GERONTOLOGIJA (gr.

geron=starac, logos=znanost)
interdisciplinarna znanost koja prouava zakonitosti procesa starenja i probleme vezane uz
stariju dob.
znanost koja prouava promjene organizma tijekom procesa starenja i bavi se prouavanjem
biolokih, psiholokih i socijalnih aspekata starenja
OPA bavi se teorijskim pristupima i metodama
PRIMIJENJENA bavi se problemima vezanim uz zdravlje, problemima psiholoke naravi i
socijalnom gerontologijom
Osnovno naelo gerontologije: Dodati ivot godinama (UN)
Naela Ujedinjenih naroda za starije ljude: neovisnost, drutveno sudjelovanje, skrb,
samoispunjenje, dostojanstvo
Socijalna gerontologija (Clark Tibbitts, 1943.)
predmet soc. gerontologije je drutveni aspekt starosti, bavi se ulogom starih u poodmakloj
dobi, odnosima meu generacijama, kako sredina, drutvo djeluje na starenje, odnos
pojedinca i drutva, drutveni problemi u starosti
ne ostavlja po strani utjecaj biolokih, fiziolokih i psiholokih faktora na aktivnost pojedica i
njegovo ponaanje u drutvu, te prilagoavanju dogaajima i procesima starenja
Ciljevi gerontologije
Objasniti zakonitosti procesa starenja
Razviti primjerene istraivake metode za prouavanje starosti i starenja
Objediniti spoznaje iz razliitih znanstvenih disciplina
Primjeniti znanja o starenju i starosti u spreavanju i umanjivanju nepovoljnih uinaka
Gerijatrija (gr. Geron=starac, iatreia=lijeenje)
1909. -Ingnaz Nascher je utemeljitelj moderne gerijatrije u SAD.
uoio specifinosti zdravstvenih potreba starijih ljudi slino kao u pedijatriji.
Medicinska znanost koja se bavi prouavanjem bolesnih stanja u starijih ljudi te njihovim
dijagnosticiranjem, lijeenjem, njegom, rehabilitacijom I sprjeavanjem bolesnog starenja.
Europski znanstvenici smatraju da je gerijatrija dio gerontologije, dok u SAD smatraju da su
to 2 sline, ali odvojene discipline
1

STARENJE POJEDINCA
proces tijekom kojega se dogaaju promjene u funkciji dobi.
prirodna, normalna, fizioloka pojava, ireverzibilan i individualan proces koji nastupa u
svakog ovjeka drugaije.
- progresivan, stalan i postupan proces smanjenja i mijenjanja strukture i funkcije organa i
organskih sustava
-kronoloko starenje broj godina proteklih od roenja osobe;
-bioloko starenje - promjene, usporavanje i opadanje u funkcijama organizma s vremenom;
-psiholoko starenje - promjene u psihikim funkcijama, vlastita percepcija i prilagodba
linosti na starenje;
-socijalno starenje - promjene u odnosu pojedinca koji stari i drutva u kojem ivi.
STAROST- razdoblje u ivotnom vijeku ovjeka
Kada poinje starost?
- prema klasifikaciji UN-a uzima se dobna granica od 65 godina
- prema kriterijima SZO starost dijelimo na raniju (65-74 god.), srednju (75-84 god.) i duboku
starost od 85 godina i vie.
- Kalendarska starost odreenja s dobi od 65 godina nije istovjetna s biolokom starosti.
Stariji ljudi nisu homogena skupina i ne doivljavaju sebe kao odvojenu populacijsku skupinu
nego su integralni dio zajednice u kojoj aktivnim ukljuivanjem ive, rade i stvaraju.
Priroda starenja
Primarno starenje ( fizioloko starenje ili senescencija) - normalni, fizioloki procesi koji su
odreeni unutarnjim, biolokim imbenicima, koji su neizbjeni i posljedica su sazrijevanja ili
protoka vremena, (npr. menopauza u ena).
Sekundarno starenje (patoloko starenje)- patoloke promjene i opadanje s godinama koje je
posljedica vanjskih imbenika, ukljuujui bolest, okolinske utjecaje i ponaanje, (npr. utjecaj
buke na slabljenje sluha)
Kriteriji starosti:
Kronoloka dob (npr. nakon 65. godine ivota);
Socijalne uloge ili status (npr. nakon umirovljenja);
2

Funkcionalno stanje (npr. nakon odreenog stupnja opadanja sposobnosti);

Subjektivna procjena (koliko se sama osoba osjea starom).
Znakovi starosti
Bioloka odrednica starosti: gubitak reproduktivne sposobnosti, promjene u izgledu
Psiholoka odrednica: osjeaj slabljenja, shvaanje ivotnih ogranienja, osjeaj mudrosti
Socijalna odrednica: umirovljenje, uloga bake djeda
DEMOGRAFSKO STARENJE
(starenje naroda) je proces poveanja stanovnitva starijeg od 60 ili 65 godina u ukupnoj
populaciji (KOEFICIJENT STARENJA, RH=15,7%
Uzroci demografskog starenja
UZROCI
DEMOGRAFSKI IMBENICI:
- smanjenje nataliteta
- smanjenje mortaliteta
- emigracije
VANJSKI IMBENICI:
- gospodarski
- drutveni (politike krize, ratovi, epidemije,
forsirana industrijalizacija)

MODELI SKRBI ZA STARIJE LJUDE

IZVANINSTITUCIONALNA SKRB (OTVORENA)
Usluge u kui starije osobe: npr. dostava obroka, nabavka hrane, pomo u kui, lijeenje i
njega u kui, radno-terapijske, kulturne i rekreativne, pravne, obrazovne, vjerske i socijalne
usluge.

INSTITUCIONALNA SKRB (ZATVORENA)

Ustanove za trajni smjetaj i zbrinjavanje: domovi za starije i nemone osobe, za smjetaj
odraslih osoba s tjelesnim ili mentalnim oteenjem te psihiki bolesnih odraslih osoba
Ustanove za krai smjetaj: gerijatrijske bolnice i odjeli
Prednosti izvaninstitucionalne skrbi nad institucionalnom
Omoguuju zadovoljenje potreba najveeg broja starijih ljudi - 98% ivi sa svojim obiteljima
ili kao samci u vlastitom domu.
Potiu aktivnost starijeg ovjeka, due ga odravaju neovisnim i usporavaju starenje.
Odvijaju se u prirodnoj obiteljskoj sredini te su prihvatljiviji, dostupniji i prilagoeni su
velikim individualnim razlikama meu starijim ljudima.
Potiu koritenje postojeih i razvijaju nove oblike obiteljskih i lokalnih izvora pomoi i
podrke.
Ne zahtijevaju ulaganje puno novca jer se temelje na dobrovoljnom radu, podrci lanova
obitelji, dobrosusjedskoj pomoi i malim privatnim uslunim servisima u lokalnoj zajednici
GERONTOLOKI CENTRI
Gerontoloki centar je multifunkcijski centar neposredne i integralne multidisciplinarne
izvaninstitucijske skrbi starijih ljudi u lokalnoj zajednici gdje oni ive.
Ideja centara je zadravanje starijih osoba u njihovim domovima uz poboljanje kvalitete
ivota.
Centri imaju dnevni boravak gdje se stariji mogu druiti, igrati drutvene igre, sudjelovati u
radionicama, a na istom mjestu mogu i dobiti medicinsku skrb i njegu, iznajmiti ortopedska
pomagala ili dobiti strune savjete iz socijalne skrbi.
O korisnicima se brine interdisciplinarni tim strunjaka; socijalni radnik, via medicinska
sestra, fizioterapeut, radni terapeut, lijenik..
U gerontolokim centrima mogu se izdvojiti tri osnovna podruja djelovanja:
1. pomo u zadovoljenju egzistencijalnih potreba u svakodnevnom ivotu:
- organizacija prehrane u obliku dostave gotovih obroka u kuu, konzumiranje ruka u
blagovaonici Gerontolokog centra, samostalno odnoenje obroka u svoj stan od strane
pokretnih korisnika;
- uvoenje alarmnih sustava u suradnji sa Udrugom Prisutnost;

- posudionica ortopedskih pomagala;

2. Savjetovalini rad i zdravstvena preventiva kao individualni ili grupni rad;
3. Kultura, zabava, sport, rekreacija provode se kroz kreativne radionice, drutvene igre,
grupe za dosjeanje, duhovne razgovore, glazbene sluaonice, poetske i zabavne veeri,
novinarske sekcije, itaonice, tjelovjebu za starije osobe, plesno-dramske grupe, kole plesa,
plesne veeri i slino
Socijalni radnik u domu za starije i nemone osobe (I)
Struni radnik, dvojaka uloga:
1) veza izmeu korisnika i Doma
2) veza korisnika i soc. sredine iz koje korisnik dolazi
Cilj: pomo i zatita osobi u svrhu poveanja kvalitete ivota bez ugroavanja dostojanstva i
integriteta pojedinog korisnika (ne postoje dva jedna korisnika, vanost individualnog
rada/pristupa)
Socijalni radnik u svom radu primjenjuje individualni i grupni socijalni rad.
Individualni temelji se na soc. anamnezi (osnova za planiranje buduih soc. intervencija),
heteroanamnestikim podacima o korisniku te prikupljanju popratne dokumentacije.
Grupni tehnike socijalne rehabilitacije s ciljem ukljuivanja korisnika u soc. Sredinu tj.
nain ivljenja u domu uz njegovu optimalnu aktivnost.
Socioterapijske grupe (tjelovjeba, etnja, ples, muzikoterapija, radionice i kulturno zabavne
aktivnosti.
Ageizam
1969. - Robert Butler
odnosi se na pojavu sustavnog stereotipnog doivljavanja i diskriminiranja starijih ljudi zato
to su stari;
nepriznavanje ili ograniavanje prava starosnih skupina (diskriminacija na osnovi kalendarske
starosti);
ne prihvaa individualni pristup starijim osobama nakon odreenog broja godina;
odreivanje sposobnosti i propisivanje drutvenih uloga iskljuivo na temelju ivotne dobi
(Pejak, 2001.).
Diskriminacija se osjea:
u ponaanju i stavovima strunjaka u izbjegavanju i nevoljkom radu sa starijima,
5

u nestrpljivosti i osiguranju nerealno kratkog vremena za komunikaciju,

u naglaenoj autoritarnosti, zabranama i naredbama bez objanjenja i pogovora,
stavu i poduavanju kao da se radi o maloj djeci (Durakovi, 2007.).
Uzroci ageizma
reakcija na osjeaj ugroenosti,
reakcija na frustracije i stresove,
ali i kao posljedica sve vee segregacije starijeg stanovnitva (mlae generacije imaju manje
mogunosti da upoznaju starije osobe te se u takvoj klimi razvijaju predrasude i mitovi)
(Pejak, 2001.).
Nasilje nad starijim osobama u obitelji
World Report on Violence and Health (WHO, 2002.).
U tom dokumentu daje se suvremeno odreenje zlostavljanja starijih kao pojedinanog ili
ponavljajueg ina ili nedostatka odgovarajueg postupanja, koje se dogaa u bilo kojem
odnosu oekivanja i povjerenja, a koje uzrokuje tetu, bol, nepriliku i/ili nevolju starijoj
osobi.
Komponente zlostavljanja starijih osoba:
odnos povjerenja
namjera i motiv
negativne posljedice
Oblici nasilja
Nasilje nad starijim osobama moe se openito podijeliti na strukturalno nasilje, nasilje u
ustanovama i individualno nasilje (Payne, 2005.).
Prema klasifikaciji Svjetske zdravstvene organizacije nasilje nad starijim osobama ukljuuje i
razlikuje:
tjelesno,
psihiko,
seksualno,
financijsko ili materijalno zlostavljanje i
zanemarivanje (WHO, 2002).
6

Teorijska objanjenja nasilja nad starijim osobama u obitelji

1) situacijski model
2) teorija drutvene razmjene
3) simboliko interakcijska teorija
4) teorija politike ekonomije
5) ekoloki model ;
bioloki i osobni initelji
meuljudski odnosi
odnosi unutar zajednice
socijalne i kulturne norme
Faktori rizika

faktori rizika specifini za rtvu (npr. dob, spol, funkcionalna nesposobnost, kognitivno
oteenje)

faktori rizika specifini za poinitelja (npr. ovisnost, financijske potekoe, alkoholizam,

njegovateljski stres)

faktori rizika vezani uz zajednicu (npr. ageizam, nepovoljan poloaj starijih osoba u drutvu))

