RAZVOJ KARIJERE

RAZVOJNE TEORIJE

RAZVOJ KARIJERE
Procesi, elementi i faze koji su zajedniki za

veinu pojedinaca teorije o razvoju karijere

Specifinosti vezane za razvoj karijere faktori
koji djeluju na razvoj karijere (npr. kulturalne
razlike, utjecaj roditelja....)
Stabilnost u izboru karijere
Implikacije spoznaja o razvoju karijere

TEORIJE RAZVOJA KARIJERE

Objanjavaju kako ljudi biraju zanimanja i koji

relevantni faktori odreuju njihov profesionalni

razvoj
savjetnik razumije li proces odabira
zanimanja i razvoj karijere, uspjeniji e voditi
klijenta

Svi modeli vie objanjavaju izbor karijere nego

proces razvoja karijere ili prilagoavanje

Dvije skupine teorija:

Razvojne teorije izbor zanimanja je proces koji ima svoje

razvojne stadije
Promjene u pojedincima tijekom njihova profesionalnog razvoja
Izbor zanimanja nije jednokratni in pronalaenja prikladnog zanimanja,

ve proces koji traje (ukljuuje niz meusobno povezanih odluka) itav

ivot, od djejih matanja do umirovljenja
Pristup prouavanju longitudinalan

Diferencijalne teorije izbora zanimanja individualni imbenici

uspjenog odabira zanimanja

Interindividulane razlike u sposobnostima, crtama linosti, interesima i

vrijednostima
Poslovi i zanimanja trae razliite sklopove tih osobina
Proces traenja zanimanja usklaen s pojedinevim osobinama
Rezultat usklaenosti je zadovoljstvo poslom i bolja uspjenost

Diferencijalne teorije:
Strukturalne teorije naglasak na strukturnu

usuglaenost pojedinca i posla

Izbor zanimanja jednokratan in

Razvojne teorije
Izbor zanimanja proces procesne teorije

itav niz odluka do umirovljenja ili samo

obuhvaaju rani period do izbora zanimanja

GOTTFREDSONOVA TEORIJA
TEORIJA OGRANIENJA I KOMPROMISA
tradicionalna teorija razvoja karijere obuhvaa prve

dvije dekade ivota naglasak na velik broj zanimanja

kao alternativa
procesna teorija: informacije o relevantnim
karakteristikama razliitih profesija u odnosu na svoje
osobne karakteristike, koje su profesije sukladne
interesima, sposobnostima, vrijednostima i ciljevima,
identifikacija moguih opcija, nain ulaska u profesiju.

ETIRI RAZVOJNA PROCESA

(NISU SEKVENCIONALNI)
KOGNITIVNI RAST usklaivanje svojih i

karakteristika profesije je kognitivni proces jer

ukljuuje:
razumijevanje i procjena vanosti informacija
integraciju informacija analizom za i protiv
upotrebu jednog ili vie kriterija za evaluaciju
najboljeg izbora
kada je izbor izvren odreuje se cilj u razvoju
karijere

 ODREIVANJE SELFA (self-creation)

self- koncept dugotrajna konzistentnost u ponaanju,

vjerovanju i osjeajima - self- koncept je deriviran iz

samopercepcije pojedinca i onog to on eli biti ili to se boji
biti
Self-koncept ne dobiva se nasljeem, nema pravila u
njegovom razvoju, ne dobiva se odgojem, nego smo aktivni
faktori u njegovom odreenju (ivotno iskustvo pomae da
odredimo tko smo i da se progresivno mijenjamo do smrti)

OGRANIENJA progresivna eliminacija najslabijih

opcija profesija

ovaj proces eliminacije prolazi kroz etiri sekvencijalne

faze:
1. Orijentacija na veliinu i snagu (3-5 godine)
djeca klasificiraju ljude vrlo jednostavno veliki i jaki nasuprot malim i
slabim. ele biti ivotinja ili neki imaginarni lik.

2. Orijentacija na spolne uloge (6-8 godine)

-

razlikuju ljude od profesija

poinju prepoznavati kategorije profesija (spolne uloge) najee onih
najvidljivijih uitelj i doktor npr.

3. Orijentacija na socijalnu evaluaciju (9-13 godine)

-

apstraktno miljenje, prepoznaju vie razliitih profesija i svjesni su

njihovog statusa. rangiraju profesije po razinama socijalnog prestia
(spolni tip)

4. Orijentacija na internalni, jedinstveni self (14 i vie)

-

u ranijim fazama eliminiraju profesije uglavnom nesvjesno, u ovom

stadiju proces eliminacije postaje sve svjesniji.

