EVALUACIJA U ODGOJU I OBRAZOVANJU

Milan Matijevi
Uiteljska akademija
Sveuilite u Zagrebu
Saetak - U nastavnom kurikulumu evaluacija je vana varijabla i veoma vana aktivnost
uenika i uitelja. Evaluacija ima snaan utjecaj na ukupno kolsko i raredno-nastavno
oraje. Uenici vole kolu u mjeri koliko su adovoljni oblicima i reultatima evaluacije!
napose reultatima unutarnje evaluacije.
S obirom na svr"u ralikuju se raliite vrste evaluacije. U tekstu je prikaana priroda
i #iloo#ija vanjske i unutarnje evaluacije! te #ormativne i sumativne evaluacije u osnovnoj i
srednjoj koli.
Evaluacija donosi in#ormacije uenicima i uiteljima o uspjenosti ajednikog rada u
nastavnom procesu. $riroda i vrste evaluacije ovise o #iloo#iji odgoja odnosno o pedagokoj
koncepciji neke kole. U strunim krugovima prevladava stajalite da osnovna i obvena
kola treba omoguiti uspje" svim sudionicima! odnosno da se osnovna pedagoka paradigma
moe iskaati sintagmom %pedagogija uspje"a a sve&. 'o nai da takva kola treba biti
utemeljena na suradnji i nastojanjima uitelja da omogue svakom ueniku optimalno
ostvarivanje osobni" mogunosti.
Srednje opeobraovne i strukovne kole nisu obvene i utemeljene su na ivana
postavljenim standardima te na selekciji i kompeticiji. Selekcija se odvija prilikom upisa u te
kole te tijekom odvijanja nastavni" aktivnosti jer kola treba osigurati da svi uenici
adovolje postavljene kriterije i standarde. 'e sponaje o selektivnosti kole uvjetuju kriterije
unutarnje evaluacije i kolskog ocjenjivanja.
Za postavljanje pedagoki svrsis"odnog i kvalitetnog modela evaluacije treba
de#inirati ciljeve. U radu su prikaane raliite raine konkretiacije odgojni" i obraovni"
ciljeva te nji"ovo uvjetovanje ibora nastavni" strategija i modela evaluacije.
U radu autor ramatra pitanja selektivnosti! kooperativnosti i kompetivnosti kao
polaita a de#iniranje svr"e i kriterija evaluacije! atim prikauje skale a kolsko
ocjenjivanje u (rvatskoj i nekoliko drugi" emalja. $oornost je posveena i mjestu uenika s
posebnim potrebama u obvenoj koli te posebnim kriterijima vrednovanja uspjenosti takvi"
uenika.
)
EVALUACIJA U ODGOJU I OBRAZOVANJU
Milan Matijevi
Uiteljska akademija
Sveuilite u Zagrebu
1. Uvod
Struni ira evaluacija *ponekad evalvacija+ ima korijen u #rancuskoj rijei valuation a
nai %odre,ivanje vrijednosti! ocjena! procjena& *evaluirati - odrediti vrijednost! ocijeniti!
procijeniti+. U slinom se naenju rabi i ira valorizacija! a nai vrednovanje. .udui je
evaluacija *evaluiranje! ocjenjivanje! procjenjivanje+ iuetno vana aktivnost u odgoju i
obraovanju ovdje se bavimo tom aktivnou! odnosno pedagokim aspektima te aktivnosti.
Evaluacija je kao #enomen i pedagoki pojam oduvijek iaivala poornost strunjaka i
podruja pedagogije! psi"ologije i dokimologije! ali su se studije o tome ralikovale po
#iloo#iji i praksi odgoja koju su imale u polaitu! te dokimolokim rjeenjima koja su a
priori bila pre#erirana i preporuivana *vidi npr. /ordan! )0123 4rig"stone! et ll )0153 $idgeon
and 6llen! )0783 9rounlund! )0:13 9rounlund! and ;inn! )00<3 ;ogar! )00<3 Matijevi! =<<8
te "ttp>??@@@.eurAdice.org? ili "ttp>??@@@.eric.ed.gov? +. $ret"odne studije se bave
evaluacijom na raini opeg i ajednikog a sve nastavne predmete i stupnjeve kolovanja!
ali ima mnogo i takvi" koji nastoje ukaati na posebnosti pristupa u pojedinim nastavim
predmetima! npr. vjeronauku *Bilipovi! )007+! glabenoj kulturi *Cojko! )007+! tjelesnoj i
dravstvenoj kulturi *Marinovi! )00=+! povijesti *'rkan! =<<83 'rkan! =<<1+! stranom
jeiku *Markovi! )00:+ itd.
Davedeni radovi upuuju na dilemu> moe li se i treba li preporuiti jedinstveni model
a praenje i ocjenjivanje svi" nastavni" predmeta ili svaki nastavni predmet podraumijeva
posebnosti koje trae i prilago,ena dokimoloka rjeenja a praenje i ocjenjivanje. E! dok u
(rvatskoj imamo jedinstven model ocjenjivanja a osnovnu i srednju kolu i to a sve
nastavne predmete isti *skala od pet stupnjeva+! u mnogim emljama na sceni su raliita
dokimoloka rjeenja koja su prilago,ena prirodi ciljeva i metoda koje se javljaju u pojedinom
nastavnom predmetu te urastu uenika odnosno stupnju kolovanja *primarno ili sekundarno
obraovanje+.
'eleoloki gledano! sve to se doga,a ima neku svr"u. Svr"a proilai *sadrana je+ i
samog procesa doga,anja. Fdgoj i obraovanje sloeni su svr"oviti procesi. Strunjaci *ali i
oni koji to nisu! dakle svi ljudi+ ne slau se u gleditima i odgovorima na pitanje> tko treba
odre,ivati svr"u ti" procesa! ili tko odre,uje svr"u odgoja i obraovanja.
Degdje je svr"a odgoja odre,ena dravnim normama ili akonima. $onegdje opet
proilai i vjerovanja! odnosno dominirajue kon#esije u nekoj dravnoj ajednici
*kranstvo! islam! budiam itd.+. Fduvijek su postojale i grupe ljudi koji ne pripadaju
vodeim kon#esijama i koje sav svoj privatni ivot ure,uju prema naelima ti" kon#esija *ali i
osobe koje ne pripadaju ni jednoj kon#esiji+! ili grupe koje ne pri"vaaju od drave *ili bilo
koga drugoga+ odre,ene norme! odnosno okvire! a ure,ivanje vani" ivotni" pitanja. 'akva
su i pitanja svr"e odgoja i obraovanja.
$ovijest je pokaala da! ipak! postoje neke ope pri"vaene ljudske vrednote koje se
uvaavaju u iboru svr"e odgoja i obraovanja! odnosno a reguliranje ti" sloeni" procesa.
D. Gujundi *)00)! str. 2)+ smatra da je ajedniki ideal ljudskog ivota slobodan
ovjek. Sloboda je! dakle! vodea ljudska vrijednost. Hovjek uvijek tei slobodi. Sloboda je
temeljna antropoloka odrednica ovjeka. U procesu odgoja i obraovanja tu sponaju valja
uvaavati.
=
Ia bi se mogao odvijati optimalan proces odgoja i obraovanja *optimalno
ostvarivanje mogunosti svakog pojedinca+ mora se osigurati drav #iiki i psi"iki ravoj.
Hovjeanstvo je davno osvijestilo zdravlje kao vr"unski ivotni ideal. Gad je osigurana
poticajna okolina a drav ravoj pojedinca moe se oekivati poitivne reultate odgoja i
obraovanja *uvijek s"vaeni" kao viestruko determinirani procesi+. Gujundi *isto! str. 2)-
2=+! istie i sljedee ljudske vrijednosti koje je ovjek osvijestio u svojoj dugoj povijesti>
istina! pravda! ljepota! uspjenost! ljubav i svetost *kao osnovnu religijsku vrednotu+
)
.
God brojni" autora prevladava miljenje da su osnovne ljudske vrijednosti istina!
ljubav! mir! nenasilje i ispravno djelovanje *npr. /umsai and .urro@s! )007+. U svaku od ti"
vrednota istie se vie podvrenota! npr. a ispravno djelovanje to su redovitost! tonost!
potenje! potovanje drugi" ljudi! timski rad! ravnopravnost itd. Eli podvrednote a nenasilje>
uljudnost! spremnost pomaganja drugima! elja da nikoga ne povrijedimo! spremnost na
suradnju! demokracija itd. *Esto! )007+. Jrednote kao to su mir! tolerancija! demokracija!
pravednost *odnosno! ljudska prava+ i suradnja u novije vrijeme iaivaju poornost
ovjeanstva i eksperata i svi" podruja nanosti. S tim u vei javljaju se brojni struni i
me,unarodni projekti i studije koji imaju odraa i u kolskim kurikulumima *vidi npr. EtKs Fur
Cig"t! )00<3 ;iving 'oget"er @it" our Ii##erences! )0013 Ceardon! .. 6.! )0013 Spaji-
Jrka! J. i dr.! =<<8+.
Spomenute vrednote se istiu u ciljevima odgoja *npr. odgajati a mir! toleranciju i
demokraciju+! a to nai da su vani elementi u nastavnim kurikulumima! te da a nji"ovo
ostvarivanje treba osigurati odgovarajue uvjete te predvidjeti naine praenja i vrednovanja.
2. Proces odgoja i ora!ova"ja i #jes$o eva%&acije & $o# 'roces&
$o,imo od neki" pretpostavki i odre,enja osnovni" pojmova>
Fdgoj i obraovanje predstavljaju proces i reultat toga procesa.
Fdgoj i obraovanje su viestruko determinirani pa je teko dati jedinstveno
odre,enje ti" pojmova koje bi vailo u raliitim drutvenim sredinama i nanstvenim
krugovima. Cjeenje je u pedagokom pluralimu i toleranciji na ralike.
Dajsustavnije se odgoj i obraovanje odvijaju *doga,aju+ u koli. Struno osmiljen
proces odgoja i obraovanja u koli onaavamo iraom nastava ili nastavni proces. Iakle!
nastava je! kao i odgoj i obraovanje! dinamian i viestruko determiniran proces.
.rojni nanstvenici su ravili brojne teorije kojima nastoje objasniti sutinu i
determiniranost doga,anja u nastavnom procesu. Za potrebe ovog rada oslonit emo se neto
vie na teoriju kurikuluma *Slika )+.
)
U ovom tekstu ralikujemo! radi jasnoe! sadrajno naenje iraa vrednota i vrijednost. Jrednota&
onaava temeljne stavove i uvjerenja na kojima poiva ljudsko drutvo i nastavni kurikulumi! a %vrijednost&
nai svojstvo onoga to je vrijedno! to vrijedi u materijalnom! moralnom i du"ovnom smislu. U dokimologiji i
strunim krugovima smatra se da sve to postoji *u materijalnom i du"ovnom smislu+ moe biti podvrgnuto
vrednovanju! odnosno odre,ivanju vrijednosti i perspektive odre,ene osobe ili drutveni" grupa. Daravno tu
valja odrediti polaita a vrednovanje! kriterije vrednovanja itd! a tim varijablama i aspektima nastavni"
kurikuluma se bavimo u ovom tekstu.
