Daniel Goleman Socijalna inteligencija Uvod -Vretenasta stanica je klasa neurona koja djeluje najbre od svih neurona, a funkcija

a joj je da upravljamo socijalnim odlukama koje donosimo u trenutku. -Zrcalni neuroni su drugi tip neurona u mozgu, koji ima funkciju zapaziti poteze druge osobe i reagirati u skladu s tim oponaanjem ili suosje anjem, a sve to na nesvjesnoj razini. Emocionalna ekonomija ! "oput pasivnog puenja, negativne #kao i pozitivne$ emocije prelaze s jedne osobe na drugu. "ri neugodnom susretu s osobom koja je bijesna, u mozgu se uklju%uju mehanizmi samoobrane kojima je zadatak da provjere ima li daljnje opasnosti, te da odrede reakciju #bori se, bjei ili ostani nepomi%an$. &ime upravlja amigdala, dio mozga u samom njegovom sreditu. ' novije vrijeme otkrivena je, uz spomenutu, i socijalna uloga amigdale ona je dio sustava za ((emocionalnu zarazu(( u mozgu. Dvije su amigdale u mozgu lijeva i desna. ! )straivanja su vrena na (("acijentu *((, %ovjeku koji je zbog modanog udara bio slijep jer su mu se prekinuli neuro putevi izme+u o%iju i vizualnog korteksa u mozgu. ,od zdravih ljudi, informacija putuje od o%iju prvo do talamusa, dijela mozga u koji prvo dolaze sve informacije, a zatim iz talamusa idu do vizualnog korteksa gdje se obra+uju. ,od "acijenta *, put izme+u talamusa i vizualnog korteksa je bio blokiran, ali on je ipak uspijevao pogoditi u velikom broju slu%ajeva raspoloenja ljudi koje su mu istraiva%i pokazivali na fotografijama #jesu li osobe imale veseo, ili pak gnjevan i namrten izraz lica$. -vako je dokazano da postoji alternativni put kojim informacija iz o%iju ide kroz mozak. &aj put vodi prvo do talamusa, a zatim do amigdale #umjesto u vizualni korteks$. .migdala ovim putem izvla%i emocionalno zna%enje iz neverbalnih poruka #izraza lica, promjene poloaja tijela, tona glasa..$, i to djeluje iznimno velikom brzinom #nekoliko mikrosekundi$. -vaj put, prema novijim

saznanjima, nema samo funkciju detektiranja opasnosti, nego i nesvjesne, neverbalne komunikacije s drugim ljudima. ! Niski put #lo/ road$ je naziv za niz sklopova koji djeluju nesvjesno, automatski, i velikom brzinom. -sobito je vaan za emocionalne aspekte %ovjekovog ivota. 0asuprot njemu, visoki put te%e kroz sasvim druge iv%ane sustave i djeluje metodi%ki, sporije i svjesno, uz namjeran trud. 0iski put je emocionalan, a visoki put hladno racionalan. 0jihova me+uigra upravlja naim drutvenim ivotom. .utomatski procesi niskog puta su prirodno stanje mozga, a visoki put se uklju%uje kad treba donijeti neke racionalne odluke. !0a nae raspoloenje iz okoline utje%u podraaji koje primamo iz okoline, bilo kroz visoki ili niski put. &akvi utjecaji koje smo primili kroz niski put su toliko suptilni da %esto ne znamo zbog %ega se osje amo sretno ili tuno tu promjenu u naem raspoloenju pokrenula je neka sitnica, kao dobra ili loa glazba u autobusu, neugodan prizvuk u ne%ijem glasu, itd, koju nismo svjesno ni registrirali, ali je ona prola kroz niski put. ! ' jednom eksperimentu dvije ene gledale su dokumentarac o bombardiranju 1iroime i 0agasakija, nakon %ega su razgovarale o tome. 2edna od njih je prethodno dobila upute da namjerno suzdrava emocije i da zvu%i hladno i distancirano glede patnje ljudi u dokumentarcu. -va druga, koja nije znala za te upute, osje ala se pomalo neugodno u drutvu hladne sugovornice. &ako+er je zabiljeeno da je prva ena, koja je namjerno potiskivala emocije, bila uznemirena i frustrirana to nema ((oduak(( za svoje stvarne emocije. ,od obje ene se povisio krvni tlak, to je fizioloka reakcija na nelagodu koju su osje ale u emocionalnoj sferi. !3ijetko je mogu e sakriti to uistinu osje amo jer nas odaju neverbalni znakovi. 4ozak je badaren na ((iskrenost(( i sakrivanje ili lairanje emocija zahtijeva aktivan trud, a gotovo nikad ne uspijeva u potpunosti. Sugovornik nesvjesno primje uje neverbalne znakove koji upu uju na neiskrenost, i stvara se nelagoda u zraku. "rimjerice, proveden je eksperiment u kojem su glumci ispitanicima pri%ali tunu pri%u. 0eki glumci su je pri%ali primjerenom tunom

dikcijom i izrazom lica, a drugi veselo. 5eselo #neprikladno$ pri%anje tune pri%e odmah je stvorilo nelagodu u ispitanika tj. aktivirao se sustav za oprez zbog te nelogi%nosti. -sobe koje su tunu pri%u pri%ale veselim tonom automatski nisu bile simpati%ne ispitanicima. -vo pokazuje da amigdala automatski i nesvjesno ((skenira(( svaku osobu koju vidimo, procjenjuju i moemo li vjerovati toj osobi, je li opasna, itd. -vo naravno ide kroz niski put. Sli%ne funkcije mogu se obavljati i kroz visoki put, ali to je kad svjesno razmiljamo moe li se nekome vjerovati ili ne. !0a osobi se %esto moe vidjeti da lae ako ne gleda sugovornika u o%i. Dobri laovi, dok lau, gledaju sugovornika u o%i i smijee se. )pak, dobro lagati je izuzetno teko jer zahtijeva svjestan, namjeran trud na visokom putu, ali niski put esto odaje la #kako trud potreban za laganje dolazi iz visokog puta, osoba koja lae ne pokazuje adekvatne emocije o temi o kojoj govori$. 6esto je u takvim situacijama razmimoilaenje izmeu izraza lica i izgovorenih rijei #ovo je pravilo kod emocionalnih lai ! npr netko kae da se osje a odli%no, ali podrhtavanje glasa odaje tjeskobu i strah$. -soba koja lae %esto po%inje la sa zadrkom od par desetinki sekunde, koliko je potrebno da la bude smiljena i komponirana. !' ljubavnom #ili u irem smislu, bilo kakvom drugom$ odnosu, emocionalno slabiji partner je onaj koji %ini ve e unutranje prilagodbe u njihovom emocionalnom zbliavanju, tj. onaj koji od onog drugog ''prima'' emocije u ve oj mjeri! 0pr za vrijeme sva+e, ja%i partner u ve oj mjeri negativno utje%e na slabijeg. "ecept za razumijevanje !Sli%nost u neverbalnim znakovima izme+u dvoje sugovornika otkriva da se oni dobro razumiju, da su ((u rezonanciji((. &a sli%nost je posljedica, a ne uzrok njihove dobre povezanosti. Duboko razumijevanje izme+u dvije ili vie osoba vidi se po tome to je povezanost ugodna, zanimljiva, i te%e glatko. Duboko razumijevanje podrazumijeva tri elementa, koja moraju biti istodobno postignuta7 meuso#nu pozornost$ zajedniki pozitivan osje aj$ i do#ro koordiniran never#alni duet!

-%euso#na pozornost je stanje u kojem obje osobe obra aju pozornost na ono to druga osoba govori i radi. Sugovornici imaju osje aj da se me+usobno ((doivljavaju((, da je pozornost obojice potpuno usmjerena na onog drugog to je klju%na razlika izme+u jednostavno ugodnog drutva, i osje aja da je druga osoba ugo+ena na nae osje aje. ,ad joj je pozornost podijeljena na vie stvari, osobi promaknu vane pojedinosti, pogotovo one emocionalne prirode. &ozornost je u domeni visokog puta! !Zajedniki pozitivan osje aj izazvan je u najve oj mjeri tonom glasa i izrazom lica. 0everbalne poruke #toplina glasa, iskreni osmijeh$ ovdje su %esto vaniji od sadraja razgovora. -'oordinacija ili sinkronija jest najvie ritam razgovora i pokreti tijela. ,oordiniranim osobama %ak i trenuci tiine su ugodni, a pokreti tijela su me+usobno uskla+eni. 6ak i kad razgovor po%ne zamirati, me+usobna uskla+enost daje osje aj da se interakcija nastavlja. 8ez koordinacije, bit e loe tempiranih odgovora i nelagodnih stanki, vrpoljenja i uko%enosti. !0amjerno uskla+ivanje pokreta s nekim ne e donijeti me+usobnu simpatiju, nego nelagodu stvara se dojam dodvoravanja ili neke skrivene nakane. 'skla+ivanje mora biti nesvjesno i kao takvo je samo indikator dobre povezanosti. !,ad se ljudi blie kraju svog razgovora, spontano ispadnu iz sinkronije. !Svi razgovori funkcioniraju na dvije razine visokom i niskom putu. ' domeni visokog puta su racionalnost, zna%enja rije%i. ' domeni niskog puta su izraz lica, geste, pogled. !9to je vie sinkronije, pove avat e se povezanost izme+u sugovornika, jer sinkronija stalno pove ava emocionalnu povezanost i na podsvjesnoj razini djeluje blagotvorno na tu povezanost.

