Tko sam ja – ličnosti

Pojam o sebi
• self – koncept  tko smo, kakvi smo i koliko vrijedimo u odnosu na ostale
• snažno utječe na sve što činimo  odabir odjeće, škole, zanimanja, partnera i sl. (udžb. str.
166)
• ima tri dimenzije
Tri dimenzije pojma o sebi
1. znanje o sebi
– svijest o sebi kao osobi koja je različita od drugih
– određivanje naših vlastitih unutarnjih i vanjskih karakteristika
– važno je vidjeti sebe kakvi jesmo, a ne onakvima kavi bismo htjeli biti
2. očekivanja od sebe  uključuju što bismo voljeli biti i što okolina očekuje od nas
– „stvarno ja”, „idealno ja” i „očekivano ja”
– idealno ja  osobine koje bi osoba htjela imati; nade i želje
– očekivano ja  osobine za koje osoba ili drugi smatraju da ih treba imati; dužnosti i
obveze
– neslaganje aspekata „ja”  problemi
razlika između stvarnog i idealnog ja  sramežljivost, tuga, razočaranje
razlika između stvarnog i očekivanog ja  strah, tjeskoba, osjećaj krivnje
3. vrednovanje sebe u pozitivnim i negativnim terminima
– rezultat svakodnevnih procjena  samopoštovanje (osjećaj i uvjerenje o vlastitoj
vrijednosti kao ljudskog bića)
– uglavnom negativne procjene  nisko samopoštovanje
– uglavnom pozitivne procjene  visoko samopoštovanje

Teoretski pristupi u psihologiji ličnosti

Osobinski pristup (teorija crta ličnosti)
 ljudi se razlikuju po osobinama (crtama) ličnosti
 osobine ličnosti:
 kontinuirane dimenzije po kojima se ljudi mogu uspoređivati
 predviđaju ili objašnjavaju različito ponašanje ljudi u određenim situacijama
 pridonose sličnom ponašanju iste osobe u različitim situacijama
 svođenje velikog broja osobina ličnosti na manji broj dimenzija (faktora) ličnosti
 faktorska analiza
• više teorija ličnosti
 najpoznatija: Costa i McCrae
 predviđa postojanje 5 širih faktora ličnosti
 ekstraverzija, neuroticizam, savjesnost, ugodnost, otvorenost k iskustvima
• Prednosti i nedostaci osobinskog pristupa
 PREDNOSTI:
 velik broj užih OL obuhvaćen malim brojem širih faktora ličnosti
 upitnici ličnosti
 vrlo korišten pravac
 objašnjava ponašanje ljudi u velikom broju
 situacija
 NEDOSTACI:
 problem predviđanja ponašanja samo na temelju osobina ličnosti
 problem cirkularnosti
 • Psihoanalitički pristup
 čovjek = uglavnom iracionalno biće  nesvjesni motivi
 svjesno sve misli, informacije i doživljaji kojih smo u određenom trenutku svjesni,
 podsvjesno  ono čega nismo u određenom trenutku svjesni, ali to možemo lako učiniti
svjesnim
 nesvjesno  sve ono što nam nije dostupno, neugodna iskustva

Kako otkriti nesvjesno? hipnoza, humor, metoda slobodnih asocijacija, sve što padne na um, analiza
snova

 tri dijela strukture ličnosti

 ID  načelo ugode
 sjedište nagona i cjelokupne psihičke energije (libido)
 nagon života “eros”
 nagon smrti “thanatos”
 djeca

 tri dijela strukture ličnosti

 EGO  načelo realnosti
 društveno prihvatljiv način
 2. godina života
 odnos ida i ega
 metafora jahača i konja
 SUPEREGO  načelo idealnog
 dobro ili loše ponašanje
 odgoj
 5. godina života
 EGO balansira između IDA i SUPEREGA
 psihodinamski pristup
• obrambeni mehanizmi
 reaktivna formacija
 mišljenje ili ponašanje suprotno stvarnim osjećajima
Procjenjivanje ličnosti
 metode procjenjivanja ličnosti
 dijagnosticiranje psihičkih poremećaja
 procjena karakteristika ličnosti u svrhu predviđanja nečijeg ponašanja
Procjenjivanje ličnosti – mjerni instrumenti
 projektivni testovi
 psihoanalitički pristup
 nejasan materijal
 nesvjesni motivi
 slabost  subjektivna interpretacija ispitivača
 Rorschachov test mrlja, Test tematske apercepcije (TAT), Test nedovršenih rečenica
(TNR)
 Rorschachov test mrlja
 Hermann Rorschach
 10 slika
 Test tematske apercepcije
 20 fotografija
 Test nedovršenih rečenica
 40 nedovršenih rečenica
 “Na kraju dana uvijek…“,
 „Ponekad mi dođe da…“,
 „Najmanje volim…“
 situacijski testovi
 procjena ličnosti na temelju ponašanja u test - situacijama
 najobjektivniji
 autoškola
 organiziranost, sramežljivost,…
 skale procjene
 izravna procjena ličnosti
 samoprocjena i procjena od druge osobe
 procjena djece
 npr. društvenost
nedruštven/a društven/a
1 2 3 4 5 6 7
2 učitelj vs. profesor?
 upitnici ličnosti
 najčešći
 savjetodavna Ψ, Ψ rada
 pitanja ili tvrdnje o reakcijama i osjećajima
1. Jeste li sramežljivi? DA NE
2. Sramežljiv/a sam.
Potpuno točno Potpuno netočno
1 2 3 4 5
upitnici ličnosti
iskrenost  skala socijalno poželjnih odgovora
“Jeste li ikada uzeli nešto što nije vaše?”
nemogućnost “popravljanja” rezultata
prednosti: ekonomičnost, nedostaci: spremnost na iskreno odgovaranje, osoba ne poznaje sebe
Psihičko zdravlje
WHO
• stanje dobrobiti u kojem osoba ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s uobičajenim
životnim stresovima, produktivno raditi i sposobna je pridonositi svojoj zajednici
• stanje potpune fizičke, psihičke i društvene dobrobiti, a ne samo odsustvo bolesti i nemoći
Osoba dobrog psihičkog zdravlja može
• iskoristiti svoj potencijal
• nositi se sa svakodnevnim izazovima
• aktivno sudjelovati zajednici
Psihičko zdravlje
• nije uvijek jednako!  ovisi o našim životnim okolnostima
Psihičko zdravlje kao kontinuum; psihičko zdravlje nije izostanak psihičkog poremećaja
Psihičke poteškoće
• psihičke poteškoće utječu na način na koji osoba razmišlja, kako se osjeća ili ponaša
• kratkotrajne su i ne odgovaraju kriterijima za dijagnozu psihičkog poremećaja
• uzrokuju niz osobnih poteškoća
– zabrinutost, razdražljivost, teškoće u koncentraciji, promjene u apetitu, spavanju,…
• tijekom života svaka osoba doživi neku psihičku teškoću  normalno
• najčešće  kratkoročne reakcije na zahtjevne situacije u školi, na poslu, u vezi, životna
promjena,…
• ako potraju duže mogu se pretvoriti u psihički poremećaj
Karakteristike psihički zdrave osobe
1. visoka razina funkcioniranja
– osoba može udovoljiti uobičajenim zahtjevima svakodnevnog života
– dobro se prilagođava različitim izazovima
– prilagođeno ponašanje
Neprilagođeno ponašanje: ometa osobu da uspješno obavlja svoje aktivnosti i funkcionira
uobičajen je simptom psihičkih poremećaja  npr. depresija
2. visoka razina socijalne i emocionalne dobrobiti
– osjećaj blagostanja (koliko se dobro osjećamo u svojoj koži i životu), 6 područja
funkcioniranja