2
Slika )> Dastavni kurikulum
U "rvatskom jeiku irai odgoj i obraovanje se rabe u raliitim naenjima. Slino je i u
slovenskom jeiku *vgoja in iobraevanje+! te u njemakom jeiku *.ildung und
Erie"ung+. Jjerojatno je to reultat viestoljetnog ajednitva! suivota i ispreplitanja
kultura. na srednjeeuropskim prostorima.
(. Ci%j)evi* odgoja +ao 'o%a!i,$e !a de-i"ira"je #ode%a 'ra.e"ja i ocje"jiva"ja
$osebnu poornost strunjaka iaiva pojam i #enomen onaen sintagmom %cilj
odgoja&. U "rvatskom jeiku je uobiajeno iraom LE;/ onaiti *)+ ono u to se ga,a! to se
eli pogoditi! *=+ ono to se eli postii! emu se tei. U portu taj ira onaava mjesto do
kojeg se tri *prema> (rvatski enciklopedijski rjenik> .e-Iog! =<<1+.
Slijedom pret"odne logike u pedagokom nanstvenom i strunom polju mogli bismo
iraom LE;/ onaiti ono to se eli postii! ono emu se tei! ili *preneseno naenje+ mjesto
do kojeg treba stii *npr. stei diplomu uitelja klavira! poloiti ispit a dravnu maturu!
avriti osnovnu kolu+.
$roblem u ramatranju ciljeva odgoja predstavlja odre,ivanje stupnja konkretiacije.
U cilj %nauiti itati i pisati& kao opi cilj primarnog kolovanja mogue je istaknuti
*iskaati! navesti+ mnogo konkretniji" ciljeva *npr. %nauiti itati velika tiskana slova&!
%nauiti pisati veliko i malo pisano slovo 6& kao jedan od ciljeva koji treba ostvariti na
nekom nastavnom satu ili u jednoj nastavnoj epiodi.
Deki su pedagoi pokuavali postaviti opu matricu *model+ a ramatranje stupnja
konkretiacije ciljeva odgoja. Hini nam se korisnim podsjetiti ovdje na pokuaj L"ristine
MMller * +! koja rabi irae Leitziel, Rictziel, !robziel i "einziel. Fve je irae teko
jednonano prevesti na "rvatski pa emo i" pokuati objasniti. U njemakom jeiku imenica
Leitung nai KrukovodstvoK! Krukovo,enjeK3 a glagol KleitenK nai KvoditiK! KupravljatiK!
KusmjeravatiK. $roilai! dakle! da ira %Leitziel& nai usmjeravajui cilj! odnosno cilj prema
kojemu su usmjerene rane aktivnosti! raliite odgojne aktivnosti.
Djemaka rije Rictung onaava pravac! smjer! a Riclinie nai KdirektivaK!
KnaputakK. God L"ristine MMller Rictziel! po logici pret"odni" naenja slini" rijei!
onaava usmjerenje! pravac djelovanja u odgoju s viim stupnjem konkretiacije od
pret"odnoga! polanog stupnja *Leitziel+. U njemakom jeiku irai KgrobK i K#einK onaavaju
suprotnosti slino "rvatskim iraima KgrubK i K#inK! odnosno KnegrapanK ili KnejasanK te KjasanK ili
KkonkretanK! KprikladanK i sl. Iakle! L"ristine MMller pokuava prikaati odnos ciljeva koji su
konkretni i jasni a usmjeravanje odgojni" aktivnosti! te globalni" smjernica *ideala!
8
svr"ovitosti+ kojima treba teiti! odnosno od koji" se ivode konkretni *ili konkretiirani+
ciljevi odgoja! a koje obiljeava visok stupanj apstraktnosti *vidi sliku =N+.
Slika => Liljevi odgoja - ime,u opeg i konkretnog prema L". MMller
*Evor> Geller und Dovak! )002! S. =8<3 Edelmann und MMller! )075++
Slinu logiku slijedi i D. Gujundi *)00)! str. 28+ kad objanjava dolaini ili ciljni
podsustav koji se pro#ilira programiranjem kao konkretiacijom u ove segmente> ideal! ciljevi!
adaci! nastavni predmeti *s dodijeljenim odnosno pripadajuim ciljevima+! odgojna podruja
do in#initeimalni" jedinica koje se ostvaruju u pojedinim odgojnim aktima *epiodama!
situacijama+.
U amerikoj pedagokoj literaturi je uobiajena uporaba iraa aim, goal, objective
*vidi> Frnstein?;evine! )0:0! str. 808 i d.+. Jeina ameriki" autora rabi ove irae a
onaavanje krajnje toke odgoja! odnosno odgojnog procesa *npr. 'aba i 'Aler! prema>
Frnstein i ;evine! )0:0! str. 808+.
U strunom smislu ira Kaim$ onaava openite ciljeve! ope smjernice! opi cilj
kojemu su podre,eni konkretniji ciljevi *objectives+. 'o su ciljevi koji ne mogu biti iravno
promatrani i evaluirani. 'akav je npr. cilj K priprema uenika a demokratsko gra,anstvoK ili
Kpripremanje uenika a animanjeK.
Era KgoalK onaava ciljeve koji se nalae ime,u oni" koji su konkretiirani! jasni i
nedvosmisleni *objectives+! te ciljeva koji su openiti i apstraktni *aim+. Fva vrsta ciljeva
ivodi se *derivira+ i opi" smjernica *aims+. Fni predstavljaju svojevrsno
premotenje*intermediate objectives+ ime,u opi" *aims+ i konkretni" ciljeva *objectives%.
$rimjer ove vrste cilja! a u svei spomenutog odgoja a gra,anstvo! bi mogao biti Kuvo,enje
uenika u politiki i socijalni ivot ajedniceK. E ovu vrstu ciljeva je teko pratiti i
procjenjivati! pa i" se koristi kao polaite a daljnju konkretiaciju.
Znaajniji ciljevi ovog stupnja konkretiacije *goals+ u amerikim kolama su>
ovladavanje osnovnim vjetinama i temeljnim procesima! ravijanje ili pro#esionalno
usmjeravanje! intelektualni ravoj! inkulturacija! raumijevanje interpersonalni" odnosa!
autonomnost! gra,anstvo! kreativnost! psi"o#iiki ravoj! njegovanje moralni" i estetski"
vrednota! pomaganje samoostvarivanja. *isto! str. 807+ .
KFbjectivesK kao struni ira u praksi i nanosti o odgoju onaava treu rainu
konkretiacije ciljeva odgoja. U "rvatskoj strunoj literaturi najblii ovom naenju su Kadaci
nastaveK ili jednostavno Kkonkretni *konkretiirani+ ciljeviK a odre,eni nastavni sat ili neku
slinu nastavnu epiodu *nastavni projekt! nastavni scenarij! nastavna sekvenca ili sl.+.
Cainu ciljeva koju onaava ira KaimK odre,uje drava ili ovlateni prosvjetni organi
drave! a obino su takvi ciljevi istaknuti u najvanijim dravnim dokumentima *Ustav!
kolski akon i sl.+. Liljeve koje onaava ira KgoalK de#inira odre,ena kola ili lokalna
1
kolska uprava. 'reu rainu konkretiacije koju onaava ira KobjectivK odre,uju strunjaci
a nastavne kurikulume ili uitelji koji e organiirati nastavne situacije u kojima se takvi
ciljevi mogu ostvariti! te pratiti i procjenjivati *vidi Sliku 2N+.
Slika 2> Svr"a odgoja> tri raine odre,ivanja *Frnstein i ;evine! )0:0! str. 801+.
Gad je u pitanju raina apstraktnog slina gledanja na ciljeve nalaimo i u Europi. 'ako je
npr. njemako ministarstvo a kulturu i prosvjetu jo )072. godine #ormuliralo sljedee
adatke kole *9iesecke! )002! str. 75+>
- posredovati nanje! umijea i sposobnosti!
- osposobiti a samostalnu! kritiku prosudbu! a samoodgovorno djelovanje i
stvaralaku djelatnost!
- odgojiti a slobodu i demokraciju!
- odgojiti a tolerantnost! potovanje dostojanstva drugi" ljudi i tu,i" uvjerenja!
- probuditi miroljubivost u du"u sporaumijevanja naroda!
- uiniti raumljivim etike! kulturne i religijske norme!
- potaknuti spremnost a socijalno djelovanje i politiku odgovornost!
- osposobiti a tovanje prava i dunosti u drutvu!
- orijentirati prema uvjetima svijeta rada.
U istaknutim ciljevima uoavamo neke kljune rijei koje smo pret"odno spominjali
kao osnovne ljudske vrednote *npr. mir! tolerancija! pravednost! suradnja! sloboda+ ili kao
opepri"vaene kompetencije koje treba stjecati tijekom kolovanja *npr. nanje! sposobnosti!
socijalne vjetine! kritiko miljenje! kreativnost+.
U ramatranju ciljeva odgoja neaobilane su studije ameriki" strunjaka o
klasi#ikaciji ciljeva odgoja koje su nastale u edesetim i sedamdesetim godinama prolog
stoljea *.loom et al.! )0153 Grat"@ool et al. )0583 (arlo@! )07=+. U ovim! vjerojatno
najcitiranijim! studijama o ciljevima odgoja u protekli" pola stoljea! autori polae od
sponaja o tri najvanija podruja ovjekova ravoja> kognitivno! a#ektivno i psi"omotorno
podruje.
S obirom na stupanj interioriiranosti novi" sponaja u kognitivnom podruju autori
smatraju da je mogue uoiti est raina> nanje! s"vaanje *raumijevanje+! primjena! analia!
sintea i evaluacija *.loom et al.! )015+. Liljevi odgoja koji se odnose na kognitivnu domenu
nastoje konkretiirati oekivani stupanj interioriacije prema pret"odnim stupnjevima. Dajnii
stupanj usvojenosti novi" sponaja onaen je jednostavno iraom znanje *engl.
Gno@ledge+. 'u spada ponavanje pojmova! terminologije! klasi#ikacija! principa! teorija!
odnosno ponavanje in#ormacija *npr. nati koji je glavni grad neke drave+. Jia raina
nauenosti *interioriiranosti+ podraumijeva svaanje *raumijevanje+! a to nai da osoba
moe prevesti! interpretirati! objasniti pojmove! teorije! principe i sl. Liljevi koji
5
podraumijevaju treu rainu interioriiranosti *primjena+ podraumijevaju mogunost
primjene sponaja i pret"odne dvije raine u nekoj situaciji *npr. predvidjeti mogui utjecaj
temperature na neke kemijske tvari+. Hetvrti stupanj *analia+ ukljuuje ciljeve koji se odnose
na mogunost rastavljanja neke cjeline na dijelove! uoavanje odnosa me,u tim sastavnim
dijelovima! te uoavanje i ponavanje organiacijski" naela *npr. moi navesti neke injenice
u svei neki" "ipotea+. Sintea u ovom kontekstu ukljuuje ciljeve koji se odnose na
stavljanje sponati" dijelova u neku novu cjelinu kao to je neka jedinstvena komunikacija!
sastavljanje nekog plana djelovanja *npr. stvaranje nekog umjetnikog djela ili de#iniranje
scenarija postupanja u nekoj situaciji+. E! na kraju! najvii stupanj interioriiranosti onaen je
iraom evaluacija *ili vrednovanje+. Fva raina ostvarenosti ciljeva odgoja *uenja+
podraumijeva mogunost procjene naenja! tonosti! pri"vatljivosti neki" sponaja i
ostvarena i pret"odni" raina *npr. mogunost kritike procjene! navo,enja protuargumenata
a neke tvrdnje i sl.+.
