukupnog toka novca tvrtke. Jedan on vrlo vanih poslova u ocjeni investicije je iznalaenje svih tijekova novca koji su vezani uz investiciju odnosno projekt (potrebno je otro odijeliti tokove novca vezane uz investiciju i ostalih tokova novca unutar tvrtke koji nemaju veze s projektom).

Primjer:
Komunalno drutvo dobavlja vodu gradu s prosjenom dnevnom potronjom od Q = 10 l/s. Drutvo kupuje vodu od regionalnog vodovoda po cijeni od 0.35/m3, a prodaje ga (stanovnitvu i industriji) po prosjenoj cijeni od 2/m3, od ega drutvu ostaje 30% (u cijenu kubnog metra vode je uraunato puno raznih davanja). Zbog curenja cjevovoda do potroaa stigne samo 70% vode. Prema idejnom projektu ako drutvo uloi 100 000 u izgradnju za pripremu vode moi e 60% kapaciteta namirivati iz vlastitih bunara, a svega 40% vode kupovati od regionalnog vodovoda. Projektirano vrijeme trajanja postrojenja je petnaest godina. Priprema vode bi kotala 0.15/m3, a na postrojenju za pripremu vode bila bi angairana dva radnika (40 sati tjedno, 50 tjedana godinje) s nadnicom od 6/h. Ukupna godinja potronja vode Qgod = Q365dana24sata3600s Qgod = 315360m3 Tokovi novca bez investicije Prihod od naplate vode PP = 2/m330% Qgod 70% = 132451 Rashod od uplate vode regionalnom vodovodu PR = 0.35/m3 Qgod = 110376 Godina 1 2 15 Prihodi 132451 132451 132451 1986768 Rashodi 110376 110376 110376 1655640 Neto tok novca 22075 22075 22075 331128

Tokovi novca s investicijom Prihod od naplate vode PP = 2/m330% Qgod 70% = 132451 Rashod od uplate vode regionalnom vodovodu PR1 = 40% 0.35/m3 Qgod = 44150 Rashod proizvodnje vlastite vode PR2 = 60% 0.15/m3Qgod + 2radnika 6/h40sati50tjedana = 52382 Ukupni rashod PR = 96532.8

Godina 1 2 15

Prihodi 132451 132451 132451 1986768

Rashodi 100 000 + 96532 96532 96532 1147992

Neto tok novca -64081 35918 35918 438776

Na temelju podataka o tokovima novca potrebno je da uprava drutva odlui da li je opravdano stupiti u investiciju ili je moda povoljnije novac investirati drugdje (banka, kupnja dravnih obveznica itd.).

20

Osnovi ekonomije

3.3.2Metoda sadanje vrijednosti

Metoda sadanje vrijednosti svodi sve novane tokove na sadanje vrijeme (vrijeme 0) te onda usporeuje sumu rashoda i sumu prihoda. Ta razlika se naziva sadanja neto vrijednost toka novca (Net Present Worth NPW). (sadanju neto vrijednost toka novca moe se shvatiti i na slijedei nain: razlika izmeu prihoda i rashoda je dobit. Ako sve dobiti u projektu svedemo na sadanje vrijeme dobiti e se sadanja vrijednost sume dobiti ili drugim rijeima ukupna dobit. Dakle ispravno je rei da je ukupna dobit drugi naziv za sadanju neto vrijednost toka novca) Kada je vie raznih projekata u razmatranju projekt s najveom sadanjom vrijednosti toka novca je najbolji. Metoda sadanje vrijednosti (dobiti) ostvaruje se kroz slijedee korake: Potrebno je definirati stopu investiranja koju tvrtka eli da ostvari ovim projektom. Stopa dobiti je ona stopa koju tvrtka moe u bilo kojem trenutku ostvariti bilo svojim ulaganjem u projekte bilo na tritu kapitala (banka, kupnja dravnih obveznica itd.). Ova stopa se obino naziva zahtijevana stopa povrata ili minimalno atraktivna stopa povrata (Minimum Attractive Rate of Return MARR). Treba fiksno odrediti vrijeme projekta. Dakle vrijeme u kome se odvijaju svi novani tokovi vezani uz projekt. Treba odrediti neto vrijednost toka novca ili drugim rijeima dobiti (prihod rashod) za svaku godinu projekta. Treba odrediti sadanju neto vrijednost novanih tokova (NPW) ili jednostavnije ukupnu dobiti na projektu. Sadanju vrijednost proraunavamo uzevi u obzir zahtijevanu stopu povrata (MARR). Odabire se projekt s najveom ukupnom dobiti. Ako je samo jedan projekt u razmatranju projekt se prihvaa ako je ukupna dobit vea od nule, a ako je negativna projekt se odbacuje.
Primjer:
Ovaj primjer je u stvari nastavak primjera iz poglavlja 3.3.1 s time da je uprava komunalnog drutva definirala zahtijevanu stopu povrata od 7.3%. Dakle primjera iz poglavlja 3.3.1 su izraunati svi tokovi novca. Prema tekstu u poglavlju 3.3.2 potrebno je najprije odrediti zahtijevanu stopu povrata to je definirano tekstom zadatka (7.3%).

Mjere ocjene vrijednosti projekta

21

Nakon toga potrebno je odrediti vrijeme projekta to je takoer definirano tekstom zadataka na 15 godina. Dakle godinja dobit projekta rauna se kao poveanje dobiti zbog investicije. Ako pogledamo primjer u poglavlju 3.3.1 vidimo da se zbog investiranja 100000 dobit poveala za 35918 22075 = 32765. Dakle naom investicijom ostvarili smo 15 godinjih dobiti po 13843. Sadanja vrijednost sume dobiti rauna se prema izrazu tok novca jednakih rata P=A

(1 + i ) N 1 i (1 + i ) N

=13843

(1 + 0.073)15 1 0.073 (1 + 0.073)15

= 123726

Dakle ukupna dobit na projektu (ukupna dobit investicija = 123726 - 100000 = 23726) je pozitivna pa se projekt prihvaa.

3.3.3Metoda jednakih godinjih dobiti

Metoda jednakih godinjih dobiti ocjenjuje ekonomsku vrijednost projekta na temelju svoenja svih novanih tokova na jednake godinje rate. Dakle prema izrazu A=P i (1 + i ) N (1 + i ) N 1

Svaki novani tok pa tako sadanju neto vrijednost toka novca (NPW) moemo preraunati u niz rata jednakih vrijednosti. Izgleda prilino besmisleno mnoiti dvije razliite neto vrijednost toka novca (NPW) s istim koeficijentom pa onda usporeivati njihove godinje rate. Meutim ako vijek dvaju projekata nije isti procjena vrijednosti projekta po ovoj metodi postaje znaajna.
Primjer:
Dva razliita projekta ostvarila su dvije razliite neto dobiti u razliitim vremenskim periodima. Prvi projekt ostvario je sadanju neto vrijednost toka novca (NPW) od 2000 u periodu od 3 godine dok je drugi projekt ostvario ukupnu dobit (NPW) od 2200 u periodu od 25 godina. Zahtijevana stopa povrata (MAAR) iznosi 5%. Koji je projekt bolji s ekonomskog stajalita. Na ovom vrlo jednostavnom primjeru prikazana je sloenost donoenja ispravne odluke. Prema metodi sadanje vrijednosti ukupna dobit drugog projekta vea je od ukupne dobiti prvog projekta pa bi se trebali odluiti za drugi projekt. Prema metodi jednakih godinjih vrijednosti trebalo bi izraunati godinje rate ukupne dobiti za oba projekta. A=P

i (1 + i ) N (1 + i ) N 1

Broj perioda ukamaivanja iznosi N1 = 3 godine * 12 mjeseci = 36 za prvi projekt dok za drugi projekt N2 = 25 godine * 12 mjeseci = 300

22

Osnovi ekonomije
N2

( 1 + i) 1 ( 1 + i) 1 Vidimo da je prema metodi jednakih godinjih vrijednosti prvi projekt povoljniji. Prvi projekt premda nosi neto manje novca (200) ostvari dobit (2000) u znatno kraem vremenu (prvi projekt traje 22 godine krae od drugog).