Neprijavljivanje i neiskazivanje nasilja

sramota, strah;
osjeaj krivnje;
socijalna izolacija;
starija osoba moe misliti da se to isto drugima ne deava;
neki se boje posljedica ako otkriju svoju situaciju;
7

negativan odnos drutva prema starijima;

strunjaci esto nisu dovoljno senzibilizirani za taj problem, nisu educirani i ne znaju to
uiniti.
Faktori rizika
Individualni
osobine linosti osoblja, zloupotreba alkohola i droga, psihike ili osobne potekoe, problemi
u odnosima s drugima, nedostatak vjetina i znanja
Kod njegovatelja se takoer moe javiti transfer ili kontratransfer, bilo to u smislu da u
pacijentu vidi sebe kada ostari ili da vidi osobu iz svojeg osobnog ivota s kojom ima
nerazjanjene probleme. U takvim situacijama moe doi do nasilnog ponaanja jer
njegovatelj usmjerava svoje neproraene osjeaje prema starijoj osobi (Garner i Evans,
2005.).
Psihosocijalni
Negativni stavovi o starima,
nepovoljni drutveni uvjeti,
poremeaj intergeneracijske solidarnosti,
manjak svjesti i prevladavanje dobnih stereotipa unutar drutva,
nedostatak pravnog okvira za zatitu prava starijih osoba,
manjak transparentnih provjera o institucionalnim ustanovama,
manjak potencijalnih civilno-drutvenih resursa (European Commission, 2008.).
Karakteristike korisnika
fizika nemo , funkcionalna nesposobnost, ukljuujui kronine bolesti te osobe sa tjelesnim
i mentalnim oteenjima,
narueno mentalno stanje kognitivni poremeaji (depresija, demencija),
socijalni faktori (izolacija, siromatvo, nizak socijalni status),
osobine starije osobe koje mogu mogu biti: agresivne, iritantne, ponavljajue, zahtjevne,
nezahvalne, fiziki odbojne (u pogledu higijene), te mogu odbijati njegu.
Organizacijski

Izolacija ustanove ustanove koje su udaljenije od drutva mogu biti poprite zanemarivanja i
zlostavljanja s obzirom na rijee posjete zbog ega nasilje moe ostati nezamjeeno i
skriveno
Neusklaenost vjetina usporeujui osobe koje su smjetene u ustanove prije 10-15 godina
i danas, javljaju se nove potrebe s obzirom na mentalne i tjelesne potekoe korisnika
Sistemski problemi - nedovoljno osoblja, financijska ogranienja, slabo provoenje standarda,
profesionalni stres, prebacivanje profesionalnog nezadovoljstva na korisnike koje je lake
napasti nego nadreene, neshvaanje potrebe osoblja za profesionalnim razvojem
Nasilje nad starijim osobama u ustanovama
Istraivanje sa 577 medicinskih sestara i njegovatelja iz 31 doma za starije i nemone osobe u
New Hampshire-u. Osoblje je izjavilo da je opazilo sljedea ponaanja:
36% osoblja je svjedoilo fizikom zlostavljanju od kojih 10% priznaje da su poinili jednu ili
vie slinih radnji,
21% osoblja svjedoilo je pretjeranom koritenju sredstava za smirenje,
17% osoblja svjedoilo je guranju, tipanju korisnika,
15% osoblja svjedoilo je udaranju i amaranju,
psiholokom zlostavljanju svjedoilo je 81% osoblja to ukjuuje vikanje na korisnika u
ljutnji, psovanje i vrijeanje te neprikladno izoliranje korisnika (Canadian Network for the
Prevention of Elder Abuse, 2009.; McDonald, 2007.; Garner i Evans, 2005.).
Prevencija nasilja nad starijim osobama
Blumerov model opisuje razine procesa kod pojave drutvenih problema:
pojava problema,
legitimizacija problema,
mobilizacija akcija,
formuliranje glavnog plana i implementacija plana
Model razvoja kroz ivotni vijek Roberta Havighursta (Havighurst & Albrecht, 1953., Older
people)
najvanije postignue koje se od osobe zahtijeva u pojedinim razdobljima ivota
o njemu ovisi zadovoljstvo i uspjenost kako u trenutnom tako i u buduim razvojnim
razdobljima
prilagoavanje na opadanje tjelesne snage i zdravlja
9

prilagodba na umirovljenje i smanjene prihode

prilagodba na smrt suprunika
uspostavljanje jasne pripadnosti/povezanosti sa vlastitoj dobnoj skupini
usvajanje i prilagoavanje novim drutvenim ulogama
uspostavljanje zadovoljavajuih uvjeta ivota
Teorija psihosocijalnog razvoja Erika Eriksona (1965)
Doprinosi (Despot-Luanin, 2003):
proiruje teoriju na itav ivotni vijek proces sazrijevanja
kao bitan imbenik razvoja ukljuuje i socijalnu okolinu
potaknuo razvoj 70tih godina mnotva teorija ivotnog ciklusa koje su izuavale razdoblje
odrasle dobi i starosti
Glavna obiljeja
psihiki razvoj odvija se kroz 8 razdoblja (razdoblje starosti kronoloki smjetava od 60tih
godina do smrti)
u svakom razdoblju osoba se suoava s odreenom psihosocijalnom krizom (izazovom)
ishod krize moe biti pozitivan ili negativan
ishod krize odreuje osobine linosti koje se razvijaju i vrijednosti osobe
Shvaanje starosti
razdoblje u kojem osoba mora dovesti u ravnoteu potrebu za integritetom nasuprot oaju
MUDROST mogui produkt pozitivnog ishoda tog sukoba
oaj je sastavni dio tog procesa starenje, ali ishod ima vaniji znaaj za proces razvoja
sastavni dio razdoblja starenja jest osvrt na vlastiti ivot (potaknuo istraivanja reminiscencije
i autobiografskog pisanja )
Teorija ivotnog ciklusa Daniela Levinsona
(1978., prema Despot-Luanin, 2001.)
teorija razvoja odrasle dobi
rezultat intenzivnih intervjua s odraslim osobama (biografska metoda)
10

razvoj se odvija urednim slijedom kroz razdoblja stabilnosti koja se smjenjuju s razdobljima
prijelaza
Tri razvojna razdoblja odrasle dobi
Rana odrasla dob (22-40)
Srednja odrasla dob (45-60)
Kasna odrasla dob (65 i vie)
Teorija smanjenje aktivnosti
Cumming i Henry, 1961, Growing Old
-prva formalna teorija u socijalnoj gerontologiji
-smanjenje aktivnosti normalni i prirodni proces
-dri da je to socijalno povlaenje (eng. withdrawl) internalno motivirani proces u kojem
stariji pojedinci odabiru manje ulaganja u socijalne odnose i smanjenje svoje socijalne
aktivnosti
Teorija aktiviteta
Lemon, Bengston i Peterson (1972)
-kao koncept postojao i puno prije
- prvi i najdominantniji pristup u socijalnoj gerontologiji
-uspjeno starenje se sastoji u zadravanju razine aktivnosti i ukljuenosti iz odrasle dobi
Obiljeja
smanjenje aktiviteta nametnuto od strane ire zajednice i vanjskih okolnosti
smanjenje aktivnosti znai prijetnju dobrom osjeanju i zadovoljstvu starijih osoba
naglaavaju vanost odnosa izmeu socijalne aktivnosti i zadovoljstva ivotom
naglaavaju vrijednost aktiviteta i vanost uspostavljanja zamjenskih uloga
Tri vrste aktivnosti
neformalne (socijalne veze s prijateljima, susjedima i roacima)
formalne aktivnosti (manje intimne, ali i dalje od socijalnog znaaja)
solitarne aktivnosti (nezavisne od odnosa)
11

Odreenje zdravlja
Rogers (1960.; prema Despot Luanin, 2003.) predloio da se zdravlje promatra kao
kontinuum, kojemu su na suprotnim krajevima dobrobit i smrt sa sivim podrujem oko
sredine, gdje se osoba odreuje bolesnom suboptimalno zdravlje
Zdravlje - stanje potpune tjelesne, mentalne i socijalne dobrobiti, a ne samo odsustvo bolesti
ili nesposobnosti (Defilipis i Havelka, 1984.; Despot Luanin, 2003.).
Funkcionalna sposobnost - sposobnost pojedinca za obavljanje svega neophodnog za
osiguranje svakodnevnog samostalnog ivljenja neovisno o njegovoj kronolokoj dobi.
Socijalno zdravlje stupanj u kojem osoba primjereno funkcionira kao lan socijalne
zajednice, to se odraava na tjelesno i psihiko zdravlje osobe (Despot Luanin, 2003.).
Pozitivno zdravlje sposobnost suoavanja sa stresnim situacijama, sposobnost odravanja
vrstog sustava socijalne podrke, uklopljenost u zajednicu, visoki moral i zadovoljstvo
ivotom, psihika dobrobit te tjelesno zdravlje i kondicija (Browling, 1991.; prema Despot
Luanin, 2003.).
FOKUSIRANA ETIRI GERIJATRIJSKA SINDROMA U STARIJIH BOLESNIKA
4N
- Nepokretnost
- Nestabilnost
- Nesamostalnost
- Nekontrolirano mokrenje
1.

SLS (Seattle Longitudional Study

2. PROCES PRILAGODBE: Prilagodjavanje je psiholoki proces koji predstavlja odnos
oveka i sredine u 4 tipa procesa prilagodjavanja i to:
- Prilagodjena linost u svojoj ivotnoj sredini zadovoljava i svoje i zahjteve sredine
(konformistiko ponaanje)
- Ponaanje koje zadovoljava potrebe pojedinca, ali ne zadovoljava sredinu u kojoj ivi
(nekonformistiko ponaanje)
- Ponaanje pojedinca ne zadovoljava njegove potrebe, ali zadovoljava sredinu (neurotino
ponaanje)
- Potpuno neprilagodjena linost koja ne zadovoljava ni svoje ni potrebe sredine, gubi svoj
psihiki i socijalni integritet (psihotino ponaanje)

12

3. Boljem prilagoavanju na starenje doprinosi:

- relativno dobro zdravlje,
- financijska sigurnost,
- zadovoljstvo ranijim ivotom,
- emocionalna uravnoteenost,
- kvaliteta socijalnih kontakata
4. Psihika dobrobit
to utjee na psihiku dobrobit?
ovisnost
zdravlje
Tjelesno propadanje stresno - osjeaj gubitka osobne kontrole
depresije samoubojstva
negativne ivotne promjene
pobuuju manje stresa i depresije nego u mlaih
akumulacijski efekt negativnih promjena tekoe u suoavanju
tekoe pogaaju vie ene nego mukarce
ene u starijoj dobi izraavaju nii osjeaj psihike dobrobiti od mukaraca (L. Beck, str.
593)
socijalna podrka i socijalna interakcija
vanu ulogu u smanjivanju stresa
poveava anse za dulji ivot
visoko kvalitetni odnosi koji ukljuuju izraavanje ljubaznosti, ohrabrenja i potovanja imaju
najvei utjecaj na mentalno zdravlje
osjeaj kontrole:

13

5. UMIROVLJENJE
ODLUKA O UMIROVLJENJU
POZITIVNI :
stalni prihod odgovarajua mirovina
slobodno vrijeme
moe uiniti odlagane stvari
moe se posvetiti ljudima, interesima, hobijima
nema rutine odlaska na posao
mala odanost poslu
narueno zdravlje
umirovljenje suprunika
NEGATIVNI :
smanjeni prihodi mala mirovina
gubitak samopotovanja
gubitak socijalnih kontakta s ljudima na poslu
nedostatak obaveza
malo interesa i slobodnih aktivnosti
gubitak socijalnog statusa i uloge te osobnog identiteta
fleskibilno radno vrijeme
ugodna i stimulirajua radna okolina
visoka odanost poslu
dobro zdravlje
suprunik nastavlja raditi

14

PRILAGODBA NA UMIROVLJENJE OVISI O:

zdravstvenom stanju
financijskom stanju
spolu
interesima izvan posla
vrsti prijanjeg posla
opim uvjetima ivota
pripremljenosti
Stadiji prilagodbe na umirovljenje (Atchley, 1982, 1994):
Predumirovljenje - zaposlena osoba shvaa da se umirovljenje pribliava i da bi se trebalo
pripremati
Medeni mjesec - neposredno nakon odlaska u mirovinu, osjeaj euforije zbog nove slobode i
mogunosti
Razoarenje - mnoge aktivnosti gube privlanost, zbog nerealnih oekivanja.
Reorijentacija/preusmjeravanje istraivanje novih mogunosti, osoba razvija realistinije
alternative i esto uspostavlja nove aktivnosti
Stabilnost i koloteina (rutina) - umirovljenik je svjestan svojih mogunosti i ogranienja
Uloga bolesnika - ako se umirovljenik tee razboli, preuzima drugu ulogu
Kriza
U radu sa starijim osobama vano je prepoznati stresni dogaaj koji moe izazvati krizu.
Kriza je psiholoko stanje uzrokovano nekim kriznim dogaajem poslije kojeg uobiajeni
mehanizmi suoavanja s problemima ili nisu dostupni ili nisu djelotvorni.
Da bi se razvila kriza potreban je osjeaj bespomonosti, gubitak kontrole i unutarnje
ravnotee, te dezorganizacija ponaanja. Krize se dijele na:
- razvojne krize predvidljivost dogaaja
- situacijske krize nepredvidljivost dogaaja

