Disleksija i disgrafija studija sluaja

U ovom radu govorit emo o uenicima koji imaju potekoe sa itanjem i pisanjem.
Rije je, dakako, o disleksiji i disgrafiji. Pokuat emo kroz jedan praktian primjer ponuditi
odreena rjeenja i metode kako se moe uspjeno raditi sa takvim uenicima uz postizanje
dobrih rezultata.
Uenik E. S. sa kojima sam radio te, ve davne kolske 2007/08. godine, bio je sedmi
razred i imao je velikih problema kod itanja i pisanja. Bio je izrazito povuen, vrlo malo je
komunicirao sa drugim uenicima, a komunikacija mu se nije svodila na reeniku
konstrukciju, ve uglavnom na dvije do tri rijei, gramatiki esto nepovezane. Kad god je
mogao, rijei bi zamjenjivao odreenim glasovima koji bi trebali znaiti DA ili NE. Veoma
dobro je raspoznavao sve grafeme i izgovarao ih, ali kada bi trebalo da proita rije ili
reenicu nastupali su veliki problemi.
Nakon dueg posmatranja i analize, sastavio sam odreeni plan rada i po
prilagoenom programu krenuo da radim s njim. Taj program sam morao reducirati do
krajnjih granica jer je E. S. veoma oteano itao i razumijevao proitano. Pored posebnih
zadataka koje je radio na redovnim asovima, uenik je dolazio i na dopunsku nastavu jednom
do dva puta sedmino.
U daljem dijelu rada iznijet u niz praktinih vjebi koje sam primjenjivao u radu sa
ovim uenikom, a ponudit u i odreene sugestije kako bi se moglo raditi sa uenicima koji
imaju ovakve potekoe.
Sve vjebe koje slijede raene su na dopunskoj nastavi, a neke od njih su
primjenjivane i na redovnim asovima. Metodologija je bila kombinacija ortoepskih i
ortografskih vjebi uz primjenu razliitih interaktivnih tehnika.

Vjeba prva itanje

Poto je poznato da osobe koje imaju disleksiju rijei ne doivljavaju na verbalan
nain (pomou zvukova rijei), ve na neverbalan (pomou mentalnih slika), u sljedeoj
vjebi sam htio da ustanovim na koji nain e E.S. shvatiti reenice sa, kai i bez tzv. okidaa.
Okidai su, pak, rijei koje disleksiari sebi ne mogu slikovno predstaviti. U tu grupu
spadaju: zamjenice, prilozi, prijedlozi, rijece, uzvici, veznici, pomoni glagoli pa i odreeni
brojevi. Ti okidai ih zbunjuju i ako ih je u reenici puno stvaraju potpunu konfuziju, tako da
im postaje nejasno i ono to mogu sebi pretvoriti u mentalnu sliku.
Primjer:

a) VUK SMEE BOJE ETA UMOM

b) VUK KOJI JE SMEE BOJE ETAO JE UMOM
U sljedeem primjeru imamo dvije reenice: jedna je sa, a druga bez tzv. okidaa.
Oito je bilo da je uenik mnogo lake proitao prvu reenicu i shvatio njeno znaenje
prepriavajui ga. Nakon itanja druge reenice sa okidaima, koju je puno tee proitao, bio
je vidno zbunjeniji i nije se mogao skoncentrisati i prepriati proitano. Odustao je. Takoer
sam zapazio da ga zbunjuje i ima problema kod itanja rijei sa finalnom vokalnom skupinom
ao, tako da obino jedan od vokala izostavlja.

Preporuka: Uenicima sa disleksijom treba davati da prvo itaju proste reenice bez
okidaa, a potom ubacivati i poneku rije koja ih moe zbuniti, ali im te rijei treba pribliiti
gestama ili na neki drugi nain.

Slika 1 Vjebe itanja su i snimane kako bih

dokumentovano mogao pratiti da li uenik ostvaruje napredak u itanju.

