Kratke upute za rad sa djecom

sa tekoama u uenju i razvoju

Edinalda Jakubovi dipl.defektolog

Ovim prirunikom, elimo da
prenesemo iskustva strunjaka iz
oblasti inkluzivnog obrazovanja i da
damo podrku, svima onima koji su
spremni da unaprijede svoj rad sa
djecom sa tekoama u uenju i
Razvoju.

U Priruniku su obraene sljedee teme:

UVOD
objanjenje pojmova vezanih za
razumijevanje inkluzivnog odgoja i
obrazovanja,
karakteristike djece sa tekoama u
uenju i razvoju i
preporuke za rad s njima.
Rije, dvije o poimanju inkluzije!

Strunjaci, vrlo argumentirano, Dok odgajatelji, kada je rije o

navode razloge i obrazloenja zato bi inkluzivnom obrazovanju smatraju da:
djeca sa tekoama u uenju i razvoju nisu dovoljno educirani za rad sa
zahtjevnom djecom,
trebala biti obuhvaena inkluzivnim
djeca nisu pripremljena za inkluziju,
oblikom odgoja i obrazovanja. Prihvatimo dijete
nemaju pomo odnosno asistente koji
Uvijek nastoje da to vei broj djece sa
su neophodni, onakvo kakvo je,
tekoama ukljue u inkluzivni oblik
djeca ipak trebaju intenzivni struni
odgoja i obrazovanja. tretman. svi imamo pozitivne

i negativne strane,
Roditelji, uglavnom nastoje ukljuiti djecu
u inkluzivni oblik odgoja i obrazovanja, njegujte pozitivne
bez obzira na tekoe koje stoje pred
djetetom i zahtjeve koje inkluzija
kod djece.
postavlja pred dijete ali i odgajatelje.
Kada analiziramo stanje u
inkluzivnom obrazovanju dolazimo
do zakljuka, da su i strunjaci i
roditelji i odgajatelji, nezadovoljni
stanjem u inkluzivnom obrazovanju.
Svi mi smatramo da moemo i trebamo
mnogo vie, kada su djeca sa
tekoama u uenju i razvoju u
pitanju.
Stoga je glavna poruka koju elimo
prenijeti ovim Prirunikom, jeste da je
individualizirani pristup i prilagoavanje
svakom pojedinom djetetu od sutinske
vanosti za uspjean rad sa djecom.
ta dijete moe samo
uiniti, neka uini
samo.
Tekoe u uenju su rasporeene od Djeca sa tekoama u uenju su jako
lakih, umjerenih do teih, od heterogena grupa djece, sa razliitim
kratkotrajnih do doivotnih, zato za kognitivnim, socijalnim, emotivnim i
djecu sa tekoama u uenju moramo drugim problemima, koja pri uenju imaju

TEKOE U UENJU
imati razliite oblike pomoi u uenju. znatno vee probleme nego veina djece
njihove starosti.

Djeca sa tekoama u uenju se Pri opisivanju osobina djece sa tekoama

meusobno razlikuju, imaju u uenju smo previe usmjereni na
razliite probleme u uenju koji su njihove tekoe, dok jako malo poznajemo
uzrok razliitih razloga. i istiemo njihove talente i dobre osobine.
Djeca sa tekoama u uenju su: Tekoe u uenju su uslovljene:

Djeca sa optim problemima u uenju Unutranjim faktorima (smanjene

saznajne sposobnosti, tekoe u socio-
( koja ue sporije i imaju probleme u
emocionalnom prilagoavanju, slabo
usvajanju znanja i sposobnosti),
razvijene samoregulacijske
sposobnosti),