15

Sam proces starenja moe dovesti do razvojnih kriza planirani odlazak u mirovinu,
preseljenje u dom umirovljenika, briga oko unuadi i sl., ali i do situacijskih kriza iznenadna
bolest suprunika.
Krize se razlikuju i s obzirom na intenzitet dogaaja koji prethodi krizi:
ok krize javljaju se kada je osoba izloena djelovanju iznenadnih i intenzivnih stresora
koji imaju karakter traumatskih iskustava (npr. neoekivana smrt partnera)
Krize iscrpljivanja - nastaju postupno i slikovito se opisuju kao kap koja prelijeva au.
Stresori u starosti
Kako e se osoba nositi s krizama i stresovima ovisi o: osobinama linosti, ranijem ivotnom
iskustvu, jaini doivljenog stresa, samopotovanju, osobnim tenjama, vrijednostima,
ranjivosti, ovisnosti o tuoj pomoi, socijalnoj podrci.
Za starost se veu neki specifini problemi koje se nazivaju stresorima starosti:
stresori vezani uz promjenu boravita, socijalna izolacija i usamljenost, seksualni, brani i
obiteljski problemi, udovitvo i umirovljenje.
6. PRESELJENJE KAO STRESOR
Preseljenje je praeno socijalnom izolacijom, problemima u prilagodbi i osjeajem da se
nekome namee ili da joj se netko namee.
Ima nekoliko razliitih tipova premjetaja koji se dogaaju starim ljudima:
Interinstitucionalni premjetaj stare osobe iz institucije u instituciju
Intrainstitucionalni premjetaj unutar jedne institucije
Premjetaj iz zajednice u instituciju moe se raditi o bolnikom lijeenju koje je
kratkotrajno ili odlasku u dom umirovljenika. Ovaj premjetaj predstavlja najradikalniju
promjenu za starog ovjeka.
Premjetaj iz institucije u zajednicu npr. ako osoba nije zadovoljna domom pa se vraa u
svoj dom ili dolazi kui nakon lijeenja.
Premjetaj iz jednog mjesta u zajednici u druge promjena boravka, preseljenje u drugi stan i
sl.
7. Suoavanje sa stresom
suoavanje usmjereno na rjeavanje problema odnosi se na napore za razrjeavanje
prijeteih unutarnjih zahtjeva ili zahtjeva okoline. Taj nain suoavanja prevladava kada ljudi
misle da mogu uiniti neto konstruktivno u vezi s dogaajem, da mogu kontrolirati ishode.

16

suoavanje usmjereno na emocije odnosi se na napore da se ublae stresni dogaaji izazvani

prijetnjom. Taj nain suoavanja prevladava u situacijama u kojim nije mogue kontrolirati
stresne dogaaje ili njihove ishode. I izbjegavanje suoavanja bilo s problemom bilo s
emocijama.
Osobe nikada ne koriste jedan nain suoavanja ve izabiru najprimjereniji ovisno o situaciji,
uincima i trajanju uinaka.
Da li se starije osobe razlikuju od mladih u nainu suoavanja sa stresom!?
Stariji se rjee direktno i aktivno suoavaju sa stresom, skloniji su povlaenju i opratanju,
bolje podnose frustracije i koriste manje nezrelih naina suoavanja kao to su agresija, bijeg,
samooptuivanje i sl.
Mentalno zdravlje je ...
stanje blagostanja u kojemu pojedinac ostvaruje vlastite sposobnosti, uspjeno rjeava
uobiajene ivotne stresove, radi produktivno i plodonosno, te je sposoban dati svoj doprinos i
zajednici.

9. Prijetnje mentalnom zdravlju starijih osoba

Osamljenost
Nesigurnost
Slabi socijalni kontakti izolacija
Depresija
Slabo fiziko zdravlje
Propadanje kognitivnih funkcija
Gubitak autonomnosti
Siromatvo
Zlostavljanje
Ageizam

17

10. Uzroci alkoholizma u uem smislu rijei lee u:

A) biolokim faktorima (bioloke teorije pokuavaju objasniti uzrok alkoholizma u biolokim
strukturama ovjeka; npr. genetske teorije, endokrinoloke teorije)
B) psiholokim (psiholoke teorije polaze od gledita da je alk. individualno psiholoki
problem, npr. egzistencijalni analitiari: alkohol ispunjava prazninu, osjeaj besmislenosti,
teorije uenja: javlja se kao posljedica upoznavanja pozitivnog psiholokog efekta alkohola)
C) socijalnim faktorima (prema sociolokim teorijama, utjecaj okoline je vaan.
C1) Teorija devijantnog ponaanja dijagnosticiranje alk. ovisi o drutvenim normama,
kombinacija faktora iz psihol. i sociol. Teorija
C2) Kulturoloke teorije pojaana uporaba alk. Pia javit e se u kulturama s poveanom
anksioznou.
11. Alkoholizam je nastupio kad su prisutni slijedei znakovi:
Poveana tolerancija na alkoholna pia. Ako se utvrdi da je osoba u razdoblju 6-12 mjeseci
poveala koliinu popijenog alkoholnog pia da bi postigla zadovoljstvo kaemo, da se
tolerancija poveala.
Gubitak kontrole. Ako osoba svaki put kada pije, mora piti do pijanstva (ne moe popiti
manju koliinu i na tome se zaustaviti)
Ovisnosti, ali je znatno vie sluajeva s psihikom nego li s fizikom ovisnou
12. razlozi smanjene potronje alkohola u starijoj dobi navode se:
- pad individualne podnoljivosti alkohola,
- rana smrt (prije ezdesete godine) tekih potroaa alkohola,
- mogue unakrsno, tetno djelovanje alkohola i drugih lijekova koje uzima jedna etvrtina
populacije starije od 65 godina
13. Meu starijim osobama postoje tri tipa pijenja alkoholnih pia:
- one koji su ranije poeli zloupotrebljavati (prekomjerno piti) alkohol te nastavljaju s tim i u
starosti,
- one koji u starosti poinju pretjerano konzumirati alkohol (uslijed raznih stresova koji se
javljaju u toj ivotnoj dobi),
osobe koje su u svom ivotu pile umjereno, s povremenim epizodama poveanog pijenja.
- Ova skupina povremenih konzumenata moe kasnije, u starosti, pokazati sklonosti strahu,
depresiji i osamljivanju sa estim periodima tekog alkoholiziranja (Durakovi i sur., 2007.).

18

14. Depresija
Depresija je poremeaj u raspoloenju ije su karakteristike:
trajno tuno, tjeskobno ili prazno raspoloenje, osjeaj beznadnosti i pesimizma, osjeaj
krivnje, bezvrijednosti, bespomonosti, gubitak interesa i uitka u aktivnostima u kojima je
osoba prije uivala, ukljuujui spolne odnose, nesanica, prerano ili prekasno jutarnje
buenje, gubitak apetita i/ili tjelesne teine, ili prejedanje i debljanje, smanjena energija,
umor, usporenost, misli o samoubojstvu ili smrti, pokuaj samoubojstva, tekoe u
koncentraciji, pamenju, odluivanju, trajni tjelesni simptomi koji ne reagiraju na lijeenje.
potrebno min. 5 simptoma koji se javljaju istovremeno u razdoblju od najmanje 2 tjedna i
traju vei dio dana (Despot Luanin, 2003.)
15. Demencije
Lat. Dementia, bezumnost, ludilo
Demencija je kliniki sindrom obiljeen steenim gubitkom kognitivnih i emotivnih
sposobnosti; progresivno
intelektualno propadanje; oteene sposobnosti pamenja, rasuivanja, orijentacije, uenja i
vidno prostornih odnosa.
Prevalencija demencije:
5% kod 70-godinjaka,
10% kod 80-godinjaka,
20% kod 90-godinjaka.
Najei uzroci sindroma demencije u starijih osoba su Alzheimerova bolest i vaskularna
demencija (ponekad se naziva i multi-infarktna demencija ).
16. Alzheimerova bolest
neurolog Alois Alzheimer je 1907. godine prvi opisao bolesnicu u dobi od 51 godine sa
simptomima paranoidnih ideja, gubitka pamenja i poremeaja govora, te je bolesnica nakon
5 godina od poetka prvih simptoma umrla
AB - bolest stanica modane kore, te oteenja ivanih stanica, progresivna
neurodegenerativna bolest, ireverzibilna, neizljeiva, uzrok nepoznat
na Alzheimerovu bolest otpada oko 2/3 svih demencija.
Durakovi i suradnici (2007.) navode da u Hrvatskoj ima 76.000 oboljelih od demencije, od
kojih je najuestalija Alzheimerova demencija.

19

AB postaje vodei javnozdravstveni problem koji osim oboljelog (u poetnoj fazi), znaajno
pogaa i lanove obitelji koji skrbe o bolesnoj osobi (skrb 24 sata, njegovateljski stres, razvoj
psihosomatskih simptoma, olakanje nakon smrti).
Simptomi Alzheimerove bolesti
I. bolesnik poinje zaboravljati svakodnevne injenice, stvari (npr. imena ljudi, rijei, kljueve
i sl.).
zaboravlja dogovore i obveze, te vane aktivnosti iz svakodnevnog ivota (npr. iskljuiti
plinsko kuhalo, iskljuiti struju, zatvoriti slavinu i sl.).
na poetku bolesti najee svjestan svoje nemoi, to kod oboljelog izaziva strah,
depresivnost, uznemirenost, a esto i agresiju
II. Bolesnik se ne sjea imena roaka i bliskih osoba, ne prepoznaje ih, zaboravlja vlastito ime
Govor usporen zbog nedostatka pronalaenja odgovarajuih rijei
Snalaenje u prostoru postaje oteano, zbog ega oboljeli primjerice nije sposoban samostalno
pronai i odrediti put prema kui, ne moe upravljati osobnim vozilom, niti slijediti upute
kako pronai cilj.
Ne zna upotrebljavati svakodnevne predmete u kui (pri jelu, odravanju osobne higijene,
kuhanju, pranju i sl.)
III. oboljeli moe postati apatian i nezainteresiran ili nemiran.
Poinje zanemarivati svoj izgled i neadekvatno se odijevati.
Postaje paranoidan, poremeen mu je ritam sna i budnosti, a javljaju se i obmane osjetila i
halucinacije (npr. ogledala, prozori)
Bolesnik postaje potpuno nepokretan, te umire.
17. Skrb za osobu oboljelu od Alzheimerove bolesti
-najzahtjevniji oblik skrbi s kojim se osoba treba suoiti, sukladno razvojnom stadiju bolesti
-u poetku vie pati pojedinac, a u kasnijim fazama kada mentalna kontrola oslabi i bolest
okupira osobu, smatra se da vie pati obitelj odnosno skrbnik (Poredo, 2003.)
-obitelj ini najvei resurs u skrbi za osobu oboljelu od Alzheimerove bolesti kada ona vie
nije u mogunosti efikasno skrbiti o samoj sebi

20

Proces skrbi moe se prikazati na sljedei nain (Day, 2008.):

1 do 18 mjeseci - skrbnik je samopouzdan, situaciju ima pod kontrolom i suoava se dobro s
izazovima. Drugi lanovi obitelji i prijatelji pomau.
20 do 36 mjeseci - skrbnik uzima razliite medicinske pripravke kako bi zaspao, te kako bi
imao snage za obavljanje svakodnevnih zadaa. Sve vie osjea nedostatak komunikacije i
pomoi od ueg i ireg obiteljskog okuenja.
38 do 50 mjeseci - osim to ima potrebu za sredstvima za umirenje i antidepresivima, fiziko
zdravlje skrbnika sve je loije. Bez intervencije obitelji, prijatelja i strunih slubi, skrbnik
postaje tzv. indirektna rtva bolesti, te se moe javiti i potreba za cjelodnevnom skrbi i o
njemu samom.
18. Glavni izvori tekoa u pruanju skrbi
proizlaze iz imbenika vezanih za:
1. oboljelu osobu kao primatelja skrbi (specifine karakteristike oboljele osobe, stavovi
oboljelog prema skrbi i skrbniku),
2. pruatelja skrbi (skrbniki stres, preoptereenost primarnog skrbnika, sukob izmeu
roditeljske/radne uloge i uloge skrbnika i sl.), te
3. okolnosti primanja i pruanja skrbi (udina-Obradovi i Obradovi, 2006.).
19. Vaskularna demencija
najee se razvija kao posljedica oteenja mozga veim ili manjim infarktima po emu je i
dobila naziv - multiinfarktna demencija.
Visoki krvni tlak, dijabetes, puenje te ivotna dob su glavni faktori rizika za razvoj ove
bolesti.
Najee se javlja u mukaraca i to uglavnom nakon 70-te godine.
Simptomi: esta depresija i emoconalna labilnost (uvid bolesnika u vlastiti stanje djelomino
ouvan), poremeaji pamenja, smetnje orijentacije u vremenu i prostoru, nesposobnost
uenja i pamenja novih informacija, este promjene raspoloenja, tekoe u obavljanju
svakodnevnih aktivnosti, gubitak motivacije i inicijative, tekoe u pisanju, itanju i govoru,
strah, tejskoba...
20. Parkinsonova bolest (PB)
PB je progresivan poremeaj centralnog ivanog sistema (1817. opisao engleski lijenik dr.
James Parkinson, drhtajua paraliza).
Parkinsonova bolest je okarakterizirana jakim nedostatkom dopamina. Taj nedostatak je uzrok
simptoma PB.

