SPOSOBNOSTI UENJA Gardnerova teorija viestrukih inteligencija

Proces uenja neraskidivo je povezan i ovisi o procesu miljenja. Drugi naziv za miljenje je kognicija. Kogniciju ini mnotvo sposobnosti. Sposobnost je skup osobina koje nam omoguuju uspjeh u nekoj aktivnosti i time uspjeno prilagoavanje na promjene u okolini. Sposobnosti nisu statine pojave, ve procesi koji se stalno odvijaju u naem umu i meusobno su povezani. Da bismo to efikasnije organizirali proces uenja, moramo razumjeti kako ljudi misle i ue tj. kako se odvijaju kognitivni procesi i to uvaavati. Takoer moramo razumjeti kako se razvijaju ti procesi tijekom odrastanja i o tome voditi rauna prilikom planiranja procesa pouavanja. Istraivanja pokazuju da uitelji koji imaju vie znaju o nainu na koji djeca ue, koriste vie razliitih tehnika pouavanja . U razumijevanju i objanjavanju kognitivnih procesa i njihovog razvoja pomau nam teorije. One se oblikuju na temelju rezultata znanstvenih istraivanja. Ti rezultati se organiziraju i njihov meuodnos se objanjava tako da budu to razumljiviji. Psihiki procesi se ne mogu direktno opaati. Zbog toga se za njihovo objanjavanje koriste hipotetiki konstrukti: pretpostavljeni procesi koji nisu neposredno opaljivi, ali su mjerljivi i imaju opaljiv utjecaj na ponaanje i pomau nam da razumijemo kako se odvijaju psihike pojave. Hipotetiki konstrukti su zapravo metafore koje nam pomau da si predoimo nevidljive procese i pojave. Nema jedinstvene i opeprihvaene teorije koja bi u potpunosti objanjavala kognitivne procese i njihov razvoj. Razliite teorije koje objanjavaju kako se odvijaju kognitivni procesi i njihov razvoj razlikuju se po nainu na koji organiziraju i objanjavaju rezultate istraivanja i opisuju procese miljenja. One koriste razliite slike za predoavanje neopaljivih procesa i meusobno se nadopunjuju. Novi rezultati znanstvenih istraivanja poticaj su i temelj za preciznije predoavanje i objanjavanje kognitivnih procesa. Pri tome nastaju nove teorije, koje zapravo na neto drugaiji nain objanjavaju ono to je ve objanjeno postojeim teorijama i pri tome u objanjenja ugrauju nove znanstvene spoznaje. Kognitivne osobine o kojima znaajno ovisi uspjenost procesa uenja su: - percepcija (zamjedba) - panja - pamenje - kognitivni stil (stil uenja) - inteligencija - kreativnost

Inteligencija
Mnogi ljudi vjeruju da uspjeh u koli najvie ovisi o inteligenciji ili pameti. Istraivanja pokazuju da inteligencija utjee na kolski uspjeh 16-49% . Ta veza je najvea u niim razredima osnovne kole. to su uenici stariji, utjecaj inteligencije na njihov uspjeh je sve manji, jer postaju sve vaniji drugi faktori kao to su radne navike, akademska prilagodljivost, socioekonomski status obitelji (obrazovanost roditelja) idr. U srednjoj koli, a osobito na fakultetu je jo manji jer su uenici na neki nain selekcionirani: na temelju uspjeha koji je povezan i sa inteligencijom, djeca se upisuju u odreene kole tj. na fakultete, pa razlike u njihovoj uspjenosti ne mogu vie biti u tolikoj mjeri posljedica njihovih razliitih sposobnosti, jer su po njima do odreene mjere izjednaeni. Iako je na viim stupnjevima kolovanja utjecaj inteligencije na obrazovna postignua uenika manji, on je i dalje znaajan. 1

Inteligencija je entitet ili konstrukt koji ujedinjuje i usmjerava rad kognitivnog sustava. (prema Sternberg, 2004.). Inteligencija predstavlja usklaeno djelovanje velikog broja razliitih kognitivnih sposobnosti koje su vane za uspjeno rjeavanje problema s kojima se osoba suoava u svome okruenju. Kakvo znaenje ima inteligencija tj. kako e netko procijeniti neiju inteligenciju ovisi o kontekstu u kojem ivi. U razliitim kulturama ovisno i o zahtjevima okruenja u kojem se osobe nalaze, cijene se razliite osobine, pa se onda i drugaije definira to je, a to nije inteligentno. Intelignencija je zapravo samo naziv za skup osobina i dispozicija koje u razliitim kombinacijama omoguuju uspjeno rjeavanje problema s kojim se osoba suoava to joj omoguuje uspjeno prilagoavanje na promjene u okolini u kojoj ivi. Postoje brojne strune definicije inteligencije. Sternberg ju definira kao sposobnost uenja iz iskustva uporabom metakognitivnih procesa da bi se poboljalo uenje, te sposobnost prilagodbe okolini, to moe zahtijevati razliite prilagodbe unutar razliitih drutvenih i kulturalnih konteksta. Uz pojam inteligencije obino se vezuje pojam kvocijenta inteligencije (IQ) koji predstavlja pokuaj brojanog opisivanja neijeg potencijala za uenje i rjeavanje problema. On se najee odreuje tako to se rezultat osobe usporeuje s rezultatima velikog broja ispitanika odreene dobi na istom testu. Gleda se u koju kategoriju pripada taj rezultat s obzirom na postotak ispitanika koji su postigli vii ili nii rezultat od prosjeka za tu dob.
- 69 70 79 mentalna granian retardacija IQ 80 89 niski prosjek 90 109 prosjek 110 119 visoki prosjek 120 129 130 vrlo visoki genijalnost IQ