A1 = P1

i ( 1 + i)
N1

N1

A1 =

A 2 = P2

i ( 1 + i)
N2

A2 = 110

Iz gornjeg primjera vidi se da ni na jednostavnom primjeru nije jednostavno odrediti koji je od projekata bolji. Usvajanje projekta preputa se upravi tvrtke, a posao inenjera je da ih upozna s jasnim pokazateljima (u ovom sluaju prezentira se ocjena projekta s metodom sadanje vrijednosti i metodom jednakih godinjih vrijednosti).
Primjer:
Odredite optimalno vrijeme zamjene cijevi unutar cjevovodne mree. Cijena cijevi zajedno s trokovima postavljanja iznosi 50000/km. Za potrebe prorauna pretpostavite da cjevovod curi s 50 litara po satu i kilometru te da se koliina iscurene vode poveava po stopi od 2% godinje. Cijena jednog prosjenog popravka cjevovoda iznosi 3000, broj puknua se poveava za 0.01puknue na godinu po kilometru cjevovoda. Trokovi vode (el. energije pumpi, pripreme vode itd.) iznose 0.15 po metru kubnom, a poveanje cijene jednako je zahtijevanoj stopi povrata i iznosi 7%. Godinji troak iscurene vode jednak je Cijenavode = 0.050 m3/satu/km 24 sata 365 dana 0.15 /m3 = 65.7 /god./km Trokovi cijene vode rastu geometrijskim redom i to 2% zbog poveanja curenja i 7% zbog poveanja cijene. Ukupno rast cijene vode odvija se po stopi
g := ( 1 + i) ( 1 + k ) 1 g = 0.091

Sadanju vrijednost ukupnih trokova iscurene vode raunamo iz izraza

ig Trokovi popravaka jednaki su Cijenapoprav = 3000 /puknuu 0.01puknue/god./km = 30 /god./km UkupnoVoda ( N ) := Cijena vode
N (N ) 1 ( 1 + g) ( 1 + i)

Trokovi popravaka linearno rastu tijekom eksploatacije cjevovodne mree pa sadanju vrijednost ukupnih trokova popravaka raunamo iz izraza
UkupnoPoprav ( N ) := Cijena poprav ( 1 + i)
2 N

i ( N ) 1
N

i ( 1 + i) Na dijagramu je prikazan porast ukupnih trokova cjevovoda (poetna investicija + ukupno voda + ukupno popravci) tijekom vremena.

Mjere ocjene vrijednosti projekta

23

Ukupno ( N ) := UkupnoVoda ( N ) + UkupnoPoprav ( N ) + Cijena cijevi

7 .10 6 .10 5 .10 Ukupno ( N ) UkupnoVoda ( N ) 4 .10
4 4 4 4 4 4 4

3 .10 UkupnoPoprav ( N ) 2 .10

1 .10

20

40 N

60

80

100

Iz ovog dijagrama nije mogue nita zakljuiti osim da trokovi rastu po parabolinom zakonu. Meutim ukoliko trokove prikaemo kao prosjene godinje trokove (tijek novca jednakih rata),
Prosjecno voda ( N ) := UkupnoVoda ( N ) i ( 1 + i) ( 1 + i)
N N

1
N

Prosjecno poprav ( N ) := UkupnoPoprav ( N )

i ( 1 + i) ( 1 + i)
N N

( 1 + i) 1 te prikaemo trokove kao funkciju vremena eksploatacije cjevovoda,

6000 5400 4200 Prosjecnopoprav ( N )3600 3000 Prosjecnocijevi( N ) 2400 Prosjecno( N ) 1800 1200 600 0 0 10 20 30 40 50 N 60 70 80 90 100 Prosjecnovoda ( N ) 4800

Prosjecno cijevi ( N ) := Cijena cijevi

i ( 1 + i)
N

vidimo da ukupni trokovi prikazani metodom jednakih godinjih vrijednosti imaju izraziti minimum izmeu 40 i 50 godine eksploatacije dok se nakon 60 godine trokovi penju po zakonu potencije. Dakle zamjenu cijevi novom potrebno je napraviti kada su ukupni godinji trokovi minimalni (45 god) ili barem podnoljivo mali (produljimo vrijeme do nove investicije do 60 godine dok ukupni godinji trokovi nisu jako porasli).

24

Osnovi ekonomije Vrlo uobiajena analiza koja se temelji na metodi jednakih godinjih dobiti

je proraun jedinine dobiti i trokova. Mnogo je sluajeva kada u analizi elimo znati koliki su trokovi, a kolika dobit po jedinici proizvoda. Uobiajena procedura za proraun jedinine dobit sastoji se od slijedeih koraka:

Potrebno je definirati minimalno atraktivna stopa povrata (MARR) investiranja koju tvrtka eli ostvariti ovim projektom.

Treba fiksno odrediti vrijeme projekta. Dakle vrijeme u kome se odvijaju svi novani tokovi vezani uz projekt.

Treba odrediti neto vrijednost tokova novca ili drugim rijeima dobiti (prihod rashod) za svaku godinu projekta.

Treba odrediti sadanju neto vrijednost novanih tokova (NPW) ili jednostavnije ukupnu dobiti na projektu.

Ukupnu dobit treba preraunati u jednake godinje dobiti. Podijeliti jednake godinje dobiti brojem proizvoda tijekom jedne godine

Primjer:
Tekst primjera iz poglavlja 3.3.1 dan je u nastavku Komunalno drutvo dobavlja vodu gradu s prosjenom dnevnom potronjom od Q = 10 l/s. Drutvo kupuje vodu od regionalnog vodovoda po cijeni od 0.35/m3, a prodaje ga (stanovnitvu i industriji) po prosjenoj cijeni od 2/m3, od ega drutvu ostaje 30% (u cijenu kubnog metra vode je uraunato puno raznih davanja). Zbog curenja cjevovoda do potroaa stigne samo 70% vode. Prema idejnom projektu ako drutvo uloi 100 000 u izgradnju za pripremu vode moi e 60% kapaciteta namirivati iz vlastitih bunara, a svega 40% vode kupovati od regionalnog vodovoda. Projektirano vrijeme trajanja postrojenja je petnaest godina. Priprema vode bi kotala 0.15/m3, a na postrojenju za pripremu vode bila bi angairana dva radnika (40 sati tjedno, 50 tjedana godinje) s nadnicom od 6/h. Ukupna godinja potronja vode Qgod = Q365dana24sata3600s Qgod = 315360m3 3 Prihod od naplate vode PP = 2/m 30% Qgod 70% = 132451 Rashod od uplate vode regionalnom vodovodu PR1 = 40% 0.35/m3 Qgod = 44150 Rashod proizvodnje vlastite vode PR2 = 60% 0.15/m3Qgod + 2radnika 6/h40sati50tjedana = 52382 Ukupni rashod PR = 96532.8 Nakon ove kratke rekapitulaciju primjera iz poglavlja 3.3.1 slijedi daljnja razrada po tokama samo za vodu iz vlastitih bunara: - Minimalno atraktivna stopa povrata (MARR) i = 7.3%. - Vrijeme projekta je petnaest godina N = 15 - Novani tokovi tijekom projekta Poetna investicija PI = 100 000 Rashod proizvodnje vlastite vode PR2 = 52382 Prihod od naplate vlastite vode PP = 2/m330% Qgod 70% 60% = 79470 - Ukupna dobit (NPW)

Mjere ocjene vrijednosti projekta

N N

25

P = PP PR2

) ( 1 + i)

1
N

i ( 1 + i)

PI

PT = PR2

( 1 + i)

1
N

i ( 1 + i)

+ PI

Ukupna dobit iznosi P = 142110, a ukupni trokovi PT =568184 - Prosjene godinje dobiti
A = P i ( 1 + i)
N

N ( 1 + i) 1 ( 1 + i) 1 Prosjena godinja dobit iznosi A = 15899, a trokovi AT = 63570 - Jedinina dobit i trokovi AT A D= T = 0.6 Qgod 0.6 Qgod

AT = PT

i ( 1 + i)
N

Jedinina dobit iznosi D = 0.084/m3, a jedinini trokovi T = 0.336 /m3. Ovaj primjer ima izuzetno jednostavnu shemu tokova novca pa je do istog rezultata mogue doi na jednostavniji nain koji ne prati proceduru objanjenu iznad ovog primjera. Godinji rashod trokova proizvodnje vode jednak je PR2 = 60% 0.15/m3Qgod + 2radnika 6/h40sati50tjedana = 52382. Osim tog troka postoji samo jo troak poetne investicije koju moemo svesti na niz jedininih rata. Ako srednji godinji troak podijelimo s proizvedenom vodom izvodi se izraz za jedinine trokove
PR2 + PI T :=
N i ( 1 + i) N ( 1 + i) 1

0.6 Qgod Koji daje identino rjeenje jedininih trokova proizvodnje vode T = 0.336 /m3.

esta je pogreka da se ukupna dobit i trokovi dijele s ukupnim brojem jedinica tijekom ukupnog vremena trajanja projekta N PR2 + PI P D1 := T1 := N 0.6 Qgod N 0.6 Qgod Izraunate vrijednosti jedinine dobiti D1 = 0.05/m3 i jedininih trokova T1 = 0.312/m3 su netone jer ne uzimaju u obzir stopu povrata i.

