Županijsko stručno vijeće za

izvannastavne aktivnosti

BURNOUT
SINDROM
i metode (samo)pomoći u školstvu

Adriana Borić
mag. edu. philol. croat.,
mag paed. univ., bacc. psych.
MENTALNO
ZDRAVLJE I
POSAO Mental Health of Industrial Worker (1965)

mentalna, emocionalna i fizička dobrobit

pojedinca

afektivna dobrobit, sposobnost, autonomija,

aspiracija i integrirano funkcioniranje
 STRES NA POSLU
situacija u kojoj čimbenici posla u interakciji s
radnikom mijenjaju njegovo psihološko ili
fiziološko stanje, do te mjere da ono odstupa od
normalnog

1
Psihološko i 3
emocionalno
funkcioniranje 2 Mentalno i
tjelesno
Ponašanje zdravlje
 U ČEMU JE RAZLIKA?

STRES

SAGORIJEVANJE

DUGOTRAJNA IZLOŽENOST!!!
 STRES NA POSLU
obilježen pretjeranom angažiranošću
(radoholizmom)
obilježen pretjeranom emocionalnom
reaktivnošću
primarno ostavlja posljedice po
tjelesno zdravlje
utječe na tjelesnu energiju
dovodi do osjećaja hitnosti i
hiperaktivnosti
izaziva paniku, fobije i druge anksiozne
poremećaje
može dovesti do prerane smrti
SAGORIJEVANJE
obilježeno odvajanjem, udaljavanjem
od posla
obilježeno emocionalnom
inhibiranošću
primarno ostavlja posljedice po
emocionalno i psihološko zdravlje
utječe na motivaciju i "mentalnu
energiju"
dovodi do osjećaja beznađa i
bespomoćnosti
izaziva paranoju, depersonalizaciju i
disocijaciju
možda neće ubiti, ali stvorit će osjećaj
da život nije vrijedan življenja
BURNOUT (JE)
SINDROM:
emocionalne iscrpljenosti

mentalnog udaljavanja (otuđenja)

i smanjenog osjećaja osobnog postignuća.

 EMOCIONALNA SMANJEN
ISCRPLJENOST OSJEĆAJ
MENTALNO
OSOBNOG
UDALJAVANJE
POSTIGNUĆA

umor negativna
razdražljivost vjerovanja o
otuđivanje
nedostatak sebi
cinizam
entuzijazma nezadovoljstvo
ravnodušnost
vlastitim
uspjehom

ljutnja, anksioznost, depresija, malodušnost,

OSIM TOGA:
dosada, samoprijekor, napetost
KOME?
Zaposlenicima u svim profesijama, ALI
osobito u zanimanjima koja uključuju rad s
ljudima i čija je obilježje pružanje
edukacijske, duhovne, psihološke,
zdravstvene ili neke druge pomoći.

Sindromu sagorijevanja na poslu najviše

ZAŠTO? izloženi oni profesionalci čiji posao uz

svakodnevnu interpersonalnu
interakciju uključuje i visoku razinu
odgovornosti.
ŠTO SVE priprema nastave
prenošenje znanja

MORAJU
implementacija međupredmetnih
tema

UČITELJI
odgoj
briga o učenicima
komunikacija s učenicima
komunikacija i suradnja s roditeljima
suradnja s kolektivom
(kolege, stručni suradnici, ravnatelj)
poštivanje plana i programa
pisanje izvješća
ispravljanje testova i zadaća
drugi administrativni poslovi
I JOŠ...
rad s djecom s različitim teškoćama
prilagodba različitim oblicima nastave
stalni entuzijazam i motiviranost
život u strahu za vlastitu sigurnost
regulacija vlastitih emocija

ČEKAJ....UČITELJI IMAJU
EMOCIJE?
ŠTO S
EMOCIJAMA
UČITELJA?
u razrednom okruženju pravila regulacije emocija
stroža su nego u svakodnevnom socijalnom
okruženju
učitelji koriste površinske (skrivanje i glumljenje) i
dubinske strategije regulacije emocije
 SAGORIJEVANJE
U ŠKOLSTVU

TRANSAKCIJSKI MODEL

&
KONTEKSTUALNI INDIVIDUALNI
ČIMBENICI ČIMBENICI
KONTEKSTUALNI ČIMBENICI
PREOPTEREĆENOST POSLOM
MANJAK KONTROLE NAD POSLOM
IZOSTANAK NAGRADE I/ILI PRIZNANJA
NEDOSTATAK (ADMINISTRATIVNE)
POTPORE
KONFLIKT RAD-OBITELJ
NEDOSTATAK SOCIJALNE PODRŠKE
I JOŠ: NEPRIMJERENO PONAŠANJE UČENIKA,
NEADEKVATNI ODNOSI S KOLEGAMA, LOŠI
RADNI UVJETI, NEGATIVAN STAV UČENIKA
PREMA UČENJU
INDIVIDUALNI ČIMBENICI
NEZADOVOLJSTVO POSLOM
NEADEKVATNO NOŠENJE SA STRESOM
NISKO SAMOPOŠTOVANJE
LOKUS KONTROLE
VISOK NEUROTICIZAM
NEADEKVATNE STRATEGIJE REGULACIJE
EMOCIJA
OTPORNOST
UČITELJ PODLOŽNIJI SAGORIJEVANJU
1) niska otpornost
2) nisko samopoštovanje
3) vanjski lokus kontrole
4) izbjegavajuće strategije suočavanja sa stresom

ali
RS T!