Djeca sa posebnim problemima u Vanjskim faktorima ( socio-kulturna

uenju (koja su manje uspjena ili razliitost, dvojezinost,
neuspjena u usvajanju znanja i neodgovarajue ili nezadovoljavajue
sposobnosti u odreenim podrujima). uenje ).
Tekoe u uenju nastaju djelovanjem
jednog ili meusobnim djelovanjem vie
faktora. Stoga je veoma bitno poznavati
uzrok tekoa koje dijete ima.
Uzroci tekoa mogu biti:
Sredina ( nestimulirajua sredina,
siromatvo, nepotpuna porodica,
neadekvatno uenje...),
Preplitanje vanjskih i unutranjih
faktora ( hiperaktivna djeca, tekoe u
ponaanju i adaptaciji...),
Pojedinac ( usvajanje znanja i
sposobnosti ).
 Djeca koja sporije ue ( nisu
smanjene saznajne sposobnosti) ,
trebaju vie vremena za usvajanje
znanja i sposobnosti, uspjenije
ue uz vizuelna pomagala i sredstva,
Djeca koja zbog kulturne i
ekonomske deprivacije nemaju
adekvatnih i potrebnih poticaja i
mogunosti na kognitivnom,
socijalnom, motivacijskom i
emocionalnom podruju,
Uenici koji su sudionici
neodgovarajueg uenja (kreativnosti
i didaktika strunost uitelja, esto
mijenjanje uitelja, nepostojanje
rutine u izvoenju aktivnosti...),
Djeca sa tekoama
esto imaju problem
u prijemu, preradi i
Djeca sa specifinim problemima u
uenju (sniene saznajne sposobnosti) reprodukciji
tekoe koje se pojavljuju u ranom
informacija.
rastu i razvoju i/ili izraajni problemi
sa panjom, pamenjem, miljenjem,
komunikacijom, koordinacijom i
emocionalnim sazrijevanjem.
 Djeca ije tekoe u uenju nastaju
kao posljedica neodgovarajuih
odgojno-obrazovnih interakcija,
Uenici sa emotivno uslovljenim
problemima u uenju (gubitak
roditelja, stresne situacije...).,
Djeca ije su tekoe u uenju Pogreno je povezivanje tekoa u uenju,
posjedica manjka motivacije i
samokontrole (tekoe pri planiranju,
praenju i kontrolisanju vlastitog
rada i postavljanju ciljeva.
Kada u odgojno-obrazovnom procesu
uzmemo u obzir potrebe djece sa
tekoama u uenju i razvoju, onda oni I djeca sa tekoama
mogu uspjeno sudjelovati u veini
odgojno-obrazovnih aktivnosti. trebaju pohvalu ali na
nain da umjesto
Bravo!!! kaete Dobro
pjeva odnosno uvijek
samo sa obrazovnim dostignuima, jer
esto su uzroci problema u uenju i na kod pohvale navedete ta
drugim podrujima.
je dijete radilo ( sjedi,
crta, pjeva...).
Naime, sve vei broj djece sa
tekoama u uenju i razvoju se upisuje u
redovne vrtie. Ono to je zajedniko za
djecu ranog predkolskog uzrasta jesu
tekoe u socijalnoj interakciji i
komunikaciji.
Djeca koja ne govore ili imaju svoj nain
komuniciranja koji je razumljiv samo
osobama iz blieg okruenja su
neraspoloeni prema drugima odnosno
vrlo teko ostvaruju komunikaciju.
Nije rijetkost da mala djeca sa
tekoama u uenju i razvoju ustvari
veoma malo ili nikako ne razumiju ta
okolina eli od njih odnosno ne
razumiju ta mi govorimo.
To nerijetko stvara neprilagoeno
ponaanje kao reakciju na nae
zahtjeve. Djeca se bune, vrite,
odbijaju komunikaciju, ne surauju.
Za djecu kod koje je
receptivni govor
nerazvijen ili nedovoljno
razvijen, redovan vrti i
samo prisustvo djeteta u
vrtiu nije poticajna
sredina za razvoj
komunikacije.
Zbog neadekvatnog ponaanja
takvu djecu svrstavamo u grupu
djece sa poremeajima u
ponaanju,neadaptibilnim
ponaanjem ili tekoama socijalne
integracije.
To je zbog toga, jer gledamo
posljedicu a ne uzrok takvog
ponaanja.Veoma je vano da
dobro upoznamo dijete sa tekoama u
uenju i razvoju.

