Professional Documents
Culture Documents
DOKUMENTACIJU
I EDUKATIVNU
INOVACIJU
2
OZNAČAVA VRIJEME UČENJA
Ž
A
TERMINOLOGIJA
3
POZIV NA GRUPNI RAD
FILM
POZIV MENTORU
KLJUČNA TERMINOLOGIJA
4
PODACI O POSTOJANJU CENTARA ZA DOKUMENTACIJU
KAFA
KAFE PAUZA
4. PRAKTIČNA PRIMJENA
5
NEŠTO O DAUNOVOM SINDROMU
6
KAKO SE POSTAVLJA DIJAGNOZA DAUNOVOG SINDROMA?
7
je bitan) i van kuće (uključivanje u specijalne programe, rad sa defektologom,
psihologom, logopedom) da bi se potencijali koje takvo dijete posjeduje
maksimalno stimulisali i razvili.
http://zajednica-down.hr/
8
Kontakt u Bosni i Hercegovini
downsy@epn.ba
telefon 033 551 810
fax 033 551 810
9
LIČNO ISKUSTVO PABLA PINEDE
RODITELJA
NASTAVNIKA
10
ŽIVOTNA PRIČA PABLA PINEDE
11
Kada sam počeo da čitam sve o Daunovom sindromu napisano,
pomislio sam da ja nisam takav, da sam, sigurno, poseban slučaj i da
su drugi onakvi kako piše u knjigama. Naravno da nisam bio u pravu.
Kao sto rekoh, ili ga imaš ili ga nemaš!
I bio sam bijesan sto se mentalne sposbnosti osoba sa Dunovim
sindromom uvijek prikazuju kao gore nego fizičke. Objašnjavaju kako
smo retardirani, finije s "posebnim potrebama" i, sto je najgore, da
tome nema lijeka. Genetika je tako htjela. Zasto? Ne zna se!
U medicinskim udžbenicima i studijama miješaju mentalno stanje s
ludilom kao i nekada davno kada se zaista nije pravila razlika izmedju
čovjeka retardiranog i ludog.
Etiketa "mentalno" uvijek se povezuje s maloumnošću. I danas.
Posao sam u gimnaziju, niko u školi nije očekivao dječaka s
Daunovim sindromom i svijet me je gledao pogledom: " Šta ovaj traži
tu?" I učinili su nešto surovo i nezakonito: pokuašli su da nagovore
profesore da izglasaju da nisam za gimnaziju, da me treba smjestiti
gdje idu djeca sa Daunovim i ko zna kakvim jos sindromima. To,
srećom, nije uspjelo.
Svoje školske drugove, jos smo bili djeca, osvajao sam planski i
polako. Znao sam da moram, da bi me prihvatili, da se uključim u
njihove priče, da se ničim ne izdvajam. Na kraju smo postali drugovi.
Na časovima sam bio aktivan, postavljao sam pitanja. Kod kuće sam
učio sto sam više mogao. Tako sam stekao povjeranje profesora da je
s mojim mozgom sve u redu.
Nekako u to vrijeme privukao sam pažnju jer je bilo nezamislivo da
neko sa Daunovim sindromom pohadja gimnaziju i to uspješno. Od
tada se sve pogorsalo. Kada smo imali 16 godina, školski drugovi
počeli su da me gledaju s visine i prestali su da mi se obraćaju. Valjda
su postali svjesniji naše fizičke razlike.
Život mi se pretvorio u pakao. Postao sam malodušan, na granici da
odustanem i ispišem se iz gimnazije. Nisam znao kako da tu svoju
odluku saopštim roditeljima i zato sam ćutao. Nisam htio da zbog
mene pate vise nego sto je potrebno. Bili su to veoma teški dani.
Osoba koja mi se tada najviše našla bila je školski psiholog.
Profesori su, kao na početku, postali prema meni sumnjičavi, davali su
mi niže ocjene nego sto sam zasluživao. Govorili su da neću naučiti,
da ne znaju kako da mi objasne ono sto mi nikada neće biti jasno. Na
kraju trećeg razreda gimnazije sve se, ponovo, vratilo na staro.