!'nutranji kronometri su vana stvar. 8itno je doro odabirati trenutke, kako bi obojica sugovornika bila uskla+ena. :iv%ani mehanizmi koji omogu uju tu uskla+enost u neurolokoj znanosti nazivaju se ''oscilatori''. -ni stalno iznova podeavaju intervale aktivnosti, kako bi one imale optimalan tempo. ' razgovoru, oscilatori su ti koji diktiraju kad emo kimnuti, kad emo se nasmijeiti.. (scilatori su ti koji upravljaju koordinacijom izmeu dvije oso#e! !2edan od razloga zato tako lako kliznemo u me+usobnu koordinaciju je taj to to ((uvjebavamo(( cijeli ivot, od ranog djetinjstva. 'vjebavanje po%inje ''protorazgovorom'' izme+u majke i djeteta. "rotrazgovor je vie manje isti u svim kulturama, narodnostima. 0jime se ostvaruje emocionalna povezanost izme+u majke i djeteta. .li protorazgovor je i prva lekcija koju dijete dobiva u polju interakcije. )eina ivana mrea -Zrcalni neuroni su glavne ceste niskog puta. -ni su ti koji %ine emocije zaraznima te pomau da se sinkroniziramo. ((-sje amo(( druge ljude jer se njihovi pokreti, raspoloenje, emocije, odigravaju i u nama, premda u smanjenom intenzitetu. Socijalna vjetina ovisi o zrcalnim neuronima. !Smatra se da ima ;< vrsta osmijeha. 0eki od njih su7 zlobni osmijeh, koji pokazuje da osoba uiva biti ljutita i zlobna= jadni osmijeh, kad osmijehom pokuavamo prikriti o%aj= itd. -smijesi spontanog zadovoljstva i zabave najpoeljniji su u komunikaciji. >judski mozak pre*erira nasmije+ena lica. Sugovornici koji su se zajedno iskreno smijali odmah su osjetili ve u bliskost. !%eme su zamisli koje se ire od uma do uma, preko novinskih %lanaka, poezije, i sl. 0eke meme su sloeni koncepti #na primjer demokracija$. 6esto su meme u kontradikciji jedna s drugom, pa govorimo o ratu mema. 6ini se da proizlaze iz niskog puta #?$.

!(('olektivna zaraza'' je sinkronija ve eg broja ljudi, uslijed zajedni%ke opsesije istom stvari. "rimjer je skupina nogometnih navija%a, ili ljudi koji gledaju film u kinu. Nagon za ovjekolju#lje !>judi na prometnim gradskim ulicama manje e vjerojatno zamijetiti, zastati, pozdraviti ili ponuditi pomo nekome. 3azlog za to je to, z#og ur#e$ nisu usredotoeni na druge ljude #nema pozornosti$. "siholozi to nazivaju ur#ani trans, a rije% je zapravo o svojevrsnom titu koji stvaramo oko sebe zbog preoptere enosti utjecajima iz guve oko nas7 tako se zatvaramo od stvari koje bi nam mogle odvu i pozornost. @ajedno s njima, blokiramo i potrebe ljudi oko nas. 8ez pozornosti, nema ni empatije. !4e+utim, dovoljno je da jedan %ovjek razbije trans, tj reagira i na primjer, obrati panju i pri+e unesre enome kojega su do tada svi ignorirali, i ostali e tako+er reagiratiA !6im jedna osoba promatra unesre enog dovoljno dugo, stvara se empatija i osoba e pomo i. .li, zbog urbane urbe nema dovoljno vremena da ve ina ljudi obrati pozornost, iako su sposobni za empatiju ipak e samo pro i pokraj unesre enog. !Elevacija je stanje koje navodi ljude da se osje aju ganuto ili ushi eno kad prisustvuju nekom %inu hrabrosti ili dobrote. &o je tako+er zarazna emocija i ide preko zrcalnih neurona, tj. niskim putem. &o moda objanjava tradicionalne juna%ke epove i pri%e %uti takvu pri%u izaziva barem dijelom iste emocije kao i prisustvovati sli%nim doga+ajima. !,ad smo tjeskobni i zaokupljeni drugim stvarima, promaknu nam znakovi kao to su neki pogled, nagovjetaj osmijeha, itd., dakle prijateljske neverbalne poruke. &ehni%ko objanjenje za to nalazi se u ogranienjima same pozornosti. "erforalni korteks, koji je zaduen za interakciju #pretrauje sje anja da nas podsjeti to trebamo re i, to u%initi, istodobno prate i dolazne signale i prilago+avaju i im nae

reakcije$ ima svoju ((radnu memoriju((, tj maksimalnu koli%inu sje anja koju u danom trenutku moemo drati u dometu nae pozornosti. ,ako situacija postaje sloenija, naa sposobnost odravanja pozornosti je pod sve ve im optere enjem. .ko smo zbog ne%eg tjeskobni, signali koji djeluju iz amigdale jo vie optere uju prefrontalni korteks, tj odvla%e pozornost. !Dakle, +to smo sposo#niji o#ratiti pozornost$ lak+e emo posti i empatiju$ i o#rnuto, +to je ve a uznemirenost ili uzrujanost$ tee je ostvariti pozornost$ i manja e #iti na+a sposo#nost empatije! Zaokupljenost samim so#om u#ija empatiju! -li kad se usredotoimo na druge$ na+i vlastiti pro#lemi potisnuti su na peri*eriju uma! !Sisavci pokazuju empatiju #npr. majmuni, takori pokuat e pomo i ((kolegi(( koji je zapeo u zamki$, to je rezultat %injenice da imaju sli%an mozak. Gmazovi, primjerice, nisu sposobni za empatiju. )ako ljudi tako+er mogu ignorirati nekoga u nevolji, %ini se da ta neosjetljivost nije uro+ena i iskonska, nego obrnuto7 neosjetljivost je invazivni element koji potiskuje nau iskonsku sklonost ka empatiji. Bmpatija je u prolosti #a i danas$ bila mo no oruje preivljavanja za vrste koje tee drutvenosti. Drueljubivi pojedinci imali su ve e izglede za preivljavanje od usamljenih7 osim to su imali bolji imunitet zbog manje stresa, u tekim vremenima bolje su prolazili u borbi za oskudnu hranu. !' dananjoj psihologiji, de*inicija empatije je, znati +to druga oso#a osje a$ osje ati isto$ i suosje ajno reagirati! 4ehanizmi koji formiraju empatiju su razni7 ne postoji odre+eni dio mozga koji se bavi time. )pak najvaniju ulogu imaju bez sumnje zrcalni neuroni. !Dar/in je smatrao da svaka emocija navodi na akciju7 ljutnja na borbu, strah na bijeg, radost na zagrljaj, i sl. "o novim istraivanjima, na iv%anoj razini imao je pravo7 svaka emocija #udi potre#u za odgovaraju im djelovanjem! "reko niskog puta, ta potreba prelazi i na druge osobe. Dakle emocionalna zaraza je mnogo vie od irenja osje aja ona priprema mozak za odgovaraju e djelovanje. .uosje aj s nekim potie nas na djelovanje za tu oso#u!

!@animljivo je onda pitanje zato si vie me+usobno ne pomaemo i to je jedna od zagonetki koju psihologija nije rijeila, ali ima nekoliko prijedloga. 4oda najuvjerljiviji razlog je moderan na%in ivota, velike udaljenosti me+u ljudima #elektroni%ka pota prenosi informaciju, ali ne i izravnu emocionalnu zarazu$, brzi ritam doga+anja koji nam ne dozvoljava da uspostavimo duu pozornost i empatiju. Neuroanatomija poljupca -(r#ito*rontalni korteks /(012 je dio mozga smjeten to%no iza i iznad o%nih upljina, na mjestu gdje se spajaju donji dio centara misaonog dijela mozga, i gornji dio centara za emocije. -CD izravno spaja tri glavna podru%ja mozga7 korteks #modanu koru ili misle i dio mozga$, amigdalu #okida% ze emocionalne reakcije$ i modano deblo #((gmazovski(( dio za automatske reakcije$. -vdje se isprepli u visoki i niski put razmiljanje iz misaonog korteksa sa emocijama iz amigdale. -CD izvodi trenuta%ne socijalne prora%une koji nam kazuju to osje amo prema osobi s kojom smo, to ona osje a prema nama i to sljede e u%initi u skladu s reakcijom te osobe. 0pr., -CD sadri neurone koji otkrivaju emocije na ne%ijem licu ili u tonu njegova glasa, a zatim te podatke spajaju s instinktivnim iskustvom. !"rvi poljubac dvoje ljudi je instinktivni doga+aj7 nijedna od dvije osobe ne zna tko je inicijator poljupca. -n je rezultat automatskih mehanizama koji se odvijaju prije nego to namjera dopre do svijesti. Bmocije su se formirale podsvjesno, i mi se ve ponaamo u skladu s njima, prije nego su one stigle do nae aktivne svijesti. -datle osje aj da se poljubac izazvao sam od sebe. (vime rukovodi (01! -n donosi ((odluku((, a oscilatori prilago+avaju kretnje i brzinu, da jezik ne zavri u nosu. !(so#a nam se esto intuitivno svia ili ne svia od samog poetka! 5e i dio procesa donoenja te ((odluke(( odvija se u prvih nekoliko trenutaka poznanstva. 6ini se da su za ovakve brze procjene drugih ljudi odgovorni vretenasti neuroni! &e stanice obiluju receptorima za serotonin, dopamin i vazopresin hormone koji igraju

veliku ulogu u vezivanju za druge ljude, u ljubavi, zadovoljstvu, dobrom i loem raspoloenju. 5retenasti neuroni povezuju -CD i anteriorni cingulatni korteks #.DD$, dio mozga koji usmjerava nau pozornost, koordinira misli, emocije i odgovor tijela na emocije. !@apanjuju a je dubina uvida u um druge osobe koju moemo posti i iz najobi%nijeg zapaanja sitnica kao to su izraz lica. &o se naj%e e odvija spontano. 4ehanizmi koji su za to zadueni su uklju%eni uvijek, %ak i kad ostatak mozga miruje. !6ini se da je temeljna modana aktivnost, koja se odvija kad mozak ne radi nita drugo, razmiljanje o odnosima koje imamo s drugim ljudima. !,ad velikom brzinom jedni mehanizmi donesu odluku svi+a li nam se netko ili ne #otprilike jedna dvadesetinka sekunde$, dugi mehanizmi djeluju paralelno s time i donose odluku to bi bilo najbolje poduzeti s obzirom na kontekst situacije #kad nagon kae ((makni se odavde((, -CD nalae ((na+i prihvatljivu izliku za odlazak(($. -CD je taj koji odlu%uje kako emo postupiti kad spoznamo kako se osje amo u vezi s nekom osobom, sprje%avaju i time impulzivnu reakciju koju bi kasnije mogli poaliti. .ko se osje aji promijene u toku interakcije, na socijalni mozak polako uskla+uje s tom promjenom sve ono to govorimo ili %inimo. !5rlo je vano da visokim putem moemo prikriti odnosno izmijeniti neke, za nas moda nepoeljne posljedice djelovanja niskog puta. "rimjerice imamo situaciju7 dvije osobe su bliske ali jedna je mentalno bolesna i sklona bijesnim ispadima. &i povremeni ispadi povrje+uju zdravu osobu, koja se moe zbog emocionalne boli po%eti povla%iti i manje komunicirati s onom prvom. .li, uz pomo visokog puta, ona moe i povu i strateke poteze koji su protutea ((emocionalnoj zarazi((7 moe se naviknuti da, svaki put kad ova druga plane, podsje a samu sebe na to da je rije% o mentalnom poreme aju. &ako e se zatititi od zaraze negativnim emocijama i zadrati bliskost. 5isoki put djeluje preko -CD!a. )z niskoputnih sredita izni%u nae prvobitne emocionalne reakcije, a u me+uvremenu -CD uklju%uje svoj

