SADRAJ

UVOD.............................................................................................................. 3
1.
1.1.

GLAGOLI................................................................................................... 4
Znaenje.................................................................................................. 4

2.

GLAGOLI PO NAINU RADNJE....................................................................6

3.

KATEGORIJE.............................................................................................. 8

3.1.

Nain...................................................................................................... 9

3.2.

Vid......................................................................................................... 9

3.3.

Izricanje vida............................................................................................ 9

3.4.

Lice...................................................................................................... 10

3.5.

Stanje.................................................................................................... 11

3.6.

Prelaznost.............................................................................................. 11

3.7.

Povratni glagoli....................................................................................... 12

3.8.

Vrijeme................................................................................................. 12

4.

OBLICI.................................................................................................... 13

ZAKLJUAK.................................................................................................. 14
LITERATURA................................................................................................. 16

UVOD
U ovom seminarskom radu pisati u o glagolima. To su rijei koje izriu radnju,
stanje i zbivanje . Rijei pomou kojih se obavjetava o svemu to ovjek vidi oko sebe,
ovjek treba rijeju oznaiti radnju koju netko vri, stanje u kojem se neko nalazi i
zbivanje kojemu na prvi pogled ne zna uzroka. Glagoli su promjenjive rijei i
oznaavaju radnju, stanje i zbivanje. Glagolska su obiljeja: glagolsko vrijeme osoba i
broj. Tri su glagolske osobe u jednini i mnoini. (1. os. jd., 2. os. jd...).
Vie u objasniti u daljnjem tekstu ovog seminarskog rada. Kroz primjere i
tumaenje istih u pokazati njihovu vanost i raznolikost. Rad je podjeljen u etiri
glavna poglavlja u kojima u definirati sve njegove pojedinosti i podkrijepiti
primjerima.

1. GLAGOLI
Glagoli su promjenljive rijei kojima se izriu procesi - radnja, stanje zbivanje.
Karakteriziraju ih kategorije vida, lica, naina, vremena i stanja.1

1.1.

Znaenje

Glagoli kazuju da se vri neka radnja, da se neto zbiva ili da se netko ili neto nalazi u
nekom stanju. Po znaenju tako razlikujemo glagale radnje, zbivanja i stanja. Glagoli
radnje obino oznauju svjesno djelovanje.
Primjeri: Branko je podiga o knjigu, o kre nuo se i poao k vratima. Sutra emo
kositi, a prekosutra suiti i voziti sijeno. Isto tako: boriti se, cijepati, itati, izati,
graditi, guliti, kupiti, lijevati, metnuti, nabrati, oplesti, pjevati, potui se, pomisliti,
sjesti, ivati, trati, udariti, unijeti, voziti, vikati, zapitati, vakati.
Glagoli zbivanja kazuju dogaanje koje uzrokuju prirodne sile i koje nije
uvjetovano naom voljom ni onda kad se odnosi na ljude. Primjeri: Za to vrijeme brat je
osjetno

smravio. Ona se od uda s nebila, od silne sree i ponosa zadrhtala i

zanijemila. Tako i: bolovati, buditi se, debljati se, jaati, narasti, ostarjeti, ozepsti, rtisti,
razveseliti se, slabiti, straiti se, tugovati, umrijeti, aliti i dr.2
Prirodna zbivanja: Zapuhao je zgodan vjetar. Jedra se nadimaj u, konopi zuje,
zastava lepra. Morska pjena umi okolo broda. Isto kazuju i ovi glagoli: brujati,
cvjetati, daniti se, grmjeti, goljiti, grunuti, klokotati, mraiti se, naoblaiti se, nastajati,
nestajati, osuiti se, puhati, smrzavati se, truliti, vedriti se, venuti itd. Glagoli radnje i
zbivanja nazivaju se razvojnim (evolutivnim) glagolima jer i u jednih i u drugih postoji
razvoj radnje (u irem smislu rijei). Po vrsti radnje oni mogu biti kreativni (tvoraki),
transformativni (preoblini) i kurzivni (glagoli).3