Za a#ektivno podruje ameriki strunjaci predvi,aju *identi#iciraju! istiu+ pet
stupnjeva interioriivnosti! odnosno ostvarenosti ciljeva odgoja *ili uenja+> primanje
*receiving+! reagiranje *responding+! procjenjivanje *valuing+! organiacija *organiation+ te
karakteriaciju *c"aracteriation+. 'e raine internaliacije *interioriacije! pounutrenja+
onaavaju stupanj ostvarenosti ciljeva u ovom podruju! odnosno stupanj usvojenosti neki"
vrednota.
&jerenje onaava operaciju pridavanja brojeva predmetima! varijablama ili
doga,ajima u skladu s nekim pravilima koja slijede neku jasnu logiku. Era %mjeriti'
podraumijeva uspore,ivanje s utvr,enom jedinicom mjere. $ritom pojam %mjera&
podraumijeva odre,eni standard ili sustav koji se upotrebljava a mjerenje veliine! koliine
ili stupnja! odnosno a uspore,ivanje. 'ako,er ira %mjera& onaavao i %ono ime se
mjeri&.
Me,u nanstvenicima vlada miljenje da sve to postoji moe biti predmetom
mjerenja ili procjenjivanja. Daravno! treba temeljito odrediti to se mjeri! emu e posluiti to
mjerenje *svr"a+! ime se mjeri *instrument! mjerilo+ itd. 'u valja podsjetiti i na ira
%mjerilo& koji ima raliita naenja - kriterij! mjera! ljestvica! skala! nak koji slui a
ocjenu ili procjenu ega ili koga. Za procjenjivanje rani" varijabli kod uenika koriste se
raliita mjerila i raliite skale! od oni" s dva stupnja *adovoljava - ne adovoljava+! do
skala od etiri! pet! ili deset stupnjeva. S dokimolokog i didaktikog motrita vano je
objasniti obiljeja ti" skala! te probleme koji prate nji"ovu primjenu u kolskoj praksi.
/. 0vr1a i vrs$e eva%&acije
6ktivnosti i reultati uenika prate se i procjenjuju a rane svr"e. Za to se koriste raliiti
instrumenti i postupci te raliiti naini iskaivanja reultata *postoci! rangovi! bodovi!
kvalitativne analie itd.+.
Da poetku podsjetimo da se najee *u pogledu vrsta evaluacije+ govori o vanjskoj i
unutarnjoj evaluaciji. Fvdje se polai od odgovora na pitanje 'GF je naruitelj i provoditelj
evaluacije *vidi> Lardinet! )0:0+. 6ko se vrednovanje odvija u koli! a organiatori su uitelji
i uenici! govori se o unutarnjoj evaluaciji. Za sam pedagoki proces *upravljanje! vo,enje i
samostalno uenje+ taj vid evaluacije je iuetno naajan.
Hesto! me,utim! interes a reultate uenja i odgoja pokauju subjekti ivan kole
*npr. Ministarstvo kolstva i rane druge vladine institucije+! atim me,unarodne ustanove i
organiacije. Fvdje se radi o vanjskoj evaluaciji jer su organiatori evaluacije subjekti ivan
kole! odnosno subjekti koji nisu imali nikakve vee s odgojnim i obraovnim procesom koji
se doga,ao u koli.
7
U vrijeme irade ove studije u (rvatskoj su aktualna dva iuetno vana projekta a
ramatranje koncepta unutarnje i vanjske evaluacije. $rvi je me,unarodni projekt $ES6
*$rogramme #or Enternational Student 6ssessment - "ttp>??pisa-sO.acer.edu.au? + i odnosi se na
provjeravanje reultata uenika na kraju obvenog kolovanja! a drugi je projekt uvo,enja
dravne mature a uenike na kraju srednje kole *v. .einovi i dr.! =<<2+. Fvi e projekti u
iduim godinama obu"vatiti i uenike "rvatski" osnovni" i srednji" kola pa ve iaivaju
veliku poornost "rvatski" strunjaka *vidi> Iomovi i 9odler! =<<1+.
Fba spomenuta projekta upuuju na potrebu temeljitijeg preispitivanja postojei"
dokimoloki" rjeenja u osnovnoj i srednjoj koli! a jo vie preispitivanja obraovni" ciljeva
i didaktiki" strategija u koje je te ciljeve mogue ostvarivati. Daime! godinama je u
"rvatskim kolama na sceni intelektualistika didaktika paradigma u koju je obraovni ideal
usvajanje velike koliine in#ormacija *ponavanje in#ormacija! nauiti knjigu od korica do
korica+. Pkole su prepune ispita nanja koje proivode uiteljice i uitelji! a u novije vrijeme i
brojni nakladnici u borbi a kolsko trite *ispiti nanja! materijali a provjeravanje i
samoprovjeravanje itd.+.
U dva spomenuta evaluacijska projekta nije u prvom planu utvr,ivanje koliko i koje
in#ormacije su uenici usvojili tijekom kolovanja ve to s tim in#ormacijama mogu
napraviti! gdje i" mogu iskoristiti. Iakle! na visokoj cijeni su kompetencije koje se odnose na
pronalaenje! selekciju i koritenje in#ormacija *kad je u pitanju kognitivno podruje ravoja+.
Jeina adataka i ispitni" materijala odnosi se *ili e se odnositi+ na primjenu in#ormacija i
kritiko miljenje u preentirane in#ormacije *proceduralno i metakognitivno nanje! prema
9agnQu! )0:1 i 9agnQ et all! =<<1+.
Dastava orijentirana na program ili nastava orijentirana na uitelje *i s tim poveano
okruenje a uenje kakvi dominiraju u "rvatskim osnovnim i srednjim kolama+ ne
omoguuju stjecanja takvi" kompetencija *uionice u kojima uenici najvei dio vremena
provode sjedei! sluajui i gledajui+.
S dokimolokog i didaktikog stajalita naajno je provoditi #ormativno! normativno i
sumativno vrednovanje *GAriacou! =<<)! str. )5=+.
Uitelji su duni pratiti rad i napredovanje svakog uenika te poduimati mjere a
stvaranje optimalni" uvjeta i pomaganje da svaki uenik postigne optimalne reultate. 'o se
postie uestalim povratnim in#ormacijama uenicima od strane uitelja. Uitelji nastoje
uoiti uenikove tekoe i uestale greke te podueti pedagoke mjere da se te tekoe
prevladaju. Fvdje se radi o tv. #ormativnom ocjenjivanju.
Uiteljima je korisno usporediti reultate uenika koje pouavaju s reultatima drugi"
uenika! odnosno uenika koje pouavaju drugi uitelji. $onekad dravne pedagoke
institucije objavljuju statistike reultate o uspje"u uenika u dravi *npr. brina itanja!
brina pisanja! motorike vjetine! reultate na testovima sposobnosti itd.+. Fsim toga!
uiteljice i uitelji uspore,uju uspje" jednog uenika s drugim uenicima rarednog odjela
kako bi odredili neku sintetiku ocjenu na propisanoj skali a ocjenjivanje. Fvdje se moe
govoriti o normativnom ocjenjivanju.
Da kraju nekog kolskog perioda *etvrtina kolske godine! polugodite! tromjeseje
ili kraj kolske godine+ uiteljice i uitelji su duni konstatirati neku sintetiku ocjenu a
ukupne aktivnosti i reultat odre,enog uenika. 'a ocjena pokauje sumativno i proces i
reultat toga uenika pa govorimo o sumativnom ocjenjivanju.
Me,u uiteljima i strunjacima esto se raspravlja o dokimolokim i pedagokim
obiljejima praenja i ocjenjivanja s motrita procesa i avrnog reultata odnosno proivoda.
U nekim alternativnim kolama inistira se na pedagogiji uspje"a a sve! a uporite u obrani
toga stajalita nalai se u injenici da je dovoljno da odre,eni uenik sudjeluje u svim
aktivnostima koje se organiiraju tijekom nastavne godine *iskustveno uenje+. Sam reultat
je teko konkretiirati te se na temelju toga sudjelovanja i prirodnog rasta i sarijevanja moe
:
konstatirati uspjenost i preporuiti nastavak kolovanja *npr. u @aldor#skim kolama+. U
dravnoj koli *osnovnoj ili srednjoj+ inistira se na kontinuiranom praenju aktivnosti i
uestalom #ormativnom i dijagnostikom ocjenjivanju na temelju kojeg se na kraju mora
iskaati sintetika ocjena. Iakle! ocjenjuju se raliite varijable *ponavanje in#ormacija!
marljivost! konkretni radovi+ odre,enim numerikim pokaateljima *brojane ocjene+! a na
kraju se! na temelju neke logike *najee osobna jednadba uitelja+! iskauje sintetika
ocjena.
U visokom kolstvu to obino nije tako> studenti su preputeni samostalnom uenju!
u obveu da irade neku vjebu ili seminarski rad! a konana ocjena u najveoj mjeri ovisi o
uspjenosti rjeavanja ispitni" testova. 'ako nisu rijetki sluajevi studenata koji su redovito
sudjelovali na svim ajednikim nastavnim aktivnostima i koji teko mogu poloili pismeni
ispit! i drugi koji nisu bili apaeni u ajednikim nastavnim aktivnostima tijekom godine! a s
lakoom polau pismene ispite.
2. 0+a%e ,+o%s+i1 ocje"a
$onato je da je ovjek kao mjeritelj i procjenitelj veoma nepoudan. $oudanost ovisi o
subjektivnoj jednadbi procjenitelja! ali i o skali u koju se procjenjuje neki reultat! neki
uenikov uradak! neka uenikova osobina ili o instrumentu koji se a mjerenje primjenjuje.
Skala u koju se procjenjuje moe imati dva! pet! deset ili vie stupnjeva. Pto je broj stupnjeva
vei to je vea vjerojatnost pogreke! odnosno vjerojatnost neslaganja ime,u procjena
dvojice ili vie procjenitelja! ili vie raliiti" procjena istog procjenitelja a isti uradak ili istu
osobinu uenika.
U veini sluajeva se pod iraom skala podraumijeva neki kontinuum. 'u postoji!
dakle! neka logika reda! npr. od najmanjeg prema najveem! od najboljeg prema najslabijem!
itd. U koli se rana obiljeja uenika procjenjuju a raliite svr"e i na raliitim skalama.