mehanizam koji poniti potencijalno tetnu emocionalnu reakciju, i zamijeni je drugom, prihvatljivijom. !"refrontalna lobotomija, popularna u EF ima, sastojala se od kirurkog zahvata kojim je -CD odvojen od ostalih podru%ja u mozgu. -3gra ultimatuma je situacija u kojoj jedan partner daje ponudu koju drugi moe samo prihvatiti ili odbiti. 0pr. ti i jo jedan dobijete ;F dolara, uz to da ih moete dijeliti kako ho ete. -vaj ti ponudi jednokratnu ponudu da on uzme <, a ti G, ili nita od svega. S racionalne strane, mudro bi bilo ipak prihvatiti ponudu, a s druge strane ona je nepotena i u onome koji je prihvati e izazvati oja+enost. &ermin ((igra ultimatuma(( upotrebljava se u ekonomiji, ali i u neuroznanosti. ,ad igra ultimatuma ima samo jednu rundu, rezultat je %esto izazivanje bijesa. .li ako se omogu i nekoliko rundi, dakle pregovori, ve a je vjerojatnost da e obje strane na kraju biti zadovoljne. !0a neuro razini, kod igre ultimatuma imamo sli%ne mehanizme kao to smo vidjeli ranije7 moemo razlikovati utjecaje iz niskog puta, koji su skloni agresivnim i impulzivnim reakcijama, bilo kod jedne bilo kod druge osobe #''idi k vragu''$= i djelovanje pre*rontalnog korteksa, visokog puta, koji nastoji potaknuti racionalnu reakciju #''da malo stanemo i razmislimo o svim aspektima ponude''$. 9to e prevladati, izgleda da ovisi o snazi prefrontalnog korteksa. "oeljno je da prefrontalni korteks svojom intervencijom sprije%i grubi odgovor na ((igru ultimatuma((, jer od takvog odgovora #mada nas nagon navodi na njega$ zapravo nema nikakve koristi. 2o jedan primjer kad visoki put savlada impulske niskog je potreba za masno ama i e erom. Danas su te dvije stvari dostupne u neograni%enim koli%inama, i niski put nas navodi da pretjerujemo. .li visoki put moe reagirati i zatomiti tu elju za vikom e era ili masno a. !-CD je taj koji zatomljuje nagone niskog puta, koji dolaze uglavnom iz amigdale. >judi s ote enim -CD!om imaju problema s kontroliranjem primarnih nagona, i zbog toga loe funkcioniraju u drutvu. Sli%ne probleme imaju ratni veterani naizgled nevani

poticaj kao to su slike ratita na &5!u ili pucanje petardi, uzrokuju prejaku reakciju amigdale koja odailje navalu panike #u ovom slu%aju je -CD taj koji ((smiruje situaciju(( i poti%e djelovanje u skladu s kontekstom situacije$. 0a impulse amigdale tipa ((sad bih najradije vritala(( ili ((%ini me tako nervoznim da bih se najradije odmah maknuo od nje((, -CD odgovara7 ((ovo je knjinica(( ili ((tek smo na prvom sastanku((. .ko -CD zakae, ponaamo se neprimjereno. !0euljudno ponaanje i ((flaming(( na internetu posljedica je toga to nismo licem u lice sa sugovornikom. ,od razgovora licem u lice, visoki put nas dri u granicama lijepog ponaanja zato to stalno dobivamo povratne informacije #npr izraz lica sugovornika, ton njegovog glasa$ iz kojih vidimo jesmo li na pravom putu ili nismo. 0a netu takvih povratnih informacija nema i otimamo se kontroli, tj. niski put preuzima vlast. !-no to se naziva ((ponovna procjena((, reakcija je visokog puta na prvobitnu aktivnost niskog puta. :ena koja gleda fotografiju djevojke kako pla%e pred crkvom, i sama e se osje ati tuno. .li kad bolje pogleda i shvati da je rije% o vjen%anju, prvobitni dojam se mijenja i nastupa sre a. &onovna procjena je vrlo #itna za socijalno kvalitetno pona+anje! "rimjerice, ako ponovno razmotrimo antipatiju koju osje amo prema nekome= ako brzopletu reakciju zamijenimo promiljenom situacijom koja e rezultirati dugoro%no boljim rezultatima= ako netko histeri%no vriti od straha, moemo sprije%iti da se zarazimo njegovim strahom, zadrati prisebnost i reagirati racionalno, itd. Niski put daje prvi iz#or$ ali visoki moe intervenirati da odlui rasplet situacije! !2o vanije, u nekim svojim aspektima N3.'3 &U4 .E %(5E "E&"(6"-%3"-43 UZ &(%(7 V3.('(6! "rimjer jesu razne socijalne fobije i na%ini njihovog psihijatrijskog lije%enja. 0pr, trema strah od javnih nastupa koji proizlazi iz potencijalno negativne reakcije publike na izvedbu #ruganje, zijevanje, itd$. &o je naueni strah koji vjerojatno proizlazi iz neugodnog iskustva u prolosti, i izvorite mu je naravno u niskom putu. 0aa sje anja su djelomice rekonstrukcija kad se mozak ne%ega prisjeti, iznova zapie dio sje anja, tj. promjeni ga. ,ad se slijede i put budemo prisje ali iste

stvari, ne emo se sjetiti izvornog sje anja, nego promijenjene ina%ice od prolog puta. &ako, kad izlazimo pred publiku #ili %ak samo posmislimo na taj izlazak$ i osjetimo da nadire strah, moramo pomisliti na #ili re i$ neto ohrabruju e #epizodu kad smo sli%nu situaciju rijeili uspjeno i sl.$, op enito neto to e bar malo umanjiti taj strah. Sje anje e biti ponovno pohranjeno, ali u toj verziji strah e imati manju mo nad nama. "ostupno i kroz mnogo vremena moemo neutralizirati taj strah ili ga bar smanjiti do te mjere da nam ne smeta pri izvedbi. 6ak i samo preispitivanje problemati%nog sje anja uz pomo druge osobe, koja nam pomae sve to sagledati iz druge perspektive, moe umanjiti tjeskobu. &ako se objanjava %injenica da razgovor s terapeutom #bez primijenjenih ikakvih metoda lije%enja, samo razgovor$ sam po sebi ve moe djelovati dobro. #ovdje je problemati%no govoriti u terminima ((visoki(( i ((niski(( put, jer su zapravo i jedan i drugi niski, ali ovako se bolje razumije situacija$. 8to je socijalna inteligencija !&ermin socijalni mozak odnosi se na skup modanih sklopova koji su aktivni za vrijeme me+uljudskih odnosa. )ako neki dijelovi mozga imaju posebno mnogo takvih sklopova, %ini se da ne postoji odre+eno podru%je mozga koje bi bilo ekskluzivno rezervirano samo za me+uljudske odnose. !Sastojke socijalne inteligencije moemo razvrstati u dvije iroke kategorije7 socijalnu svijest /odnosno ono +to osje amo prema drugima2 i socijalnu spretnost /+to sve moemo uiniti sa tom svije+ u2! -va dva podru%ja kre u se od temeljnih sposobnosti niskog puta do sloenijih artikulacija visokog puta. Aspekti socijalne svijesti: !&rimarna empatija je sposobnost da naslutimo osje aje drugih na temelju, npr, izraza lica. &o je gotova sposobnost kojom upravlja niski put, a doga+a se #ili ne doga+a$ brzo i nesvjesno. >judi mogu visokim

putem pokuati zatomiti osje aje, ali razotkriva ih niski put7 nemogu e je ne prestati odailjati neverbalne poruke. &est kojim se moe mjeriti primarna empatija sastoji se od toga da ispitanik brzo i intuitivno pro%ita neverbalne znakove npr. na fotografiji koja prikazuje lice neke osobe #izabere jedan od ponu+enih odgovora koji oslikavaju raspoloenje osobe na fotografiji$. :ene pokazuju neto bolje rezultate od mukaraca #oko H I bolje$. .utisti e na ovom testu imati jako loe rezultate. !Ugoenost je pozornost koja ide do potpune$ dugotrajne povezanosti sa nekom oso#om! Dilj nam je shvatiti tu osobu, a ne samo dokazati svoje gledite. %ogu e je po#olj+ati svoju sposo#nost ugaanja$ ve i samim time da jednostavno o#ratimo vi+e pozornosti! Stil govora osobe ukazuje na njezinu sposobnost sluanja. -no to kaemo mora biti reakcija na ono to druga osoba osje a, govori i radi. >o slua% ne e prilagoditi svoje odgovore onome to je %uo od druge osobe, nego e njegovi odgovori jednostavno odraavati njegovo vlastito stanje. &otre#no je odloiti sve misli na posao$ #rige$ prestati sa sanjarenjem$ i usredotoiti se na oso#u s kojom se razgovara! "otpuna pozornost automatski poja%ava fizioloku sinkroniju. "ozorno sluanje uz stopostotnu usredoto%enost usmjerava nae sklopove na povezivost, stavljaju i nas na istu valnu duljinu. &o pove ava izglede da e biti postignuta i druga dva potrebna sastojka duboke povezanosti sinkronija i pozitivni osje aji. "okazalo se da je dobro sluanje upravo ono to karakterizira dobre trgovce, menadere, u%itelje, lije%nike, vo+e. "otpuna pozornost biva otupljena kad smo usredoto%eni na vie od jedne stvari, ili kad smo zaokupljeni sami sobom. !Empatijska tonost je sposobnost koja se nadogra+uje na primarnu empatiju, ali dodaje i izrazito razumijevanje onoga to druga osoba osje a i misli. 0eki smatraju da je to najvanija socijalna vjetina koja %ini razliku izme+u socijalno najinteligentnijih i onih koji su samo inteligentni. -va vjetina podrazumijeva aktivnost u prefrontalnom podru%ju mozga za razliku od primarne empatije kod koje je aktivan samo niski put, ovdje se toj situaciji dodaju i potencijali visokog puta7 svjesnim trudom nastoje se rastuma%iti uo%eni znakovi i deifrirati raspoloenje sugovornika.