12
Mojoj majci, ona o tome priča i danas, najteže je bilo kada sam ja, još
davno, pitao da li će moje lice uvijek ostati ovako ili će se promijeniti,
pa da bude kao kod mojih drugova. Rekla mi je istinu, roditelji me
nikad nisu lagali, da cu uvijek biti ovakav. I to sam odmah prihvatio.
Bio sam mali.
Kasnije sam shvatio da sve osobe s Daunovim sindromom imaju
uzane oči, kao Mongoli, blazen izraz lica, nizak rast i punačko tijelo.
Veoma smo prepoznatljivi! Jednom me je jedna gospodja, bas na
nekom predavanju o Daunovom sindromu, pitala imam li namjeru da
se podvrgnem estetskoj kirurškoj operaciji koja bi promijenila crte
lica.
Tada sam imao samo 14 godima, ali sam već dovoljno znao i
odgovorio sam joj nimalo učtivo: "Zar vam se moje lice ne dopada?
Za mene je ono cast!" Naravno da mi nikada nije bio čast, ali tako sam
joj u ljutini rekao. Jedna od nevolja osoba s Daunovim sindromom
jeste sto je društvo naviklo da ih smatra vječitom djecom.
Možda neki od nas i nesvjesno biraju da nikada ne odrastu kako ne bi
morali da se suoče sa svijetom koji doživljavaju, s punim pravom, kao
neprijateljski. Neke na to upućuju sami roditelji. To mi je razumljivo,
ali nije moj slučaj. Veoma rano počeo sam da se grozim sažaljenja.
Izlazio sam u svijet da bih dokazao ko sam i za sta sam sposoban.
Kada smo sa školom posli na put u Italiju, imao sam 15 godina,
policija na aerodromu u Madridu učinila mi je veliku nepravdu.
Odjednom su pronašli da petnaestogodišnjak sa Daunovim sindromom
nesmije da napusti zemlju bez izričitog roditeljskog odobrenja. Kao da
su me profesori kidnapovali i silom poveli sa sobom!
Moj profesor je objasnio da te iste večeri treba u Italiji da održim
predavanje, ali mu nisu povjerovali i počeli da se smiju ko ludi:
Predavanje? U petnaestoj godini, pa jos sa Daunovim sindromom?
Koješta! Profesor je morao da telefonira mojim roditeljima i tek tada
su me pustili. Bila je to jedna od prilika kada čovjek postaje svjestan
koliko su predrasude duboko ukorjenjene.
Moji roditelji mnogo su doprinjeli ovome što sam uspio da uradim sa
svojim životom. Uvijek su se prema meni ponašali u skladu s mojim
godinama, a ne sa izgledom i Daunovim sindromom. Kod njih ni u
čemu nisam imao popusta. Smatrali su da treba da ostanem
samostalan i samodovoljan i tako su me vaspitali.
U početku, kada sam kao dosta mali nekud išao autobusom, roditelji
13
su se, saznao sam kasnije, mnogo plašili, ali su strah zadržavali za
sebe i pratili me izdaleka, nikada ih nisam primjetio. Onda su i s tim
prestali. Bili su hrabri i, za moje dobro, nikada nisu popustili. Za njih
sam, čini mi se, bio sasvim obično dijete i samo su se bojali kako ce
drugi da me prihvate.
Ja i žene? Oduvek sam gledao djevojčice i uvijek sam zaljubljen. Imao
sam mnogo platonskih ljubavi. Čim vidim lijepu djevojku, zaljubim
se. Volio sam djevojčice još u gimnaziji. Postojala je jedna zaista
lijepa. Jedne večeri njen dečko mi je, u šali ili ne, rekao: " Znači,
dopada ti se ova mala?"
Bilo mi je užasno i u suzama sam se okrenuo i posao kući. Djevojčica
je pošla za mnom govoreći: "Pablo, mi smo drugovi, treba to i da
ostanemo!"
14
ISKUSTVA MAJKE DJETETA SA DAUNOVIM SINDROMOM
« U brak smo, moj muž i ja, kao i svi ušli s velikim iščekivanjima.