2%

7%

16%

25%

25%

16%

7%

2%

Kad se neki test primijeni na veliki broj ispitanika, rezultati opisuju normalnu ili gaussovu distribuciju. Najvie ispitanika postie prosjean rezultat. Kako se ide prema viim i niim rezultatima, postotak ispitanika koji ga postiu sve je manji. Kategorija kvocijenta inteligencije odreuje se pomou standardne devijacije (prosjenog odstupanja rezultata od prosjeka). To je tzv. devijacijski kvocijent inteligencije Klasini IQ se odreuje kao omjer mentalne i kronoloke dobi pomnoen sa 100. Mentalna dob je prosjena razina inteligencije za odreenu dob. Odreuje se tako to se odredi broj bodova koje je osoba ostvarila na nekom testu inteligencije i onda se iz zadane tablice pronae dob u kojoj veina ispitanika postie taj broj bodova. Dakle, to je dob u kojoj prosjean ispitanik postie upravo taj broj bodova. Kronoloka dob je stvarna dob ispitanika tj. broj njegovih godina. Omjer se mnoi sa 100 radi praktinosti tj. da izbjegnemo koritenje decimalnih brojeva. Onda kada su 2

mentalna i kronoloka dob jednake, IQ je 100, to znai da je prosjean. to je mentalna dob via u odnosu na kronoloku, IQ je vei od 100 i njime opisana inteligencija je via. to je mentalna dob nia u odnosu na kronoloku, IQ je nii. Ovakav nain odreivanja IQ se ne koristi jer se poveanje mentalne dobi pinje usporavati od 16. godine, pa se nakon te dobi IQ prividno smanjuje. Naime, kronoloka dob se poveava, a mentalna pomalo stagnira. Tako e npr. osoba od 40 godina koja ima istu mentalnu dob kao osoba stara 20 godina imati nii IQ, a zapravo ima isti potencijal za rjeavanje problema i uenje. Prva mjerenja i odreivanja kvocijenta inteligencije bila su potaknuta praktinim razlozima: traenjem postupka za razlikovanje normalnih od mentalno retardiranih uenika. U tom sluaju inteligencija je analogna sposobnosti akademskog uenja. Brojni testovi inteligencije, osobito oni koji se koriste s ciljem odreivanja primjerenog oblika kolovanja, ispituju ogranien spektar intelektualnih sposobnosti: one koje su najvanije za uspjeno rjeavanje zadataka koji se stavljaju pred osobe u okviru kolskog uenja. Uspjeno rjeavanje razliitih ivotnih problema zahtijeva ire sposobnosti od onih koje se mjere testovima inteligencije. Test inteligencije mjeri one sposobnosti koje su potrebne za rjeavanje odabranih zadataka koje je kreator testa smislio. Time nisu iscrpljene sve mogue problemske situacije koje su ivotno vane. Zbog toga osoba koja ima lo rezultat na testu inteligencije vjerojatno nee biti uspjena u rjeavanju kolskih zadataka, ali moe biti jako uspjena u rjeavanju mnogih problema u svakodnevnom ivotu. Postoji i velik broj razliitih teorija koje objanjavaju strukturu inteligencije (kako je ona graena). Neke se temelje na statistikim (kvantitativnim) analizama, a neke na opaanjima i kvalitativnim analizama istraivaa. Jo uvijek ne postoji neki jedinstveni i opeprihvaeni model inteligencije. Razliite teorije mogu se razvrstati u tri kategorije: 1) One prema kojima postoji jedna opa ili generalna intelektualna sposobnost (gfaktor) o kojoj ovisi uspjenost rjeavanja bilo kojeg problema. Inteligentna osoba s lakoom i uspjeno rjeava sve vrste zadataka. Moe biti uspjena u svemu. 2) One prema kojima uspjeh u aktivnosti ovisi o opoj ili generalnoj sposobnosti (gfaktoru) i sposobnostima koje su specifine za pojedine vrste problema (s-faktor). Ako osoba nema razvijene ope sposobnosti potrebne za rjeavanje svih vrsta zadataka, bit e openito neuspjena. Meutim, ako ima visoko razvijenu opu sposobnost, moe biti manje ili vie uspjena u rjeavanju pojedinih vrsta zadataka ovisno o tome do koje mjere su joj razvijene specifine sposobnosti vane za rjeavanje konkretne vrste zadataka. 3) One prema kojima postoji manji ili vei broj specifinih sposobnosti koje su meusobno relativno neovisne. Jedna od teorija iz ove grupe koja se temelji na opaanjima, analizama i zakljucima autora je Gardnerova teorija viestrukih inteligencija.