Bmpatijska to%nost je jedna od klju%nih sastojaka za uspjean brak, pogotovo u prvim godinama #jedan od znakova poljuljane veze je taj kad jedan od partnera shva a da sa drugim neto nije u redu i da se osje a loe, ali ne zna to je posrijedi$. !.ocijalna kognicija je znanje o tome kako socijalni svijet zapravo funkcionira, te kako se ponaati u razli%itim socijalnim situacijama. >judi koji su dobri u ovoj vrsti spoznaje, vrlo su dobri i u semiotici deifriranju socijalnih signala koji otkrivaju, na primjer, koja osoba u skupini ima najve u mo . -vi ljudi dobro %itaju politi%ke struje u nekoj organizaciji= kako ostvariti prijateljstva i na i si saveznike= prona i rjeenja raznih socijalnih dvojbi, na primjer kamo posjesti suparnike za vrijeme zajedni%ke ve%ere ili kako prona i nove prijatelje ako se preselimo u drugi grad. 3jeenja svih ovih problema kriju se u prikupljanju relevantnih podataka, i jasnom razmiljanju dok se ne do+e do rjeenja. 0edostatak vjetine socijalne kognicije predstavlja otegotnu okolnost kod mnogih psihi%kih poreme aja, npr depresije ili shizofrenije. Starija psihologija je socijalnu kogniciju smatrala najvanijim, moda i jedinim vidom socijalne inteligencije, ali takvo gledanje je polovi%no jer samo naglaava ono to znamo o interpersonalnom svijetu, a zanemaruje ono to inimo tijekom interakcije s ljudima. .ko je netko dobar su tim znanjima, a nema osnove socijalnih vjetina, on ne e dobro pro i u spretnosti s ljudima. Socijalna kognicija je u domeni visokog puta. -.ocijalne sposo#nosti se nadograuju, empatijska tonost nadograuje se na primarnu empatiju i ugoenost$ a sve tri pojaavaju socijalnu kogniciju! .vi ovi aspekti socijalne svijesti osiguravaju temelje za socijalnu vje+tinu$ drugi dio socijalne inteligencije Aspekti socijalne vjetine: !.inkronija je glatka interakcija na neverbalnoj razini. &o je temelj socijalne vje+tine, podloga na koju se nadogra+uju svi drugi aspekti. :iv%ana sposobnost za sinkroniju nalazi se u sustavima niskog puta kao to su oscilatori i zrcalni neuroni. Sidnkronija podrazumijeva

trenuta%no razumijevanje, bez da zastajemo i razmiljamo o tome. 'spjena sinkronija podrazumijeva pravilno tempiranje znakova poput kimanja, osmijeha, okretanja tijela prema tijelu sugovornika. -ni koji ne uspiju posti i sinkroniju moda e se nervozno vrpoljiti, uko%iti se ili jednostavno ne e ni shvatiti da sinkronija nije uspostavljena. ,ad jedna osoba poremeti sinkroniju, druga se osje a neugodno. 0emogu e je posti i stanje dubokog razumijevanja. >judi koji su loi u sinkroniji obi%no pate od disemije, poreme aja %itanja neverbalnih znakova i djelovanja na temelju njih. -na se naj%e e javlja u djece koja su socijalno odba%ena. 0etko tko pati od disemije e izbjegavati pogled ljudi koji mu se obra aju, stajati preblizu dok razgovaraju s nekim, imati izraz lica neprimjeren svom emocionalnom stanju, ili se doimati netakti%nim i neosjetljivim na tu+e osje aje. ' ve ini slu%ajeva, disemija nije uzrokovana neurolokim stanjima kao to su autizam ili .spergerov sindrom, nego jednostavno nisu uspjeli nau%iti kako %itati neverbalne znakove i kako odgovarati na njih #<JI slu%ajeva$. 3azlozi mogu biti nedostatak interakcije sa vrnjacima, obitelj koja ne pokazuje odgovaraju i raspon emocija, itd. ' ;FI slu%ajeva, uzrok je emocionalna trauma koja je stvorila ((kratki spoj(( i onemogu ila potrebno u%enje. Samo u oko JI slu%ajeva uzrok je neuroloki poreme aj. "ostoje programi, razvijeni za djecu i odrasle, kojima je cilj nau%iti vjetine potrebne za uspostavu sinkronije. "rvo se osobu pokuava u%initi svjesnom neverbalnih sastojaka sinkronije koji im ina%e ni ne dopiru do svijesti #geste, dranje, ton glasa, gledanje u o%i, uskla+ivanje ritma$. ,ad osoba nau%i u%inkovito upotrijebiti te sastojke, vjeba ih sve dok u razgovoru s nekim ne bude mogla to prakticirati bez posebnog truda. 8udu i da svjesni trud u principu ometa ove znakove, ljudi koji ih u%e moraju ih, da tako kaemo, ((preu%iti(( do trenutka kad e ih mo i koristiti spontano. !.amoprezentacija je sposobnost da se %ovjek predstavi na na%in koji ostavlja eljeni dojam. 2edan vid samoprezentacije je karizma veliki u%itelj, govornik ili vo+a imaju mo da u nama pobude osje aje koje izraavaju, te da nas tako uvuku u svoj emocionalni spektar. 5rhunac karizme o%ituje se u govornika koji mogu ((upravljati(( publikom, ili kod jako dobrih zabavlja%a. -ni koriste tempiranje i ritmi%nu

modulaciju povisivanje i sniavanje amplitude glasa u to%no ode+enom taktu da publiku povedu u eljenom smjeru. 0a taj na%in ((zaraze(( publiku svojim emocijama. @a ovo je potrebna velika vjetina. Vaan element samoprezentacije je i sposo#nost ''nadzora i prikrivanja'' izraavanja emocija! 'koliko su emocije presnane, ali socijalni kontekst nije pogodan za njihovo izraavanje, moramo ih znati zatomiti. Socijalne norme ponekad nalau tko mora to osje ati npr. da za mukarca nije prikladno da u javnosti izraava tugu ili strah, dok je enama to doputeno. S druge strane, bijes nije prikladan za ene #osim ako nisu na visokom poloaju u nekoj tvrtci autoritet efa dozvoljava bijes %ak i enama$, ali je dozvoljen mukarcima. -Utjecaj je sposobnost utjecanja na ishod drutvene situacije. -va vjetina lei u iv%anim mehanizmima koji fino uga+aju reakciju koja najbolje odgovara situaciji. -na spaja samokontrolu #nadzor nad agresivnim nagonom$ s empatijom #((%itanjem(( druge osobe da bi se shvatilo kolika je minimalna koli%ina potrebne sile$ i sa socijalnom kognicijom! "rimjer jest kompetentni policajac, koji koristi najmanju potrebnu koli%inu sile #premda jasno daje do znanja da je ima dovoljno$, i nestabilnom %ovjeku prilazi profesionalno, smireno i s potpunom pozorno u. -)rinost je briga o potrebama drugih i postupanje u skladu s tim. Sama empatija koju osjetimo ne zna%i mnogo ako nas ne potakne da djelujemo na njezin poticaj. >judi koji osje aju najve u empatiju uslijed nesre e drugih, najvjerojatnije su isti koji e reagirati da tu nesre u ako je mogu e ublae. Djelovanje mora biti i u%inkovito ovdje upada visoki put. 4anipulativni ljudi mogu briljirati u drugim oblicima socijalne inteligencije, ali kod brinosti su neuspjeni. !&o#olj+avanje socijalne inteligencije je izazov koji se %ini tekim, osobito ako je rije% o niskom putu. !"aul Bkman je osmislio na%in kako ljudi mogu poboljati svoju primarnu empatiju. 4ogu e je svjesno obra ati pozornost na mikroizraze, vrlo kratkotrajne neverbalne signale #oko tre inu

sekunde$, i tako razabrati pravo emocionalno stanje osobe, bez obzira na to koji dojam ta osoba pokua projicirati na svjesnoj razini. 9to bolje %ovjek uo%ava mikroizraze, ve a je vjerojatnost da e otkriti pokuaj zatomljavanja pravog emocionalnog stanja. 4ikroizrazima rukovodi niski put, a da bismo uhvatili niski put, moramo ga i sami koristiti, a to zahtijeva fino podeavanje sposobnosti za primarnu empatiju. Bkmanov program za poboljavanje sposobnosti uo%avanja mikroizraza sastoji se od toga da polaznik promatra neutralni izraz lica neke osobe, kojim na djeli sekunde #neuhvatljiv visokom putu$ proleti neki izraz #tuga, ljutnja, strah, iznena+enje, ga+enje, prijezir, radost..$. "olaznik mora pogoditi koji je izraz proletio, iako je svjesno zapazio samo magloviti pomak. 0akon testa polaznik dobije ocjenu za svaki pokuaj #vrlo vana povratna informacija koju u stvarnom ivotu ne dobijemo gotovo nikad$, dobije i priliku da prou%i svaki od tih izraza kako bi mogao razlikovati nijanse po kojima se izraz npr. tuge razlikuje od iznena+enja. ' ovakvim testovima, o%ajni%ko poga+anje se %esto pokae kao to%na intuicija, dok racionalno razmiljanje nema puno smisla. >judi izvo+enjem ove vjebe mogu poboljati rezultate vrlo brzo, i kasnije su bolji u uo%avanju mikroizraza u stvarnom ivotu. !0ovost u prou%avanju socijalne inteligencije je uvaavanje nekognitivnih sposobnosti kao to su empatija, sinkronija i sli%no. ,lasi%ni prou%avatelji soc. inteligencije naglasak su potpuno stavili na socijalnu kogniciju, to je ograni%en pogled na problematiku. 4i i ono !Cilozof 4artin 8uber de definirao interakciju ((9a : (no'' u kojoj osoba nije uop e ugo+ena na subjektivnu stvarnost druge osobe i ne osje a prema toj osobi stvarnu empatiju. )z perspektive te druge osobe, nedostatak povezanosti moe biti vrlo o%igledan, mada prva osoba toga nije %ak ni svjesna. &akav odnos psiholozi nazivaju sredstvenim gdje se na ljude gleda isklju%ivo kao sredstva koja slue postizanju vlastitih ciljeva. ,ad nam druge stvari odvuku pozornost, funkcioniramo na ((autopilotu((, tj. obra amo samo onoliko pozornosti koliko nam je potrebno za odravanje razgovora. ' nekom trenutku sugovornik jednostavno osjeti da nismo prisutni.

