SVEUILITE U ZAGREBU

FILOZOFSKI FAKULTET
Ivana Luia 3

Kristina Jelini
RIMSKA KERAMIKA LOKALNE PROIZVODNJE NA PODRUJU
HRVATSKOG DIJELA RIMSKE PROVINCIJE GORNJE PANONIJE

DOKTORSKA DISERTACIJA

Zagreb, 2009.

SVEUILITE U ZAGREBU
FILOZOFSKI FAKULTET
Ivana Luia 3

RIMSKA KERAMIKA LOKALNE PROIZVODNJE NA PODRUJU

HRVATSKOG DIJELA RIMSKE PROVINCIJE GORNJE PANONIJE

DOKTORSKA DISERTACIJA

Mentor

Kandidat

dr. sc. Zoran Gregl

mr. sc. Kristina Jelini

Zagreb, 2009.

1. Uvod

Prilikom arheolokih istraivanja i rekognosciranja najbrojniju pronaenu pokretnu

arheoloku grau ini keramika. Rimska keramika je raznovrsna i time pokazuje raznolike
potrebe u antici za posuem od pripreme, serviranja do pohrane hrane. Ovaj rad donosi
analizu jedne vrste rimske keramike koja je bila znaajan dio svakodnevnice antikog
ovjeka. Radi se o keramici koja se svakodnevno koristila prilikom pripreme, kuhanja i
serviranja hrane i koja je koritena za uvanje namirnica. U nekim sluajevima za to je
koriteno luksuzno, ponekad metalno i stakleno posue. Ipak, u veini sluajeva radi se o
keramici koja nije luksuzna i kvalitetno izraena ve je djelo mnogobrojnih bezimenih
lonara ili to je jo ee onih ljudi kojima to nije bio zanat ve usputni posao kojeg su
obavljali za svoje svakodnevne potrebe uz druge obveze.
U radu se analizira upravo ta vrsta keramike: keramika koju su izraivali pojedinci i koja nije
proizvod organizirane proizvodnje. Podruje njezine distribucije je ono to je vano i
odreujue za ovu vrstu keramike, a to je malo lokalno podruje izvan kojeg se keramika
tipina za to podruje mikro regiju ne moe nai. Unutar mikroregije nalazi se specifina
keramika prepoznatljiva po svojim oblicima, tehnologiji izrade i strukturi.
Pri izradi ovog rada zadatak je bio pregled keramikog materijala hrvatskog dijela rimske
provincije Gornje Panonije, definiranje osnovnih pojmova vezanih za ovu problematiku i
obrada dijela materijala reprezentativnog uzorka ove vrste keramike. Taj reprezentativni
uzorak je temeljito obraen na temelju makroskopskog opaanja, tipoloki, za njega su potom
traene analogije, a osvrtom na analogije i temeljem dokumentacije ta keramika je datirana.
Taj uzorak ini keramika s lokaliteta Virovitica - Kikorija jug i Oreac. Iz preostalog dijela
provincije keramika je pregledana i fotografirana s ciljem da se prezentira razliitost tog
materijala od jednog lokaliteta do drugog i time dokae njegovo lokalno obiljeje.
Najvanije korake u istraivanju rimske keramike hrvatskog dijela Gornje Panonije napravila
je Branka Viki - Belani u mnogobrojnim radovima (Viki 1971, 91-110; Viki, Gorenc
1969; Viki Belani, Gorenc 1958, 76-102; Viki Belani 1965, 89-112; Viki
Belani 1967; Viki Belani 1968a 509 533; Viki Belani 1968b, 76 102; Viki
Belani 1970, 159 -188; Viki Belani 1972. 1973. (1974), 75 127; Viki Belani
1

1975, 25-45; Viki Belani 1983. 1984, 119 166). Objavljujui materijal s vie vanih
antikih lokaliteta u Gornjoj Panoniji ona je dala temeljne podatke o antikoj keramici. Pored
njenih nezaobilaznih radova u novije vrijeme napisano je vie radova (Gregl 1982; Koevi;
Makjani 1986/1987; Makjani 1995; Makjani 1996; Oani 1998; imi Kanaet 1999;
Bugar 2000a; Bugar 2000b; Katavi 2000; Kordi 2000; Loli, Petrinec 2000; Katavi 2001;
Kordi 2001; Wiewegh 2001; Vidoevi 2003; Wiewegh 2003; Wiewegh 2004; Gregl 2007;
Mileti 2007; Tkalec, Karavani, iljeg, Jelini, 2007) koji su usmjereni na istraivanje
keramikog antikog materijala to je izuzetno vano s obzirom na veliki broj novih
istraivanja i na veliku koliinu materijala koja je pri tim istraivanjima pronaena. Smatram
da je uporabna keramika vaan dio keramike grae ne samo zbog toga to nerijetko
predstavlja veinu pronaene keramike prilikom istraivanja ve zbog jednostavne injenice
to se radi o posuu koje je bilo nezaobilazni dio svakodnevnice u antici.
Prostor unutar kojeg se obrauje keramiki materijal je dio dananjeg hrvatstkog dravnog
teritorija na kojem se nalazila rimska provincija Gornja Panonija, koja izlazi iz dananjih
administrativnih okvira Republike Hrvatske. To znai da je obradom keramikog materijala
obuhvaeno podruje juno od Mure i Drave u Hrvatskoj na sjeveru (misli se na hrvatsko
maarsku dravnu granicu), na zapadu je to dravna granica s Republikom Slovenijom, na
jugozapadu potez na liniji Snenik, juno od Karlovca prema dravnoj granici s Republikom
Bosnom i Hercegovinom. Na istoku to bi bila granica izmeu rimskih provincija Gornje i
Donje Panonije koja nije u potpunosti jasna. Najistoniji lokaliteti koji su uzeti u obzir za
razmatranje pri izradi ove teme su Oreac, Macute i Kutinska Lipa (karta 5, str. 224), ali treba
napomenuti kako oni nisu najistonija naselja Gornje Panonije.
Uporabna keramika lokalne proizvodnje je vrsta arheolokog materijala u kojem se dobrim
dijelom osjeaju prapovijesne tradicije koje su redovito proete rimskim obiajima to je
rezultiralo oblicima i ukrasima kakve danas nalazimo. Razliita prapovijesna podloga i jaina
rimskog utjecaja i dominacije oblikovali su lokalno izraenu keramiku to je rezultiralo
njenom raznolikou. Kako bi se shvatilo do ega je dolo, ovdje e se dati saeti pregled
povijesnih zbivanja. U kontekstu ove teme ta povijesna zbivanja imala su kao posljedicu
promjene i novosti u svakodnevnom ivotu to se odrazilo na predmete koje su koristili
stanovnici ovog prostora u antici. Ono to je vano za shvaanje keramike lokalne
proizvodnje je rasprostranjenost razliitih panonskih i keltskih plemena prije dolaska
Rimljana, njihov odnos i proimanje njihovih kultura, ouvanost njihovih tradicija i
2

vrijednosti, organizacija politikih i pravnih cjelina u prostoru usko povezanim sa

zemljopisno oblikovanim prirodnim cjelinama. Izgradnjom cesta u antici, neki su lokaliteti
bili izloeniji utjecajima od onih koji su bili dalje od glavnih putova. Udaljenost i odnos
pojedinih lokaliteta od centra agera u kojem su se nalazili takoer se odrazila na utjecaje i
razvoj i ove vrste materijala.
Lokalno izraivana keramika nije vezana uz trgovinu na vee udaljenosti, o emu e kasnije
biti vie rijei. Ona je mogla biti proizvedena samo za potrebe obitelji i imanja, ipak kada je
bila namijenjena prodaji (uvijek u neposrednoj blizini mjesta proizvodnje) za to su bile
potrebne dobre komunikacije. Prometnice svake vrste su bile izuzetno vane od samog
poetka rimskog carstva zbog lakeg i breg prebacivanja vojske, ali i zbog trgovine i
gospodarstva (Sanader 2008, 21). U Gornjoj Panoniji, u hrvatskom dijelu otkriveni su tragovi
na vie mjesta cesta razliite vanosti, a dio njih poznat je iz izvora (Itinerarium Antonini 129
31, 259 - 61, Tabula Peutingeriana, Itinerarium Hierosolymitanum/Burdigalense 560 - 63,
Ravennatis Anonymi)(Kukuljevi Sakcinski 1873, 86 157; Fulir 1969, 363 431; Viki,
Gorenc 1969; Gregl 1980, 18 22; Lovrenevi 1980, 233 248; Soproni 1980b 213 214;
Lovrenevi 1981, 195 208; Gregl 1984, 7 14; Tomii 1986, 183 - 218)(karta 1 2).
U radu se temeljito obrauje uporabna keramika s lokaliteta Virovitica - Kikorija jug i
Oreac (poglavlje 3) i daje se osvrt (poglavlje 6) na keramiku s drugih lokaliteta s hrvatskog
podruja rimske provincije Gornje Panonije, kao i njihova meusobna usporedba. Temeljita
obrada keramike svakog od lokaliteta nije bila mogua u okvirima ovog rada te je dan primjer
obrade uporabne keramike lokalne proizvodnje na reprezentativnom uzorku dvaju lokaliteta.
Problematika uporabne keramike lokalne proizvodnje je sloena i zahtjeva individualni
pristup svakom lokalitetu, posebno ukoliko se radi o velikim naseljima i gradovima.