21

Pogoeni su i mukarci i ene. Uestalost bolesti je znaajno vea u grupi ljudi preko 50-te
iako postoji alarmirajui porast pacijenata mlae dobi.
Primarni simptomi
1. Ukoenost - ako privremeno nije olakana sa lijekovima, ukoenost je uvijek prisutna.
Meutim, pojaava se tijekom kretanja. esto je odgovorna za izraz lica u obliku maske. Kod
nekih pacijenata, ukoenost vodi osjeanju boli, posebno u rukama i ramenima.
2. Tremor (drhtanje) - oko 25% pacijenata doivljava jako slabi tremor ili ga uope nemaju.
Kada je prisutan, tremor moe biti jai na jednoj strani tijela. Osim to pogaa ruke i noge,
ponekad ukljuuje glavu, vrat, lice i eljust.
3. Bradikinezija znai sporost pokreta. Ovaj simptom je obiljeen zakanjenjem poetnih
pokreta, to je uzrokovano sporosti u prijenosu nunih instrukcija od mozga prema odreenim
dijelovima tijela. Kada su upute primljene, tijelo sporo odgovara na njih.
Sekundarni simptomi
Oni ukljuuju:
depresiju,
poremeaj u spavanju,
vrtoglavicu,
konstipacija (zatvor),
probleme sa govorom, disanjem, gutanjem.
vano je uoiti da razliiti pacijenti imaju razliite simptome.
21. LIJEENJE PSIHIKIH PROMJENA
3 skupine mjera:
1.Psihofarmakoterapija (esto sastavni i nuni dio lijeenja, npr. antidepresivi, male doze)
2.Psihoterapija (manje uspjeni kod starijih nego kod mladih, aktivnija uloga terapeuta nego u
psihoterapiji mladih)
3.Socioterapija (svrha je uspostavljanje skladnih psiholokih i socijalnih odnosa starijih osoba
u zajednici, npr. grupe za dosjeanje)
22. Psihoterapija
Freud 3 razloga zato bi se moglo dogoditi da starije osobe nemaju koristi od psihoterapije:

22

starije osobe imaju smanjenu mentalnu elastinost te su manje sposobni za promjenu,

nakupili
su golemu koliinu iskustva koje terapeutu moe oteaati rad, pridaju manje vanosti
mentalnom
zdravlju od mlaih osoba (Schaie i Willis, 2001.).
23. Smrt i umiranje
Razumijevanje pojma smrti pretpostavlja barem 3 komponente:
Ireverzibilnost
Nefunkcionalnost
Univerzalnost (Speece i Brent, 1984.; prema Schaie i Willis, 2001.)
24. Anksioznost glede smrti
Veina ljudi iskusi nekakvu svjesnu ili nesvjesnu anksioznost glede smrti ponajprije zato to:
ukljuuje gubitak
znai kraj osobnog identiteta, gubitak samog sebe te
oznaava kraj odnosa.
Anksioznost glede smrti
Kada se istrauje empirijski postaje sloena pojava karakterizirana s barem 4 komponente:
- zabrinutost zbog tjelesne promjene;
- svjesnost o prolaznosti vremena;
- zabrinutost zbog boli stresa koji prate smrt;
- zabrinutost zbog intelektualnih i emocionalnih reakcija na smrt (Lonetto i Templer, 1986.;
prema Schaie i Willis, 2001.)
25. Psihijatrica Elizabeth Kubler Ross navodi 5 faza umiranja:
- poricanje/negiranje
- bijes
- cjenkanje
- depresija
23

- prihvaanje
26. alovanje (tugovanje)
Definicija:
Tugovanje je sloen prirodan iscjeljujui proces koji predstavlja specifian odgovor na
gubitak osjeajno bliske osobe i prilagodbu neophodnu za oporavak osobe (Arambai, 2005.)
Stupnjevi prihvaanja smrti voljene osobe:
poricanje,
gnjev,
depresija,
prihvaanje i
prilagodba (Spikes, 1980., prema Schaie i Willis, 2001.)
Ciljevi:
suoavanje s gubitkom,
osjeajno odvajanje od umrlog,
duhovno iscjeljenje tugujue osobe,
prilagodba na ivot bez drage osobe i
proces uenja novog ponaanja
(Nelson i Botkin, 2000.; prema Cicak, ).
27. NORMALNE I PATOLOKE REAKCIJE TUGOVANJA
Worden navodi 4 kategorije normalnog tugovanja:
1. Osjeaji - tuga, ljutnja, tjeskoba
2. Fizika osjetljivost - kratkoa daha, stiskanje u prsima, ponekad osjeaj depersonalizacije
3. Kognicija - gubitak vjere, zaokupljenost mislima o pokojniku i halucinacije
4. Ponaanja - poremeaj spavanja, hranjenja i rastresenost

24

Patoloke reakcije: kada tuga uope nije izraena, tuga koja je preintenzivna i traje predugo te
tuga koja ukljuuje samoozljeivanje
28. Potpora u alovanju
Tri razine potpore u alovanju:
Opa potpora
Savjetovanje
Psihoterapija
29. Hospicij
U srednjem vijeku naziv hospicij koristio se za opis utoita za hodoasnike i putnike.
U Europi vee se za skrb o osobama s neizljeivim bolestima i umiruima.
Sredinom 20.st. razvoj medikamentozne terapije
1967. Dame Cicely Saunders - Hospicij sv. Kristofora u Londonu, prva nastavna i
istraivaka hospicijska jedinice
Palijativna skrb
Prema definiciji SZO (1990., 2002.) palijativna skrb je aktivna potpuna skrb o bolesnicima s
uznapredovalom progresivnom boleu. Primarna je kontrola boli i drugih simptoma te
psiholoki, socijalni i duhovni problemi. Cilj je olakanje patnje i postizanje najvee mogue
kvalitete ivota za bolesnike i nijhove obitelji.
Naglaava ivot i gleda umiranje kao na normalan proces.
Ne odnosi se na dob, odreenu bolest ve obuhvaa period od dijagnoze uznapredovale
bolesti do kraja alovanja, moe varirati od nekoliko godina do nekoliko tjedana ili (rijetko
dana)
alovanje - vaan dio programa palijativne skrbi iz dva razloga
alovanje najee zapoinje ve prije samog odlaska osobe, npr. Alzheimerova bolest.
Profesionalci palijativne skrbi gledaju na obitelj kao jedinicu skrbi, pa je logino nastaviti
brinuti se za obitelj nakon smrti bolesnika.
Palijativna skrb obuhvaa tri osnovna podruja:
1. diferencijalnu dijagnostiku i lijeenje simptoma,
2. psihosocijalnu podrku bolesnika i obitelji i
25

3. rjeavanje etikih dilema vezanih uz zavretak ivota, kao to je npr. kazivanje istine
bolesniku o njegovoj dijagnozi i ishodu bolesti, donoenje odluke unaprijed o buduim
zahvatima (oivljavanje, transplantacija organa, obustava ili neuvoenje lijeenja)
Jedinice palijativne skrbi
Palijativna skrb se odvija u ovim jedinicama:
Kod kue
U domu za starije i nemone
U domu za njegu
U bolnici
U hospiciju
Interdisciplinarni hospicijski tim
Socijalni radnik
Lijenik
Medicinska sestra
Duhovnik
Vaan timski pristup (odgovor na razliite potrebe )
Palijativna skrb o obitelji
Zadaci palijativne skrbi o obitelji ukljuuju:
umiranje i smrt afirmirati kao prirodne procese,
podravati obiteljskog njegovatelja,
praktino pomagati obitelj tijekom bolesti,
promovirati kvalitetu ivljenja obitelji u skladu s njezinim vrijednostima i okolnostima.
30. Prava umiruih osoba
Pravo na medicinsku skrb.
Pravo na ljudsko dostojanstvo.
Pravo na osobnu potporu.
26

Pravo na oslabaanje od boli i smanjenje patnje.

Pravo da budu informirani.
Pravo na vlastitu odluku.
Pravo na odbijanje lijeenja.
31. Izvori tekoa u komunikaciji sa starijim osobama:
stereotipi o starijima (socijalno diskriminacijski)
tekoe zbog tjelesnih i psihofizikih promjena u starijoj dobi (slabljenje sluha i vida i dr.)
promjene u psihosocijalnoj okolini u kojoj ive starije osobe
32. Radna terapija je zdravstvena disciplina namijenjena osobama ije su sposobnosti
obavljanja svakodnevnih aktivnosti ugroene ili oteene razvojem, ozljedom, boleu,
starenjem, psiholoki, socijalno, kulturno ili kombinacijom navedenog.
Ciljevi radne terapije:
- poveati samostalnost osobe u provoenju svakodnevnih aktivnosti
- omoguiti pacijentu adaptaciju okruja ovisno o vrsti i stupnju potekoa i prilagodbu
okruja trenutanom stanju pojedinca
procjena okruja posebno znaajna tijekom provedbe vaninstitucionalne skrbi
- reintegrirati stariju osobu u obitelj i drutvo
omoguiti joj da i dalje obnaa ulogu koju ima, bilo djeda, bake, ili neku drugu)
omoguiti joj da se i dalje osjea korisnom, potrebnom, produktivnom i zadovoljnom
omoguiti dostojanstven ivot
- poboljanje psihofizikog stanja i kvalitete ivota starije osobe
PODRUJA RADNE TERAPIJE
- samozbrinjavanje - okupacije (aktivnosti) koje omoguuju pojedincu preivljavanje,
promiu i odravaju zdravlje (oblaenje, kupanje, hranjenje, osobna higijena...)
- produktivnost okupacije (aktivnosti), plaene ili neplaene, koje pridonose razvoju kako
pojedinca tako i drutva (profesionalne obaveze, briga o djeci, odravanje kuanstva, kolske
obaveze...)
- slobodno vrijeme/igra - (itanje, druenje, gledanje TV, odlazak u kino...) i druge aktivnosti
koje pojedincu pruaju zadovoljstvo i ispunjenje
27

PROCES RADNE TERAPIJE odnosi se na:

-radno terapijsku procjenu (procjena aktivnosti svakodnevnog ivota: briga o
sebi/samozbrinjavanje, produktivnost i slobodno vrijeme/razonoda/odmor, te sposobnosti
potrebne da se aktivnost izvodi (motorike, senzorike, perceptivne, kognitivne, afektivne,
duhovne, psiho-socijalne vjetine) i kontekst u kojem se aktivnosti odvijaju: prostor, socijalno
okruje, drutveno-kulturno okruje)
-planiranje radno-terapijske intervencije
-provoenje intervencije
-finalna procjena ili evaluacija uspjenosti terapije
33. CJELOIVOTNO UENJE
kontinuirani proces u kojem su rezultati i motiviranost pojedinca za uenje u odreenom
ivotnom razdoblju uvjetovani znanjem, navikama i iskustvima uenja steenima u mlaoj
ivotnoj dobi
ukljuuje i nenamjerno, neorganizirano i spontano stjecanje znanja te se moe provoditi cijeli
ivot
doprinosi uspjenom starenju
34. TEHNIKA DOSJEANJA
(REMINISCENCIJA)
i jos nesto iz gerentologije
GERONTOLOGIJA (gr. geron=starac, logos=znanost) je interdisciplinarna znanost koja
prouava zakonitosti procesa starenja i probleme vezane uz stariju dob.
Znanost koja prouava promjene organizma tijekom procesa starenja i bavi se prouavanjem
biolokih, psiholokih i socijalnih aspekata starenja
OPA bavi se teorijskim pristupima i metodama
PRIMIJENJENA bavi se problemima vezanim uz zdravlje, problemima psiholoke naravi
i socijalnom gerontologijom
Osnovno naelo gerontologije: Dodati ivot godinama (UN)
Naela Ujedinjenih naroda za starije ljude: neovisnost, drutveno sudjelovanje, skrb,
samoispunjenje, dostojanstvo
Socijalna gerontologija (Clark Tibbitts, 1943.)