- ele znati koje aktivnosti ukljuuje pojedina profesija, a ne samo

pretpostavljati
u ranom stadiju obino imaju idealistina oekivanja koja nisu realno
dostina
iako realistina oekivanja nisu poeljna poinju birati profesije koje su
realno dostupne
poinju uiti o svijetu rada i njihova oekivanja se mijenjaju
Rizici: - ako ne ele izloenost iskustvu, testiranju profesije ili
samoprocjeni kako bi
identificirali najadekvatniju
profesiju
- da odrede adekvatne alternative prerano nezadovoljstvo
izborom

- KOMPROMIS
- ukljuuje realizaciju uzevi u obzir ogranienja vezana za izbor
zanimanja
- eliminacija preferiranih alternativa za one koje su manje
kompatibilne ali dostupnije
- ovakav izbor prihvatljivih alternativa jest kompromis
- naalost mnogi prestaju s kompromisom jer nisu upueni u sve

Ginzberg, Ginsburg, Axelrad i Herma

(1951)
Izbor karijere je proces koji se dogaa od

puberteta do ranih dvadesetih.

Proces izbora karijere tj. odluka koje donosimo
kod izbora karijere je ireverzibilan proces, kad je
jednom ta odluka donesena (faza kristalizacije).
Samo odluivanje u procesu izbora karijere je
rezultat kompromisa.

Izbor karijere je pod utjecajem 4

faktora:
faktora realnosti stvarnog stanja
edukacijskog procesa

emocionalnih faktora
individualnih vrijednosti

Odluke vezane za karijeru se donose na nain da se

dovode u ravnoteu interesi i vrijednosti pojedinca s
dostupnim prilikama i talentima.

Poevi od puberteta do mlaeg odraslog doba pojedinci

prolaze kroz tri faze:
Faza matanja (od roenja do 11 godine) nema

1.

ogranienja u izboru zanimanja

Pokusna faza tj. faza istraivanja (11-18 godine)
poinju donositi preliminarne odluke o izboru karijere,
a koje su zasnovane na slijedeim subfazama:

2.

interesi (11-12 g.) donose konkretnije odluke o eljama i

interesima, te o onom to ne ele
mogunosti (13-14 g.) - postaju svjesni svojih sposobnosti
(povezanih s potencijalnom profesijom)
vrijednosti (15-16 g.) - postaju im jasne vrijednosti i prioriteti
kod izbora profesije
tranzicijski proces (17-18 g.) poinje proces izbora,
prepoznaju se posljedice i odgovornost izbora

realistina faza od srednjeg perioda adolescencije

kroz mlae odraslo doba sadri tri stupnja (18 i
vie)

3.

eksploraciju suavanje broja preostalih moguih

profesija s obzirom na elje, vjetine i sposobnosti
kristalizacija izvren je izbor specifinog
profesionalnog podruja
specifikacija bira se posao ili program
osposobljavanja za odreenu profesiju

 Gottfredsonova teorija ogranienja i kompromisa i

Ginzbergina i sur. teorija opisuju razvoj karijere u okviru samo

prvih dvadesetak godina ivota. Iako ne iskljuuju daljnji
razvoj karijere, sa stajalita obiju teorija kada je jednom
izabrana profesija uglavnom nema povratka.
Super (1954) promatra razvoj karijere kroz cijeli ivot
pojedinca
Super je student (doktorski studij) Ginzbergove i razvija

mnoge njene ideje. Miljenja je da je osnovni nedostatak

njenog rada je to nije uzela u obzir edukacijski i razvoj izbora
zanimanja.
Super (1957) i Super et al. (1961) je proirio Ginzbergina tri
stupnja razvoja na pet (s poneto drugaijim sub-fazama),
navodei da preferencija profesija i kompetencije, individuina
ivotna situacija (i njegov self-koncept) sve mijenja u funkciji
vremena i iskustva. Takoer je razvio koncept profesionalne
zrelosti, koja moe ali ne mora korespondirati dobi.

