Opa psihologija dr.sc.

Ana Kurtovi
Filozofski fakultet u Osijeku Odsjek za psihologiju

Plan predavanja
Definicija uvstva
Vrste uvstava

Motivacija
Vrste motiva Hijerarhija motiva

Linost

uvstva
to je uvstvo?

Koje su osnovne komponente?

to je uvstvo?
Nema jedinstvenog odgovora Proces sastavljen od nekoliko komponentividjeti sliku Sloeno stanje koje ukljuuje kognitivnu procjenu, doivljaj, tjelesne promjene, izraaj i ponaanje

Definicija uvstva
Kognitivna interpretacija Situacija ili dogaaj
doivljaj tjelesne promjene izraaj

Ponaanje

Vrste uvstava
Nekoliko podjela: 1) Primarna ili osnovna: radost, alost, strah i srdba (iznenaenje i gaenje)
Javljaju se vrlo rano u razvoju Uroeni-izraavaju ih i slijepe osobe Prisutni u razliitim kulturama Izazivaju ih slini ili isti dogaaji Karakteristini izrazi lica prepoznatljivi svima

Primarna uvstva

Vrste uvstava
2) Sekundardna ili izvedena uvstva
Sloena od dvaju ili vie uvstava: ljubomora (uvstvo straha, srdbe i alosti) Ljubav, mrnja, stid, krivnja, zavist, ponos, nada, srea Ugodna ili pozitivna (radost i ljubav) Neugodna ili negativna (strah i mrnja)

Vrste uvstava
Podjela s obzirom na intenzitet i trajanje: 1)Raspoloenje Slabiji intenzitet i dulje trajanje esto ne znamo to ga je izazvalo (npr. tjeskoba) 2)Afekti Krakotrajna i vrlo jaka uvstva (bijes ili strah) Smanjena sposobnost logikog zakljuivanja i gubitak kontrole nad ponaanjem (ubojstvo u afektu)

Vrste uvstava-Afekti
Novinski lanci Split: Ubio u afektu, ali ipak uraunljiv http://www.jutarnji.hr/split--ubio-u-afektu-ali-ipak-uracunljiv/17439/ http://www.index.hr/vijesti/clanak/zaubojstvo-i-pokusaj-ubojstva-pocinjene-uafektu-dobio-tri-godinezatvora/419075.aspx

Tjelesne promjene koje prate uvstva

Predstavljanje pred grupom Koje tjelesne promjene moete primijetiti?

Tjelesne promjene koje prate uvstva

Popraena nizom tjelesnih reakcija Simpatiki dio vegetativnog sustava (posebice strah i srdba) Ubrzani rad srca, povieni krvni tlak, ubrzano disanje, pojaano znojenje, proirenje zjenica, pojaano izluivanje adrenalina, usporeni rad probavnog sustava Tjelesne promjene omoguavaju ili BIJEG ili NAPAD

Tjelesne promjene koje prate uvstva

Pobuenost organizma moe imati i negativne posljedice-npr. stres

Ako pobuenost nije prejaka ima pozitivne uinke-npr. moe poboljati uinak na ispitu

Detektor lai-poligraf

Detektor lai-poligraf
Istovremeno registrira razne tjelesne promjene koje prate uvstva-puls, krvni tlak, brzinu i dubinu disanja i elektrini otpor koe (mijenja se zbog znojenja) Davanje lanih odgovorauvstveno uzbuenjetjelesne promjene

Detektor lai-poligraf
Detektor lai-kazneni postupak? Moemo li prevariti detektor lai?

fMRI mozga osobe koja lae

Prepoznavanje uvstava
Imenujte uvstva koja vidite na slikama

Prepoznajte lani osmjeh

http://greatergood.berkeley.edu/ei_quiz/#1 http://www.bbc.co.uk/science/humanbody/ mind/surveys/smiles/

Stres
Svakodnevna pojava!

to je stres?

