SVEUILITE U MOSTARU

FAKULTET PRIRODOSLOVNO -
MATEMATIKIH I ODGOJNIH
ZNANOSTI
STUDIJ PEDAGOGIJE

EVALUACIJA U
NASTAVI
Studentice: Ivana epaki,
Lucija kurla, Matea Jurevi,
Boana Rado, Kristina
Udovii, Lea Bero, Andrijana
Tomii, Marija Andri
1.TO JE EVALUACIJA?

Procese praenja, provjeravanja i vrednovanja

nazivamo evaluacijom
evaluacijski procesi usmjereni su na uspostavljanje
odnosa izmeu postavljenih ciljeva i zadataka nastave i
uenja te ostvarivosti postavljenih ciljeva i zadataka
evaluacija je zavrni in, faza procesa nastave i uenja
evaluacija se treba odvijati u procesu nastave i uenja a
ne samo poslije procesa uenja
2. TO JE OCJENJIVANJE

Ocjenjivanje je klasificiranje, razvrstavanje

rezultata rada i uenja u odreene kategorije,
odnosno razvrstavanje u sustav razliitih nivoa
postignua.
Ocjenjivanje je i komunikacijski proces.
Ocjenjivanje pojedinaca i skupina izvodi se na
temelju ispitivanja (usmenih, pismenih, praktinih)
ili na osnovi promatranja uenikova rada,
reagiranja i ponaanja u procesu uenja i nastave.
 Ocjenjivanje uvijek predstavlja svojevrstan in
prosuivanja bilo da se radi o ocjenama izvedenim na
temelju kvantitativnih ili kvalitativnih pokazatelja

ocjenjivanje (i procjenjivanje) kao sud o uenikovu

postignuu, uspjehu uvijek u osnovi ljudski in u kojemu
se ne ocjenjuje samo uenikovo znanje, vjetine, navike,
sposobnosti, ve i ukupno uenikovo ponaanje i reagiranje
i uope ukupnost razvoja uenikove linosti
3. PROCJENJIVANJE ZNANJA
procjenjivanje znanja je poseban oblik mjerenja
nastavnik je istovremeno i mjerni instrument i
mjerilac
mjerne karakteristike: valjanost, objektivnost,
pouzdanost i osjetljivost.
 faktori oblikovanja
imbenici odgovora
koji ugroavaju metrijske karakteristike procjenjivanja znanja su:
Oni ukljuuju: jasnou odgovora, verbalne sposobnosti uenika,
vjetine opaanja reakcija nastavnika, prilagoavanje
odgovaranja, i emocionalnu otpornost uenika.
subjektivni faktori nastavnika
Oni ukljuuju osobnu jednadbu (razliite interne kriterije
procjene); halo-efekt (utjecaj opeg dojma o ueniku na procjenu);
logiku pogreku (ocjenjiva misli da su znaajke koje procjenjuje
logiki povezane, npr. povezanost sadraja fizike s matematikom);
pogreku sredine (tendenciju davanja srednjih ocjena)
faktori tehnike ispitivanja
Ukljuuju aktivnost nastavnika koji za vrijeme ispitivanja
uglavnom ispituje prepoznavanje sadraja i procjenjuje znanje,
Izuzetno pasivan nastavnik ispituje dosjeanje i podcjenjuje
znanje, sugestivnost pitanja i sluaj izbora pitanja, takoer je
jedan od faktora tehnike ispitivanja.
4. MJERENJE ZNANJA
Znanje
mjerimo kada je maksimalno smanjen utjecaj ubjektivnih
imbenika o kojima smo govorili pri procjeni znanja.
Objektivnoispitivanje znanja provodi se pomou nizova zadataka
objektivnog tipa (ZOT) i pomou testova znanja.
Zadaciobjektivnog ispitivanja znanja primarno slue za praenje
napredovanja uenika , a testovi znanja na formalnim ispitima
nakon odreenog obrazovnog perioda ( npr. Na kraju kolske
godine).
Posvojoj formi ZOT i testovi znanja se ne razlikuju jer sadre iste
vrste zadataka objektivnog tipa.
Prednosti i nedostatci
ZOT-a :
5. VRSTE ZADATAKA
Za ispitivanja znanja u ZOT i testovima znanja koriste se
razliiti zadaci objektivnog tipa .
Za sve je karakteristino da odgovori mogu biti
jednoznano interpretirani i objektivno vrednovni kao toni
ili netoni .
Postoje :
zadaci dosjeanja i dopunjavanja
alternativni zadaci
zadaci viestrukog izbora
zadaci s dva tipa kriterija izbora
zadaci ispravljanja
zadaci sreivanja
zadaci povezivanja
esejski zadaci
 5.1. Zadaci dosjeanja i
dopunjavanja
To su pitanja koja trae kratak odgovor od jedne
do nekoliko rijei, npr. ( Kako se zovu rijei koje
imenuju bia, stvari i pojave).