Psihičko zdravlje
Čimbenici koji utječu na psihičko zdravlje
a) Unutarnji potječu iz samog pojedinca
1. biološki  odnose se na fiziološki određene utjecaje koji nisu pod našom kontrolom
(geni, spol)
2. psihološki  odnose se na sve utjecaje koji su povezani s psihičkim procesima(način
razmišljanja, naša vjerovanja)
b) vanjski(socijalni)utjecaji koji se nalaze izvan pojedinca
 uključuju školu, posao, izloženost stresu, razinu prihoda, rizik od nasilja, smještaj,
dostupnost zdravstvene zaštite

interakcija većeg broja čimbenika  omogućuje nam objasniti ne samo individualne razlike u
psihičkom zdravlju nego i nastajanje psihičkih poremećaja i poteškoća
biopsihosocijalni model  zasniva se na ideji da se psihičko zdravlje najbolje može razumjeti ako
promatramo određene čimbenike svakog od tih triju područja (biološko, psihološko i socijalno) te
njihovu međusobnu interakciju koja utječe na našu dobrobit
Kako održati psihičko zdravlje?
• prilagođavanje poteškoćama  otpornost
• zaštitni čimbenici koji služe za očuvanje našeg psihičkog zdravlja:
1. biološki čimbenici
2. psihološki čimbenici
3. socijalni čimbenici

Biološki zaštitni čimbenici

• pravilna prehrana
 smanjuje rizik od tjelesnih bolesti
 pomaže osigurati dobar san, energiju, raspoloženje te psihičko zdravlje
 prehrana mora biti uravnotežena kako bismo u tijelo unijeli dovoljno vitamina i
minerala  optimalno funkcioniranje mozga i tijela
 ne moramo izbaciti nijednu vrstu hrane, samo je pitanje koliko količinski i koliko
često neku vrstu jedemo
• dovoljno sna
 San nužan, nevoljni proces bez kojeg ne možemo pravilno funkcionirati
 nedovoljno sna ili loš san  djeluje loše na psihičko zdravlje, pažnja slabi, teža
koncentracija, više griješimo, lošije pamćenje
 smatra se rizikom za razvoj mnogih psihičkih poremećaja popu poremećaja
raspoloženja , anksioznih poremećaja, ovisnosti
 najvažnije je da se osoba probudi odmorna i svježa, spremna za dnevne obveze

Psihološki zaštitni čimbenici

• kognitivno-bihevioralne strategije  tehnike koje dolaze od istoimenog terapijskog smjera
kojemu je svrha podučiti osobu kako prepoznati, vrednovati i ispraviti pogrešne načine
razmišljanja(kognitivno) ili problematična ponašanja(bihevioralno ) koja osoba ima
• kognitivno restrukturiranje
• tehnike opuštanja, tehnika ovladavanja ljutnjom, trening socijalnih vještina
• kognitivne distorzije(iskrivljenja)

3P postupak
1. primijetite koja vas je misao oneraspoložila
2. procijenite njezinu točnost i korisnost s pomoću šest pitanja
a) Što je dokaz?
b) Postoji li alternativno objašnjenje?
c) Što je najlošiji, a što najbolji ishod?
d) Što bi rekao/rekla prijatelju?
e) Koje su posljedice vjerovanja u tu misao, a koje promjene u načinu razmišljanja?
f) Što mogu poduzeti?
3. promijenite misao u neku korisniju

Socijalni zaštitni čimbenici

 povezanost s ljudima interakcija, potpora
 socijalna potpora odnosi se na međusobnu pomoć, brigu, empatiju koju ljudi pružaju jedni
drugima
Psihički poremećaji

• Istraživači psihičkih poremećaja:

• Kako odrediti što je to psihički poremećaj? Gdje povući crtu između normalnog i
abnormalnog?
• Razvijanje više kriterija za određivanje postojanja psihičkog poremećaja kod osobe