Ali... naše prvo roditeljsko radovanje pretvorilo se u svoju suprotnost,
jer je naš prvjenac rođen s Downovim sindromom.Poslije prvog šoka,
zajednički smo se opredjelili da se toj nevolji suprostavimo. Moj muž
je doživio naše početničke muke oko njegovog osposobljavanja.
Doživio je i dolazak na svijet našeg drugog sina- Adnana, našu
nemuštu radost što će Jasko u njemu imati svoju potporu, svoju
sigurnost. Ali... nije dočekao niti jedno drugo očinsko radovanje.
Jasko je imao sedam, a Adnan pet godina kada je virus
encefalomeningitis napao njihovog oca i za samo devet dana odnio ga
u nepovrat»
« Kako je bilo teško mojoj duši! U kakva iskušenja bivam dovedena!
Hoću li smoći toliko snage da na sve odgovorim? Hoću li znati da im
se oduprem? Moram...Nema vremena za samosažaljenje»
« Sve što sam naučila u roditeljskoj kući, uz svoju mamu, našlo je
primjenu u mom životu. A naučila sam zaista mnogo.Tu sam
spoznavala da život nije pjesma, nije poezija, da je to, zapravo,
15
neprekidna borba s raznovrsnim nedaćama i izazovima koje sobom
sam život nosi. Naučila sam koliko snage, upornosti i predanosti treba
uložiti da bi se postigao željeni cilj. Naučila sam da se pred
nevoljama nesmije pokleknuti, da patnju treba prihvatiti i tako
osloboditi sve rezervne unutarnje snage i kanalisati ih u pravom
smjeru. Na taj način sam je bila spremna da se oduprem vlastitim
nevoljama, a danas, pred vama, da javno govorim o svojim iskustvima
i svom načinu borbe i da ih prenesem na one kojima je ona potrebna.
Sve sam to pretočila u knjigu «Podižući čovjeka»
« Ja sam hendikepu svoga djeteta pristupila srcem i uporno tragala za
rješenjima njegove svakodnevnice. Danonoćno sam bila suočena s tim
hendikepom i svakodnevno, po ko zna koliko puta, iznalazila neki
izlaz, neko rješenje. Tako je nastalo trideset i devet praktičnih pravila,
koja mogu biti pomoć roditeljima. Sva svoja saznanja stečena u
druženjima, razgovorima i radu sa svojim djetetom, prenijela sam u
istinite, vjerodostojne priče o njemu. Iz njih izranja lik dobrodušne,
poštene, pravične, snalažljive, odane pa i lucidne osobe, kako je rekla
jedna čitateljka. Tu su predočene i njegove slabosti, nepromišljenosti,
nepredvidivosti i niz drugih manjkavosti svojstvenih, zapravo, svima
nama.. Tu su i moje reakcije na te slabosti. U knjizi su našli mjesto i
njegovi originalni rukopisi, zapravo njegove poruke u pisanoj formi
koje je često ostavljao na vidna mjesta. U njima je iskazivao svoje
bolne ljubavne dileme, nesporazume sa sobom i s okolinom, topla
izvinjenja za učinjene male greške prema meni, bajramske i
osmomartovske čestitke... a ono što smatram vrhuncem postignutog
jesu njegove sveske koje je satima, uporno i neumorno, punio
«preslikavajući» čitave kur'anske sure. Za prepisivanje takvih tekstova
njemu nije nedostajalo ni snage volje, ni koncentracije, što je u
potpunoj koliziji s tvrdnjama zvanične medicine. Tu su i njegovi
rukopisi prepisa stihova njegovih književnih simpatija-Prevera,
velikog francuskog pjesnika ljubavne poezije, jer je ljubav Jaskova
nasušna potreba, Ormanove pjesme o Bosni i drugih. Tu su i slike
njegovih kućnih poslova, kućnih ljubimaca...»
«Danas je mom Jasku 43 godine. Danas je to zaista socijalizirana,
komunikativna i izuzetno emotivna osoba sa stečenim i higijenskim i
svim drugim navikama potrebnim za normalan život. Danas mi se sav
moj trud obilato vraća. Danas, kad sam teško pokretna osoba moj
Jasko obavlja mnoge kućne poslove, uplaćuje režijske troškove,
16
podiže u banci naše penzije, a u vrijeme protekle agresije, vrlo
savjesno je odigrao ulogu nabavljača svega što nam je potrebno.