1 Bari E. i sur. (1997.) Hrvatska gramatika, kolska naklada, Zagreb. str. 222.
2 Isto
3 Isto
4

Kreativni glagoli kazuju da radnjom neto nastaje: graditi - sagraditi

(kuu),pisati-napisati (zadau), svirati - odsvirati (pjesmu). Transformativni glagoli
kazuju da se radnjom neto mijenja: Ctstiti - oistiti (kaput), orati - uzorati (njivu),
raunati -izraunati (cijenu), cijepati - nacijepati (drva). Kurzivni glagoli kazuju da
netko (neto) mijenja mjesto, a prema smjeru oni mogu biti.4
1. Apkurzivni, izriu odmicanje: otrati, odvui, odvlaiti, odnijeti.
2. Atkurzivni, izriu primicanje: dotrati, dovui, dovlditi, donijeti.
3. Ekskurzivni, izriu kretanje iz neega, izlaenje: istrati, izvui, izvlditi, iznijeti,
iznositi.
4. Inkurzivni, izriu kretanje u neto, ulaenje: utrati, uvui, uvlditi, unijeti unositi, i
5. Transkurzivni, izriu prelaenje: pretrati, prevui, prevlaiti, prenijeti, prenositi.
Glagoli stanja (stativni glagoli) izriu proces u kojem se nita ne radi niti se
zbiva, nego je taj proces stanje u kojem se netko ili neto nalazi. Ne posto.ii nikakav
razvoj procesa i moe se samo rei koliko je vremena netko (neto) proveo u danom
stanju. Primjeri: Dobri j e Joe sjedio pred zatvorenim gradskim vratima i ekaona
peenku. Na uspravnom boku visoke hridine s tajale su iroke prazne cijevi od koralja.
Glagolima stanja izriu se boje. Primjeri: bijeljeti se, crnjeti se, plav jeti se, utjeti se.
- Postojanje i boravljenje: boraviti, ljetovati, noiti, postojati, stanovati, ivjeti.
- Mirovan je: mirovati, muati, utjeti, miriti.
- Poloaj tijela: uati, kleati, leati, sjedjeti, stajati.
- Fizioloko zbivanje: disati, boljeti.
- Stanje svijesti: bdjeti, drijemati, spavati.
- Volja, nuda: htjeti, morati, eljeti i sl.5
Glagoli zbivanja i glagoli stanja kojih se procesi odvijaju bez volje vritelja
nazivaju se medijaini glagoli. Takvi su npr. voljeti, eljeti, venuti, ponositi se, hltiditi se,
4 S. Teak i S. Babi (2003.) Gramatika hrvatskog jezika, kolska knjiga, Zagreb. Str. 139.
5 Isto
5

proiriti se. S obzirom na znaenje razlikuju se glagoli potpuua i glagoli nepotpuna

znaenja. Glagoli nepotpuna znaenja moraju uvijek imati dopunu. Oni se dalje dijele
na pomone ili sponske glagole i na polusponske glagole. Polusponski su npr. trebati,
izvriti, obavljati.6

2. GLAGOLI PO NAINU RADNJE

Nain vrenja glagolske radnje obuhvaa razliite semantike skupine radnji.
One se odnose na tijek radnje u vremenu (poetak, zavretak itd.), postizanje svrhe,
koliinu, intenzitet radnje u odnosu na subjekt, objekt i radnje drugih glagola srodna
znaenja. Nain vrenja i koliina glagolske radnje u odnosu prema sintaktikim
kategorijama mogu biti vrlo razliiti. Ponekad se te semantike kategorije povezuju s
gramatikom kategorijom vida, npr. u neprekidnih glagola, ali te je dvije razliite
kategorije potrebno razlikovati.7
1.a) Neprekidni (durativni) glagoli jesu oni kojima radnja moe neprekidno trajati.
Prema tome su svi nesvreni: boriti se, cvjetati, itati, govoriti, hodati, letjeti, misliti,
nalaziti se, nositi, spavati, zepsti, ivjeti i dr.
b) Uestali (iterativni) glagoli jesu oni kojima se radnja ponavlja, tj. prekida pa opet
nastavlja. Mogu biti svreni i nesvreni: poizginuti, izgovarati, poizgovarati, odlijetati,
poodlijetati, odnositi, poodnosit navoziti, pona voziti, pogledtivati, ispogledtivati,
zatvarat pozatvarati i dr.
Neki uestali nesvreni glagoli mogu biti i neprekidni. Tako glagoli dolaziti,
preplivavati mogu znaiti viekratnu, ali i jednokratnu radnju, npr. Upravo dolazi tata.
Potar dolazi k nama svaki dan. Uestali glagoli kojima se radnja vri na vie objekata
ili imaju vie subjekata nazivaju se distributivnim glagolima, npr. pogledavati,
pogledati, poispremjetat, poiskakati. Primjeri: aci su redom poiskakali u vodu.
Poispremjetao je figure.
6 Isto
7 Nav. dj. : E. Babi, str 224.
6