2ednostavno, razmiljamo o drugoj osobi, umjesto da se ugodimo na njezinu frekvenciju. &ad druga osoba moe osjetiti bol od odbacivanja. !''9a : 4i'' s druge strane, je odnos kod kojeg je naa veza sa osobom krajnji cilj. @a ovu je vezu nije dovoljan visoki put, ako za 2a -no, ve je potreban niski put empatija. !0eki 2apanac je doao u ku u prijatelja kojeg je tek upoznao, i ovaj ga je pitao je li gladan. )z pristojnosti je odgovorio da nije, iako je bio. 'mjesto da nasluti sugovornikovu glad, i to da je odgovor bio iz pristojnosti, doma in je smatrao da je sve u redu. 0ije ostvarena empatijaA !8ol od odbacivanja je osje aj povrije+enosti koji ima iv%ane temelje. &a bol se aktivira u .DD u, dijelu mozga koji stvara i osje aj za fizi%ku bol. -bjanjenje za to moglo bi biti evolucijsko sisavci, pa i ljudi u prapovijesti, bili su svjesni da izbacivanje iz zajednice u grubim uvjetima ivota zna%i gotovo sigurnu osudu na smrt. 4oda se ta bol uklju%i kao alarmo koji upozorava na mogu e socijalno isklju%enje. ((.ocijalna depresija(( je izraz koji koriste psiholozi za stanje neispunjene potrebe za blisko u. &o stanje jedan je od naj%e ih uzroka tjeskobe u ljudi. 0aa udnja za povezano u temeljna je ljudska potreba, iako vie nije nuna za golo preivljavanje. !&rojekcija je stanje u kojem sebe projiciramo u kou sugovornika. &o nije poeljno, jer empatija ne moe biti postignuta7 pretpostavljamo da druga osoba misli i osje a kao mi, i tako zanemarujemo unutranju stvarnost druge osobe. 2ednostavno preslikamo svoj svijet na tu+i, bez uga+anja na njihovu frekvenciju. >judi koji su zaokupljeni sobom, izgubljeni u svom vlastitom unutranjem svijetu, nemaju drugog izbora nego projicirati tu svoju senzibilnost na one s kojima se ele spojiti. &rojekcija oso#u pretvara u (no! Empatija je vidi kao 4i!

%rano trojstvo !,ad je nedostatak brinosti za druge osobe ne%ija glavna karakterna osobina, taj netko naj%e e pripada jednom od tri tipa koje psiholozi nazivaju ''mranim trojstvom''7 narcisoidni$ makijavelistiki ili psihopati! Sva tri tipa dijele zajedni%ku osobinu7 socijalnu zlobu i dvoli%nost #koja moe biti dobro skrivena$. 4oderno drutvo koje glorificira 2a nesvjesno pospje+uje razvoj takvih tipova! 5e ina ovih ljudi nema psihijatrijsku dijagnozu, ali spadaju u tzv. ((podklini%ku varijantu(( i vrlo su %esti. !Narcisoidne oso#e vodi samo jedan motiv7 snovi o slavi. @drave vrste narcisizma izviru iz djetetovog dojma da je sredite svijeta. ' odrasloj dobi takav stav sazri u pozitivno miljenje o sebi koje je klju%no za uspjeh u raznim poljima ivota. Da li je rije% o zdravoj narcisoidnosti ili ne, moemo procijeniti po sposo#nosti za empatiju. 0arcisi mogu biti veliki vo+e, ali njihovo ograni%enje je to ignoriraju konstruktivne povratne informacije, koje vide kao napad. -ni ne tragaju za irokopojasnim informacijama nego se selektivno usredoto%uju na podatke koji podupiru njihovo gledite, zanemaruju i podatke koji im ne idu u prilog. -ni ne sluaju nego propovijedaju, ne raspravljaju nego osu+uju. 6esto je napredovanje u poslu uz pomo narcisoidnog efa. Dovoljna koli%ina dodvoravanja, uz oprez, u tom slu%aju je zgoditak. ,olektivna narcisoidnost je osobito nezgodna7 %itave tvrtke u kojima takav stav postaje pravilo. !%akijavelistiki tip smatra da cilj opravdava sva sredstva, vlastiti interes je glavna pokreta%ka sila u ljudskoj prirodi, a %ovjekoljublja nema. ' socijalnim interakcijama, nikad ih ne zanima ostvarivanje emocionalne povezanosti. Svi drugi su -ni kojima treba manipulirati da bi se postigli vlastiti ciljevi. )maju dosta zajedni%kog sa ostalom dvojicom iz trojstva7 teku narav i sebi%nost npr. .li makijavelist, za razliku od narcisa i psihopata, mnogo je realniji kad se radi o njemu i drugima ne daje bahate izjave niti se trudi ostaviti dojam. "rema miljenju mnogih, makijavelizam, tj lukavo djelovanje u vlastitom interesu, odigrao je veliku ulogu u razvoju ljudske

inteligencije. 4akijavelist se uvla%i nadre+enom, a zlostavlja podre+ene. Dugoro%no gledano, makijavelisti riskiraju da ih zatrovani odnos sa okolinom jednog dana srui s poloaja. -sobna povijest makijavelista neizbjeno je puna razo%aranih i ogor%enih bivih prijatelja, ljubavnih partnera i poslovnih suradnika. 4akijavelist je sposoban za empatiju, ali je koristi u svoje svrhe, kad nekoga treba iskoristiti. 6ini se da je hladno a kod njih uzrokovana strogo racionalisti%kim gledanjem na svijet. )maju me+utim, vrlo razvijenu socijalnu kogniciju. -&sihopat doivljava druge ljude kao objekte. Svi drugi ljudi su -no koje treba iskoristiti i zatim odbaciti, bez obzira na emocionalnu bol koju im se time uzrokuje. 4nogi psihopati su ve u djetinjstvu mu%enjem ivotinja pokazali svoju bezosje ajnost. @a razliku od narcisa i makijavelista, psihopati gotovo ne osje aju tjeskobu, strah, imuni su na stres. -staju potpuno pribrani u situacijama kod kojih bi drugi zapali u paniku. 0e osje aju tjeskobu ako im se prijeti. &o je osobito nezgodno jer psihopate %ini neosjetljivim na prijetnju zatvorom. "ri snimanju mozga skupine psihopata otkriveno je da imaju nedostatke sklopovima vezanim za amigdalu, te u prefrontalnom podru%ju. 0esposobni su za postizanje empatije, ali poput makijavelista, mogu biti izuzetno vjeti u socijalnoj kogniciji, te u manipuliranju drugima. 0eki %ak %itaju knjige za socijalnu i psiholoku samopomo kako bi bolje mogli manipulirati u drutvenim situacijama i bili manje sumnjivi. !) normalni ljudi po%ine djela s tekim posljedicama, ali razlika je u kajanju. 0ormalan %ovjek e biti svjestan to je napravio i osje ati grizoduje, sram i nelagodu, a to e biti poticaj na daljnje eti%no postupanje. 4ra%ni trojac ne osje a kajanje, a ako i osjeti, to je u manjoj mjeri i ne poti%e na daljnje eti%no postupanje. Umno slijep

--spergerov sindrom : je oblik autizma kod kojeg pacijent postie nizak rezultat kod empatije a visok kod sistematizacije. -n je nesposoban za ono to struka naziva ((umovid((, uvid u tu+i um kako bismo naslutili tu+e osje aje i iz toga zaklju%ili o %emu razmiljaju. &o je temeljna sposobnost empatijske to%nosti. 0e moemo %itati ne%ije misli, ali iz izraza ne%ijeg lica, iz glasa i pogleda uspijevamo pokupiti dovoljno natuknica da moemo prili%no to%no naga+ati. -Umovid se po%inje razvijati u prvih nekoliko godina djetetova ivota, a dolazi u etapama, razvijaju i se na kraju u sofisticiranu socijalnu svjesnost7 ;$ sa dobi od otprilike ;< mjeseci, dijete dobiva sposobnost prepoznati samog sebe, razlikovati sebe od drugih. Djetetu se nacrta znak na %elu i stavi ga se pred ogledalo. Dijete mla+e od ;< mjeseci naj%e e e dotaknuti znak na %elu svog odraza u zrcalu, a starije e dotaknuti znak na svom %elu. &ako+er, djeca starija od ;< mjeseci ve shva aju da se njihov ukus za hranom moe razlikovati od ukusa drugih ljudi. G$6etverogodinjaci ve shva aju da se tu+e razumijevanje moe razlikovati od njihovog. &est sa ((zlobnim majmunom(( uklju%uje lutku majmuna koji pokae djetetu dvije naljepnice i pita ga koju eli. Dijete izabere naljepnicu, ali mu zlobni majmun namjerno ne da tu nego onu drugu. 6etverogodinjak e ve predvidjeti majmunovu ((igru(( i re i suprotno od onoga to eli, da bi dobio ono to zapravo eli #dakle, zajebat e majmuna$. &rogodinjak ne shva a namjeru majmuna i uporno govori istinu, ostaju i bez naljepnice koju eli. !Da bismo imali umovid moramo nau%iti gledati stvari iz tu+e perspektive, i shva ati da nai ciljevi nisu nuno u interesu drugih ljudi, i obrnuto. Zrcalni neuroni mogli bi biti presudni za umovid. Sposobnost da se zamisli na mjestu druge osobe i da suosje a s njom povezana je sa zrcalnim neuronima. ,od autisti%ne djece, snimljena je manja aktivnost zrcalnih neurona u prefrontalnom korteksu za vrijeme %itanja izraza lica i njihova tuma%enja, nego kod njihovih normalnih vrnjaka. !.utizam je %etiri puta, a .spergerov sindrom %ak deset puta %e i kod mukaraca nego kod ena.

