Sveučilište u Zagrebu

Filozofski fakultet
Odsjek za pedagogiju
Kolegij: Upravljanje i autonomija škole

SUKOBI U ŠKOLI -
Komunikacijske vještine za
rješavanje sukoba

Mentorica: mr.sc. Vilmica Kapac

Studentice: Adamović Nika, Pavić Iva, Petrinec Ana

Zagreb, prosinac 2022.

 Sadržaj:

Uvod Određenje sukoba

01 (Vrste, rješavanje i stilovi sukoba) 02

Komunikacija i Zaključak
03 asertivnost 04

Radionica Literatura
 01
Uvod

“Riječ sukob dolazi od latinske riječi conflictus koji označava

zajednički napad ili udar” (Buben, 2018)
 1. Uvod
• Ne postoji škola u kojoj sukob bilo koje vrste ne postoji - u praksi česta pojava
• Ključno je da učenici, ali i svi ostali sudionici odgojno-obrazovnog procesa što ranije postanu
svjesni značenja sukoba i njegove težine
• sukob ne opredjeljujemo na jedinstveno negativno ili pozitivno djelovanje, već je ono mehanizam
kojim se dolazi do promjena u društvu, sastavni je dio svakodnevne komunikacije i dio socijalnog
života ljudi

“Ljudi konflikt definiraju vrlo različito, na primjer kao spor, svađu, nesporazum, tučnjavu, različita
mišljenja i stavove o određenoj situaciji. Isto tako, ovu riječ tumače kao međusobno suprotstavljanje
različitih potreba, želja, interesa, osjećaja i djela” (Ćosić, 2021)
KLJUČNE TOČKE/ELEMENTI SUKOBA:

• Najmanje dvije strane su uključene u sukob;

• Prisutna je neka vrsta borbe, prijetnje, ili straha

povezanog s gubitkom nečeg što je sukobljenim

stranama važno;

• Sukobljene strane su u interakciji;

• U velikoj su mjeri izraženi osjećaji koji prate sukob

Muminović i Pijaca (2009)
 02
ODREĐENJE
SUKOBA
 “Sukob je pojam koji označuje situaciju u kojoj postoje suprotna
zbivanja i tendencije, ponašanja i čuvstva. Riječ je o vrlo čestoj
univerzalnoj pojavi koja se očituje kako na individualnom planu,
odnosno unutar samog čovjeka, tako in a interindividualnom planu,
odnosno između dvoje ili više ljudi”

(Petz, 2007, prema Skelac, 2017)

 VRSTE SUKOBA
• UNUTAR ODGOJNO-OBRAZOVNE USTANOVE I UNUTAR UČIONICE:

SUKOB
SUKOB RESURSA SUKOB INTERESA
VRIJEDNOSTI

predstavlja želju dviju ili više
osoba za nečime čega nema
dovoljno za svakoga
veže se i ovisi o intrinzičnim
motivacijama svakog od
pojedinaca koji su u sukob
uključeni
sukob vrijednosti koji se definira
kao sukob do kojeg dolazi zbog
propitivanja vrijednosti, uvjerenja,
mišljenja i stavova neke osobe ili
skupine ljudi
 VRSTE SUKOBA
• UNUTAR ODGOJNO-OBRAZOVNE USTANOVE I UNUTAR UČIONICE:

SUPARNIČKI NEPRIJATELJSKI INSTRUMENTALNI

nastaje slijedom natjecanja
dviju ili više strana koje su u
sukob uključene te je izazvan
situacijom u kojoj se
sukobljenje strane nalaze
vežu se osveta, atribucija i za svoj cilj uzima obranu vlastitih
manjak komunikacije, a inetresa ili stjecanje prednosti
negativna međuovisnost
sukobljenih strana nije očita
 VRSTE SUKOBA TEMELJENIH NA
POSLJEDICAMA

KONSTRUKTIVNI DESTRUKTIVNI

Kad sudionici konflikta vode unose nemir i loše utječu na

računa o obostranim potrebama i komunikaciju koja čak može
konstruktivno ga rješavaju, biti prekinuta, a razlog tome je
konflikt može pomoći najčešće nedostatak želje da se
cjelovitijem sagledavanju problem riješi
problema i potaknuti pronalaženje
učinkovitijih rješenja te čak i
unaprijediti komunikaciju
 VRSTE SUKOBA NA TEMELJU SUDIONIKA U
SUKOBU:

INTRAPERSONALNI INTERPERSONALNI

ili unutrašnji sukobi su sukobi i ili sukobi među pojedincima i

proturječja unutar samog
pojedinca čija se mišljenja,
uvjerenja i stavovi ne poklapaju
s njegovim ponašanjem i
djelovanjem
grupama sukobi su u koje su
uključene i intrapersonalne
karakteristike, a predstavljaju
sukobe zbog vlastitih uvjerenja
i stavova
RJEŠAVANJE SUKOBA
• Suradnja ili natjecanje pojam je koji svakoj od sukobljenih strana pruža mogućnost
stupanja u suradničke odnose ili natjecateljsko ponašanje i stav prema oprečnoj strani

