TVORBA RIJEČI je dio gramatike koji proučava tvorbenu strukturu postojećih riječi i

ustrojava pravila za tvorbu novih riječi.

Polazna riječ u tvorbenom procesu naziva se osnovna riječ, a riječ koja nastaje
naziva se tvorenica.
Osnovna riječ uvijek motivira tvorenicu, a tvorenica je motivirana osnovnom
riječju. Motivirane riječi su tvorbene riječi, a one riječi koje se ne mogu izrazno ni
sadržajno dovesti u tvorbenu vezu ni sa jednom riječju zovu se nemotivirane.

TVORBENA VEZA je veza između osnovne riječi i tvorenice, koja postoji samo ako
postoji izrazna(glasovna) i sadržajna(značenjska) podudarnost.
TVORBENI UZORAK proučava nizove tvorbeno istoznačnih riječi, odnosno riječi
nastalih na isti način. Riječi istog tvorbenog uzorka moraju imati isto tvorbeno
sredstvo.
Tvorbeni uzorak čine osnovna riječ i tvorenica ako je između njih vidljiva izrazna i
sadržajna veza.
SEMANTIČKA ANALIZA/PREOBLIČAVANJE podrazumijeva pretvaranje izraza i
sadržaja u niz riječi od kojih je bar jedna motivirala riječ koja se analizira.
Semantički uzorak se sastoji od tvorenice i opisa tvorbenog značenja.

Dva osnovna tvorbena načina su: IZVOĐENJE i SLAGANJE

IZVOĐENJE je tvorbeni način u kojem je tvorenica u vezi sa jednom riječju.
SLAGANJE je tvorbeni način u kojem je tvorenica u vezi sa dvije ili više riječi.
Prema vrsti tvorbenih nastavaka, tvorba može biti: prefiksalna, sufiksalna,
prefiksalno-sufiksalna, složeno-nesufiksalna, složeno-sufiksalna, srastanje,
tvorba složenih skraćenica i preobrazba.
TVORBENA OSNOVA je dio tvorenice u kojem se čuva izrazna i sadržajna veza s
polaznom riječju.
TVORBENA PORODICA je skup riječi koje imaju zajednički niz glasova i značenjsku vezu.
KORIJEN je niz glasova koji je zajednički svim članovima, odnosno svim riječima jedne
tvorbene porodice.
VEZANI LEKSIČKI MORFEM je posebna tvorbena osnova koja dolazi samo u složenici(u
njenom prvom ili drugom dijelu).
Po mjestu u tvorenici vezani leksički morfemi slični su prefiksima, odnosno sufiksima pa
se prema tome nazivaju prefiksoidi, a drugi sufiksoidi. Prefiksoidi konkretizuju značenje
riječi, a sufiksoidi su temeljne riječi tvorenice.
TVORBENA ANALIZA je rastavljanje tvorenice na tvorbene dijelove. Ona kazuje kako je
riječ nastala, pri čemu se ne upoznaju samo tvorbeni dijelovi nego i tvorbeni načini po
kojima su riječi tvorene.
TVORBENI ŠAV je granica između tvorbenih jedinica.

Osnovna razlika između prefiksa i sufiksa leži u tome što prefiks modificira značenje
riječi a sufiks mijenja leksičko značenje riječi.

RAZLIKA IZMEĐU OBLIČNOG NASTAVKA I TVORBENOG NASTAVKA(SUFIKSA):

Oblični nastavak mijenja oblik iste riječi, odnosno jednu istu riječ stavlja u odnos prema
drugim riječima(npr. cest-a, cest-e, cest-i ...), a tvorbenim nastavakom(sufiksom) se
dobivaju nove riječi(npr. cesta—cestar, cestica, cestarina...). Osim toga oblični nastavak
sudjeluje u ostvarenju tvorbenog nastavka, tj. sufiksa.
PREFIKSALNA TVORBA je tvorbeni način u kojem se tvorbeno značenje riječi izražava
pomoću prefiksa.
Prefiks se nalazi na početku riječi, modificira leksičko značenje riječi.
Tvorbeno sredstvo je prefiks.
Npr. čovječan—nečovječan, lud—sulud, mirno—nemirno ...

 Napomena : prisustvo prefiksa ne označava nužno i prefiksalnu tvorbu, jer

prefiksalna tvorba nije određena samo prisutnošću prefiksa nego i
tvorbenom vezom
Npr. nečist- onaj koji nije čist PREFIKSALNA TVORBA
nečistoća-osobina onog što je nečisto SUFIKSALNA

SUFIKSALNA TVORBA je tvorbeni način u kojem se tvorbeno značenje izražava

tvorbenim nastavkom, odnosno sufiksom.
Sufiks se nalazi nalazi na kraju riječi, nikad ne dolazi kao osnova niti u samostalnoj
upotrebi i prema tome ima značenje samo u vezi sa osnovom i on mijenja leksičko
značenje riječi.
Tvorbeno sredstvo je sufiks.
Npr. književni-onaj koji pripada književnosti
drvosječa-onaj koji siječe drva