Gardnerova teorija viestrukih inteligencija

Od svih teorija na suvremenu obrazovnu praksu najvie je utjecala Gardnerova teorija viestrukih inteligencija. (prema Sternberg, 2004.) Prema toj teoriji ljudi se meusobno razliku u nainu na koji ue, sebi predoavaju ono to ue i primjenjuju naueno. Inteligenciju ini 9 razliitih relativno neovisnih inteligencija (Gardnerova teorija je u poetku opisivala 7 inteligencija. Kasnije su dodane jo dvije.). Iako su relativno neovisne, djeluju u interakciji i u mnogim sluajevima se preklapaju. Razliite osobe imaju u razliitoj mjeri razvijene pojedine inteligencije. Veina ljudi ima najvie razvijene 2-3 od ovih sposobnosti, ali svaki ovjek ima u nekoj mjeri razvijene i ostale. U uenju se oslanjamo na one sposobnosti koje su najrazvijenije, ali se i ostale inteligencije koje su nam manje razvijene kroz kolovanje i odgoj mogu razvijati. Pretpostavka za to je mogunost vjebanja i razvijanja pojedinih sposobnosti. 3

Vrsta inteligencije

Opis inteligencije i zanimanje koje joj odgovara Sposobnost rada s rijeima, izgovorenim ili napisanim. Osobe koje imaju razvijenu ovu inteligenciju lako pamte rijei i razumiju sintaksu i strukturu jezika. Ue tako to pamte rijei/reenice. Vjete su u itanju, prianju pria i kreativnom pisanju. Lako ue jezike i interpretiraju ideje prezentirane rijeima. Dobri su govornici, pa su uspjene u raspravama. Prevoditelji, novinari, knjievnici, odvjetnici, filozofi, politiari, predavai, izdavai, profesori knjievnosti, urednici, PR menaderi, tv i radio voditelji Sposobnost logikog i apstraktnog razmiljanja, analize i rada s brojevima. Osobe s razvijenom ovom inteligencijom koriste logiku kao sredstvo za rjeavanje problema. Zbog toga lako otkrivaju skrivene veze i odnose meu informacijama, pronalaze uzroke i predviaju posljedice, vole rjeavati probleme, s lakoom razumiju i rjeavaju matematike probleme. Vole istraivati, eksperimentirati, rjeavati zagonetke i rebuse, te smiljati vlastite zagonetke i ifre. Matematiari, znanstvenici, ininjeri, ekonomisti, lijenici, informatiari, analitiari, bankari, pregovarai, posrednici Sposobnost prosudbe prostora, zamiljanja objekata, tumaenja vizualnih slika i predstavljanja onog to se vidi ili zamilja na razliite naine.

Zadaci u kojima se koristi / kojima se potie razvoj itanje, prevoenje, pisanje (knjiga, lanaka, romana, pjesama, izvjetaja, eseja, govora, komentara i testova), raspravljanje, sluanje govornika i razumijevanje izgovorenih rijei, davanje/pisanje uputa, ureivanje teksta Rjeavanje matematikih problema, zagonetki, rebusa, mozgalica, izvoenje matematikih operacija napamet, izvoenje matematikih dokaza, programiranje, koritenje raunala, voenje tekuih rauna, pronalaenje skrivenih znaenja, istraivanje, eksperimentiranje, smiljanje zagonetki, traenje rjeenja u detektivskim priama, slaganje slagalica, usporeivanje, traenje slinosti i razlika, pronalaenje obrazaca, razvrstavanje u klase, statistike analize, izvoenje projekata

Lingvistika

Logikomatematika

Spacijalna (prostorna)

Likovno izraavanje, usklaivanje boja, valjanje (gline), tehniko crtanje, skiciranje, modeliranje, orijentacija u prostoru, Osobe koje imaju razvijenu ovu inteligenciju ue i razmiljaju u slikama i snalaenje na karti, organiziranje i svoje misli vole izraavati crtanjem ili skiciranjem. Bolje pamte lica, nego reorganiziranje stvari u prostoru, gledanje imena. Rado promatraju svijet oko sebe i u njemu uoavaju zanimljive oblike i filmova, fotografiranje, snimanje filmova, detalje. esto neto crtaju ili vrljaju. Uivaju u gledanju filmova. dizajniranje postera, loga ili letka, Arhitekti, graevinari ili likovni umjetnici, koreografi, dizajneri, animatori, ininjeri organiziranje izlobi, bavljenje sportom

Sposobnost prepoznavanja, razlikovanja, razumijevanja, pamenja, reproduciranja i stvaranja ritmova, zvukova i glazbe. Glazbena Osobe s razvijenom ovom sposobnosti vole glazbu, ritam i melodiju. Imaju dobar sluh i osjetljive su na zvune podraaje. Lako naue pjevati, svirati i skladati. esto i kod pamenja koriste zvuk, ritam i melodiju. Razumiju odnos izmeu zvuka i osjeaja. Skladatelji, pjevai, svirai, dirigenti, uitelji glazbe, glazbeni kritiari, osobe koje se bave reklamom, glazbeni producenti Sposobnost izvoenja motorikih radnji. Tjelesnokinestetika Ljudi kod kojih je razvijena ova inteligencija izraavaju se kroz tijelo. Pri miljenju i uenju koriste tijelo i uspjeni su u onim aktivnostima koje trae i dozvoljavaju tjelesni pokret i aktivnost. Imaju skladne pokrete. Vole raditi rukama i kretati se. Sportai, plesai, glumci, vojnici, kirurzi, policajci, kipari, ribolovci i lovci, vatrogasci, kuhari, zanatlije Sposobnost prepoznavanja i razumijevanja osjeaja, osobina, motiva i ponaanja drugih ljudi, te usklaivanja svog ponaanja sa zahtjevima drutvene situacije. Ljudi sa razvijenom ovom inteligencijom su osjetljivi na emocije i raspoloenja drugih. Zanimaju ih ljudi i nain na koji se meusobno ophode. Razumiju druge ljude, izvrsno komuniciraju i surauju, te uspjeno pomau. Lako upoznaju ljude i sklapaju prijateljstva. Ekstravertirani su i uivaju u druenju. Vole uiti u skupini i raspravljati. Dobro organiziraju aktivnosti za sebe i druge. Lako kod drugih pobude interes za neku aktivnost. Politiari, menaderi, trgovci, uitelji, socijalni radnici, psihoterapeuti, psiholozi, savjetnici, vjerski lideri, medijatori, njegovatelji, strunjaci za reklame i oglaavanje, treneri