1.1. Osvrt na povijesna zbivanja

S obzirom na ometanje trgovakih putova te pljakake pohode Tauriska, Rimljani su morali

poevi od 2. st. pr. Kr. povremeno intervenirati vojnim akcijama na podruju sjeverozapadne
i sredinje Hrvatske (Mczy 1974, 31 32; Barkczi 1980, 87 88; Radman Livaja 2004,
15).
Nakon vie vojnih pohoda i ratovanja poetkom 1. st. po. Kr. sve su pobune protiv Rima
uguene i poinje razdoblje kada Rimljani u sjeverni i sjeverozapadni dio Hrvatske, donose
svoj politiki i drutveni ustroj. Krajem prvog desetljea 1. st. po. Kr. Ilirik se dijeli na dva
dijela i tada nastaje Illyricum Inferius. 1. st. po. Kr. je vrijeme kada rimska vojska jo uvijek
boravi, iako u sve manjem broju, u meurijeju Save i Drave, a njen konaan odlazak na
dunavski limes dogaa se u potpunosti u 2. st. kada dolazi do nove podjele, te se Donji Ilirik
dijeli na dva dijela koji se nazivaju Gornja i Donja Panonija odnosno Pannonina Superior i
Pannonia Inferior, kojima su sredite bili Carnuntum i Aquincum. Slijedi razdoblje
gospodarskih uspona i padova koji su usko povezani s povremenim barbarskim upadima i
graanskim ratovima gdje su nuno stradala nezatiena sela, postaje uz ceste i druga
neutvrena naselja te gospodarstvo.
Od svih barbarskih upada, za Gornju Panoniju najvaniji su prodori Kvada i Markomana. Ti
prodori zbivali su se veim dijelom u sjevernom dijelu Gornje Panonije, a 170. g. su u svom
pljakakom pohodu doli ak do Aquileije. Pljake i upadi Markomana i Kvada, ratovi s
njima te dolazak novih vojnih jedinica na teritorij Gornje Panonije u drugoj polovini 2.
stoljea oznaavaju velike promjene. Radi se o padu prosperiteta, ali i pojavi kuge koja je
dola s legionarima s Istoka (strijelci iz Sirije i Afrike i druge postrojbe iz Afrike) koja je
mogla prouzroiti smrt velikom dijelu stanovnitva to se vidi kao velika promjena u
nekropolama, (za pretpostaviti je da su pored kuge s Istoka donjeli i razliite utjecaje koji se
mogu vidjeti i u arheolokom materijalu). Markomani i Kvadi su pored pljaki u roblje odveli
dio stanovnitva i zaplijenili stoku. O burnim dogaajima u drugoj polovini 2. stoljea
svjedoe i ostave novca, slojevi paljevine pronaeni pri istraivanjima civilnih i vojnih
naselja, nesustavno ukopavanje na grobljima, manji broj natpisa, vea koncentracija vojnih
postrojbi. Tek nakon velike pobjede Marka Aurelija 179. godine, stanje u Gornjoj Panoniji se
polako smiruje te se za Komoda zapoinje s izgradnjom i obnovom. Oporavak je tekao polako
4

i teko budui da su se povremeno dogaali upadi barbara, a teta i posljedice markomanskih

ratova su bile velike (Mczy 1974, 194 - 195; Barkczi 1980, 96 99; Gregl 1997, 9 10;
Radman 2004, 20).
Car Dioklecijan je donio brojne reforme koje osiguravaju mir, a jedna od reformi koja se
posebno odraava na Panoniju je nova administrativna podjela Panonije na etiri dijela:
Pannonia Savia juno od Drave i Panonia Prima sjeverno od Drave, na podruju prijanje
Gornje Panonije, a na dijelu gdje se prije nalazila Donja Panonija, juni dio se naziva Panonia
Secunda, a sjeverni Panonia Valeria. Nemir i pustoenje Savije u 4., a osobito poetkom 5.
stoljea donose provale razliitih barbarskih plemena zbog kojih se oni koji su preivjeli
pljake i razbojstva sele iz svojih naselja i gradova. Od vremena Valentinijana III (425.-455.),
Savija je otvorena za naseljavanje Huna to je takoer velika promjena na ovim prostorima
(Mczy 1974, 92, 273; Barkczi 1980, 89, 93; Fitz 1989, 126; Soproni 1980a, 58 59;
Pinterovi 1990, 79; Hoti 1992, 133, 142, 144, 152 153; Sanader 2001, 86 - 87; Radman
Livaja 2004, 18 - 22).
Za problematiku lokalno izraene keramike nisu vana samo zbivanja za vrijeme Rima,
razvoj komunikacija i novih utjecaja. Kao to je gore spomenuto vana je i prapovijesna
podloga. Na prostoru hrvatskog dijela rimske provincije Gornje Panonije ivjelo je vie
panonskih plemena prije nego to su doli Kelti. Ta plemena koja su prethodila Keltima bila
su nosioci razliitih tradicija to je zasigurno bilo vidljivo i u oblikovanju posua. Razliita
plemena su imala razliite tradicije pa tako i u oblikovanju keramike to je u razliitoj mjeri i
oblicima preivjelo i vidi se u keltskoj materijalnoj kulturi. Plemena koja se spominju u
izvorima su Serretes, Serapilli, Iasi, Latobici, Varciani, Colapiani, Oseriates. Na podruje
gdje borave ta plemena dolaze Kelti Taurisci (Domi Kuni 2003, 176 - 179). Spajanjem
keltskog elementa i tradicije plemena koja su ivjela prije njihova dolaska stvorena je podloga
za oblikovanje lokalno izraene uporabne rimske keramike kakvu mi danas nalazimo.
Pregledom objavljene literature, obradom keramike i uvidom u dio grae uoeno je kako
meu lokalno izraenom keramikom postoje razlike u oblikovanju, tehnolokoj izvedbi,
strukturi i ukraavanju. Namee se zakljuak kako je raznovrsna prapovijesna podloga barem
dijelom uzrok toj keramikoj tipolokoj, tehnolokoj i dekorativnoj raznolikosti. Strukturalna
raznolikost ima veze s razliitim tlom i raspoloivim sirovinama u pojedinim podrujima.

Karta 1. Tabula Peutingeriana (La Table de Peutinger, 1860, IV, 1, isjeak).

Karta 2. TIR L 33 (isjeak)

1.2. Zemljopisno prirodne cjeline i prometnice

Podruje sjeverozapadne Hrvatske gdje se nalazio dio Gornje Panonije reljefno je raznolik
(karta 3). Zemljopisna obiljeja prostora i prirodne cjeline koje iz njega proizlaze su vane za
ovu temu, ali i daleko vie od toga budui da su prema njima oblikovana i neka
administrativna rjeenja. To su podruja koja svojim bogatstvima i resursima omoguavaju
funkcioniranje njegova sredita. Tako se npr. smatra kako je ager municipija Andautonije
omeen Medvednicom, Samoborskim gorjem, Vukomerikim goricama i rijekom Zelinom
(Nemeth Ehrlich, Kuan palj 2003, 108, 110; Nemeth Ehrlich, Kuan palj 2007, 9
10). Zapadno od andautonijskog municipalnog podruja nalazi se Neviodunum ije se
podruje nalazilo izmeu Krke, Save, Kupe, Samoborskog gorja (Lovenjak 2003, 93). Iz ova
dva primjera vidi se kako su administrativna podruja omeena prirodnim granicama.
Prirodni uvjeti su vani za temu keramike, pa tako i za keramiku lokalne proizvodnje. Blizina
vode, uma, kakvoa gline i moguih primjesa ono su to jednim dijelom odreuje strukturu
keramike jednog podruja i razlikuje je od strukture keramike drugog podruja. Oblikovanje
posua i rairenost tog oblika na nekom podruju ovisi i o prirodnim cjelinama te o
povezanosti svih naselja u tom kraju bilo prirodnim putovima (rijeke, gorski prijelazi) ili
svjesno izgraenim cestama. Kako lokalno izraena keramika nije podrazumijevala
podmirivanje potreba irokog ve samo lokalnog trita i plasman robe na uskom podruju
prirodni elementi i ceste tu igraju bitnu ulogu. Ako izraeni lonci nisu bili namijenjeni
koritenju samo u obitelji ili na imanju, tada se roba prodavala na sajmovima i trnicama, a u
tom sluaju je vana blizina tog prodajnog mjesta odnosno mogunost da se u nekoliko sati
ode do prodajnog mjesta, proda roba i vrati u istom danu kui na vrijeme da se obave druge
dunosti (Peacock 1997, 198 199). Razgranatost cestovne mree, prirodne komunikacije i
udaljenost od mjesta gdje se roba mogla prodati na taj nain uvjetuju rasprostranjenost neke
vrste lokalno izraene keramike odnosno stvaranje mikroregija unutar kojih cirkulira
odreena vrsta lokalno izraene keramike. Od prometnica vani su bili i plovni putovi i to
Savom, Dravom Kupom, govorei o Gornjoj Panoniji. Plovni putevi nisu vani samo zbog
trgovine ve i zbog prebacivanja vojske od Italije do Istoka (Bojanovski 1993, 63 65;
Zaninovi 1993, 53; ael Kos 2003, 12; Sanader 2008, 25).