c) Trenutni glagoli kazuju radnju koja je izvrena u vrlo kratko vrijeme, u trenutku. Svi
su svreni, npr. : ciknuti, lfznuti, jurnuti, maknuti, pasti, pui, puhnuti, skoiti.
2.Uinski (faktitivni, uzroni) glagoli izriu radnju koja uzrokuje ono to se kazuje
srodnim glagolom stanja. Glagol bijeliti, bijelfm znai initi to bijelim, a glagol
bijeljeti se, bijelim se biti bijel. Glagol sjedati znai dovoditi, a sjesti dovesti u
sjedei Poloaj, dok glagol sjedjeti znai biti u tom poloaju.8
3.a) Pantivni glagoli izriu radnju koja se vri postupno, a uinak radnje vidi se u
svakoj njezinoj fazi: gradi kuu - sagradio je treinu, polovinu,cijelu kuu.
b) Totivni glagoli izriu radnju koja obuhvaa predmet u cjelini, tako da nisu vidljivi
rezultati pojedinih faza: kuhao je mlijeko - skuhao je mlijeko. Dok radnja nije bila do
kraja izvrena, nije bilo vidljivo u kojoj se fazi kuhanja mlijeko nalazi. Drugi primjeri:
vikati, viknuti, lijeiti, izlijeiti, utjeti, poutjeti, ibati, iibati.
4.a) Poetni (inkoativni, ingresivni) glagoli izriu poetak, poinjanje radnje: poi,
polaziti, poletjeti, polijetati, poeti , poinjati, zaeti - zainjati.
b) Zavrni (finitivni) glagoli izriu zavretak, zavravanje neke radnje: dograditi,
dograivati, dopisati dopisivati, dopunit i dopunjdvati.
5. Poredbeni (komparativni) glagoli.
a) Deminutivni glagoli izriu radnju koja je kraa, manjeg intenziteta od obine:
popjevavati -popjevati, poigrdvati se, poigrati se, zvidukati, pozvidukati, grickati,
gricnuti i dr.
b) Augmentativni glagoli izriu radnju veu, veeg intenziteta od obine, pretjeranu:
prejedati se, prestii, prestizati, stii, stizati; preso1it i, prestiljati, soliti.

8 Isto
7

c) Majorativni glagoli izriu radnju koja je vea, bolja od neke druge: na digrati,
nadigravati,

igrati,

nadmudrivati,

mudrovati,

nadvikavti,

nadvikivati,

vikati.

Deminutivni, augmentativni i majorativni glagoli ine grupu glagola koji se po svojem

usporeivanju s rugim glagolima nazivaju poredbeni (komparativni) glagoli.9

6. Intenzivni glagoli izriu ranju velikoga intenziteta koja se razvija ili se razvila do
vrhunca volje njezina vritelja. To su najee povratni glagoli s prefiksima ra, uz i za.
Primjeri: razbrbljati se, razbrbljavati se, raspaljivati se, raspjevati se, razveseliti se,
razveseljavati se, uzburkati se, uzburkdvati se, zamisliti se, zamiljati se i dr.
7. Sativni glagoli izriu radnju koja je dovoljna vritelju: ispavati se, izvikati se,
naitati se, najesti se, napjevati se, napijati se, napiti se, navoziti se i dr.
8. S obzirom na osobnost radnje glagoli se dijele na dva temeljna razreda.
a) Glagoli subjektnoga razreda (osobni) oznaavaju radnju, stanje i zbivanje u osobe,
npr. govoriti, osjeati, sluati, kositi, trati, pjevati.
b) Glagoli objektnoga razreda (neosobni) oznaavaju radnju, stanje i zbivanje u ne
osobe, tj. ivotinja, raslinstva, neive stvarnosti, npr. mukati, pupati, kipjeti, ugasiti se.