Metoda jednake godinje dobiti je vrlo esto u upotrebi kada treba iznai optimalni odnos operativnih i investicijskih trokova. Naime kod niza postrojenja tijekom eksplataciskog perioda dolazi do smanjenja investicijskih trokova te porasta operativnih trokova (starije postrojenje vie kvarova). Optimalno vrijeme eksploatacije najlake je proraunati metodom jednake godinje dobiti. U pojedinim sluajevima operativni i investicijski trokovi mogu ovisiti o nekoj fizikalnoj dimenziji. Optimalnu dimenziju (koja stvara minimalne trokove) takoer je najlake izraunati koristei metodu jednake godinje dobiti.

26
Primjer:

Osnovi ekonomije

Meunarodnim ugovorom dogovoreno je da se preko nae zemlje transportira sirova nafta. Projektirani magistralni cjevovod trebao bi biti duljine L = 500 km te transportirati 1 milion barela sirove nafte godinje. Proraunajte optimalni promjer D cjevovoda uz pretpostavku da je ugovoreno trajanje projekta t = 20 godina te da je stopa povrata i = 10%. U daljnjem tekstu koristit e se: Q - volumenski protok p pad tlaka, raunamo ga po Darcy Weissbachovom obrascu t debljina stijenke cijevi t = 0.01D dinamiki koeficijent viskoznosti nafte = 0.0359 Pa s cijena elektrine energije 0.075/kWh = 2.083 10-8 /Ws cijena nafte 50/barelu cijena naftovoda 1.5/kg elika cijena pumpe i motora 200/kW instalirane snage = 0.2 /W 1 barel = 159 10-3m3 Fe gustoa elika Fe = 7850 kg/m3 Proraun protoka nafte Q = 106 barela/godini = 0.0504 m3/s Proraun pada tlaka u cjevovodu

p =

128Q L 36860 Pam4 = D4 D4

Snaga motora P = pQ = 1857.7/D4 Wm4 Godinja cijena pumpanja nafte CP = 1857.7/D4 Wm42.083 10-8 /Ws 3600s/h 24h/dan365dan/god. CP = 1220/D4 m4/god. Cijena motora CM = 189.437/D4 Wm40.2 /W =37.887/D4 m4 Cijena cjevovoda VC = LDt = 15708D2 m CC = 15708D2 m 7850 kg/m3 1.5/kg = 1.85108 D2 /m2 Investicijski trokovi CM + CC = 37.887/D4 m4 + 1.85108 D2 /m2 Operativni trokovi CP = 1220/D4 m4/god. Godinji investicijski trokovi CIG = (CM + CC)

i ( i + 1)

( i + 1)

=0.11746 (CM + CC) =

= 4.45/D4 m4/god + 0.217108 D2 /m2/god Godinji trokovi CIG + CP =1224.45/D4 m4/god + 0.217108 D2 /m2/god Minimalni godinji trokovi

Mjere ocjene vrijednosti projekta

( CIG + CP ) = 0 D 4 1224.45 / D 3 + 2 0.217 108 D = 0 D4 = 4 1224.45 2 0.217 108 D = 0.103m

27

3.3.4Metoda stope povrata

Premda su metode metoda sadanje vrijednosti (PWA), metoda jednakih godinjih dobiti (AE) uobiajene u ekonomskim krugovima, mnogi inenjeri i financijski strunjaci preferiraju metodu stope povrata (Rate of Return RR) jer ne barata novanim jedinicama (npr. euri) nego mnogo intuitivnijom stopom povrata izraenom u postotcima.

3.3.4.1Unutranja stopa povrata

Unutranju stopu povrata iIRR (Internal Rate of Return IRR) definiramo kao kamatnu stopu toke povrata (break even) dakle kao stopa pri kojoj je sadanja vrijednost prihoda Pprihoda jednaka sadanjoj vrijednosti trokova Ptroskova. P(i')= Pprihoda Ptroskova = 0

P (i ') =

(1 + iIRR )

A0

(1 + iIRR )

A1

(1 + iIRR )

A2

+ .....

(1 + iIRR )

AN

=0

gdje su A0, A1, AN tokovi novca u prvoj, drugoj itd. godini. U ovoj jednadbi poznate su tokovi novca A0, A1, AN te broj ukamaivanja N, a nepoznanica je stopa i' koju je mogue nai iz gornje jednadbe. Kako ova jednadba nije linearna mogue je da ima vie rjeenja kao i da niti jedno rjeenje nije u podruju realnih rjeenja. Za traenje unutranje stope povrata postoje razni algoritmi u okviru komercijalnih programa (npr. irr funkcija u MathCadu ili RATE funkcija u Excelu). Nizom pokuaja i poboljanja moemo sami izraunati unutranju stopu povrata. Kada izraunamo unutranju stopu povrata iIRR pravilo ocjene projekta je vrlo jednostavno. Ako je unutranju stopu povrata iIRR vea od minimalno atraktivna stopa povrata (MARR) iMARR projekt se usvaja, ukoliko je manja projekt se odbacuje.

28

Osnovi ekonomije iIRR > iMARR projekt se usvaja

Primjer:
Komunalno drutvo investiralo je u nabavu graevinskog stroja vrijednog = 125000. Tim strojem ostvarena je godinja dobit od A = 23150/god u trajanju od N = 15 godina. Nakon toga je stoj prodan za F = 8000. Minimalno atraktivna stopa povrata (MARR) i = 7.3%. Ocijenite vrijednost ovoga projekta. Ovaj projekt ima relativno jednostavan tok novca. Investiciono ulaganje PI na poetku projekta. Dobit F od prodaje na kraju projekta i tok novca jednakih rata A tijekom projekta. Sadanju vrijednost dobiti raunamo prema slijedeem izrazu
P = PI + A ( 1 + i)
N

1
N

F ( 1 + i)
N

i ( 1 + i)

Po metodi sadanje vrijednosti P = 84690 to znai da je projekt prihvaen. Po metodi jednake godinjih dobiti
AD = P i ( 1 + i) ( 1 + i)
N N

1 Godinja dobit iznosi AD = 9475/god. Sadanja vrijednost P biti e manja to je vea kamatna stopa i kao to je prikazano na slici.

1.2 .10 9.6 .10 7.2 .10 P( i) 4.8 .10

2.4 .10

0 0.01

0.048

0.086 i

0.12

0.16

0.2

Po metodi stope povrata potrebno je izraunati uz koju kamatnu stopu i e sadanja vrijednost dobiti P biti jednaka nuli. Odnosno nai rjeenje jednadbe
PI + A ( 1 + i)
N

1
N

F ( 1 + i)
N

=0

i ( 1 + i)

Za rjeenje ove jednadbe koristili smo jednostavan algoritam polovljenja koraka

Mjere ocjene vrijednosti projekta

i = i = 0.01 delta = 0.01 while delta > 0.0001 i = i + delta if otherwise i = i delta delta = return i i = 0.16812 delta 2
N F P + A ( 1 + i) 1 + >0 I N N i ( 1 + i) ( 1 + i)

29

Dakle unutranja stopa povrata je iIRR = 16.81% (dakle povratili smo kapital s kamatom od 16.81%), to je znatno vie od minimalno atraktivne stope povrata (MARR) i MARR = 7.3%.