PREFIKSALNO-SUFIKSALNA je tvorbeni način u kojem istovremeno sudjeluju dva

tvorbena načina: prefiksalna i sufiksalna tvorba.
Tvorbeno sredstvo su prefiks i sufiks.
Npr. na-prst-ak
do-život-an
do-koljen-ica

 Napomena: prefiksi prijedložnog porijekla (npr. bez-, za-, izvan-) sudjeluju

samo u prefiksalno-sufiksalnoj tvorbi, po čemu možemo lako prepoznati da
je o toj tvorbi riječ. Npr. zagorje, bezgrešan, bezvodan, izvanbračni.
 Međutim, prefiks izvan- može biti sinonim prefiksu ne-, pa je tada riječ o
prefiksalnoj a ne prefiksalno-sufiksalnoj tvorbi , npr. izvanjezični (nejezični)

 Prefiksalno-sufiksalna tvorenica nije svaka riječ koja ima prefiks i sufiks.

Pažnju treba obratiti na to šta je poslužilo kao polazna riječ: prijedložni izraz
ili prefiksalna tvorenica.
Tako su npr.imenice neravnopravnost i bezosjećajnost sufiksalne tvorenice a
ne prefiksalno-sufiksalne, jer su polazne riječi pridjevi neravnopravan
odnosno bezosjećajan (prefiksalne složenice).

SLOŽENO-NESUFIKSALNA TVORBA je tvorbeni način u kojem djeluje čisto slaganje, dvije

„gotove“ riječi se spajaju u jednu, novu.
Tvorbeno sredstvo je čisto slaganje.
Npr. kišobran, ribolov, samopouzdanje, brodogradnja,
SLOŽENO-SUFIKSALNA TVORBA je tvorbeni način u kojem istovremeno djeluju dva
tvorbena načina: slaganje i sufiksalna tvorba.
Tvorbeno sredstvo je slaganje i sufiks.
Srednjovjekovni, književnotorijski, lakoaltletičar, plavook,

SRASTANJE je takav tvorbeni način pri kojem najmanje dvije osnovne riječi srastaju u
tvorenicu.
Osnovna karakteristika sraslica je istovjetnost sa dijelovima riječi od kojih su nastale .
Tvorbeno sredstvo je istovjetni skup riječi.
Npr. dangubiti, zlopamtiti, svijetlocrven, visokokvalificirani,

PREOBRAZBA ili KONVERZIJA je tvorbeni način u kojem nove riječi nastaju prijelazom
riječi iz jedne vrste u drugu vrstu riječi.
Tvorbeno sredstvo je dobivanje novih gramatičkih obilježja.

 Udala se mlada.(pridjev)--- Mlada(imenica) je lijepa. POIMENIČENJE/

SUPSTANTIVIZACIJA
 Tkanina je uvezena.(gl.pridjev trpni)---Uvezena(pridjev) tkanina je lijepa.
POPRIDJEVLJENE/ADJEKTIVIZACIJA
 Krenuli smo na(prilog) dugo(pridjev) putovanje.---Nadugo smo razgovarali.
POPRILOŽENJE/ADVERBIJALIZACIJA
 Prolazimo starim krajem.(imenica)---Krajem(prijedlog) ljeta idemo na more.
POPREDLOŽENJE/PREPOZICIONALIZACIJA
 Gdje(prilog) ćemo ići?---Ići ćemo gdje(veznik) nam bude volja.
POVEZNIČENJE/KONJUKCIONALIZACIJA

SLOŽENE SKRAĆENICE su skraćenice nastale skraćivanjem zvaničnih naziva institucija i sl.

Tvorbeni uzorci kod skraćivanja složenih skraćenica su: glasovni(HTZ), slovni i mješoviti.

MJEŠOVITE TVORENICE su tvorenice koje nastaju kada se na stranu osnovu veže

domaći prefiks(ne-moralan) i sufiks(armir-ač) i kada se na domaću osnovi veže strani
prefiks(anti-tijelo) i sufiks(snag-ator).

ANALOŠKA TVORBA je tvorbeni način u kojem tvorenica nastaje analogijom prema

istovrsnoj tvorenici, npr.kazalištarije prema koještarije; žabodrom prema hipodrom i sl.

Osnovna razlika između tvorbenog i analoškog uzorka je u tome što se tvorbeni uzorak
uspostavlja a analoški je uvijek prisutan.

TVORBENO ZNAČENJE je obavijest o značenju koje se dobiva na leksičkoj i tvorbenoj

razini. Samo tvorenice imaju tvorbeno značenje i ono je preinačeno leksičko značenje
osnovne riječi.

MOCIJSKA TVORBA zove se tvorba imenica jednog roda od imenica drugog roda sa
razlikom u značenju. Među takvim imenicama postoji mocijski odnos, one su jedna
drugoj mocijski parnjak, čineći tako mocijski par.

Vrste osnova: palatalizirana, jotirana, skraćena, proširena, obezvučena...