9 Nav. dj. : S. Teak i S. Babi, str. 139.

8

3. KATEGORIJE
Glagoli gramatiki izriu pojam radnje kategorijama od kojih su neke svojstvene
i drugim vrstama rijei, a neke pak samo glagolima. Glagol karakteriziraju kategorije vi
da, lica, naina, vremena, stanja, povratnosti, prijelaznosti, rekacije i valentnost , broja i
roda. O kategorijama o kojima se govorilo kod drugih vrsta rijei, kategoriji broja
(jednina - mnoina) i roda (muki - enski - srednji) ovdje se nee govoriti.10

3.1.

Nain

Razlikuj u se etiri naina: indikativ, imperativ, kondicional. Prva tri naina imaju
sprezive oblike.

3.2.

Vid

Vid ili aspekt glagolska je kategorija karakteristina za hrvatski jezik, kao i za

druge slavenske jezike. Neki glagoli izriu radnju koja se izvrava, u procesu je. Drugi
pak izvreno, ostvarenost radnje, obavljeni proces, a istodobno i trajanje radnje prije
izvrenja. Glagoli koji izriu radnju u vrenju zovu se n e svreni (imperfektivni) ili
glagoli nesvrenoga (imperfektivnoga ) vida. Takvi su npr. bacati, dolaziti, donositi,
dovravati, plesti, mIcati, spavati, uiti, crvenjeti, progovarati, razumijevati, vikati,
poinjati. Glagoli koji izriu izvrenost radnje zovu se svreni (perfektivni) ili glagoli
svrenoga (perfektivn oga ) vida. Takvi su npr. : baciti, doi, donijeti, dovriti, isplesti,
maknuti, naspavati se, nauiti, pocrvenjeti, poisprodavati, progovoriti, viknuti, poeti.11

10 Nav. dj. : E. Babi, str. 230.

11 S. Babi i sur. (2000.) Hrvatski pravopis, kolska knjiga, Zagreb, str. 80.
9

3.3.

Izricanje vida

Izricanje vida, tvorba vidskih parnjaka, ulazi zapravo u tvorbu glagola od

glagola, ali je ta problematika zbog vanosti ovdje izdvojena, naravno s drugim
pristupom, polazei od kategorije vida. Kao to je reeno u prethodnoj toki, rijetki su
primjeri vid skih parova kojima se opreci po vidu ne pridruuje i neka druga razlika u
znaenju. Isto je tako i na planu izraza pri izricanju vida kombinirano vie oznaka,
tvorbenih sredstava i naina, tj. odreeni se sadraj izrie prekinuto. Neki prefiks ili
sufiks izraava odreen vid, svrenost ili nesvrenost, samo u odreenoj okolini, u vezi
s odreenim morfima, a s drugima to ne znai.12
Neki glagoli mogu biti i svreni i nesvreni. Takav je npr. glagol vidjeti; na
pitanje to vidi? moemo odgovoriti Vidim dijete, auto itd., ali na pitanje Vidi li
dijete? moemo odgovoriti Ne, kad ga vidim, rei u ti. U toj reenici vidim
moemo zamijeniti s ugledam, glagolom svrena vida. Takvi su takoer veerati,
objedovati itd. te veina glagola na -irati, npr. telefonirati, lakirati, ali muzicirati,
dirigirati. Glagoli koj i mogu biti i svrenoga i nesvrenoga vida nazivaju se dvovidnim
glagotima.13

12 Isto
13 Isto
10

3.4.