28

Predmet soc. gerontologije je drutveni aspekt starosti, bavi se ulogom starih u poodmakloj
dobi, odnosima meu generacijama, kako sredina, drutvo djeluje na starenje, odnos
pojedinca i drutva, drutveni problemi u starosti.
Ne ostavlja po strani utjecaj biolokih, fiziolokih i psiholokih faktora na aktivnost
pojedinca i njegovo ponaanje u drutvu, te prilagoavanju dogaajima i procesima starenja
Ciljevi gerontologije
Objasniti zakonitosti procesa starenja
Razviti primjerene istraivake metode za prouavanje starosti i starenja
Objediniti spoznaje iz razliitih znanstvenih disciplina
Primijeniti znanja o starenju i starosti u spreavanju i umanjivanju nepovoljnih uinaka
Razvoj gerontologije
Elie Metchnikoff prvi je puta 1903. godine upotrijebio ovaj termin u biolokoj studiji starenja.
1938. god. Prva svjetska konferencija o starenju u Kijevu;
1939. Problemi starenja (Coudry), poticaj istraivanjima starenja s aspekta biologije,
psihologije, sociologije, ekonomije, demografije
1950. prvo udruenje gerontologa
Razlozi razvoja gerontologije pol. 20.st. su:
1. produenje trajanja ivota (bronano doba 18 godina, poetak nove ere 22 godine,
18.st.- 34 godine, 19. st. -41 god., danas 70/80 god.)
2. demografska eksplozija
3. procesi u obitelji (razvoj iz patrijarhalne, viegeneracijske obitelji u dvogeneracijske,
sendvi generacija)
Gerijatrija (gr. Geron=starac, iatreia=lijeenje)
1909. -Ingnaz Nascher je utemeljitelj moderne gerijatrije u SAD. On je uoio specifinosti
zdravstvenih potreba starijih ljudi slino kao u pedijatriji.
Medicinska znanost koja se bavi prouavanjem bolesnih stanja u starijih ljudi te njihovim
dijagnosticiranjem, lijeenjem, njegom, rehabilitacijom i sprjeavanjem bolesnog starenja.
Europski znanstvenici smatraju da je gerijatrija dio gerontologije, dok u SAD smatraju da su
to 2 sline, ali odvojene discipline.

29

STAROST I STARENJE
STARENJE POJEDINCA je proces tijekom kojega se dogaaju promjene u funkciji dobi.
prirodna, normalna, fizioloka pojava, ireverzibilan i individualan proces koji nastupa u
svakog ovjeka drugaije.
progresivna, stalan i postupan proces smanjenja i mijenjanja strukture i funkcije organa
i organskih sustava
kronoloko starenje broj godina proteklih od roenja osobe;
bioloko starenje - promjene, usporavanje i opadanje u funkcijama organizma s vremenom;
psiholoko starenje - promjene u psihikim funkcijama, vlastita percepcija i prilagodba
linosti na starenje;
socijalno starenje - promjene u odnosu pojedinca koji stari i drutva u kojem ivi.
STAROST- razdoblje u ivotnom vijeku ovjeka
Kada poinje starost?
- prema klasifikaciji UN-a uzima se dobna granica od 65 godina
- prema kriterijima SZO starost dijelimo na raniju (65-74 god.), srednju (75-84 god.) i duboku
starost od 85 godina i vie.
- Kalendarska starost odreenja s dobi od 65 godina nije istovjetna s biolokom starosti.
Stariji ljudi nisu homogena skupina i ne doivljavaju sebe kao odvojenu populacijsku skupinu
nego su integralni dio zajednice u kojoj aktivnim ukljuivanjem ive, rade i stvaraju.
Priroda starenja
Primarno starenje ( fizioloko starenje ili senescencija) - normalni, fizioloki procesi koji su
odreeni unutarnjim, biolokim imbenicima, koji su neizbjeni i posljedica su sazrijevanja ili
protoka vremena, (npr. menopauza u ena).
Sekundarno starenje (patoloko starenje)- patoloke promjene i opadanje s godinama koje je
posljedica vanjskih imbenika, ukljuujui bolest, okolinske utjecaje i ponaanje, (npr. utjecaj
buke na slabljenje sluha)
Kriteriji starosti:
Kronoloka dob (npr. nakon 65. godine ivota);
Socijalne uloge ili status (npr. nakon umirovljenja);

30

Funkcionalno stanje (npr. nakon odreenog stupnja opadanja sposobnosti);

Subjektivna procjena (koliko se sama osoba osjea starom).
Znakovi starosti
Bioloka odrednica starosti: gubitak reproduktivne sposobnosti, promjene u izgledu
Psiholoka odrednica: osjeaj slabljenja, shvaanje ivotnih ogranienja, osjeaj mudrosti
Socijalna odrednica: umirovljenje, uloga bake djeda
Starost u prolosti
- Stara Grka problemom starih bave se filozofi, lijenici, pisci (prvi su se s biolokim
pojmom starenja susreli lijenici)
- stari su uivali veliki ugled i bili su jako dragocjeni zbog slabe pismenosti i kratkoe
ivotnoga vijeka (ivotne knjinice)
Hipokrat (460-877pr.n.e.) starost odgovara godinjem dobu zimi, poinje u 56. godini,
- Galen trihotomija: mladost, zrelost, starost, starost nije patoloka pojava, upute o higijeni i
dijetetici (Gercomica). Ideja o starosti kao prijelazu izmeu zdravlja I bolesti
- Platon o starosti kao vrlini mada moe doi do senilnosti, zagovornik gerontokracije
- Sokrat velia starost koja je sinonim za mudrost I duhovni mir
Podaci iz etnologije: Primitivne zajednice loi ivotni uvjeti, nedostatak hrane, stari lanovi
su bili redovito ubijani jer su predstavljali teret, suvina usta.
U plemenu Jakuta na sjeveroistoku Sibira djeca su putala roditelje da umru u svojoj nemoi i
patnji. Roditelji nisu marili za ljubav i skrb o djeci, to se roditeljima osveivalo kada ostare.
U nekim plemenima bio je obiaj da se starije osobe odvede u neku kolibu, sagraenu
namjerno izvan sela i da se u njoj ostavi s malo hrane i vode.
Kod Eskima pozivaju stare da legnu u snijeg i da tu ekaju smrt ili, kada odlaze u ribolov
zaboravljaju ih na santi leda. U vremenima velike gladi rtvovali starije ljude putali su ih
umrijeti i ostavljali ih daleko od naselja, da ih pojedu bijeli medvjedi.
U nekim krajevima Japana prenosili su starce na planine nazvane planinama smrti i tamo ih
ostavljali.
Poloaj starijih osoba u suvremenom drutvu
Populaciju starih osoba esto se smatra visoko vulnerabilnom po razliitim kriterijima.

31

Stare osobe nerijetko su marginalizirane u pogledu svojeg drutvenog utjecaja, ekonomski su

slabije od mlaih dobnih skupina, zdravstveno su ugroenije itd.
Unutar populacije starih naroito je teak poloaj ena koje ive due od mukaraca i koje u
odnosu na njih obino na raspolaganju imaju manje sredstava potrebnih za ivot.
Starost je est prediktor siromatva.
Istraivanja provedena u Hrvatskoj pokazuju da je siromatvo u velikoj mjeri vezano uz
starija i samaka kuanstva.
Najvei rizik od siromatva imaju starije osobe, umirovljenici/e, nezaposlene osobe, osobe s
niim stupnjevima obrazovanja, jednolana kuanstva i jednoroditeljske obitelji (UNDP,
2006.)
to se tie starijih osoba, u rizinu skupinu naroito spadaju umirovljenici ili osobe koje
nemaju nikakvih mirovinskih primanja, a pri tome nemaju niti financijsku potporu
izvanobiteljskih mrea.
Jedan od kljunih problema prisutnih kod starije populacije vezan je uz njihovu socijalnu
iskljuenost.
Fenomen socijalne iskljuenosti starih ljudi moe se odnositi na razliite aspekte njihovog
ivota, a obino ukljuuje:
dimenziju socijalnih odnosa,
participaciju u kulturnim aktivnostima,
pristup slubama u lokalnoj zajednici,
iskljuenost iz susjedstva,
pristup i redistribuciju financijskih i drugih materijalnih dobara (Walker i sur., 2006.).
DEMOGRAFSKO STARENJE
(starenje naroda) je proces poveanja stanovnitva starijeg od 60 ili 65 godina u ukupnoj
populaciji (KOEFICIJENT STARENJA, RH=15,7%
(N=693 540; M=12,4%, =18,6%)
Demografske projekcije govore da e se starenje stanovnitva nastaviti: one govore da bi u
Hrvatskoj 2031. godine udio starijih osoba mogao iznositi od 21,8% do ak 25,4% (Mren,
2005).

32

Uzroci demografskog starenja

DEMOGRAFSKI IMBENICI:
- smanjenje nataliteta
- smanjenje mortaliteta
- emigracije
VANJSKI IMBENICI:
- gospodarski
- drutveni (politike krize, ratovi, epidemije, forsirana industrijalizacija)
Razliiti uzroci u razliitim zemljama i razliita brzina njihova djelovanja.
1) Udio mladih (0-14) u ukupnom stanovnitvu
Ako je taj udio 20% i manji, stanovnitvo ima regresivan tip dobne strukture
RH=15,5% (Eurostat, 2007.)
2) Udio starih 65 i vie god. u ukupnom
stanovnitvu
UN-ova podjela populacije prema udjelu starog puanstva:
4% i manje = mlado stanovnitvo;
4-7% = zrelo stanovnitvo;
7-10% = staro stanovnitvo
10% i vie = vrlo staro stanovnitvo
RH=17,2% (2007; Eurostat)
3) Smatra se da proces starenja poinje kada prosjena starost stanovnitva iznosi 30 godina
RH= oko 40 godina (2006.)
Prema ovim pokazateljima, stanovnitvo RH je staro!!!

33

Demografska predvianja
Demografsko starenje je pojava na globalnoj razini te su odgovarajue slube Ujedinjenih
naroda iznijele sljedea predvianja (2002.):
Jedan od svakih deset ljudi u svijetu stariji je od 60 godina; do 2050. biti e to jedan od svakih
pet stanovnika svijeta, a do 2150. jedan od svaka tri stanovnika.
U samome starijem puanstvu zbivat e se promjene usmjerene prema sve veem broju vrlo
starih ljudi.
Najstariji stari ljudi (80 godina i vie) dio su starijega puanstva koji se najbre poveava.
Na poetku 21. stoljea, oni ine 11 % ukupnoga puanstva u svijetu starijega od 60 godina, a
do 2050. najstarijega puanstva biti e u ukupnome starijem puanstvu 19 %.
Veinu starijega puanstva ine ene oko 55%.
65 % skupine najstarijih starih ljudi (80 godina i vie) ine ene.
Postotak starijega puanstva u mnogim razvijenim zemljama, koji je danas oko 20 %, u 21.
stoljeu porast e se na 25 %.
Tempo starenja u zemljama u razvoju bri je nego u razvijenim zemljama te e one imati
manje vremena za pripremu i prilagodbu svim posljedicama starenja puanstva.
Veina starijih ljudi (51 %) ivi u gradskim sredinama. Oekuje se da e do 2025. taj broj
porasti na 62 %. Velike su razlike izmeu razvijenih i nerazvijenih regija svijeta. U razvijenim
gradovima ivi ak 74 % starijih, dok je u gradovima nerazvijenih zemalja rije o samo 37 %.
Tablica 3. Oekivano trajanje ivota (u godinama) u trenutku roenja 1971., 1981. i 1991.
godine (RH)
Stogodinjaci
Procjenjuje se da je ukupan broj stogodinjaka (engl. Centenarians) u svijetu oko 450 000, a
superstogodinjaka (engl. Supercentenarians), tj. osoba starijih od 110 godina, oko 30.
RH Prema popisu iz 2001. godine u Hrvatskoj su bile 84 osobe starije od 100 godina
(0,002% ukupnog stanovnitva Hrvatske), od ega 21 mukarac i 63 ene (1455 osoba u dobi
95+)
U emu je tajna dugovjenosti?
Dugovjenost i besmrtnost oduvijek su zaokupljali ljudski um poput nerjeive zagonetke
Iz svih legendi i pria o tim pokuajima nastale su ideje o raznim napicima, eliksirima i
pilulama ivota.