Kriteriji…
 odstupanje od uobičajenog (statistička rijetkost):
 abnormalno: ono što je rijetko, što odskače od uobičajenog
 iznimka: Picasso
 neprilagođeno ponašanje (kršenje normi):
 abnormalno: sve ono što krši društvene norme
 iznimka: utjecaj kulture (Japan i odijevanje)
 stupanj psihološke patnje i disfunkcije:
 abnormalno: ponašanje koje u ljudima izaziva jaku patnju i bol
 iznimka: subjektivnost i razlike među ljudima
 onesposobljenost:
 abnormalno: nesposobnost ostvarivanja određenog cilja
 usklađenost sa situacijom:
 abnormalno: neočekivani odgovor na određenu situaciju (smijeh na sprovodu)
Psihički poremećaj
 stanje u kojem ponašanje i doživljavanje osobe
 odskače od uobičajenog
 nije prilagođeno i predstavlja joj smetnju
 nije opravdano situacijom u kojoj se nalazi
Dijagnosticiranje poremećaja
 prema medicinskom modelu
 na temelju simptoma (npr. glasovi koje osoba čuje iako ih u stvarnosti nema)
 DSM V
DSM V
 Os I  svi poremećaji, osim poremećaja ličnosti i mentalne retardacije
 Os II  poremećaji ličnosti i razvojni poremećaji
 Os III  medicinsko stanje važno za određeni poremećaj (npr. ozljeda mozga, poremećaj u
radu štitnjače i sl.)
 Os IV  psihosocijalni i okolinski faktori (npr. gubitak posla, selidba)
 Os V  trenutačna razina općeg funkcioniranja
više skupina psihičkih poremećaja
 anksiozni poremećaji  poremećaji ličnosti
 somatoformni poremećaji  poremećaji uzrokovani
 shizofreni poremećaji uzimanjem sredstava
 poremećaji raspoloženja  poremećaji hranjenja
 stara podjela na neurotske i psihotične poremećaje
 • Anksiozni poremećaji
• anksioznost:
neugodno emocionalno stanje tjeskobe, strepnje ili straha
• vrste:
1. fobije: iracionalan strah od određenih objekata ili situacija
• strah od visine (akrofobija),
• paukova (arahnofobija) ,
• zatvorenog prostora (klaustrofobija),…
2. opsesivno kompulzivni poremećaj
• opsesije:
• neželjene, nametajuće misli
• ometaju normalno funkcioniranje
kompulzije:
• ponašanje koje osoba mora izvršiti kako bi smanjila anksioznost
• npr. pranje ruku, brojanje slova u knjizi,...
• “checkers” i “washers”
•
• napadi panike  nenadani strah praćen teškoćama disanja, nesvjesticama i sl.
• 4. PTSP
Somatoformni poremećaji
• psihički poremećaji kod kojih se javljaju tjelesni simptomi, ali bez odgovarajućih tjelesnih
uzroka
• vrste:
a) hipohondrija: svakodnevni simptomi interpretirani kao simptomi smrtonosne bolesti
• pretjerano reagiranje na uobičajene tjelesne osjete (npr. znojenje, povremeni
kašalj,...)
b) poremećaj sheme vlastitog tijela: osoba je zaokupljena zamišljenim ili prenaglašenim
nedostatkom vlastitog izgleda
• npr. bore na licu, veličina i oblik nosa,…

Shizofreni poremećaji
• shizofrenija:
• jedan od najtežih poremećaja
• psihotični poremećaj
• halucinacije
• npr. glasovi u glavi
• ideje proganjanja
• npr. tajna služba, marsovci
• neodgovarajuće emocionalne reakcije
• npr. smijeh na sprovodu
• gubitak kontakta sa stvarnošću
Poremećaji raspoloženja
• psihotični poremećaji
• ozbiljniji od blagih depresivnih stanja
• vrste:
• veliki depresivni poremećaj:
• depresivno raspoloženje (mjesecima, godinama)
• gubitak kontakta s drugim ljudima, tuga, besmisao
 • može dovesti do samoubojstva

2. bipolarni poremećaj:
• dvije krajnjosti
• depresija
• slično kao kod velikog depresivnog poremećaja
• manija
• veća aktivnost nego inače
• puno pričaju, malo spavaju, imaju velike planove
Poremećaji ličnosti
• trajne karakteristike ličnosti koje onemogućuju normalno funkcioniranje u društvu
• poremećaj antisocijalne ličnosti
• ranije psihopati i sociopati
• ne razlikuju emocije, sebični i hladni, ljude tretiraju kao objekte
• nemaju osjećaj odgovornosti

Terapija psihičkih poremećaja

Uzroci psihičkih poremećaja
 nastanak ne možemo objasniti jednim uzrokom već nizom čimbenika:
 nasljedne ili stečene sklonosti  predisponirajući čimbenici rizika
 čimbenici koji se pojavljuju neposredno prije bolesti  precipitirajući čimbenici
(okidači)
 podržavajući (perpetuirajući) čimbenici
 zaštitni (protektivni) čimbenici
Predispozicija
 sklonost prema razvoju poremećaja
 zbog genetskih/tjelesnih karakteristika
 npr. postojanje poremećaja u obitelji
Precipitirajući čimbenici (okidači)
 npr. upalni procesi u tijelu
 reakcija na konzumaciju psihoaktivnih tvari
 stresne situacije

Podržavajući čimbenici
 potpomažu održavanje poremećaja
 npr. nesanica, loši međuljudski odnosi,…
Zaštitni čimbenici
 pomažu u prevenciji pojave poremećaja
 pridonose oporavku
 razlikuju se od osobe do osobe
 npr. dobri međuljudski odnosi, dobro fizičko zdravlje, kvalitetna prehrana, kvalitetan san,…
Psihoterapija
 sustavna interakcija između terapeuta i klijenta
  prevladavanje psihičkih poremećaja, prilagođavanje problemima života te poticanje osobnog
razvoja
 psihoterapeut ne nudi gotove savjete nego s klijentom istražuje najbolje načine postizanja
veće kvalitete života
 psihoterapeut treba imati edukaciju iz psihoterapijskog smjera
 terapije uvidom
 koriste se razgovorom i kreativnim tehnikama sa svrhom da povećaju svjesnost
klijenta i bolje upoznavanje sebe
 psihoanalitičke i humanističke
 kognitivno-bihevioralne terapije

 PSIHOANALITIČKE TERAPIJE  Osvješćivanje nesvjesnih konflikata metodom slobodnih

asocijacija i analizom snova. Važnost iskustva iz ranog djetinjstva na oblikovanje ličnosti.
 HUMANISTIČKE TERAPIJE  Usmjeravaju se na klijentovo trenutačno iskustvo, potiču
preuzimanje odgovornosti klijenta za vlastito doživljavanje i ponašanje. Neki od ciljeva ove
psihoterapije su pomoći klijentu da prepozna svoje snage i preuzme odgovornost za vlastito
samoostvarenje.
 KOGNITIVNO – BIHEVIORALNE TERAPIJE  Primjenjuju principe učenja kako bi nepoželjne
oblike ponašanja i razmišljanja zamijenili konstruktivnijim.

