SVEUILITE U MOSTARU

FILOZOFSKI FAKULTET

Studijska grupa: Hrvatski jezik i knjievnost i pedagogija

BRANKA , AUGUST ENOA

( Seminarski rad)

Kolegij : Hrvatska knjievnost 19.stoljea

Mentor : akademik, imun Musa Studentica: Ivana

epaki

Mostar , prosinac, 2016. godine

SADRAJ

UVOD...................................................................................................................... 3

1. IVOT I DJELO AUGUSTA ENOE......................................................................4

2. O DJELU........................................................................................................... 7

3. BRANKA KRATAK SADRAJ........................................................................8

ZAKLJUAK......................................................................................................... 11

LITERATURA........................................................................................................ 12

2
UVOD

Tema ovog seminarskog rada je djelo Branka, Augusta enoe. Osnovna zadaa je upoznati
se s time tko je August enoa, koja su njegova najznaajnija djela, koji su njegovi doprinosi
hrvatskoj knjievnosti , te na kraju analizirati njegovu pripovijetku Branka.

Branka je poznato enoino djelo. Tema je uzeta iz njegova vremena, koja je za ono vrijeme
predstavljala suvremenu radnju. Bilo je to vrijeme otpora prema maarizaciji i germanizaciji.
August enoa je iskoristio glavni lik Branku da bi preko nje upozorio javnost kako treba
nastaviti dalje s borbom na politikom, ali i kulturnom polju. ena je u to vrijeme imala
vanu ulogu ne samo kao majka koja svoje dijete eli nauiti materinjem jeziku, nego je
ujedno trebala biti intelektualka koja pomae tijekom irenja kulturnih i nacionalnih
vrijednosti.

Razdoblje u kojem je djelovao enoa je prijelazno knjievno razdoblje izmeu romantizma

(hrvatskog narodnog preporoda) i realizma. U knjievnoj se historiografiji to razdoblje naziva
protorealizmom ili enoinim dobom (prema sredinjoj knjievnoj linosti toga doba).
Protorealizam obuhvaa razdoblje od pedesetih do osamdesetih godina 19. stoljea.

3
1. IVOT I DJELO AUGUSTA ENOE

August enoa roen je u Zagrebu 1838. godine u vrijeme najveeg uspona ilirske ideologije.
Nakon puke kole pohaao je gimnaziju, a zatim upisao studij prava u Zagrebu koji je
nastavio u Pragu, ali ga nije zavrio. Kao pisac enoa se poeo afirmirati 1862. godine kada je
iz Praga pisao svoje prve politike analize za zagrebake novine Pozor. Iz Praga je otiao u
Be ureivati dva knjievna asopisa Glasonou i Slawische Bltter, a 1866. godine konano
se vraa u Zagreb.

U novinski je lanak uveo feljtonska obiljeja duhovitost, jezgrovitost, mijeanje stvarnosti i

fikcije. Ti su elementi do izraaja doli u njegovim Prakim listovima, a posebno u trodijelnim
feljtonskim lancima Vjeni id u Zagrebu. Ipak, Zagrebulje su njegovi najpopularniji
feljtonski zapisi. Teme o kojima je pisao bile su razliite, npr. opis svakidanjice, politike
intrige, domoljublje, malograanski ivot itd. Godine 1865. objavio je programski lanak
Naa knjievnost o trenutanom stanju u hrvatskoj knjievnosti, izrazio je nezadovoljstvo
tadanjom knjievnom produkcijom. Osim toga, bio je nezadovoljan i stanjem u Hrvatskom
zemaljskom kazalitu te je imao i nekoliko kazalinih rasprava s Dimitrijem Demetrom od
kojega je 1868. preuzeo mjesto ravnatelja sredinjeg hrvatskog kazalita sve do 1870. godine.
Kao dramaturg i kazalini savjetnik (od 1870. do 1881.) reformirao je hrvatsko glumite
uvodei na pozornicu djela francuskih pisaca Scribea i Sardoua, ali nije napisao ni jedno
zapaeno dramsko djelo. Napisao je graansku dramu Ljubica u kojoj je prikazao negativnosti
toga drutva, ali publika nije bila pripremljena za jedan takav komad pa je drama doivjela
neuspjeh. Prevodio je i razna djela s nekoliko stranih jezika tako da je neprestano bio zauzet,
ali to ga nije sprjeavalo da se posveti pisanju u gotovo svim anrovima.1

enoa je napisao i mnogo pjesama, ali nije objavio ni jednu zbirku jer je vjerojatno i sam bio
svjestan da mu lirski iskaz nije jaa strana. Od domoljubnih pjesama najpoznatija je Budi
svoj!, a svakako treba spomenuti i novi podanrovski oblik u poeziji koji je on prvi oblikovao,
a to su povjestice. Motivi narodne predaje i povijesne teme koje je upotrebljavao pri pisanju