Pjevanje, skladanje, sviranje, procjenjivanje strukture glazbenog djela, sluanje glazbe, posjeivanje koncerata, kreiranje razliitih muzikih formi, gledanje filmova o glazbi, sluanje pria o glazbi

Plesanje, sportovi, modeliranje, konstruiranje, popravljanje stvari, skeevi, gluma, kiparstvo, runi radovi (pletenje, kukianje, ivanje, ), izvoenje maioniarskih trikova, rastezanje, igre kretanja, pantomima

Interpersonalna

Rad u skupini, igranje uloga, organiziranje drutvenih aktivnosti, grupne diskusije, kvizovi, voenje tima, tumaenje osjeaja na temelju govora tijela, pokazivanje vlastitih osjeaja govorom tijela, voenje ili savjetovanje drugih

Sposobnost prepoznavanja i razumijevanja vlastitih misli, osjeaja i ponaanja. Ljudi s dominantnom ovom inteligencijom su obino introvertirani (okrenuti sebi). Vole raditi sami. Izvrsni su u prepoznavanju svojih jakih i slabih strana, te u predvianju vlastitih osjeaja i postupaka. Ne preuveliavaju svoje vrline, a mane ne sakrivaju. S lakoom opisuju vlastite misli i osjeaje. Dobro postavljaju osobne ciljeve. Mnogo vremena provode u razmiljaju o onome to je njima vano, vlastitim iskustvima i budunosti. Dobro ue na vlastitim grekama. Psiholozi, teolozi, filozofi, pisci, odvjetnici, Sposobnost razumijevanja obrazaca u prirodi. Prirodoslovna (naturalistika) Osobe s razvijenom ovom sposobnou su jako povezane s prirodom. Uivaju u prirodi i njenim ljepotama. Lako pamte detalje vezane uz mjesta na kojima su bili. Vole biljke i ivotinje i sve to je vezano uz prirodu. Poljoprivrednici, biolozi, vrtlari, kuhari, ekolozi, poslovi voenja brige o ivotinjama Sposobnost bavljenja filozofskim pitanjima ivota. Egzistencijalna Osobe kod kojih je razvijena ova inteligencija vole razmiljati o pitanjima vezanim uz ivot i postojanje (znaenje ivota, kako smo nastali, to se dogaa nakon smrti, postoji li kraj svemira, ). Zanimanja povezana s religioznou i filozofijom.

Intrapersonalna

Analiziranje vlastitih misli, osjeaja i postupaka, razmiljanje o prolosti, pisanje dnevnika, planiranje budunosti, razmiljanje o motivima vlastitih postupaka, kako se moemo promijeniti s obzirom na postojee osobine i ogranienja, razmiljanje o nauenom, individualno promiljanje o moguim rjeenjima, samoprocjena, procjenjivanje zajednikih ciljeva, odreivanje vlastitog stila uenja i dominantne inteligencije, treniranje koraka u procesu donoenja odluka Boravak u prirodi, promatranje i povezivanje promjena u prirodi, identificiranje i klasificiranje biljaka, ivotinja, minerala, voenje brige o biljkama i ivotinjama, sudjelovanje u ekolokim aktivnostima, gledanje dokumentarnih filmova, posjet muzejima, planetarijima i zoo-vrtovima Promiljanja o uzrono-posljedinim odnosima, itanje literature s filozofskim temama

Mada uspjeh u nekom podruju znaajno ovisi o razvijenosti specifine sposobnosti, uspjenost nije uvijek pokazatelj razvijenosti sposobnosti. Naime, uspjenost osim o sposobnosti ovisi i o interesu i spremnosti za ustrajan rad i ulaganje napora. Sa stanovita potreba svakodnevnog ivota sve inteligencije su jednako vrijedne. Problem je u tome to u tradicionalnim kolama dominira frontalna nastava i pismene i usmene provjere i ispiti znanja koji se oslanjaju na akademsku inteligenciju: lingvistiku I logiko matematiku. U radu s uenicima uitelji u pravilu preferiraju onaj pristup koji njima samima najvie odgovara i vjeruju da je upravo taj pristup najbolji za svu djecu. Meutim, to odgovara samo dijelu uenika. Na takav nain u obrazovnoj praksi se zanemaruje velik dio 6