Elementi dobre psihoterapije

 spremnost osobe na promjenu,
 emocionalan i podržavajući odnos,
 ličnost terapeuta (psihički stabilna i zdrava osoba),
 aktivan pristup umjesto pasivnog prepuštanja problemima
Medicinska terapija
 terapija lijekovima
 elektrokonvulzivna terapija
Terapija lijekovima
• antidepresivi  ublažavaju depresivna stanja, povećavaju razinu aktivnosti i smanjuju
poremećaje spavanja
• antipsihotici  ublažavaju simptome psihotičnih poremećaja (ublažavaju halucinacije,
uznemirenost)
• anksiolitici  umirujuća sredstva, ublažavaju napadaje straha i tjeskobe
Elektrokonvulzivna terapija
 „elektrošok“
 kratkotrajno puštanje struje kroz mozak
 danas  kod katatone shizofrenije i velikog depresivnog poremećaja kod kojeg ne djeluju
antidepresivi (u rijetkim slučajevima)
2.cjelina
Razdoblje dojenčeta i djetinjstva
Tjelesni razvoj
 pri rođenju: 3 kg i 50 cm
 6 mj.  udvostručena težina
 1 god.  utrostručena težina
 intenzivan motorički razvoj
 4.mj.  sjedi uz pridržavanje
 9. mj.  stoji, sjedi samostalno
 nakon 12. mj.  hoda
 hvatanje predmeta
 3 mj.  cijelom šakom
 oko 1 god.  pomoću prstiju (fina motorika)
Može li se motorički razvoj ubrzati?
 u ograničenoj mjeri može
 ovisi o maturacijskim procesima (razvoju mišićnog i živčanog sustava)

Kognitivni razvoj
 razvoj spoznajnih funkcija (razmišljanje, pamćenje,…)
 ubrzan razvoj mozga
 prve dvije godine  najintenzivnije
 rođenje  ¼ težine odraslog mozga
 krajem 2. godine  ¾ težine odraslog mozga
 intenzivno stvaranje veza između živčanih stanica
 prve 3 godine?
 nije razvijeno dugoročno pamćenje
 Jean Piaget  razvoj testova inteligencije za djecu
 4 faze kognitivnog razvoja
 Senzomotorno razdoblje traje od rođenja do 2. godine života. U ovom razdoblju dojenče
otkriva odnos između vlastite percepcije i pokreta. Prvih mjeseci života dijete razumije svijet
onako kako ga vidi što znači da ono što dijete ne vidi za njega ne postoji. Tek između 6. i 8.
mjeseca dijete počinje usvajati stalnost objekta, odnosno svijest da objekti postoje kada ih ne
vidimo, no još uvijek nije svjesno razlike između sebe i drugih objekata. S oko 8 mjeseci dijete
shvaća da objekt kojeg više ne vidi i dalje postoji i pokušat će ga pronaći, a s 18-24 mjeseca
može zamisliti pokret objekta kojeg više ne vidi. Prema tome, dijete će loptu, koja se
otkotrljala iza kutije očekivati na drugoj strani kutije. Pred kraj ove prve faze djeca razviju
sposobnost prepoznavanja samih sebe – kada se vide u zrcalu znaju da su to oni te počinju
iskazivati znakove učenja uvidom.
 Predoperacionalno razdoblje traje od 2. do 6. godine. Obilježje mišljenja u ovoj fazi je
konkretnost. Naime, u ovoj fazi djeca razmišljaju samo o konkretnim pojmovima te ne
razumiju apstraktne pojmove. Primjerice, kada trogodišnjem djetetu kažete da je pala noć
ono odgovara: „Kako je pala kad je još u zraku?“. U drugoj su fazi djeca egocentrična,
odnosno, teško gledaju stvari sa stajališta neke druge osobe te nisu sposobna za empatiju –
razumijevanje emocionalnih stanja druge osobe. Važno je razlikovati egocentrizam, koji je dio
normalnog djetetovog razvoja, od egoizma. U predoperacionalnom razdoblju djeca ne
razumiju da količina neke tvari ostaje ista bez obzira na promjene u izgledu, odnosno ne
razumiju princip konzervacije. U ovoj fazi kognitivnog razvoja prisutan je i animizam, odnosno,
vjerovanje kako su neživi objekti živi i misle (npr. igračka).
  Razdoblje konkretnih operacija traje od 6. do 11. godine. U ovoj fazi djeca mogu logički
razmišljati, no ta je sposobnost i dalje vezana uz konkretne, a ne apstraktne pojmove. U trećoj
fazi kognitivnog razvoja nestaje egocentrizam, odnosno, djeca postaju sposobna spoznati
situaciju s tuđega stajališta. Uz nestajanje egocentrizma, u ovoj fazi djeca usvajaju i načelo
konzervacije.
 Završno razdoblje kognitivnog razvoja je razdoblje formalnih operacija koje započinje u
razdoblju adolescencije, oko 12. godine. U ovom razdoblju djetetova sposobnost logičkog
razmišljanja više nije vezana samo uz konkretne objekte. Drugim riječima, razvija se
sposobnost apstraktnog razmišljanja.
 Osvrt na Piagetovu teoriju
 suvremeni istraživači
 Piagetova teorija nije univerzalna za sve kulture
 kontinuirani kognitivni razvoj, a ne po fazama
 podcjenjivanje mogućnosti djece u pojedinim fazama
 teorija je potaknula brojna istraživanja
 zalagao se da se na djecu ne gleda kao na „male odrasle” te da ih se ne posramljuje ako nešto
ne razumiju
 razumijevanjem kako djeca shvaćaju svijet odrasli mogu prilagoditi aktivnosti koje će poticati
njihov kognitivni razvoj