4ozak koji je ekstremno ((muki((, posve je nevi%an umovidu, ali taj nedostatak dolazi u paru sa intelektualnom nadmo i. "rimjerice, %esto veoma ekstremni autisti mogu rjeavati sloene matemati%ke probleme brzinom mo nog ra%unala. &akvi muki mozgovi, iako nesposobni za umovid, mogu briljirati u razumijevanju sustava poput burzovnog trita, ra%unalnih programa ili kvantne fizike. 0asuprot tome, mozak koji je ekstremno enski, briljira u empatiji i razumijevanju misli i osje aja drugih ljudi, ali imaju velikih teko a sa sistematizacijom, ((slijepi su za sustave((. -ni su izvrsni u zanimanjima u%itelja, savjetnika, psihoterapeuta. !-ptimalno bi bilo imati uravnoteen mozak koji je podjednako jak u sistematizaciji i empatiji. 0o, uspjeni mogu biti i ekstremi, ako uspiju prona i primjenu za svoju nadarenost. !0usi*ormni girus je podru%je mozga koje reagira na lica ljudi #osobito onih bliskih$ i na sve drugo to nam je osobito poznato ili blisko #kod ljubitelja ptica on se uklju%i kad proleti crvenda , kod ljubitelja auta kad proleti 84K$. ,od autisti%nih osoba, to se podru%je ne aktivira kad gledaju lica, nego samo kad gledaju neke stvari koje ih fasciniraju #npr. brojeve u imeniku i sl.$. Stupanj autizma #tj teko e u komunikaciji s ljudima$ je ve i to je manja aktivnost dijela mozga zaduenog za %itanje lica. !-ko dvjesto mii a smjetenih oko o%iju posebno je fino podeenoza izraavanje osje aja. 0ormalni ljudi se pri pogledu na ne%ije lice usredoto%e na podru%je oko o%iju, ali autist izbjegava gledati ljude u o%i, i tako mu kroni%no promi%u vane emocionalne informacije. )zbjegavanje gledanja u o%i je jedan od najranijih naznaka da bi dijete moglo biti autisti%no. "ogled u o%i je vjetina presudna za u%enje osnova povezivanja s drugim ljudima. Slijepa djeca taj nedostatak zamjenjuju poja%anim senzibilitetom za glas, iz kojeg izdvajaju emocionalne natuknice #kod njih zvu%ni korteks preuzima neiskoriteno vizualno podru%jeA$. 6ini se za je razlog kod izbjegavanja o%nog kontakta u dojen%adi i strah, odnosno divlja reakcija amigdale pri gledanju u o%i zato pogled preusmjeravaju na usta, koja vrlo malo govore o emocionalnom stanju osobe.

6eni nisu sud#ina !.ko E!mjese%no dijete stavimo u sjedalicu i pokazujemo mu nakratko u dugom nizu razli%ite igra%ke, mogu e su dvije reakcije7 da se to djetetu svi+a, ili da brizne u pla%. &a neugodnost uslijed prezentiranja novih stvari je ''inhibiranost'' djeteta, a inhibirana djeca e polaskom u kolu biti povu%enija. Danas se smatra da je to u odre+enoj mjeri zbog naslije+ene sklonosti amigdale da preosjetljivo reagira na nove situacije, a ne, kako se mislilo prije, zbog pogreaka u odgoju #povu%eno je dijete navodno imalo roditelje koji se postavljaju previe zatitni%ki, itd$. -li; !Epigenetika je podru%je genetike koje prou%ava kako se pojedini geni ((uklju%uju(( ili ((isklju%uju(( pod utjecajem naih iskustava. -na se suprotsavlja tzv. genskom deteminizmu koji tvrdi da iskustva i utjecaj okolia nisu vani, nego da geni odre+uju sve. "o epigenetici, okoli programira nae gene, odnosno odre+uje koliko e aktivni pojedini geni biti. -vo je u%inilo besmislenom staru raspravu na temu priroda ili odgoj7 jesu li geni ili iskustva to to odre+uje kakvom emo osobom postati? Sad je o%ito da su geni i utjecaj okolia jako povezani. 8ioloki je nemogu e da gen djeluje neovisno od svog okolia. !)z toga proizlazi da i odgovaraju i roditeljski odgoj i druga socijalna iskustva itekako utje%u na gene pojedinca, ho e li on biti ovakav ili onakav. 0a sve to se ipak moe utjecati. !(('klje%enost(( gena ima svoj intenzitet, gen moe biti potpuno isklju%en, te imati cijeli spektar intenziteta uklju%enosti. !>judski mozak je posljednji organ u %ovjeka koji dosee anatomsku zrelost, to se doga+a u ranim dvadesetima. Sve do tada, on se ubrzano razvija i utjecaji iz okolia uvelike definiraju taj razvoj. &o kako su se nai roditelji odnosili prema nama ostavlja genski otisak ja%i od skupa D0, koji su nam prenijeli.

!0euronske veze u mozgu stvaraju se kroz praksu. "rvobitne veze bivaju oja%ane svaki put kad isti slijed bude ponovljen, sve dok veza ne postane toliko jaka da preraste u automatiku time smo dobili novi sklop. 8udu i da u mozgu na vrlo malom prostoru postoji mnotvo iv%anih sklopova, stvara se pritisak za gaenjem onih sklopova koji se ne upotrebljavaju da bi se napravilo mjesta za one koji su u nastanku. 0euroni se stalno stvaraju, %ak i u starosti. 0euron koji je tek nastao povezuje se sa ostalim neuronima, nakon mjesec dana povezan je s oko ;F FFF drugih neurona, a i dalje se te veze pro%i avaju i produbljuju kroz period od otprilike pet ili est mjeseci. 9to se %e e ponavlja neko iskustvo, to ja%om postaje navika i to gu om iv%ana povezanost. 0a taj se na%in stalno mijenja gra+a u mozgu. (vo ima du#oke implikacije za o#likovanje socijalnog mozga; !0eke su posljedice ranih iskustava ireverzibilne. 4nogo je vie plasti%nosti u ranijim godinama ivota nego u kasnijim. -3pak$ jednom kad modani sklop nastane$ potre#no je koristiti ga +to vi+e da #i se on ojaao; .migdala koja reagira prejako moe se sa praksom ((natjerati(( na poslunost tako to e signali koji dolaze iz nje biti preusmjereni drugamo. 5isoki put kroz niz malih pobjeda moe ((ukrotiti(( niski put. "otrebno je i shvatiti svoju predispoziciju za tjeskobu, kako bi se moglo obraniti od jednostavnih strahova. -d pomo i mogu biti upravo ti strahovi ili prijetnje, koje se prirodno pojavljuju kao izazov. .igurna #aza !Da bi normalno odrastalo, djetetu je kroz djetinjstvo potrebno mnotvo 2a &i odnosa. 0ajvaniji su roditelji koji pruaju ((sigurnu #azu((, oslonac kad je djetetu teko, kad mu treba panje i utjehe. )zuzetno je vaan i protorazgovor, poto on gradi mentalne skele za budu e stvarne razgovore. -ko roditelji zanemaruju dijete$ to e ostaviti oz#iljne posljedice; -4ajka mora biti uskla+ena s djetetom ne smije ga zanemarivati, ali ne smije ni nametati komunikaciju u trenucima kad dijete to ne eli,

ina%e e se dijete poeti zatvarati i iz#jegavati kontakt! 'koliko je majka previe pasivna i ravnoduna, opet ne valja jer dijete zrcali njezino ponaanje i prenosi takav pristup i u odraslu dob. 4anje ekstremne su majke koje ne zanemaruju dijete, ali se dre na emocionalnoj, pa %ak i fizi%koj distanci od djeteta #s vrlo malo protorazgovora i dodira$. &akva djeca odrastaju o%ekuju i da e svi biti emocionalno suzdrani, pa se i sama tako postavljaju u odrasloj dobi izbjegavaju emocionalnu intimnost i skloni su povla%enju u sebe. .retne$ emocionalno ugoene interakcije za dijete su jednako vane kao hrana! 4jesko#ni roditelji stvaraju tjesko#nu djecu< suzdrani roditelji stvaraju povuenu djecu! 'koliko dijete uspije prona i adekvatnu ((zamjenu(( za roditelja starijeg brata ili sestru, u%itelja, drugog %lana obitelji, ima mnogo bolje anse za normalan razvoj. !(so#e koje su donekle depresivne$ ali uspijevaju zadrati pozitivan stav kad su suoeni s pote+ko ama$ mogu umanjiti socijalni projenos depresije! &ako+er, postojanje drugih skrbnika koji nisu depresivni nudi pouzdanu sigurnu bazu za dijete. !-biteljsko okruje stvara emocionalnu stvarnost djeteta. @atitna %ahura sigurnosti moe zatititi dijete u tekim trenucima, npr u ratnim situacijama. Dijete kasnije ne e imati poja%anu tjeskobu ili traume ako su roditelji na obiteljskoj razini uspjeli stvoriti stabilno, utjeno okruenje. 0adalje, emocionalna %ahura ne djeluje ako se roditelji pretvaraju da se ((nita nije dogodilo(( oni naprotiv moraju djetetu dati do znanja da se svi zajedno, kao obitelj, nose s potresnim situacijama. !&raumati%na ote enja iz djetinjstva mogu se u odrasloj dobi popraviti ili ublaiti, i to naj%e e bliskim vezama u kojoj e istraumatizirana osoba imati nekoga tko je doivljava sa &i #to nije imala u djetinjstvu$. Sigurna baza moe postati %ak i dobar psihoterapeut. 0aime, -CD, centar u mozgu najvaniji za odnose s drugim ljudima, u traumati%nom djetinjstvu nije se razvio kako treba. .li, kasnije u ivotu, odnosi ispunjeni s ljubavlju mogu do odre+ene

mjere ((ponovno napisati(( neuroscenarij urezan u na mozak tijekom djetinjstva. &o je naravno, mogu e kroz kvalitetnu psihoterapiju. 4oka sre e !)nterakcija izme+u oca i njegove trogodinje k eri7 , er7 4rzim teA -tac7 . ja tebe volim. , er7 2a tebe mrzimA -tac7 2a tebe jo uvijek volimA , er7 Mrzim teA -tac7 . ja tebe i dalje volim. , er7 ) ja tebe volim. !-vaj razgovor je tipi%an primjer ((pogreke u interakciji((, a povratak na istu valnu duljinu je ((popravak(( te pogreke. 0akon uspjenog ((popravka((, obojica sudionika se osje aju dobro. 0astavak u suprotnom tonu imao bi i suprotan u%inak #npr. da je o%ev odgovor glasio ''Da se nisi usudila tako razgovarati sa mnom!''$ Sposobnost da se izdri interpersonalna emocionalna oluja i nakon nje ponovno ostvari povezanost, jedan je od klju%nih %imbenika za sre u u ivotu. &ajna nije u izbjegavanju neizbjenih ivotnih frustracija, nego u brzom oporavku od njih. 4oramo nau%iti to bre izvesti taj oporavak. !-va sposobnost tako+er se po%inje razvijati u djetinjstvu. Dojen%e je nesretno kad nema sinkronije. 8uni se pokazuju i znakove frustracije, a to su njegovi prvi pokuaji da ((popravi(( interakciju. -d tada pa nadalje, dijete ove vjetine u%i uglavnom kopiraju i ih od ljudi u njegovoj okolini #preko zrcalnih neurona$, naj%e e od roditelja koji ponekad ni sami nisu dobar uzor. Djeca roditelja koji ni sami nemaju takve sposobnosti, te su skloni sva+anju i me+usobnom udaljavanju, oponaaju taj uzorak i postaju agresivna, neprijateljski raspoloena prema svojim vrnjacima, %esto se razvijaju i u nasilnike. 0asuprot tome, djeca parova koji %ak i u sva+ama pokazuju vie topline i razumijevanja, bolje e se slagati sa svojim vrnjacima i imati manje problema u socijalnom ivotu kasnije #bit e fleksibilnije u stresnim situacijama$.