Vjeba druga Pisanje

Uenik je dobio zadatak da prepie tri istovojetna teksta koja su samo otkucana
razliitim fontovima. Slova su takoer bila razliite veliine. Cilj mi je bio utvrditi koji mu je
nain laki.
Primjeri tekstova:

a)

Tiina. No.
Zaao Marko u umu, poznatom stazom, i tu mu je mjeseina vie smetala nego koristila.
Sjene se pruile udnovato, grmlje se inilo strano, i on je teko razaznavao stazu.
(FONT 11)

b) Tiina. No.
Zaao Marko u umu, poznatom stazom, i tu mu je
mjeseina vie smetala nego koristila. Sjene se pruile
udnovato, grmlje se inilo strano, i on je teko
razaznavao stazu. (FONT 20)

c) Tiina. No.
Zaao Marko u umu, poznatom
stazom, i tu mu je mjeseina vie
smetala nego koristila. Sjene se

pruile udnovato, grmlje se inilo

strano, i on je teko razaznavao
stazu. (FONT 24)

Kao to se moe vidjeti iz primjera uenik je uz odreene pogreke uspio da prepie

prvi i drugi tekst koji su bili otkucani istim (normalnim) fontom samo razliite veliine, dok je
trei primjer koji je bio otkucan najveim fontom, ali kitnjastim slovima, poeo da prepisuje i
odustao napisavi samo: TIINA. NO. ZaAOMARKOUUMU.
Moja zapaanja iz ove i slinih vjebi su da uenicima koji imaju disgrafiju, prilikom
vjebanja pisanja, najprije treba davati davati tekstove koji su pisani jednostavnim fontom,
dok bi slova trebala biti vea, a poeljno je napraviti i dupli razmak izmeu rijei i redaka.
Takoer treba izbjegavati slikovne podloge, a pokuati tekst kucati preko razliito obojenih
podloga. (Prijedlog: otkucati tekstove na grafofolijama, ispod kojih emo postavljati papire
razliitih boja, sve dok ne utvrdimo koja boja najvie odgovara ueniku, odnosno koja mu
najvie olakava u procesu itanja.)

Vjeba trea Izgovori i napii ta vidi

Ovaj zadatak se sastoji iz dva dijela:
Prvi: uenik rjeava test otkucan na papiru (treba da prepozna
pojam na slici, da izgovori tu rije i da je u produetku napie),
Drugi: isti zadatak uenik rjeava na raunaru,
CILJ: utvrditi koji mu je nain rjeavanja zadatka laki

Primjer prvi:

KOLAH, KULICA, KU, KRAVA, OLKA, JABUKA

Zapaamo da je prepoznao sve pojmove, ali da je uspio samo dvije rijei ispravno
napisati, dok je kod ostalih pojmova ili dodavao ili izbacivao odreene grafeme.

Primjer drugi:

KQLLQA

KLJU

KRAVA

OLOVKA

JABUKA

Iz ovog drugog primjera, kada je isti zadatak rjeavao koristei se tipkovnicom

umjesto olovkom, evidentno je da je napravio znatno manje ortografskih greaka i da je ak
tri rijei sasvim pravilno otkucao. U razgovoru s njim i sam je izjavio da mu je drugi nain bio
mnogo laki. Zato je kod kucanja rijei kola upotrijebio slovo Q umjesto O, vjerovatno lei
u tome da su ovi grafemi po svom obliku veoma slini i da ih je jednostavno zamijenio.
Meutim, iznenadilo me je to je ispravno otkucao rije olovka jer sam iz vie primjera
ustanovio da ima problema i sa pisanjem i sa izgovorom rijei u kojima se javljaju dva ista
vokala ili konsonanta koje dijeli neki drugi glas: olovka, biblioteka i sl.
Preporuka: sa uenicima koji imaju disgrafiju svakako treba raditi na tome da to je
mogue bolje savladaju pisanje. Meutim, uporedo s tim dobro bi bilo obuiti ih i
daktilografiji, jer im to znanje moe u budunosti olakati ivot i biti veoma korisno.
Uenika E.S. je nakon poetnog upoznavanja sa tastaturom nakon izvjesnog vremena
stekao zavidnu rutinu i brzinu kucanja teksta.

Slika 2 Uenik savladava zadatak preko raunara

Vjeba trea Taktilografija

Ova vjeba se sastoji iz sljedeih koraka:
Ueniku se pokazuje odreeni predmet,
Trai se od njega da izgovori njegov naziv,
Slae naziv predmeta od ponuenih slova koja su ispisana na posebnim
karticama,
Nakon toga slijedi pisanje iste rijei uz pomo plastelina,
Nakon toga traim od uenika da svako slovo opipa i da izgovori svaki
glas.

Slika 3 Slaganje slova od plastelina

Ono to sam kroz ovu vjebu mogao zapaziti jeste to da se ueniku ova tehnika
veoma svia i primjetno je da je ulagao veliki trud da to bolje oblikuje slova. Kada je slagao
slova na karticama (olovka) ponovo je izostavio drugi vokal o, ali je uz malu korekciju uspio
sloiti rije.

