POREMEAJI PONAANJA DJECE I MLADIH

Dijete je linost u razvoju. Odmah po roenju ima potrebu za sigurnou, ljubavlju i toplinom. Ono
ima potrebu da se hrani, da bude isto, da se igra, da nekome pripada, da ga okolina cijeni i voli,
da njegova linost doe do izraaja. vako dijete treba rasti u emocionalno stabilnoj sredini, u
atmos!eri ljubavi i povjerenja.
Djeca su kao zvijezde za koje je rimski !ilozo! eneka rekao"
# $ad bi se zvijezde vidjele samo s jednog mjesta na %emlji, ljudi ne bi prestajali tamo dolaziti i
diviti se toj udesnoj pojavi...&
Dakle, svako je dijete svojevrsno udo, a poneko je i #udo od djeteta&. #Djeca sa poremeajima
u ponaanju su ona djeca ije ponaanje uzrokuje kon!liktne situacije. ' tom slucaju govorimo o
emocionalno oteenoj ili o socijalno neprilagoenoj djeci. (ko ponaanje linosti u odreenoj
okolini dobije oblik prekraja onda se govori o delinkventnom ponaanju.
Delinkvencija je zakonski pojam i odnosi se na onu djecu i omladinu koja su zbog svog
ponaanja dola u sukob sa zakonom&.
Djeca odrasla u tekim uvjetima obiteljskog ivota, zbog ega su bila zapostavljena,maltretirana i
nevoljena, kasnije u ivotu imaju tekih problema u drutvenom ivotu ) lake usvajaju kriminalno
ponaanje. *aglo buenje osjeajnosti, nastanak osjeajnih kriza i duevnih previranja pogoduju
stvaranju nestabilnosti mlade osobe koja teko moe kontrolirati svoje agresivno ponaanje.
+ladi doivljavaju u sebi suviak energije koja ih sili na djelovanje. (ko se ta energija ne troi za
ostvarenje vrijednih ciljeva, ona se lako moe okrenuti u destruktivno nasilniko ponaanje. '
traenju svoga identiteta i potrebne samostalnosti mladi su skloni prkositi svakom autoritetu, a
ponekad se prema njemu i agresivno ponaati.
Do !rustracije najee dovode interpersonalni i intrapsihiki kon!likti. ' stanju !rustracije ljudsko
je djelovanje i ponaanje obino loe prilagoeno jer emocionalno stanje osobe tada ima prevagu
nad racionalnim. ' takvom stanju snien je prag tolerancije za razrjeenja neugodnih situacija, pa
mladi lako prihvaaju agresiju kao obranu.
+ladi koji se uputaju u kriminalne radnje ine to esto upravo zato to nemaju izgraen i usvojen
pravi sustav vrijednosti koje bi mogle osmisliti ivot mlade osobe. ' program zdravog odgoja
mladih obvezno bi trebalo uvrstiti i moralni odgoj koji navijeta istinske vrijednosti, !ormira
ispravnu savjest i tako stvara u mladima osjeaj odgovornosti za svoj i tui ivot.
,oremeaji u ponaanju podrazumijeva sva ona ponaanja koja na neki nain ometaju dijete ili
mladog ovjeka u redovnom !unkcioniranju, te mogu biti tetna i opasna za tog pojedinca i-ili
njegovo okruenje.
+ladenaka delinkvencija je danas velik problem u svijetu. +nogobrojni su uzroci ove pojave.
*ajee se navode" opa svjetska nestabilnost, ugroavanje opih ljudskih moralnih i etikih
vrijednosti, devijacije u !ormiranju drutveno prihvatljivog pogleda na svijet, problemi obiteljskog
ivota, psiholoka previranja mlade osobe, siromatvo...
)straivanja pojave delinkvencije i poremeaja u ponaanju utvrdila su da tijekomodrastanja na
djecu djeluju dvije vrste !aktora. .o su !aktori rizika i !aktori zatite. Onjihovom omjeru ovisit e
stupanj otpornosti djeteta da se odupre negativnim utjecajima ili da se sa njima konstruktivno
suoi. /aktor rizika je bilo koji utjecaj koji poveava mogunost pojave, pogoranja ili odravanja
nekog problemskog stanja a moe se pronai od prenatalnih biolokih obiljeja djeteta preko
obiteljskih do irokih uvjeta okoline koji utjeu na dijete 0touthamer1 2oeber et al., 3445., prema
/raser, 34467. nage djeteta da se odupre !aktorima rizika nazivamo zatitni !aktori. .o su one
unutarnje i vanjske snage koje pomau djetetu da se odupre ili umanji rizike, one pozitivne snage
koje pridonose poeljnim posljedicama u situaciji rizika.
NASILJE /AGRESIVNOST
*asilje meu djecom i mladima smatra se svako namjerno tjelesno ili psihiko nasilno ponaanje
usmjereno prema djeci i mladima od strane njihovih vrnjaka uinjeno s ciljem povreivanja, a
koje se, neovisno o mjestu izvrenja, moe razlikovati po obliku, teini, intenzitetu i vremenskom
trajanju i koje ukljuuje ponavljanje istog obrasca a odraava neravnopravan odnos snaga 0jai
protiv slabijih ili grupa protiv pojedinca7. Djeca koja iskazuju agresivnost u igri su ustvari ona koja
su !iziki zlostavljana u obitelji.