Povremeno me izvodi u šetnju, na pozorišne predstave, promocije
knjiga. Mi, u stvari, živimo jednim tihim, skromnim ali sadržajnim
životom. Mlađi sin je osnovao svoju porodicu i živi odvojeno od nas.
Dakle, moj sin Jasmin je najbolji dokaz da se upornošću i radom, čak i
u ovakvim slučajevima, može postići mnogo. Nikada nisam osjećala
stid zbog svog djeteta. Duboko žalim one roditelje koji, iz bilo kakvih
pobuda, izoluju svoje dijete i tako ga unaprijed osuđuju na sigurnu
propast.
I na kraju, u ime majki hendikepirane djece, i u svoje vlastito ime,
molim rođake, prijatelje, komšije, poznanike, slučajne prolaznike da,
u odnosu prema ovoj djeci, ulože bar minimum strpljenja,
razumijevanja, ljubavi i uvažavanja. Milost molim!
Kada sam se prvi put susrela sa učenicom N.N., mislila sam da je moj
najveći problem procijeniti koliko i koje školsko gradivo ona može
prihvatiti, i na koji najbolji način joj ga objasniti. Jako mnogo
vremena provodila sam smišljajući načine i metode rada koje bi
omogućile što bolji i kvalitetniji uspjeh. Greška je bila na samom
početku. Doživljavala sam neuspjehe u svakom pogledu, a ja sam bila
sve više razočarana svojim radom.
Pokušavala sam uspostaviti dobar kotakt sa njom, ali je ona sve
odbijala- i rad i razgovor.
Svoje neuspjehe nisam krila, kukala sam, bila ljuta i nezadovoljna
kada trebam raditi sa njom. Ona je čas provodila namrgođena, s
dosadom, ili pak nije htjela ući u učionicu već ostati ispred. Tada bih
držala otvorena vrata i morala sam obraćati pažnju da li se i dalje tu
nalazi i šta radi. Tješila sam samu sebe da ja i nisam studirala za rad sa
djecom s posebnim potrebama, pa da s toga i nemam dobrih rezultata .
Ipak, pitala sam se kako sam uspjela uspostaviti dobar odnos i
ostvariti dobre rezultate sa drugom djecom nekih drukčijih problema i
lakših mentalih retardacija?
17
A onda jedne prilike čula sam je kako govori koga od nastavnika voli,
a koga nevoli,i svoje razloge zašto je to tako. Shvatila sam da voli
muške nastavnike, a ne voli neke nastavnice. Pitala sam je da li mene
voli ili nevoli, a ona je nakon kraće šutnje odgovorila:
« Ti si mi svejedna».
„A šta znači to da sam ti svejedna?- pitala sam je.
«Pa, niti me ružiš niti mi lijepo govoriš, samo neka radim.»
18
zaljubljiva i idole nalaze u nastavnicima. Oni nemaju osjećaj za
razliku u godinama, nemaju izgrađene moralne granice, sve dolazi
direktno iz srca i sirovo. Od samog početka treba im davati na znanje
da ste vi puno stariji, graditi odnos na poštivanju i biti oprezan u
davanju komplimenata koji oni toliko vole. Ukoliko to neuspije,
potrebno je izgraditi distancu sa učenikom da bi shvatio da njegovi
stavovi i osjećanja nisu dobrodošla kod vas.
19
PRIJEDLOZI I SAVJETI ZA RODITELJE
Poštovani roditelji,
Phil Bosmans
20
Npr.Zajednički prepisujemo riječi ili rečenicu od dvije riječi.Odabir
zadataka vršimo pažljivo, lakši zadatak a pitanje što kraće i jasnije.
(Broji plave kružiće. Koliko ih ima?)
21
Video prezentacija je veoma važna. Prezentirajte djetetu video snimak
neke svečanosti koja je snimljena u bližoj okolini. Uočite njena
interesovanja i tražite da Vam kaže koga prepoznaje, a ako je i ona
bila prisutna toj svečanosti, uočite njena zapažanja.