1 Prosperov Novak,S., Povijest hrvatske knjievnosti, Od Baanske ploe do danas .,Golden

marketing.,Zagreb., 2003., ( 227 229 str. )

4
imali su zadatak prosvjeivanja ljudi i podsjeanja na slavne trenutke hrvatske povijesti.
Najpoznatije povjestice su: Kameni svatovi, Kugina kua, Propast Venecije, Postolar i vrag.
Iako je pisao u gotovo svim literarnim anrovima, slavu su mu donijele pripovijetke i romani.
U tom je podruju uspio ostvariti veinu svojih programsko-teorijskih zamisli. Dok su mu
romani preteno povijesne tematike, u pripovijetkama enoa progovara o problemima svojega
vremena otvarajui na taj nain teme kojima e biti zaokupljeni hrvatski realisti 80-ih godina.
Prva njegova pripovijetka bila je Turopoljski top (1865.). U pripovijetki Barun Ivica enoa
otvara temu propadanja seljakih zadruga nakon ukidanja kmetstva, a u Kanarinevoj
ljubovci i Vladimiru govori o propasti plemstva. Drutvene procese na relaciji selo grad
opisao je u kraem romanu Prosjak Luka, a u Branki temu neshvaenog intelektualca u
njegovu drutvenu okruju. enoa je u svojim pripovijetkama nastojao opisati ljudsku narav
individualaca, a izbjei crno-bijelu tehniku u njihovom opisu. Smatrao je da pisac najvie
mogunosti za stvaralaku, umjetniku kreativnost ima opisivanjem ovjekovih individualnih,
emocionalnih stresova te psihikih trauma nastalih zbog sukoba s drutvenim i moralnim
konvencijama u cjelini.

enoin uzor prilikom pisanja povijesnih romana bio je Walter Scott, a smisao pisanja
povijesnih romana objasnio je sam enoa govorei da se analogijom izmeu prolosti i
sadanjosti narod mora dovesti do spoznaje samog sebe. Iznimnom sposobnou fabuliranja
enoa je privukao itateljsku publiku iako u svakom romanu moemo naii na sline ljubavne
epizode te lik intriganta koji pokree radnju, a ujedno je i nositelj sudbina pojedinih likova.
Osim romantiarskih scena s ljubavnim epizodama, u svakom romanu nailazimo i na glavne
junake koji su povijesne osobe. enoa je detaljno prouavao povijesnu grau koju je zatim
uklopio u roman pa zbog toga moemo proitati vjerne opise povijesnih prostora, obiaja i
odnosa meu povijesnim likovima. Dakle, u romanima nailazimo na zanimljiv splet
romantiarskih i realistikih elemenata: struktura je romana romantiarska, a veina likova i
opis ambijenta tvore realistike elemente romana.

Prvi enoin povijesni roman Zlatarovo zlato (1871.) posluio je kao uzor za pisanje ostalih
njegovih romana. U romanu postoje dvije paralelne radnje, povijesno-javna i intimno-
privatna. Intimno-privatna sfera (ljubav izmeu Pavla i Dore) gotovo je prevladala nad
povijesnom. Roman uvaj se senjske ruke napisao je 1875. godine, a Seljaku bunu 1877.
godine. Radnja tih romana podreena je povijesnim injenicama. U njima takoer postoji
usporednost povijesnoga dogaaja i ljubavne prie. Diogenesa je enoa napisao na neto

5
drugaiji nain. Naime, roman se temelji na dijalokom obliku kao osnovi dinamike i
dramskog obiljeja radnje. Zadnji roman Kletva nije dovrio. Roman je izlazio u Viencu u
dijelovima, ali nije ga zavrio zbog bolesti (upale plua) i na kraju smrti 1881. godine.
Umjesto njega dovrio ga je Josip Eugen Tomi.