U INTERAKCIJI S OKOLINOM!
 FAZE SAGORIJEVANJA
1. 2. 3. 4.

entuzijazam stagnacija izolacija apatija

 FAZE SAGORIJEVANJA
1. "romantična" faza karijere
posao izvor sveg zadovoljstva i nezadovoljstva
entuzijazam nerealistična očekivanja
nekritična predanost poslu
nepromišljeno trošenje resursa
 FAZE SAGORIJEVANJA
2. osoba postaje svjesna da dometi posla nisu ono
čemu se nadala
stagnacija
frustracija praćena razočarenjem
sumnje u vlastitu sposobnost
nepovjerljivost i osjećaj neuključenosti u radnu
sredinu
 FAZE SAGORIJEVANJA
3. udaljavanje od učenika i kolega
potvrđuje teorije o bezvrijednosti posla
izolacija u ovoj se fazi javljaju popratne tjelesne teškoće
 FAZE SAGORIJEVANJA
povlačenje i izbjegavanje kao obrana od
4.
frustracije
potpuna ravnodušnost prema poslu; rad radi
apatija
preživljavanja
gubitak samopouzdanja, cinizam, emocionalne
teškoće, narušeni odnosi
 ZNAKOVI
SAGORIJEVANJA

1 5
PSIHOLOŠKI 2 PROMJENA
TJELESNI
3 4 PRISTUPA

PONAŠAJNI SOCIJALNI
PSIHOLOŠKI ZNAKOVI 1

osoba navodi kako se osjeća praznom, beznadnom,

zarobljenom
ističe kako se ne osjeća sposobnom za obavljanje svog
posla
pokazuje nizak prag tolerancije, razdražljiva je i
impulzivna
pokazuje poteškoće s koncentracijom i donošenjem
odluka
ima vidljive tikove, napeta je i ne može se opustiti
TJELESNI ZNAKOVI 2

osoba se žali na česte glavobolje, mučnine, napetost mišića, a osobito bol u

donjem dijelu kralješnice, bez organskog uzroka
osoba ima poteškoće sa spavanjem, gubi apetit, žali se na kratkoću daha
pati od čestih prehlada ili neobjašnjive, dugotrajno povišene tjelesne
temperature
moguća je pojava psihosomatskih oboljenja kao što su gastritis ili čir na
želucu
žali se na konstantan umor
PONAŠAJNI ZNAKOVI 3

osoba je neuobičajeno hiperaktivna

vidljivo povećava konzumaciju kofeina, nikotina i/ili alkohola
SOCIJALNI ZNAKOVI 4

osoba se vidljivo povlači iz socijalnih interakcija s kolegama i nadređenima

povlačenje može biti psihološko (distanciranje), ali i fizičko
"John Wayne sindrom" - osoba se ponaša kao da je ništa ne dotiče, odbija
uspostavljati bliske odnose u okruženju
model prelijevanja: osoba "posao nosi kući", pogoršavaju se odnosi sa
supružnikom/djecom/ukućanima
PROMJENA PRISTUPA 5

inače topla i brižna osoba najednom postaje hladna, gotovo bešćutna i

cinična - rezultat promjene stavova i pristupa kao jednog od najočitijih
znakova
postaje neuobičajeno hostilna prema učenicima; ima sve manje strpljenja i
tolerancije čak i za sitne prijestupe
postaje značajno kritičnija prema školi i upravi škole
često ističe kako se dosađuje na poslu
KAKO (SI)
POMOĆI?
 STRATEGIJE SUOČAVANJA SA
STRESNIM SITUACIJAMA
Aktivne: Pasivne:
suočavanje usmjereno suočavanje usmjereno
na problem na emocije
suočavanje
izbjegavanjem
 PROBLEM
IZBJEGAVANJE
EMOCIJE

Porazgovarat ću o
Najbolje će biti
ovom problemu s
Svi ovi zadaci da odem u
ravnateljem/potraži
čine me toliko shoping i
ti pomoć kolega
anksioznom! zaboravim da se
ovo dogodilo.
STRATEGIJE REGULACIJE
EMOCIJA:
DA
NE
skrivati ili glumiti truditi se da doživimo
emocije odgovarajuću emociju
ponovna procjena
time-out
smanjenje napetosti
 PONOVNA
PROCJENA SMANJENJE
TIME-OUT
NAPETOSTI

"Oni su samo djeca" Duboko disanje,

Privremeno izdvojiti hodanje po
učenika koji je razredu, tišina.
nediscipliniran.
TEHNIKE OPUŠTANJA

briga o sebi
vrijeme za obitelj
abdominalno disanje
tjelesna aktivnost
POVEĆANJE
SAMOPOŠTOVANJA
imamo li dovoljno
samopoštovanja?
upitnik vlastitih snaga
vježba: MOJE
POZITIVNE OSOBINE
VJEŽBA: MOJE POZITIVNE OSOBINE
NAJVAŽNIJE !!!!