22
PRAĆENJE UČENIKA
REZULTATI INDIV.
PREDUZETE (ŠTA SMO POSTIGLI) KOR.
AKTIVNOSTI RAD KAKO
CILJEVI SMO TO POSTIGLI
RAZDOBLJE
da savlada osnovne fizičke rad na času sa nastavnicom, učenica zna očitati dužinu u prepisuje jednostavnije preduzetnim
veličine i njihove jedinice zadavanje jednostavnijih centimetrima i metrima; ne zna primjere i crteže aktivnostima
septembar- da zna izmjeriti dužinu, primjera, često ponavljanje pretvarari u metre; temperaturu mjerenja voli da radi zaintersovana
novembar 2004. temperaturu i vrijeme istih zadataka- mjerenja i očitava, vrijeme u potpunosti praktičnim radom,
da se upozna sa raznim ogledi, CRTEŽI razlikuje materije(voda-zrak-... voli da crta
vrstama materije u prirodi
da shvati pojam brzine, rad na istom principu kao i u masu ne razlikuje od težine, sila zadavanje zadataka kod
težine i sile prethodnom periodu pojam koji zna nacrtati ali ne i kuće, jer često nije na času.
novembar januar da težinu izražava kao silu, prilagođeni nastavni listići, pojmiti
2004.II da predstavlja silu pomoću crteži brzinu usvaja kao pojam iz života
vektora(strelice)
pojam pritiska, rada i posebno pripremljeni teško komuniciranje o pojmovima ćesto ponavljanje
snage nastavni listići, pomoć koji su apstraktni, ali iz života odrađenih zadataka
da zna da pritisak zavisi od nastavnika shvata primjere
februar-april 2005.
težine i površine a rad od povezivanje sa životnim odsustvuje sa časova zbog bolesti
vremena i sile iskustvom, primjer na
snijegu
ponavljanje fizičkih aktivnosti kao i u prethodnim zna mjeriti vrijeme, dužinu, ponavljanje već rađenih mjerenje dužine stola
veličina periodima temperaturu, jedinice za njih, nastavnih listića i vježbi, i knjige, temperature
maj-juni 2005. brzinu usvaja kao životniPOJAM rad kod kuće hladne i zagrijane
zna funkciju termometra, vage, vode, vremena
metra i sata proteklog časa
23
24
PRILAGOĐENI PROGRAM ZA N.N. ZA FIZIKU VII RAZREDA
Učenica VII
Cilj:
- Da se upozna sa osnovnim fizičkim veličinama i njihovim jedinicama, te kako se one
mjere.
- Da shvati pojam brzine- odnosa vremena i pređenog puta
- da zna pojam i sastav materije- čestice
Septembar
- Fizičke veličine: dužina, jedinica za dužinu i mjerenje
- Fizičke veličine: vrijeme, jedinica i mjerenje
- Fizičke veličine: vrijeme i dužina- utvrđivanje
- Fizičke veličine: masa, jedinica i mjerenje
oktobar
- Fizičke veličine: temperatura, jedinica i mjerenje
- Fizičke veličine: masa i temperatura-utvrđivanje
- Labaratorijska vježba- mjerenja
- fizičke veličine- ponavljanje
novembar
- fizičke veličine- ponavljanje
- Fizička tijela i materija
- sastav materije:molekuli
- Materija i molekuli- utvrđivanje
decembar
- Materija i molekuli- ponavljanje
- pojam brzine
- brzina i jednoliko kretanje
- pojam brzine, brzina i jednoliko kretanje-ponavljanje
januar
- - fizičke veličine- ponavljanje
- Materija i molekuli- ponavljanje
februar
- pojam brzine, brzina i jednoliko kretanje-ponavljanje
- pojam sile, jačina sile predstavljanje s
- težina tijela, zavisnost od mase
- sila i težina- utvrđivanje
mart
- sila i težina- ponavljanje
- pritisak, pojam i zavisnost od sile (težine) i površine
- pritisak, pojam i zavisnost od sile i površine
- mehanički rad i pojam snage
25
april
- pritisak i mehanički rad-utvrđivanje
- pojam energije i vrste energije
- energija-ponavljanje
- rad, snaga i energija-ponavljanje
maj
- težina tijela-ponavljanje
- sila- ponavljanje
- mjerenja- ponavljanje
- materija- ponavljanje
juni
- brzina- ponavljanje
- pririsak- ponavljanje
26
FIZIKA
DUŽINA
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
1dm = 10 cm
1m i 60cm = 160 cm
1m i 60cm
1m = 100 cm
Zadatak:
Izmjeri dužinu svoje sveske, olovke, stola, a onda metrom za mjerenje izmjeri koliko je
široka tvoja učionica, a koliko su visoka vrata na učionici. Zapiši te mjere u
centimetrima ili metrima.