/ednom je to dob *najstariji - najmla,i+! drugi put visina *najnii - najvii+! trei put teina
*najlaki - najtei+! etvrti put inteligencija! atim ponavanje in#ormacija! pri"vaenost od
drugi" uenika u raredu! sposobnost pismenog iraavanja! sposobnost umjetnikog
iraavanja! brina kretanja! brina itanja itd. Spomenuta procjenjivanja imaju raliitu
ulogu u organiaciji kolskog ivota! atim raliit utjecaj na sudbinu glavni" subjekata
nastavnog procesa *uenika+ te raliito naenje a strunjake koji su adueni na nastavne
kurikulume *uitelji?ce! kolski savjetnici! nanstvenici i dr.+.
$odsjetimo da se a kolsko mjerenje koriste nominalne! ordinalne! omjerne i
intervalne skale.
$o,imo od de#inicije da mjerenje predstavlja pridavanje brojeva predmetima i
doga,ajima u skladu s pravilima koja su logiki ispravna *9uil#ord! )05:! str.=8+. .rojevi
imaju osobinu reda ili ranga *npr. prije! isti! ia! atim prvi! drugi! trei! atim vei ili manji
itd.+.
Dominalne skale omoguuju najogranieniji tip mjerenja. Mogli bismo kaati da se tu
i ne radi o mjerenju u pravom smislu. Subjekti mjerenja se po nekim kriterijima raspore,uju u
skupine *npr. po ekonomskom stanju roditelja! po mjestu ro,enja! po pripadnosti nekoj
vjerskoj ajednici ili jednostavno> grupa )! grupa =! grupa 2 itd. Fvdje se! apravo radi o
klasi#ikaciji. Dastoji se! dakle! ralikovati odre,ene klase odnosno kategorije. Svakoj od ti"
klasa ili kategorija moemo *a i ne moramo+ dodijeliti neki broj.
Glase ili pojedinci se ponekad raspore,uju i po kvantitativnoj klasi#ikaciji! odnosno
raspore,uju se po odre,enom kontinuumu. 'o nai da se tono na koji je uenik *ili skupina
uenika+ po odre,enom obiljeju na skali via od drugog uenika *ili skupine uenika+. Fvdje
dodijeljeni brojevi predstavljaju rangove koji imaju odre,eno naenje! a skale koje to
0
omoguuju naivamo ordinalnim skalama *najvii! srednji najnii! ili> prvi! drugi! trei po
visini! brini i sl.+.
Uenici mogu biti raspore,eni u skupine %odlini&! %vrlodobri&! %dobri&! %dovoljni& i
%slabi&! a svaka od ti" grupa moe dobiti brojeve od 1 do ) *najbolji dobivaju broj 1+ ili od )
do 1 *tako da najbolji dobivaju broj )+. Fvdje valja upooriti na ograniene mogunosti i
opravdanost statistiki" operacija s ovako dodijeljenim brojevima nekim kategorijama.
Skupina uenika kojoj je dodijeljen broj = nije dvostruko slabija od skupine kojoj je dodijeljen
broj 8 *ali! uenik koji je teak 8< kg je dvostruko tei od uenika koji je teak =< kgN+.
Pkolske ocjene! dakle! predstavljaju odre,enu vrstu ordinalne skale.
Entervalne skale *repreentativan primjer je skala a mjerenje temperature+ nemaju
apsolutnu nulu ali imaju konstantan ramak ime,u pojedini" stupnjeva skale. 'akvu logiku
uoavamo kod badareni" testova nanja ili sposobnosti. 'o nai da se mogu uoiti odre,eni
intervali ime,u podataka. 'ako npr. ime,u uenika koji je rijeio )1 i uenika koji je rijeio
=1 adataka je isti interval kao i ime,u uenika koji je rijeio =1 i uenika koji je rijeio 21
adataka.
Fmjerne skale imaju apsolutnu nulu! dakle onaku a nepostojanje neke pojave. 'akve
su skale a mjerenje duine ili visine *metar! centimetar+! a mjerenje vremena *sat! minuta!
sekunda+ ili teine *kilogram! dekagram! gram+ i one su iuetno korisne a prikupljanje
podataka o uenicima koje mogu biti osnova a dodjeljivanje neke ocjene! a mogu biti
iskoritene kao dovoljan pokaatelj neke uenikove uspjenosti *npr. brine tranja! brine
pisanja! brine rjeavanja adataka itd.+.
Caliite skale omoguuju raliita statistika iraunavanja. $ritom valja pronai
logiku i svr"u ti" iraunavanja. U koli se iraunavaju prosjene teine ili prosjene visine
uenika! prosjene brine itanja ili pisanja u minuti! ali i prosjene ocjene koje je uenik
%aradio& kod jednog uitelja ili kod raliiti" uitelja i raliiti" predmeta. 6 ta su
uenikova postignua! odnosno varijable procjenjivane ili iskaane na raliitim skalama
*nominalne! intervalne! ordinalne! omjerne+N
Dajupitnija statistika sa procjenama neki" varijabli a odre,ene uenike se javlja u
raunanje prosjene ocjene *ordinalna skala+ i raliiti" predmeta ili dodijeljeni" na temelju
procjene raliiti" varijabli. Iok bi se nekakva logika mogla uoiti a raunanje prosjene
ocjene i nia ocjena koje je uenik %aradio& i istog nastavnog predmeta *pod
pretpostavkom da su unaprijed jasni uvjeti a %dobivanje& odre,ene ocjene! npr. odre,ivanjem
broja bodova ili broja pogreaka koje se moe tolerirati a klasi#iciranje uenika u skupinu
uenika koja dobiva ocjenu 1! 8 ili neku drugu+! raunanje prosjene ocjene i raliiti"
nastavni" predmeta *u svjesnost da su kriteriji a klasi#iciranje u raliitim predmetima
iuetno raliiti+ je dosta upitno.
Zamislimo se nad sluajem uenika koji ima ocjene 1 i vjeronauka! ocjenu = i
matematike i ocjenu 8 i #iike kulture> ovaj uenik! statistiki gledano ima prosjek 2!555!
dakle %vrlodobar& uspje". 6 brajali smo i raunali prosjek i vjeronauka gdje je vana etika
dimenija i vjera! atim i #iike kulture gdje je vana snaga! #iika spretnost i brina! te
matematike gdje je vana inteligencija i sposobnost rjeavanja apstraktni" problema i
adatakaNN U mnogim dravama se a kolske potrebe! napose a odre,ivanje ivotne sudbine
uenika ne iraunavaju prosjene ocjene a iskaivanje opeg uspje"a! ve se taj uspje"
iskauje opisivanjem uvjeta i reultata! ili se uope ne iskauje.
U svako procjenjivanje na nekoj skali valja nati svr"u - odrediti emu e te procjene
sluiti. .iti najnii ili najlaki u raredu ne nai nikakav nedostatak3 naprotiv! to mnogo puta
u ivotu moe predstavljati naajnu prednost. $onavati najvie in#ormacija i nekog
podruja *npr. emljopisa ili povijesti+ ne nai automatski stjecanje epiteta %najvrijedniji lan
nekog skupa ljudi&. Daprotiv! mnogi dobro in#ormirani pojedinci slabo uspijevaju u ivotnoj
utrci a kvalitetnim ivljenjem.
)<
Dr3ava Godi"e
)'ri%i3"o*
0$&'"jevi "a s+a%i
Ganada *uenje+ )00<. -
=<<<-
6
ivrstan
.
Jeoma
dobro
L
adovoljavajue
LR
Jie od
oekivanog
L-
Minimalni
reultati
Ganada
*alaganje+
)00<. -
=<<<.
9
*dobar+
S
*dovoljan+
D
*treba
poboljati+
Ganada
Sidovska kola u
Jancouveru
)00< J
vrlo dobar
=

napredak
9
Iobar
napredak
S
Iovoljan
napredak
D
'reba
poboljati
D?6
nepri"vatljivo
S6I -
Man"attan
*UHED/E+
)001. -
=<<<.
1
Enad
oekivanja
8
oekivano
2
napreduje
=
Ema poetni
reultat
)
Da samom je
poetku
S6I -
Man"attan
*Z6;696D/E+
)001.
=<<<.
L
dosljedno
pokauje
alaganje
U
uobiajeno
se alae
S
$ovremeno se
alae
C
Cijetko se
alae
S6I -
Man"attan
*rad i navike u
uenju+
)001. -
=<<<.
rijetko ponekad uobiajeno Estie se
DEZFZEMSG6
*uenje+
)00<. -
=<<<.
dobro dovoljno nedovoljno
DEZFZEMSG6
*panja+
)00<.
=<<<.
Cedovno dobro nedovoljno
DEZFZEMSG6
*raumijevanje+
)00<. -
=<<<.
dobro dovoljno Slabo nedovoljno
DEZFZEMSG6
*ainteresiranost+
)00<. -
=<<<.
velika Uspjeno
sudjeluje
mala
DEZFZEMSG6
*koncentracija+
)00<. -
=<<<.
dobra promjenjiva .ro opada nekoncentira
n
D/EM6HG6 =<<<. )
vrlo dobar
=
dobar
2
adovoljava
8
dovoljan
1
manjkavo
5
nedovoljno
ED9;ESG6
Srednja kola
S@ansea
2
)00<. 6
Jisoka raina
obraovanosti
.
Iobra raina
obraovanja
koja
osigurava
dobre
temelje a
budui
ravoj
L
Zadovoljavajua
raina
obraovanja s
nanakom
poboljanja i be
naajni" slabosti
I
Fpenito
prilino
umjerena
raina
obraovanja
E
Iok su neki
vidovi rada bili
primjereni! ali je
opa raina
obraovanja
neadovoljavajua
ED9;ESG6
*primarno
obraovanje+
LorbA
8
)00< Evanredan
napredak
Iobar
napredak
Fgraien
napredak
'ablica )> Skale ocjenjivanja u nekim emljama
=
Slova su! apravo! poetna slova rijei na engleskom koje imaju prevedeno naenje *npr. verA good! good itd+!
ali se ovom skalom procjenjuje 15 varijabli! od kulture sluanja i italaki" vjetina do kooperativnosti!
samostalnosti i odgovornosti.
2
U ovom primjeru! osim velikim slovima! uspjenost se konkretiira postocima rijeeni" testova! te pisanim
komentarima od strane svakog predmetnog uitelja.
8
Fvdje je a svaki nastavni predmet navedeno tri do deset raliiti" varijable koje utelji procjenjuju i dodatno
pismeno komentiraju
))
U priloenoj tablici smo istaknuli raliite skale koje se koriste u nekoliko emalja! obino u
obvenom kolovanju. Uglavnom su to skale od tri do est stupnjeva. Fbino se a
procjenjivanje iabire nekoliko varijabli *npr. uspje" u uenju! panja! raumijevanje! interes
itd.+
4. 5%asi-i+acija i ocje"jiva"je &6e"i+a & 1rva$s+i# ,+o%a#a
& "ovijoj 'ovijes$i ,+o%s$va
U ):. i )0. stoljeu u strunim krugovima rabi se ira klasi#ikacija uenika umjesto
ocjenjivanje ili rangiranje. *Usput> U )0. stoljeu dugo je vaio kolski propis prema kojem su
uitelji morali u kolskim svjedodbama iskaivati i rang koji je uenik aueo me,u
ispitanim i ocijenjenim uenicima jednog rareda.+. U povijesnoj literaturi nalaimo da se ve
krajem ):. stoljea propisuju naini klasi#iciranja *ocjenjivanja+ kolske djece> %9lede
klasi#ikacije kolske mladei propisalo kr. Damjesniko vijee naredbu od 2. veljae )70<. br.