Potražiti pomoć!
Moj kontakt:
adrianaboric1@gmail.com
 LITERATURA:
Ajduković, M. (1996). Sindrom sagorijevanja na poslu. U M. Ajduković, i D. Ajduković (ur.), Pomoć i samopomoć u skrbi za
mentalno zdravlje pomagača (21-27). Zagreb: Društvo za psihološku pomoć. 3. Ajduković, D. (1996). Izvori profesionalnog stresa i
sagorijevanja pomagača. U M. Ajduković, i D. Ajduković (ur.), Pomoć i samopomoć u skrbi za mentalno zdravlje pomagača (29-
37). Zagreb: Društvo za psihološku pomoć.
Chen, J. (2016). Understanding teacher emotions: The development of a teacher emotion inventory. Teaching and Teacher
Education, 55, 68-77. https://doi.org/10.1016/
Cross, D. I. i Hong, J. Y. (2012). An ecological examination of teachers' emotions in the school context. Teaching and Teacher
Education, 28(7), 957-967. https://doi.org/10.1016/j.tate.2012.05.001
Cuculić, A. (2006). Stres i burn-out sindrom kod djelatnika penalnih institucija. Kriminologija i socijalna integracija, 14 (2), 61-78.
Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/99064 (13.3.2019.
Domović, V., Martinko, J., Jurčec, L. (2010). Čimbenici učiteljskog sagorijevanja na poslu. Napredak: časopis za pedagogijsku
teoriju i praksu, 151 (3-4), 350-359. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/82673
Dorman, J. P. (2003). Relationship between school and classroom environment and teacher burnout: A LISREL analysis. Social
Psychology of Education, 6(2), 107–127. https://doi.org/10.1023/A:1023296126723
Frenzel, A. C. (2014). Teacher emotions. U L. Linnenbrink-Garcia i R. Pekrun (ur.), Handbook of emotions in education (str. 494-
519). Routledge.
Koludrović, M., Jukić, T., & Ercegovac, I. R. (2009). SAGORIJEVANJE NA POSLU KOD UČITELJA RAZREDNE I PREDMETNE NASTAVE
TE SREDNJOŠKOLSKIH NASTAVNIKA. Zivot i Skola, (22).
 LITERATURA:
Lazarus, R. S. i Folkman, S. (1984.), Stress, Appraisal, and Coping, New York: Springer.Macuka, I., Burić, I. i Batur, I. (2017).
Emocionalne odrednice iscrpljenosti i zadovoljstva poslom predmetnih učitelja. Društvena istraživanja, 26(2), 227-248.
https://doi.org/10.5559/di.26.2.05
Macuka, I., Burić, I. i Slišković, A. (2017). Emocionalna iskustva učitelja kao prediktori njihova mentalnoga zdravlja. Psihologijske
Teme, 26(2), 355–375. https://doi.org/10.31820/pt.26.2.5
Martinko, J. (2010). Profesionalno sagorijevanje na poslu nastavnika u obrazovanju odraslih. Andragoški glasnik, 14(2), 99–110.
https://hrcak.srce.hr/103664
Maslach, C. (2003.), Job burnout: New Directions in Research and Intervention, Current Directions in Psychological Science, 12:
189-192. 23. Maslach, C. i Schaufeli, W. B. (1993.), Historical and Conceptual Development of Burnout. U: Schaufeli, W. B.,
Maslach, C. i Marek, T. (ur.), Professional Burnout: Recent Development in Theory and Research (str. 1-16.), Washington, DC,
Taylor & Francis.
Paleksić, V., Ubović, R., & Popović, M. (2015). Personal characteristics and burnout syndrome among teachers of primary and
secondary schools. Scripta Medica, 46(2), 118-124.
Rakovec-Felser, Z. (2011). Professional burnout as the state and process–what to do?. Collegium antropologicum, 35(2), 577-585.
Slišković, A., Burić, I., & Knežević, I. (2016). Zadovoljstvo poslom i sagorijevanje na poslu kod učitelja: važnost podrške ravnatelja i
radne motivacije. Društvena istraživanja: časopis za opća društvena pitanja, 25(3), 371-392.
Hvala na pozornosti!