Za distribuciju lokalne keramike svakako su bile vane i manje sporedne ceste o kojima
imamo malo podataka. One su spajale sela i rustine vile meusobno, ali su vodile i do
glavnih cestovnih pravaca. Te sporedne ceste su omoguavale odlazak lonara na susjedne
trnice ili sajmove ili dolazak kupaca do njih. Tragove te trgovine i distribucije lokalno
proizvedene keramike vidimo po nalazima specifinih oblika i struktura keramike prisutnih na
malim podrujima i odsutnosti istih s drugih podruja.

Karta 3. Podruje sjeverozapadne Hrvatske.

2.

Uporabna

keramika

lokalne

proizvodnje:

definicija,

problem

proizvodnje i rasprostiranja te vrste keramike

Keramika koritena za pripremanje, kuhanje, uvanje i serviranje hrane, esto izraena od

grublje strukture, ponekad s premazom koji nije visokog sjaja i kvalitete, proizvedena unutar
mikroregije i namijenjena distribuciji iskljuivo unutar te mikroregije naziva se zajednikim
imenom uporabna keramika lokalne proizvodnje.
S obzirom na proizvodnju i podruje rasprostranjenosti keramikih proizvoda u literaturi i
praksi se razlikuju tri osnovne vrste tih proizvoda:
-

proizvodnja keramike u velikim gradskim i prigradskim radionicama s vrlo

specijaliziranim obrtnicima koji su proizvodili skupocjene keramike proizvode i
proizvode zahtjevne proizvodnje predviene za masovnu upotrebu i prodaju, a koja se
iz svog proizvodnog centra prodavala i do najudaljenijih centara Carstva. Ovakva
proizvodnja naziva se industrijskom s obzirom na koliinu proizvoda, organizaciju
proizvodnje, specijalizaciju lonara i distribuciju keramikih posuda,

keramika koja se proizvodila u malenim gradskim, prigradskim ili seoskim

radionicama i radionicama na rustinim vilama. Obrtnici su izraivali raznovrsnu
keramiku, odnosno nisu bili specijalizirani za proizvodnju samo jedne vrste keramike.
Ova keramika se prodavala i koristila na podruju provincije u kojoj je ona
proizvedena te se naziva provincijalna keramika. Ona se ne mora nuno susretati
unutar samo jedne provincije, moe se nai i u susjednim provincijama, odnosno na
graninim podrujima to uvijek ovisi o razvijenoj prometnoj mrei. Takoer, ovisno
o vrsti keramike, njenoj kvaliteti i zahtjevima trita ovisi i rasprostranjenost ove vrste
keramike,

postojao je dio trita, proizvodnje, prodaje i koritenja one keramike koju su

proizvodili pojedinani lonari koji se time nisu morali baviti cijelo vrijeme, ve po
potrebi. Proizvodili su uporabnu keramiku koja se svakodnevno koristila, a prodavala
se na lokalnom tritu. Ovu keramiku mogao je proizvoditi i pojedinac za potrebe
vlastitog kuanstva ili za potrebe imanja (Viki Belani 1968a, 509; Pollard 1988,
181 190; Pea 2007, 32). To je keramika lokalne proizvodnje.

10

11

Proizvodnja keramike za potrebe rustinih vila na samim vilama je dokazana i iskopavanjima,

ali je i logina s obzirom da se na vilama nastojalo proizvesti sve ono to je njenim
stanovnicima bilo potrebno, kako bi imanje bilo to vie samodostatno, to ukljuuje
postojanje razliitih obrtnika na vilama, a time i proizvodnju keramike (Sanader 1995, 98 99; Peacock 1997, 161 169).
Za razumijevanje ovog rada bitno je da se na poetku razjasni problematika uporabne
keramike lokalne proizvodnje, barem to se tie njenih dosadanjih saznanja, a problematika
se odnosi na proizvodnju, distribuciju, koritenje keramike, njezine korisnike, trajanje i
razvoj.
Velika politiko ekonomska zbivanja nuno su se odraavala na trgovinu, pa tako i trgovinu
keramikom (Viki Belani 1968a, 509). Ipak, odraavala se u mnogo manjoj mjeri, na
trgovinu i proizvodnju keramike lokalne proizvodnje ija se distribucija odnosi na malena
podruja, zbog toga to je potranja za takvom robom uvjetovana potrebom za svakodnevnu
pripremu hrane, a ne potrebom za luksuzom zbog ega se trgovalo na velike udaljenosti
skupocjenom robom. Posjedovanje keramike za kuhanje, spremanje, serviranje (ukoliko se
radi o lokalnoj keramici) i za uvanje je nunost, a ne stvar statusa i to je razlog zbog kojeg
ona ne ovisi o ekonomskoj moi pojedinca i ekonomsko politikim zbivanjima.
Podravina, gdje su smjeteni lokaliteti Virovitica - Kikorija jug i Oreac iji e se keramiki
materijal ovdje detaljno obraditi, dobro je povezana sa svim veim proizvodnim sreditima
Panonije koja su mogla nametnuti svoje proizvode, modu i ukus. Prije svega, to su Siscia,
Poetovio, Mursa i Cibalae. Ipak, to se tie same lokalne proizvodnje uporabne keramike,
utjecaj i imitacija tih centara su minimalni.
Koliina prodavane keramike lokalne proizvodnje na samom lokalitetu ovisila je o
svakodnevnim potrebama odnosno o troenju i razbijanju posuda, tj. o najelementarnijim
potrebama i svakodnevnim dogaajima, a ne o luksuzu koji je ujedno ovisio o bogatstvu, a
time i ekonomskim i politikim zbivanjima. Potrebe za uporabnom keramikom su
svakodnevne i praktine naravi, a potrebe za luksuznim posuem ovise o bogatstvu. Zanimljiv
je podatak kod Apicijevih recepata to za vie recepata nalae da se uzme nova posuda
(Slapak 1989, 16).

11

Uporabna keramika lokalne proizvodnje je prije svega morala zadovoljiti praktine i

tehnoloke uvjete, imati odreena geokemijska svojstva kako bi izvrila svoju ulogu. To je
bilo vano osobito za one posude koje su sluile za kuhanje. Estetika i ukraavanje za ovu
vrstu keramike nisu bili prioritet.
S obzirom na potrebe pojedinih vrsta posua ono se razlikuje na posue za kuhanje i
podgrijavanje, pohranu tekuih i krutih sadraja. Osobine posuda koje imaju jednu funkciju
nee biti dobre za druge zadatke. Zbog toga je potrebno prilagoditi posudu njenoj ulozi ili
proizvesti posudu koja e biti kompromisno rjeenje i zadovoljiti sve uloge (Rye 1988, 26 27).
U literaturi se esto spominju razliiti pojmovi: gruba, kuhinjska, domaa keramika. Pod tim
pojmovima misli se na keramiku, gore navedene tree grupe uporabnu keramiku koja moe
biti i lokalne proizvodnje, a koja je esto raena rukom, nekad je doraivana na kolu, a dio
posuda je u potpunosti izraen na kolu. Glina je mijeana s pijeskom, kvarcom, vapnencem i
tinjcem u razliitim omjerima i razliite granulacije. Boja peenja takoer je razliita i to ne
samo meu razliitim posudama ve su i same posude neujednaene boje (Mikl Curk 1973,
884), to je logino s obzirom na veliki broj lonara, stupanj njihove umjenosti i razliitim
jednostavnim peima u kojima je bilo teko kontrolirati stabilne uvjete. Takoer, te posude
nisu uvijek peene u peima jednostavnog tipa, one su mogle biti peene u iskopanim jamama
ili na otvorenom za tu svrhu napravljenom ognjitu. U tim uvjetima postupak peenja traje od
30 do 60 minuta (Peacock 1997, 25).
U naseljima gdje postoji kontinuitet iz vremena mlaeg eljeznog doba, nit vodilja pri
proizvodnji uporabne keramike lokalne proizvodnje je tradicija. Prapovijesne tradicije su za
oekivati i u lonarstvu budui da su one vidljive u politikoj, ekonomskoj, religijskoj i
kulturnoj svakodnevnici. Istraivanja groblja, kultova i naselja pokazuju ouvanje i
svojevrsnu renesansu latenskih obrtnikih vjetina to se naroito oituje u lonarstvu (Gabler
1982, 57128; Gabler 1990.-1991, 51). Tamo gdje postoji krai diskontinuitet u naseljavanju,
lokalna tradicija je neto manje prisutna, takoer, jaina tradicije ovisi i o brojnosti stanovnika
koje su tu Rimljani zatekli i jaini njihove organizacije prije dolaska Rimljana, vjernosti
vlastitim tradicijama i volji da se prepuste novim obiajima, ali i o volji Rimljana da provedu
svoje obiaje (Gabler 19901991, 61-62). Na lokalitetima kao to su Carnunutum, Brigetio,
Wien-Unterlaa, Gorsium javlja se rukom raena keramika datirana od 1. - 3. stoljea koja se
12

