FILOZOFIJA ODGOJA (biljeke s predavanja)

Zato je uimo, zato je bitna?

1.filozofija je prisutna u svakom etabliranom programu 2. u svim veim filozofskim sustavima je prisutna tematika filozofije odgoja 3.filozofija je opa teorija odgoja (cilj etike i politike je mijenjanje ljudi)

U ideji kozmopolitizma tko prvi zagovara jednakost uma? Stoici Kozmopolitizam (od grkog: kosmos = svijet i polites = graanin) To je stav prema kojemu su svi ljudi prije svega "graani svijeta", a ne pripadnici razliitih kolektiva poput lokalnih, regionalnih, nacionalnih i dr. zajednica.

Rousseault: odgojna transformacija ovjeka Rousseault je uz Platona najvei filozof odgoja. Smatra da se graani mogu odgojiti da pretpostave dobro zajednice vlastitim interesima. o odgoju je pisao u planu odgoja i emilu. u planu odgoja obrauje temu prenoenje roditeljskog autoriteta na odgajatelja. u Emilu obrauje temu umjetno stvorenih situacija s pedagokim ciljem. Rousseaultovi odgojni ciljevi su oblikovanje srca, mo suenja i znanja Rousseault zahtjeva javni odgoj koji treba emancipirati i osloboditi od klieja povijesti i tradicije. onoga tko odrasta treba uiniti neovisnim o predrasudama drutva u kojem ivi, tonije on govori o predrasudama oeva. Odgoj slui da bi se otkrio vlastiti zakon tj JA, da bi otkrili sebe, a to moemo samo u stvarnoj zakonitosti. on zahtjeva samozakonodavstvo jer se za njega povezuju zakonitost i sloboda. Svaka pomo odgajatelja koja se moe izbjei se i mora izbjei da ne doe do otuenja. Dakle onome kog se odgaja treba biti omoguena sloboda. Odgoj prvenstveno usmjeren na znanje moe dovesti do samootuenja. ( Poopenje volje je uveo prije Kanta. Kritizira pseudoznanstvenost (Pseudoznanost, djelatnost koja se pokuava predstaviti kao znanost oponaajui njene postupke) jer smatra da ono vodi otuenju, ini ovjeka opalim od samoga sebe. Podrava Sokratovu ideju znanja vlastitog neznanja jer smatra da su istinski uenjaci skromni. Smatra da istinu nalazimo srcem ne razumom. U emilu imamo pojmove vlastoljublja(amor propre) i samoljublja Amor de soi. Vlastoljublje je samopotovanje koje dolazi u drutvenoj fazi egzistencije te dovodi do nezadovoljstva i ljubomore. Samoljublje je dostatnost individue, povezan je s identifikacijom s drugima u pogledu na suut Kazna je odgajateljeva samovolja.)