!Dje%ak se penje na stol na kojem se opasno ljulja svjetiljka. 3oditelj e ga o%ito upozoriti da prestane, a to moe na nekoliko naina7 ;$ )zre i odlu%no 0eA i zatim mu re i da je penjanje neto to se radi vani, odvesti ga van i na i mu mjesto gdje se moe penjati. G$ 0e obazirati se na djetetovo penjanje sve dok se svjetiljka ne razbije, a zatim pokazati djetetu razbijenu svjetiljku i mirnim glasom mu re i da to vie ne %ini i nakon toga mu vie ne posvetiti nikakvu pozornost. H$ >jutito viknuti 0BAA, ali osje ati se krivim zbog toga pa ga utjeno zagrliti, a zatim ga ostaviti samog jer je bio zlo%est i razo%arao roditelja. !Sva tri na%ina predstavljaju jedan stil pri nametanju discipline djetetu. Sva tri razli%ita pristupa oblikuju centre u socijalnom mozgu na razli%it na%in. Situacija je takva da je dijete zbunjeno i gleda svoje roditelje, i%itavaju i njihove rije%i, dranje i ponaanje, te iz toga u%i kako se osje ati i kako reagirati. "oruke koje roditelji u ovim situacijama odailju, polako grade djetetov osje aj o sebi, kako se odnositi prema ljudima oko sebe i to o%ekivati od njih. !3azmotrimo prvi pristup. 3oditelj je rekao odlu%no ((0e(( i izveo ga van da mu preusmjeri energiju. Dje%ak je nau%io7 ((4ojim se roditeljima ne svi+a uvijek to radim, ali ako prestanem i prona+em neto drugo, sve e biti u redu.(( 3oditelj postavlja granice, ali zatim na+e bolji ispuni ventil za dje%akov viak energije. Dje%ak ima dojam da je roditelj, iako ljut, ipak ugo+en na njegove osje aje. -vo je optimalni izbor. !Drugi pristup je puno loiji. 3oditelj je naizgled ravnoduan i nezainteresiran. -vakvi roditelji rijetko postiu emocionalnu ugo+enost bilo koje vrste, a rezultat je frustracija djeteta u bezuspjenim pokuajima da privu%e empati%nu pozornost djeteta. ' kasnijem ivotu, dijete e imati teko e u otvaranju i povezivanju s drugim ljudima7 odrast e u nervoznu i povu%enu osobu.

!&re i roditelj je prvo pokazao ljutnju, zatim osje aj krivnje, te na kraju razo%aranje u dijete. &aj pristup je ((neodlu%an(( roditelj s vremena na vrijeme pokazuje toplinu i brinost, ali vrlo %esto odailje djetetu signale neodobravanja ili odbijanja. ,ako ga to pomalo zbunjuje, dijete na takav pristup %esto reagira nekontroliranim emocionalnim ispadima izrasta u malog ((huligana(( koji se uvijek uvaljuje u nevolje. 0jegov -CD nije savladao vjetinu toga da kae ((ne(( svojim nagonima. !6ini se da je stanje djeteta u kojem se osje a voljenim i zbrinutim, okida% za temeljni nagon za istraivanjem svijeta oko se#e! Dijete koje se osje a ignoriranim i nevoljenim, povla%i se u sebe. "okazatelj da dijete ima ((sigurnu bazu(( je taj da pokazuje interes za igranjem vani, druenjem s vrnjacima, itd. -vo je vrlo vano7 #oravak vani i igre s vr+njacima donose djetetu priliku da razvija niz socijalnih vje+tina #kako se postaviti u borbi za premo , kako sura+ivati i stvoriti saveznitvo, kako se s lako om povu i$. !)gra i radost aktiviraju isto podru%je u mozguA !9kakljanje je mogu e jedino ako nas kaklje druga osoba. 0e moemo pokakljati sami sebeA 6ini se da je to zato jer su neuroni koji reagiraju na kakljanje ugo+eni da reagiraju na nepredvidljive pokrete. )sti neuroni reagiraju na druenje, i zbog toga je puno zabavnije sve raditi u drutvu nego sam zbog nepredvidivosti koja izaziva ugodu. !.ko se roditelji ne uspiju ugoditi na djetetove osje aje, doga+aji u djetetovu mozgu ovise o samoj prirodi tog neuspjeha. !@a svakog individualca postoji jedinstvena to%ka sre e koja je stabilna, bilo na ozbiljnom ili vedrom kraju spektra. )straivanja su pokazala da se ushit koji ljudi osje aju nakon dobitka na lutriji nakon otprilike godinu dana slegne natrag u raspon raspoloenja u kojima su bili prije dobitka. )sto tako, osoba koja ostane paralizirana nakon nesre e, za oko godinu dana vrati se iz depresije u priblino ista svakodnevna raspoloenja u kojima su bili prije nesre e.

!.ktivnost u prefrontalnom korteksu prati naa raspoloenja. Desna strana je aktivnija kad su na snazi negativni osje aji, a lijeva kad smo dobro raspoloeni. >judi s vie aktivnosti na desnoj strani su skloniji depresiji, a oni s aktivnijom lijevom stranom ive sretnije. .li ta badarenost nije predodre+ena7 ona ovisi o skrbi koju smo dobili kao djeca. 6ini se da je tajna za sretan ivot zapravo sposobnost brzog oporavka od negativnih osje aja. !Djeca se ne smiju drati pod staklenim zvonom umjetne sre e, ina%e izrastu u osobe koje su emocionalno nespremne nositi se sa ivotom. Da bi dijete nau%ilo ((dignuti se nakon pada((, mora izdrati teke trenutke na igralitu koje je vjebalite za neizbjene bolne situacije u socijalnom ivotu. &aj stres kojem djeca nuno moraju biti izloena mora biti badaren na pravi intenzitet7 ako je prenizak, nikoristi, a ako je previsok, opet ne valja jer u%ini previe tete. %ree vezanosti !&ri su sustava neurolokih mrea koja djeluju odvojeno po pitanju ljubavi7 mrea za vezanost #kome se okre emo kad nam treba potpora$, za brinostLskrb #nagon da ispunjavamo potrebe ljudi koje volimo$ i za seks. ,ad nedostaje bilo koje od to troje, romanti%na ljubav stoji na vrlo klimavim nogamaA !4noge neuronske veze za ljubav idu niskim putem7 sama socijalna kognicija nije dovoljna jer su razlozi za ljubav prethodili usponu racionalnog mozga. Da bi veza bila duboka i ispunjavaju a, potrebna je puna socijalna inteligencija. !:ena koja flertuje baci kratak pogled prema mukarcu, taman toliko da je zamijeti, a kad vidi da on uzvra a pogled, ona brzo skre e svoj. -vo je prisutno, u raznim oblicima, kod svih vrsta sisavaca, %ak i takora, a psiholozi to zovu prilazak-uzmak. @avodljivi osmijeh je katalogiziran u Bkmanovih ;< ina%ica osmijeha7 ena se nasmijei dok gleda nekamo drugamo, pogleda ravno u cilj svoje strasti tak dovoljno dugo da bude zamije ena, a zatim odmah skre e pogled. @avodljivost je oruje7 mukarci mnogo %e e prilaze enama koje koketiraju, nego privla%nijim enama koje ne koketiraju. -vo je niski put.

!0akon tog prvog koraka slijedi razgovor, kojem je uloga da odredi isplati li se, zapravo, vezati za tog potencijalnog partnera. -vdje na scenu stupa visoki put. !.ko je potencijalni partner proao taj test, ide slijede i korak7 sinkronija. -vo je opet korak ((unazad(( na niski put. -vo ozna%ava to%ku gdje, kao u dojena%koj dobi, partneri postaju jedno drugom sigurna baza. Dokazano je da ljudi postaju ((ovisni(( jedni o drugima, to jest da se u mozgu aktiviraju isti centri za ugodu koji prihva aju opijate, npr. heroin. ' teoriji, zadovoljstvo koje ovisnik dobiva od droge je isto ono koje partneri dobivaju uslijed me+usobnog emocionalnog povezivanja. !"ostoje tri stila vezivanja7 sigurni tip$ iz#jegavaju i tip i tjesko#ni tip! -ni se formiraju u djetinjstvu. ;.Sigurni tip #oko JJI populacije$ je dijete koje je dobilo optimalnu panju od svojih roditelja, i on e se znati zdravo povezati s partnerom na emocionalnoj razini. 'godno se osje aju u emocionalnoj povezanosti, sebe vide kao vrijedne tu+e panje i brige, a i druge ljude gledaju kao dostupne, pouzdane i dobronamjerne. G.&ip koji izbjegava #oko GJ I$ je onaj kojem roditelji nisu uspjeli pruiti dovoljno panje. -n se povla%i pred snanim osje ajima jer su mi preintenzvni i neugodni. )zbjegavaju bliskost i teko im je vjerovati partneru. "ostanu uznemireni kad partner trai ve u bliskost. "artnera vide kao emocionalno nepouzdanog. ,ad pukne ljubavna veza ili kad netko umre, vrlo kratko tuguju. ' socijalnim situacijama ne osje aju emocionalnu uklju%enost. 3je+e su u ljubavnoj vezi nego druga dva tipa, ali imaju vie seksualnih partnera. Sa svojim problemima i boli se naj%e e suo%avaju sami. H. &jeskobni tip #oko GFI$ je onaj kod kojeg su roditelji nepredvidljivo preskakali iz ljutnje u njenost #((podvojeni(( pristup$. -ni se pretjerano lijepe za partnera i o%ajni%ki #preagresivno$ trae empatiju i panju. Sebe %esto vide kao nevrijedni tu+e ljubavi i panje, skloni su idealizirati partnera, a njihova ((priljepljivost(( moe %ak i