Premda je unutranja stopa povrata dobar i intuitivan kriterij za ocjenu valjanosti projekta ponekad zna dati i vrlo udne rezultate.
Primjer:
Uzmimo dva projekta od kojih prvi trai investiranje od 1000 te vraa nakon prve godine 2000, a drugi uz poetnu investiciju od 5000 nakon prve godine vraa 7000. Ako bi gledali samo unutranje stope povrata koja je za prvi projekt iIRR = 100%, te za drugi projekt iIRR = 40% moglo bi se zakljuiti da je prvi projekt znatno povoljniji od drugoga. Ako izraunamo sadanje vrijednosti dobiti za prvi projekt P = 818 i za drugi projekt P = 1364, vidimo da drugi projekt u istom vremenu nosi gotovo 500 veu dobit.

3.3.5 Metoda indeksa profitabilnosti

Indeks profitabilnosti ili omjer dobit/trokovi (benefit/cost B/C) nekog projekta jest sadanja vrijednost budueg toka novca podijeljena s inicijalnim trokom. Sve dok je indeks profitabilnosti jednak ili vei od 1.00 je investicijski prijedlog prihvatljiv.
Primjer:
Komunalno drutvo investiralo je u nabavu graevinskog stroja vrijednog PI = 125000. Tim strojem ostvarena je godinja dobit od A = 23150/god u trajanju od N = 15 godina. Nakon toga je stoj prodan za F = 8000. Minimalno atraktivna stopa povrata (MARR) i = 7.3%. Ocijenite vrijednost ovoga projekta. Dakle u poglavlju 3.3.4.1 na ovom istom primjeru ocijenili smo da je stopa povrata iIRR = 16.81%, to je znatno vie od minimalno atraktivne stope povrata (MARR) i MARR = 7.3%. Potrebno je izraunati indeks profitabilnosti. Ukupni dobit projekta se sastoji od 15 godinjih dobiti A i povrata novca F od prodaje stroja

30
( 1 + i)
N

Osnovi ekonomije
1
N

D = A

F
N

i ( 1 + i) ( 1 + i) Dakle D = 209690, a jedini troak je troak prvobitne investicije PI. Indeks profitabilnosti jednak je IP = D/ PI = 1.678, to je znatno vee od 1 dakle projekt se prihvaa.

3.3.6Meusobno iskljuive varijante

Vrlo je est sluaj da postoji vie varijanti rjeenja istog problema. Te varijante se meusobno iskljuive, a mi moramo odabrati onu koja je ekonomski najisplativija. Razne varijante mogu imati neke parametre iste ali i razliite (minimalno atraktivnu stopu povrata, vrijeme trajanja projekta itd.).

3.3.6.1Vrijeme analize
Vrijeme analize je period vremena tijekom koga se procjenjuju ekonomski uinci investiranja. Vrijeme analize moe se definirati i kao period vremena u kome postoji potreba za proizvodima ili uslugama tvrtke. S druge strane definirali smo vrijeme projekta kao period vremena u kome nastaju svi novani tokovi. Za nas je najpovoljnija situacija kada se vrijeme analize i vrijeme projekta poklapaju. Meutim, postoji niz primjera kada to nije tako. Vrijeme projekta moe biti krae od vremena analize (projekt je zavrio, ali potreba za proizvodima ili uslugama tvrtke jo postoji).
Primjer:
Malo ribarsko mjesto nema svog vodovoda ve potrebe za vodom zadovoljava iz cisterni. Lokalni otoni vodovod mjetane pitkom vodom iz autocisterni. Da bi dopremili vodu do cisterni potrebno je kupiti autocisterne. Prema prvoj varijanti nabavila bi se 7 godina stara autocisterna (predvieno vrijeme trajanja 14 godina) za 10000 ije bi godinje odravanje stajalo 1000 a prema drugoj nova 30000 bez trokova odravanja. Godinji prihod od prodaje vode procjenjuje se na 15000, a godinji trokovi goriva i plae vozaima procijenjeni su na 10000 godinje. Minimalno atraktivna stopa povrata (MARR) i = 7.3%. Procijenite povoljniju varijantu. Za varijantu nabave starih vozila ukupnu godinju dobit moemo izraunati iz izraza Adobit = 15000 Atrosak = 10000 AI =Adobit - Atrosak - Aodrzavanje Aodrzavanje = 1000

AI = 4000

NI = 7 godina

i = 7.3%

Sadanja vrijednost dobiti rauna se iz izraza

P = PI + AI ( 1 + i)
NI

1
NI

P = 11333.5

i ( 1 + i)

Za varijantu nabave novih vozila ukupnu godinju dobit moemo izraunati iz izraza

Mjere ocjene vrijednosti projekta

31

Adobit = 15000 Atrosak = 10000 NII = 14 godina AII =Adobit - Atrosak AII = 5000 Sadanja vrijednost dobiti rauna se iz izraza
( 1 + i)
NII

i = 7.3%

P = PII + AII

P = 12951

i ( 1 + i) Usporedbom sadanjih vrijednosti izgleda da je druga varijanta povoljnija. Meutim u kalkulaciji nismo uzeli u obzir to se deava nakon isteka prvog projekta. Naime nakon sedme godine upotrebe brod se zbog starosti treba rashodovati i nabaviti drugi. Ispravna kalkulacija nabave starog broda bila bi da jedan brod nabavimo na poetku projekta a drugi nakon sedme godine.

NII

Adobit = 15000 Atrosak = 10000 AI =Adobit - Atrosak - Aodrzavanje

P = PI PI ( 1 + i )
NI

Aodrzavanje = 1000 NI = 7 godina NII = 14 godina i = 7.3%

AI = 4000
1

+ AI

( 1 + i)

NII

i ( 1 + i)

NII

P = 18254

Shodno ovom naknadnom proraunu vidimo da je ipak prva varijanta povoljnija (U ovom prorauna nije uzeto u obzir puno faktora da bi se izbjegla sloenost prorauna. Npr. u drugoj varijanti e se nakon nekog vremena morati uzeti troak odravanja, u prvoj varijanti je pretpostavljeno da e se i drugi brod moi nabaviti po istoj cijeni itd.) U ovom primjeru se prikazalo da vrijeme projekta moe trajati krae od vremena analize. Na istom primjeru moemo prikazati i sluaj kada je vrijeme projekta dulje od vremena analize. Dakle treba provesti analizu istih varijanti, ali uz dodatni proraun u sluaju da za 10 godina vodovod stigne do ribarskog mjesta i opskrba autocisternama bude suvina. Prva varijanta s rabljenim autocistrnama. Pretpostavimo da na kraju analiziranog perioda od deset godina uspijemo prodati autocisternu 10 godina staru za 5000 Adobit = 15000 Atrosak = 10000 Aodrzavanje = 1000 NI = 7 godina NII = 10 godina i = 7.3% AI =Adobit - Atrosak - Aodrzavanje AI = 4000 Ppovrata = 5000
P = PI PI ( 1 + i)
NI

+ Ppovrata ( 1 + i )

NII

+ AI

( 1 + i)

NII

i ( 1 + i)

NII

P = 14703

Druga varijanta s novim autocistrnama. Pretpostavimo da na kraju analiziranog perioda od deset godina uspijemo prodati autocisternu 10 godina staru za 5000 Adobit = 15000 Atrosak = 10000 NII = 10 godina AII =Adobit - Atrosak AII = 5000 Sadanja vrijednost dobiti rauna se iz izraza
( 1 + i)
NII

i = 7.3%

P = PII + AII

P = 7107

i ( 1 + i)

NII

Vidimo da je prva varijanta s nabavom polovnih vozila daleko povoljnija i manje osjetljiva na neplanirani prekid projekta (zbog izgradnje vodovoda)

32

Osnovi ekonomije

3.3.6.2Stopa povrata za prirast investiranja

Jedna od dvije razmatrane meusobno iskljuive varijante je jeftinija, druga skuplja. Ukoliko se odluujemo za skuplju varijantu elimo da taj dodatno investirani novac plasiramo barem uz minimalno atraktivnu stopu povrata (MARR). Dakle potrebno je izraunati prirast investicija i za njega odrediti unutranju stopu povrata. Ukoliko je unutranja stopa povrata vea od minimalno atraktivne stope povrata isplativo je ulagati u skuplju varijantu projekta.
Primjer:
Tokovi novca u dva meusobno iskljuiva projekta dana su u tablici, a minimalno atraktivna stopa povrata (MARR) i = 10%. n 0 1 2 3 IRR B1 3000 1350 1800 1500 25% B2 12000 4200 6225 6330 17.43% B2B1 9000 2850 4425 4830

Dakle i jedna i druga varijanta projekta ima unutranju stopu povrata veu od minimalno atraktivne stope povrata. U krajnje desnom stupcu su izraunate prirasti investicija. Potrebno je nai unutranju stopu povrata iIRR za prirast investicija iz izraza

P (iIRR ) =

-9000

(1 + iIRR )

2850

(1 + iIRR )

4425

(1 + iIRR )

4830

(1 + iIRR )

=0

Rjeenje ove jednadbe je iIRR = 0.15 = 15%. Dakle unutranja stopa povrata iIRR = 15% vea je od minimalno atraktivne stope povrata i = 10% pa je isplativo ulagati u skuplju varijantu projekta.