13

vee za lokalno stanovnitvo i njegove tradicije koje se dugo zadravaju (Gabler 1990 1991,
63).
Jednostavnost oblika je vana za proizvodnju, ali i za koritenje uporabne keramike lokalne
proizvodnje. Lokalni majstori su poznavali osnove proizvodnje keramike, osobine materijala
to je bilo osnovno za dobivanje posuda za tono odreenu namjenu. Ipak esto nisu
raspolagali i kvalitetnom sirovinom i odgovarajuim primjesama za poboljanje strukture
posua, te su zbog toga njihova vjetina i snalaljivost bile vane. Nedostajale su im i dobro
izraene keramike pei u kojima su mogli kontrolirati uvjete peenja. Sve je to utjecalo na
postupak izrade ove vrste keramike, a to je, da je ona oblikovana na jednostavan nain, od
sirovine koja im je bila na raspolaganju, da su tijekom desetljea i stoljea primjenjivane iste
tehnike pripreme sirovine, oblikovanja posuda i tretiranja njihovih povrina, s vrlo malim
promjenama u tehnolokom procesu i oblikovanju. Uporabna keramika koja je lokalno
proizvedena, esto je oblikovana rukom bez primjene kola, posebno ako se radi o
proizvodima koje je izradio lonar u seoskim sredinama (rustine vile, sela). Uporabna
keramika lokalne proizvodnje takoer je peena u jednostavnim peima, na otvorenoj vatri
ili u jamama. Izgradnja sloenih pei nije ni imala smisla, jer im se nije isplatila.
Kod uporabne keramike lokalne proizvodnje najei su latenski utjecaji (Viki Belani
1967, 26), ipak, ak i na prostoru hrvatskog dijela rimske provincije Gornje Panonije, ne
smije se generalizirati s takvim zakljucima. Uoavaju se razlike u keramikom materijalu
unutar spomenutog podruja, tonije izmeu pojedinih lokaliteta. Keramiki materijal iz
sjeverozapadnog dijela hrvatskog dijela Gornje Panonije, poznat je dijelom iz objava, a
uporabna keramika iz sjeveroistonog dijela te provincije predstavlja na neki nain novost i
tipoloki se razlikuje od keramike iz zapadnog, ali i junog dijela (Viki Belani, Gorenc
1958, 75 127; Viki - Belani 1965, 89 112; Viki Belani, 1967; Viki Belani
1968a, 509 533; Viki Belani 1968b, 76 102; Viki 1971, 91 110; Viki Belani
1972 1973, 75 132; Tomii 1975, 25 45; Viki Belani 1975, 25 - 45; ari 1979
1980, 125 150; Demo, 1982, 279 327; Gregl 1982, 57 - 63; Tomii 1982, 101 105, T.
XLVIII; Viki Belani 1983 1984, 119 166; Markovi 1984, 295 319; Bobovec 1986,
117, 122; Demo 1986a, 24 54; Demo 1986b, 115, 118; Gregl 1986, 128 129; Koevi,
Makjani 1986, 119 135; Nemeth Ehrlich 1986, 118, 120 121; Koevi, Makjani,
1986 1987, 25 70; Gregl 1990, 67 73; Markovi 1993, 26 30; imi 1994, 13 18;
13

Gregl 1997; Oani 1998, 27 80; Bugar 2000a; Bugar 2000b, 39; Katavi 2000, 41; Kordi
2000, 40; Loli, Petrinec, 2000, 40 42; Katavi 2001; Kordi 2001; Wiewegh 2001, 89
149; Gregl 2003, 469 479; Vidoevi 2003, 11 74; Wiewegh 2003; Wiewegh 2004, 121
140; Beki 2006; Gregl 2007, 221 331; Tkalec, Karavani, iljeg, Jelini 2007, 5 - 25).
To se ne moe objasniti slabom komunikacijom ta dva prostora budui da su bili vrlo dobro
cestovno povezani, ve jednostavno postojanjem razliitih mikro regionalnih cjelina unutar
kojih postoji razliito tipoloki oblikovana keramika za svakodnevnu upotrebu, koja je dakako
izraena od drugaije sirovine. Tu keramiku je ponekad i unutar iste mikroregije teko
usporeivati zbog injenice to ona nije rezultat industrijske masovne unificirane proizvodnje.
Ona je djelo niza brojnih lokalnih majstora koji su prije svega pojedinci, a ne obrtnici
organiziranih radionica, tako da je svaka posuda na neki nain unikatna, posebno ako se radi o
posuu koje je izraeno rukom. Ono to razlikuje keramiku istonog dijela Gornje Panonije
(govori se i dalje o hrvatskom dijelu te provincije) od zapadnog dijela je i nedostatak ukrasa
na gruboj keramici u onom irokom repertoaru i zastupljenosti. Koliina utjecaja prapovijesne
tradicije ovisi o kontinuitetu prapovijesnog i rimskog naselja, odnosno o ukorijenjenosti
prapovijesne lonarske (izmeu ostalog) tradicije, o umjenosti novih lonara da prenesu i
odre znanje.
Specifinosti uporabne keramike lokalne proizvodnje vezane su uz odreene mikroregije.
Unutar pojedine regije mogu se primijetiti izvjesne specifinosti kojih nema odnosno ne u
tolikoj mjeri u drugom kraju. Unutar mikro regije, meu samim lokalitetima opet postoje neke
razlike, tj. dio uporabne keramike lokalne proizvodnje koji se moe srediti iskljuivo na tom
lokalitetu. To se odnosi na oblik, ukrase i tehnologiju. Poznavanju ivota u antici prouavanje
keramike donosi mnogo, a prouavanje lokalno proizvedene keramike sa svim mikro
regionalnim posebnostima vano je za poznavanje svakodnevnih navika u pojedinim
podrujima i za poznavanje razliitosti izmeu pojedinih regija. Intenzivna arheoloka
istraivanja zadnjih godina donijela su veliku koliinu arheolokog materijala, a temeljita
obrada cjelokupne keramike grae omoguiti e da se mikroregije prepoznaju i zaokrue kao
cjeline. Pretpostavlja se da su se mikroregije razvile oko nekog centra, (ne nuno kolonije ili
municipija) uz pretpostavku postojanja razvijenih komunikacija te osnovnih sirovina (glina,
voda, ume). Do takvih zakljuaka za podruje Slovenije dola je Mikl Curk (Mikl Curk
1973, 893). Ipak, kao to e se u poglavljima koja slijede vidjeti, svaki pregledani lokalitet