Lice

Glagolski oblici s oznakom lica nazivaju se s prezivim, linim ili finitnim, a

oblici bezoznake lica nes prez ivim, imenskim ili infinitnim. Sprezivi su oblici: prezent,
aorist, imperfekt, perfekt, pluskvamperfekt, futur prvi, futur drugi, imperativ,
kondicional prvi i kondicional drugi.
Nesprez ivi su oblici: infinitiv, prilog sadanji, prilog proli, pridjev radni i
pridjev trpni. Glagoli koji po svojem znaenju dolaze samo u 3. licu, ali bez subjekta,
nazivaju se bezlinim glagolima. To su glagoli zbivanja i stanja koja se odnose na iva
bia i prirodne pojave uope: initi se, pozliti; snijeiti, smrkdvati se, grmjeti; prezent
ini se, snije grmi itd. U oblicima u kojima se razlikuje rod, upotreblj ava se srednji
rod, npr. pozlilo mi je, inilo mi se, snijeilo je, smrkdvalo se. Bezlini su i glagoli kao
boljeti, zelenjeti se, koji se povezuju sa subjektom, ali opet samo u 3. licu: boli me
glava, trava se zeleni itd.14

3.5.

Stanje

Glagolskim stanjem ili dijatezom izrie se odnos izmeu subjekta reenice i

glagolske radnje. Prema tome vri li subjekt radnju ili je trpi, tj. vri je netko drugi na
njemu, razlikuju se dva glagolska stanja: radno s t a nje ili aktiv i trpno stanje ili pasiv.15

3.6.

Prelaznost

Osobina glagola da mu radnja prelazi - ili ne prelazi na objekt (stvara ga, vri se na
njemu ili ga obuhvaa) naziva se prelaznost (predmetnost, objektnost). Glagoli koji
otvaraju mjesto objektu nazivaju se objektnim (predmetnim) glagolima, a oni koji
14 Pranjkovi M. (2011.) : Moj hrvatski 6, Naklada Alfa d.o.o., Mostar, str. 27.
15 Isto
11

nemaju te osobine apsolutnim glagolima. Prelaznost se oituje kao rekcija glagola, koja
je dio glagolske valentnosti. Razlikuju se izrav n a (direktna, nezavisna) i n e izravna,
kosa (indirektna, zavi sna ) prelaznost. Izravna prelaznost svojstvo je glagola s bliim
objektom (objektom u akuzativu) a koji se nazivaju prelaznim (tranzitivnim) glagolima.
Ostali su glagoli neprelazni (intranzitivni).16
Posebnu vrstu glagola s obzirom na objekt ine glagoli s povratnom zamjenicom
se, nazivaju se p ovra tni glagoli. Prelazni glagoli nazivaju se i pravim prelaznim
glagolima za razliku od drugih objektnih glagola, koji su takoer prelazni na neki nain,
ali imaju objekt u drugom padeu. Objekt uz prelazni glagol ne mora biti uvijek izreen.
Neki glagoli mogu biti prelazni i neprelazni u razliitim znaenjima. Prelazni glagol
itati neprelazan je u primjerima kao ona je itala ve s pet godina, gdje itala znai
znala je itati. Reenica Pjeva u operi znai da je tamo . Kada se od neprelaznih
glagola predmetkom naine novi, sloeni su glagoli obino prelazni: spavati - prespavati
(no), skoiti - preskoiti (potok).17

3.7.

Povratni glagoli

Od njih je potrebno razlikovati oblike nepovratnih glagola koji se tvore tom

zamjenicom, pasiv i bezline konstrukcije. Povratni su glagoli neprelazni a zamjenica se
formalno je obiljeje neprelaznosti. Zamjenica se daje glagolima i dodatna znaenja, a
svi se povratni glagoli mogu svrstati u tri temeljna tipa. To su: pravi povratni glagol i
uzajamno povratni glagoli, nepravi povratni glagoli.
3.8.

Vrijeme

Za izricanje kategorije vremena postoji sustav linih indikativnih oblika od

sedam paradigmi. Pojedine paradigme nazivaju se glagol s kim vremenima. To su:
prezent ili sadanje vrijeme, za prolost aorist ili prolo svreno vrijeme imperfekt ili
prolo ne svreno vrijeme perfekt ili opeprolo vrijeme pluskvam perfekt ili Pretprolo
16 Isto
17 Nav. dj. : S. Babi i sur., str. 29.
12

vrijeme za budunost futur prvi ili budue vrijeme futur drugi (egzaktni) ili pred budue
vrijeme.
Kategorija vremena povezana je s vidom. Imperfekt, na primjer, mogu imati
samo nesvreni glagoli. Aoristni oblici nesvrenih glagola imaju znaenje imperfekta.
Kako funkcionira sustav glagolskih vremenskih paradigmi, govori se u sintaksi. Razlika
u vremenu postoji i izmeu dviju paradigmi linih oblika kondicionala, koje se nazivaju
kondicional prvi ili sadanji i kondicional drugi ili proli.