• Percepcija - sukobljene strane tijekom sukoba često krivo percipiraju stavove i

namjere međusobno pa je iz tog razloga uključenost objektivne treće strane, koja u
sukobu ne sudjeluje, prijeko potrebna

• Sukobljene strane često gube povjerenje međusobno koje je kasnije teško povratiti

• Okolnosti su u sukobima često promjenjive prirode, a do zaoštravanja dolazi

ukoliko, nakon pogreške koja se dogodila na jednoj od sukobljenih strana, druga
strana u sukobu odluči uzvratiti jednakom mjerom
 STRATEGIJA PREDNOSTI NEDOSTACI

NAMETANJE (natjecanje) -šansa da dobijemo sve -možemo izgubiti sve

-uzbuđenje, borba -udaljavamo se od drugih
- osjećaj moći -obeshrabrujemo druge da rade s
nama
-mogućnost većeg konflikta u
budućnosti

IZBJEGAVANJE -ne zahtijeva vrijeme ni energiju -manja stimulacija

-čuvamo se za važnije konflikte -manje kreativno rješavanje problema
-slabo razumijevanje potreba drugih
-nepotpuno razumijevanje problema

POPUŠTANJE (prilagodba) -ne dižemo bespotrebnu prašinu -smanjeno poštovanje i osjećaj da

-ljudi nas opažaju kao osobu koja daje nismo brinuli za sebe
podršku -gubitak moći
-štedimo energiju za druge stvari -izostanak našeg doprinosa rješenju
-drugi nam ne moraju vjerovati da
smo se spremni žrtvovati
 STRATEGIJA PREDNOSTI NEDOSTACI

KOMPROMIS -nitko ne ostaje praznih ruku -konflikt se može ponovno pojaviti jer
-mir u kući ni jedna strana nije potpuno
-može, ali ne mora potaknuti zadovoljna
kreativnost -ni jedna strana nije dobila sve što želi

SURADNJA -obje strane dobivaju -zahtijeva puno vremena

-bolja šansa za dugoročna -gubitak osjećaja nezavisnosti
rješenja
-potiče kreativnost u rješavanju
problema
-bolja kvaliteta rješenja
-nova razina rješenja problema
Ključno je naglasiti da proces rješavanja sukob mora biti konstruktivan kako bi se djeci i

učenicima omogućilo razumijevanje sukoba, njegovih karakteristika i elemenata, ali i

kako bi im se ukazalo na primjerene načine djelovanja u takvim situacijama. Za proces

konstruktivnog rješavanja sukoba važno je steći kvalitetne suradničke odnose kojima se

isti slijedom događaja produbljuju i učvršćuju

(Buben, 2018).
 PREDUVJETI USPJEŠNOG RJEŠAVANJA SUKOBA

Aktivno slušanje Poštivanje i otvorena komunikacija

Komunikacijske vještine
Poznavanje vještina nenasilnog
rješavanja sukoba
Spremnost na suradnju

Međusobno povjerenje
 METODE RJEŠAVANJA SUKOBA:
• MOGU SE PODIJELITI U DVIJE KATEGORIJE:

AUTORITARNE ALTERNATIVNE

prisutna treća strana koja donosi odluke jer

sukobljenje strane nemaju dovoljno
kontrole nad sukobom u koji su upleteni
(*razlikuje se od alternativnih po razini
kontrole)
sukobljene strane imaju veliku kontrolu nad procesom
rješavanja sukoba, a ishod ovisi o stranama koje su se
našle u sukobu (pregovaranje, mirenje i medijacija)
 “THE PEACE PROCESS”

Učenje opažanjem ili Pričanje priča i igranje Hlađenje, izglađivanje i

Skečevi
modeliranje uloga predah

Učenje opažanjem ili modeliranje, skečevi, pričanje priča i igranje uloga tehnike su koje se koriste kako bi se učenike
potaknulo na promišljanje u sukobu i potaknulo ih da se uključe u njegovo rješavanje dok su hlađenje, izglađivanje i
predah tehnike smirivanja emocija koje su se javljale tijekom sukoba
 MOGUĆI STILOVI RJEŠAVANJA SUKOBA

01 04
NATJECANJE KOMPROMIS

02 05
IZBJEGAVANJE SURADNJA

03 06
PRILAGODBA *METODE PREGOVARANJA I
POSREDOVANJA
 03
KOMUNIKACIJ
AI
ASERTIVNOST
 ASERTIVNOST

• oblik ponašanja koji određujemo kao borbu za svoja prava i izražavanje

mišljenja na izravan način, te odbijanje nerazumnih zahtjeva, bez osjećaja

straha i krivnje, tj. to je otvoreno i pošteno iznošenje mišljenja

• naučeno je ponašanje i označava zalaganje za vlastita prava prikladnim i

Asertivnost jasnim djelovanjem

• tehnike asertivnog ponašanja i komuniciranja u koje se ubrajaju Ja-poruke,

Pokvarena ploča, Odbijanje tuđih zahtjeva, Sortiranje stavova, Selektivno

ignoriranje, Neutraliziranje ljutnje i bijesa, Vraćanje lopte, Otvaranje,

Negativna asercija i Građenje kompromisa

 TEHNIKE ASERTIVNOG KOMUNICIRANJA I PONAŠANJA

JA-PORUKE -poruke u kojima govorimo o stanju u kojem se nalazimo

-izazivaju želju za suradnjom
-poziva sugovornika na zajedničko rješavanje problema
-tri dijela Ja-poruka: 1. opis ponašanja koji nam smeta bez
osuđivanja, 2. izražavanje svojih osjećaja, 3. pojašnjavanje
konkretnih i stvarnih posljedica opisanog ponašanja s prijedlogom
buduće akcije