34

imbenici duine ivota:

Nasljee
Spol
Uvjeti okoline (klima, zagaenost)
Prehrana (nemasna, mlijeni proizvodi)
Tjelesna aktivnost
Umjereno pijenje alkohola i ne puenje
Zdravlje
Prilagodljivost i dobra sposobnost suoavanja sa stresom
STARIJI LJUDI U BUDUNOSTI
1. Obrazovanje i umirovljenje:
Razina naobrazbe buduih starih bit e via od one dananjih starijih ljudi.
Veina starijih umirovljenika danas su kvalificirani ili polu-kvalificirani radnici, a u
budunosti se moe oekivati vei broj strunih osoba.
Moe se oekivati sve vei udio ena u skupini umirovljenika.
Budui stariji ljudi e imati bolje financijske prihode, ali e i oekivati bolju kvalitetu
ivota.
Oekuje se vea prisutnost i aktivnost buduih starijih ljudi u javnom ivotu i politici.
2. Potrebe za uslugama skrbi:
Novije su generacije starih ljudi tijekom ivota imale bolju zdravstvenu skrb od prijanjih
generacija starih ljudi.
Poveat e se zahtjevi za koritenjem strunih usluga skrbi, zbog manje skrbnika u smanjenim
obiteljima.
U obitelji, zbog produenog ivotnog vijeka sve e vei broj ljudi koji su pred ili tek u
mirovini istovremeno skrbiti o vrlo starim i boleljivim roditeljima.

MODELI SKRBI ZA STARIJE LJUDE

35

IZVANINSTITUCIONALNA SKRB (OTVORENA)

Usluge u kui starije osobe: npr. dostava obroka, nabavka hrane, pomo u kui, lijeenje i
njega u kui, radno-terapijske, kulturne i rekreativne, pravne, obrazovne, vjerske i socijalne
usluge.
INSTITUCIONALNA SKRB (ZATVORENA)
Ustanove za trajni smjetaj i zbrinjavanje: domovi za starije i nemone osobe, za smjetaj
odraslih osoba s tjelesnim ili mentalnim oteenjem te psihiki bolesnih odraslih osoba
Ustanove za krai smjetaj: gerijatrijske bolnice i odjeli
Prednosti izvaninstitucionalne skrbi nad institucionalnom
Omoguuju zadovoljenje potreba najveeg broja starijih ljudi - 98% ivi sa svojim obiteljima
ili kao samci u vlastitom domu.
Potiu aktivnost starijeg ovjeka, due ga odravaju neovisnim i usporavaju starenje.
Odvijaju se u prirodnoj obiteljskoj sredini te su prihvatljiviji, dostupniji i prilagoeni su
velikim individualnim razlikama meu starijim ljudima.
Potiu koritenje postojeih i razvijaju nove oblike obiteljskih i lokalnih izvora pomoi i
podrke.
Ne zahtijevaju ulaganje puno novca jer se temelje na dobrovoljnom radu, podrci lanova
obitelji, dobrosusjedskoj pomoi i malim privatnim uslunim servisima u lokalnoj zajednici
GERONTOLOKI CENTRI
Gerontoloki centar je multifunkcijski centar neposredne i integralne multidisciplinarne
izvaninstitucijske skrbi starijih ljudi u lokalnoj zajednici gdje oni ive.
Ideja centara je zadravanje starijih osoba u njihovim domovima uz poboljanje kvalitete
ivota.
Centri imaju dnevni boravak gdje se stariji mogu druiti, igrati drutvene igre, sudjelovati u
radionicama, a na istom mjestu mogu i dobiti medicinsku skrb i njegu, iznajmiti ortopedska
pomagala ili dobiti strune savjete iz socijalne skrbi.
O korisnicima se brine interdisciplinarni tim strunjaka; socijalni radnik, via medicinska
sestra, fizioterapeut, radni terapeut, lijenik..
U gerontolokim centrima mogu se izdvojiti tri osnovna podruja djelovanja:
1. pomo u zadovoljenju egzistencijalnih potreba u svakodnevnom ivotu:
- organizacija prehrane u obliku dostave gotovih obroka u kuu, konzumiranje ruka u
blagovaonici Gerontolokog centra, samostalno odnoenje obroka u svoj stan od strane
pokretnih korisnika;
36

- uvoenje alarmnih sustava u suradnji sa Udrugom Prisutnost;

- posudionica ortopedskih pomagala;
2. Savjetovalini rad i zdravstvena preventiva kao individualni ili grupni rad;
3. Kultura, zabava, sport, rekreacija provode se kroz kreativne radionice, drutvene igre,
grupe za dosjeanje, duhovne razgovore, glazbene sluaonice, poetske i zabavne veeri,
novinarske sekcije, itaonice, tjelovjebu za starije osobe, plesno-dramske grupe, kole plesa,
plesne veeri i slino
UDOMITELJSTVO ZA ODRASLE OSOBE je oblik skrbi izvan vlastite obitelji kojim se
odrasloj osobi osigurava zadovoljenje osnovnih ivotnih potreba koje iz bilo kojih razloga ne
ostvaruje u vlastitoj obitelji, a nije ih u mogunosti sama zadovoljiti.
U udomiteljskoj obitelji mogu biti smjetena najvie etiri odrasla korisnika.
Ako udomitelj ivi sam, moe skrbiti o najvie dva odrasla ili starija korisnika.
Ako udomitelj ivi sam, moe skrbiti o jednom psihiki bolesnom odraslom korisniku ili
jednom tjelesno ili mentalno oteenom odraslom korisniku.

Dom za starije i nemone osobe

Dom za starije i nemone osobe je ustanova socijalne skrbi koja u okviru smjetaja prua
sljedee usluge: stanovanje i prehranu, brigu o zdravlju, njegu, odravanje osobne higijene i
pomoi pri obavljanju svakodnevnih aktivnosti, organiziranja slobodnog vremena, pratnje i
organiziranog prijevoza i savjetodavnog rada. Cilj domova je unaprijediti kvalitetu ivota
svojih korisnika kroz zdravstvenu i socijalnu skrb te brigom o prehrani i higijeni.
Korisnicima su na raspolaganju lijenik, medicinske sestre, fizioterapeut, socijalni radnik,
radni terapeuti.
Prema podacima godinjeg izvjea Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi iz 2008. godine
podneseno je 38 730 zahtjeva za smjetaj u domove za starije osobe, kojima je osniva
upanija, dok je smjetajni kapacitet bio dovoljan za samo njih 10 347
Socijalni radnik u domu za starije i nemone
Struni radnik, dvojaka uloga:
1) veza izmeu korisnika i Doma
2) veza korisnika i soc. sredine iz koje korisnik dolazi
Cilj: pomo i zatita osobi u svrhu poveanja kvalitete ivota bez ugroavanja dostojanstva i
integriteta pojedinog korisnika (ne postoje dva jedna korisnika, vanost individualnog
rada/pristupa)
37

Socijalni radnik u svom radu primjenjuje individualni i grupni socijalni rad.

Individualni temelji se na soc. anamnezi (osnova za planiranje buduih soc. intervencija),
heteroanamnestikim podacima o korisniku te prikupljanju popratne dokumentacije.
Grupni tehnike socijalne rehabilitacije s ciljem ukljuivanja korisnika u soc. Sredinu tj.
nain ivljenja u domu uz njegovu optimalnu aktivnost.
Socioterapijske grupe (tjelovjeba, etnja, ples, muzikoterapija, radionice i kulturno zabavne
aktivnosti.
Vanost timskog rada
Cilj: koordiniranje aktivnosti u smislu planiranja i dogovaranja pojedinanih intervencija,
timsko donoenje odluka kroz zajedniko razmatranje problema i meusobno vrednovanje
postupaka.
Osigurava cjelovitost i multidisciplinaran pristup

Zdravlje u starijoj dobi

Normalno starenje
Sa starenjem organizma nastaju brojne fizioloke promjene
Neke promjene smatramo posljedicom starenja, premda su posljedica bolesti
Veina promjena nema veeg efekta na normalno funkcioniranje, osim pod utjecajem stresa
Starost je neugodna zbog bolesti koje se javljaju, a ne zbog normalnih promjena
Normalne promjene u starosti reduciraju kapacitete reakcije na bolest
Ozljeda ili infekcija kada smo mlai samo usporavaju nae funkcioniranje. A u starosti mogu
uzrokovati nesposobnosti
Promjene u jednom sustavu organa nisu nuno popraene pojavama starenja u drugim
organima
Menopauza
Fizioloki proces kod ena, poinje izmeu 45 i 55 godine, moe ranije ali i kasnije;
dijagnosticira se kada menstrualni ciklus izostane 12 mjeseci, posljedica je drastinog
smanjivanja proizvodnje hormona estrogena, gubitak reproduktivne funkcije
Kratkorone posljedice: napadi vruine, poremeaji sa spavanjem, promjene raspoloenja,
poveanje tjelesne teine

38

Dugorone posljedice: osteoporoza, bolsti srca i krvnih ila, demencije

Andropauza
Fizioloki proces kod mukaraca, poinje izmeu 40 i 55 godine ivota, ne uzrokuje trajan i
nepovratan gubitak reproduktivne funkcije.
Sniena razina testosterona i hormona DHEA moe dovesti do: smanjene poude i potencije,
depresivnosti, anksioznosti, nesanice, smanjene vitalnosti, breg umaranja, znojenja,
razdraljivosti...
Funkcijske i somatske promjene u starosti
Promjene imunolokog sustava slabi s porastom dobi (10 do 20 puta slabiji nego u doba
puberteta) (npr. gripa)
Promjene koe i potkonog tkiva koa postaje tanka, gubi se elastinost, nabire se
Promjene miia miina masa smanjuje se za oko jednu treinu ako se usporede dobi od 30
i 80 godina; ukupna voda u tijelu smanjuje se 10-15% u odnosu prema srednjoj dobi
Promjene kostiju mineralni sastav kostiju se gubi za oko 10%; kod ena osobito izraen
nakon menopauze, a to dovodi do fraktura
Promjene zuba i usne upljine oko polovica osoba u dobi iznad 65 godina nema vie ni
jednog zuba (vaan imbenik malnutricije); jezik podlijee atrofiji, gubi se osjet okusa i do
70%
Funkcijske i somatske promjene u starosti
Promjene organa za disanje plua manje elastina, smanjenje vitalnog kapaciteta plua
(vano pravilno disanje)
Promjene probavnog sustava smanjuje se osjet okusa i mirisa, vaan imbenik je zdrava
prehrana
Promjene jetre aktivnost jetre se smanjuje pa se poveava osjetljivost na neke lijekove (npr.
barbiturate), smanjuje se masa jetre i protok krvi kroz jetru
Promjene bubrega ukupna masa bubrega od etvrtog do osmog desetljea smanjuje se za
oko 30%
Reprodukcijski sustav kod ena prestanak reprod. Funkcije s menopauzom, kod mukaraca
u dobnoj skupini 60-70 godina oko 70% aktivnih spermatozoida ostaje, dok se smanjuje na
oko 50% u dobnoj skupini 80-90 godina
Funkcijske i somatske promjene u starosti
Promjene srca minutni volumen srca se usporava

39

Promjene mozga masa mozga se u starosti smanjuje od 7% do 10%, ta redukcija nije uvijek
povezana sa smanjenom funkcionalnou modanog tkiva
Seksualnost u starijoj dobi
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (2003) o seksualnosti se kae da je ona sredinji
dio ljudskog bia kroz njegov cjeloivotni razvoj a ukljuuje seks, spolni identitet i uloge,
seksualnu orijentaciju, uitak i reprodukciju.

