Učiteljica (studentica): Skupina: Ustanova:

Lucija Mihaljević Hrvatski jezik i književnost – Filozofski fakultet;

e-mail: jednopredmetni studij Sveučilište Josipa
mihaljeviclucija1@gmail.com Jurja Strossmayera

Priprava za nastavu iz Hrvatskog jezika

Nastavna jedinica
Notturno, A.G. Matoš

Nastavni sustav: korelacijsko-integracijski Nadnevak: 13.4.2021.

TIP SATA: OBLICI RADA: NASTAVNE NASTAVNA

književnost individualni rad, METODE: SREDSTVA I
rad u skupini, monološka POMAGALA:
govorna metoda, ploča, kreda, živa
dijaloška govorna riječ, projektor,
metoda, metoda računalo
pisanja, metoda
usmenog
izlaganja, metoda
slušanja

OŠ HJ B.7.1.
ISHODI UČENJA

Učenik vrednuje književni tekst tumačeći utjecaj književnoga

teksta na oblikovanje stavova i vrijednosti.

OŠ HJ B.7.4.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu
potaknut različitim iskustvima i doživljajima književnoga
teksta.
ISHODI NA RAZINI AKTIVNOSTI

Afektivno područje

Učenici će:
-opisati osobni doživljaj pjesme
-doživjeti audio verziju pjesme kao izvor različitosti interpretacija
-razlikovati pjesničke figure
- uočiti i imenovati pojedinosti u pjesmi
-iskazati socijalnu osjetljivost vezanu uz važna životna pitanja

Kognitivno područje
Učenici će:
-primijeniti prijenos teme i sadržaja iz književnosti u današnje
vrijeme
-usporediti jezik Matoševog vremena sa suvremenošću
Psihomotoričko područje
Učenici će:
-kritički i logički zaključivati
-oblikovati vlastito mišljenje o pitanju prolaznosti
-primijeniti vlastite spoznajne i stvaralačke vještine u čitanju,
promišljanju i zaključivanju
Međupredmetne teme:
OŠ HJ C.6.1.
Učenik uspoređuje različito predstavljanje istih medijskih sadržaja i
njihov utjecaj na razvoj mišljenja i stavova.

Tijek sata
 1. Doživljajno-spoznajna motivacija
Na početku nastavnoga sata na ploču pišem ključnu riječ ,,noć'' i pokazujem učenicima sliku
ljetne noći. Molim učenike da u svoje bilježnice napišu što više asocijacija vezanih za ključnu
riječ. Prozivam nekoliko učenika da nadopišu asocijacije na ploču uz ključnu riječ. Nakon
ispisanih asocijacija, molim učenike da opišu ljetnu noć u nekoliko rečenica, koristeći ispisane
asocijacije. (Prilog 1)

2. Najava teksta i projekcija zvučnoga zapisa

Najavljujem učenicima pjesmu Notturno, Antuna Gustava Matoša i govorim im da otvore
svoje čitanke na 80. stranici. Napominjem učenicima da posebnu pozornost obrate na ugođaj
pjesme i zvukove koji se pojavljuju i, razmišljajući o njihovom intezitetu, da zaključe o
kretanju zvukova od početka do kraja pjesme.

3. Projekcija zvučnoga zapisa

Učenici pažljivo slušaju i/ili u svojim čitankama prate tekst. (Prilog 2)

3. Objava doživljaja
Učenicima postavljam nekoliko pitanja o tome kako su doživjeli pjesmu i jesu li ju
razumjeli. Postavljam im pitanje razumiju li sve riječi u pjesmi i zajedno ih tumačimo
čitajući strofu po strofu:
mlačnost- mlakost, stanje, osobina ili svojstvo onoga što je mlačno
ćuk- vrsta ptice
netopir - šišmiš, noćni letač
pir - slavlje, gozba, svadbeno veselje
vir - duboko mjesto u rijeci gdje se voda vrtloži, vrtlog, vrelo, mjesto gdje voda izvire
bat - zvuk koji se čuje od vojničkog koraka, konjskih kopita
muk - tajac, mir, tišina
huk - hujanje ili hučanje koje se slijeva u jedinstveni šumni slijed
 5. Uspostavljanje pojmovno-informacijskih veza
Učenicima govorim o književniku.
Antun Gustav Matoš (1873 - 1914.) hrvatski je pjesnik, novelist, feljtonist, esejist i putopisac.
Rođen je u Srijemu, u Tovarniku. 1898. godine odlazi u Ženevu, a odatle 1899. godine u
Pariz, u kojem će ostati punih pet godina i za vrijeme tog boravka napisati najznačajniji dio
svoje proze. Ostavio je iza sebe dvadesetak knjiga: od pripovijedaka, feljtona i putopisa, do
pjesama, kritika i polemika. Matoševa poezija ima snažni pečat domoljublja, imao je istančan
osjećaj za jezik i njegovu melodioznost. Djela su mu: „Iverje“, „Novo iverje“, „Ogledi“,
„Vidici i putovi“, „Umorne priče“, „Naši ljudi i krajevi“ itd.