intelektualnih sposobnosti i ograniava se njihov razvoj, za to nema nikakvog opravdanja osim to je tako osobama koje rade s uenicima lake. Ovakva praksa ima za posljedicu to da se znaajan dio uenika kronino osjea neuspjenim samo zbog toga to kola ne cijeni one sposobnosti koje su kod njih razvijene, a koje su jednako vrijedne kao akademske. Inzistiranje na nastavnoj praksi koja se temelji na ogranienom broju sposobnosti (i stilova uenja) moe imati i ima tetne posljedice za mnoge uenike koji nemaju mogunost izbora hoe li ii u kolu ovakvu kakva jest. Djeca nisu stvari koje treba oblikovati, ve ljudi koje treba razviti. (Charles F. Boyd, prema Willis i Hodson, 2004.) Sternberg, jedan od najznaajnijih suvremenih kognitivnih psihologa, akademsku inteligenciju koja se mjeri postojeim testovima inteligencije i o kojoj znaajno ovisi uspjeh uenika u tradicionalnom kolskom sustavu naziva intertnom inteligencijom. Za razliku od te inteligencije, za ivot je vana tzv. uspjena inteligencija, koja se koristi pri ostvarenju ivotno vanih ciljeva i koja zahtijeva daleko vei raspon sposobnosti. Upravo zbog toga vrhunac postignua koje ostvaruju neki pojedinci koji su izuzetno uspjeni u koli ili na prijemnim ispima su samo ti rezultati i nita vie. Osobe koje se pri rjeavanju problema oslanjaju na uspjenu inteligenciju i koje su pri tome efikasne, mogu, ali i ne moraju, biti jednako uspjene u formalnim ispitivanjima koja se preferiraju i dominiraju u kolama, jer se ta ispitivanja oslanjaju na ogranien broj sposobnosti. Visoke ocjene nisu garancija kasnijeg uspjeha u ivotu, kao to ni loe ocjene nisu garancija kasnijeg neuspjeha. Istina je da su uspjeniji uenici najee uspjeniji i na prijemnim ispitima, dravnim maturama i na fakultetu. Ali, po zavretku formalnog obrazovanja, visoki obrazovni rezultati vie ne predviaju uspjenost u primjeni znanja tj. rjeavanju ivotnih problema. Loe funkcioniranje uenika odrasle osobe koje se bave djecom esto pogreno interpretiraju kao znak slabije sposobnosti ili lijenosti. Nain na koji gledamo na uzroke problema direktno utjee na nae oekivanje od djeteta, a time na odabir postupaka prema njemu i, na kraju, na njegove rezultate. Robert J. Sternberg, u vrijeme kad je pisao knjigu Uspjena inteligencija, bio je redovni profesor na sveuilitu Yale, bavio se znanstveno istraivakim radom iji su rezultati imali meunarodni znaaj, dobio je brojne nagrade, objavio vie od 600 lanaka i knjiga, dobio brojne istraivake stipendije i potpisao ugovore u vrijednosti od oko 10 000 000 dolara, a bio je uvrten i u knjigu Tko je tko u Americi. Imao je suprugu i dvoje djece i vodio kvalitetan obiteljski ivot. Dakle, po svim kariterijima, moemo ga smatrati iznimno uspjenim ovjekom. Meutim, na testovima inteligencije tijekom prve tri godine kolovanja, postizao je katastrofalne rezultate, a i njegovi obrazovni rezultati bili su u skladu s time. U svojoj knjizi Uspjena inteligencija autor opisuje svoja kolska iskustva Zbog takvog naina ispitivanja muila me nevjerojatna nervoza i tjeskoba. Ve sam pogled na kolskog psihologa kako ulazi u uionicu i dijeli nam testove u meni je izazivao nekontrolirane napade paninog straha. A u trenutku kad bi psiholog rekao Ponite rjeavati ... sada! ve sam bio toliko prestravljen da sam jedva mogao rijeiti po koje pitanje. Kljuni trenutak u njegovom ivotu bio je dolazak u 4. razred kod nove mlade uiteljice koja ili nije bila informirana o njegovim rezultatima ili joj nisu bili vani. Vjerovala je da moe biti uspjeniji, postavljala mu vie zahtjeve, postepeno ih podizala i bodrila ga. Ubrzo je postao isti odlika. Svoju uspjenost tumaio je na slijedei nain. u to vrijeme ni jednom mi nije palo napamet da sam odlikaem postao zato to sam odista pametan, unato uasnim rezultatima testova inteligencije. Naprotiv, bio sam uvjeren da sam postao odlikaem unato niskoj razini inteligencije. Nakon pomnog razmiljanja, zakljuio sam da je pravi razlog to to rano odlazim na spavanje. Sam navodi da su ga upravo ova iskustva potakla da se pone baviti istraivanjima inteligencije. Na zavrnoj godini studija psihologije isti psiholog zatraio je miljenje svog mentora na Yaleu o svojim planovima da upie poslijediplomski studij psihologije. Ovaj mu je odgovorio da su to preambiciozni planovi, jer on ima mentalni sklop obinog tehniara, pa bi trebao potraiti zanimanje koje odgovara tom mentalnom sklopu. Sternberga je to povrijedilo, ali ga nije posluao.