otjerati partnera. 2ednom kad ostvare vezu, lako podlijeu strahu da e biti ostavljeni, da e im partner na i neku manu i nedostatak. Skloni su opsesivnoj zaokupljenosti i emocionalnoj ovisnosti. Svojim problemima pretjerano optere uju druge. !5eza moe biti dobra ako je jedan partner siguran a drugi tjeskoban, jer sigurni partner moe na i dobar uzorak povezivanja. .li ako su oba partnera tjeskobna, veza je na klimavim nogama. -6ini se da su izbjegavaju i tipovi ((odustali(( od dublje emocionalne povezanosti u zamjenu za zatitnu isklju%enost od vlastitih uznemiruju ih osje aja. 0aime, cijena koju pla amo za istinsku emocionalnu intimnost je odre+eni stupanj tjeskobe, jer istinska intimnost na povrinu izvla%i probleme koje trebamo rijeiti. !2ednom kad se oblikuje u djetinjstvu, tip vezivanja ostaje iznimno postojan. -vi tipovi vezivanja javljaju se kod svakog odnosa, ali najintenzivnije u ljubavnim odnosima, i tamo uvijek ima snane posljedice. !'zroci za sva tri tipa su neurolo+ki! .li, poto nije rije% o genski uvjetovanima nego nau%enim obrascima ponaanja, oni se vjerojatno mogu popraviti ili ublaiti bilo kroz psihoterapiju ili kroz reparativni odnos! "artner pun razumijevanja moe se prilagoditi tim ((hirevima(( tipova koji nisu sigurni, do odre+enih granica. 5elja : njegova i njezina !0euroloki sklopovi za seks su u domeni niskog puta. &o je odgovorno za iracionalnost mnogih izbora ljubavne prirode. !Seksualna elja, %ini se, dolazi u dva oblika njegova i njezina. ,od mukaraca, aktiviraju se centri mozga za vizualno procesuiranje istodobno sa onima za seksualni mehanizam. )zgled partnerice je okida% za strast, zato ona i ulae toliko truda oko svog izgleda. ,od ena, me+utim, aktiviraju se druga%iji centri, oni kognitivni, za sje anje i panju. :ena manje gleda izgled, a vie promiljeno odvaguje svoje osje aje i procjenjuje mukarca kao mogu eg partnera

i skrbnika svoje djece. :ene u odnose ulaze vie pragmati%no i sporije se zaljubljuju. 4ukarci u zaljubljivanje hrle niskim putem, a ene istodobno niskim i visokim. .li, to nisu osnovni porivi ni za jedan spol, nego samo oni po kojima se me+usobno najvie razlikuju. !Sklopovi visokog puta snano se trude drati pod kontrolom nagone niskog puta, bilo kroz poja%anu sentimentalnost, bilo kroz puritanske norme. !@a vrijeme seksa, i kod mukaraca i kod ena u mozgu zna%ajno sko%i razina dopamina, hormona koji uzrokuje ugodu. Dopamin se lu%i kod niza drugih ugodnih situacija, poput kockanja ili drogiranja. 3azina dopamina ne ska%e samo tijekom seksa, nego i s u%estalo u seksualnih odnosa i ovisno o seksualnom nagonu pojedine osobe. -ksicitin, hormon povezan sa brino u, proima enski mozak u ve oj mjeri nego muki i ima ja%i utjecaj na ensko uzbu+enje. ' mukom mozgu vanu ulogu imaju arginin i vazopresin, zajedni%ki poznati kao .5", koji je pogonsko gorivo za muki seksualni nagon. ,oli%ina .5"!a se pove ava sa pribliavanjem trenutka ejakulacije, da bi nakon orgazma po%ela brzo opadati. >u%enje oksitocina u mukom i u enskom mozgu ostaje intenzivno neko vrijeme nakon orgazma, i poti%e onaj osje aj topline i privrenosti nakon seksa. ' tom trenutku razina oksitocina u mukar%evom mozgu pribliava se onoj razini u enskom mozgu time se nakratko muki mozak ((uga+a(( na enski, a to je trik prirode kojem je svrha produbljivanje povezanosti. !"re%vrsto povezivanje u emocionalnu petlju moe guiti. "otrebno je uvijek voditi ra%una o eljama druge strane. Dilj emocionalne ugo+enosti nije samo kontinuirano ispreplitanje s potpunim nadovezivanjem svake misli i osje aja, nego tako+er zahtijeva i da svaki partner dobije dovoljno svog prostora kad mu to zatreba. !8ilo koji od tri elementa vezanost, elja i brinost moe biti poreme en i time inhibirati preostala dva. "rimjerice, %esto je poreme en sustav vezanosti jedan partner se osje a nesigurnim, ljubomoran je ili se boji da e biti ostavljen. Sa iv%anog gledita, kad

je sustav za vezivanje poreme en, inhibira ostale sustave #barem privremeno, oslabljuje sustav brinosti i seksualni sustav$. !0pr. odvjetnica radi cijeli dan, a njezin mu pisac je cijeli dan doma. -na do+e doma umorna, a on eli seks. -na ga odbije, i on se naljuti i zavri spavati na kau%u. -vo je tipi%an primjer problema u vezi. 0jegova greka je u tome to je #suprotno gornjem primjeru$ poreme en njegov sustav brinosti koji inhibira ostale sustave7 on je navalio kao gladna godina, umjesto da uspori dovoljno da postigne emocionalnu ugo+enost i primijeti da je ona umorna #ona to ne mora nuno re i njegova je dunost da to ((osjeti.(($. ' principu, to zna%i da e ona dobiti dovoljno psiholokog prostora koji e joj omogu iti da u sebi razvije vlastitu elju #koja je vjerojatno ve pomalo inhibirani nekim ranijim doga+ajima$, tj. da se postigne obostranost elje. 0a %uveno Creudovo pitanje ((9to ena eli?((, dananja psihologija odgovara (("artnera kome je stalo do toga to ona eli.(( !Silovatelj je naj%e e narcis. 2edna od glavnih narcisovih karakteristika je otupljena empatija on misli da uobi%ajena pravila i granice za njega ne vrijede. Studija koja je prou%avala silovatelje pokazala je da do silovanja naj%e e dolazi nakon predigre na koju su pristala oba partnera, ali silovatelj se nije obazirao kad mu je ena rekla da ne smije dalje i i. ' jednoj drugoj studiji pokazano je da narcisi vole gledati nasilnu pornografiju, ali samo ako je silovanju prethodila predigra u kojoj su oba partnera dobrovoljno sudjelovala. !0edostatak empatije %ini narcisa ravnodunim na patnju koju izazove partnerici nju on doivljava kao objekt. -n siluje uop e ne shva aju i njenu patnju zbog toga, a kamoli da suosje a s njom. !2o jedan element koji bi mogao biti uzrok prisilnog seksa jest hormonalni. )straivanja su pokazala da ekstremno visoke razine testosterona u pojedinaca uzrokuju ve u vjerojatnost da e partnericu doivljavati kao objekt. &o ih %ini loim suprunicima, tu%aroima u birtiji, obitljskim nasilnicima i sl. 9to ve a razina testosterona, to gora sveukupna slika. )pak, mnogi od njih su sretno oenjeni i nemaju probleme. Smatra se da je to zato jer su nau%ili kontrolirati svoje

testosteronske nagone. ,lju%eve za upravljanje nagonima svih vrsta, od seksualnih do nasilni%kih, sadre prefrontalni sustavi. Dakle, opet visoki put obuzdava niski kako bi situacija ispala bolja. Biologija suosjeanja !Bmocionalna veza s partnerom daje nam tzv ((sigurnu luku(( iz koje se upu ujemo u izazove vanjskog svijeta. >judi koji imaju ((sigurnu luku((, efikasnije se suo%avaju sa izazovima ivota. )straivanje provedeno na parovima koji su u dugoj i kvalitetnoj vezi pokazalo je da je vano i kako ide razgovor podrke izme+u partnera. .ko je drugi partner bio topao, osje ajan i pozitivan u razgovoru, prvi partner je nakon razgovora bio samouvjereniji, te je %ak i povisio svoje ciljeve. 4e+utim, ako se drugi partner nametao, ponaao zapovjedni%ki, prvi bi postajao sve nesigurniji, tjeskobniji i manje samouvjeren, te %esto ne bi ni posluao savjete svog partnera #smatraju i ga za previe kriti%nog i osornog$. 0ametljivost kri osnovno pravilno ((sigurne baze(( umije+ati se samo kad se to od nas trai ili kad je to neophodno potre#no! "ustiti partnera da radi sam je znak potpore i povjerenja u njegove sposobnosti. !((&jeskobni tip(( je pretjerano priljepljiv i kri upravo gore navedeno pravilo. @a razliku od njega, ((izbjegavaju i tip(( nema problema sa preputanjem dovoljno slobode partneru, ali nije dobar u pruanju sigurne baze i emocionalne pomo i on se ne e znati umijeati ni kad je potrebno i kad se to suptilno od njega zatrai. !0ajbolji za pruanje empatije su ((sigurni tipovi((. &jeskobni tip e samo pove ati paniku i nesigurnost, i to e zarazno utjecati na partnera te pogorati situaciju. )zbjegavaju i tip potiskuje svoje vlastite probleme i boli, pa e na isti na%in ((potisnuti(( i partnerove probleme, i opet nita. @animljivo je me+utim, da se osje aj sigurnosti kod tjeskobnih tipova moe umjetno pove ati, i to tako da ih se izloi imenima ljudi koji im daju osje aj sigurnosti, i tako+er da ih se potakne da prethodno razmiljaju neko vrijeme o tim ljudima. -vako ((poboljani((, tjeskobni tipovi su reagirali puno bolje na pokusima empatije. ,od izbjegavaju ih tipova ovo nije upalilo. 0jihov cini%ni

stav podrazumijeva da istinsko %ovjekoljublje ne postoji i da u svemu mora postojati trunka koristi. !6ini se da je neuroendokrinoloki klju% za empatiju u hormonu oksitocinu. -vaj hormon se poja%ano osloba+a za vrijeme dojenja u majke, kao i za vrijeme orgazma izme+u ljubavnika. -n se ja%e osloba+a i op enito kad smo u drutvu ljudi koje volimo. !.ocijalne alergije strGEF!GEH Stres je drutven