D. E. Super (1957)
Najpoznatija teorija profesionalnog razvoja
Integrira razliita gledita: razvojno, fenomenoloko i

kontekstualno
U sreditu karijera kao slijed zanimanja i poslova
tijekom cijelog radnog vijeka pojedinca
Pojedinac ima znatan potencijal koji nije prikladan za
samo jedno zanimanje viestruke mogunosti, ali
zbog sklopa svojih sposobnosti mogu biti bolje
prilagoeni pojedinim grupama zanimanja

 Pojedinci se stalno prilagoavaju, evaluiraju svoj ivot,

promjene u okolini i u svojim spoznajama i sukladno

tome prilagoavaju svoje odluke
Razvoj karijere je kontinuiran progresivni dinamiki
proces maturacije i adaptacije. Definiran je kroz
razvojne faze karijere i razvojne zadatke u svakoj fazi.
Razvojne zadatke razlikuje od nepredvienih dogaaja
(ekonomski uvjeti, prirodne katastrofe koji tk.
zahtjevaju adaptaciju)
Razvojne faze su segmenti razvoja karijere, a
razvojni zadaci socijalni normativi odnosno
kronolokom dobi uvjetovana ponaanja u svakoj fazi.
Uspjeh je definiran kao efikasno funkcioniranje u
okviru svake razvojne faze i adekvatna priprema za
slijedeu.

 U svom profesionalnom sazrijevanju prolaze kroz 5

razvojnih faza:
Rast (do 14 god) psihofiziko sazrijevanje

Istraivanje (od 14-24 god)

Kristalizacija (14-18g.)-kristaliziraju se prve ideje o radu i zanimanju koje

su neprecizne i nerealistine
Specifikacija (18-21g.)-potpunije spoznaje o svijetu rada, jasnija slika,
odabir odgovarajueg studija
Implementacija (21-24g.)-ostvarenje namjera, poetak rada, traenje
posla u odabranom zanimanju

Ustaljivanje (od 25-44 god)

Afirmacija - ustaljuje se na poslu i afirmira u karijeri
Konsolidacija - sa steenim znanjem i iskustvom uvruje svoju

poziciju
Napredovanje - promaknue

 Odravanje (45-60g.) ciljevi ostvareni ili je jasno da

se nee ostvariti, pa se odrava postignuto

odravanje
usavravanje

inovacije

Opadanje (60-65g.)-zavrni period

opadanje
planiranje umirovljenja

mirovina

 Za Supera je vremenska perspektiva

uvijek najbitnija za proces razvoja

karijere
vanost tri vremenske perspektive:
prolost, iz koje netko dolazi; - bitna za

razumijevanje trenutnog stanja

sadanjost, u kojoj je trenutno funkciji je
osnova za budunost
budunost, prema gdje ide, je najvanija
prema Superu orijentacija prema
budunosti ak i nakon 50 godina radnog
iskustva.
(Super, 1990, p197)

Super naglaava
self-koncept sr linosti, oblikovana interakcijom genetske

osnove i razvojnih okolnosti, utjee na svako ponaanje pa i na

profesionalni razvoj
Profesionalni razvoj je oblikovanje pojedineve slike o sebi kao
radniku,
Profesionalna prilagodba je proces traenja zanimanja i posla
iji se zahtjevi podudaraju s pojedinevom slikom o sebi, a
zadovoljstvo poslom ovisit e o stupnju te podudarnosti
Profesionalni razvoj pojedinca se moe usmjeravati-ljudi nisu
predodreeni za odreeni razvojni put, mogu odluiti o
promjenama u svom ivotu (savjetovatelj)

 Profesionalnu orijentaciju Super odreuje kao

pomaganje pojedincu da razvije i prihvati cjelovitu i

realistinu sliku o sebi i svojoj ulozi u svijetu rada. Za
postizanje toga kljuna je profesionalna zrelost
konstrukt kojem Super pridaje izuzetan znaaj
Profesionalni razvoj treba promatrati u kontekstu svih
ivotnih uloga koje pojedinac igra u ivotnom prostoru,
a radna uloga iako centralna samo je jedna od uloga.

Karijera se razvija kroz ivotni prostor:

Setovi-teatri:

zajedniki za sve
Dom
Zajednica

specifini
- klubovi
- crkve

kola
Radno mjesto

Svaki stadij ljudskog ivota determinira teatar i

ulogu, mijenjaju se tijekom ivota. (dijete 10, 30 i

50 godina). Pojedinci su ukljueni u razliite
uloge tijekom ivota.

Super istie 9 primarnih uloga:

Djeteta
Uenika
Radnika
Partnera
Roditelja
Graanina
Domaina
Korisnika slobodnog vremena
Umirovljenika

Dinamiku uloga Super ilustrira svojom Dugom

karijere koja pokazuje mijene tijekom ivotnih

razdoblja

COUN 5700

Radnik

Graanin

Rekreativac
Uenik

Dijete

Superova Life-Career Rainbow:

est uloga kroz ivot:
1. Dijete 2. Uenik 3. Rekreativac 4. Graanin 5. Radnik 6. Domain
Pet faza razvoja kroz ivot razvoja karijere:
1. Rast 2. Istraivanje 3. Ustaljivanje 4. Odravanje 5. Opadanje
Pet profesionalnih zadataka:
1.