U istraivanjima je dokazano da bolje rezultate postiu uenici uitelja koji imaju povjerenja u njihove sposobnosti i koji vjeruju da o njima i njihovom pristupu ovisi koliko e uenike potaknuti na rad, neovisno o sposobnostima uenika. Od devedesetih godina prolog stoljea poinje se priati o Emocionalnoj inteligenciji koja zapravo odgovara ingterpersonalnoj i intrapersonalnoj. Socijalna inteligencija, o kojoj se sve vie govori i koja se istrauje, odgovara interpersonalnoj. Socioemocinalne osobine o kojima najvie ovisi kolski uspjeh su: - samopouzdanje - zainteresiranost - sposobnost ovladavanja nagonom na neprihvatljivo ponaanje - sposobnost ekanja - pridravanja uputa - obraanja uiteljima za pomo - svijest o tome kakvo ponaanje drugi oekuju od osobe - izraavanje potreba na nain da se ne izazivaju sukobi s drugom djecom. Loim uenicima esto nedostaje jedna ili vie ovih osobina, neovisno o razvijenosti akademskih sposobnost. Za uspjeh u koli i u ivotu osobito je vana sposobnost kontrole impulsa i odgaanja zadovoljavanja potreba.

ezdesetih godina 20. stoljea psiholog Walter Mischel je u jednom vrtiu u krugu sveuilita Stanford izvrio istraivanje koje je to dokazalo. Pred etverogodinju djecu stavljen je tanjur sa ukusnim kolaiima. Istraiva im je rekao da mora izai vani da obavi jedan posao, te da e oni koji ne uzmu ni jedan kolai kasnije dobiti dva, a oni koji ne mogu ekati mogu uzeti samo jedan. Istraiva se vratio za 15 minuta, a djecu je snimala skrivena kamera. Neka djeca su izdrala, a da bi sebi olakala muke koristila su razliite strategije: pjevuila su, pokrivali oi rukama, razgovarala sama sa sobom, pokuavala zaspati. 1/3 djece zgrabila su kolai nekoliko sekundi po izlasku istraivaa. Ista djeca su praena 12-14 godina kasnije. Pokazalo se da je njihova sposobnost odupiranja nagonu bolje predviala drutvenu i kolsku uspjenost od akademskog IQ. Odluna djeca koja su imala dobru samokontrolu i nisu uzela kolai do povratka istraivaa bila su uspjenija u koli, bolje su se suoavala sa frustracijama, bila su drutvenija i omiljenija u drutvu, samopouzdanija i pouzdanija. Ta djeca su bila uporna i onda kada su nailazila na potekoe na putu do svog cilja. Impulzivna djeca koja su odmah uzela kolai postizala su slabiji kolski uspjeh, ee su bila nedrutvena ili u sukobima s drugima, tvrdoglava ili neodluna, imala su loije miljenje o sebi, lake su se uzrujavala, ee su bila nepovjerljiva i ljuta na sve oko sebe zbog nepravdi koje im se nanose, te sklonija ljubomori i zavisti. Njihovi problemi proizlazili su iz nedostatka sposobnosti da odgode trenutak zadovoljenja potreba.
Emocionalna inteligencija odgovara Gardnerovoj intrapersonalnoj i interpersonalnoj inteligenciji. U novije vrijeme sve vie se govori i o socijalnoj inteligenciji, koja opisuje osobine tj. sposobnosti vane za razumijevanje onoga to se dogaa u odnosu na druge ljude i meu drugim ljudima, te primjene toga za rjeavanje problema koji su vezani uz ivot meu drugih ljudima i sa njima. Socijalna inteligencije odgovara interpersonalnoj. Poto stav prema djetetu moe biti samoispunjavajue proroanstvo, vano je biti svjestan ogromnih razlika u nainu na koji djeca (i ljudi openito) misle i ue, pri emu razliito ne znai manje vrijedno. Osim toga, vano je znanja o tim razlikama primjenjivati u kreiranju nastavne prakse kako bi se njegovale i potovale jake strane svakog djeteta. Bez motivacije nema uenja, a motivacije nema bez samopouzdanja i samopotovanja i uoavanja svrhovitosti aktivnosti koja se trai od osobe. Samopouzdanje se gradi na temelju spoznaje o vlastitim jakim stranama, sposobnostima i uspjesima, a ne na temelju spoznaje o nemogunosti i neuspjehu. Sve dok se ne ponu uvaavati 8

prirodne i normalne individualne razlike meu uenicima u nainu uenja, znaajan dio djece e uzaludno boraviti u kolskim prostorima to ima velike tetne posljedice po njih. Nedisciplina, prkos i suprotstavljanje, kao i neizvravanje kolskih zadataka, znatnim dijelom su posljedica nametanja uenicima sadraja koji im nisu zanimljivi i koje ne doivljavaju korisnima, te metoda rada koje nisu u skladu s nainom na koji ona prirodno ue i rjeavaju probleme. Vano je toga biti svjesta, jer svijest znai da emo moda pokuati neto promijeniti. Ako nita ne promijenimo, ni ishod nae prakse nee se promijeniti.