' obiteljima gdje su este zabrane, !izika kanjavanja, prodikovanje, autoritativan stav roditelja
prema djeci, gdje se sputava sloboda djece da iskau svoju linost, ee se javlja agresivno
ponaanje kod djece.
.eorije o porijeklu agresivnosti" ,rema biologistikoj teoriji agresivnost proizilazi iz
!ilogenetskog, programiranog instinkta koji je uroen i trai rastereenje i povoljnesituacije da se
iskae.
(gresivnost je uroena energija nagomilana u ivanim centrima. $ad se nagomila dolazi do
eksplozije. ,o njemu je agresija slina nagonu smrti i slui da osigura preivljavanje jedinke i
vrste.
' nastavnom procesu mora se voditi rauna da postoje agresivne situacije koje potiu na
agresivno ponaanje u koli"
socijalna prezasienost, tj. kada je mnogo djece u malom prostoru, pretrpana uionica u koli sa
velikim brojem uenika8 kad djeca mnogo i mirno sjede poslije ega dolazi na odmoru
do eksplozije motorike to je esto praeno agresivnim ispadima.
Da bismo umanjili mogue izvore agresivnih ponaanja kod djece, pogodna su natjecanja
uenika. Ona stvaraju emotivno oduevljenje i velika su pokretaka snaga ako se pravilno
postave smjernice, a to znai da natjecanje mora imati elemente igre i da svi moraju imati ansu
za uspjeh.
HIPERAKTIVNOST
(D9D 0attention de!icit-hiperactivit: disorder7 skraeni je naziv za niz ponaanja kojanazivamo
poremeaj panje i hiperaktivni poremeaj. Odnosi se na skupinu raznihsimptoma koji najee
obuhvaaju smetnje panje, praene nemirom i impulzivnou.
LA KOD DJECE
2ai su svjesni, pogreni iskazi kojima se postie odreeni cilj. 2a se pojavljuje izme;u etvrte i
pete godine starosti. $lasi!ikacija lai"
o
o la u igri8
o la zbog zabune 0nesposobnost da se precizno objasne detalji nekog dogaaja78
o la zbog tatine 0posljedica elje da se privue panja78
o la iz osvete8
o la iz opravdanja zbog straha 0kruta disciplina78
o sebina la8
o lojalna ili konvencionalna la 0da bi se zatitio neki prijatelj7
!JEANJE I I"OSTAJANJE S NASTAVE
<ijegom smatramo nedozvoljeno i neprikladno udaljavanje iz odgojne sredine na krae ili na due
vrijeme. *ajei uzroci bjeanja su"
o bjeanje zbog neuspjeha u koli8
o bjeanje neurotinog djeteta iz nepovoljne situacije8
o bjeanje kao posljedica psihikog oboljenja.
*ajvei broj djece koja bjee potjeu iz loe obiteljske sredine. Ova djeca i u uenju postiu
neuspjeh.
)straivanja su pokazala da je izostajanje sa nastave uestalije kod djeaka, nego kod djevojica,
da se poveava u periodu izmeu jedanaeste i dvanaeste godine starosti.
)zostajanju s nastave pribjegavaju djeca koja postiu slab uspjeh u uenju u koli. )zostajanje s
nastave se najee povezuje sa kraama.
DJE#JE KRA$E I PLJA#KE
$od djejih kraa se radi o prisvajanju predmeta za koje dijete zna da mu ne pripadaju, a koja
prisvaja veinom potaknut eljom za snanim osjeajnim interesom, tei da zadovolji svoju
tjelesnu ili duevnu potrebu ili tei da nakodi osobi prema kojoj ima negativan emocionalni
odnos. ,ljake i krae djeca esto vre u skupinama.
=%"ROCI NASTANKA POREMEAJA % PONAANJ%
vako zlo, a posebno delinkvenciju mladih, daleko je lake a i pametnije pokuati spreavati
nego lijeiti. ' tom odgovornom poslu moraju suraivati svi" obitelj, kola, dravne institucije,
>rkva, strunjaci, itavo drutvo. ' rjeavanju problema mladenake delinkvencije treba pristupiti
multidisciplinarno. ?to se tie pomoi s psiholoke strane potrebno je djeci i mladima osigurati
toplinu, prihvaenost, ljubav i sigurnost u obiteljskom krugu, zatim pametnu brigu i zanimanje za
mlade za vrijeme njihova boravka u koli.
,ravodobna pomo pruena mladima moe promijeniti njihovo agresivno ponaanje iprekinuti
njihovo pribliavanje delinkvenciji.