2.0)8! da se imadu upotrebljavati ovi redovi> valde bene *veoma dobro+! bene *dobro+!
mediocriter *srednje+ i male *loe+& *Luvaj! )0)<! str. 20+. Ia se tom vidu nastavni" aktivnosti
pridavala odgovarajua poornost pokauje i sljedea in#ormacija> Damjesniko vijee
upoorava =0. rujna )702. godine da se i polugodinji" ivjetaja o mladei opailo kako se
%u nekojim kolskim raredima gomila tolik broj odlikaa da se ne moe raumjeti ni
vjerovati kako toliko mnotvo! polovica ili sigurno trei ili etvrti dio mladei u istoj koli
ustraje na odlinom mjestu odlikaa& *Luvaj! )0)<! str. ):5+. Iakle! "iperin#lacija %odlikaa&
nije #enomen ovog vremena.
E u )0. stoljeu dravna tijela aduena a kolstvo povremeno donose imjene uputa
a klasi#iciranje i ocjenjivanje uenika po odre,enim pedagokim varijablama. $oornost
privlai slubena okrunica od :. srpnja ):58. godine br. 275 koja propisuje sljedee irae>
%a polaak kole> veoma marljivo! marljivo! pretrgnuto! rijetko3
Za udoredno ponaanje> odlino! po"valno! besprikorno! prikorno3
Da napredak u predmetima> veoma dobro! dobro! srednje! slabo3
Za marljivost> neumorno! postojano! prekinuta! nikakova3 te
Za opi red> prvi red s odlikom! prvi red! drugi red! trei red.
Jeina veoma dobri" redova! a be srednjega reda daje prvi red s odlikom! dva ili vie
srednji" redova daju drugi opi red! bar jedan slab u ime nedovoljne redove daje trei opi
red *Luvaj! )0))! str. )8: i )80+.
Uoavamo! u pret"odnom tekstu da su uitelji osim napredovanja u stjecanju nanja
*napredak u predmetima+ procjenjivali udoredno ponaanje *skala od etiri stupnja+! atim
marljivost *tako,er etiri reda+ te odre,ivali opi red *opi uspje"+! tako,er na skali od etiri
stupnja.
)=
uenje )70<. Jalde
bene
*veoma
dobro+
.ene
*dobro+
Mediocriter
*srednje+
Male *loe+
uenje ):<=. Evieni
red
E. red EE. red EEE. red
a polaak kole ):58. Jeoma
marljivo
marljivo pretrgnuto rijetko
a udoredno
ponaanje
):58. odlino po"valno besprikorno prikorno
a napredak u
predmetima
):58. Jeoma
dobro
dobro srednje slabo
a marljivost ):58. neumorno postojano prekinuto nikakovo
a opi red ):58. $rvi red s
odlikom
$rvi red Irugi red 'rei red
uenje! nanje )0<<. -
)0)<
)
ivrstan
=
Jeoma
dobar
2
dobar
8
dovoljan
1
Dije
dovoljan
5
Sasvim
nedovoljan
vladanje )0<<. -
)0)<.
)
uorno
=
po"valno
2
$rema
propisima
8
$okudno
poradi.......
1
;oe
poradi.....
uenje! nanje )02<. 1
odlian
8
Jrlo dobar
2
dobar
=
slab
)
r,av
vladanje )02<. 1
odlino
8
Jrlo dobro
2
dobro
=
loe
uenje! nanje )08). )
ivrstan
=
Jrlo dobar
2
dobar
8
dovoljan
1
nedovoljan
vladanje )08). )
uorno
=
po"valno
2
dobro
1
slabo
uenje! nanje )05<. 1
odlian
8
Jrlo dobar
2
dobar
=
dovoljan
)
nedovoljan
slobodne
aktivnosti
)05<. Esticao se adovoljio Dije adovoljio
vladanje )05<. primjerno dobro loe
Uenje! nanje =<<<. 1
odlian
8
Jrlo dobar
2
dobar
=
dovoljan
)
nedovoljan
'ablica => Skale a kolsko ocjenjivanje u (rvatskoj od )70<. do poetka =). stoljea
)2
Grajem )0. i poetkom =<. stoljea prestaje obvea uitelja da odre,uju rang mjesto
ispitani" uenika rareda na kraju kolske godine. 'ako,er se naputa odre,ivanje reda kao
naina iskaivanja opeg uspje"a! a uvodi se skala od est stupnjeva a ocjenjivanje
napredovanja uenika u uenju> ivrstan! veoma dobar! dobar! dovoljan! nije dovoljan! sasvim
nedovoljan. Fva! kao i pret"odne skale nastaje pod utjecajem austrijski" i njemaki" kola
koje su skalu od est stupnjeva adrale do danas! a u (rvatskoj se udruivanjem u prvu
jugoslavensku ajednicu prelai na skalu od pet stupnjeva *odlian! vrlo dobar! dobar! slab!
r,av+. 'ijekom Irugog svjetskog rata na podruju Deavisne Irave (rvatske primjenjuje se
njemaki sustav ocjenjivanja prema kojem se u ocjenu %ivrstan& pridruuje broj %)& *u
smislu! prvi! najbolji+! u ocjenu %vrlo dobar& pridruuje se broj = itd.
$oslije Irugog svjetskog rata na podruju bive /ugoslavije sve kole a ocjenjivanje
uspje"a uenika koristi skalu od pet stupnjeva koja se sastoji od rijei i brojeva> odlian *1+!
vrlo dobar *8+! dobar *2+! dovoljan *=+ i nedovoljan *)+. Za vladanje su koritene raliite
skale od tri do pet stupnjeva *vidi 'ablicu =N+.
'ijekom promatranog i prouavanog perioda bilo je vie navrata pokuaja da se opi
uspje" iskauje analitikim opisom uenikovi" vrlina i uvjeta uenja *npr. sredinom )0!
stoljea! pa edeseti" godina =<. stoljea a ocjenjivanje umjetniki" podruja i #iike
kulture! osamdeseti" godina =<. stoljea a iskaivanje uspje"a u svim podrujima i opeg
uspje"a a uenike primarnog obraovanja! a a uenike sekundarnog obraovanja a
iskaivanje opeg uspje"a i ocjenjivanje ponaanja uenika.
7. 0i"$e$i6+o i a"a%i$i6+o 'ra.e"je i ocje"jiva"je
U svijetu nalaimo velike ralike u pristupu praenju i ocjenjivanju uenika tijekom obvenog
kolovanja. Deki se opredjeljuju a analitiko praenje uenika tijekom nastavne godine i
nastavni" aktivnosti te analitiko *opisno! sumativno+ iskaivanje uspje"a na kraju godine.
Irugi imaju rara,ene varijable i skale a analitiko praenje svi" aktivnosti *npr. nanje!
raumijevanje! kooperativnost! urednost! kreativnost itd.+! te analitiko *tako,er opisno
sumativno+ iskaivanje avre ocjene ukupni" aktivnosti i postignua. 'rei se opredjeljuju a
analitiko praenje raliiti" varijabli te sintetiko *sumativno+ iskaivanje uspje"a na kraju
godine jednom ocjenom a svaki nastavni predmet. Cijetki se opredjeljuju i a sintetiko
iskaivanje ukupnog uspje"a a sve nastavne predmete *opi uspje"+! kao npr. u "rvatskim
osnovnim i srednjim kolama. Daini praenja i ocjenjivanja uenika utjeu na odnos uenika
prema koli i na nji"ovu motivaciju a uenje *vidi> 6rambai i dr.! )00)+.
'eko je jednostavno i kratko iskaati prednosti spomenuti" dokimoloki" rjeenja i
iskustava. Moe se tek kaati da modeli praenja i kolske ocjene naajno utjeu na
raredno-nastavno i kolsko oraje te na individualne uspje"e i motivaciju uenika. 'ako,er
bi se moglo analiirati vee ime,u naina praenja i ocjenjivanja uenika i uspje"a na
projektima vanjske evaluacije *npr. $ES6+. Da tom projektu su uenici i Binske! Pvedske!
Dioemske i Dorveke aueli visoke poicije u tri vane dimenije *varijable+ ispitivanja>
italaka pismenost! te nanstvena i matematika pismenost. U tim emljama dominira opisno
analitiko praenje i ocjenjivanje aktivnosti uenika be iskaivanja opeg uspje"a nekim
nakom ili numerikim pokaateljem. Da kraju svakog rareda npr. u Pvedskoj uenici
dobivaju samo potvrdnicu o uspjenom po"a,anju i avretku odre,ene godine kolovanja u
obvenoj koli.
Dain praenja i ocjenjivanja uenika mnogo ovisi o nainu pripremanja uiteljica i
uitelja a rad u nekoj koli. Gako je ponato! u (rvatskoj u prva etiri rareda obvene kole
pouavaju raredni uitelji koji svoju radnu normu odra,uju s uenicima jednog rarednog
odjela koji esto ne broji vie od =< uenika. Za raliku od nji" uiteljice i uitelji predmetne
)8
nastave koji pouavaju u viem stupnju obvene osnovne kole odra,uju svoju nastavnu
radnu normu ponekad i s 2<< uenika *npr. uitelji likovne i glabene kulture ili uitelji
povijesti+NN E svi oni su duni u "rvatskim kolama ocjenjivati uenike prema jedinstvenom
$ravilniku o ocjenjivanju i po jedinstvenom dokimolokom modelu.
Mnogi uenici pokauju kolski neuspje" u petom raredu osnovne kole! dakle na
prijelau i odjeljenja u kojem je sve *osim vjeronauka+ pouavao jedan uitelj u odjeljenje
gdje e nastavu ivoditi 5 do : raliiti" predmetni" uitelja. U traenju uroka kolskom
neuspje"u nije mogue ne uoiti injenicu o broju uiteljica i uitelja koji pouavaju u petom
raredu.
U Binskoj! Pvedskoj! te u nekim savenim dravama Djemake *npr. .erlin i
.randenburg+ u prvi" est godina obvenog kolovanja *primarno obraovanje+ nastavu
ivode raredni uitelji *u prve tri godine jedan uitelj ili uiteljica! a u druge tri godine dva ili
tri uitelja ili uiteljice+. 'o! naravno uvjetuje mogunosti uitelja da uponaju! prate i ocijene
aktivnosti i napredovanje svakog uenika.