Ono to kod enoina rada treba posebno izdvojiti njegova je briga za hrvatski knjievni jezik.
Meu prvima je u hrvatskoj knjievnosti izgradio jezinostilski knjievni kanon. Dosljedno je
upotrebljavao standardni oblik tokavskog knjievnog jezika, a u pitanjima jezinog literarnog
izraza uzor mu je bio Mihovil Pavlinovi. enoa je tadanja jezina dostignua, pogotovo
Zagrebake filoloke kole, primjenjivao u svojim djelima, ali takoer je upotrebljavao rijei
koje su se upotrebljavale u narodu. Smatrao je da je temelj hrvatskoga jezika tokavtina, ali
uzimao je i rijei iz drugih narjeja. Oblikovao je knjievni jezik kakvim e se koristiti
generacija hrvatskih realista. Zbog svojega plodnog knjievnog rada i golemog doprinosa
hrvatskoj knjievnosti ubraja se meu najvee hrvatske knjievnike, a njegova djela
popularna su i danas.2

2 icel, M., Povijest hrvatske knjievnosti, Knjiga I., Od Andrije Kaia Mioia do Augusta enoe.,
Naklada ljevak., Zagreb., 1881., ( 274-282 str. )

6
2. O DJELU

Pripovijetka Branka pisana je tokavtinom utemeljenom na graanskom jeziku. enoa

uvodi latinski jezik u djelo kako bi to vie pribliio itatelja povijesnom dijelu pripovijetke.
U svom pripovijedanju pisac se koristi dijalozima koji vode do sukoba, monolozima i estim,
dugakim opisima koji nam opisuju prostor u kojem se radnja odvija. enoa je sveznajui
pripovjeda jer ima uvid u cjelokupno zbivanje i radnju. Radnja se odvija u Zagrebu, sreditu
hrvatske kulture te u Jalevu, gorskom selu koje je kulutrno siromano. Vrijeme radnje se
zbiva za vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda ( ilirskog pokreta) , kada se poinje buditi
Hrvatska.

Tema je uzeta iz vremena enoe, koja je za ono vrijeme predstavljala suvremenu radnju. Bilo
je to vrijeme otpora prema maarizaciji i germanizaciji. August enoa je iskoristio glavni lik
Branku da bi preko nje upozorio javnost kako treba nastaviti dalje s borbom na politikom, ali
i kulturnom polju, koju su jo zapoeli Iliri s Ljudevitom Gajem. ena je u to vrijeme imala
vanu ulogu ne samo kao majka koja svoje dijete eli nauiti materinjem jeziku, nego je
ujedno trebala biti intelektualka koja pomae tijekom irenja kulturnih i nacionalnih
vrijednosti. Njegova pripovijetka prati i zbivanja u vremenu u kojem enoa djeluje: nain
ivota u hrvatskoj, politika zbivanja, poloaj ena u politici i drutvenom ivotu .

Kompozicija pripovijetke je jednostavna, pa se tako sastoji od : uvoda (opisano je Brankino

druenje s Herminom,njeno djetinjstvo i ivot), zapleta (putovanje i dolazak u malo selo,
neprijateljstvo od strane jalevikog uitelja,pomo upnika), vrhunca (pomo upnika i gora
Belizara, uspjeh Branke u radu s djecom) i rasplet (vjenanje Branke i Belizara) .

7
3. BRANKA KRATAK SADRAJ

U Vlakoj ulicu, u gradu Zagrebu ivjela je djevojka Branka, u malenoj kuici gdje
je sjedila i marljivo vezla kraj prozora. Imala je oko sedamnaest godina, mada je
u licu izgledala starije. Nije bila obino gradsko dijete, u mnogme se razlikovala
od ostalih gradskih djevojaka.

Ne mislim da joj je vie od sedamnaest godina bilo; po jedrini, po licu bio bi moda
tkogod rekao da je starija, ali ovjek se pri takvu raunu lako prevari. Ne bijae to, kako
pjesnici vele, tanahan, njean cvijetak, kao to su obino gradske keri. I Branka bijae
gradsko edo, ali nipoto bljedolik, drhtav stvor, pun migrene i fantastinih sanja, ve djevica
krepka,jedra i rumena, glatke crne kose i osobito sjajnih ,vrlo pametnih oiju. 3

Dok je pozorno vezla papuu najednom je netko pokucao na vrata, to je bila njena prijateljica
Hermina. Priale su o obrazovanju, o kolama koje su zavrile. Hermina je zavrila uiteljsku
kolu kao i Branka,ali one ne gledaju na nju isto, niti ona eli biti uiteljica. Hermina smatra
da je uenje robovanje i da se treba zavriti kola eto samo da se moe rei da se neto
zna,dok Branka ne gleda tako. Branka dri do obrazovanja ene,do njene emancipacije u
drutvu , do toga da se treba boriti za Hrvatsku i za domovinu ivjeti, da ene budu
samostalne i da ne zavise o mukarcima, te da nije samo uloga ena da se uda i raa djecu.