Socio – emocionalni razvoj

 plač kao najvažniji oblik komunikacije
 reagiranje na plač razvija odnos povjerenja, osjećaj sigurnosti i privrženosti
 privrženost  bliska emocionalna veza s roditeljima
 postepeno razvija
 do 8. mj.
 odgojni stilovi roditelja
 toplina (podrška, bliskost)
 kontrola (postavljanje granica)
 4 osnovna stila roditeljstva
 intenzivne emocije
 oko treće godine dijete se uči kontroli svojih emocija
 oko 2. godine  usvajaju pojam o sebi
 između 15. i 20. mjeseca  dijete prepoznaje svoj odraz u zrcalu
 oko 3. god.  svjesna svojeg spola
 4. ili 5. god.  spol ovisi o spolnim organima, a ne o dužini kose
 pohvale i kritike iz okoline  samopoštovanje
 dijete predškolske dobi razvija samopoštovanje iz socijalnog prihvaćanja i osjećaja vlastite
kompetentnosti
 na razvoj zdravog samopoštovanja utječu ponašanja odraslih osoba s realističnim
očekivanjima od djeteta
 igra
 učenje komunikacije s drugom djecom
 razvijanje mašte, kreativnosti, pamćenja i koncentracije
 učenje samokontrole, važnosti pravila
 između 1,5 i 2 god.  paralelna igra
 djeca se igraju jedan pored drugog, ali slabo komuniciraju
 oko 2. god.  imitacija
  oko 2,5 god.  korištenje govora u svrhu komunikacije s drugom djecom –
maštovitija igra
 3 god.  spremnost na suradničku igru
 Piaget  3 stupnja igre
 IGRE OVLADAVANJA (vježbanja)
 do 2. god. života
 repetitivne
 istraživanje okoline
 SIMBOLIČKE IGRE
 2-7 god.
 igre uloga (liječnik, učitelj,…)
 IGRE PREMA PRAVILIMA
 nakon 7. god.
 strukturirane igre
 natjecateljski elementi
 složene igre
 Monopoly, graničar, Čovječe ne ljuti se,…
• temperament: laka, teška i oprezna djeca
 4. dan po rođenju  stabilnost procjena
 teška djeca
 neredovito spavaju i jedu
 “loše raspoložena”, često plaču
 laka djeca
 redovit ritam spavanja i hranjenja
 rijetko loše raspoložena, plaču samo kada im nešto nedostaje
 oprezna djeca
 pasivna i usporena u reagiranju na nove stvari

Prenatalni period i čimbenici koji utječu na razvoj

Razvojna psihologija
 disciplina koja proučava psihofizički razvoj čovjeka od začeća pa sve do smrti
 dječja psihologija
 usmjerena na dječji razvoj
 Kako djeca počinju hodati, govoriti,…?
 psihologija adolescencije
 Koje se tjelesne promjene događaju tijekom adolescencije?
 psihologija odrasle dobi i starosti
Mijenja li se inteligencija sa starenjem

Koji procesi omogućuju razvojne promjene?

 maturacija
 biološki proces sazrijevanja koji nam omogućuje razvojne promjene
 relativno neovisna o učenju i iskustvu
Longitudinalno istraživanje
 višekratno ispitivanje istih osoba u različitim razdobljima njihova života
 prednosti: pouzdana (promjena je rezultat razvoja)
 nedostaci: dugotrajna, gubitak ispitanika
Transverzalno istraživanje
 kros – sekcijska metoda
 ispitanike različite životne dobi ispitamo u jednom mjerenju
 prednost: brzina
 nedostaci: kohorta ili dob?
 kohorta  skupina ljudi koji su rođeni i odrastali u istim uvjetima (razdoblju)
Rješenje?
 kombinacija
 ljude različite dobi ispitamo u istim uvjetima (razdoblju)

• Koja tri razdoblja razlikujemo unutar prenatalnog razvoja?

 Razdoblje zigote
 Razdoblje embrija
 Razdoblje fetusa
Što je zigota?
 Stanica koja nastaje procesom začeća
 Nakon začeća počinje se dijeliti
• Koliko stanica nastaje dijeljenjem u prvom tjednu nakon začeća?
 Oko 100 stanica
• Od kada traje razdoblje embrija?
 Od 2. do 8. tjedna
 Ubrzani razvoj
 Organogeneza  najosjetljivija faza
• Kada započinje razdoblje fetusa?
 Oko 9. tjedna
• kako na prenatalni razvoj djeteta utječe
• Pušenje
 Onemogućuje dostavu dovoljne količine kisika
 Usporava disanje
 Ubrzava rad srca
 Rizik od spontanog pobačaja
 Novorođenčad  često niže porođajne težine
• Alkohol
 Fetalni alkoholni sindrom
• Deformacije lica
• Usporen rast
• Problemi sa srcem
• Problemi u intelektualnom razvoju
• Stres
• Rizik od ranijeg porođaja
• Manja porođajna težina
• Krv  periferni organi tijela
• Posljedice  slabija opskrba kisikom
Rođenje
• velika promjena u životu
• „baby blues”  privremeno stanje depresije
• važnost podrške okoline bez osude
 Tjelesni razvoj
 REFLEKSI
 Omogućuju prilagodbu na okolinu
 Refleks sisanja
 Primanje hrane
 Dodir usne  automatski počne sisati
 Refleks okretanja glave
 Ako ga dotaknemo po obrazu
 Refleks gutanja
 Mlijeko
 Refleks hvatanja
 Prst – unutarnji dio dlana
 Danas nema funkciju
 Refleks hodanja
 Novorođenče korača ako ga se drži uspravno
 Stopalima dodiruje ravnu podlogu
 Refleks oponašanja izraza lica
 Nestaje za nekoliko tjedana
Sjećate li se svojeg djetinjstva prije treće godine?
 ne
 nerazvijen središnji živčani sustav
 veze između živčanih stanica
 za pravilan razvoj djeteta potrebno je:
 biološko sazrijevanje (maturacija)
 iskustvo (veze između živčanih stanica)
Osjetila kod novorođenčadi
 VID
 mutno
 najbolje: oko 20 cm
 6-8 mj. – kao mladi odrasli
 razvoj još 3 do 4 godine
 s 2 mjeseca vide boje (bijela, crvena, narančasta, plava)
opčinjeni ljudskim licima
 SLUH
 znakovi prepoznavanja zvukova koje su čula dok su još bila u maternici
 rađaju  sposobnost prepoznavanja smjera zvuka
 osjetljiva na ljudske glasove
 smiruje: tihi govor ili duboki glas
 s nekoliko dana prepoznaju majčin glas
 OKUS
 vole slatke okuse, a odbijaju kisele ili gorke