S pedagokog i dokimolokog motrita moe se istaknuti vie argumenata u prilog
analitikom praenju i ocjenjivanju negoli sintetikom. 6nalitiko ocjenjivanje! bilo da se
provodi opisivanjem uvjeta! procesa i reultata! mnogo vie koriste uiteljima i drugim
strunjacima a usmjeravanje uenikova uenja i napredovanja. Sintetike ocjene! s obirom
na tekoe u konkretiaciji ciljeva odgoja i varijabli koje se prate te slabostima mjerni"
instrumenata! predstavljaju dosta nepoudan pokaatelj koji se koristi a reguliranje procesa
obraovanja i koji uvjetuje mogunosti ibora obraovni" programa pri ukljuivanju u vie
stupnjeve kolovanja.
7. Por$-o%io 8 #a'a !a s+&'%ja"je &6e"i+ovi1 radova
i 'ra.e"je &6e"i+ova "a'redova"ja
Evorno ira %port#olio& - *engl. port#olio3 #ranc. port#euille+ - nai torba! omot ili mapa a
spise! lisnica. Era je naao mjesto u kolskoj dokimologiji kao praktino rjeenje a praenje
i prikupljanje in#ormacija o ueniku i nji"ovi" radova.
Gorisnici ove te"nike praenja obino nastoje uvaavati odre,ena pravila a
prikupljanje i koritenje in#ormacija i ovakvi" mapa. 'ako! jedno od pravila moe biti da se
u mapu odlau samo uspjeni *kvalitetni+ radovi *vidi> Cadevek $uko! )005+. $ri iboru
radova sudjeluje aktivno i uenik pa se tu moe govoriti i o osposobljavanju uenika a
samopraenje.
En#ormacije i radove prikupljaju uenici i uitelji. 'ako,er! tako prikupljene radove
povremeno analiiraju uenici i uitelji *ponekad i u naonost roditelja+. $ort#olio se koristi
a pojedine nastavne predmete *npr. likovnu kulturu! te"niko crtanje! materinji jeik+ ili a
sve kolske aktivnosti jednog uenika.
$ort#olio moe posluiti uiteljima a de#iniranje tv. didaktikog ugovora kojim se
dijagnosticira i planira uenikove aktivnosti i optimaliacija njegova napredovanja! a moe
biti iskoriten i prilikom prijelaa i jedne u drugu kolu *ili i osnovne u srednju kolu+.
Fsim uitelja uenika uvid u sadraj ovi" mapa mogu imati i drugi strunjaci koji se bave
kolstvom! odnosno unapre,ivanjem procesa odgoja i obraovanja.
9. Za'isiva"je ,+o%s+i1 ocje"a
Dije nebitno kakva e pravila i dokimoloka praksa vrijediti a apisivanje kolski" ocjena. U
osnovnoj i srednjoj koli ocjene se upisuju u kolske imenike! atim u uenike biljenice ili
)1
druge vidove pisani" ili crtani" radova! te u kolske knjiice i svjedodbe. Za raliku od toga
u visokom kolstvu a slubenu komunikaciju vrijede samo ocjene upisane u indekse
*slubeni dokument+ i s tim poveane slubene prijavnice a ispite. Sve ostalo je interna
dokumentacija sveuilinog nastavnika.
S tim u vei moe se postaviti i pitanje kome su namijenjene tako apisane *iskaane+
ocjene te tko moe imati uvid u te ocjene ili opise uenikovi" aktivnosti i reultataT
Fcjene ili biljeke apisane u kolske imenike u rubrikama a praenje e
pregledavati! koristiti i objanjavati uitelji. Zabiljeke! nakovi i ocjene u uenikim
biljenicama su namijenjene uenicima! odnosno to su pisane povratne in#ormacije ueniku o
uiteljevoj procjeni aktivnosti i reultata neke aktivnosti. Daravno! povremeno e %kontrolu&
odnosno pregled takvi" apisa imati i roditelji.
Fcjene apisane u kolske svjedodbe ili ,ake knjiice su namijenjene uenicima!
roditeljima te drugim uiteljima i pedagokim strunjacima ako uenik prelai s tim
dokumentima u neku drugu kolu ili se upisuje na vii stupanj kolovanja. Zato te ocjene
*brojevi! slova! oblici pisanja+ moraju biti propisani i normirani da bi svima bili raumljivi i
a! odre,enu vrstu pedagoke komunikacije! upotrebljivi.
Zato u slubenim dokumentima *kolska dokumentacija! svjedodbe+ mogu biti
apisivani samo dogovoreni *propisani+ nakovi koje su odobrile prosvjetne vlasti! dok u
uenike biljenice ili na drugi vid pisani" ili crtani" radova uiteljice i uitelji mogu stavljati
i druge nakove a koje su uenicima pret"odno objasnili naenje.
)5
Entermeo - $rilog
'ko od uitelja ili drugi" strunjaka a kolska pitanja nije! listajui imenike sa kolskim
ocjenama! uoio kvadratie a ocjene popunjene samo negativnim ocjenama *jedinicama+T
/edinica do jediniceN $oneki %minus&! neka %toka& kao nak da je uitelj?ica ragovarao ili
ragovarala s uenikom! pogledao neki njegov rad i nije bio ili bila toliko adovoljan da upie
neki nak %R& ili %dvojku&. Fbino su u tim kvadratiima a praenje u nekom predmetu
istaknute neke varijable u koje treba upisivati ocjene *ili kakve druge nakove+! npr. nanje!
radne navike! interes! subjektivne sposobnosti! objektivni uvjeti ili slino.
Iakle! nije ni poticajno ni ugodno pogledati ovakav ni nakova i ocjena u rubrici a
neki nastavni predmet a uenika Marka> )! )! -! )! U! -! )! ) i akljunu ocjenu koja se ivodi
i ovog nia> :1;.
E jo k tomu valja dodati komentare koji uiteljica ili uitelj igovaraju ueniku
prilikom upisa pojedine ocjene> %Mora ti to malo bolje nauitiN&! %Dije to jo dovoljnoN&!
%Dikad od tebe nee biti netoN&! %'reba ti malo bolje agrijati stolicuN&
Zamislite lijenika koji vam je konstatirao visoku temperaturu! udnu boju u oima! i
neadovoljavajui ritam rada srca i nakon toga kaao> %Iovi,enja! molim! sljedeiN& Daravno!
kaat ete> %Fvaj lijenik nije dobar *ili> %nije normalan&+3 kaao mi je da mi mnogo toga nije
u redu! ali nikakvu terapiju nije odredilo ili podueoN&.
$a! kakva je ralika ime,u uiteljice ili uitelja koji deset puta u godini nekom
ueniku upisuje ocjenu %)& i! osim neugodni" komentara! ne podume nikakvu terapijuT
Goji se pedagoki! psi"oloki *pa ako "oete! i logiki+ problemi kriju ia opisanog
primjeraT
Uiteljice ili uitelj! dakle! veoma esto procjenjuju ili ocjenjuju ponavanje nekog
sadraja ili neki konkretan uradak *tekst! test! sliku itd.+ i konstatiraju da nisu adovoljni
kvalitetom *ili koliinom+ napravljenog! komentirajui to spomenutim reenicama. Dakon
toga oni oekuju da uenik ili uenica sam*a+ popravi stanje ili dosegne bolji reultat.
Uiteljica ili uitelj smatraju da su svoj posao pret"odno kvalitetno odradili! a
konkretnog uenika su upoorili da on*a+ nije adovoljio ili adovoljila nji"ova oekivanja.
/asno im je kaano da moraju vie uiti! vie raditi! drukije se ponaati.
$a svaki bi uenik ili uenica elio biti %dobar& ,ak. 6li! mnogo je pedagoki" i
psi"oloki" varijabli koje utjeu na to kakav e uspje" pokaivati neko dijete tijekom
kolovanja. 6 od uiteljica i uitelja se oekuje i %dijagnoa& i %terapija& koji e omoguiti da
svako dijete postigne optimalan *naravno adovoljavajui+ uspje".
1<. 5oo'era$iv"os$= +o#'e$i$iv"os$ i se%e+$iv"os$ ,+o%e
Fsnovna kola je obvena a svu djecu odre,ene dobi. U tu kolu sva djeca moraju biti
upisana i moraju redovito dolaiti i ivravati sve obvee. $olanici i obvenici te kole
veoma se ralikuju po brojnim #iikim i psi"ikim obiljejima *teina! visina! #iika snaga!
atim po ranim vrstama inteligencije! po motivaciji! po socijalnim vjetinama itd.+.
Pkola kao ustanova mora pri"vatiti djecu s tim obiljejima! be pretjeranog
uvjetovanja normi a ukljuivanje. Me,u strunjacima esto se raspravlja o #enomenu zrelosti
djece a polaak u obvenu osnovnu kolu! odnosno o spremnosti a pri"vaanje kolski"
obvea. Da pitanje kada su djeca rela a kolu! ili koja su djeca rela a kolu i kolske
obvee neki strunjaci odgovaraju protupitanjem> trebaju li djeca biti rela a kolu ili kola
treba biti spremna pri"vatiti djecu onakvu kakva stvarno jesu i prilagoditi svoj rad nji"ovim
mogunostima. Gao odgovor na to pitanje jedan je na strunjak napisao obiljan tekst pod
)7
naslovom %Ia li brijeg Mu"amedu ili Mu"amed brijeguT *Burlan! +! aludirajui na
*be+smislenost te dileme.
U emljama EU je davno istaknuta devia da obveno kolovanje treba biti utemeljeno
na %pedagogiji uspje"a a sve&! a kao didaktiki okvir a to nudi se tv. %didaktiki ugovor&
*.aert! )00)+. 'o nai da e osnovna obvena kola *napose prva #aa tog kolovanja koja se
naiva %primarno obraovanje&+ biti organiirana tako da u njoj sva djeca postiu uspje" i sva
djeca napreduju. Uitelji i drugi kolski strunjaci su duni! prema mogunostima i
osobnostima konkretnog djeteta! ponuditi kurikulum usmjeren na dijete *kurikulum koji
polai od djeteta+ i pomoi mu da ostvaruje svoje optimalne mogunosti. Uitelji i roditelji
dogovaraju s djetetom njegov individualni program! nastojei ga motivirati na optimalno
alaganje i optimalno ostvarivanje ti" mogunosti *didaktiki ugovor+.
Me,u ciljevima kolovanja istie se i osposobljavanje a suradnju! odnosno a timsko
ivravanje raliiti" adataka. Sivot je! naime! pun situacija u kojima je neop"odan timski
rad. 'akav vid rada se ui iskljuivo putem timskog rada. Zato je u novije vrijeme na cijeni i
kooperativno uenje! koje se u obvenom kolovanju stavlja ispred kompetitivnog uenja
*/o"nson and /o"nson! )008+. Uenje je individualni in! odnosno uenje se ne odvija ako
osoba nije aktivna! odnosno aktivno ukljuena u raliite ivotne situacije. Suradnike
kompetencije se stjeu u scenarijima i situacijama koji trae suradnju odnosno timski rad.
Jelike dvojbe u strunim krugovima i me,u uiteljima neke kole iaiva sintagma
%najbolji uenik u raredu& ili %najbolji uenik na koli&.