Razliite vrste tekoa u razvoju

Tretman takve djece usmjeravamo
umanjuju mogunost djeteta da
na suzbijanje neprilagoenog
na konvencionalan, uobiajen i
ponaanja. Tako nam proe dosta
prepoznatljiv nain iskae svoje
vremena dok ne shvatimo da dijete
potrebe.
moda nedovoljno ili nikako ne
razumije ono to govorimo .
Svaka pozitivna, pa i ona najmanja,
komunikacija dovest e do pozitivnih
odnosno poeljnih promjena u ponaanju
djece sa tekoama u uenju i razvoju.
Ne postoje pravila koja bismo
primjenjivali u odreenim
situacijama ali svakako moemo
primjeniti neka naela u radu sa
djecom sa tekoama u uenju i
razvoju.
Uvijek se vratite na posljednji
uspjean korak djeteta
ukoliko dijete u aktivnosti i
izvoenju neke radnje napravi
pogrean korak, vratitega na
prethodni, koji je bio uspjean
dijete e shvatiti ta traite od
PREPORUKE
njega.
Pohvala je svakako motivator ali
kada su djeca sa tekoama u pitanju
tada pohvala nije prirodni
motivator za djecu.
Fiziki podsticaj nakon to par
trenutaka, nakon vaeg zahtjeva
ne dobijete oekivanu reakciju od
djeteta fiziki podstaknite dijete i
zajedno izvedite aktivnost. Vodite
dijete kroz aktivnost, ne oekujte
da vas imitira, nemojte stalno
objanjavati i govoriti.
Fiziki podsticaj pomae djetetu
da zna ta vi elite od njega.
Nadogradite znanje uvijek
ponite od onoga to dijete ve zna.
Napravite aktivnost, pokret ili
radnju koju dijete zna i uvedite jo
jednu novost. Ponite sa instrukcijama
Ukoliko ne dobijete
iji dijelovi su poznati djetetu/zna ih reakciju/odgovor od
izvesti.
djeteta nemojte govoriti
NIJE DOBRO,
POGRENO ili NE,
nego fiziki vodite
dijete do odgovora.
Uspostavite kontakt neka vam Nagrade nemojte davati djetetu
socijalizacija i komunikacija sa materijal koji ete mu kasnije teko
djetetom budu vaniji od edukacije. oduzeti.
Privucite djetetovu panju/izgovorite
ime, napravite kontakt oima,
dodirnite dijete i dajte instrukciju.

Nakon to dobijete odgovor/reakciju od Ciljevi postavite sebi i djetetu male

djeteta nagradite dijete ( zagrljaj, ciljeve za odreeni period ( npr. semdica ).
slatki, igraka...). Taj cilj nadograujte u prirodnim
situacijama, koristei zadatke odnosno
osnove zadataka koje poduavate.
Principi uite tako to ete djetetu
ponuditi odgovor, na nain da je
ispravan odgovor blie djetetu.
Ukoliko uite crvenu boju, ponudite
djetetu crvenu i utu bojicu, ali tako
da je crvena boja na dohvat ruke
odnosno blie djetetu. Kada date nalog
Daj mi crvenu boju u poetku
pokaite djetetu na crvenu boju kako
bi dijete dalo ispravan odgovor.
Postepeno ete smanjivati razdaljinu
izmeu dvije ponuene boje i va
poticaj. Na taj nain moete uiti boje,
Svako dijete sa
oblike, imenovanje bia i predmeta...
tekoama u uenju i
razvoju prolazi iste faze
razvoja kao i djeca koja u
svom razvoju nemaju
tekoe.