POKVARENA PLOČA -koristi se u komunikaciji s ljudima koji ne reagiraju na druga dva

dijela trodijelne rečenice
-ponavljanje zahtjeva bez emocija i dodatnih objašnjenja

ODBIJANJE TUĐIH -NE bez agresije i neljubaznosti

ZAHTJEVA -NE odlučno i kratko s jasnim objašnjenjem

SORTIRANJE STAVOVA -sugovornik zamjenjuje činjenice s ciljem kako bi nas uvjerio da se

ponašamo prema njegovim željama
-ukazivanje na nelogičnost i ponavljanje zahtjeva
SELEKTIVNO IGNORIRANJE -sugovornik neadekvatno inzistira na nekim stvarima ili destruktivno
komentira
-ignoriranje takve komunikacije ili pokretanje nove teme

NEUTRALIZIRANJE LJUTNJE I -sugovornici tijekom komunikacije izražavaju neadekvatnu ljutnju ili bijes
BIJESA -odbijanje komunikacije dok se sugovornih ne smiri i jasno mu to staviti do
znanja

VRAĆANJE LOPTE (tehnika -u situacijama u kojima se nalazi manipulativna kritika

negativnog ispitivanja) -postavljanje pitanja koja će sugovornika primorati da shvati kako njegova
tvrdnja ne stoji te da smo svjesni manipulacije

OTVARANJE -izricanje osjećaja i pohvala, a ne samo stavova

-gledanje osobu u oči, obraćanje imenom uz osmijeh

NEGATIVNA ASERCIJA -vještina prihvaćanja kritike koja proizlazi iz činjenica

-pažljivo slušanje
-prihvaćanje kritike i mogućnost ispravljanja pogreške

GRAĐENJE KOMPROMISA -obostrano zadovoljavajuće rješenje s dogovorom nastavka komunikacije

 Aktivno slušanje
• Vještina slušanja mnogo je više od sposobnosti da čujemo, obuhvaća razumijevanje poruke, situacije
i druge osobe.

• Razgovor je proces koji se sastoji od govorenja i slušanja. Međutim često se zanemaruje činjenica da
bez aktivnog slušanja nema sporazumijevanja.

Koristi aktivnog slušanja: pokazuje vaš interes i brigu za govornika, vodi do bolje informiranosti o
govorniku ili situaciji, potiče daljnju komunikaciju…
 4. ZAKLJUČAK

• Sukobi se događaju svakodnevno u odgojno-obrazovnim ustanovama — važno

je da se sukob smatra pozitivnim i konstruktivnim sredstvom za promjene u
postojećem stanju

• Ako u ustanovi nema sukoba, ta ustanova ne može napredovati jednakom

brzinom kao ona koja je svjesna dobrobiti koje može donositi sukob

• Poticati zdravu i brižnu komunikaciju među svim članovima odgojno-

obrazovnog procesa + razvijati i poticati: komunikacijske vještine, empatiju i
suosjećanje (pedagoške radionice)
RADIONICA

GRUPNI RAD
 LITERATURA
1. AKTIVNO SLUŠANJE, (2014). Sveučilišni savjetovališni centar Sveučilišta u Rijeci – Psihološko savjetovalište,
Rijeka. URL: Aktivno_sluanje.pdf (uniri.hr)

2. Buben, K. (2018) NAČINI RJEŠAVANJA SUKOBA MEĐU UČENICIMA. Diplomski rad. Zagreb: Sveučilište u
Zagrebu, Filozofski fakultet fakultet.

3. Ćosić, D. (2021) RANO UVOĐENJE UČENIKA U KONSTRUKTIVNO RJEŠAVANJE KONFLIKATA.

Varaždinski učitelj: digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje, 4(6), 595-607.

4. Pečnik, N. (1994) SUKOBI I STRATEGIJE NJIHOVA RJEŠAVANJA. Ljetopis socijalnog rada, 1(1), 59-59.

5. Skelac, M. (2017) SUKOBI U KOMUNIKACIJSKIM ODNOSIMA IZMEĐU UČENIKA I UČITELJA. Life and
school: journal for the rheory and practice of education = Leben und schule, LXIII(2), 49-58.

6. Skupnjak, D. (2020) RJEŠAVANJE KONFLIKATA I VJEŠTINE ASERTIVNOSTI. Varaždinski učitelj: digitalni

stručni časopis za odgoj i obrazovanje, 3(3), 98-116.
HVALA NA SURADNJI I
SUDJELOVANJU!