Professional Documents
Culture Documents
Kamate su naknada koju plaa dunik za posu eni iznos (glavnicu) na odre eno vrijeme. Iznos kamata na 100 novanih jedinica za neki vremenski interval nazivamo kamatnjak ili kamatna stopa, a taj vremenski interval razdoblje ukamaivanja, razdoblje kapitalizacije ili obraunski termin (najee godina, polugodite, kvartal, mjesec ...). Primjer: to znai da je kamatnjak 8 godinje ? kamatnjak 3 kvartalno ? (8%) (3%)
2
Kamatna stopa propisuje se zakonom ili ugovorom izme u dunika i vjerovnika. Kamate moemo obraunavati na dva osnovna naina:
dekurzivno
Primjer: Na glavnicu od 100 EUR, posu enu na mjesec dana, obraunavamo 5% mjesenih kamata.
DEKURZIVNO
ANTICIPATIVNO
POSU ENO
100 105
95 100
VRAENO
Kamate mogu biti jednostavne i sloene ovisno o glavnici koju uzimamo za obraun kamata. Ako se kamate za svaki obraunski termin obraunavaju na istu vrijednost glavnice, imamo jednostavne kamate. Ako se glavnica za obraun kamata za svako razdoblje mijenja, imamo sloene kamate. U oba sluaja kamate moemo obraunavati dekurzivno i anticipativno.
Primjer:
VRIJEME
SLOENE KAMATE
1.
2.
3.
Po JKR kamate za tekue obraunsko razdoblje raunamo u odnosu na vrijednost glavnice sa poetka prvog obraunskog razdoblja, koja je uvijek ista, pa su kamate, uz fiksnu kamatnu stopu, za svako razdoblje jednake.
Po SKR kamate raunamo u odnosu na vrijednost glavnice sa poetka tekueg obraunskog razdoblja, koja se stalno poveava, pa su kamate, uz fiksnu kamatnu stopu, za svako razdoblje razliite (sve vee). Razlog tome je pojavljivanje kamata na kamate.
C ili C0 - poetna vrijednost glavnice p - dekurzivna kamatna stopa n - broj obraunskih razdoblja In - kamate Cn - konana vrijednost glavnice (vrijednost glavnice zajedno sa kamatama nakon n
obraunskih razdoblja ) Izraz za kamate dobijemo iz postotnog rauna:
In =
C p n
100
9
Cn = C + In = C +
C pn
100
p n C n = C 1 + 100
Ako je p godinja kamatna stopa, formule su:
In = In =
C pn
100
(n u godinama)
C pn
1200
(n u mjesecima)
10
In =
C pn
36000
(n u danima: francuska metoda godina ima 360 dana, dani po kalendaru; njemaka metoda godina ima 360 dana, svaki mjesec 30 dana)
In =
C pn
36500
(n u danima: engleska metoda - godina ima 365 dana, prijestupna 366, dani po kalendaru)
Primjeri:
1. Dunik je podmirio dug sa zakanjenjem od dva mjeseca zajedno sa zateznim kamatama iznosom od 3640 kuna. Koliki je dug a kolike kamate ako je zatezni godinji kamatnjak 24 ?
___________________________________
C 1.04 = 3640
C = 3500 kuna
I n = 140 kuna
2. Tokom godine na tednoj knjiici imamo sljedee promjene: 10.05. 24.06. 30.08. 12.11. UPLATA ISPLATA UPLATA ISPLATA 6 4 2 3 000 200 000 500 kn kn kn kn
Odredite stanje na toj tednoj knjiici 31.12. iste godine ako je godinji kamatnjak 6 ?
13
RJEENJE
Prvi nain: Kamate raunamo na stanje za razdoblje izme u dviju uzastopnih promjena stanja.
Imamo
p = 6,
In =
C pn
36500
14
OPIS
IZNOS
STANJE
DANI 45
KAMATE 44.384
UPLATA ISPLATA
6000 4200
6000 1800
67
19.825
UPLATA ISPLATA
2000 3500
3800 300
74 49 -
UKUPNO
300
DONOS
412.85
15
Drugi nain: Kamate raunamo na svaku uplatu i isplatu za razdoblje od dana dospijea do 31.12.