Preporuka: ova tehnika je korisna jer predstavlja dobar put da se rijei ponu
razumijevati, da se o njima misli, da se ui o razliitim kontekstima u kojima se mogu
pojaviti, da se trajnije zapamte i, na kraju, da se rijei zapamte u sva tri pojavna naina: kao
zvuk, kao slijed slova i oblik i kao znaenje pa da se, zbog toga, u svakom tekstu lako i brzo
deifriraju.

Vjeba peta Brainstorming (Oluja mozga)

Ovu vjebu je najlake raditi na raunaru zbog potrebne brzine izmjene slajdova.
Meutim, moe se raditi i pomou posebno ilustriranih kartica koje treba brzo izmjenjivati.
Za ilustracije je potrebno uzeti razliite pojmove (do 20) koji su razliitog glasovnog sastava i
izmjenjujui slajdove jedan za drugim treba traiti od uenika da kae ta vidi (za to vrijeme
biljeiti ta i kako uenik izgovara). Poeljno je ovu vjebu ponoviti, ali sa drugim
redoslijedom slajdova i to nekoliko puta.
Primjer (slajdovi su ueniku prikazivani putem raunara):
Slajdovi:

Odgovori uenika (IZGOVOR):

EIR

IZMA

VAZNA

KOPUTER

LJEB

ABA

STOLICA

JABUKA

KONJ

KRAVA

SUNCE

DAMIJA

EVAPI

AUTO

GRMI BACA SVJETLICA

DIJETE IDE U KOLU.

Nakon ove vjebe, zatraio sam od uenika da mi definira dvije misaone imenice:
Prva: TIINA - odgovor: KAD SE NE GALAMI
Druga: NO - odgovor: NO, SPAVA
Zapaanja iz cjelokupne vjebe bila bi sljedea: uenik je veoma brzo i veinom
tano izgovarao pojedine rijei. Veoma je dobro razlikovao afrikatske parove: , , d ,. S
druge strane, teko mu je bilo izgovoriti glas h u inicijalnom poloaju u rijei (npr. hljeb), za
GROM je rekao istina nepovezan slijed rijei: GRMI BACA SVJETLICA; meutim,
uslijedilo je iznenaenje kada je na sliicu uenika reagovao gramatiki povezanom i
savrenom reenicom, rekavi: DIJETE IDE U KOLU.
Preporuka: ova tehnika je korisna jer poboljava koncentraciju, uenici povezuju
ilustracije sa nekim svojim asocijacijama koje kasnije mogu da nadovezuju i u reenice, ovo
je veoma dobar nain za postupno proirivanje rjenikog fonda koji je kod ovih uenika
uglavnom veoma siromaan.

Vjeba esta Interaktivne raunarske igre

Kao dodatne vjebe mogu se koristiti razliite interaktivne igrice koje mogu upomoi
za uenikovo povezivanje grafema u rijei kao i razumijevanje njihovog znaenja, zatim na
poboljanje logikog razmiljanja i memorije. U nastavi sam koristio dvije igre: ABC igra i
Igrom do znanja, koje sam dobio zahvaljujui Centru za dokumentaciju iz Tuzle.

Zakljuak

Na samom poetku rada sa uenikom E. S. imao sam velikih problema, prvenstveno

u smislu komunikacije. Na sva moja pitanja odgovarao je stidljivo ili je samo obarao pogled.
Vremenom je poeo da se oslobaa tog pritiska, da biva otvoreniji, da bi se na kraju sasvim
oslobodio i komunicirao bez zadrke. Kasnije smo i za vrijeme odmora razmjenjivali poneku
reenicu i stekao sam utisak da mu to uliva odreeno samopouzdanje u odnosu na druge
uenike. Primjetio sam da nikada ne proputa niti zaboravlja doi na dopunsku nastavu iz
ega sam izvukao zakljuak da mu ta nastava nije stresna, ve zanimljiva, potrebna i korisna.
Kod uenika je bio primjetan napredak u razumijevanju proitanog teksta. S druge
strane, pisanje mu je i dalje ilo poprilino teko i treba dosta truda da se deifruje ono to je
napisao.
Miljenja sam ipak da se kontinuiranim radom kod njega mogu postii jo bolji
rezultati. To, naravno, vai i za druge uenike koji imaju sline potekoe. Napredak se
postie laganim tempom, ali su rezultati na kraju itekako vidljivi, na zadovoljstvo kako
uenika, tako i nastavnika.

Emir Harin, prof.

JU O Dubrave
Dubrave Donje