3 pristupa u filozofiji odgoja? 1. analitiki pristup analitika filozofija kae da je najbitnija analiza jezika to razlikuje odgoj i instrukcije? Odgojem svladavamo vjetinu uz objanjenje zato je uimo, dok na instrukcijama svladavamo samo vjetinu 2. kritika teorija razlika manipulacije i odgoja, da li je on vrsta manipulacije? (odgojem se usauju neke norme koje su potrebne za funkcioniranje u drutvu npr. nauiti dijete to se smatra pristojnim,a a to ne) 3. perspektivni pristup pitanje kulture i jednakosti u odgoju Gutman Demokratski odgoj - prvi korak je postii racionalnu svrhu odgoja, racionalnu samokontrolu, autonomija mora biti cilj odgoja, Odgojem pojedinac postie racionalnu autonomiju Odgoj je racionalni ili razboriti paternalizam, a taj paternalizam se oituje u tome da netko nastupa u ime nekog protiv njegove volje. Za Kanta je racionalni paternalizam despotizam ukoliko se nastupa u ime odraslih osoba protiv njihove volje. Kant upozorava na paradoks odgoja jer nam je potrebna pomo drugoga kako bi doli do stupnja kada nam vie nje potrebna. Kant prvu stvar koju moramo djecu nauiti u koli je mirno sjediti ( postii disciplinu jer tako odgaaju svoje prohtjeve) kant je pretpostavio da sloboda volje jest. Kant kae da ako osjeamo zadovoljstvo nakon odreenog ina onda smo taj in napravili zbog tog zadovoljstva ,a ne zato jer smo moralni( dakle moramo moralno djelovati bez obzira na osjeaj zadovoljstva) Da li je Kantov stav u skladu s moralnom psihologijom? Ne. Da bi djelovanje bilo moralno zbog njega se ne smijemo osjeati dobro je u praksi teko ostvarivo. On zastupa deontoloki pravac, Kant kae da ne odgovaramo za postupke drugih( ako ubojica pozvoni i trai vaeg susjeda ako znate da je kui morate to reci, ako ga ubije vi ne odgovarate za postupke druge osobe) Kant o odgoju: ovjek je jedino stvorenje koje se mora odgajati. pod odgojem podrazumijevamo uzdravanje (dojene), disciplinu(dijete, negativni dio odgoja), poduku (obrazovanje, uenik, pozitivan do odgoja). ovjek postaje ovjek samo putem odgoja. On je ono to od njega stvara odgoj dakle odgoju pripada odgovornost. ovjek sebi mora napraviti plan ponaanja no on to nije odmah u stanju po dolasku na svijet pa drugi to moraju za njega. ovjekova elementarna potreba za odgojem upuuje na socijalnu dimenziju. Razvoj prirodnih sklonosti se dogaa kroz odgoj. mehanizam u umijeu odgoja se mora preobraziti u znanost (judiciozna, znanstvena teorija). odgoj mora biti prisilan ,ali ne i ropski Odgoj- discipliniranje (ivotinjsko ne smije tetiti ovjenosti), kultiviranje (poduavanje,povijesnost), civiliziranje (razboritost, treba biti drutven, koristiti ljude za svoje krajnje svrhe),moraliziranje (birati samo bezuvjetno dobre svrhe) Skolastiko obrazovanje vrijednost u pogledu nasamu individuu Pragmatiko obrazovanje socijalna vrijednost ,vrijednost kao graana Moralno obrazovanje vrijednost u odnosu na ljudski rod

Fenomen zadovoljnog roba sloboda nije dovoljna za autonomiju ( kada je ukinuto ropstvo nekolicina crnaca je iako je bila slobodna zatraila da ostanu kod svojih bivih gospodara jer nemaju kamo poi ,a kod njih im je dobro) Luj Althusser (altiser) (strukturalistiko itanje Marxa) kolstvo je ideoloki aparat drave jer u njemu postoji struktura moi (preuzeo Faucault nightwatchman state, reguliranje ponaanja u zatvoru, bitno je da zatvorenici misle da ih netko promatra, danas to imamo u obliku kamera,google maps itd.) Distinkcija instrumentalnog djelovanja ( prosvjetiteljstvo, razum je upregnut u dominaciju,postaje od sredstva osloboenja do sredstva porobljavanja zbog instrumentalizacije Paradigma instrumentalnog djelovanja je rad jer imamo unaprijed stvoren cilj) i komunikativnog djelovanja (Komunikativno djelovanje se oituje u jeziku, a postie se dogovor kao svrha komunikacije,novo utemeljenje uma) Idealna jezina situacija sudionici razgovaraju neoptereeni interesima,autoritetom, jedini interes je razgovor , elimo postii inter-subjektivnu valjanost voeni samo autoritetom boljeg razloga no moraju biti zadovoljeni odreeni uvjeti: 1. Iskrenost 2. Istinitost 3. Ispravnost Da bi argumenti bili prihvaeni mora biti zadovoljeno: 1. Logika razina (opovrgavamo ili konstituiramo argument) 2. Dijalektika razina ( ritualizirano izlaganje za bolji argument) 3. Retorika razina (idealna jezina situacija osloboena vanjskih prisila) W. Frankena filozofija odgoja mora zadovoljiti: 1. normativnu razinu (ono to je dobro i ispravno) 2. injenine premise o ovjeku i svijetu 3.posredovanje, metode kojima emo imati i 1 i 2 razinu Javno kolstvo treba sadravati: 1. Ideal radikalne samorefleksije ( ovjek je djelom ono to ukljuuje samospoznaju) 2. Njegovanje i kultiviranje humaniteta 3. Narativna imaginacija (staviti se u cipele drugog ovjeka, to sadrajno uiniti to se tie filozofije kolstva?) Anthony Grafton o autoritetu (Aristotel) pomorci plutaju morem i dolaze do crte ekvatora, upoznati su sa injenicom da je aristotel rekao da je na toj crti toliko vrue da nema ivota te se zbog tog boje da e umrijeti, no nisu i pitaju se da li je mogue da je aristotel u krivu? refleksivni ekvilibrijum kod Rawlsa spoznajemo ,ali ne kreemo od nule (nismo tabula rasa) nego se sudovi slau na neto