Stres
Stanje koje nastaje kada su ljudi suoeni s dogaajem koji procijene ili doive prijeteim, ugroavajuim ili opasnim za njih osobne ili njima bliske osobe Stres mogu izazvati i pozitivni dogaaji-npr. Vjenanje, roenje djeteta Vana procjena ugroenosti i vlastitih sposobnosti da se nosimo s nekom situacijomsubjektivna procjena

Stresori
Unutarnji ili vanjski podraaji, dogaaji ili situacije koji izazivaju stanje stres-objektivni Isti dogaaj ne mora biti jednako stresan svim ljudima! Mali svakidanji stresovi: prometna guva, male svae u obitelji Veliki ivotni stresovi: smrt lana obitelji, vjenanja, roenje djeteta

Znakovi stresa
uvstveni Kognitivni Tjelesni Bihevioralni
Tuga, strah, ljutnja, bespomonost, osjeaj krivnje, bezvoljnost Rastresenost, zamiljenost, zaboravljivost, opsjednutost istim mislima Prekomjerno znojenje, crvenilo, suha usta, drhtanje, glavobolja, grevi u elucu, umor, tekoe sa spavanjem Plakanje, agresivnost, povlaenje u sebe, samoozljeivanje, zloporaba alkohola, cigareta, kave, droga

Znakovi stresa
Kronini stres-ako znakovi traju dulje vrijemebolesti (prehlada, ir na elucu, srane tegobe) Reakcija na stres-ovisi o prirodi stresora i osobinama linosti Reakcija na stresne dogaaje i stres suoavanje sa stresom

Suoavanje sa stresom
1) Prihvaanje situacije 2) Kontroliranje izvora stresa
Usmjereno na problem-rjeenje zbog kojeg situacije vie nije stresna Usmjereno na uvstva-smanjivanje neg. uvstava

3) Izbjegavanje stresnih situacija ili dogaaja NE POSTOJI NAJPRIKLADNIJI NAIN

Motivacija
Stanje ili proces unutar pojedinca koji pokree, odrava i usmjerava njegovo ponaanje ka nekom cilju.

Motivacija
Motivi-pobude koje ovjekovo ponaanje usmjeravaju ka nekom cilju Potrebe Vanjski poticaji Ekstrinzina motivacija-ponaanje motivirano vanjskim poticajima (nagrada, beneficije) Intrinzina motivacija-ponaanje motivirano unutarnjim pobudama (interesi, znatielja)

Podjela motiva (potreba)

1) Primarni ili bioloki:
Naslijeeni i zajedniki svim ljudima Prisutni i kod ivotinja Glad, e, potreba za disanjem, za stalnom tjelesnom temperaturom Nuni za odravanje vrste U osnovi tjelesni procesi-cilj je odrati ravnoteu (homeostaza)

Primarni motivi
Bez kisika: 3-5 minuta; bez vode: 2-10 dana, bez hrane: 4-6 tjedana (ovisi o teini)

Podjela motiva (potreba)

2) Sekundarni ili steeni
Naueni i razlikuju se od osobe do osobe Potreba za ljudskim drutvom, potreba za znanjem, potreba za ugledom U osnovi psihiki imbenici

Hijerarhija motiva
SAMOAKTUALIZACIJA

Potovanje Potrebe za pripadanjem

Potrebe za sigurnou

Bioloke potrebe

Hijerarhija motiva
Maslow-humanistika psihologija Potrebe na vioj razini razvijaju se tek nakon to su djelomino zadovoljene potrebe na niim razinama kolski sustav-baziran na Maslowljevoj hijerarhiji U svakodnevnom ivotu brojna odstupanja od hijerarhije

Sukobi motiva
KONFLIKT ISTODOBNOG PRIVLAENJA - kad moramo birati izmeu dva podjednako privlana cilja - najlake rjeiv jer u svakom sluaju dobivamo ono to smo i eljeli KONFLIKT ISTODOBNOG ODBIJANJA - kad se nalazimo pred dva podjednako odbojna cilja, ali se moramo odluiti za jedan od njih - moramo odabrati manje od dva zla - pr. Boli nas zub, a bojimo se otii zubaru. - teko razrjeiv konflikt