Plan toka novca

33

3.4 Plan toka novca

Kada kupujemo neka dobra kao to je oprema potrebno je imati dobar uvid u procjenu profita koji e ta oprema zaraditi. Loa procjena moe imati znaajne posljedice. Ukoliko investiramo previe kapitala u opremu u sluaju smanjene potrebe za dobrima ili uslugama koje prodaje naa tvrtka pa da tvrtka pretrpi znatni financijski gubitak. U drugom sluaju ako investiramo premalo kapitala oprema tvrtke moe postati zastarjela i neefikasna te da tvrtka izgubi dio klijenata ili da ne bude u mogunosti pruiti uslugu novim klijentima. Klijenti e u tom sluaju potraiti drugog partnera. Vraanje povjerenja u tvrtku nakon to je jednom izgubljeno moe tvrtku stajati puno sredstava. Dobar izraun toka novca jako je vaan za uspjeno poslovanje tvrtke. Sva dosadanja izlaganja su opi pojmovi iz osnova ekonomije nuno potrebni svakom inenjeru. U nastavku izlaganja nastojati e se obrazloiti obraunavanje svih tokova novca jednog projekta to ukljuuje obraune amortizacije i poreza. Ove dvije kategorije (amortizacija i porezi) su vrlo detaljno regulirani zakonom i relativno se esto mijenjaju. U ovom poglavlju biti e dane samo osnovne smjernice koje bi inenjer trebao uzeti u obzir u svojim kalkulacijama. Moramo biti svjesni da je to jedan vrlo pojednostavljeni sustav dobar za uvid u ocjenu kvaliteta projekta, ali svako daljnje ozbiljnije razmatranje treba prepustiti profesionalcima (ekonomistima). Dakle na inenjeru je da pronae najbolji projekt te onda uz suradnju s ekonomistom taj projekt obrauna u skladu s postojeim zakonima.

3.4.1Profit neto dobit

Tvrtke investiraju u projekte zato da bi poveale svoje bogatstvo. Ako projekt ostvaruje vee prihode od rashoda kaemo da generira profit ili dobit. Ako projekt nije uspio ostvariti dobit on je rezultirao gubitkom vrijednosti tvrtke. Jedna od najvanijih funkcija raunovodstva je da svake godine (ili tijekom svakog zadanog vremenskog perioda, kvartalno, mjeseno) vodi rauna o prihodima i rashodima tvrtke. Sve dobiti u tvrtci biti e oporezovane. Raunovodstvena vrijednost dobiti nakon oporezivanja zove se neto dobit. Za neki vremenski period raunovodstvena vrijednost dobiti rauna se oduzimanjem rashoda od prihoda. Prihodi projekta su zaraene vrijednosti kao rezultat prodaje roba ili usluga kupcima. Rashodi projekta su trokovi poslovanja tvrtke zbog stjecanja prihoda. Neki tipini rashodi su trokovi materijala, radne snage, rezervnih dijelova, energije, najma, amortizacije, osiguranja, poreza itd.

34

Osnovi ekonomije Svi ovi trokovi ulaze u obraun poslovanja firme. Jedan specifian rashod, investiranje u

nabavu nove opreme, je obraunat putem amortizacije u obrono kroz period vremena. Zbog toga to amortizacija igra znaajnu ulogu u obraunu poreza prilikom raunovodstvenih kalkulacija posveuje joj se posebna panja.

3.4.2Obraun amortizacije
Nabavka sredstava za proizvodnju (dugotrajna imovina) vaan je dio poslovanja tvrtke, bilo da tvrtka tek poinje s projektom ili eli modernizirati proizvodnju ili usluge. Obraun troka nabave imovine kroz niz godina (vrijeme otpisa imovine) zove se obraun amortizacije. Dakle troak nabave dugotrajne imovine podijeliti e se na niz godina, odbiti od godinje dobiti i na taj nain smanjiti osnovicu za oporezivanje. lankom 12 Zakona o porezu na dobit NN 117/2004 reguliran je obraun amortizacije. U nastavku donosimo dio te pravne regulative 4.5. Amortizacija lanak 12.
(1) Amortizacija dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine priznaje se kao rashod u svoti obraunanoj na troak nabave po linearnoj metodi primjenom godinjih amortizacijskih stopa iz stavka 5. ovoga lanka. (2) Amortizacija se obraunava pojedinano. (3) Dugotrajnom materijalnom i nematerijalnom imovinom smatraju se stvari i prava iji je pojedinani troak nabave vei od 2.000,00 kuna i vijek trajanja dui od godinu dana. (4) Amortizaciji ne podlijee zemljite, uma i slina obnovljiva prirodna bogatstva, financijska imovina, spomenici kulture te umjetnika djela. (5) Godinje amortizacijske stope utvruju se prema amortizacijskom vijeku za svrhe oporezivanja, za pojedine su grupe dugotrajne imovine: 1. za graevinske objekte i brodove vee od 1000 BRT, (20 godina), 5%, 2. za osnovno stado, osobne automobile (5 godina), 20%, 3. za nematerijalnu imovinu, opremu, vozila, osim za osobne automobile, te za mehanizaciju (4 godine), 25%, 4. za raunala, raunalnu opremu i programe, mobilne telefone i opremu za raunalne mree (2 godine), 50%, 5. za ostalu nespomenutu imovinu (10 godina), 10%. (6) Godinje amortizacijske stope iz stavka 5. ovoga lanka mogu se podvostruiti.

Neki osnovni pojmovi vezani uz amortizaciju: Amortizirati se moe imovina kao to su zgrade, strojevi, oprema vozila itd. koja tijekom vremena gubi vrijednost. Ne moe se amortizirati imovina koja ne gubi vrijednost tijekom vremena npr. zemljite, ume, umjetnika djela itd.

Plan toka novca

35

Na kraju vremena otpisa imovina moe imati neku otpisanu vrijednost (moemo na kraju projekta imovinu prodati ili razmijeniti). Tu vrijednost je potrebno uzeti u kalkulaciju kod obrauna amortizacije.

Vrijeme otpisa je vrijeme trajanja imovine tj. imovina je jo uvijek u uporabnom stanju. Propisano je zakonom.

Amortizacija moe biti obraunata linearnom fiksnom stopom (kao to je propisano trenutnim zakonom) ili nelinearno (modified accelerated cost recovery system MACRS). Nelinearni obraun amortizacije je prema posebnim tablicama koje obraunavaju amortizaciju s neto veim stopama na poetku perioda projekta, a nakon nekog vremena linearno.

3.4.3Porez na dobit
Porezna osnovica je definirana kao Porezna osnovica = Ukupni prihodi Rashodi Amortizacija Ovo je generalna formula za izraun porezne osnovice. U stvarnosti za odreivanje porezne osnovice postoji zakon o porezu na dobit koji navodi koji novani tokovi se raunaju u poreznu osnovicu, a koji ne te to se moe uraunati u poreznu olakicu. lancima zakona 5- 27 Zakona o porezu na dobit NN 117/2004 reguliran je obraun porezne osnovice. U nastavku donosimo dio te pravne regulative III. POREZNA OSNOVICA 1. Ope odredbe lanak 5.
(1) Porezna osnovica je dobit koja se utvruje prema raunovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obrauna poreza na dobit, uveana i umanjena prema odredbama ovoga Zakona.