Druga varijanta ovoga tipa je oblik nedovrene

tvrdnje koju treba nadopuniti, gdje je tono
navedeno koliko se rijei trai. Primjer
nedovrene tvrdnje je: Nepromjenljive vrste
rijei su _________.
 5.2. Alternativni zadaci

Predstavljaju tvrdnje za koje se trai procjena

tonosti. Tvrdnje moraju biti nedvosmislene i
ne smiju se sastojati od dijelova koji su toni i
dijelova koji nisu toni. Preporua se
izbjegavanje sloenih reenica.
Primjer alternativnog zadatka je:
a) Plat valjka ima oblik trapeza. DA NE
b) Aluminij se dobiva iz boksitne rudae. DA NE

5.3. Zadaci viestrukog izbora

To su
pitanja ili nedovrene tvrdnje uz koje je predloeno vie odgovora,
najee 4 5 i od uenika se trai da izaberu jedan odgovor.
Svi predloeni odgovori moraju izgledati podjednako

prihvatljivi i traeni odgovor ne smije odskakati ni po jednoj

svojoj znaajki (duinom ili znaenjem). Mjesto traenog
odgovora treba varirati.

Primjer :
Kakva se radnja kazuje imperfektom?
bilo koja radnja u prolosti
radnja koja je u prolosti trajala ili se ponavljala
prola svrena radnja
prola radnja kojoj posljedice jo traju
prola radnja koja se zbivala prije neke druge radnje
5.4. Zadaci sa dva kriterija izbora

U ovim zadacima s dva kriterija izbora, od

ispitanika se zahtijeva da niz podataka koje zadatak
sadri razvrstava prema dvama kriterijima izbora.
Primjer:
Meu dolje navedenim rijeima potcrtaj veznike a zaokrui one
rijei koje to nisu.
poto iza
nekad ve
im kad
nego nad
ali jer
5.5. Zadaci ispravljanja

Zahtijevaju prepoznavanje i/ili ispravljanje

pogreaka. Najee se primjenjuju u
ispitivanju znanja iz (stranog) jezika (pravopis)
i matematike. Redovito se zadaci ispravljanja
sastoje od jedne ili vie reenica u kojima su
pogreno napisane rijei. Ispitanikova je
zadaa da ispravi rijei s pogrekom.

Primjer:
Je li majka bolesna?
5.6. Zadaci sreivanja

Zadacima ispravljanja slini su zadaci sreivanja. Kod tih

se zadataka od ispitanika zahtijeva da po nekom naelu
sredi podatke koji se navode u zadatku.
Sastoje se od niza pojava ili injenica koje treba poredati
s obzirom na neki kriterij, npr. vremenski slijed.
Primjer:

Oznai ispod svake navedene tvari brojkama od 1 do 6

red po sposobnosti kojom te tvari provode elektrinu
struju. Poni s onom tvari koja nabolje provodi elektrinu
struju.
eljezo aluminij srebro drvo porculan bakar
______ - ________ - ______ - ____ - _________ - _____
5.7. Zadaci povezivanja

Trae povezivanje lanova dvaju nizova rijei ili reenica.

Duina nizova ne smije biti jednaka jer je visoka
vjerojatnost pogaanja pri povezivanju posljednjih lanova
nizova.
Primjer:
Dolje lijevo navedeni su nazivi nekih europskih zemalja a desno njihovi glavni gradovi. Uz
naziv svake europske zemlje, na prostor oznaen crtom, napii redni broj njoj pripadajueg
glavnog grada.
vicarska ___1. Dublin
Belgija ___ 2. Sofia
Norverka ___3. Lisabon
Bugarska ___4. Oslo
Portugal ___5. Bern
Irska ___ 6. Bruxell
5.8. Esejski zadaci

U pismenom se ispitivanju esejski zadaci primjenjuju

kada se eli procijeniti sposobnost uenika da
sagledaju sloene probleme koji mogu zahtijevati sve
razine obrazovnih ciljeva.
Ali, kao i pri procjenjivanju usmenih odgovora uenika
i procjenjivanje pismenih odgovora na esejska pitanja
ima loe metrijske karakteristike. Osim toga, problem
je i u tome to s nekoliko opirnih zadataka ne
moemo ispitati poznavanje cijeloga podruja.
Takoer, odgovore je teko ispravljati, a ispravljanje je
dugotrajno.
1. to je ocjenjivanje?
2. to je evaluacija?