Kao integralni dio ljudskog razvoja kroz sve faze ivota, seksualnost ukljuuje fizike,
psiholoke i drutvene komponente
to je intimnost?
Kao to je tijelu potrebna hrana, tako mu je potrebna i ljudska interakcija. Svaka osoba
instiktivno ezne za prisutnou i dodirom druge osobe
Dodirivanjem osobe jaa se osjeaj povezanosti, pokazuje samopouzdanje i uklanjaju se
seksualne barijere
Intimnost se moe pojaviti bez seksualnog odnosa, ali i obratno (2005, Beers i sur.)
Seksualnost u starijoj dobi
Psiholoki klimakterij svijest o starenju i manjoj privlanosti i veliki strah da e spolno
zakazati.
Impotencija i spolna suzdrljivost jesu esti, ali ni u kom sluaju nisu neizbjena pojava u
starosti.
Neke od predrasuda o seksualnosti u starijoj dobi su:
1. Veina starijih osoba je aseksualna.
2. Misli o seksu i zanimanje za seks kod starijih osoba su abnormalno i netipino ponaanje.
3. Seksualna aktivnost u starijoj dobi moe nakoditi starijim osobama (Dijani Pla i
Mamula, 2007.).
Seksualnost u starijoj dobi
Uzroci impotencije u starijoj dobi mogu se podijeliti na:
Fizioloke uzroke (eerna bolest, visoki krvni tlak, neki lijekovi, bolest prostate)
Socijalne uzroke (osamljenost, nemogunost nalaenja partnera, mnogi su i same rtve
predrasuda da spolni odnosi ne prilie starijim osobama (moe dovesti do osjeaja krivnje)

40

Uzroke psiholoke prirode (spolna zasienost meu partnerima i jedan drugome vie nisu
dovoljno zanimljivi, manjak privlanosti, npr. osteoporoza nagruje tijelo, osobito pri hodu
to umanjuje motivaciju)
Kombinirani organsko psiholoki uzroci (najei) (najtvrdokorniji i najei). Zbog
starenja, u spolnim organima funkcijama dolazi do promjena koje same po sebi ne spreavaju
i ne umanjuju motivaciju za seksualnou, ali kad postanu psiholoki znaajne, provociraju
osjeaj straha (seksofobija) koji stariju osobu potpuno onemoguuju.
Odreenje zdravlja
Rogers (1960.; prema Despot Luanin, 2003.) predloio da se zdravlje promatra kao
kontinuum, kojemu su na suprotnim krajevima dobrobit i smrt sa sivim podrujem oko
sredine, gdje se osoba odreuje bolesnom suboptimalno zdravlje
Zdravlje - stanje potpune tjelesne, mentalne i socijalne dobrobiti, a ne samo odsustvo bolesti
ili nesposobnosti (Defilipis i Havelka, 1984.; Despot Luanin, 2003.).
Funkcionalna sposobnost - sposobnost pojedinca za obavljanje svega neophodnog za
osiguranje svakodnevnog samostalnog ivljenja neovisno o njegovoj kronolokoj dobi.
Odreenje zdravlja
Socijalno zdravlje stupanj u kojem osoba primjereno funkcionira kao lan socijalne
zajednice, to se odraava na tjelesno i psihiko zdravlje osobe (Despot Luanin, 2003.).
Pozitivno zdravlje sposobnost suoavanja sa stresnim situacijama, sposobnost odravanja
vrstog sustava socijalne podrke, uklopljenost u zajednicu, visoki moral i zadovoljstvo
ivotom, psihika dobrobit te tjelesno zdravlje i kondicija (Browling, 1991.; prema Despot
Luanin, 2003.).
Zdravlje u starijoj dobi
6 pravila odnosa izmeu dobi i zdravlja:
Bolest je ea meu starijim osobama.
Veina bolesti uobiajenih za stariju dob ne poinje u starosti, ve ranije u ivotu. Isto vrijedi i
za pozitivno ili negativno zdravstveno ponaanje.
3. Starije osobe ee imaju viestruke poremeaje i oslabljena osjetila, to moe djelovati
na procjenu zdravstvenog stanja i lijeenje.
Zdravlje u starijoj dobi
Ne slabe sve fizioloke funkcije s porastom dobi. Ne rezultiraju sve fizioloke promjene u
procesu starenja boleu.
5. to je stariji organizam, to mu due treba da se varti u prvotno stanje nakon izlaganja
jednakom stresu.
41

6. Za razliku od djetinjstva, kad je dob glavna uporina toka za praenje razvoja,

kronoloka dob u starosti prua razmjerno malo informacija (Siegler, 1989., prema Despot
Luanin, 2003.).
Slika 1. FOKUSIRANA ETIRI GERIJATRIJSKA SINDROMA U STARIJIH BOLESNIKA
Mortalitet
Vodei uzroci smrti u Hrvatskoj 2006. godine u dobnoj skupini starijoj od 65 godina
1. BOLESTI CIRKULACIJSKOG SUSTAVA
2. NOVOTVORINE
3. BOLESTI DINOG SUSTAVA
4. BOLESTI PROBAVNOG SUSTAVA
5. OZLJEDE, TROVANJA I POSLJEDICE VANJSKOG IZROKA
Morbiditet
U hospitalizacijama ena starijih od 65 godina u 2007. godini najee su:
1. bolesti cirkulacijskog sustava
2. novotvorine
3. bolesti probavnog sustava
4. bolesti oka
5. ozljede i otrovanja

U mukaraca starijih od 65 godina lijeenih u bolnicama Hrvatske najzastupljenije su 2007.

godine:
1. bolesti cirkulacijskog sustava
2. novotvorine
3. bolesti probavnog sustava
4. bolesti dinog sustava
5. bolesti genitourinarnog sustava (HZJZ, 2008.)
Morbiditet
42

Uobiajene kronine bolesti u starijoj dobi

Artritis
Osteoporoza
Dijabetes melitus
Bolesti srca i krvnih ila
Karcinom (dojke, prostate)
Inkontinencija
Sve bolesti u ovjeka nastaju u kombinaciji egzogenih i endogenih imbenika.
Artritis
OSTEOARTRITIS - oblik koji pogaa zglobove koji nose teinu tijela, a to su koljena,
kukovi i lea, no moe zahvatiti ruke i male zglobove aka.
Rijetko se razvija prije 40-te godine ivota, no nakon 60-te zahvaa skoro svakog, u
odreenom obliku i stupnju.
ene obolijevaju 3 puta ee u odnosu na mukarce.
REUMATOIDNI ARTRITIS - tajanstveni autoimuni poremeaj u kojem je imunoloki
sustav prekomjerno aktivan te se okree protiv sebe i pogreno prepoznaje vlastite zglobove
kao strana tijela i napada ih.
Rezultat svega je upala zglobova koja za posljedicu ima oteenje hrskavice i tkiva
Vano je znati da se neke artritine tegobe mogu povui,a u nekim sluajevima su i izljeive
primjenom adekvatne prehrane i promjena ivotnih navika.
Osteoporoza
bolest u kojoj dolazi do smanjenja gustoe tkiva kostiju, pa kost postaje krhkija i lomljivija.
Slubena medicina raspoznaje tri glavne grupe uzroka, a time i tri vrste osteoporoze:
menopauzalna osteoporoza nastaje zbog pada razine spolnih hormona Neko je ovaj problem
bio mahom enska tegoba, no danas se uvia kako i sve vei broj mukaraca, zbog pada
mukih spolnih hormona, moe oboljeti od osteoporoze.
2. osteoporoza izazvana lijekovima postala je est problem, pogotovo kod osoba na terapiji
kortikosteroidima. To je, primjerice, sluaj kod reumatoidnog artritisa, bolesti koja se
uglavnom razvija u zrelijim godinama kada dolazi do menopauze, pa takvi lijekovi jo
dodatno potiu ubrzani gubitak kotane mase.

43

3. staraka osteoporoza nastaje u visokoj ivotnoj dobi kada zbog opeg smanjenja
metabolizma, te mirovanja, dolazi do gubitka gustoe kotanog tkiva.
Menopauzalna je osteoporoza najuestalija od svih nabrojenih.
eerna bolest ili dijabetes melitus
stanje kronine hiperglikemije
jedan od najznaajnih faktora rizika za razvoj bolesti srca, jer utjee na ubrzani proces
ateroskleroze i suenja krvnih ila.
ak 75% osoba sa eernom bolesti umire od bolesti srca i krvnih ila
2 glavna oblika eerne bolesti su:
tip 1 (dijabetes melitus ovisan o inzulinu ili dijabetes koji se javlja u mladalakoj dobi) i
tip 2 (ranije: dijabetes melitus neovisan o inzulinu ili dijabetes koji se javlja u zreloj dobi).
Oba oblika imaju zajedniku osnovnu karakteristiku: poviene razine eera (glukoze) u krvi
uslijed apsolutnog ili relativnog nedostatka inzulina, hormona kojeg proizvodi guteraa.
Bolesti cirkulacijskog sustava
Kardiovaskularne bolesti su bolesti srca i krvoilnog sustava, a glavne klinike
manifestacije se mogu podijeliti na one koje zahvaaju:
srce i srani krvoilni sustav koronarna (ishemina) bolest,
mozak i modani krvoilni sustav cerebrovaskularna bolest,
donje udove okluzivna bolest perifernih arterija.
Prvi uzrok smrti u RH i u svijetu, riziniji muki u dobi 65-74 g., a ene u dobi 75-84 g.
Rizini imbenici: pretilost, prehrana, puenje tjelesna neaktivnost, visok krvni tlak, visok
kolesterol; rizici se kumuliraju
Novotvorine
Karcinom
Nekontrolirana dioba stanica uzrokovana serijom mutacija na razini stanice
Mortalitet od raka u RH raste u SAD opada
Najee sijelo karcinoma: plua
Spolne razlike: M plua, dojke
44

Rizini faktori: redovito puenje; pretilost; spolno prenosive bolesti

Karcinom dojke
75-80% sluajeva iznad 50g.
Rizici: alkohol
Karcinom prostate
Otkriva se oko 65-70g.
U etiologiji bolesti vanu ulogu imaju dob, rasa i obiteljska anamneza
ei kod onih s bratom/ocem oboljelim
Inkotinencija
Inkontinencija 20% i 10% M; socijalni i emocionalni problem
Rizini imbenici za pojavu inkontinencije su:
starija ivotna dob
kronine upale mokranih putova
neke neuroloke bolesti
oteenja mentalnih funkcija
nepokretnost
istodobno uzimanje nekoliko vrsta lijekova
viestruki morbiditet
Farmakoterapija u starijih bolesnika
Farmakoterapija je izmijenila ljudsku povijest.
Starija populacija ee boluje od viestrukog istovremenog pojavljivanja bolesti, a time i do
uzimanja vie lijekova.
Prema nekim podacima:
- ak 1/3 bolesnika starije dobi ne pridrava se uputa o uzimanju lijekova
- oko 2/3 starijih osoba ini i ponavlja pogreke pri uzimanju lijekova (izraenije iznad 75
godina)
45

ene troe vie lijekova

Rizini imbenici nastanka ovisnosti starijih osoba o tuoj njezi i skrbi (imbenici bolesnog
starenja)
DEBLJINA, POTHRANJENOST I NEPRAVILAN UNOS HRANE
PUENJE, ALKOHOLIZAM I DRUGE OVISNOSTI
TJELESNA NEAKTIVNOST ILI NEPRIMJEREN TJELESNI NAPOR
NEPRAVILNO UZIMANJE LIJEKOVA
STANJE ZUBALA
NEPOTIVANJE PROPISA LIJEENJA I UPUTA LIJENIKA (npr. pogreno
samolijeenje, nekoritenje pomagala..)
NELIJEENO POVEANJE ARTERIJSKOG KRVNOG TLAKA
LOA OSOBNA HIGIJENA I NEHIGIJENA OKOLIA
IZLAGANJE VANJSKIM UTJECAJIMA
TJELESNI POREMEAJI (anemija, povien eer u krvi, povien krvni tlak, inkontinencija,
osteoporoza itd.)
PSIHIKE PROMJENE (psihika neaktivnost, izloenost trajnom stresu, osamljenost,
depresija, izostanak samoodgovornosti i samopomoi, nezainteresiranost za nove spoznaje i
druge ljude..)
Tjelesna aktivnost starijih osoba
Dosadanje spoznaje
Dokazana uloga tjelesne aktivnosti u prevenciji i ouvanju fizikog zdravlja
Tjelesna aktivnost kao:
prediktor uspjenog starenja
determinanta dugovjenosti
medijator u suoavanju sa stresom
Manje informacija o vanosti tjelesne aktivnosti na psiholoko funkcioniranje, no istraivanja
openito upuuju na efikasnost vjebanja u redukciji depesije, anksioznosti, stresa te
poboljanju raspoloenja
Tjelesna aktivnost starijih osoba
46

Obiljeja starijih osoba koja se ukljuuju u tjelesne aktivnosti

dobro zdravlje
ranije iskustvo s vjebanjem
via razina edukacije
percepcija dobrobiti vjebanja
Obiljeja neaktivnih starijih osoba
slabije zdravlje
vei indeks tjelesne teine
funkcionalna oteenja
procjena osobne neefikasnosti
Nedovoljna informiranost o vanosti vjebanja
Tjelesna aktivnost starijih osoba
Uinci vjebanja u populaciji starijih osoba
Poboljanje navike spavanja
Smanjenje kronine boli
Odravanje snage, stabilnosti, koordinacije, ravnotee
Izbjegavanje padova i lomova
Vee ivotno zadovoljstvo
Rehabilitacija
Rehabilitacijska medicina multidisciplinski postupak dijagnostike i lijeenja svih vrsta
nesposobnosti i invalidnosti sa zajednikim ciljem prevencije i smanjivanja invalidnosti.
Njeguje holistiki i sveobuhvatni pristup bolesniku s uvaavanjem svih tekoa osobe uz
sudjelovanje strunjaka razliitih profila sa zajednikim ciljem najvie mobilizacije preostalih
sposobnosti.
lanovi rehabilitacijske skupine: radni terapeut, fizioterapeut, ortopedski tehniari,
medicinska sestra, fizijatar, psiholog, socijalni radnik, logoped
Geroprofilaksa
47