Kada je izraunata porezna osnovica porez na dobit se rauna prema izrazu Porez na dobit = Porezna osnovica Porezna stopa Porezna stopa esto je podijeljena u razrede i propisana za razne privredne grane. Prema naem zakonu o porezu na dobit postoji samo jedna porezna stopa i ona iznosi 20%. lankom zakona 28 Zakona o porezu na dobit NN 117/2004 odreena je visina porezne stope.

36 V. POREZNA STOPA lanak 28.

Porez na dobit plaa se po stopi 20% na utvrenu poreznu osnovicu.

Osnovi ekonomije

Kada se dugotrajna imovina proda (otpie) za vrijednost razliitu od proknjiene amortizirane vrijednosti potrebno je obraunati porez na dobit na tu dobit (ili gubitak). Proknjiena vrijednost = Nabavna vrijednost imovine Amortizacija Dobit = Prodajna vrijednost otpisane imovine - Proknjiena vrijednost Dobit od prodaje otpisane dugotrajne imovine oporezuje se isto kao i ostale dobiti.

3.4.4Analiza toka novca nakon oporezivanja

U analizi toka novca nakon oporezivanja uzimamo u obzir samo one tokove novca koji su nastali kao rezultat aktivnosti na projektu. Te tokove novca moemo podijeliti u tri kategorije: poslovanje, investiranje i financiranje. Poslovanje su tokovi novca nastali iz aktivnosti na projektu kao to su prihod od prodaje proizvoda ili usluga, trokovi materijala, plaa, odravanja, reija, porezi, kamate, osiguranja itd. Investicije su tokovi novca povezani s dugotrajnom imovinom kao to su nabava dugotrajne imovine, prodaja otpisane dugotrajne imovine, porezi na prodaju otpisane dugotrajne imovine itd. Financiranje su tokovi novca povezani s novcem potrebnim za pokretanja projekta kao to su posuena sredstva, otplata rate kredita (samo glavnica kamate je obraunata u poslovanju).

Primjer:
Komunalna organizacija posjeduje izvor vrlo kvalitetne pitke vode. Kompanija eli proiriti poslovanje te pakirati tu vodu u boce i prodavati je na tritu. Trokovi nabave automatizirane linije (malog kapaciteta) iznose 125000. Kompanija je dogovorila da e cjelokupnu proizvodnju prodati velikom trgovakom lancu za cijenu od 80000 godinje. Planirani su dodatni godinji trokovi: za nadnice radnicima 20000, za materijal (plastini ingoti, itd.) 12000, reijski trokovi (struja, transport itd.) 8000. Kompanija misli zavriti s projektom u roku od 5 godina te nabaviti veu liniju ako se projekt isplati ili odustati od projekta ako nije isplativ. Predvia se da e se nakon 5 godina linija moi prodati za 70000. Za potrebe proizvodnje biti e potrebno 23000 obrtnog kapitala koji e biti u cijelosti dostupan na kraju vijeka projekta. Projekt e se financirati s 50000 iz vlastitih sredstava i s 75000 baninog kredita koji e se otplaivati tijekom 5 godina uz 10% kamata. Pretpostavite 20% stopu poreza na dobit te da je amortizaciona stopa 10%, a minimalno atraktivna stopa povrata (MARR) i = 15%. Napravite plan prihoda i rashoda, te plan toka novca Prije izrade plana prihoda i rashoda potrebno je nainiti analizu amortizacije i analizu otplate kredita.

Plan toka novca

37

Prema uvjetima zadatka investirana sredstva 125000 za nabavu ureaja za flairanje vode mogu se amortizirati po stopi od 10% odnosno 12500 godinje. Dakle na kraju projekta amortizirali smo 62500. Knjina vrijednost imovine iznosi 62500 (125000-62500), a prodajna vrijednost iznosi 70000. Dobit od prodaje imovine na kraju projekta iznosi 7500 (70000 - 62500) i na tu dobit je potrebno platiti 20% poreza na dobit to iznosi 1500. Kako je tvrtka posudila od banke P = 75000 uz i = 10% kamata na n = 5 godina za nabavu opreme potrebno je izraunati otplatu kredita. Posebnu pozornost potrebno je posvetiti izraunu kamata jer se kamate tretiraju kao troak i na njih se ne plaa porez na dobit. Rata kredita rauna se prema izrazu A=P

i (1 + i ) N = 19784.81 (1 + i ) N 1

Uplata banci od 19784.81 moe se tumaiti kao 7500 (75000 * 10%) otplata kamata, a ostatak 12284.81 otplata glavnice. Za otplatu nakon prve godine je ostalo 62715.19 (75000 - 12284.81 ). Cjelokupna otplata za svih pet godina dana je tablino Posueno 75000 62715.19 49201.9 34337.28 17986.19 Kamata 7500 6271.519 4920.19 3433.728 1798.619 Glavnica 12284.81 13513.29 14864.62 16351.08 17986.19 Za platiti 62715.19 49201.9 34337.28 17986.19 0.00

Kada su nainjene analize amortizacije i otplate kredita plan prihoda i rashoda te tok novaca dan je u tablici. Plan prihoda i rashoda
Godina Prihodi Prihod od prodaje Rashodi Plae Materijal Reija Amortizacija Kamata Oporezivi prihod Porez na dobit 20% Prihodi 20000 12000 8000 12500 7500 20000 4000 16000 20000 12000 8000 12500 6271.52 21228 4245.70 16983 20000 12000 8000 12500 4920.19 22580 4515.96 18064 20000 12000 8000 12500 3433.73 24066 4813.25 19253 20000 12000 8000 12500 1798.62 25701 5140.28 20561 80000 80000 80000 80000 80000 0 1 2 3 4 5

Plan toka novca

Poslovanje Prihod Amortizacija Investicije Investicija Otpis imovine Porez otpisane i. Obrtni kapital Financiranje Posuena glavnica Otplaena glavnica Tok novca 75000 12284.81 -73000 -73000 16215.19 14100.16 -13513.29 15969.49 12075.23 -14864.62 15699.23 10322.50 16351.08 15401.93 8806.11 -17986.19 106574.91 52986.57 -23000 -125000 70000 -1500 23000 16000 12500 16983 12500 18064 12500 19253 12500 20561 12500

Tok novca sadanje vrijednosti

Ukupna dobit (sadanja vrijednost)

25290.56

38

Osnovi ekonomije

U tablici prihoda i rashoda podrazumijeva se da su prihodi pozitivnog predznaka a rashodi negativnog. Dok se u tablici plana toka novca svaka isplata eksplicitno oznaavala negativnim predznakom. U planu toka novca u poslovanju amortizacija je oznaena kao dobitak to moe dovesti do nerazumijevanja. Ustvari kod obrauna prihoda je odbijena amortizacija kao rashod da bi se platio manji porez (zakonski doputeno). Dakle neto prihod je ustvari umanjen za amortizirana sredstva. U tablici toka novca jednostavno je taj iznos vraen nazad. U tablici toka novca sadanje vrijednosti tokova novca raunate su s minimalno atraktivna stopa povrata (MARR). Suma toka novca sadanje vrijednosti mora biti vea od nule u konkretnom sluaju 25290, dakle investicija je isplativa.

Primjer:
Prethodni primjer napravljen je bez obrauna utjecaja inflacije. Ovdje e se obraditi prethodni primjer, ali s utjecajem inflacije. Pretpostaviti e se inflacija od 3%. Inflacija utjee na razne elemente plana prihoda i rashoda. Amortizacija se obraunava prema posebno zakonu i u njoj se ne obraunava inflacija. Kamate na posuena sredstva regulirana su baninim ugovorom i obino je uinak inflacije uraunat u kamatnu stopu. Zbog toga se moe pretpostaviti da e banina kamatna stopa biti poveana na 12%. Kompanija je dogovorila da e cjelokupnu proizvodnju prodati velikom trgovakom lancu za cijenu od 80000 godinje. Ako nije drugaije dogovoreno u ugovoru cijena e morati ostati konstantna tijekom vremena projekta. Za pretpostaviti je da e trokovi plae, materijala i reija rasti u skladu s stopom inflacije. Naravno i minimalno atraktivna stopa povrata (MARR) mora pratiti inflaciju pa je za pretpostavit da iznosi i = 18.5%. Plan prihoda i rashoda te tok novaca dan je u tablici.

