Sloboda izbora

dr. William Glasser

Anita Ćurić Divković

 “Pokažite mi nekog tko je stvarno sretan i ja ću vama

pokazati osobu koja nikoga ne pokušava kontrolirati i koju
nitko ne pokušava kontrolirati.”
 S koliko se ljudi trebamo povezati ovisi o svakome od nas, ali
apsolutni minimum za sreću jest jedna snažna,
zadovoljavajuća povezanost.

ŠTA JE PSIHOLOGIJA IZBORA?

 Teorija koja govori o ljudskim odnosima i njihovu značenju za
uspješan život
 Objašnjava zašto i kako činimo IZBORE koji određuju tok
našeg života.
 Ljudsko je ponašanje motivirano iznutra, a ne izvana.

PSIHOLOGIJA IZVANJSKE KONTROLE

 “Izvanjska kontrola počiva na sledećoj glavnoj premisi:
ako smo nesretni, nismo odgovorni za to kako se
osjećamo. Uvek su uzroci naše boli neki drugi ljudi,
događaji koje ne možemo kontrolirati ili nešto pogrešno
u strukturi ili kemizmu našeg mozga”
 Jezik izvanjske kontrole je stereotipan; sastavljen je
gotovo samo od nekih reči koje se prečesto koriste i od
pretnji

1
7 smrtnih navika izvanjske kontrole
 1. kritiziranje
 2. okrivljavanje
 3. pritužbe, žaliti se
 4. prigovaranje, grintanje
 5. pretnje
 6. kažnjavanje
 7. potkupljivanje/nagrađivanje

PSIHOLOGIJA IZVANJSKE KONTROLE

 “Kad o drugim ljudima počnemo donositi moralne
prosudbe… tada smo duboko zašli u izvanjsku kontrolu.”
 kad god pokušavamo činiti nešto da bismo nekoga na nešto
prisilili, dolazimo da odgovora: što me više prisiljavaš, to ću ti
se više opirati

GLAVNE MISLI TEORIJE IZBORA

 Sve što možemo činiti jest – ponašati se.
 Gotovo sva naša ponašanja su izabrana.
 Pokretači svih naših ponašanja i aktivnosti su naše potrebe.

TEMELJNE POTREBE
 PREŽIVLJAVANJE
 LJUBAV I PRIPADANJE
 MOĆ
 SLOBODA
 ZABAVA
Naše ponašanje je izbor u trenutku kada
odabiremo kako ćemo zadovoljiti jednu ili više tih potreba.

POTREBE i ODNOSI
2
  Naše potrebe su pokretači svih naših aktivnosti i ponašanja,
mi trebamo jedni druge; ta je potreba zapisana u našim
genima
 Najvažnija psihološka potreba je ljubav i pripadanje.
 Ostvarujemo je kroz povezanost s drugim ljudima i
neophodna je za zadovoljavanje svih ostalih potreba.
 Nepovezanost je izvor gotovo svih ljudskih problema. Javlja
se s pokušajima da kontroliramo druge
 Iako smo rođeni s jakim osnovim potrebama, nismo rođeni ni
sa kakvim znanjem kako da ih zadovoljimo

PRIPADANJE/LJUBAV
 Prijateljstvo se temelji na dijeljenju zajedničkih interesa, bez
straha. Da kažeš ono što ti je u mislima bez straha od
odbijanja ili kritiziranja, planirajući i gradeći život zajedno, a
više od svega tražiti kako biti zajedno bez prisile da se to
bude.

ODNOS
 Prema Teoriji izbora mi odlučujemo kako ćemo se ponašati,
znači, mi odlučujemo o našoj sreći
 Brojni naši problemi su zapravo problemi odnosa. Gotovo svi
nesretni ljudi imaju isti problem: NESPOSOBNI SU SLAGATI SE
S LJUDIMA S KOJIMA SE ŽELE SLAGATI.
 Uspjeh u bilo kojem području upravo je proporcionalan
načinu na koji se ljudi u nekom odnosu slažu jedni s drugima

KONSTRUKTIVNA PONAŠANJA
 Skrb
 Slušanje
 Podržavanje
 Pregovaranje

3
  Ohrabrivanje grade i učvršćuju odnose
 Verovanje
 Prihvaćanje
 Poštivanje

SVET KVALITETE
 Svi živimo u istom svetu, ali ga drugačije doživljavamo
 Svi imamo svoj osobni svet– SVOJ SVET KVALITETE
 Sačinjen je od grupe specifičnih slika koje oslikavaju
najuspješnije načine zadovoljavanja naših potreba
 Potpuno je subjektivan
 Sadržaj svijeta kvalitete: LJUDI, STVARI I ISKUSTVA, SUSTAVI
VEROVANJA
 Naše ponašanje je pokušaj da zadovoljimo slike iz našeg
Svijeta kvalitete
 Svaki put kad uspemo zadovoljiti sliku iz Sveta kvalitete,
osjećamo ugodu
 Ako neko učini nešto ŠTO NIJE U NAŠEM SVETU KVALITETE
ILI MI SAMI NISMO U STANJU ZADOVOLJITI NEKU SLIKU,
tada obično odabiremo LJUTNJU, DEPRESIRANJE, PAĆENJE,
ŽALOVANJE... iako toga nismo potpuno svesni.
 Da bismo se s nekom osobom bolje slagali, potrebno je
pokušati doznati što je u njenom Svetu kvalitete

AKSIOMI TEORIJE IZBORA

 Jedina osoba čije ponašanje možemo kontrolirati smo mi
sami. U praksi, ako smo spremni snositi posljedice, nitko nas
ne može natjerati da učinimo nešto što nećemo. Pod
prijetnjom kazne rijetko ćemo ono što radimo napraviti
dobro.
 Sve što od ljudi možemo dobiti ili im dati jest informacija.
Kako ćemo se nositi s tom informacijom pitanje je našega ili
njihova izbora

4
 Svi dugoročni duševni problemi su problemi odnosa.
Djelomičan uzrok brojnih drugih problema, kao što su bolovi,
nesvjestice, slabost i neke kronične bolesti - uobičajeno
zvane autoimune bolesti - bolesti su odnosa.
 Problematična veza je uvijek dio našega sadašnjeg života
 Ono što se dogodilo u prošlosti i što je bolno čvrsto je
povezano s onim što radimo, no stalno vraćanje na bolnu
prošlost može učiniti vrlo malo ili ništa za ono što trebamo
učiniti sada - poboljšati važnu postojeću vezu potrebe
možemo zadovoljiti samo ako zadovoljimo sliku ili slike u
našem svetu kvalitete. Ako u svoj svijet kvalitete stavimo
slike koje ne možemo zadovoljiti, odbacujemo slobodu.
 Sve što od rođenja do smrti možemo činiti jest ponašati se.
Svako je naše ponašanje cjelokupno ponašanje, koje se
sastoji od četiri nedjeljive komponente: aktivnosti, mišljenja,
osjećanja i fiziologije
 Sva su cjelokupna ponašanja definirana glagolima, najčešće
infinitivom ili glagolskom imenicom, a ime dobivaju po
najprepoznatljivijoj komponente - primjerice, odabirem
depresirati, umjesto patim od depresije ili depresivan sam.
 Sva su cjelokupna ponašanja izabrana, no neposrednu
kontrolu imamo samo nad komponentom aktivnosti i
mišljenja. Međutim, svoje osjećaje i fiziologiju možemo
kontrolirati posredno, kroz načine na koji odabiremo
razmišljati i djelovati