Kod djeteta sa tekoama u uenju i
razvoju je prvenstveno potrebno razvijati
sposobnost panje i koncentracije. Razvoju
panje i koncentracije kod djece mogu
pomoi sljedee aktivnosti:
Puzzle, slagalice - bilo kojeg oblika, bilo
kojih dimenzija odline su za vjebanje
panje i koncentracije
Crtanje, kiparenje, rad s glinom,
precrtavanje, bojenje - odlian je
nain da se dijete usmjeri na jednu
aktivnost
Mozgalice - labirinti, traenje razlika
Motorike strukturirane igre
treniranje panje ne mora biti
pasivna aktivnost. Bavljenje
strukturiranom fizikom aktivnou
(u to spada i treniranje svakog
sporta ili plesa) takoer moe na
zanimljiv nain trenirati panju
Razvrstavanje kocki, lego kockica
i drugog, kuglica po boji i veliini
Pravljenje ogrlica po odreenom
redoslijedu, skupljanje kamenia,
sliica, markica itd., igre
kartama...
Razliiti zadaci opaanja:
posmatranje tijeka neke radnje ili
dogaaja, dovravanje reenice
(usmeno)
Igre razvrstavanja po nekim
kriterijima, npr. Ovdje emo
staviti sve ivotinje
Stvaranjem svakodnevne rutine je
izuzetno vano za razvoj
panje i koncentracije
Stvaranjem pozitivnih navika.
Navikavanjem djece da
pripremaju i pospremaju svoje
mjesto za uenje i potreban pribor
za rad
Klasina igra memorije sa kartama
potrebno je pronai dvije iste
Igra koju zovemo "Pogodi ta je pojela
maca Na sto stavimo igraku
plianu macu i par sitnijih igraaka
(za jednogodinje dete dovoljno je tri,
za stariju decu neto vie). Dopustimo
im da pogledaju igrake i imenuju ih.
Na trenutak im skrenemo panju na
neto drugo (ili traimo da zamire),
sakrijemo jednu od sitnijih igraaka i
pitamo "Pogodi ta je pojela maca?".
Na taj nain stimuliemo panju i
memoriju.
Slagalice - Sve vrste slagalica (poev od
trodjelnih za najmlae) su odlina
sredstva za razvoj opaanja, memorije,
uoavanje odnosa dio-cjelina...
Igra ponavljanja i dopunjavanja za
razvoj govornih sposobnosti i memorije
Prvi uesnik poinje reenicu, drugi je
ponavlja i dopunjuje. Na primjer:
-Medo je bio na pijaci i kupio jabuke...
-Medo je bio na pijaci i kupio jabuke i
kruke...
-Medo je bio na pijaci i kupio jabuke i
kruke i igrake...
Muzika - Djeca uivaju u
proizvoenju zvukova razliitim
predmetima. Razne zveke,
metalofoni, bubnjevi, daire, ..., samo
su neki od instrumenata koje djeca
vole. Ne moraju imati muzike
instrumente da bi uspjeno
"muzicirali"
Pravljenje, kreiranje, recikliranje
Sve su to aktivnosti koje podstiu
kreativnost i razvijaju senzorne
sposobnosti djeteta. Dijete
neposredno ui o materijalima i
predmetima sa kojima radi
Predstavite pjesmice koje uite
slikama odnosno asocijacijama i
pomozite djetetu da pokazuje tok
radnje i/ili pria po slikama.
Prije mnogo godina, ivotinje u velikoj umi su odluile da osnuju kolu za
svu svoju djecu. Dotle je poduavanje djece vjetinama koje su im potrebne,
bila odgovornost njihovih roditelja, ali su ivotinje u Velikoj umi eljele da
im djecu ue profesionalni uitelji.
I tako su organizovali kolu i zaposlili profesionalce. Uitelji su se sastali i
ivotinjska kola
odluili da naprave standardni plan i program za svoje uenike. Tako su u
isto unijeli aktivnosti kao to su plivanje, tranje, letenje i penjanje. Sve