Plan toka novca

39

Investicija Prihod Plaa Materijal Reija Porez na dobit MARR Inflacija Banina kamata Amort. Stopa Vrijeme otplate Kredit

125000 80000 20000 12000 8000 0.2 0.185 0.03 0.12 0.1 5 75000 Posueno 75000 63194.3 49971.9 35162.7 18576.5

Rata kred. Amortiz. Kamata 9000 7583.312 5996.622 4219.529 2229.185

20805.73 12500 Glavnica 11805.73 13222.42 14809.11 16586.2 18576.54 Za platiti 63194.3 49971.9 35162.7 18576.5 5.8E-11

Plan prihoda i rashoda

Godina Prihodi Prihod od prodaje Rashodi Plae Materijal Reija Amortizacija Kamata Oporezivi prihod Porez na dobit 20% Prihodi 20600 12360 8240 12500 9000 17300 3460 13840 21218 12731 8000 12500 7583.31 17968 3593.58 14374 21855 13113 8000 12500 5996.62 18536 3707.22 14829 22510 13506 8000 12500 4219.53 19264 3852.84 15411 23185 13911 8000 12500 2229.19 20174 4034.81 16139 80000 80000 80000 80000 80000 0 1 2 3 4 5

Plan toka novca

Poslovanje Prihod Amortizacija Investicije Investicija Otpis imovine Porez otpisane i. Obrtni kapital Financiranje Posuena glavnica Otplaena glavnica Tok novca 75000 -11805.73 -73000 -73000 14534.27 12265.21 -13222.42 13651.89 9722.01 -14809.11 12519.78 7523.88 -16586.2 11325.15 5743.42 -18576.54 101562.69 43465.28 -23000 -125000 70000 -1500 23000 13840 12500 14374 12500 14829 12500 15411 12500 16139 12500

Tok novca sadanje vrijednosti Ukupna dobit (sadanja vrijednost)

5719.79

Prema izrauna ukupne dobiti od (5719.17) lako se moe zakljuiti da i vrlo mala inflacija (3%) znatno smanjuje ukupnu dobit (s 25290 na 5719.17).

40

Osnovi ekonomije

3.5 Rizik projekta

U prethodnim poglavljima obraunavali su se tokovi novca s podacima koji su bili potpuno pouzdani, te je bilo potrebno uiniti analizu da bi se ocijenila vrijednost projekta. Premda je za potrebe uenja ovakav pristup jako dobar u stvarnosti nije tako est. Puno je ea situacija da se podaci o nekim dogaajima iz budunosti ne znaju. Mali je broj sluajeva da je prodaja nae robe unaprijed odreena kako koliinski tako i po cijeni. U svim ostalim sluajevima da bi se napravila analiza potrebno je procijeniti potrebne parametre (koliinu prodane robe, cijenu koju ona moe postii na tritu, kretanje stope inflacije, porast reijskih usluga itd.). Oito je da e tonost analize vrijednosti projekta ovisiti o tonosti ulaznih (procijenjenih) podataka. Ma koliko god se trudili da naa "najbolja procjena" bude tona ona moe biti prilino daleko od stvarne situacije. Kako nije mogua stopostotno tona ocjena vrijednosti projekta to znai da e donoenje odluke o pokretanju projekta biti povezano s odreenim rizikom. Da bi se analizirao utjecaj rizika u donoenju odluke o ocjeni vrijednosti projekta koriste se razne kompleksne statistike i ekonomske analize. U okviru ovog poglavlja biti e iznesene tri metode procjene rizika: analiza osjetljivosti, analiza scenarija, analiza rizika. Primjenu ovih metoda objasniti e se na jednostavnom primjeru.

Primjer:
Lokalni plinodistributer planira proiriti proizvodni program izradom i prodajom malih spremnika (boica) s plinom namijenjenih punjenju upaljaa plinom. Da bi proizvodnja bila mogua potrebno je investirati u strojeve 70000. Planirano je da e tvrtka prodati godinje 20000 boica po 2.5 svaku. Planirani su dodatni godinji trokovi: za nadnice radnicima 15 000, za materijal 0.4/boici (plastini ingoti, itd.), reijski trokovi (struja, transport itd.) 4000. Kompanija misli zavriti s projektom u roku od 5 godina te da e se linija moi prodati za 40000. Za potrebe proizvodnje biti e potrebno 13000 obrtnog kapitala koji e biti u cijelosti dostupan na kraju vijeka projekta. Projekt e se financirati s 50000 iz vlastitih sredstava i s 20000 baninog kredita koji e se otplaivati tijekom 5 godina uz 10% kamata. Pretpostavite 20% stopu poreza na dobit te da je amortizaciona stopa 10%, a minimalno atraktivna stopa povrata (MARR) i = 15%. Pri planu prihoda i rashoda potrebno je uoiti da su prihodi varijabilni s brojem prodanih boica. Dakle prihod od prodaje iznosi 50000 (20000 boica * 2.5/boici). Rashode moramo podijeliti na fiksne (ne ovise o broju prodanih boica) 19000 (plae 15000, reija 4000) i na varijabilne 8000 (20000boica * 0.4/boici). Plan prihoda i rashoda kao i tok novca dan je u tablici

Rizik projekta

41

Plan prihoda i rashoda

Godina Prihodi Prihod od prodaje Rashodi Plae Materijal Reija Amortizacija Kamata Oporezivi prihod Porez na dobit 20% Prihodi 15000 8000 4000 7000 2000 14000 2800 11200 15000 8000 4000 7000 1672 14328 2866 11462 15000 8000 4000 7000 1312 14688 2938 11750 15000 8000 4000 7000 916 15084 3017 12067 15000 8000 4000 7000 480 15520 3104 12416 50000 50000 50000 50000 50000 0 1.00 2.00 3.00 4.00 5.00

Plan toka novca

Poslovanje Prihod Amortizacija Investicije Investicija Otpis imovine Porez otpisane i. Obrtni kapital Financiranje Posuena glavnica Otplaena glavnica Tok novca -63000 -63000 20000 -3276 14924 12977 -3604 14859 11235 -3964 14786 9722 -4360 14707 8409 -4796 66620 33122 -13000 -70000 40000 -1000 13000 11200 7000 11462 7000 11750 7000 12067 7000 12416 7000

Tok novca sadanje vrijednosti Ukupna dobit (sadanja vrijednost)

12466

Dakle ukupna dobit (sadanja vrijednost) projekta iznosi 12466 naravno za podatke koji su najbolja procjena. Stvarni podaci mogu biti vrlo razliiti od ovih koje smo upravo izraunali.

3.5.1 Analiza osjetljivosti

Potrebno je analizirati to e se dogoditi ako poetne procjene nisu bile dobre. Svaku ulaznu varijablu varirati e se u granicama -20% do +20% u koraku po 10% dok e se ostale varijable drati konstantnim. Naravno da ovakva analiza nee otkriti meuzavisnost dvaju ili vie varijabli. Iz ove analize moi e se stei uvid promjenu sadanje vrijednosti ukupne dobiti u sluaju da jedna od varijabla nije dobro poetno procijenjena. U tablici je dana sadanja vrijednost ukupne dobiti za varijacije u broju prodanih boica, cijeni prodane boice, trokovima plae i trokovima materijala. Naravno da su i sve ostale

42

Osnovi ekonomije

varijable mogle biti varirane ali za potrebe objanjenja analize osjetljivosti varijacija etiri varijable e biti dostatna.

Broj boica Cijena boica Plae Materijal

-20% -10061 -14352 20511 16756

-10% 1202 -943 16488 14611

0% 12466 12466 12466 12466

10% 23739 25874 8443 10320

20% 34992 39283 4420 8175

Grafiki ovisnost sadanje vrijednosti ukupne odbiti o varijaciji ulazne varijable dana je na dijagramu
50000 40000 30000 20000 10000 0 -30% -10000 -20000 Broj bo ica Cijena bo ica Pla e Materijal -20% -10% 0% 10% 20% 30%

Iz dijagrama je oito da je utjecaj broja i cijene boica najvei te da je potrebna iznimna panja pri odreivanju ovog parametra. Greka pri odreivanju ovih parametara e rezultirati najveom pogrekom pri proraunu sadanje vrijednosti ukupne dobit.