14

15

unato blizini nekog centra ima i specifian materijal koji se razlikuje od lokalne keramike
tog centra.
Sirovina za proizvodnju keramike koja je koritena za kuhanje, pripremanje, serviranje i
uvanje hrane uzimana je iz neposredne blizine mjesta proizvodnje. Peene su u malim i
jednostavnim peima, u jamama ili na otvorenom ognjitu, u uvjetima koje je bilo teko
kontrolirati pa su stjenke posude neujednaene boje. Na posudama su jasno vidljivi tragovi
rada rukom i otisci prstiju lonara.
Uporabna keramika lokalne proizvodnje je zapravo svakodnevno koritena i zbog toga se brzo
troila to znai da se esto mijenjala i da je njezin ivotni vijek bio kratak - znatno krai od
vijeka trajanja luksuzne keramike koja je bila dobre kvalitete i koja se koristila dugi niz
godina. Nezgodno je jedino to to ta uporabna lokalno proizvedena keramika dugo zadrava
isti oblik pa kratkoa njenog vijeka koritenja u antici, u arheolokim kontekstima ne pomae
previe pri datiranju.
Prijevoz na velike udaljenosti ove krhke i nekvalitetne robe s kratkim vijekom trajanja nije
imao smisla te je logino da se ta keramika prevozila samo na minimalnim udaljenostima.
U junoj Panoniji i njenoj blioj okolici registrirano je vie keramiarskih proizvodnih centara
koji su svoju robu s lakoom mogli plasirati na trite zbog razvijene cestovne mree, ali
pored tih centara (Poetovio, Neviodunum, Andautonia, Aquae Iasae, Jalabet - Bartolovec,
Iovia (Botivo), Vipavska dolina, Brezje, Bobovk kod Kranja, Osek kod Gradia, Emona,
Celeia, Siscia, Mursa, Cibalae, Sirmium, Certissa) koji su proizvodili provincijsku keramiku
razliite namjene (Viki 1971, 91 92) postojao je veliki broj pojedinaca koji su izraivali
uporabnu keramiku ije je proizvode teko prepoznati i izdvojiti budui da nisu proizvedeni u
organiziranim radionicama i radi se o manjoj koliini robe koju je samom tom injenicom
tee pratiti.
Velika koliina uporabne keramike lokalne proizvodnje koja je tipoloki i strukturalno
raznolika, ukazuje na to da je postojao niz pojedinaca koji su radili keramiku za kunu
uporabu za ruralne, ali i urbane sredine, a o kojima se vrlo malo zna. Zbog velikog broja
samostalnih lonara koji djeluju u nekoj mikroregiji i utjecaju razliite uvezene robe, dolazi
do oblikovanja osebujnih i specifinih oblika koje je teko svrstati u odreene okvire upravo
zbog njihove posebnosti. Daljnjom obradom materijala svih istraenih lokaliteta i obradom
15

uporabne keramike lokalne proizvodnje kuhinjske i uporabne keramike, trebalo bi se moi

odrediti granice mikroregija.
U ovom trenutku se moe pretpostaviti da je na ''formiranje'' mikro regija utjecalo postojanje
zemljopisnih cjelina, prometne povezanosti, postojanja municipalnih centara i njihove blizine.
Na njihovo oblikovanje mogla je utjecati i pretpovijesna osnova odnosno organizacija ljudi
koji su na tom podruju ivjeli prije dolaska Rimljana i organizacija uprave u Carstvu. To su
neki osnovni i polazni elementi koje e u daljnjim istraivanjima ove vrste keramike trebati
dopuniti detaljnom analizom samog keramikog materijala gdje treba uzeti u obzir tradiciju
prapovijesnog lonarstava, osvrnuti se na onu keramiku koja je na podruju koje se ispituje
uvezena, razliite potrebe i zahtjeve trita. Bitan element u daljnjem istraivanju e biti i
usporedba keramike lokalne proizvodnje svih lokaliteta. U svakom naselju postojali su
razliiti utjecaji u razliitoj mjeri to se opet odrazilo na oblikovanje keramike.
Na ovom jugoistonom dijelu Gornje Panonije postoji municipalni teritorij ije je sredite bilo
na podruju dananjeg Daruvara - Aquae Balissae1, a prostire se u krugu od priblino 50 km
oko svog sredita. Taj municipalni prostor obuhvaa takoer podruje Virovitice i Oreca, a
organizirano je na nain da u njemu postoji niz sela i mjesta uz prometnice za prenoite i
promjenu konja: vici, pagi, mutatio, mansio. Oreac je tako iz izvora poznat kao mutatio
Bolenta2, a Virovitica - Kikorija jug nalazi se izmeu stanica na cesti (prema istom izvoru)
Mutatio Cocconis i Mansio Serota (pii Bukovica i Taborite/Borova(?)), pola kilometra
sjeverno

od

poloaja

Antunovac

gdje

je

uoena

rimska

cesta

(Itinerarium

Hierosolymitanum/Burdigalense 560-63, Kukuljevi - Sakcinski 1873, 108; Mayer 1935, 69

1

Taj prostor bio je naseljen Jasima, tonije radi se o podruju od Varadinskih Toplica i rijeke Sutle na zapadu,
Dravom prema istoku do Slatine, zatim na jugozapad do Velike, prema jugu do podruja gdje ono granii sa
sisakim podrujem te na jugozapad gdje granii s podrujem municipija Andautonia. Ekspanzijom Tauriska,
Jasi dospijevaju pod njihovu vlast u 3. st. pr. Kr. te se s drugim plemenima koje su Kelti pokorili smatraju
nosiocima latenske kulture koju su na ovom podruju zatekli Rimljani. Epigrafski izvori upuuju na ouvanje
imena i jezika Jasa i prihvaanje keltskog materijala i drugih aspekata kulture. Naselje Tauriska s ponekim
tradicijama starijeg autohtonog stanovnitva pronaeno je nedaleko od Virovitice - Kikorije jug na lokalitetu
Virovitica - Kikorija sjever (udaljeni su oko 300 m) koje je datirano od druge polovice 2. do u drugu polovicu 1.
st. pr. Kr. Na Virovitici Kikoriji sjever meu keramikim nalazima ima i onih posuda koje se mogu pripisati
tradiciji panonskog autohtonog stanovnitva kojeg su Kelti tu zatekli. Istraivanja i pronaeni materijal govore o
jakom utjecaju i prisutnosti Tauriska dok antroponimi i natpisi govore o ouvanosti panonskog stanovnitva
(Domi Kuni 2003, 178; Horvat, Lovenjak, Dolenc Vii, Lubina-Tuek, Tomani-Jevremov, ubic 2003,
158; Schejbal 2003b, 395 396; Dizdar 2005 (2006) 89; Dizdar 2006, 59; Dizdar, 2007, 39, 43).
2

Prema Itinerarium Hierosolymitanum/Burdigalense 560-63 (Kukuljevi Sakcinski 1873, 108; Soproni 1980b,
213).

16

17

82; Soproni 1980b, 213; Schejbal 2003a, 95 120; Schejbal 2003b, 393 416; Schejbal
2004, 99 - 103). Tri lokaliteta s ovog municipalnog podruja (Oreac, Virovitica - Kikorija
jug i Macute) imaju tipoloki, tehnoloki i strukturalno srodnu keramiku, a postavlja se pitanje
ima li to veze tim municipalnim podrujem. Pomalo je preuranjeno za odgovor na to pitanje
budui da barem do sada juno od Bilogore nema keramikih nalaza koji bi upotpunili
poznavanje keramike lokalne proizvodnje s tog municipalnog teritorija. S obzirom na veliinu
podruja, pretpostavljam u ovom trenutku kako se podruje nekog municipaliteta ne moe
podudarati u potpunosti sa specifinostima oblikovanja lokalne keramike jer, kako e se u
kasnijim poglavljima vidjeti, na formiranje keramikih oblika, ukrasa i tehnologiju utjeu
brojne injenice i svaki lokalitet je sa svojom lokalnom proizvodnjom zasebna cjelina koja
zahtijeva individualan pristup povijesnoj pozadini tog kraja, osvrt na zemljopisne uvjete,
cestovnu povezanost i odnose prema drugim okolnim naseljima. Za svaki lokalitet svi ti
elementi su razliiti to je i uzrok raznolikosti lokalno proizvedene keramike.
Umjenost lokalnih lonara sigurno nije bila dobra kao u organiziranim radionicama, posebno
u onim specijaliziranim. Zbog toga su jednostavni oblici prisutni jer ih je bilo i najlake
napraviti, a vjerojatno su bili i najpraktiniji. Jednostavnost i praktinost su u svakom sluaju
za posue u svakodnevnoj upotrebi u domainstvu bili vani.
Uporabna keramika se nije samo proizvodila u selima i u rustinim vilama za potrebe tih vila i
sela. Nju su proizvodili i u radionicama u veim centrima. Radi se o keramici proizvedenoj u
radionicama koja je i tehnoloki superiornija, radili su je lonari koji se bave proizvodnjom
keramike te su je pekli u peima gdje su mogli kontrolirati uvjete peenja. Tako proizvedena
keramika moe biti lokalnog karaktera samo ako je namijenjena lokalnom tritu, tj. ona je
lokalnog karaktera po svojoj distribuciji. Keramika koju su izradili pojedinci - lonari izvan
organiziranih radionica za potrebe svojih sredina, u mikroregijama, tehnoloki je inferiorna jer
je peena u jednostavnim peima ili bez njih, esto je raena rukom, ponekad je doraena na
kolu. Ona je loije kvalitete budui da ti pojedinci lonari nisu imali uvjeta, a ni potrebe
stvoriti dobro kontrolirane uvjete proizvodnje. Uporabna keramika, pa tako i ona za kuhanje
nije zahtijevala nikakve posebne tehnike pa ni upotrebu kola za njenu izradu, ali je morala
imati odreene tehnoloke specifinosti kako bi mogla sluiti svojoj svrsi (Peacock 1997, 28).
Zbog toga smatram da treba razlikovati uporabnu keramiku lokalne proizvodnje na onu
proizvedenu u radionicama gdje su radili obueni lonari gdje se proizvodilo i provincijsku
17