Da temelju koji" pokaatelja se stjee taj epitetT
/ednom bi to mogli biti reultati na svim ispitima nanja i spretnosti i svi" nastavni"
predmeta. Moemo amisliti raliite kombinacije na temelju postignuti" reultata. Dpr.
uenik V je u svim ispitivanjima postigao prvi reultat *teko je oekivati da postoji tako
svestrana osoba koja e od matematike! preko tjelesne i #iike kulture do vjeronauka i
glabene kulture biti najuspjenija+. 6ko takva osoba i postoji dosta je est sluaj da se
javljaju raliiti problemi na planu socijalne komunikacije! socijalni" vjetina ili drugi"
varijabli koje spadaju u a#ektivno podruje ravoja linosti.
6ko se takva ispitivanja provode a raliite svr"e najee e se dogoditi da su u
svakoj kategoriji druge osobe %pobjednici&! odnosno raliite su osobe postigle najbolje
reultate.
Umimo a primjer da smo a deset raliiti" %disciplina& organiirali ibor najboljeg
uenika> *)+ ponavanje stranog jeika! *=+ in#ormatika! *2+ tranje! *8+ plivanje! *1+ skok u
vis! *5+ dianje utega! *7+ vjeronauk! *:+ broj proitani" knjiga! *0+ pismenost u materinjem
jeiku i *)<+ matematika. Iobit emo deset raliiti" uenika koji su svaki u jednoj disciplini
najbolji *rijetko e se dogoditi da je netko %prvi& u dvije discipline. Ema li smisla raunanje
prosjeni" rangova a dobivanje *isticanje+ jednog najboljegT Eli je dovoljno imati deset
%najbolji"& u deset disciplinaT U sportu se organiira desetoboj *ili vieboj+ ali u pravilu su tu
sve sportske discipline. 6 u naem biranju najboljeg uenika kole deset je raliiti"
disciplina od koji" su etiri sportske! a ostale spadaju u kognitivno podruje ravoja linosti
*gdje je tu mjesto vjeronaukaT+.
U pret"odna ramatranja valja u upitnost staviti i natjecanja u raredu ili koli. $rvo!
u natjecateljsku situaciju se stavljaju neravnopravni subjekti *nejednako pripremljeni!
nejednaki" dispoicija+. Irugo! nji" se u takve situacije najee stavlja be osobnog
pristanka. Da dravna natjecanja ili rane %olimpijade& odre,eni uenici se prijavljuju
dobrovoljno! pripremaju se a to i spremni su pri"vatiti reultat koji ostvare kao stvarni
pokaatelj svoje vrijednosti *Moe se vidjeti uenike koji plau jer su na regionalnim
natjecanjima osvojili peto ili deseto mjesto! a ne prvoNN+.
U rarednoj sredini sjedi tridesetak raliiti" subjekata s iuetno raliitim
motivacijama! sposobnostima i drugim osobnim crtama. Emamo li pravo i pedagoko
):
opravdanje organiirati natjecanja *vie ili manje uestalo+ u sponaju da e neki lanovi
rarednog kolektiva uvijek biti adnji! a drugi! opet! uvijek na prvoj poicijiT Gakva je tu
individualna motivacijaT Gakva je pedagoka korist od takvi" natjecanjaT Gakvi su osjeaji
uenika koji unaprijed naju da e biti najslabijiT
Datjecanje kao ivotna i nastavna paradigma je! dakle! prilino dvojbena u kolskim
doga,anjima! napose u obvenoj osnovnoj koli. Gakvu sliku o sebi stjeu i stvaraju uenici
kojima uiteljice i uitelji svakodnevno upuuju negativno intoniranje povratne in#ormacije
*Fpet nije dobroN Fpet si najslabije uradioN Zar ne moe ve jedno to s"vatitiTN Etd.+
Datjecati se mogu svi uenici jednog rarednog odjela! pojedini uenici dobrovoljno ili
prema planu koji je pripremio uitelj! ali i uenik sam sa sobom! nastojei postii uvijek bolje
reultate od inicijalni". Fvo je pitanje iuetno vano a #iloo#iju unutarnje evaluacije> 'reba
li uenike uspore,ivati s nekim statistikim prosjekom kole ili prosjekom drave ili je
pedagoki vrednije uspore,ivanje svakog uenika s osobnim inicijalnim reultatomT Iilema
moe biti rijeena poitivnim odgovorom na oba dijela pitanja. Iakle! moe se uenikove
reultate uspore,ivati s nekim statistikim prosjecima a potrebe struke i nauke! ali a potrebe
ocjenjivanja te usporedbe ne bi trebale imati naajniji utjecaj *napose kada se radi i djeci
obvene kole+.
Za unutarnju evaluaciju! a potrebe pedagokog praenja i vo,enja *sumativna
evaluacija+! korisno je obavljati povremena ispitivanja i mjerenja s glavnim ciljem da uenik
uoi da reultatima svoga rada moe utjecati na osobne reultate i osobno napredovanje
*ostvarivanje optimalno! odnosno maksimalno mogueg uspje"a+.
11. U6e"ici s 'ose"i# 'o$rea#a i ,+o%a 'o #jeri djece
U obvenoj osnovnoj koli odre,ene uenike se upuuje na sustavna ispitivanja kod rani"
strunjaka *lijenici! psi"oloi! re"abilitacijski pedagoi i sl.+ kako bi se ustanovilo mogu li *ta
djeca+ sudjelovati u svim nastavnim aktivnostima s ostalom djecom te trebaju li u svim ili
nekim dijelovima nastavni" kurikuluma imati posebne *prilago,ene+ programe aktivnostiT
Lilj je jasan> postoji normiran nastavni kurikulum koji je ra,en po mjeri imaginarni"
prosjeni" uenika! a ostala djeca se trebaju snalaiti *prilago,avati+ tom ajednikom
kurikulumu. Deka djeca u tome uspijevaju s lakoom! neka u velike probleme a neka su
unaprijed osu,ena na neuspje". 'akvu se djecu nastoji poslati na tv. %kategoriaciju&! kako
bi uiteljice i uitelji imali i struno odobrenje a iradu prilago,eni" programa uenja i
pouavanja a te uenike *ili takve programe naprave struni timovi a uiteljice i uitelji su i"
duni %realiirati&.
Ea ove ideje ne krije se nita loe - sasvim je pedagoki opravdano ueniku pomoi da
napreduje u skladu s osobnim mogunostima! da postigne optimalne reultate i da igradi
poitivnu sliku o sebi u granicama bio-psi"o-socijalni" mogunosti. Samo se uvijek moe
postaviti upit> Zato to neka djeca imaju pravo dobiti *takvu strunu brigu i pomo+! a druga
neT Zato sva djeca ne mogu! nakon temeljiti" struni" praenja i prouavanja! stei pravo na
prilago,eni kurikulumT Zato svaki uenik ne moe dobiti status %uenika s posebnim
potrebama&T Zar nije mogue istaknuti i teiti ostvarivanju kole po mjeri djetetaT
Gakve vee imaju pret"odna pitanja i dileme s evaluacijomT
U ira,en prilago,eni program strunjaci uiteljima preporuuju i odre,ene standarde
koje takvi uenici trebaju adovoljiti da bi se ocijenilo nji"ovo napredovanje! te smjernice
kako e uiteljice i uitelji moi procijeniti trebaju li takvi uenici stalno raditi po
prilago,enom programu ili nakon ivjesnog vremena mogu biti ukljueni u %redovni&
nastavni kurikulum s ostalim uenicimaT
)0
Uitelji su u dilemi kako ocjenjivati takve uenike i kako ostalim uenicima u
rarednom odjelu objasniti da nji"ova %etvorka& nije isto to i %etvorka& koju oni moraju
%araditi&N
'u smo stigli do problema individualiacije ocjenjivanja. Iakle! osim
individualiacije uenja i pouavanja *prilago,avanje ciljeva! sadraja i aktivnosti osobnim
mogunostima uenika+! valja prilagoditi i logiku procjenjivanja uspjenosti. Fvdje se smatra
trivijalnim da se procjenjuje napredovanje uenika koji ima %pravo& na prilago,eni program u
odnosu na registrirano inicijalno stanje *#ormativno i dijagnostiko ocjenjivanje+. Zato takvo
%pravo& ne mogu imati svi ueniciT
Gad je u pitanju #iloo#ija odgoja i obraovanja u obvenoj koli *neselektivnost i
pedagogija uspje"a a sve+ individualiiranost kolskog ocjenjivanja je sama po sebi
raumljiva! ali uiteljice i uitelji nisu pripremljeni niti osposobljeni a ostvarivanje te
dokimoloke i pedagoke logike! a i rigidni dokimoloki uni#icirani model ocjenjivanje svega
to se ui i to se u koli doga,a na skali od pet stupnjeva to ne omoguuje. U takvu se skalu
podraumijeva da su ocjene %8& i %1& reervirane a najbolje *najuspjenije+ uenike u
rarednom odjelu! a ocjene %=& i %2& a %slabije& uenike. U takvu logiku koja je svima
%jasna& u koli i ivan kole ve od poetka kolovanja se uenici dijele na %dobru& i %lou&
djecu! a onu djecu kojima je osigurana %svijetla budunost& i djecu a koju je reervirano
%muenje& i mukotrpan rad! dakle %stjecanje negativne slike o sebi&.
'akvo stvaranje poja %dobro dijete& i %dobar uenik& pridonosi i stereotip prema
kojem se slika o ueniku stvara iskljuivo *ili uglavnom+ na temelju uspjenosti u
kognitivnom podruju i to uspjenosti u uenju in#ormacija *pamenje+! a ne na temelju tv.
proceduralnog i metakognitivnog nanja odnosno ponavanja kognitivni" strategija.
$romjena takvi" pedagoki" stereotipa trai temeljite promjene u nainu pripremanja
budui" uiteljica i uitelja a sve stupnjeve kolovanja koje bi podraumijevalo i stjecanje
odgovarajui" kompetencija u podruju kolske dokimologije *uponavanje nanstveni"
sponaja i podruja dokimologije i psi"ologije odgoja i obraovanja+ te trenini u
individualiiranoj komunikaciji i individualiiranom pouavanju uenika *uenje mentorski"
vjetina+.
12. Za+%j&6a+
Iobar dio svog ivota dananji ovjek provede u kolskom sustavu. U nekim je dravama ve
odre,en minimum *standard+ u vidu dvanaestogodinjeg obvenog odgoja i obraovanja u
javnim kolama ili privatnim odgojno-obraovnim ustanovama koje su od drave dobile pravo
javnog djelovanja. Mnogi svojom voljom ostaju u tom sustavu )5 do ): godina. 'o sustavno
kolovanje *odgajanje i obraovanje+ ima de#inirane ciljeve koji se ukratko mogu iskaati
reenicom> pripremati a rad! ivot i cjeloivotno uenje. Zbog svega toga svaki ovjek! a
strunjaci a kolstvo napose! stalno postavlja pitanje o sadraju i strukturi aktivnosti u tom
kolskom sustavu.