Profilaksa obino oznaava skup zatitnih mjera za sprjeavanje neke opasnosti, prije svega
bolesti.
Geroprofilaktike mjere:
Farmakoloka geroprofilaksa
Fizijatrijska geroprofilaksa
Geroprofilaksa putem psiholokih i socijalnih postupaka.
Potrebe za prevencijom
Primarna prevencija ukljuuje sprjeavanje pojavljivanja bolesti (npr. mijenjanje negativnog
zdravstvenog ponaanja)
Sekundarna prevencija ima za cilj dovoljno rano otkrivanje bolesti (samoinicijativno
javljanje lijeniku i preventivni (sistematski) pregledi
Tercijarna prevencija odnosi se na sprjeavanje poremeaja i oteenja koja moe
uzrokovati postojea bolest. Npr. osnivanje klubova samopomoi i samozatite od odreenih
bolesti.
Prikaz istraivanja samoprocjene zdravlja starijih osoba u Gradu Zagrebu (Rusac, 2008.)
Cilj: dobiti uvid u samoprocjenu psihikog i fizikog zdravlja starijih osoba obzirom na neka
sociodemografska obiljeja
N=1000 osoba starijih od 65 godina
Upitnik o sociodemografskim obiljejima
Upitnik SF 36
Zakljune napomene
Subjektivna procjena zdravlja putem samoprocjene zdravstvenog statusa je sastavni dio
epidemiolokih istraivanja i istraivanja u zajednici (Congdon, 2001; Maslic Sersic i Vuletic,
2006.).
Utvreno je da je subjektivno zdravlje, za veinu osoba, prvenstvena odrednica kvalitete
ivljenja povezane sa zdravljem. Stoga je esto ukljuena meu pokazatelje kvalitete ivljenja
povezane sa zdravljem, kao i funkcionalna sposobnost (Bowling, 1991.; Bosworth i sur.1999.;
prema Despot Luanin, Luanin, Havelka, 2006.).

TEORIJE STARENJA
jedinstvena teorija starenja ne postoji
48

pokuaj teorijskog objedinjavanja empirijskih nalaza i znanja unutar pojedinih disciplina koje
se bave starenjem kao predmetom prouavanja
Bioloko starenje geni

bioloke teorije starenja

Psiholoko starenje

ivotni stil psiholoke teorije starenja

Socijalno starenje

uvjeti ivota

socijalne teorije starenja

Bioloke teorije starenja

objanjavaju proces starenja na razini stanica, organa i organizma kao cjeline (Despot Luanin, 2003)
izjednaavaju najee proces starenja s biolokim propadanjem odnosno slabljenjem
tjelesnih funkcija
Programirane (razvojne, genetike):
starenje je ugraeno u genetski sustav (genetski odreen plan starenja) specifini geni i
njihove promjene su odgovorne za to koliko dugo emo ivjeti
Stohastike (ili sluajne) :
proces starenja rezultat samog ivota akumuliraju se oteenja koja uzrokuju sluajni
dogaaji iz svakodnevnog ivota (Despot - Luanin, 2003)

Vanost biolokih teorija za socijalnu gerontologiju:

poznavanje funkcionalnih i somatskih promjena
temelj razumijevanja promjena psihikih funkcija i prilagoavanja linosti na starenje

Psiholoke teorije starenja

nema integrirane teorije starenja u psihologiji
prisutna raznovrsnost i mnogobrojnost

Model razvoja kroz ivotni vijek Roberta Havighursta

(najvanije postignue koje se od osobe zahtijeva u pojedinim razdobljima ivota

49

o njemu ovisi zadovoljstvo i uspjenost kako u trenutnom tako i u buduim razvojnim

razdobljima
Razvojni zadaci starosti (60 god i vie):
1.

prilagoavanje na opadanje tjelesne snage i zdravlja

2.

prilagodba na umirovljenje i smanjene prihode

3.

prilagodba na smrt suprunika

4.

uspostavljanje jasne pripadnosti/povezanosti sa vlastitoj dobnoj skupini

5.

usvajanje i prilagoavanje novim drutvenim ulogama

6.

uspostavljanje zadovoljavajuih uvjeta ivota

Neke kritike:
postoje razlike u stupnju u kojem su ti zadaci vani za razliite dobne skupine
nedostaje zadatak suoavanja s vlastitom smru
povijesno vrijeme u kojem se stari zanemareno

Teorija psihosocijalnog razvoja Erika Eriksona (1965)

Doprinosi (Despot-Luanin, 2003):
proiruje teoriju na itav ivotni vijek proces sazrijevanja
kao bitan imbenik razvoja ukljuuje i socijalnu okolinu
potaknuo razvoj 70tih godina mnotva teorija ivotnog ciklusa koje su izuavale razdoblje
odrasle dobi i starosti
Glavna obiljeja - psihiki razvoj odvija se kroz 8 razdoblja (razdoblje starosti kronoloki
smjetava od 60tih godina do smrti)
u svakom razdoblju osoba se suoava s odreenom psihosocijalnom krizom (izazovom)
ishod krize moe biti pozitivan ili negativan
ishod krize odreuje osobine linosti koje se razvijaju i vrijednosti osobe
Shvaanje starosti
razdoblje u kojem osoba mora dovesti u ravnoteu potrebu za integritetom nasuprot oaju
50

MUDROST mogui produkt pozitivnog

ishoda tog sukoba

oaj je sastavni dio tog procesa starenje, ali ishod ima vaniji znaaj za proces razvoja
sastavni dio razdoblja starenja jest osvrt na vlastiti ivot (potaknuo istraivanja
reminiscencije i autobiografskog pisanja )
Teorija ivotnog ciklusa Daniela Levinsona (1978., prema Despot-Luanin, 2001.)
teorija razvoja odrasle dobi
rezultat intenzivnih intervjua s odraslim osobama (biografska metoda)
razvoj se odvija urednim slijedom kroz razdoblja stabilnosti koja se smjenjuju s razdobljima
prijelaza
Tri razvojna razdoblja odrasle dobi
Rana odrasla dob (22-40)
Srednja odrasla dob (45-60)
Kasna odrasla dob (65 i vie)
Prijelazna razdoblja (tranzicije)
1.

prijelaz rane odrasle dobi (17-22 godine)

2.

prijelaz tridesete (28-33)

3.

prijelaz sredine ivota (40-45)

4.

prijelaz pedesete godine (50-55)

5.

prijelaz kasne odrasle dobi (60-65)

Neka obiljeja prijelaznih razdoblja
traju nekoliko godina
trajanje individualno
osoba procjenjuje u kojoj je mjeri ostvarila ciljeve postavljene u prethodnom razdoblju
(evaluacija)
sreivanje rauna sa samim sobom jest razvoj i nuan preduvjet daljnjeg razvoja
Pogled na starenje

51

rezultat spremnosti suoavanja s uspjesima i neuspjesima u ostvarivanju ivotnih ciljeva

postavljenih u ranijim ivotnim razdobljima
rezultat prilagoavanja ciljeva vlastitim potrebama i mogunostima odreene dobi
Neke suvremene psiholoke teorije 80tih i 90tih
naglaavaju prilagodbe linosti na starenje
nije specificiran sam model razvoja
Teorija ekolokih sustava Uria Bronfenbrennera (1979., 1998.)
Razvoj je progresivno i uzajamno prilagoavanje izmeu aktivnog ljudskog bia u razvoju, i
promjenjivih svojstava neposredne okoline u kojoj pojedinac ivi.
Razvoj je proces koji je izloen djelovanju i odnosa izmeu neposredne okoline i ireg
konteksta u kojem je okolina smjetena.
Razine okoline
MIKROSUSTAV

(interakcija u neposrednoj

MEZOSUSTAV (interakcija izmeu

okolini)

mikrosustava )

EGZOSUSTAV (socijalne strukture koje ne obuhvaaju pojedinca ali posredno djeluju na

njegova iskustva u neposrednoj okolini)
MAKROSUSTAV (najudaljeniji sustav; kulturne
KRONOSUSTAV

vrijednosti, zakoni, obiaji)

(vremenska dimenzija)

Socijalne teorije starenja

kroz naglaavanje uzajamne interakcije

povezuju socijalnu strukturu s pojedincem

ishodi interakcije tijekom procesa starenje:

naglaena drutvena aktivnost starijeg ovjeka
uskraena drutvena aktivnost starijeg ovjeka
dodjeljivanje novih uloga na temelju njegove dobi
(Schaie i Willis, 2001, str. 295-298; Despot-Luanin, 2003)
Teorija smanjenje aktivnosti
52

Cumming i Henry, 1961, Growing Old

prva formalna teorija u socijalnoj gerontologiji
smanjenje aktivnosti normalni i prirodni proces
dri da je to socijalno povlaenje (eng. withdrawl) internalno motivirani proces u kojem stariji
pojedinci odabiru manje ulaganja u socijalne odnose i smanjenje svoje socijalne aktivnosti
Kansas City studija (1952-1962)
znaajna ne samo za razvoj teorije smanjene aktivnosti nego gerontologije openito
velik broj literature
ukazala na drugaije psihosocijalne potrebe starijih osoba

Postavke proizale iz istraivanja

proces smanjenja aktivnosti neizbjean i univerzalan
moe zapoeti ili starija osoba ili drutvena zajednica
starije se osobe mogu povui samo iz nekih grupa, a i dalje ostati blizak s ostalim socijalnim
grupama
ponekad moe doi do razilaenja izmeu pojedinca i zajednice u odreivanju vremena
odreenog povlaenja

Smanjenje aktivnosti je posljedica

gubitka uloga i pozicija tijekom promjena u socijalnoj zajednici
psiholokih razloga usmjeravanje na ono to je vano
biolokih gubitaka - gubici koji zahtijevaju i smanjenje socijalnih aktivnosti

Kritike
njezina univerzalnost proces smanjenja aktivnosti dogaa se svima
ne posveuje panju individualnim razlikama

53

Teorija aktiviteta
Lemon, Bengston i Peterson (1972)
kao koncept postojao i puno prije
prvi i najdominantniji pristup u socijalnoj gerontologiji
uspjeno starenje se sastoji u zadravanju razine aktivnosti i ukljuenosti iz odrasle dobi
Obiljeja
smanjenje aktiviteta nametnuto od strane ire zajednice i vanjskih okolnosti
smanjenje aktivnosti znai prijetnju dobrom osjeanju i zadovoljstvu starijih osoba
naglaavaju vanost odnosa izmeu socijalne aktivnosti i zadovoljstva ivotom
naglaavaju vrijednost aktiviteta i vanost uspostavljanja zamjenskih uloga

Tri vrste aktivnosti

1.

neformalne (socijalne veze s prijateljima, susjedima i roacima)

2.

formalne aktivnosti (manje intimne, ali i dalje od socijalnog znaaja)

3.

solitarne aktivnosti (nezavisne od odnosa)

Teorija selektivnosti Carstensen, 1991

istraivanja pokazala da se neki oblici socijalnih kontakata smanjuju, a neki ostaju stabilni i
intenzivni sve do 80te
emocionalna zatvorenost u vezama s roacima i bliskim prijateljima se poveava
selektivnost obzirom na socijalne kontakte - ne moe se govoriti o potpunom niti
univerzalnom povlaenju

Dva aspekta socijalnih interakcija

1.

svrha

2.

kvaliteta

ne samo estina!
54

Selektivnost u socijalnim interakcijama je adaptivna strategija koja dovodi do osjeaja sree i

zadovoljstva u starosti pojedinac izabire samo one socijalne interakcije koje e dovesti do
pozitivnih emocionalnih iskustava

1. Razlozi razvoja gerontologije

2. Pet simptoma demencije
3. Rizicni cimbenici za pojavu inkontinencije
4. Kriteriji starosti
5. Stadiji prilagodbe na umiranje Atchley
6. Psihosocijalni razvoj E.Erikson.
7. Uzroci ageizma
8. Gerontoloski centar
9. 4 tipa procesa prilagodbe
10. Opterecenja obitelji umiruce osobe
11. Jedinice palijativne skrbi
12. Proces radne terapije
13. Kronolosko i biolosko starenje
14. Stresori u starosti
15. Tri komponente pojma smrti.

55