Kristalizacija 2. Specifikacija 3. Implementacija 4. Stabilizacija 5. Konsolidacija

Osobne determinante :

1. Psiholoka 2. Bioloka

Situacijske determinante: 1. Povijesna 2. Socioekonomska

RAZVOJNE TEORIJE
Razvoj karijere je kontinuirani proces;
Razvojni proces je ireverzibilan;
Taj proces se mijenja kroz ivotni razvoj i prostor;
razvoj karijere prati sazrijevanje (dob)
Karakteristini progres kroz rigidnu hijerarhiju i vanjsku

definiciju uspjeha

Kritike i nedostaci razvojnih teorija

neprikladnost za ene i manjine (bazirane na iskustvu

mukaraca)

Definiraju maturaciju kao separaciju i individualizaciju, dok je

enska maturacija vie okarakterizirana socijalnom

interakcijom, a privrenost je u osnovi u maturacije ene.
Kod ena je ivot manje linearan nego to teorije predviaju
(karijera moe biti prekinuta brakom i roditeljstvom), dakle
mogu ispuniti isti razvojni zadatak, ali u drugom periodu
ivota.
Iako motivacija kod ena i mukaraca moe biti slina, karijera
ene i izbor karijere su pod utjecajem razliite socijalizacije
(spolne uloge) i dostupnih prilika.

 upitna povezanost razvojnih faza karijere s kronolokom

dobi (Schlosberg, 1985)

Kulturalni kontekst ili socijalna okolina - ne-zapadne kulture

vide dob drugaije pa razvojni zadaci teoretski povezani s

dobi mogu ne biti valjani za te kulture
Psiholoke razvojne faze osobe interindividualni varijabilitet
ivotni dogaaji ili tranzicije koje mogu odgoditi ili ubrzati
pojedine razvojne faze
Kontinuitet i promjene kroz ivot se mogu izmjenjivati kroz
ivot, a ne moraju nuno korespondirati razvojnim fazama

 promjene u strukturi radne snage (sve vea

ukljuenost ena, zbog globalizacije vea ukljuenost

manjina) i radnih vrijednosti (npr. U doba
recesije.)
work-family conflict razlike u razvojnim fazama razliitih

uloga - procjena nove uloge ili promjena postojee moe

uzrokovati konflikt i potrebu da se modificiraju druge ivotne
uloge
Hughes i Graham (1990) navode est uloga (odnos sa
selfom, rad, prijatelji, zajednica, partner i obitelj), a u svakoj
osoba prolazi kroz ciklus inicijacije, adaptacije, reprocjene i
ponovnog pomirenja uzrokovanog dogaajima okidaima
dramatine promjene u ivotnim ulogama
Interakcija osobe, obitelji i rada

Self- koncept i maturacija

self-koncept sr linosti, oblikovana interakcijom

genetske osnove i razvojnih okolnosti, utjee na

svako ponaanje pa i na profesionalni razvoj (Super)
Gilligan - redefinirati maturaciju:
Uzeti u obzir karakteristike maturacije kod ena i kod

mukaraca
Uzeti u obzir razvoj odvojenog self-a (JA) i povezanog
self-a (JA S DRUGIMA)

 Peck (1986) navodi vanost privrenosti i odnosa u

pocesu maturacije. Osnova za samoodreenje je

neija sfera utjecaja (odnosi s drugima, rad, grupna
identifikacija) unutar socio-povijesnog konteksta od
koje se self-koncept razvija.
Forrest i Mikolaitis (1986) tk. Naglaavaju vanost
integracije odvojenog self-a i povezanog self-a, a koji
su osnovi razvoja oba spola.

ZAKLJUAK
1.

2.
3.
4.
5.

Komplementarnost mukih i enskih karakteristika i

ukljuivanje obiju perspektiva u teorije-modele
Uzeti u obzir meuzavisnost osobe, obitelji i rada
Uzeti u obzir utjecaj socijalnih, povijesnih i
kulturolokih faktora u ivotima razliitih pojedinaca
Ciklina priroda razvoja karijere, a ne linearnaprogresivna
Redefiniranje uspjeha kao razvoja cijele osobe
kroz ivotni prostor s obzirom na potrebe i prioritete
u razliitim fazama nelinearni modeli razvoja
karijere