keramiku, od uporabne keramike koju su proizvodili ljudi koji su to radili povremeno, po

potrebi koja se pokazala na lokalnom tritu ili za vlastite potrebe. Prva skupina uporabne
keramike je zbog tehnolokih predispozicija kvalitetnija od ove druge i mogla je utjecati na
drugu ukoliko to zemljopisni i cestovni uvjeti potpomau.
Podruje unutar kojeg je cirkulirala lokalno proizvedena keramika prema istraivanjima koja
su provedena na intenzivno iskopavanim i objavljenim lokalitetima govore kako se radi o
podruju distribucije od oko 30 km (Petznek 1997 (1998), 170, 190).
Kada se u ovom radu govori o lokalnoj proizvodnji i lonarima koji su manje vjeti to znai
samo to da su manje vjeti od lonara kojima je to zanimanje, ali oni ipak posjeduju odreenu
vjetinu i znanje. Za vrhunski proizvod pored izvrsnog znanja i vjetine potrebni su i drugi
uvjeti kao to su dobra glina i dobra pe, povoljni uvjeti za proiavanje gline, suenje i
hlaenje posuda. Na sve te uvjete lonar kao pojedinac koji se time povremeno bavi nije
mogao utjecati i nije ih mogao osigurati jer mu se za malu koliinu proizvoda koju je radio za
svoje malo trite to nije ni isplatilo.
Proizvodnja uporabne keramike iskljuivo za lokalno trite itekako ima smisla. Transport
robe, pa tako i keramike ukljuuje vee cijene, ali i neuinkovitost (Garnsey, Seller 1987, 90)
ukoliko se radi o krhkoj i manje kvalitetnoj robi koja ne bi izdrala putovanje. Transport
ovakve robe takoer nema smisla pogotovo na onim mjestima gdje je postojala glina, voda i
dovoljno ume za loenje pei te je zbog toga i logino da se u najmanjim sredinama razvila
proizvodnja uporabne keramike na nivou pojedinih lonara koji su te proizvode radili
povremeno, ovisno o potrebama zajednice. Ipak je i te potrebe trebalo predvidjeti zbog
planiranja proizvodnog procesa i njegovih tehnolokih zahtijeva: uzimanje sirovine, suenje
posuda, peenje i hlaenje. Za pretpostaviti je da su takvi lonari imali svojevrsnu zalihu
svojih proizvoda te da su se tom djelatnou bavili u etapama zbog tehnoloke prirode
proizvodnog procesa.
Dugogodinjim istraivanjima britanski autori su u radu na keramici postigli velike rezultate.
Izmeu ostalog, detaljno analiziraju i problem proizvodnje keramike pored problema
distribucije. Predlae se vie modela proizvodnje na temelju etno arheolokog pristupa,
odnosno na temelju arheolokih spoznaja i promatranja dananjih zajednica. to se tie raznih
modela proizvodnje, ponekad ih je teko prepoznati zbog manjkavih i teko prepoznatljivih
arheolokih ostataka, prije svega samih mjesta gdje se pekla takva keramika (Peacock 1997,
18

19

12, 25 26; Tyers 1999 34 - 35). Osim to ih je teko prepoznati, jo ih je tee i dokazati. to
se tie manjkavih arheolokih ostataka, primjer je rimsko selo na lokalitetu Virovitica Kikorija jug (Jelini 2005, 83 86; Jelini 2006, 61 - 66; Jelini 2007, 29 34) s
oiglednom lokalnom proizvodnjom uporabne keramike, ali je nemogue odrediti precizan
karakter same proizvodnje do u detalje. Na lokalitetu su tako pronaena dna loita pei s
uruenom konstrukcijom. U samim zapunama tih jednostavnih pei ipak nema ostataka
keramike pa se one ne mogu na nijedan nain direktno povezati s proizvodnjom lokalne
keramike ovog lokaliteta. Peacock razlikuje vie modela proizvodnje koji bi se mogli uklopiti
u okvir lokalne proizvodnje ovog dijela Gornje Panonije, odnosno mikro regije. Manjkavost
arheolokih nalaza onemoguava detaljno opredjeljivanje za jedan od takvih modela. On tako
predlae osam modela, od kojih su 3 primjenjiva na lokalitet Virovitica - Kikorija jug. To su:
-

povremena kuna proizvodnja za potrebe samog pojedinog kuanstva u vrlo

jednostavnoj tehnologiji,

povremena proizvodnja s namjerom zamjene robe, takoer povremena ili sezonska, a

radi se takoer o jednostavnoj tehnologiji

trei model je takoer sezonski, orijentiran je prodaji, podrazumijeva upotrebu kola i

pei i jednostavne modele distribucije (Peacock 1997, 13 31; Tyers 1989, 34 35).

Keramika koja je proizvedena i koja se koristila na lokalitetu Virovitica - Kikorija jug

uglavnom nije raena na kolu, peena je u uvjetima koji se nisu mogli dobro kontrolirati,
znai u jednostavnim peima, jamama ili na otvorenoj vatri. Bez obzira na tipoloku
raznovrsnost, prisutni oblici su dosta ujednaeni u svojoj jednostavnosti pa se namee
zakljuak o povremenoj i sezonskoj proizvodnji pojedinog ili pojedinih lonara koji su
koristili jednostavnu tehnologiju izrade i peenja posuda, koje su distribuirane na strogo
lokalnom tritu ili ak unutar samog naselja. Tipoloki, tehnoloki i strukturalno
(makroskopski gledano, za sada bez geokemijskih analiza) ova keramika istovjetna je
keramici iz Oreca. Postavlja se pitanje gdje je ta keramika izraena, na kojem od ova dva
lokaliteta. Oreac je vee naselje, pa bi bilo logino da je proizvedena tamo. Kako se radi o
maloj udaljenosti, mogue je da je geoloka podloga slina, tj. da je glina koritena za izradu
posuda slinih karakteristika to je rezultiralo i keramikom zajednikih strukturalnih obiljeja.
Ove pretpostavke mogu se preispitati geokemijskim analizama vie uzoraka gline i keramike s
oba lokaliteta.
19

U lokalno proizvedenoj keramici moe se prepoznati funkcija ako su ti predmeti pronaeni u

neporemeenoj stratigrafiji velikog stambenog objekta, za razliku od predmeta pronaenih u
otpadnim jamama gdje nisu cjeloviti i gdje su odvojeni od mjesta gdje su vrili svoju
primarnu ulogu (Tyers 1999, 42). Tako razlikujemo keramiku koja se koristila za kuhanje,
pripremanje, serviranje i uvanje hrane. Imena posuda takoer govore mnogo o njihovoj
ulozi, a grafiti koji se ponekad nalaze na posudama o sadraju i koliinu koju su mogli primiti
(Tyers 1999, 42).
Problematika uporabne keramike lokalne proizvodnje i tipologija tog posua sloena je i
ukljuuje poznavanje svih elemenata. Jedan od vanih elemenata su i lonari. O njima se malo
zna iz izvora. U organiziranim radionicama lonari mogli su raditi robovi, a peati na
keramici govore i o libertinima (Tyers 1999, 45; Sanader 2008, 20). Za vrijeme svoje slube
dio rimskih vojnika je radio na proizvodnji keramike i opeka. Mogue je da se i netko od njih
po umirovljenju povremeno bavio lonarstvom, barem za potrebe svoje obitelji, vile ili
naselja. Uporabnu keramiku lokalne proizvodnje za vlastite potrebe mogle su izraivati i
ene. Iz Siska postoje potvrde o postojanju radnika koji su izraivali opeke, a iji se radni
uinak biljeio na dnevnoj razini. Smatra se da je takva evidencija postojala zbog ugovora
koji su postojali izmeu radnika i vlasnika radionice odnosno zbog evidencije koliine
proizvedenih opeka i lakeg podmirivanja dugova prema radniku. Natpisi s opeka iz Siska su
bili praktini i zbog toga to se na njima navodi i datum to je olakaavalo kontrolu postupka
suenja onih opeka proizvedenih taj dan (Matijai 1986, 212 213). Vitruvije navodi
drugaije podatke, ali treba imati na umu da on govori o proizvodnji na Mediteranu, o
proizvodnim centrima s drugaijom klimom nego to je ova u Gornjoj Panoniji (Vitr. II, 3).
Proizvodnja keramike je na lokalitetu Virovitica - Kikorija jug mogla biti sezonska takoer iz
praktinog razloga, a to su klima i problem suenja tijekom zimskih mjeseci. Ovdje ponovno
treba spomenuti opeke iz Siscije koja se nalazi upravo u Gornjoj Panoniji, a one su vane
zbog datuma koji su zabiljeeni na njima. Rije je o razdoblju izmeu kraja svibnja i kraja
rujna, to je razdoblje koje je bilo najpovoljnije za suenje proizvoda. Ne moe se usporeivati
organiziranu proizvodnju opeka u Sisciji gdje su se tijekom ljetnih mjeseci izraivale i suile
opeke, tijekom rane jeseni one su se pekle, a preko zime se sakupljalo i pripremalo glinu
(Matijai 1986, 208 209) budui da je tu rije o organiziranoj proizvodnji iji su proizvodi
namijenjeni velikom tritu i iroj distribuciji, a lokalna proizvodnja podrazumijeva manje
trite, a time i manju koliinu potrebnih proizvoda.
20