Sokratova dijaloka filozofija, sokratova filozofija odgoja

Smatra da je dijalog bitan zato to knjiga uti kada je neto pitate ,a filozof odgovara. Kaze Spoznaj samog sebe. Kae da je znanje vrlina. ivjeti treba onako kako nas um obvezuje da ivimo. Zagovarao kljunu ulogu filozofije u odgoju pojedinca. smatra Osnovna aktivnost svakog pojedinca je potraga za znanjem, refleksija, samorefleksija

Sokat- utemeljitelj etike,Nazivali ga filozof s trga ili obad (jer je gnjavio ljude),Nije nita
pisao ,osnovni izvori o njemu su ksenofan i platon Sokrat- etiki intelektualizam potreba za znanjem vodi do vrline, vrlina postoji ako postoji znanje, vrlinu stjeemo razumom, umnim uvidom dolazimo do moralnosti- ako znamo to je dobro , init emo dobro ,a zlo inimo iz ne znanja(radikalna racionalnost). Pretpostavka etikog intelektualizma je etiki optimizam ovjek izmeu dobra i zla bira dobro ,a izmeu 2 zla ona manje zlo- znanje je neodvojivo od djelovanja Sokratova metoda- Znam da nita ne znam (nasuprot sofistima koji znanju i ono to ne znaju) Kree u potragu za definicijama ( jedinstveni zajedniki ope-vrijedei pojmovi)

Sokratov izum etike iz uma dolaze razlozi koji obvezuju ovjeka da ini dobro njegov kredo je pitati i traiti razlog, sokrat nastupa skromno to je dio dramatike nastupa da bi ironija postigla vei efekt, odbijao je priznati da je uitelj ( znam da nita ne znam) 3 toke Sokratova dijaloga: 1. Zahtjev za kritikim i konzistentnim (dosljednim) miljenjem 2. Koncept pouavanja bez uitelja 3. Vjera u regenerativnu snagu filozofije ( ljude ini boljima) Svrha Sokratovog dijaloga je metodiki negativno istaknuta jer na kraju ne znamo to smo tvrdili da znamo, dakle nismo imali znanje nego miljenje ( razlika dokse- miljenje i epistemeznanje) Gorgija ili o retorici cilj je rijeiti ljude zabluda (metodiki negativan cilj), u Fedru je cilj samospoznaja ( metodiki pozitivan cilj) Sokratov dijalog je elenhus ( tako se dolazi do metodikih ciljeva) elenhus znai iskuati, pobijati, posramiti ( to je bitna komponenta nakon pobijanja ), osporiti Takoer je i cilj majeutika poraanje misli sokratov paradoks vrlina se moe nauiti iako za to ne moe biti uitelja (Daimon- intuicija) Sokratov dijalog ide ovako: 1. 2. 3. 4. 5. Nijee da je uitelj i kae da zauzima poziciju uenika Rijetko dri predavanja Postavlja pitanja ( vii stupanj znanja je kada pitamo o onom o emu znamo) Sugovornik se smatra odgovornim za to kamo ide razgovor Pretpostavlja se da e sugovornik davat samo one odgovore u koje zaista vjeruje