KONFLIKT ISTODOBNOG PRIVLAENJA I ODBIJANJA - kad neki cilj istodobno ima i pozitivne i negativne osobine - npr. elimo se natjecati za neku stipendiju, ali sumnjamo u nae sposobnosti ili se bojimo neuspjeha - i privlaenje i odbijanje rastu to smo blie cilju, odbijanje je intenzivnije odustanemo odbijanje slabi, a privlaenje zadrava intenzitet - teko razrjeiv DVOSTUKI KONFLIKT ISTODOBNOG PRIVLAENJA I ODBIJANJA - kad treba odabrati izmeu dva cilja od kojih svaki ima i pozitivne i negativne osobine - pr. Mladi ljudi koji se jo koluju upoznaju nekog s kim bi eljeli osnovati brak - izbor bilo kojeg od ta dva cilja oteava ili onemoguava postizanje drugog

 Privlanost/odbojnost cilja ovisi o: njegovoj blizini (vremenska, prostorna, psiholoka) to je cilj blii i privlaenje/odbijanje je izraenije

Frustracija
Stanje neugode, nemira i tjeskobe ili srdbe izazvano tekoama u postizanju nekog cilja

Obrambeni mehanizmi-postupci kojima se branimo od frustracije Otpornost na frustraciju-ako osoba vec kod blage frustracije koristi mehanizme ima nisku toleranciju na frustraciju

Obrambeni mehanizmi
Agresija Racionalizacija Supstitucija Kompenzacija Negiranje Projekcija Regresija Intelektualizacija...........

Frustracija
Jesu li obrambeni mehanizmi zdravi?

Kako se rijeiti stresa ?

Linost i otpor na stres

visoko samopotovanje; osjeaj da ivot drimo pod kontrolom; podrka velikog broja prijatelja ili obitelji; nada i fleksibilnost; sposobnost otvorenog izraavanja emocija; smisao za humor; sposobnost prilagoavanja situaciji; posao kojim smo zadovoljni; odnos meusobnog povjerenja s ljudima u okruenju; sposobnost da se slaemo s drugim osobama; sposobnost da sasluamo druge;

Linost

Linost
to je linost? Relativno stabilan oblik ponaanja i doivljavanja kojeg je osoba razvila tijekom cijelog ivota na osnovi svog genetskog naslijea

Prve teorije linosti

Hipokrat etiri temperamenta: kolerik, sangvinik, flegmatik i melankolik

Razlike u temperamentu rezultat razlika u tjelesnim tekuinama koje prevladavaju u organizmu

etiri temperamenta
Sangvinik (krv) -ukljuuje optimizam, vedrinu, bezbrinost, drueljubivost i hirovitost. Tipian sangvinik je novinar, trgovac, agent za odnose s javnou, glumac, zabavlja i slino. Kolerik (uta u)-osoba je dinamina, nagla, prodorna, agresivna i esto ljubomorna i ljuta. Odgovaraju joj zanimanja vezana uz oruje, borbu, sport i istraivanja.

etiri temperamenta
Melankolik (crna u)-vrlo osjetljive i ranjive osobe koje snano proivljavaju bol te poduzimaju sve da je izbjegnu ili ublae. Stoga su melankolici odgovorni, graditelji, planeri, stvaratelji. Podloni su depresiji. Flegmatik (sluz)-osobe navodno su mirne, suzdrane, pouzdane, teke za uzbuditi i uznemiriti. Odgovarajua zanimanja su im savjetovanje, uprava, pravo i diplomacija.

to oblikuje linost?
1) Temperament-tipian nain emocionalnog doivljavanja i ponaanja pojedinca
Uroen (teka djeca-glasno plau, burno reagiraju) Razmjerno stabilan tijekom ivota

Teka djeca = teki odrasli

to oblikuje linost?
2) Karakter-skup crta linosti koje izraavaju:
Odnos prema sebi (npr. samopouzdanje) Odnos prema drugima (npr. iskrenost, suosjeajnost) Odnos prema radu/obavezama (npr. Upornost, savjesnost)

Pod utjecajem okoline Ovisi o situaciji, prethodnom iskustvu i intenzitetu motiva koji usmjeravaju ponaanje Primjer: osobe koje lau im zinu, ljenivci itd.