enska neka gleda da se priprai za ivot, da moe o sebe stajati i ponosito svakoga
gledati. To ti je najbolji tit njenoj kreposti, najboji ustuk proti nevolji. Znam da je enaa na
svijetu da se uda. Ali ako je svojska, ako je neto nauila pa zna kako se privreuje, bit e,
vjeruj, dobra supruga, bolja gospodarica, jer e znati cijeniti rad i brige svoga mua vie
negoli mnoge pomodne lutke zagrebake, koje iz zavoda idu na ples i poslije prvog plesa pred
vjenani oltar. Takva enska biti e, vjeruj i dobra majka, jer e svoju djecu manje maziti
negoli druga otmjena nehajnica, koja ne mari za borbu ivota dok sama ne padne u bijedu.
Takva ena bit e i bolja Hrvatica, jer stekav naukom i radom samosvijest, viat e bolje rane
svoje domovine, biti odvanija , pa e i u kolu svoje obitelji raditi za svoj dom, za svoj narod,
uzgajat e djecu koja e mua bodriti na junatvo, nipoto zavlaiti ga u kukavtinu. 4

3 enoa,A., Branka ., Zagrebaka stvarnost., Zagreb., 2001. ( 7.str.)

8
Branka istie kako eli postati uiteljicom , slubenicom naroda . eli sluiti narodu jer je srce
tomu vue. Molila je na tri mjesta jer je bila pametna i imala je dobre svjedodbe. U kui je
ivjela sa svojom bakom koja ju je othranila. Majka joj je umrla zbog oca koji je kockao i
vodio buran ivot. Nakon majine smrti otac odlazi u Ameriku na ratite, a nju je ostavio kod
bake,majine mame. Nakon nekog vremena je dola vijest da joj je i otac poginuo na ratitu,a
svu oevu uteevinu baka je uvala za Brankino kolovanje, te je zavrila uiteljski fakultet.

Branka je s Herminom etala naveer gradom kada im je priao prilino mlad ovjek,Mari.
Priao je o tome kako e ostati u Zagrebu,da dobro zaraiva i da je postao inovnikom.
Branka nije bila sretna to su ga srele,jer on ne cijeni uiteljsko zvanje, i jer ga je smatrala
lutkom i kukavicom. Kada je stigla kui baka joj je dala papire koje je donio uredski sluga. To
su bile molbe koje su vraene . Branka razoarana tim odbionicama dobije temperaturu i
dola joj je slabost,ali ve ujutro bila je bolje. Taj dan doao je i Mari kako bi joj rekao da je
saznao da nije dobila posao te kako mora imati anela uvara kako bih dobila posao ,jer te
koje su dobile posao nisu mogle biti bolje od nje, osim toga pitao ju je da se vjena za njeg
,ali ona ga je odbila.

Branka je otila kod Hermine , tu joj je njen otac obeao da e joj pmoi oko pronalaska posla
jer je on bio ugledni savjetnik. Budui da je on preporuio Branka je dobila posao uiteljice u
siromanom i dalekom selu Jalevu. Radosnu vijest Branka je prenijela baki te je nakon
nekoliko dana krenula za Jalevo. Obeala je svaki dan pisati Hermini o svim dogaajima u
novom kraju. Branka je krenula na dugi put po hladnoj zimi. U Jalevo je dola u
nenatkrivenoj koiji i bez ikakvog doeka. Dola je u kolu gdje je trebala biti ureena njena
uionica i stan,ali to se nije desilo. Doekali su je uitelj ili i njegova ena koja ju je odvela
u neuredan i nedopremljen stan. Zbog toga se Branka naljutila i otila je u gostioni gdje je
iznajmila sobu i tu je ivjela dok joj nisu uredili stan i uionicu. Vlasnica gostione joj je sve
objasnila ,kakvi su ljudi u Jalevu,kakav je ili i njegova ena , te da bude oprezna. Branka
je otila naelniku kako bi mu rekla sve to je doivjela dolaskom u Jalevo. Kada je sve uo
naelnik se naljutio jer je znao tko je za sve kriv,ili, te je zahtjevao od Branke da se preseli
kod njeg i njegove ene ,jer nije lijepo da uiteljica ivi u gostionici . Sve te dogaaje Branka
je opisala Hermini.

Branka je posjetila i biljenika Miioca, koji nije bio oduevljen njom. Nakon posjete
biljenika,otila je upniku i s njim je priala o svemu to je doekalo, on joj je dao podrku i
4 enoa,A., Branka ., Zagrebaka stvarnost., Zagreb., 2001. ( 13-14. str.)

9
blagoslov da nastavi svoj poziv i da ne odustaje. Branka je bila poznata po svojoj upornosti,
pa se tako nije obazirala na traeve koje je irila ena od uitelja, a ni ilieva podmetanja.
Poela je raditi posao savjesno i potpuno drugaije od onoga kako je to radio ili.