6. Ambicija da znanje promijeni ovjeka etiki smisao znanja (zbog znanja inimo dobro,a ne znanja loe) Ako sugovornik sam iznese nove stavove lake e ih prihvatiti .Opovrgavanje teze, koje slijedi iz izvoda koje je sugovornik prihvatio, e doi samo od sugovornika ne Sokrata Gregory Vlastos interpret Sokrata) Razlika Sokrata i skeptik- sokrat postavlja standarde znanja, a skeptici misle da se svemu moe pridodati suprotnu tezu Da li je Sokratov dijalog smislen i danas ? Prigovor njegovoj metodi je da je manipulativna, previe pretpostavlja ,ini logike pogreke, sporan je i moment posramljivanja Sokratov dijalog je otvoren i elenhistiko-aporetini ( elenhus staviti na kunju, pobijati,osramotiti) Majeutiko miljenje je ono koje vodi osloboenju ideja Skeptici smatraju da svemu moemo nai proturazlog dok Sokrat smatra da postoje teze koje prolaze test uma, preivljavaju dijalog. Teze koje preivljavaju propitkivanje uma su: 1. Sve vrline su svedive na sveobuhvatno znanje (arete = episteme) 2. Znanje je nuan i dovoljan uvjet za eudaimoniju (episteme = eudaimonija, srea kao rezultat dobrog ina ) 3. Zlo inimo iz ne znanja, znanje je dovoljan i nuan uvjet za djelovanje , onaj tko zna to je dobro i ini dobro (no Sokrat ne poznaje akraziju- slabost volje, pojam kojeg imamo kod Aristotela, on smatra da inimo zlo iako znamo to je dobro zbog slabosti volje, dakle za Aristotela znanje je nuan ,ali ne i dovoljan uvjet za dobro djelovanje) ETIKI IDEALIZAM sokrat ini logike pogreke u Eutifronu i Protagori jer on navodi sugovornika da prihvati tezu suprotnu onoj A (koju je prvotno izloio), ali ne utvrdi koja od tih teza je pogrena nego ga trai da odbaci A jer je prihvati ne-A. pogreka se sastoji u tome to Sokrat odreuje koju emo tezu odbacit prema Sokratu vrlina je jedno i sveobuhvatno znanje, to je teza jedinstva vrlina, ako si hrabar onda si i mudar (no teza ne stoji zbog moralnog konflikta jer nije uvijek i svaka hrabra odluka i mudra) prigovor tezi svoenje znanja na vrlinu, ovjek je dua ,a dua je svedena na um (dvostruka redukcija) Platonovi prigovori Sokratu (platon trai metafizika jamstva za vjerovanje): 1. Nije dovoljan uvjet pouzdati se u konzistentnost miljenja, ako smo konzistentni ,ali polazimo od krive teze u krivu smo (dakle zakljuak moe biti valjan ,ali ne i istinit) 2. Pretpostavlja se da sugovornik iznosi barem neke istinite sudove 3. U Dijalozima odvojeno definira vrline ,a tvrdi da je vrlina jedno i sveobuhvatno znanje