Adolescencija – formiranje identiteta, pojam o sebi

 Što je adolescencija, a što pubertet?
 razdoblje između djetinjstva i odraslosti (12.-20. god.)  započinje sa spolnim sazrijevanjem
 psihičke promjene koje prate tjelesni razvoj u razdoblju puberteta
 pubertet: biološke promjene
 završetak - spolna zrelost i sposobnost razmnožavanja osobe
 • Tjelesni razvoj
 Tko ulazi ranije u pubertet, dječaci ili djevojčice?
 djevojčice ranije ulaze u pubertet
 početak puberteta  hormonalne promjene  razvoj primarnih i sekundarnih spolnih
karakteristika
 Raniji ulazak u pubertet
 dječaci
 samopouzdaniji od vršnjaka, omiljeniji, samostalniji
 skloniji rizičnim ponašanjima
 djevojčice
 više izazova
 anksioznije i depresivnije od vršnjaka
 sebe doživljavaju negativnije
 emocionalna zrelost ne prati tjelesnu zrelost
 primarne spolne karakteristike
 omogućuju spolnu reprodukciju
 djevojke:
 11. – 17. god.  prva menstruacija
 otprilike godinu dana nakon  spremnost za reprodukciju (razvoj jajnika)
 mladići:
 13. – 16. god.  tjelesna spremnost za ejakulaciju
 razvoj testisa
 sekundarne spolne karakteristike
 nisu izravno vezane uz reprodukciju
 djevojke:
 rast grudi
 mladići
 rast brade, dublji glas
 nagli i neravnomjeran rast
 prvo ruke, noge, dlanovi i stopala
 zatim trup
 nespretnost
Mozak u adolescenciji
 povećana razina adrenalnih i spolnih hormona  smanjuje se broj neurona i sinapsi
 povećava se učinkovitost prenošenja informacija u mozgu
 promjene od stražnjeg dijela mozga prema prednjem
 prve promjene u području moždanog debla  upravlja evolucijski osnovnim
funkcijama
 čeoni režanj upravlja složenim ponašanjima (npr. samokontrola impulsa, upravljanje
emocionalnim reakcijama,…)
 sazrijevanje čeonog režnja kasni u odnosu na sazrijevanje limbičkog sustava koji upravlja
emocionalnim reakcijama
 zbog sporijeg sazrijevanja čeonog režnja dolazi do emocionalne osjetljivosti, sklonosti
promjenama raspoloženja, burnim reakcijama i rizičnim ponašanjima
 tijekom adolescencije raste aktivnost neuroprijenosnika dopamina (težnja za ugodom)
 impulzivno ponašanje  aktivnost bez promišljanja je li to u redu
 hiperracionalnost  prenaglašavanje važnosti pozitivne strane iskustva, a
umanjivanje potencijalno negativnih ishoda
  hiperracionalnost nije nepromišljenost
• Kognitivni razvoj
 vrhunac fluidne inteligencije
 Piaget: razdoblje formalnih operacija
 sposobnost izvođenja složenih logičkih zaključaka
 misaona manipulacija apstraktnijim pojmovima (pravda, sloboda, istina, Bog…)
 mladenački idealizam:
 razmišljanje i zalaganje za ono što je idealno
 kritičnost prema drugima
 Kako možeš jesti meso, a zalažeš se za zaštitu životinja?”
 adolescentni egocentrizam:
 fenomen povećane samosvjesnosti
 adolescenti ne mogu razlikovati vlastito mišljenje o sebi od onoga što drugi doista
misle o njima
 misle da su i drugi zainteresirani za njih kao što su sami za sebe
 fenomen izmišljene publike i bajka o sebi
 fenomen izmišljene publike:
 dojam da ih okolina neprestano kritički ocjenjuje
 dojam da su stalno na pozornici
 “Osjećam da svi gledaju u moju lošu frizuru danas.”
bajka o sebi
 doživljavanje sebe kao posebne osobe
 dojam da nitko ne doživljava ono što oni doživljavaju
 mislimo da su naša iskustva jedinstvena
 “Nitko ne zna kako se ja osjećam. Ne znaš kako je to biti na mojem mjestu.”
 iluzija neranjivosti:
 osjećaj da im se ništa loše ne može dogoditi
 rizična ponašanja (vožnja na motoru bez kacige, vožnja s alkoholiziranom osobom,…)
 Emocionalni i socijalni razvoj
 Odnos s roditeljima
 djetinjstvo  roditelji su središte svijeta
 kasnije dolazi do deidealizacije roditelja  roditelje rušimo s njihova trona u
pokušaju pronalaženja samih sebe te smo im često skloni strože suditi za njihove
izbore, a s druge strane ovisimo o njima i osjećamo se nesigurno bez njihove potpore
 bolan i zbunjujuć proces i za adolescente i za roditelje koji je često popraćen
sukobima
 želja za samostalnošću i autonomijom može izazvati bunt i sukobe s roditeljima
 bunt ima svoju svrhu  propeler koji nas gura iz roditeljskog gnijezda
 roditelji se suočavaju s osjećajem gubitka slike djeteta do tada  važno za formiranje
samostalnog identiteta adolescenta
 nesuglasice s roditeljima najčešće oko glazbe, prijatelja, kućanskih poslova, škole,
vremena izlaska, ljubavnih veza,…
 sukobi s roditeljima su najčešći u ranoj (12-14 god.) i srednjoj adolescenciji (14-16
god.)
 Očekivanja od roditelja
 interes i podrška kada je trebaju
 razumijevanje i slušanje
 pokazivanje ljubavi, prihvaćanje
  vjerovanje i očekivanje najboljeg
 pokazivanje zadovoljstva i smisao za humor
Emocionalni i socijalni razvoj
 udaljavanje od roditelja i približavanje vršnjacima
 gubi se utjecaj roditelja, a utjecaj vršnjaka postaje sve važniji
 izražen strah od odbacivanja od strane vršnjaka  vrhunac oko 15. god. 
konformizam
 klika  veći broj prijatelja slične dobi i interesa s kojima se adolescent često druži
 subkulturne grupe
 formiranje vlastitog identiteta
 shvaćanje samog sebe kao pojedinca s određenim osobinama, stavovima i
vrijednostima
 uspostava identiteta je dugotrajan proces koji se nastavlja u mlađoj odrasloj dobi
 postavljanje pitanja poput: Tko sam ja? Što želim od života? U što vjerujem?
 prisiljavanje adolescenta da preuzme neki identitet može izazvati stvaranje
negativnog identiteta
 odnos s roditeljima i nama važnim osobama u životu najpresudniji je za razvoj slike o
sebi
 slika o sebi utječe na naše samopoštovanje i svakodnevno funkcioniranje
 adolescenti visokog samopoštovanja?
 uspješniji u školi i bolje se nose sa stresnim situacijama
 samopoštovanje opada u dobi od 11 godina i doseže najnižu točku između 12 i 13 god.
 više kod djevojčica
 nakon rane adolescencije samopoštovanje postepeno raste  prihvaćanje svojih
„nesavršenosti” kao dio sebe