Zadovoljstvo ili neadovoljstvo doga,anjima u tom sustavu se najvre veuje u
sustav ocjenjivanja. Zato nije jednostavno iabrati pedagoko-dokimoloki model koji e
adovoljiti sve sudionike kolovanja! a da taj sustav osim poitivni" utjecaja na rast! ravoj i
sarijevanje ne ugroi psi"o#iiko dravlje subjekata koji u njemu sudjeluju. .rojna
istraivanja otkrivaju da mnogi uenici nakon viegodinjeg kolovanja mani#estiraju
odre,ene psi"ike i #iike smetnje u ravoju *vidi> .einovi i 'kali! =<<=! Zorman!
)0:7+. Demogue je previdjeti da na taj ravoj utjee priroda i vrsta aktivnosti koje
dominiraju u osnovnoj obvenoj koli! te u srednjim opeobraovnim i strukovnim kolama.
=<
Fd prvog rareda obvenog kolovanja do mature uenici sudjeluju u raliitim
nastavnim aktivnostima oko )=.<<< nastavni" sati. 'o je oko :W ukupnog ivota jednog
maturanta. U ti" )=.<<< nastavni" sati uenik je iloen stalnom motrenju svoji" uitelja i
drugi" strunjaka i stalnim procjenama adovoljstva njegovim aktivnostima. Dikad kasnije u
ivotu i radu nijedan odrastao ovjek nije toliko sustavno promatran i ocjenjivan kao u koli.
9lavno pitanje u ragovoru o nekom sudioniku tog dvanaestogodinjeg procesa svodi
se na pitanje> Gakav je on ili ona uenikT Fdgovor je obino kratak> %Iobar& ili %Slab&. Ea
toga se krije slika *stereotip+ na temelju kojeg se procjenjuje budunost subjekta o kojem je
rije. .ebroj puta se pokaala slaba korelacija takvi" procjena *utemeljeni" na kolskim
ocjenama+ sa stvarnim uspje"om neke osobe u ivotu. Svatko ponaje barem jednu osobu
koja je tijekom kolovanja nosila epitet %slab uenik&! a kasnije u ivotu stekla ugled
uspjenog gra,anina. Zakljuak je> U koli se esto ne procjenjuju varijable koje su vane a
snalaenje u radom procesu i u ivotu. Zato nain praenja i ocjenjivanja uenika kao
varijabla nastavni" kurikuluma trai stalno kritiko preispitivanje i traenje rjeenja koja e
biti u #unkciji ostvarivanja ciljeva odgoja i obraovanja! a koja! opet! nee ugroavati dravlje
i anse a cjelovit ivotni uspje" *optimalno ostvarivanje osobni" mogunosti svakog
pojedinca+.
Sponaje! s tim u vei! trae da se u kurikulumima nastavniki" studija na,e mjesta a
posebne programe koji trebaju pripremati budue uiteljice i uitelje a #unkcije
dijagnostiara! realiatora! evaluatora i terapeuta! u pedagokom smislu. Samo tako
pripremani i osposobljeni uitelji i uiteljice moi e upravljati i regulirati sloenim
procesima kakvi su odgoj i obraovanje tijekom kolovanja.
Li$era$&ra
6rambai! ;.! Jiek-Jidovi! J. i ;ugomer-6rmano! 9. *)00)+! Some personalitA
c"aracteristics o# primarA sc"ool students under t@o di##erent evaluation sAstems o# academic
ac"ievement. $roceedings o# VEJ ES$6 LolloOuium> %Sc"ool psAc"ologA and "uman
development&! *Ed. E. S. Cibeira and ;. S. 6lmeida+! $ortugal! UnivesitA o# Min"o! p. 2=8-
225.
.aert! 9. i dr. *)0:0+! (novacije u osnovnom obrazovanju. Zagreb> Pkolske novine.
.einovi! $. i dr. *=<<2+! Iravna matura. Zagreb> Enstitut a drutvena istraivanja.
.einovi! $. i 'kali! M. *=<<=+! Pkola i psi"osomatski simptomi kod srednjokolaca.
Dapredak. Jol. )82 br. 2 str. =70-=0<
.loom! S. .. *)015+! 'aXonomA o# Educational Fbjectives. (andbook E> Lognitive Iomain.
De@ York> McGaA.
Lardinet! /. *)0:0+! Janjsko ocjenjivanje i samoocjenjivanje u kolskom uspje"u. Gulturni
radnik! Jol. 8=! Do =! str. )10-):<.
Luvaj! 6. *)0)<+! 9ra,a a povijest kolstva! sveak EE. Zagreb> Fdjel a bogotovlje i
nastavu Zemaljske vlade.
Luvaj! 6. *)0))+! 9ra,a a povijest kolstva! sveak J. Zagreb> Fdjel a bogotovlje i
nastavu Zemaljske vlade.
=)
Iomovi! J. i 9odler! Z. *=<<1+! $rocjena uinkovitosti obraovni" sustava na osnovi
ueniki" dostignua> usporedba Binska - Djemaka. Irutvena istraivanja! Jol. )8! br. 2!
str. 820-81:.
Edelmann! 9. und MMller! L". *)075+! 9rundkurs ;ernplanung. 4ein"eim und .asel>
Bilipovi! 6. '". *)007+! Gako vrednovati u kolskom vjeronauku. Gate"ea! Jol. )0! br. =!
str. )<:-)=5.
9agnQ! M. C. et all. *=<<1+! $rinciples o# instructional design ? 1t" ed.
.elmont! L6 > '"omson?4ads@ort"! Xvii! 2:7 p.
9agnQ! M. C. *)0:1+! '"e conditions o# learning and t"eorA o# instruction.
De@ York > (olt! Cine"art and 4inston! Xii! 220 p.
9agnQ! M. C. and .riggs! /. ;. *)078+! $rinciples o# instructional design.
De@ York! (olt! Cine"art and 4inston! iX! =7< p.
9iesecke! (. *)002+! Uvod u pedagogiju. Zagreb> Educa.
9rounlund! E. D. 6nd ;inn! ;. C. *)00<+! Measurement and evaluation in teac"ing ? 5t" ed.
De@ York > MacMillan 3 ;ondon > Lollier Macmillan! Xiv! 12< p.
9rounlund! D. E. *)0:1+! Measurement and Evaluation in 'eac"ing. De@ York> McMillan
$ublis"ing Lo.
9uil#ord! $. /. *)05:+! Fsnove psi"oloke i pedagoke statistike. .eograd> Savremena
administracija.
(arlo@! 6. *)07=+! 'aXonomA o# t"e $sAc"omotor Iomain> 6 9uide #or Ieveloping
.e"avioral Fbjectives. De@ York> McGaA.
(rvatski enciklopedijski rjenik> .e-Iog *=<<1+! Zagreb> Dovi liber.
EtKs Fur Cig"t *)00<+! ;ondon> UDELEB.
/o"nson! I. 4. and /o"nson! C. '. *)008+! ;earning 'oget"er! Looperative! Lompetitive and
Endividualistic ;earning. Deed"am (eig"ts! M6> 6llAn and .acon.
/ordan! 6. M. *)012+! Measurement in education. De@ York> Mc9ra@-(ill.
/ovi! Z. *)005+! Iistribucija kolski" ocjena i predmeta relevantni" a upis u srednju kolu!
Pkolski vjesnik! Jol. 81! br. =! str. )51-)7<.
/umsai! 6. i .urro@s! ;. *)007+! Sat"Aa Sai odgoj u du"u ljudski" vrijednosti. Zagreb>
Goordinacijski komitet Sat"Aa Sai centra (rvatske.
Geller! 6. /. und Dovak! B. *)002+! Gleines $Mdagogisc"es 4Mrterbuc". Breiburg und .asel>
(erder.
==
Grat"@ool! C. I.! .loom! S. .. 6nd Masia! .. *)058+! 'aXonomA o# Educational Fbjectives!
(andbook EE> 6##ective Iomain. De@ York> McGaA.
GAriacou! L". *=<<)+! 'emeljna nastavna umijea. Zagreb> Educa.
Gujundi! D. *)00)+! %Liljevi i adaci nove kole&! U> Fsnovna kola na pragu VVE.
Stoljea. Zagreb> kate"etski saleijanski centar! str. 2)-8).
;iving 'oget"er @it" our Ii##erences *)001+! $aris> UDESLF.
;ogar! '. *)00<+! Evalvacija programa ivljenja in dela osnovne ole. ;jubljana> Zavod a
olstvo.
Marinovi! M. *)00=+! Fcjena i tjelesne i dravstvene kulture u strukturi srednjokolski"
ocjena. Dapredak! Jol. )22! br. )! str. 8=-8:.
Markovi! M. *)00:+! Elementi vrednovanja i ocjenjivanja u stranom jeiku. Strani jeici!
Jol. =7! br. )! str. 25-8=.
Matijevi! M. *=<<8+! Fcjenjivanje u osnovnoj koli. Zagreb> 'ipeX.
MMller! L". *)00=+! %Iidaktika kao teorija kurikuluma&! U> Iidaktike teorije. Zagreb> Educa!
str. 72-::.
Frnstein! 6. L. 6nd ;evine! I. U. *)0:0+! Boundation o# Education. .oston> (oug"ton
Mi##lin LompanA.
$aintner-Jilenica! M. *=<<=+! Fcjenjivanje. Sivot i kola! vol. 8:! br. :! str. =2-2).
$idgeon! I. and 6llen! I. *Ed.+! *)078+! Measurement in education. ;ondon> .rtisi"
Lorporation.
Cadevek $uko! L. *)005+! Mapa uenevi" idelkov kot oblika spremljanja pri opisnem
ocenjevanju. $edagoka oborja. Jol. ))! br. 1-5! str. )02-=<8.
Ceardon! .. 6. *)001+! Educating #or (uman IignitA> ;earning 6baut Cig"ts and
Cesponsibilities> 6 G-)= 'eac"ing Cesource. $"iladelp"ia> UniversitA o# $ensAlvania $ress.
Cojko! $. *)007+! Fcjenjivanje u glabenoj nastavi. 'onovi! vol. )=! br. =! str. ))-)8.
Spaji-Jrka! J. i dr. *=<<8+! $ouavaati prava i slobode. Zagreb> Estraivako-obraovni
centar a ljudska prava i demokratsko gra,anstvo! Biloo#ski #akultet.
'rkan! I. *=<<8+! Matura! odnosno vanjsko ocjenjivanje i povijesti u Sloveniji. $ovijest u
nastavi! Jol. =! br. )! str. )58-)75.
'rkan! I. *=<<1+! $rovjera nanja i ocjenjivanje u nastavi povijesti. Zagreb> Srednja Europa.
=2
4rig"stone /. 4.! /ustman! /. and Cobbins! E. *)015+! Evaluation in Modern Education. De@
York> 6merican .ook Lo.
Zorman! ;. *)0:7+! 6nksionost uenika i poveanost s nji"ovom uspjenou u koli i nekim
linim karakteristikama. $rimijenjena psi"ologija! br. ).
Enternet ivori *rujan =<<1+>
"ttp>??pisa-sO.acer.edu.au?
"ttp>??@@@.eurAdice.org?
"ttp>??@@@.eric.ed.gov?
=8