Ne moemo spoznati slobodu volje Jedino ovjek moe ii protiv prirodnog kauzaliteta (gladan je ,ali ne jede jer trajka glau) Platon-filozofi znaju ideje zbog prisjeanja (anamnesis), platonova ideja okovanosti due u tijelu . u djelu politika anamnesis zamjenjuje dijalektika (sastavljanje i rastavljanje, zbrajanja i oduzimanje) dijelovi due: (svakom djelu due treba dati onoliko koliko treba, no na prvom mjestu treba biti umni dio) 1.umni (ima poziciju hegemona, voe), 2.voljni 3.poudni

Platon-metafiziki odvaja svijet ideja od osjetilnog svijeta

Causa finalis, thelos- krajnji cillj, glavni cilj Pravednost je postaviti svakoga na mjesto koje mu po sposobnostima pripada, ona trai sklad dua i polisa, , sklad zdravlja i dobrog stanja due, ona je psihika integracija ovjeka ,a odgoj slui da se ona postigne uz fiziku integraciju. Pravednost je instrumentalno vana da ljudi osiguraju sebe od napada Prohtjevi i elje su ne zadovoljive jer u prirodi je elja da se pri ispunjavanju samo nakratko ublauje bol, a kasnije opet dolazi nova elja (bogati ljudi nisu osobito sretni ljudi) sredinja ideja dobra proizlazi iz poretka ideja, ideje predstavljaju bitak i bit ( bit daje prirodu stvar), bit stolara je da bude dobar stolar postoje 3 reda: Imamo ideju sklada i harmonije demiurga , dravnika i ovjeka, Ono to je drava u velikom to je ovjek u malom ( pravednost u polisu, pravednost u dui) 1. Kozmiki, metafiziki red i ideja dobra koji su u uskoj vezi sa Stvoriteljem on regulira kozmiki red (demiurg) 2. Politiki red, red polisa koji je kopija kozmikog poretka kojeg regulira dravnik 3. Duevni red ,dua tj. ovjek je preslika kozmikog reda Kako izgleda dobro ureen polis? Dobro ureenim polisom vladaju filozofi (jer putem dijalektike imaju uvid u svijet ideja, njihova vrlika je mudrost i oni su bez poroka). Polis takoer ima vojnike ( njihova vrlina je hrabrost, a mana astohleplje) i proizvoditelje ( njihova vrlina je umjerenost, a mana pohlepa i gramzivost) Polis nastaje zbog potreba ivota,ali postoji zbog dobrog ivota. U polisu ovjek dijalogom postie ljepotu i iskazuje ljudskost Praktika spoznaja pripada ljudskim stvarima, a svrha je najvie dobro (eudaimonia) U spoznavanju prirode nam slui logika i znanost Fronesis- razboritost, tehne- svrha uinkovitost,korisnost poetiko djelovanje- stvaranje je svrha, umjetnost

Aristotel razboritost podrazumijeva 1,2,3: 1. Spoznaja naela (u onoj mjeri u kojoj nam predmet to doputa) 2. Prikladni sud (povezuje naelo sa konkretnom situacijom) 3. Snaga volje(spremnost da stanem iza svojih uvjerenja)