3.5.2 Analiza scenarija

Premda je analiza osjetljivosti vrlo korisna ona nam ne daje ukupan uvid u mogue ishode projekta. Analiza osjetljivosti je bazirana na promatranju utjecaja samo jedne varijable dok su druge varijable konstantne. U praksi to nije sluaj (npr. Ako smanjimo cijenu vjerojatno e se poveati prodaja) nego

Rizik projekta

43

su esto varijable meusobno zavisne. Istovremeno djelovanje pogreke u procjeni ulaznih varijabli pokuava se predoiti u analizi scenarija. U obinom ivotu esto se sreemo s terminom "to ako". "to ako" smo sve varijable podcijenili 10% ili 10% precijenili. Od toga polazi i analiza scenarija. Analiza scenarija komparira tri varijante: "najgori mogui scenarij", "scenarij najbolje procjene", "najbolji mogui scenarij". Naravno u naem sluaju najgori mogui scenarij bi bio kao smo sve varijable 20 % loe procijenili i to na nain da uzrokuju smanjenje ukupne dobiti (npr. cijena boice 20% nia, broj prodanih boica 20% manji, cijena rada 20% vea, cijena materijala 20% vea itd.). Premda je ova varijanta statistiki vrlo malo vjerojatna u svrhu stjecanja uvida obraditi e se u ovom primjeru. Kao najgori mogui scenarij odabrati e se 10% pogreka u procjeni i to na nain da sve pogreke uzrokuju smanjenje ukupne dobiti. Analogno vrijedi i za najbolji mogui scenarij. Vani podaci pri donoenje odluka su: 1. Kolika e se ostvariti ukupna dobit 2. Koliki mogu biti najvei gubitci ako krene po zlu 3. Kolika moe biti najvea dobit u izuzetno sretnim okolnostima Odgovore na ta tri vana pitanja daju : "najgori mogui scenarij", "scenarij najbolje procjene", "najbolji mogui scenarij". Analiza scenarija iz prethodnog primjera dana je u tablici.

Najgori mogui scenarij 20% Najgori mogui scenarij 10% Scenarij najbolje procjene Najbolji mogui scenarij 10% Najbolji mogui scenarij 20%

Ukupna dobit -42992 -16819 12466 44861 80367

Dakle ako prvu i zadnju vrijednost iz tablice ocijenimo kao statistiki malo vjerojatnom. Moemo zakljuiti putem analize scenarija da e tvrtka imati dobit od 12466 ako je sve kako smo predvidjeli. Tvrtka e zabiljeiti gubitak od -16819 ako nismo imali sree pri procjeni te ukoliko je bilo sree pri procjeni tvrtka e zabiljeiti dobit od 44861.

Analiza scenarija je jako korisna pri donoenju odluka jer govori i o moguim gubicima ako "poe po zlu". Meutim manjkavost analize scenarija je u tome to ne govori o vjerojatnostima dogaanja pojedinog scenarija.

44

Osnovi ekonomije

3.5.3 Analiza rizika

Potrebu kvantificiranja vjerojatnosti pojedinog dogaaja rjeavamo unutar analize rizika. Da bi mogli kvantificirati vjerojatnosti rizika potrebno je provesti analizu kroz sljedee korake: 1. Analizirati koje tokovi novca mogu biti varijabilni (tijekom projekta) 2. Nainiti proraun sadanje vrijednosti ukupne dobiti kao funkciju varijabli 3. Odrediti distribuciju vjerojatnosti za svaku ulaznu varijablu 4. Odrediti vjerojatnosti istovremenog djelovanja vie varijabli 5. Odrediti sadanje vrijednosti ukupne dobiti kao funkciju istovremenog djelovanja vie varijabli 6. Provesti statistiku analizu dobivenih podataka Dakle nakon proveden analize dobiti emo za svako istovremeno meudjelovanje dvaju ili vie varijabli vjerojatnost dogaanja i izraunatu sadanje vrijednosti ukupne dobiti. Oito je da radi o setu rezultata koji ine binomnu razdiobu, te je za taj set podataka mogue izraunati srednju vrijednost i varijancu.

Primjer:
Nainiti e se analiza rizika za prethodni primjer. Iz analize osjetljivosti oito je da su tri varijable najutjecajnije na sadanju vrijednost ukupne dobiti. Dakle analizirati e se utjecaj broja boica, cijene boica i plae (vei broj varijabli trai i znatno vie raunanja). Distribucija vjerojatnost ulaznih varijabli dana je u tablici
-10% 18000.00 2.25 13500 Vjerojat. 0.15 0.2 0.25 0% 20000 2.5 15000 Vjerojat. 0.7 0.65 0.5 10% 22000 2.75 16500 Vjerojat. 0.15 0.15 0.25

Broj boica Cijena boica Plae

Naravno da je ovaj distribucija vjerojatnosti vrijednosti ulaznih varijabla proizvoljna i podlona greci. Potrebno je veliko iskustvo i znanje u procijenih ovih veliina jer o njima ovisi i tonost cijele analize rizika. U tablici je dana sadanja vrijednost ukupne dobiti NPW i njena vjerojatnost za sve kombinacije ulaznih varijabli.

Rizik projekta

45

Broj b. 18000.00 18000.00 18000.00 18000.00 18000.00 18000.00 18000.00 18000.00 18000.00 20000 20000 20000 20000 20000 20000 20000 20000 20000 22000 22000 22000 22000 22000 22000 22000 22000 22000

vje. 0.15 0.15 0.15 0.15 0.15 0.15 0.15 0.15 0.15 0.7 0.7 0.7 0.7 0.7 0.7 0.7 0.7 0.7 0.15 0.15 0.15 0.15 0.15 0.15 0.15 0.15 0.15

Cijena 2.25 2.25 2.25 2.5 2.5 2.5 2.75 2.75 2.75 2.25 2.25 2.25 2.5 2.5 2.5 2.75 2.75 2.75 2.25 2.25 2.25 2.5 2.5 2.5 2.75 2.75 2.75

vje. 0.2 0.2 0.2 0.65 0.65 0.65 0.15 0.15 0.15 0.2 0.2 0.2 0.65 0.65 0.65 0.15 0.15 0.15 0.2 0.2 0.2 0.65 0.65 0.65 0.15 0.15 0.15

Plae 13500 15000 16500 13500 15000 16500 13500 15000 16500 13500 15000 16500 13500 15000 16500 13500 15000 16500 13500 15000 16500 13500 15000 16500 13500 15000 16500

vje. 0.25 0.5 0.25 0.25 0.5 0.25 0.25 0.5 0.25 0.25 0.5 0.25 0.25 0.5 0.25 0.25 0.5 0.25 0.25 0.5 0.25 0.25 0.5 0.25 0.25 0.5 0.25

NPW -6843 -10865 -14888 5225 1202 -2820 17293 13270 9248 3080 -942.9 -4965 16488 12466 8443 29897 25874 21852 13002 8979 4957 27752 23729 19706 42501 38478 34456

vje. 0.0075 0.015 0.0075 0.02438 0.04875 0.02438 0.00563 0.01125 0.00563 0.035 0.07 0.035 0.11375 0.2275 0.11375 0.02625 0.0525 0.02625 0.0075 0.015 0.0075 0.02438 0.04875 0.02438 0.00563 0.01125 0.00563

Rezultati su predoeni i u dijagramu distribucije

Distribucija NPW
0.25 0.2 vjerovatnoa 0.15 Podaci 0.1 0.05 0 -14888

-943

8443

13270 NPW

23729

38478

Za binomnu razdiobu mogue je izraunati oekivanu vrijednost (srednju) prema izrazu

46
E ( NPW ) = p ( x, y, z ) NPW ( x, y, z )
a varijancu prema izrazu

Osnovi ekonomije

2 = ( NPW ( x, y, z ) E ( NPW )) 2 p( x, y, z )

Prema navedenim izrazima za na sluaj izraunali smo oekivanu vrijednost ukupne dobiti 11795 , te standardnu devijaciju 10406. Dakle, za na primjer prema provedenoj analizi rizika oekivana sadanja vrijednost ukupne dobiti je 11795, a sa 68.3% statistikom vjerojatnou moemo tvrditi da e sadanja vrijednost ukupne dobiti biti u granicama 1389 do 22201 (s 95.5% statistike vjerojatnosti sadanja vrijednost ukupne dobiti biti u granicama -9017 do 32607 )