21

Keramika lokalne proizvodnje u mikro regiji kojoj pripadaju Oreac i Virovitica - Kikorija
jug je mekana, raena je od gline s dodatkom pijeska3. Njena povrina je zaglaena,
premazana u funkcionalne svrhe i u pravilu bez ukrasa. Uz ovu najbrojniju keramiku, prisutna
je i lokalno proizvedena uporabna keramika s velikom koliinom primjesa kvarca i tinjca
razliite granulacije, povoljna za kuhanje. Prema Viki Belani lokalna keramika
jugozapadnog dijela Panonije raena je s dosta primjesa kvarca, povrina joj je u pravilu jako
gruba te je ukraena razliitim motivima izvedenim eljastim ukrasom ili valovnicom (Viki
Belani 1965, 100-103; Viki Belani 1975, 30 32). Kako svaki pregledani lokalitet
ima keramiku koja se ne javlja na nijednom drugom lokalitetu, pretpostavlja se proizvodnja te
keramike na samim lokalitetima. To znai i uzimanje sirovine iz neposredne blizine, to
nuno znai i strukturalnu razliku keramike tog lokaliteta u odnosu na keramiku s drugih
lokaliteta. Zbog toga je pogreno donosit ope zakljuke kakva je keramika nekog velikog
podruja budui da je ona samo lokalnog karaktera i odreena je lokalnom sirovinom, kada
govorimo o njenim strukturalnim obiljejima. Razlike u strukturi keramike istog tipa posude
upuuju na drugu sirovinu, drugog lonara i drugo podruje proizvodnje. Za oekivati je da je
keramika istovjetna ili srodna u tipolokom, tehnolokom i strukturalnom pogledu iskljuivo
na onim lokalitetima koji su meusobno blizu, unutar kruga od 20 30 kilometara. Tonu
udaljenost ovih lokaliteta s meusobno srodnom ili istovjetnom keramikom treba gledati od
lokaliteta do lokaliteta i regije do regije budui da to ovisi o jaini centra gdje se ta keramika
proizvodila, prirodno zemljopisnim uvjetima te infrastrukturi.
Lokalna proizvodnja rimske keramike odnosi se na mikro regije uvjetovane zemljopisnim
cjelinama, prapovijesnom podlogom tj. prostornom organizacijom podruja prije dolaska
Rimljana i postojanjem urbanih centara kao proizvodno trgovakih sredita koji ire svoje
proizvode, utjecaj i tehnoloke spoznaje. Pod lokalnom proizvodnjom podrazumijeva se
proizvodnja keramike za pripremu (tarionici, zdjele, tanjuri), kuhanje (prije svega lonci, zatim
zdjele, tronoci i tanjuri)4, uvanje (veliki lonci, vrevi) i serviranje hrane (zdjele i tanjuri)
grublje fakture za koritenje unutar mikro regije gdje je proizvedena. Odlikuje se

Lokaliteti su meusobno udaljeni 20-ak kilometara.

Prema tragovima gara i kamenca zakljueno je da su lonci najvie upotrebljavani za kuhanje, a po broju im
slijede zdjele. U vrlo rijetkim sluajevima tragovi gara primijeeni su na vrevima i aama. Pirjanje je bila
najea tehnika kuhanja sudei prema tragovima gara i oblicima posuda (Cool 2006, 37 39)

21

strukturalnom, tehnolokom i tipolokom srodnou to je razlikuje od uporabne keramike

lokalne proizvodnje drugih mikro regija.
Unutar mikro regije, djeluje niz obrtnika koji mogu raditi unutar organizirane radionice, ali i
povremeno kao pojedinci za vlastite potrebe (obitelj), potrebe imanja (rustina vila), za
potrebe malog trita (mala naselja). Tu govorimo o organizacijskim kriterijima lokalne
proizvodnje keramike. U velikim gradovima kao to je Siscia, takoer se koristila uporabna
keramika i ona nije predstavljala luksuz, meutim, ako uzmemo u obzir postojanje radionica
za provincijsku keramiku u tom gradu, tehnoloko poznavanje i uvjeti rada su u takvom gradu
vei i bolji nego to ih ima lonar u selu. Izrada uporabne keramike lokalne proizvodnje u
gradovima ne mora biti nuno organizirana. Nju su mogli proizvoditi pojedinci za vlastite
potrebe ili za lokalno trite. Takvu keramiku nalazimo upravo u Sisku gdje pored velike
koliine uvezene keramike i keramike provincijskog karaktera nalazimo veliku koliinu
lokalno proizvedene uporabne keramike kakvu sreemo samo u tom gradu.
Takoer na selu ili na rustinoj vili, za oekivati je brojnu pojavu keramike kakvu upravo
sreemo na lokalitetu Virovitica - Kikorija jug. Rukom raena keramika, jednostavna i
praktina, tehnoloki nije na zavidnom nivou, peena u uvjetima koji se nisu dobro
kontrolirali. Unato tome poznat je iz iskopavanja niz primjera gdje se na rustinim vilama
organizirano proizvodila keramika razliitih vrsta: uporabna, graevinska, stolna, uljanice,
keramoplastika, transportna keramika. Keramika proizvedena na takvim mjestima, mogla je
biti namijenjena potrebama samog sela, rustine vile ali i za daljnju distribuciju. Poznat je
primjer rustine vile na lokalitetu Tc-Fvenypusta gdje je postojala keramiarska radionica
(Thomas 1955, 107, Abb. 3. 67, 122, 123, T. LI. 17). Tu treba biti oprezan jer je u tom sluaju
rije ne o lokalnoj nego o provincijskoj ili ak industrijskoj proizvodnji. Dakle lokalno
proizvedena keramika je iskljuivo ona koja je proizvedena u nekoj mikro regiji, a
namijenjena je koritenju ili prodaji unutar te mikroregije.
Potreba za keramikom koja se koristila za kuhanje, pripremanje, serviranje ali i uvanje je bila
stalna zbog habanja i razbijanja tih posuda. Stalnim koritenjem njezin premaz slabi, haba se,
a gubi se i mogunost da se ona kvalitetno opere, oisti i oslobodi neugodnih naslaga i mirisa.
Time se u njene pore zadrava hrana ime posuda postaje neprikladna za daljnje koritenje.
Tarionici su se stalnom upotrebom takoer habali, jer se stalnim mrvljenjem sastojaka,
kamenie ija je uloga bila da drobe sastojke istroilo. Lonci za kuhanje su se zbog estog
22

23

koritenja i micanja najee lomili te je to najvjerojatniji razlog zbog kojeg ih ima u

najveem broju (Pea 2007, 40 - 43, 7 - 58). Kako krhkost lokalno proizvedene uporabne
keramike nije dozvoljavala veliki transport, a zbog svoje vrijednosti to se nije ni isplatilo,
postojala je opravdana potreba za velikim brojem organiziranih lonara ili pojedinaca koji su
podmirivali svakodnevne potrebe za uporabnom keramikom koja se lako i esto lomila i
troila.