Aristotelova filozofija odgoja- thelos tei vrlini, razborita elja je povezana s naom
dobrobiti,a prohtjev nije Bit razboritosti je postati dobar, postoje instrumentalna i intrinzina dobra Najvie dobro objedinjuje 2 stvari dobro initi i dobro se osjeati (eudaimonija) U Nikomahovoj etici aristotel raspravlja koji je nain ivota najbolji, a najbolji je ivot asti, politiki ivot govorenje i djelovanje u ljudskom zajednitvu polisa Razlika s aristotelom- Hanna arendt-ovjek trai slobodu od politike Aristotel kae da ovjek bez zajednice ne moe ivjeti jer je onda ili Bog il ivotinja ovjek je odreen svojom obitelji i dravom Politika mora ujediniti razliite ljude u zajednicu Drutvo je interesno povezano, Primarne skupine imaju najvii stupanj poistovjeivanja ( obitelj, vjerske zajednice), sekundarne zajednice su npr. sindikati Da bi ovjek ivio ispunjenim ivotom potrebna je izvanjska sretnost koja se postie umjerenim nainom ivota Da bi polis bio dobar mora imati dobre graane, da bi graani bili dobri moraju biti dobro odgojeni Aristotel hoe odgoj navikama, Akrazija = slabost volje Aristotel Nikomahova etika - ne uimo zbog znanja samoga nego kako bismo postali bolji Aristotel kae da dobro s nasladom poistovjeuje veina ,no to je ono to rade djeca, robovi i ivotinje Aristotel kae da iz moralnog djelovanja moemo osjeati zadovoljstvo( dakle u objektivnom smislu inimo dobro ,no u subjektivnom se dobro osjeamo), a Kant kae da ako osjeamo zadovoljstvo nakon odreenog ina onda smo taj in napravili zbog tog zadovoljstva ,a ne zato jer smo moralni( dakle moramo moralno djelovati bez obzira na osjeaj zadovoljstva) Eudaimonia- dobrobit, dobro initi, dobro se osjeati Politiki ivot bios politikos, vrlinu ili krepost ostvarujemo u polisu, zon politikorum politiko bie, bie zajednice Aristotel razlikuje 3 naina ivota (iz Nikonmahove etike) :

1. ivot zadovoljstva kojeg mnotvo bira s razlogom (ivot djece,ivotinja) 2. ivot asti 3. Politiki ivot ovjek se ostvaruje govorom i djelovanjem u udorednoj zajednici polisa Hanna arent (vita activa) uspon drutva poinje s antikim svijetom rada U antikom drutvu ovjek se realizira u javnosti polisa, u modernom drutvu je to drutvo ovjek bez zajednice je ili Bog ili ivotinja Teorijski ivot je najbolji jer um prouava ne promjenjive stvari, svaka promjena je vrsta propadanja jer stvar nije ostvarila thelos. no ovjek ne moe ivjeti samo misaono promatrajui jer tako ivi samo Bog Odgoj je poveznica etike i politike . odgoj graana za dobrog lana polisa Aristotelova praktika filozofija je vezana za filozofiju odgoja On razlikuje prohtjev i razboritu elju Odgoj treba potovati ogranienja i mogunost ljudske due: Dijelovi due: 1. 1.racionalni dio due njega su vezani pojmovi uma i razuma, pouka odgoja, tu spadaju dianoetike vrline (razumske vrline), npr. mudrovanje, znanje, teorijski uvid 2.iracionalni dio due ) , za njega su vezani navike, prohtjevi, emocije, tu spadaju etike vrline (vrline karaktera i volje),npr. hrabrost, dareljivost se ne ue poukom nego se vjeba kroz ljudske situacije nus (razum) i fronesis (razboritost Moemo utjecati na prohtjeve udim za onim to je dobro za mene Smisao odgoja emocija je da se bojimo onoga to je prijetnja naem postojanju

Etiki pravci: 1. Deontoloki najvaniji su motivi, etika prava, deon= dunost (Kant- ne odgovaramo za postupke drugih, ako ubojica pozvoni i trai vaeg susjeda ako znate da je kui morate to reci, ako ga ubije vi ne odgovarate za postupke druge osobe) 2. Konzekvencionalistiki u moralnom djelovanju najvanije su posljedice, utilitarizam (Bentham, Mill), nisu vani motivi nego do ega je djelovanje dovelo,korist treba kvalitativno gledati, djeluj tako da korist ili uitak svih ukljuenih u djelovanje bude to vei, Mill bolje biti nezadovoljan Sokrat nego zadovoljna svinja 3. Etika vrlina Aristotel, vrlina je odluivanje ili djelovanje, ona je sredina u odnosu na nas (onih kojih se to djelovanje tie) i odreena je naelom koje bi odabrao razborit ovjek, jedna od vrlina volje je dareljivost koja je sredina izmeu rasipnosti i krtosti Prema biti vrlina je sredina, a u etikom smislu je krajnost Da li je odgoj navikama manipulativan?