Odrasla dob i starost (stilovi roditeljstva)

Tjelesni razvoj
 ulazak u odraslu dob  vrhunac tjelesnih sposobnosti do 25. godine života
 njihovo opadanje ovisi o vježbanju i pravilnoj prehrani
 Znatnije promjene između 40-te i 50-te godine
 primarno starenje  posljedica biološkog procesa
 sekundarno starenje 
posljedica ponašanja ljudi, bolesti,
okolinskih uvjeta
• U koju skupinu spada menopauza, a u koju bore, u skupinu primarnog ili sekundarnog
starenja?
• menopauza  primarno starenje
• bore  sekundarno starenje
• tijek starenja ovisi o biološkom naslijeđu i zdravim životnim navikama
Kognitivni razvoj
• kognitivne promjene nastaju zbog većeg životnog iskustva
• dublje promišljanje, sagledavanje različitih perspektiva
• način razmišljanja nije impulzivan i idealiziran
• smanjenje interesa i znatiželje
• usporavanje brzine reagiranja
• slabije pamćenje novih informacija
• strah od promjene
 • nerazumijevanje prema interesima mladih
• aktivnost nakon umirovljenja
• donošenje mudrijih odluka
• više vremena  hobiji
• Odumiru li živčane stanice u mozgu u starijoj dobi?
• mozak se u prosjeku smanji samo 10% u razdoblju od 20. do 70. godine života
Socio-emocionalni razvoj
 ODRASLA DOB
 zasnivanje bračne zajednice
 danas sve kasnije
 Europa  40-50% razvoda
 manje je važno u kakvim smo oblicima odnosa, važnije je ulaganje u kvalitetu odnosa
 rođenje djece  stres
 najnezadovoljniji roditelji su roditelji adolescenata
• Stilovi roditeljstva
 roditeljstvo  zahtjevan posao
 osnovne djetetove potrebe
 odgoj djeteta
 različiti odgojni stilovi
 drugačiji utjecaj na razvoj ličnosti djeteta
 dvije temeljne dimenzije roditeljstva
• Dimenzije roditeljstva
 toplina (emocionalnost)
 podrška, ljubav i ohrabrenje
 kontrola
 roditeljski nadzor i zahtjevi
 očekivanja spram djeteta
• Stilovi roditeljstva
 autoritaran (kruti, strogi)
– odgojni stil  kombinacija emocionalne hladnoće i čvrste kontrole
– veliki roditeljski zahtjevi
– nadzor na djetetom
– nedovoljno topline i ljubavi
– odnos roditelj – dijete  nadređenost i podređenost, nagrade i kazne
 autoritativan (demokratski, dosljedan)
– odgojni stil - kombinacija emocionalne topline i čvrste kontrole
– postavljaju granice i provode nadzor
– pokazuju toplinu i ljubav
– odnos roditelj – dijete
 komunikacija roditelja i djeteta
 vođenje računa o djetetovim osjećajima
 popustljiv (permisivan)
– odgojni stil - kombinacija emocionalne topline i slabe kontrole
– zahtijevaju malo od djece
– zadovoljavanje svih djetetovih zahtjeva
– odnos roditelj – dijete
 velika emocionalna osjetljivost roditelja
 prevelika sloboda i neovisnosti djeteta
  ravnodušan (zanemarujući)
– odgojni stil - kombinacija emocionalne hladnoće i slabe kontrole
– mali roditeljski nadzor
– ne pokazuju interes za djetetove potrebe
– odnos roditelj – dijete
 niska razina razumijevanja i interesa za dijete
 nepokazivanje roditeljske ljubavi
• Socio-emocionalni razvoj
 kriza srednjih godina?
 preispitivanje vlastitog života
 osoba je spremna za radikalne promjene
 više iznimka nego pravilo!
 prvi znakovi starenja  razmišljanje o smrtnosti
 sindrom praznog gnijezda?
 usamljenost, tuga zbog odlaska djece
 kasnije  ponovno povezivanje partnera
 ulazak u svijet rada
 danas kasnije
 konflikt privatnog i poslovnog života
 ljudi srednje dobi  tzv. „sendvič-pozicija”  briga o svojim roditeljima i o djeci
 pomoć: jaslice i vrtići s fleksibilnim radnim vremenom, domovi ili dnevni boravci za
brigu o starijima
 radna mjesta s fleksibilnim radnim vremenom, radom od kuće  mogućnost bolje
organizacije vremena
 STAROST
 mirovina - sužavanje životnog prostora, gubitak financijske sigurnosti i društvene
važnosti
 manje socijalnih kontakata
 potrebe osoba u starosti
 kvalitetno slobodno vrijeme
 kvalitetna medicinska zaštita
 smrt partnera  najveći stres u toj dobi
 nove uloge baka i djedova
 više slobodnog vremena  bavljenje aktivnostima za koje prije nisu imali vremena