Primjena Gardnerove teorije u praksi

Vano je poznavati i razumjeti strukturu inteligencije, njen razvoj i povezanost s uspjehom u nekom podruju, kako bismo nastavni proces planirali tako da omoguimo razvoj svih inteligencija i doivljaj uspjenosti kod svakog uenika. To je vano i radi ispravnog interpretiranja uzroka uspjeha i neuspjeha, kako ne bismo upali u zamku podcjenjivanja sposobnosti onih uenika ije se dominantne sposobnosti razlikuju od naih odn. od onih koje zahtijeva tradicionalni kolski sustav. Vano je imati na umu da sva djeca ne mogu biti jednako uspjena u svim podrujima, a i ne trebaju. Vano je svim uenicima omoguiti da se bave svojim podrujem i doivljavaju uspjeh, ali ih i poticati da razvijaju i one sposobnosti koje su im slabije razvijene radi to bolje snalaljivosti i prilagodljivosti u svakodnevnom ivotu. To je mogue jedino kroz integrirano i diferencirano pouavanje. Takoer je vano pomoi uenicima da spoznaju svoje jake, kao i slabije strane. Korisno je upoznati ih s konceptom viestrukih inteligencija, kako ih neuspjeh ne bi obeshrabrivao i kako bi bili spremni uloiti napor za bavljenje i onim podrujima koja im ne lee. Moemo im pomoi da ispunjavajui upitnike, testove i druge instrumente spoznaju kako su im razvijene pojedine sposobnosti. Meutim, osobito je vano omoguiti im da kroz razliite aktivnosti i samoprocjenjivanje kvalitete svog postignua sami dou do spoznaja o svojim jakim i slabijim stranama. To je mogue jedino ako im damo dovoljno slobode da biraju to e i kako raditi. Nije dobro djecu stavljati iskljuivo u situacije u kojima e raditi jedino ono to im mi odrasli odredimo. U tom sluaju nikada nee istinski upoznati sebe, a mi lako moemo upasti u zamku da im uporno nameemo neto to im istinski ne odgovara i da ih jo kanjavamo kada nam to na razliite naine daju do znanja. Koliko god se oni bunili, mi pojaavamo pritisak, umjesto da stanemo i razmislimo Zato nam se toliko uporno opiru unato svim neugodnim posljedicama koje smo im nametnuli!?. To na alost svakodnevno inimo kao uitelji, roditelji, ravnatelji, lanovi strune slube, Znati kako djeca misle i ue, prihvatiti to i biti toga svjestan prvi je korak na putu do rjeenja. Aktivno traiti rjeenja za primjenu ovih spoznaja u praksi, je naredni korak. Ako ih sami ne potraimo, ona nam nee doi sama. Izvori informacija: 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) Sternberg R. J., KOGNITIVNA PSIHOLOGIJA , Jastrebarsko, Slap, 2004. Sternberg R. J., USPJENA INTELIGENCIJA , Barka, Zagreb, 1999. Armstrong T., VIESTRUKE INTELIGENCIJE U RAZREDU, Educa, Zagreb, 2006. Gardner H., DISCIPLINARNI UM, Educa, Zagreb, 2004. Dryden G., Vos J., REVOLUCIJA U UENJU, Educa, Zagreb, 2001. Jensen E., SUPERNASTAVA, Educa, Zagreb, 2003. Jensen E., POUAVANJE S MOZGOM NA UMU, Educa, Zagreb, 2005. Vizek-Vidovi V., Vlahovi-teti V., Rijavec M., Miljkovi M., "PSIHOLOGIJA OBRAZOVANJA ", IEP, Zagreb, 2003. 9

9) Desforges C., "USPJENO UENJE I POUAVANJE - PSIHOLOGIJSKI PRISTUPI", Educa, Zagreb, 2001. 10) Wood D., KAKO DJECA MISLE I UE, Zagreb, Educa, 11) Grgin, EDUKACIJSKA PSIHOLOGIJA, Jastrebarsko, Slap, 1997. 12) Petz B., PSIHOLOGIJSKI RJENIK, Prosvjeta, Zagreb, 1992. 13) Vasta R., Haith M. H., Miller S. A., DJEJA PSIHOLOGIJA, Jastrebarsko, Slap, 1998. 14) Babarovi T., Barui J., aki M., PSIHOSOCIJALNE I OBRAZOVNE ODREDNICE KOLSKOG USPJEHA UENIKA OSNOVNIH KOLA: DOSEZI DOSADANJIH ISTRAIVANJA, Suvremena psihologija, br. 2, 2010.

15)D. Goleman, EMOCIONALNA INTELIGENCIJA, Mozaik knjiga, Zagreb, 1997.

16) Goleman D. SOCIJALNA INTELIGENCIJA, Mozaik knjiga, Zagreb, ?

10

KONTROLNA LISTA ZA PROCJENU VIESTRUKIH INTELIGENCIJA KOD UENIKA

Ime uenika: __________________________________

Oznaite tvrdnje koje se odnose na uenika.

LINGVISTIKA INTELIGENCIJA __ pie bolje od veine vrnjaka __ pria nevjerojatne prie __ dobro pamti imena, mjesta, datume i trivijalne podatke __ voli igre rijei __ voli itati knjige __ pravilno srie rijei __ voli aljive stihove, igre rijei i rijei koje se teko izgovaraju __ voli sluati (prie, radio emisije, audio-snimke knjiga) __ ima solidan vokabular (za svoju dob) __ njegova/njena komunikacija je izrazito verbalna Druge lingvistike sposobnosti:

LOGIKO-MATEMATIKA INTELIGENCIJA __ postavlja puno pitanja o tome kako stvari funkcioniraju __ voli raditi ili se igrati s brojevima __ voli matematiku __ matematike i raunalne igrice su mu zanimljive (ako nema pristup raunalu, to se odnosi na matematike i znanstvene igre) __ voli ah, damu ili druge strategijske igre __ voli zagonetke ili enigme __ voli organizirati stvari prema kategorijama, hijerarhiji ili loginom slijedu __ voli eksperimentirati na nastavi prirodoslovnih predmeta ili u slobodnoj igri __ pokazuje interes za prirodoslovne predmete __ postie dobar rezultat na piagetovskim procjenama logikog miljenja Druge logino-matematike sposobnosti:

11

PROSTORNA INTELIGENCIJA __ u opisu se slui jasnim vizualnim slikama __ bolje se slui zemljopisnim kartama, grafikonima i dijagramima nego tekstom (ako se radi o djetetu predkolske dobi, onda ih promatra radije nego tekst) __ dosta mata __ voli aktivnosti vezane uz umjetnost __ dobro crta __ voli gledati filmove, dijapozitive i druge oblike vizualnog izlaganja __ voli rjeavati slagalice, labirinte ili druge vizualne aktivnosti __ izrauje zanimljive trodimenzionalne strukture (npr. od LEGO kocaka) __ u itanju vie informacija izvlai iz slika nego iz rijei __ rka po udbenicima, biljenicama ili drugim materijalima Druge prostorne sposobnosti:

TJELESNO-KINESTETIKA INTELIGENCIJA __ ima vrhunske rezultate u jednom ili vie sportova (ako se radi o predkolcu, onda pokazuje napredne tjelesne sposobnosti) __ ako due vremena sjedi na jednom mjestu, nemiran/nemirna je, mekolji se, lupka nogama ili se vrpolji __ vrlo vjeto oponaa kretnje ili govor drugih ljudi __ rastavit e neki predmet i onda ga ponovno sastaviti __ uvijek mora opipati ono to vidi __ voli trati, skakati, hrvati se i sline aktivnosti (ako je rije o starijem djetetu, ove e se sklonosti pokazati u neto primjerenijem obliku-npr. tranju u razred, preskakanju stolica) __ dobar/dobra je u zanatima (npr. obradi drva, vezenju, mehanici) ili na druge naine pokazuje motoriku koordinaciju __ voli dramatizaciju __ kada misli ili radi, prema vlastitom priznanju, prima razliite fizike podraaje __ voli raditi u glini ili druge taktilne naine izraavanja (npr. slikanje prstima) Druge tjelesno-kinestetike sposobnosti:

12

GLAZBENA INTELIGENCIJA __ moe prepoznati da je glazba izvedena u pogrenom tonalitetu ili da ne zvui dobro __ pamti melodije pjesama __ kada pjeva, ima ugodan glas __ svira glazbeni instrument, pjeva u zboru ili nekoj drugoj grupi __ odmjereno se izraava i/ili kree __ nesvjesno pjevui u sebi __ dok radi, ritmiki lupka po stolu __ osjetljiv/osjetljiva je na zvukove koji dolaze iz okoline (npr. na zvuk kie po krovu) __ dobro reagira na glazbu koja se slua __ pjeva pjesme koje je nauio/nauila u koli Druge glazbene sposobnosti:

INTERPERSONALNA INTELIGENCIJA __ voli se druiti s drugim uenicima __ ostavlja dojam roenog voe __ savjetuje prijatelje koji imaju problema __ dobro se snalazi na ulici __ lan/lanica je klubova, odbora, organizacija ili neformalne skupine vrnjaka __ voli neformalne oblike pouavanja druge djece __ voli se igrati s drugom djecom __ ima dvoje ili vie dobrih prijatelja ili prijateljica __ sposobnost empatije ili brige za druge __ poeljno je drutvo Druge interpersonalne sposobnosti:

13

INTERPERSONALNA INTELIGENCIJA __ pokazuje neovisnost ili odlunost __ ima stvaran osjeaj za vlastite sposobnosti ili slabosti __ moe se sam/a igrati ili uiti __ na drugaije zahtjeve odgovara vlastitim stilom ivota i uenja __ ne pria puno o svojim interesima ili hobijima __ zna kojim smjerom ide __ vie voli raditi sam nego s drugima __ vjerno izraava svoje emocije __ zna uiti iz vlastitih greaka i uspjeha __ ima visoku razinu samopotovanja Druge intrapersonalne sposobnosti

PRIRODOSLOVNA INTELIGENCIJA __ u razgovoru u razredu esto spominje svoje ljubimce ili omiljena mjesta u prirodi __ voli izlete u prirodu, zooloki vrt ili prirodoslovni muzej __ osjetljiv/a je na prirodne oblike (npr. u etnji prirodom primjeuje planine, oblake; a u etnji gradom tu e sposobnost demonstrirati osjetljivou na oblike popularne kulture poput tenisica ili marki automobila) __ redovito zalijeva biljke u uionici i brine se za njih __ u uionici je uvijek u blizini kaveza s glodavcima, akvarija ili terarija __ uvijek se uzbudi kad se ui o ekologiji, prirodi, biljkama ili ivotinjama __ u razredu se uvijek zalae za prava ivotinja ili ouvanje Zemlje __ voli raditi na prirodnim projektima, poput promatranja ptica, skupljanja leptira ili kukaca, prouavanja stabala ili uzgajanje ivotinja __ u kolu donosi kukce, cvijee, listove ili druge predmete iz prirode kako bi ih pokazao/pokazala drugim uenicima ili uiteljima __ postie dobar uspjeh u kolskim zadacima koji su vezani uz ive sustave (npr. bioloke teme u nastavi prirode ili pitanja okolia u nastavi drutvenih predmeta) Druge prirodoslovne sposobnosti:

Preuzeto iz: Armstrong, T. (2006).Viestruke inteligencije u razredu. Zagreb: Educa. 14