Imamo
p = 6,
In =
C pn
36500
16
OPIS
IZNOS
UPLATA ISPLATA
6000 4200
UPLATA ISPLATA
2000 3500
123 49 -
UKUPNO
300
DONOS
412.85
17
POTROAKI KREDIT
Potroake kredite daju banke kao i proizvodne i trgovake firme (poduzea) za kupnju dobara ili usluga na otplatu. Kamate se obraunavaju anticipativno po jednostavnom kamatnom raunu. Kredit se otplauje jednakim mjesenim ratama. Obraun kredita:
KREDIT - UEE ZADUENJE BEZ KAMATA
+
C U C1 I C2
MJESENA RATA =
C2 R= m
18
C1 q I= (m+1) 2400
q(m+1) k= 24
tada je
(kamatni koeficijent)
p k C 1 1 + 100 = R m 100
19
IZVOD FORMULA
U izvodu koristimo da je
m(m+1) 1+2+3+ +m = 2
Kamate obraunavamo svaki mjesec, anticipativno na ostatak duga. Jedna mjesena rata bez kamata je r=C1/m. Uz godinju anticipativnu kamatnu stopu q bit e:
1. MJ: . . . . I1 = mr q 1 1200
2. MJ:
. . . .
(m-1)r q 1 I2 = 1200
20
3. MJ:
. . .
. . . .
. . .
I3 =
(m-2)r q 1 1200
. . .
m. MJ:
. . . .
Im =
1r q 1 1200
C p p C1 = C= C 1100 100
22
gdje je
KAMATNI KOEFICIJENT.
23
Kako je
C2 R= m
tj.
C2 = R m
imamo
k C1 1+ = R m 100
ili
p k C 1 1+ 100 = R m 100
24
ZADACI
1. Odobren je potroaki kredit od 48000 kn na 5 godina otplate uz 30% uea u gotovini i 18% kamata. Odredite mjesenu ratu.
Prvi nain: 48 000 - 14 400 33 600
+ C1 = 33 600 q = 18 m = 5 . 12 = 60
U=
15 372 48 972
I=
R=
48972 = 816.20 kn 60
25
Drugi nain:
p k C 1 1 + 100 = R m 100
R = 8 1 6 .2 0
kn
26
2. Odredite rok otplate za potroaki kredit od 12000 kn dobiven uz 25% uea i 12% godinjih anticipativnih kamata ako je mjesena rata 798.75 kn.
Prvi nain: 12 000 - 3 000 9 000
+ C1 = 9 000 q = 12 m=
U=
45 m + 45 45 m + 9045
I=
9000 12 (m + 1) = 45 (m + 1) 2400
45 m+9045 798.75 = m
798.75 m = 45 m + 9045
m = 12 mjeseci
27
Drugi nain:
p k C 1 1 + 100 = R m 100
m = 12
m je s e c i
28
3. Koliki najvei iznos potroakog kredita moe podii osoba ija je plaa 5250 kn, na dvije godine otplate, uz 20% uea i 9% godinjih anticipativnih kamata ?
NAPOMENA: Mjesena rata ne smije prelaziti 1/3 prosjenih mjesenih primanja !
U=
C 20 = 0.2 C 100
0.075 C 0.875 C
I=
1 R = 5250 = 1750 3
1750 = 0.875 C 24 C = 48 000 kn
29
Drugi nain:
p k C 1 1 + 100 = R m 100
C = 48000
kn
30
4. Uz koje uee je dobiven potroaki kredit od 24 000 kuna uz 6% godinjih anticipativnih kamata na godinu dana otplate, ako je mjesena rata 1342 kune i 25 lipa?
Prvi nain: 24 000 U C1
+
U= ?
C1 = q=6 m = 12
0.0325 C1 1.0325 C1
I=
1342.25 =
1.0325 C1 12
C1 = 15 600 kn
(35 %)
31
Drugi nain:
p k C 1 1 + 100 = R m 100
p = 35 %
32
A NJ A
??
????
???
33