Osnovne karakteristike grupe i stvaranje dojmova

 Grupa
 dvije ili više osoba
 imaju zajednički cilj
 međusobno su zavisne ili u interakciji
 razlikuju se po članovima, ciljevima, veličini,…
 grupe su: razred i nogometni klub
 putnici u autobusu bili bi grupa u slučaju da imaju zajednički cilj – npr. odlazak na izlet
 uloge
 dodijeljene uloge (npr. kćer)
 one koje sami biramo (npr. prijateljica)
 Uloge
 vođa grupe
  usmjeren na cilj vs. usmjeren na odnose
 formalan (unaprijed određen) vs. neformalan (grupa ga je kasnije odabrala)
 zabavljač
 osoba od povjerenja
 glasnogovornik
 dežurni krivac
 uloge  određuju ponašanje koja se očekuju od pojedinih članova grupe
 grupne norme  uglavnom nepisana pravila ponašanja
 nepridržavanje normi  sankcije (npr. podrugivanje ili odbacivanje od članova grupe)
 moć  mogućnost utjecaja nekog člana grupe na druge članove i na grupne odluke
 vođa nužno ne mora uvijek imati moć
 Vrste grupa
 formalna
 unaprijed propisana struktura i norme
 razred
 neformalna grupa
 spontano nastala
 struktura i norme dogovaraju se naknadno
 društvo iz susjedstva
 članska
 grupa čiji je pojedinac član
 obitelj
 referentna
 grupa s kojom se pojedinac uspoređuje
 grupa čiji bi član želio biti

 Socijalna percepcija
 Disciplina koja proučava način na koji stvaramo dojmove i donosimo zaključke o drugim
ljudima
 Područja:
 Stvaranje dojmova
 Implicitne teorije ličnosti
 Neverbalna komunikacija
 Atribucije
Stvaranje dojmova
 Prvi dojam  prvih 30-ak sekundi
 Utječe na informacije koje dobivamo o nekoj osobi  češće uočavamo osobine koje su u
skladu s našim prvim dojmom
 Individualni rad: udžbenik str. 271  eksperiment s profesorom
 Pogreška prvog dojma
 Sklonost da pogrešno prosuđujemo ljude pod utjecajem dojma koji smo prvo stekli
 Prvi dojmovi su uglavnom postojani
 Ali, nove informacije o osobi mogu utjecati na promjenu prvog dojma
 Halo – efekt
 Kada na temelju općeg dojma o osobi prosuđujemo sve ostale osobine ili ponašanja
 Implicitne teorije ličnosti

Stereotipi
 • kognitivna komponenta predrasuda
• pojednostavljena i preopćenita razmišljanja o pripadnicima određenih skupina ljudi
• iste osobine se pripisuju svim pripadnicima određene skupine ljudi
• npr. Japanci su marljivi i točni, bogate osobe su razmažene,…
Predrasude
• uglavnom negativni i neprijateljski stavovi prema pripadnicima neke skupine koji su formirani
na temelju nedovoljnog broja informacija
• imaju izraženu emocionalnu komponentu  emocije poput straha, prijezira, ljutnje i mržnje
koje učvršćuju uvjerenja i čine ih otpornima na mijenjanje
• mogu se iskazivati prema bilo kojoj skupini: vjerskoj, političkoj, etničkoj,…
mogu se očitovati kroz diskriminaciju, ogovaranje, izbjegavanje

• Mijenjanje predrasuda
• jedini „grijeh” osobe je pripadnost skupini koja je meta predrasuda
• Kako mijenjati predrasude?
• zakoni
• edukacije
• mediji
• civilne organizacije za zaštitu građanskih prava
• izravan kontakt
Neverbalna komunikacija
• u situaciji neusklađenosti verbalne i neverbalne komunikacije prije ćemo vjerovati
neverbalnoj komunikaciji
• utjecaj kulture

Znakovi neverbalne komunikacije

• glas
• tijelo  „govor tijela”
• vježba
• osobni prostor  intimni, osobni, socijalni i javni (dodatni digitalni sadržaj, str. 277 ili 280)
• vrijeme
• pojedini znak neverbalne komunikacije ne tumačiti sam za sebe  uzimati u obzir kontekst
Atribucije
• osnovna atribucijska pogreška  opravdanje tuđeg ponašanja osobinama ličnosti, a vlastitog
ponašanja situacijom
• atribucije u vlastitu korist  unutrašnjim činiteljima objašnjavamo uzroke vlastitog uspjeha, a
za neuspjeh su odgovorni situacijski činitelji
• Diskriminacija
• ponašanje prema određenim osobama na drugačiji način zbog njihove grupne pripadnosti