27
PRIRODA; ŽIVA I NEŽIVA PRIRODA
Pogledaj ove sličice.Neke od njih predstavljaju živu prirodu, a neke neživu. Svrstaj ih
tamo gdje misliš da trebaju biti:
Živa
priroda:_________________________________________________________________
________________________________________________________________________
Neživa (mrtva)
priroda:_________________________________________________________________
________________________________________________________________________
28
29
Vježba1: Koliko smo sposobni otkriti pojmove i njihovo
značenje ako su nam neka cula van funkcije
30 minuta
Cilj vježbe:
30
U trećoj grupi jedan učesnik mora odgonetnuti pojam koji će
mu drugi objašnjavati pantomimom. Samo onaj koji pogađa pojam
može govoriti, ostali ne, niti pisati i crtati.
10 min
I Na slijedećoj stranici ispišite osjećanja koja ste doživljavali
prilikom izvođenja vježbi.
______________________________________________________
______________________________________________________
______________________________________________________
______________________________________________________
______________________________________________________
______________________________________________________
__________________________________________
______________________________________________________
______________________________________________________
______________________________________________________
______________________________________________________
______________________________________________________
31
______________________________________________________
__________________________________________
10 min
______________________________________________________
______________________________________________________
______________________________________________________
______________________________________________________
______________________________________________________
______________________________________________________
__________________________________________
______________________________________________________
______________________________________________________
______________________________________________________
______________________________________________________
______________________________________________________
______________________________________________________
__________________________________________
32
KAFA
20 min.
FILM
10 min.
Nakon odgledanog filma i odrađenih vježbi koji su ključni
elementi neophodni u radu sa djecom sa teškoćama u razvoju.
______________________________________________________
______________________________________________________
33
______________________________________________________
______________________________________________________
______________________________________________________
______________________________________________________
__________________________________________
______________________________________________________
______________________________________________________
______________________________________________________
______________________________________________________
______________________________________________________
______________________________________________________
__________________________________________
______________________________________________________
______________________________________________________
______________________________________________________
______________________________________________________
______________________________________________________
___________________________________
______________________________________________________
______________________________________________________
______________________________________________________
____________________
34
KAFA
10 min.
20 min
VJEŽBA 2:
Odaberite neku nastavnu jedinicu ili neku temu i pokušajte
osmisliti na koji način bi ste je prenijeli učeniku s daunovim
sindromom.
UPUTE:
______________________________________________________
______________________________________________________
______________________________________________________
TEMA
______________________________________________________
______________________________________________________
35
CILJ KOJI ŽELITE POSTIĆI
______________________________________________________
______________________________________________________
______________________________________________________
______________________________________________________
____________________
ORGANIZACIJA VREMENA
______________________________________________________
______________________________________________________
______________________________________________________
______________________________________________________
____________________
4. AKTIVNOSTI
______________________________________________________
______________________________________________________
______________________________________________________
______________________________________________________
____________________
______________________________________________________
______________________________________________________
______________________________________________________
______________________________________________________
____________________
36
5. POTREBAN MATERIJAL
______________________________________________________
______________________________________________________
______________________________________________________
______________________________________________________
____________________
______________________________________________________
______________________________________________________
______________________________________________________
______________________________________________________
____________________
PROBLEMI RESURSI
37
LITERATURA:
38
ZAKLJUČCI
39