Suvremene teorije linosti

Fokusiraju se na osobine ili crte linosti Crte linosti:
relativno trajne karakteristike; o njima zakljuujemo na temelju ponaanja neke osobe; omoguavaju dosljedno ponaanje osobe

Crte linosti

Petfaktorska teorija linosti

Ekstraverzija

Otvorenost prema iskustvu

Neuroticizam/ emocionalna stabilnost

Ugodnost

Savjesnost

Ekstraverzija Socijabilnost, Toplina, asertivnost, Aktivnost,

Traenje uzbuenja, Pozitivne emocije)

Neuroticizam/emocionalna stabilnost
Sklonost uznemirenosti i negativnim emocijama, Iracionalne ideje, loa kontrola impuls, Slabije suoavanje sa stresom, Slabija tolerancija prema frustraciji)

Savjesnost
Proaktivni aspekti - elja za postignuem i predanost radu; Inhibitorni aspekti - opreznost, vrsto dranje moralnih normi; Samodisciplina, osjeaj dunosti, smisao za red

Ugodnost
Altruizam - dobronamjerne osobe, vole pomagati, suraivati ili Antagonizam - nepovjerljivi i egocentrini

Otvorenost prema iskustvu

Intelektualni i umjetniki interesi,
Potreba za raznolikou, Mata, fleksibilnost, znatielja, Nekonvencionalni stavovi

Mjerenje linosti
Upitnici linosti

Pitanja ili tvrdnje Nema tonih i netonih odgovora Davanje poeljnih odgovora Ne poznamo se dovoljno

Mjerenje linosti
Projektivne tehnike
Sadre neki nejasni ili nedovreni materijal Ispitanik treba objasniti ili dovriti materijal nenamjerno projicira svoje nesvjesne motive, elje, trahove i sl.

Rorschachov test mrlja

Test tematske apercepcije

Test nedovrenih reenica

Kada razmiljam o domu, mislim o........

Mjerenje linosti
Situacijski testovi
Procjenjivanje linosti u nekoj test-situaciji Npr. selekcija za posao: kandidati su izloeni razliitim problemskim i tematskim zadacima; opaaju ih trenirani i iskusni opaai

Poremeaji linosti
Anksiozni poremeaji: Veliki osjeaj tjeskobe koja nema objektivnog uzroka, ali ometa svakodnevno funkcioniranje osobe
Napadi panike Opsesivno-kompulzivni poremeaj PTSP

Poremeaji linosti
Somatoformni poremeaj: Javljaju se tjelesni Simptomi (doivljaji) a da za to nema organskog uzroka Npr. hipohondrija

Poremeaji linosti
Psihotini poremeaji:

Gubitak kontakta s realnou Npr. schizofrenija

Poremeaji linosti
Poremeaji raspoloenja:

Npr. depresija i bipolarni poremeaj

Poremeaji linosti
Poremeaji hranjenja:

Npr. anoreksija i bulimija

Lijeenje-povijest

Lijeenje-danas
Psihoterapija
Psihoanalitike terapije Humanistike terapije Kognitivno-bihevioristike terapije

Medicinska terapija
Terapija lijekovima Elektrokonvulzivna terapija (elektrook)-samo kod velikog depresivnog poremeaja

Literatura
verko, B. (urednik), Psihologija, udbenik za psihologiju za gimnazije, kolska knjiga, Zagreb, 2008.