Raun rente u finansijskoj

matematici

STUDENTI:
Minela Ibri
71269

PROFESOR: Prof.dr. eljko

ain

Merisa Heganovi

71316

Admir utura

71337

OSNOVNI POJMOVI

Ako se vie jednakih ili varijabilnih iznosa isplauje (podie) sa nekog rauna u jednakim vremenskim intervalima na bazi jedne ili vie uplata koje poloio primalac rente ili neko drugi u
njegovu korist, onda te iznose, sa stanovita finansijske matematike, nazivamo periodine isplate ili rente.
Miza je uplata za rente, odnosno diskontovana vrijednost svih renti.

Elementi koji se javljaju u raunu rente su:

R iznos rente
n broj primanja ili isplata renti
p kamatna stopa
K miza ili sadanja vrijednost svih renti
I sloene kamate

JEDNAKE ISPLATE (RENTE) - PERIOD

ISPLATA I OBRAUNA KAMATA ISTI
a) Dekurzivne isplate (rente)

b) Anticipativne isplate (rente)

c) Odgoene isplate (rente)

- njihova realizacija poinje 2 ili vie isplatnih perioda
nakon polaganja mize


JEDNAKE ISPLATE PRIMANJE EE OD OBRAUNAVANJA KAMATE

U ovom sluaju renta se prima vie puta (npr.2 puta ako je

polugodinja) u toku obraunskog perioda.

JEDNAKE ISPLATE- PRIMANJE RIJEE

OD OBRAUNAVANJA KAMATE
U ovom sluaju kamata se obraunava vie puta (m puta),
odnosno kapitalisanje je ee od isplate rente. Tako npr. isplata
je polugodinja, a kapitalisanje tromjeseno i sl.

STOPA RASTA ISPLATA I

KAMATNA STOPA JEDNAKE
U ovom sluaju je q = r to znai i da je v = 1/q.

VJEITA RENTA
Ako se renta isplauje neogranien broj godina, onda govorimo o
vjenoj renti. To je mogue samo pod uslovom da se isplauje
iznos kamate na neki kapital, dakle u tom sluaju iznos
diskontovane vrijednosti svih renti ( iznos uplate za sve ove rente
u nultnom trenutku) ostaje nepromijenjen.

Primjer vjeite rente

Ja, potpisani Alfred Bernard Nobel, moram ovim, nakon podrobnog razmiljanja,
izjaviti svoju posljednju volju u pogledu imovine koju u ostaviti u asu svoje smrti. I
to kako slijedi: sve to preostaje od moga vlasnitva i to se moe realizirati neka
bude raspodijeljeno na slijedei nain. Kapital koji e izvrioci oporuke uloiti u
pouzdane obveznice treba stvoriti fond od kojeg kamate imaju svake godine biti
raspodjeljene onima koji su u protekloj godini iskazali najveu uslugu ovjeanstvu.
Kamate valjda razdijeliti na 5 jednakih dijelova koji e biti doznaeni kako slijedi:
-jedan dio dati e se onome koji je postigao najvee otkrie na podruju fizike
-jedan dio onome koji je izvrio najvee kemijsko otkrie odnosno usavravanje
-jedan dio onome koji je postigao najvee otkrie na podruju fiziologije ili medicine
-jedan dio onome ije je dostignue na podruju knjievnosti bilo najizvrsnije u
idealistikom smislu
-jedan dio onome koji je najbolje ili najvie inio za bratimljenje naroda i za ukidanje
ili smanjenje stajaih oruanih snaga kao i za podsticaj i razvitak mirovnih kongresa.

ZAKLJUAK
Izradom ovog seminarskog rada bavili smo se raunom rente u
finansijskoj matematici. Nastojali smo da to jasnije definiemo osnovne
pojmove i definicije za lake rjeavanje i razumjevanje zadataka. Bavili
smo se i anticipativnim i dekurzivnim isplatama, odnosno rentama, te
smo kroz konkretne primjere pokuali prikazati primjenu rauna rente u
finansijskoj matematici uz navoenje potrebnih formula za rjeavanje.
Iz konkretnog primjera Nobelove nagrade vidjeli smo i primjenu
vjene rente. Glavnica se ne isplauje, ona ostaje netaknuta, samo se
kamate isplauju.
Postavljanje problema uz crtanje vremenske linije je svakako jedan od
lakih naina da se shvati i rjei zadatak tako da smo na taj nain
pristupali objanjavanju i definisanju. Uz pomo vremenske linije
moemo lake rjeavati i kombinovane zadatke. Svaki zadatak smo
rjeavali pomou algebarskih formula i pomou finansijskih tablica.

PITANJA?

HVALA NA PANJI!!