%"ROCI NASTANKA POREMEAJA % PONAANJ%
1 bioloki !aktori 0od poetka razvoja embrija, a djeluju i poslije roenja7
1 odgojni !aktori 0uvjeti u kojima dijete raste i koji ga pripremaju za ivot7 ,rema tevanoviu,
34@@. poremeaji u ponaanju mogu se pojaviti kod sljedee djece"
o prvo dijete8
o jedinac i najmlae dijete u porodici8
o neeljena i odbaena djeca8
o suvie lijepa i suvie runa djeca8
o umno zaostala i suvie bistra djeca8
o djeca siromanih roditelja8
o vanbrana djeca i djeca iz nesretnih brakova8
o djeca bez jednog ili oba roditelja8
o usvojena djeca8
o djeca razvedenih roditelja8
o usvojena djeca8
o djeca kod ijih roditelja postoji velika razlika u godinama starosti8
o djeca sa tjelesnim manama i nedostacima8
KARAKTERISTIKE DJECE S POREMEAJEM % RA"VOJ%
Drutveno loe prilagoena djeca 0odgojno zaputena djeca i maloljetni delinkventi7 esto skitaju,
bjee iz kole, sklona su prijestupima" krai, prostituciji, pljaki, unitavanju imovine, laima. *a
koli i odgoju lei odgovoran zadatak A nauiti djecu da se prilagoavaju. (ko se ima u vidu da su
ta djeca ivjela u vrlo tekim i nepovoljnim uvjetima za razvoj i odrastanje, da su im esto bile
uskraene osnovne potrebe i da su due vremena ivjela pod negativnim utjecajima, onda se
moe rei da su se ta djeca prilagodila takvim uvjetima. *itko ih nije uio kako se treba ponaati,
nitko ih nije ni upoznao sa etikim normama zajednice u kojoj ive. 'zrok odgojne zaputenosti i
neprilagoenosti djeteta, znai, lei u uskraivanju i neispunjavanju odreenih potreba. Osnovni
simptomi ovakve djece su" anksioznost, neprijateljska agresija 0posljedica doivljene !rustracije7 i
povuenost u sebe.
.eko se motiviraju za rad i potrebno ih je stalno poticati ih da bi zavrili posao koji su zapoeli.
*e vole kolu i esto su odsutni s nastave.
Besto su nepaljivi, indi!erentni, nezainteresirani, lijeni.
)skazuju nervozne reakcije kao npr. esto grickanje noktiju, uvrtanje kose, upkanje odjece,
eanje, duboko i esto uzdisanje, uznemirenost i vrpoljenje.
Odvajaju se od druge djece kad god to mogu.
*e uspijevaju u kolskom radu i postiu manji uspjeh nego to bi trebalo s obzirom na svoje
sposobnosti.
Besto su neraspoloena i izgledaju nesretnija od druge djece.
&PREVENCIJA I RA"VIJANJE OTPORNOSTI DJETETA
CD*).$O *)EF 9.)O %*(.) %( +F*F, ,O+OG) +). (D( *F$( H) %*(E' %( +F*F. *F$(
+F B'E' ) %(,(+.F +FDD.
.o su rijei jednog od onih kome na vrijeme nije ukazana pomo.
$anjavanje i progoni iz kole, udaranje iga na uenika zbog loeg ponaanja A to ne rjeava
problem. 'loga kole je mnogo odgovornija i mnogo sloenija u pro!ilaksi ovog problema. *jena
e!ikasnost doi e do izraaja u preventivnom djelovanju A u spreavanju ili bar
ublaavanju pojava nepoeljnog ponaanja.
,revencija je postupak ili ukupnost radnji koje se poduzimaju da se sprijei radnja koja e
proizvesti kao posljedicu zatitu od ega. ' prevenciji delikvencije od neprocjenjive je vanosti
dobro i pametno organiziranje slobodnog vremena mladih. $ad mladi nemaju dobro organiziran
ivot u svom slobodnom vremenu, upast e u dosadu i ljenarenje, a to esto pogoduje
nasilnikom ponaanju. ' prevenciji prestupnitva neke zemlje na prvo mjesto stavljaju razvijanje
rekreativnih aktivnosti. +nogo nakupljene agresivnosti mladi bi mogli na prirodan nain
abreagirati, odnosno potroiti bavei se aktivno raznim sportskim aktivnosti.
Da bi se otpornost kod djeteta razvila potrebna je"
Fmocionalna briga i toplina 0osjeajne veze i kohezija u obitelji, te dostupnost ikoritenje
podrke7
Fkstrovertiranost i prihvaenost djeteta od strane njemu bitnih osoba
amostalnost, sa strukturom i nadzorom 0vrlo jasna pravila i posljedice te
permanentannadzor izvravanja obveza, doputanje djetetu da samostalno obavlja
zadatke u skladu s njegovom dobi7
Iealizacija svojih ciljeva 0dijete ima ciljeve koje on eli ostvariti, zna kako ih moepostii i
uz podrku ili samostalno ih ostvaruje7
Iazvijanje prihvaenih normi i vrijednosti 0roditelji i djeca poznaju zakonske idrutveno
prihvaene okvire ponaanja i ponaaju se u skladu s time, roditelji suprimjer potenih i
odgovornih graana7