6. Uspostavljanje pojmovno-informacijskih veza

Učenicima govorim kako je Notturno posljednja Matoševa pjesma pronađena na samrtničkoj
postelji u zagrebačkoj Bolnici sestara milosrdnica i postavljam pitanja:
Što misle je li Matoš znao da će uskoro umrijeti pa je uspio smoći snage za ovu pjesmu?
Očekivani odgovor, npr: (Da ,jer cijela pjesma odiše tugom i iščekivanjem smrti što se može
vidjeti u zadnjem stihu.
Kakva je ovo lirska pjesma? Očekivani odgovor: Ovo je pejzažna lirska pjesma koja opisuje
krajolik/pejzaž, prirodnu pojavu , detalje i motive iz prirode istovremeno iskazujući osjećanja,
raspoloženja i misli.

Kakva osjećanja/raspoloženja u lirskom subjektu budi ovaj smiraj:

(ponuditi učenicima više odgovora da prepoznaju o čemu pjesma govori)

- bol, čežnju, patnju za ljepotama koje mora ostaviti
- ravnodušnost prema ritmu zbivanja u prirodi

Pitanje za učenike :

Kakve su strofe u ovoj pjesme, kakva je njihova struktura i ima li rime?

Očekivani odgovor: pjesma je sastavljena od dva katrena i dvije tercine. Rima postoji i ona je
ukrštena u katrenama te parna u tercinama.
Pjesma koja je sastavljena od četrnaest stihova (dvije katrene i dvije tercine) naziva se sonet.
Sonet je pjesnička forma talijanskog porijekla koju čini četrnaest stihova podijeljenih u strofe.
Rima u katrenama je najčešće ukrštena ili obgrljena, kao što je vidljivo iz katrena Matoševe
pjesme (rima u katrenama je ukrštena). Sonet su kao pjesnički formu afirmirali Dante Alghieri
(Mladenački život) i Francesco Petrarca (Kanconijer), dok su u hrvatskoj književnosti
najpoznatiji autori soneta I. Vojnović (Lapadski soneti), A. Tresić Pavičić (Sutonski soneti),
M. Begović, V. Nazor, M. Krleža i naš današnji autor A.G.Matoš. Razlikujemo dvije vrste
soneta: Petrarcin ili talijanski sonet i Shakespearov ili engleski sonet. Petrarcin/ talijanski
sonet čine dvije katrene u kojima se obično iznosi problem te dva terceta u kojima se obično
donosi rješenje. Ono što je bitno je da se rima iz katrena ne prenosi u tercete, ali terceti moraju
biti međusobno povezani rimom. Druga vrsta soneta je Shakespearov ili engleski sonet čija je
struktura nešto drugačije. Shakespearov sonet se sastoji od tri katrena koji su međusobno
povezani rimom (ukrštena rima) te jednim distihom s parnom rimom.

Učenicima govorim kako je ova lirska pejzažna pjesma izgrađena na motivu noći. Notturno
zapravo i označava pjesničku tvorevinu kojom se iskazuje noćni ugođaj. Postavljam pitanja:
Kako pjesnik u ovoj pjesmi gradi noćni ugođaj, nabroji motive koje Matoš koristi?

Učenike dijelim u skupine i svakoj od skupina dijelim jedno pitanje o kojemu će promisliti i
ponuditi odgovor. Osim odgovora na dodijeljeno pitanje, učenici će izdvojiti zadane stilske
figure koje prepoznaju u pjesmi.

Pitanja koja dijelim po skupinama su:

1. Što predstavlja riječ “notturno” za vas? Izdvoji epitete i onomatopeje.

2. Koji se motivi provlače kroz pjesmu? Izdvoji usporedbe i kontrast.
3. Čine li vam se motivi iz prve strofe zastrašujuće?Zašto? Izdvoji metafore i aliteraciju.
4. Kakvu poruku nam pjesnik šalje? Prepoznaj opkoračenje i asonancu.

