KASNA ODRASLA DOB

STARENJE je vremenski ovisna promjena nekog objekta ili sustava (Yates 1996) STARENJE predstavlja pravilne ili redovite promjene reprezentativnih organizama u reprezentativnoj okolini koje se zbiva protokom vremena (Birron i Birron, 1990)

Obuhvaa razdoblje od 60 godine pa do kraja ivota Kronoloka dob nesavreni pokazatelj funkcionalne dobi, odnosno stvarnih sposobnosti i uinaka. Ljudi bioloki stare razliitom brzinom i stoga strunjaci razlikuju: mlae starije (65-75 godina) stare starije (od 75-85) i najstarije starije (od 8590)

Oekivana duljina ivota

Postoje procjene o duljini ivota ali ne i bioloka mjera kojom e neka osoba ostarjeti Aktivni ivotni vijek znai broja godina aktivnog zdravog ivota koje roena osoba moe oekivati Genska granica duljine ivota ili maksimalni ivotni vijek varira izmeu 70 i 110 godina za veinu ljudi s prosjekom od oko 85 godina Najstarija potvrena ivotna dob koju je netko doivio je 122 godine

TJELESNE PROMJENE

IVANI SUSTAV: teina mozga se smanjuje tijekom cijele odrasle dobi a postaje vea nakon 60 godine i iznosi od 5-10% do dobi od 80 godina, a dogaa se zbog odumiranja neurona i poveanja prostora unutar mozga Otputanje vie hormona stresa u krv

Osjetni sustav

Slabije vide i uju, a mogua je i manja osjetljivost na podruju okusa, mirisa i dodir Vidna otrina se pogorava nakon 70 godine Vid- ronica postaje prozranija i raspruje svjetlo to zamagljuje sliku i poveava osjetljivost na bljetanje Lea uti to naruava razlikovanje boja MAKULARNA DEGENERACIJA- osnovni uzrok sljepoe kod starijih

SLUH

Dolazi do smanjene opskrbe krvlju i prirodnom gubitku stanica u unutranjosti uha i slunom korteksu te skruivanja membrana poput bubnjia smanjuje se reprezentativnost na jake i iznenadne zvukove i postaje tee razlikovanje tonskih obrazaca

OKUS I MIRIS

Nakon 60 godine smanjena osjetljivost na 4 temeljna okusa-slatko, slano, kiselo i gorko Broj mirisnih receptora se smanjuje nakon 60 godine i time opada osjetljivost na mirise to izaziva odreene posljedice. DODIR: smanjuje se osjetljivost na akama osobito na vrhovima prstiju te u manjini na rukama i usnama

KARDIOVASKULARNI I RESPIRATORNI SUSTAV

Mii srca postaje krui= srce pumpa krv s manje snage, otpada broj otkucaja i usporava se protok krvi kroz cirkulacijski sustav Izmeu 25 i 80 godine tkivo plua gubi elastinost Koliina zrak za izdah i udah se smanjuje napola Krv apsorbira manje kisika i izluuje manje ugljinog dioksida

Imunosni sustav

Vea vjerojatnost od razliitih oboljenja: zaraznih poput gripe, kardiovaskularnih, rak, dijabetes Hormon stresa jedan od uzronika slabljenja imuniteta i njegoa koliina se poveava sa dobi Tjelovjeba i zdrava prehrana tite sustav u poznoj dobi dok debljina ugroava

SPAVANJE

Potrebna jednaka koliina sna svake noi kao i kod mlae odrasle dobi (7h) Tekoe sa spavanjem kod mukaraca se javljaju nakon 30 godine a kod ena nakon 50 godine Mukarci do dobi od 70 ili 80 godina imaju vie smetnji sa spavanjem zbog uveanja prostate i potrebe za eim mokrenjem Skloni apeneji pri spavanju odnosno stanju gdje disanje prestaje na 10 sekundi ili dulje= izaziva kratkotrajna buenja

Tjelesni izgled

Boranje i labavljenje koe Gruba i ispucala koa zbog lijezda lojnica koje postaju manje aktivne Starake pjege, madei Vidljivije krvne ile jer je koa prozirnija zbog gubitka masnih slojeva koji su je podupirali iri se nos i ui Zubi mogu poutjeti, postati lomljivi, a zubno meso se povlai Kosa se stanjuje i vlasite postaje vidljivije kod oba spola Visina se nastavlja smanjivati osobito kod ena nakon 60 godine dolazi i do gubitka tejelesne mase

POKRETLJIVOST

U razdoblju od 60/70 godinu otpada 10-20% miine snage a u dobi od 70/80 godinu 3050% Slabi snaga kostiju te snaga i fleksibilnost zglobova, tetiva i ligamenata

SEKSUALNOST

Transverzalna istraivanja izvjetavaju o opadanju spolne elje i uestalosti seksualne aktivnosti kod starijih ljudi Kod mukaraca neki od razloga prestanka seksualne aktivnosti su: poremeaji autonomnog ivanog sustava, kardiovaskularne bolesti i dijabetes dok kod ena loe zdravlje i nedostatak partnera

Tjelesna invalidnost
Odreene tjelesne i mentalne bolesti koje su povezane sa dobi, ne znae da su uzrokovane starenjem Razlikujemo: PRIMARNO STARENJE(bioloko starenje) genski uzokovano propadanje koje pogaa sve pripadnike nae vrste i onda kada je cjelokupno zdravlje dobro SEKUNDARNO STARENJE: propadanje zbog nasljednih manjkavosti i negativnih utjecaja iz okoline poput nedostatka prehrane, vjebanja, stresa

KOGNITIVNI RAZVOJ

Kako stariji mogu najbolje iskoristit svoje kognitivne sposobnosti? SELEKTIVNA OPTIMIZACIJA UZ KOMPEZACIJU- oni suavaju svoje ciljeve, selekcionirajui osobno vrijedne aktivnosti kao nain da maksimiliziraju dobit od energije koju su uloili, a koja polako nestaje.

PAMENJE

U usporedbi s dosjeanjem, pamenje prepoznavanjem manje trpi u kasnoj dobi jer su u okolini prisutni mnogi znakovi koji pomau dosjeanje Javlja se nedostatak asocijativnog pamenja ili tekoa stvaranja i dosjeanja veza izmeu dijelova Prema istraivanjima osobe izmeu 50 i 90 godina dosjeaju se davnih i nedavnih dogaaja ee nego dogaanja izmeu toga vremenskog razdoblja, a nedavne dogaaje spominju ee

Prospektivno pamenje se odnosi na prisjeanje aktivnosti koje planiramo u budunosti i takvo pamenje zasnovano na vremenu uvelike opada u kasnoj dobi Jezik i pamenje su blisko povezani. Dolazi do tekoa sa pronalaskom pravih rijei koje bi odravale njihove misli, govor je sporiji, ee pauze Planiranje toga to e rei i kako e to rei je tee u kasnoj dobi

Mudrost- sposobnost za koju se smatra da dosee vrhunac u starijoj dobi Istraivanja pokazala da dob nije bila garancija za mudrost, no vrsta ivotnog iskustva je bila bitna (posebice osobe zaposlene u uslunim djelatnostima postizale su visoke rezultate)

Mirovina utjee na kognitivne promjene i pozitivno i negativno. Nakon 75 godine kognitivni pad je povezan sa blizinom smrti Terminalni pad se odnosi na stalan, znaajan pad u kognitivnom funkcioniranju prije smrti i prosjeno traje oko 5 godina Propadanje kognitivnog funkcioniranja jest znak gubitka vitalnosti i nadolazee smrti.