UMJESTO ZAKLJUKA
ivotinje su pohaale sve predmete zato to im je bilo jako vano da
nijedno dijete ne zaostaje. Kako bi svi uenici napredovali jednako Ovu priu je
zadovoljavajue, napravljeni su standardni testovi koje je trebalo
poloiti. Evo ta se dogodilo. Patke su bile odline u plivanju. Zapravo, napisao Dord
patke su bile bolje i od uitelja. Ali, neke patke su jedva dobile prolaznu Riviz etrdesetih
ocjenu iz letenja i sve su bile oajne u tranju. S obzirom da su bile spore,
morale su da ostaju na dopunskoj nastavi da vjebaju tranje i da izostaju godina 20. vijeka.
sa plivanja kako bi za to vrijeme vjebale tranje. Tako je bilo sve dok im
se noice nisu oranjavile. Patke su bile i toliko umorne, da su uskoro
postale tek prosjeni plivai. Ali, prosjek je bio prihvatljiv u koli, tako da
niko nije zbog toga brinuo, osim patki. U tranju su zeevi zapoeli kao
najbolji u razredu, ali su bili loi u plivanju. Zeevi su, takoe, insistirali da
skakuu, ali su nastavnici bili veoma zabrinuti zbog njihove
hiperaktivnosti, pa su natjerali zeeve da hodaju, umjesto da skakuu ili
tre.
Osim toga, zeevi su morali da dolaze rano svakog jutra na dodatne
asove plivanja. Mnogi mladi zeevi su dobili ozbiljne probleme sa krznom
zbog toga to su morali toliko vremena da provode u bazenu.
Vjeverice su bile odline u penjanju i tranju. Zapravo, bile su najbolji uenici
u penjanju na standardno drvo. Ali, htjele su da lete tako to bi se prvo
popele na drvo, zatim rairile ape i skliznule na zemlju. Ali, uitelj letenja ih
je natjerao da ponu od zemlje, umjesto s vrha drveta, a vjeverice nisu mogle
ovu aktivnost da savladaju. Tako su svakog dana imale terapiju.
Terapeut za letenje je vodio vjeverice u salu i tjerao ih da rade vjebe za
prednje ape kako bi ojaale miie i tako nauile pravilno da lete.
Vjeverice su dobile tolike bolove u apama od prevelikog istezanja, da su
neke od njih dobile trojku iz penjanja. Neke ak penjanje nisu ni uspjele
da poloe. I orlovi su bili problematina djeca. Na asu penjanja na vrh
drvea su pobijedili svu ostalu djecu, ali su insistirali da koriste svoj
nain da stignu gore i po tom pitanju su bili dosta tvrdoglavi. Orlovi su rekli
da je to oigledno vaan cilj i da je sasvim u redu da orlovi na vrh drveta
stignu letei. kolski psiholog im je postavio dijagnozu poremeaj u
ponaanju, tako da je za njih napravljen strogi plan kako bi im ponaanje
bilo modifikovano.
Ovu priu moemo zavriti na dva naina, u zavisnosti od tipa kole koju stvaramo.
Ako nita ne promjenimo, ova kola e, poput mnogih ostalih, i dalje tjerati male
vjeverice da lete uz pomo svojih apa i kanjavati orlove to se bore za svoja prava.
Tuno je rei, ali u tom sluaju niko nee biti zadovoljan sobom. Ali, sreom, ako
nauimo da uimo prema snagama svakog djeteta posebno, i ako svako dijete u tome
uiva, svi e biti sretni.

Svaka vjeverica je savrena vjeverica. Svaki zec je divan zec, bilo da odlui da
skakue, prevre se ili hoda. Svakom orlu treba dozvoliti da bude orao, za sve
njegovim samouvjerenim uglom gledanja, a svaku patku treba ohrabriti da bude
patka koja pliva i pliva, a da ne brine o tome kako e nauiti da leti.
Sarajevo,2013. godine