Ne jer samokontrola i potovanje drugog ovjeka je potrebna za ivot

Stoicizam Zon politikorum je sada zon koinonikon drutveni ovjek Jedino dobro je vrlina, a jedino zlo je porok sve ostalo je indiferentno Treba ivjeti u skladu s prirodom ( Scanlon to dugujemo jedni drugima?, jesmo li duni neto ovjeku kao ovjeku) Kozmopolitizam- ideja jednakosti Bijes i mrnju moemo zauzdati tako da razvijemo empatiju, radikalnim preispitivanjem sebe izgraditi unutarnju tvravu, ne smijemo dopustiti da nas vanjski dogaaji toliko uznemire da prestanemo potivati druge ljude

Sofisti (Protagora, gorgija, hipija ,prodik)

On ne predstavljaju jedinstvenu kolu jer su meusobno razliiti, on su zaljubljenici u mudrost Prema sofistima negativan stav imaju : sokrat ,platon, aristotel Pozitivan : hegel Sokrat je rekao da je sofistika prividna mudrost za koju sofisti uzimaju novac Protagora je bio retoriar bacite mi tezu i ja u je dokazat Gorgija smatrao da moe dokazati da nita ne postoji

Objasni Augustinovu iluminacijsku teoriju Kada govorimo o njegovoj iluminacijskoj teoriji rije je o intraspekcijskom uvidu, odnosno o svjetlu koje ozari duu i uzdigne je do reda viih vrijednosti, slino doivljaju koji Aristotel nazva katarza u doivljavanju umjetnikog djela. Ta iluminacija je intelektualna mo due, svjetlost umova kojom se sve ui, tj. onaj isti Bog, tvorac svih stvari, Bog kao najvie Dobro, kao Logos. Ta iluminacija je odraz boanske mudrosti u ovjeku iznutra, pa je Bog izvor i cilj ljudske spoznaje, i njezina garancija.(On kae Upoznaj samoga sebe!. ja sam ono to je odgoj uinio od mene)

Dewey i progresivizam Progresivisti su bili zagovaratelji modernizacije, a naglasak su stavljali na znanost, tehnologiju, strunost i obrazovanje.

Takoer Hobbes i Locke imaju spise o odgoju Nae vienje svijeta takoer mijenjaju i metafizika i logika Filozofija nam omoguuje da rekonstruiramo nae iskustvo te da imamo nad njim veu kontrolu Cilj odgoja je uiti da se ui vie jer uenjem ulazimo u svijet znaenja Hillary Putnam kada nauimo materinji jezik on nam slui da uimo dalje Postupiti razborito znai postupiti na pravi nain prema pravim ljudima Nema formule po kojoj emo odrediti to i kako initi Svaki odgajatelj ograniava slobodu, samokontrola je pretpostavka svakog odgoja Moderan ovjek je lien dimenzije koja nadilazi stvarnost Bacon cilj spoznaje je ovladavanje prirodom pa i ljudima Rawls preklapajui konsenzus kao vrsta zajednikog nazivnika , zajednika javna kultura Esencijalizam odgoj je vrsta akulturacije ,guranje simbolike slijedeoj generaciji ( to je bitnije za sociologiju nego filozofiju) Perenijalizam - znai vjeno, u idealistikoj teoriji Platona spoznaja vjenih istina je svrha odgoja Kritika teorija (Marx, Kant, Freud), Standardna teorija, emancipacijska teorija Habermass spoznaja i interes Teme: tehniki interes (eksplikacija) Praktiki interes Emancipacijski interes Razlika filozofije i znanosti je da je prolost znanosti irelevantna. Marx kae da je novac ovjeku gospodar, nema ovjek novac nego obratno novac ima njega