Nakon pročitanih odgovora, učenicima čitam stih: “blaga svjetlost sipi sa visina”.

Postavljam pitanje: Koji se samoglasnici ponavljaju u stihu? Čemu doprinosi njihovo

ponavljanje? (Glasovna stilska figura koja nastaje ponavljanjem istih samoglasnika radi
postizanja određenog zvukovnog ugođaja ili glasovnih efekata, zove se
asonanca.)
Učenici u grupama prepoznaju i ostale stilske figure:
Rad u grupama:
I grupa: Odredi u pjesmi epitete i onomatopeje

(Epiteti: mlačna noć, kasan lavež,miris jak i stasan, srebren vir, teške oči, mrkog tornja, blaga
svjetlost)(Onomatopeja: cvrči,huk)
II grupa: Odredi u pjesmi poređenja i kontrast.

Usporedba: cvrčak sjetno svrči, jasan kao srebrni vir

Kontrast: S mrkog tornja bat, broji pospan sat... - slijedi stih -..Blaga svjetlost sipi sa visina
III grupa: Prepoznaj u pjesmi metafore i aliteraciju.

Metafora: Miris jak i strasan slavi tajni pir, bat broji pospan sat, željeznicu guta već daljina.
Aliteracija: Sitni cvrčak sjetno cvrči, jasan.

IV grupa: Prepoznaj u pjesmi opkoračenja, asonance i eliptične rečenice.

Opkoračenje: Mlačna noć; u selu lavež; kasan Ćuk il netopir.

Stilske figure pišemo na ploču.

7. Usustavljivanje
Učenicima ponavljam kako je Notturno posljednja Matoševa pjesma koju je napisao par dana
prije svoje smrti. Napisana je u zatvorenoj formi soneta, stihu desetercu i petercu s ukrštenom
rimom te pripada pejzažnim pjesmama. Navodim kako pjesma obiluje pjesničkim slikama i
naglašavam važnost zvuka za ukupni doživljaj pjesme i njezino tumačenje. Zvukovi su se
kretali od početnog laveža pasa prema muku i tišini te tako najavili viziju života koja se
polako gasi i ostavlja otvoreno pitanje ,,što se događa poslije smrti?''. Nudim učenicima dvije
varijante tumačenja ove pjesme i ističem kako nema pogrešne interpretacije jer je sve osobni
doživljaj pjesme. Učenicima govorim kako možemo pjesmu promatrati na
1. pesimističan način: Nakon zbivanja, mirisa i zvukova na početku pjesme, dolazimo do
tišine, muka i ništavila. Može se protumačiti da je život nestajanje i put u ništavilo,
nakon čega nas ništa ne čeka.
 2. Optimističan način: Iako nas je pjesnik ostavio u tišini, iz stiha ,,blaga svjetlost sipi sa
visina'' možemo iščitati novo značenje, neku novu izvanvremensku dimenziju
tajnovitosti i nade. Ono je u dnu svijesti postalo svjetlo mističnog iščekivanja,
predosjećaj nekog novog, nadstvarnog života.

8. Zaliha
Vruća olovka
Učenici pišu oproštajno pismo Matošu.
Završiti za domaću zadaću.
PRILOG 1

PRILOG 2

https://youtu.be/-UbP7j8HQS0

PLAN PLOČE

Notturno

Antun Gustav Matoš

(1873 – 1914)

Vrsta: Lirska pejzažna pjesma.

Struktura: Sonet (2 katrena, 2 tercine)

Rima: Ukrštena rima (abab).

Tema: Noć u selu, istaknut noćni ugođaj, pjesnikov doživljaj noći.

Motivi: Lavež, ćuk il netopir, miris cvijeća, cvrćak cvrći, teške oči, san, mir, tornja bat, blaga
svjetlost, samoća, željeznicu guta daljina.

Stilska sredstva:

epiteti: Mlačna noć, kasan lavež, miris jak i strasan, srebren vir, teške oči, mrkog tornja, blaga
svjetlost...
metafora: Miris jak i strasan slavi tajni pir, bat broji pospan sat, željeznicu guta već daljina.
-usporedba: Cvrčak sjetno cvrči, jasan kao srebren vir.

kontrast: U selu lavež / samoća, muk.

onomatopeja: Cvrći, huk.

asonanca: Blaga svjetlost sipi sa visina.

aliteracija: Sitni cvrćak sjetno cvrći, jasan.

opkoračenje: Mlačna noć; u selu lavež; kasan Ćuk il netopir.