13

4. OBLICI
1. Glagolski oblici od jedne rijei zovu se jenostavni, nesloen i ili s i n tetski, a od
dviju ili vie rijei sloeni ili perifrastiki.
2. Sloeni oblici tvore se od infinitnih oblika glagola koji se spreu i oblika glagola biti,
htjeti i bivati, koji se nazivaju pomoni glagoli. Glagol bti upotrebljava se za tvorbu
perfekta (nesvreni prezent), pluskvamperfekta (perfekt i imperfekt), futura drugoga
(svreni prezent), kondicionala prvog (aorist), kondicionala drugog (kondicional prvi) i
trpnog stanja (veina odgovarajuih oblika). Glagol htjeti upotrebljava se za tvorbu
futura prvog (prezent), a glagol bivati za tvorbu trpnog stanja.18
INFINITIV: pisati napisati
VREMENA:
-

prezent: piem napiem

aorist: napisah
imperfekt: pisah
perfekt: pisao sam napisao sam
pluskvamperfekt: bio sam pisao bio sam napisao

NAINI:
-

imperativ: pii napii

kondicional I.: pisao bih napisao bih
kondicional II.: bio bih pisao bio bih napisao
optativ: pisao napisao

PRILOZI:
-

prezentski: piui
proli: napisavi

PRIDJEVI:
-

radni/aktivni: pisao napisao

trpni/pasivni: pisan napisan

18 Autor: Pandi I., lanak preuzet na mrenom mjestu Hrvatski jezik dostupan svima
http://hrvatskijezik.eu/glagoli/ (11.01.2015)

14

ZAKLJUAK
Nain vrenja glagolske radnje obuhvaa razliite semantike skupine radnji. One se
odnose na tijek radnje u vremenu (poetak, zavretak itd.), postizanje svrhe, koliinu,
intenzitet radnje u odnosu na subjekt, objekt i radnje drugih glagola srodna znaenja.
Glagoli gramatiki izriu pojam radnje kategorijama od kojih su neke svojstvene
i drugim vrstama rijei, a neke pak samo glagolima. Glagol karakteriziraju kategorije vi
da, lica, naina, vremena, stanja, povratnosti, prijelaznosti, rekacije i valentnost , broja i
roda. Izricanje vida, tvorba vidskih parnjaka, ulazi zapravo u tvorbu glagola od glagola,
ali je ta problematika zbog vanosti ovdje izdvojena, naravno s drugim pristupom,
polazei od kategorije vida.
Neki glagoli mogu biti i svreni i nesvreni. Glagolski oblici s oznakom lica
nazivaju se s prezivim, linim ili finitnim, a oblici bezoznake lica nes prez ivim,
imenskim ili infinitnim. Sprezivi su oblici: prezent, aorist, imperfekt, perfekt,
pluskvamperfekt, futur prvi, futur drugi, imperativ, kondicional prvi i kondicional drugi.
Za izricanje kategorije vremena postoji sustav linih indikativnih oblika od sedam
paradigmi. Pojedine paradigme nazivaju se glagol s kim vremenima. Dakle glagoli su
veoma vani za hravtski jezik s obzirom na povijesno prouavanje i sve mogue analaze
istih. Kao i u svakom jeziku glagoli hrvatskog jezika mogu izrei u kojem vremenu,
vidu, obliku licu itd. se dogaa radnja, i pomoi boljem tumaenju jezika.

15

LITERATURA

Bari E. i sur. (1997.) Hrvatska gramatika, kolska naklada, Zagreb.

Pandi I., lanak preuzet na mrenom mjestu Hrvatski jezik dostupan svima
http://hrvatskijezik.eu/glagoli/ (11.01.2015)
Pranjkovi M. (2011.) : Moj hrvatski 6, Naklada Alfa d.o.o., Mostar, str. 27.
S. Babi i sur. (2000.) Hrvatski pravopis, kolska knjiga, Zagreb, str. 80.
S. Teak i S. Babi (2003.) Gramatika hrvatskog jezika, kolska knjiga,
Zagreb

16