Seljani su ubrzo shvatili koliko je dobrih promjena unijela Branka i kako su djeca napokon s
oduevljenjem ila u kolu.Zahvaljujui naelniku kola je obnovljena, kao i kolsko dvorite
te stan od Branke, pa je sada mogla dovesti i baku da s njom ivi.

Ubrzo se u Brankin ivot uplie grof Belizar, plemi koji na brijegu iznad Jaleva ima veliki
posjed. Puno vremena provodi razgovarajui sa upnikom, koji saznaje kako je mladog grofa
majka u potpunosti udaljila od Hrvatske. Grof je jednog dana ugledao Branku na proplanku
kako pjeva i ui djecu o prirodnim zakonitostima i o domovini. Bio je oduevljen djevojkom,
ljubavi koju je iskazivala prema domovini, ljepoti glasa te nainu rada. U meuvremenu
Mari, ili i Mioci nastoje i dalje ocrniti Branku, pa su Marieva roaka zamolili da u
novinama napie lanak pun lai o jednoj uiteljici iz malog sela. Protiv Branke su podneene
i lane prijave kolskim vlastima u Zagrebu. upnik ju je bodrio da unato svemu nastavi
dalje raditi.

Na kraju godine Brankini su uenici oduevili sve prisutne pred komisijom, dok ilievi nisu
znali nita. Bila je to velika pobjeda pametne mlade djevojke. Jo jednom dolazi Mari kako
bi ju zaprosio, ali ona ga odbija dajui mu do znanja da ga je otkrila. Na kraju uz pomo
upnika bivaju otkrivene sve spletke protiv Branke, a zbog uspjeha u radu s djecom Branka
dobiva poziv da doe raditi u Zagreb. Iako je to bila velika ast Branka je odluila ostati u
Jalevu kako bi nastavila na promicanju znanja u malom i zabaenom mjestu. Bila je toliko
zavoljela uenike da nije mogla zamisliti da se od njih odvoji. Veliko iznenaenje za Branku
bila je prosidba od strane grofa. Nije joj bilo jasno kako neki bogati plemi eli oeniti
siromanu djevojku. Udala se za grofa koji se zbog nje vratio svojoj domovini.

Da blaeno Jalevo! Svaka glava blagosivlje dan kad se tu naoe Belizar i

Branka , jerbo je puk naao oca i majku, koji ih vode k uljudbi i prosvjeti, a kao prvi
spomenik te oinske brige die se sred mjesta prekrasna zgrada uiona. 5

5 enoa,A., Branka ., Zagrebaka stvarnost., Zagreb., 2001. ( 174.str)

10
 Uminue dnevni i mjeseci. Proljee je. Na groblju svetoga Petra u Zagrebu stoji fin
gospodin, fina gospoa pred grobom. Gospoa uzdrhta od radosti. 6

ZAKLJUAK

August enoa je jedno od najveih imena hrvatske knjievnosti te najutjecajniji hrvatski

knjievnik 19. stoljea. Koliko je bio poznat u cijenjen u vrijeme dok je djelovao svjedoi i
razdoblje u hrvatskoj knjievnosti koje je dobilo ime prema njemu. enoino doba obuhvaa
vrijeme oko njegove smrti.

Najpoznatija djela su: Seljaka buna, Zlatarevo zlato, Prosjak Luka, Mladi gospodin, Prijan
Lovro, Diogene, Kanarineva ljubovca, Vjeni id , Zagrebulje, i Branka.

enoin pristup povijesti obiljeen je prosvjetiteljskim pragmatizmom, romantiarskom

ideologijom i jasnom politikom ambicijom. Stupivi na knjievnu scenu nakon sloma
hrvatskoga narodnoga preporoda enoa je istu borbu nastavio drugim sredstvima, pa je u
svojim djelima, a poglavito u djelu Branka preuzeo anrovske obrasce popularnog
povijesno-ljubavnog romana i ispunio ih lokalnim povijesno-politikim temama.

6 enoa,A., Branka ., Zagrebaka stvarnost., Zagreb., 2001. ( 174.str)

11
LITERATURA

Prosperov Novak,S., Povijest hrvatske knjievnosti, Od Baanske ploe do danas

.,Golden marketing.,Zagreb., 2003., ( 227 229 str. )

enoa,A., Branka ., Zagrebaka stvarnost., Zagreb., 2001.

icel, M., Povijest hrvatske knjievnosti, Knjiga I., Od Andrije Kaia Mioia do
Augusta enoe., Naklada ljevak., Zagreb., 1881., ( 274-282 str. )

12