23

3. Tipologija oblika uporabne keramike lokalne proizvodnje

3.1. Uvod

Prije izlaganja tipolokih oblika smatram potrebnim objasniti pristup izradi same tipologije i
odabir materijala koji je njome obuhvaen. U katalog je uvrten onaj materijal koji ima
dovoljno elemenata da se u njemu moe prepoznati odreeni oblik posude. Prilikom odabira
vana je bila i struktura pojedinih posuda te je u katalog uvrten onaj materijal koji je izraen
od one strukture za koju se smatra da je lokalne proizvodnje.
Keramiki materijal koji je obuhvaen obradom jednim dijelom potjee iz zatitnog
iskopavanja rimskog sela na lokalitetu Virovitica - Kikorija jug provedenog 2005. godine
(kataloki brojevi 001 113). Drugi dio keramikog materijala potjee iz rimskog naselja
Bolentio iz probnih istraivanja provedenih 2007. i 2008. godine (kataloki brojevi 114 170)(T. 1 38).
Meu pokretnom graom s lokaliteta Virovitica - Kikorija jug prevladavaju keramiki
predmeti, a od tog materijala zanemarivo mali broj ulomaka pripada keramici koja nije
lokalne proizvodnje. Uz keramike nalaze pronaeno je i neto staklenih i metalnih nalaza
koji su za izradu ove tipologije koriteni samo kao pomo pri datiranju arheolokih zatvorenih
cjelina u kojima su pronaeni keramiki predmeti. Znaajno je za materijal s lokaliteta
Virovitica - Kikorija jug to potjee iz zatvorenih arheolokih cjelina od kojih je dio datiran
C 14 analizom ugljena5.
Keramika s lokaliteta Oreac uvrtena u ovaj katalog potjee iz zatvorenih kasnoantikih
cjelina datiranih kontekstom.
Nakon opisa pojedinih tipova prilo se iitavanju literature u kojoj se obrauje rimska
keramika prvenstveno Gornje Panonije, ali i susjednih rimskih provincija. Uoeno je kako je
gore odabrani materijal prilino specifian, odnosno da je unato postojanju analogija uvijek
prisutan odmak od njih, a tamo gdje je objavljen opis strukture i tehnologije izrade jasno je
kako se radi o vrlo razliitom keramikom materijalu. Uvidom u keramiku grau drugih

Analize su izraene u laboratorijima u Kielu i Miamiju.

24

25

lokaliteta hrvatskog dijela Gornje Panonije strukturalna razliitost naoko analognog materijala
je zapravo upeatljiva i ona zapravo ponajvie govori o lokalnom karakteru te keramike.
Upravo je zbog toga pri izradi tipologije dodan i materijal iz Oreca koji je udaljen 20 km od
Virovitice - Kikorije jug. Oreac rimski Bolentio je naselje drugaijeg karaktera od
Virovitice - Kikorije jug koja je selo s kolibama i zemunicama, dok je Oreac mutatio, ali i
naselje na vanoj magistralnoj cesti s kuama graenim od kamena, ukraenim mozaicima i
opremljenim hipokaustima (Salaji 2008). Materijal iz Oreca je raznovrstan i bogat te pored
lokalno proizvedene keramike ima i mnotvo materijala koji je uvezen s udaljenih podruja
(od keramike, stakla, kotanih predmeta do metala). Keramika lokalne proizvodnje iz Oreca
tehnoloki je i strukturalno srodna keramici s lokaliteta Virovitica - Kikorija jug, a tipoloki
podudarna. Prave analogije (oblikom i tehnoloki) za materijal s Virovitice - Kikorije jug
prisutne su samo u Orecu. Svakako, istraivanja antikih lokaliteta u blioj okolici Oreca i
Virovitice - Kikorije jug mogla bi pokazati sline rezultate. Na Virovitici - Kikoriji jug se
moe takoer nai keramike struktura kojih prema dosadanjim istraivanjima u Orecu
nema, ali i obrnuto.
Uvidom u keramiku grau s lokaliteta: Jalabet (T. 43 51), Ludbreg (T. 52 59), Komin
(T. 67 - 71), materijala iz Siska (T. 113 - 132), keramike iz Topuskog (T. 106 - 112),
itarjeva (T. 89 112), Okuja (T. 86 88) i epkovice (T. 76 85) uoeno je kako je
uporabna keramika lokalne proizvodnje tih lokaliteta oblikom, tehnologijom i ukraavanjem
bitno drugaija od uporabne keramike lokalne proizvodnje iz Oreca i Virovitice - Kikorije
jug. Takoer, je uoeno kako postoje znatne slinosti izmeu materijala iz Jalabeta,
Petrijanca i Ludbrega (T. 43 - 66), a u po nekim oblicima i s materijalom iza Komina (T. 67 71). Uoene su slinosti na lokalitetima kod Velike Gorice i itarjeva ali i brojne
specifinosti tih lokaliteta. Svaki lokalitet ima keramiku koja je posebna i sree se samo na
tom lokalitetu. Uz to postoji uvijek i ona kategorija keramike koja se susree i na susjednim
lokalitetima, te keramika koja je srodna tipoloki, ali se strukturalno jako razlikuje. (Viki
Belani, Gorenc, 1958, 110, T. XVII, 53; Viki Belani 1968b, T. IX. 12, 13a, 13b; ari
1975, 59, T. XI. 1 5). Ove injenice o kojima e u 6. poglavlju biti puno vie rijei, govore u
prilog postojanju zasebnih podruja unutar kojih su keramiku proizvodili lonari koji su tom
posuu dali posebna i samo za taj kraj karakteristina obiljeja.

25

Keramiki tipovi tipologije koja se ovdje razrauje prisutni su u velikom broju u Orecu i na
Virovitici - Kikoriji jug te se mogu smatrati vrlo karakteristinim za to podruje. Uvidom u
materijal i objavljenu literaturu keramike okolnog podruja s obzirom na odmake i
strukturalnu i tehnoloku razliitost dobiva se dojam kako su prisutne analogije vie
sluajnost nego analogna pojava veih razmjera.
Zbog svega navedenog moe se rei kao se sama tipologija odnosi prvenstveno na uporabnu
keramiku lokalne proizvodnje mikro regije kojoj pripadaju Oreac i Viroviticu - Kikoriju jug.
U razradi tipologije koja ovdje slijedi panja se obraa na oblik posuda, njihovo oblikovanje
(kolo ili bez njega), datiranje i eventualne analogije. Strukture od kojih su izraene pojedine
posude su obraene u zasebnom poglavlju.

26

27

3.2. Lonci (lat. aula, olla, urna, eng. pot, njem. Tpfe, Urnen, tal. Olla, fra. pot)
(T. 1 22, 39)

Aula/aulla, ola/olla je nazivlje za rimsko kuhinjsko posue koriteno za kuhanje i ono je

stajalo na ognjitu ili je visilo iznad njega, a moglo je sluiti i za uvanje razliite tekue i
krute hrane i namirnica. Ovaj se keramiki oblik prvenstveno koristio za kuhanje i uvanje
hrane, ali je mogao biti koriten i u sakralne svrhe. Olla ossuaria je sluila za dranje
kremiranih posmrtnih ostataka pokojnika (Bnis 1942, 39) i treba je razlikovati od kuhinjskog
posua. Lonac za kuhanje (aula) mora imati odreenu dubinu, moe imati poklopac i ruke,
jednostavan oblik i odreeni kapacitet. Lonci su se izraivali od keramike, stakla i metala
(Hilgers 1969, 39 40, 112 116). Posude koje su sluile kao urne i koje su pronaene u
grobovima obino su vee od lonaca pronaenih u naseljima (Plesniar Gec 1977, 79).
Prema Bnis najstariji lonci nose eljasti ukras i on predstavlja keltsku tradiciju te su est
ukras na posudama jugozapadne Panonije i u onom dijelu Panonije koji granii s Norikom
(Bnis 1942, 40)(T. 22. 099; T. 45. 3; T. 46. 1; T. 48. 1; T. 49. 2; T. 50. 2; T. 57. 1 -2; T. 58:
1; T. 65. 6 9; T. 66. 1, 3; T. 69 70; T. 72. 1; T. 75. 4; T. 90. 2; T. 91. 1; T. 102. 1; T. 105. 1
2). Na Virovitici - Kikoriji jug pronaen je samo jedan primjer eljasto ukraenog lonca
koji je datiran u 3./4. st. (kat. br. 099, T. 22. 099). Viki smatra da se analogije za lonce
domae proizvodnje nerijetko nalazi meu prapovijesnom latenskom keramikom (Viki 1965,
103). Smatram da je to logino s obzirom na jaku domau lonarsku tradiciju posebno u onim
naseljima koja su nastavila ivot iz mlaeg eljeznog doba u antiku i u onim sluajevima gdje
autohtono stanovnitvo nije raseljeno i gdje su oni sauvali svoje tradicije.
Meu uporabnom keramikom lokalne proizvodnje prevladavaju lonci (Viki 1971, 94; Viki
1975, 27, 33). To je i logino budui da se u kuanstvu najvie koriste, a na taj nain i troe pa
je potreba za njima najvea to rezultira najveim brojem nalaza ovog tipa posuda meu
uporabnom keramikom. Lonci su tipoloki i najraznovrsniji. Kao i kod drugih tipova posuda
grube izrade, u sluaju lonaca ne moe se pratiti razvoj oblika kroz stoljea, ve se moe
zakljuiti kako se ti tipovi pojavljuju od 2. - 5. st. Vrlo su jednostavnog oblika i imaju
uporabnu funkciju emu su i prilagoeni. To se dobro vidi iz keramikog materijala s
27

lokaliteta Virovitica - Kikorija jug gdje su isti tipovi lonaca prisutni u objektima datiranima
C 14 metodom u 2., 3., 4. i poetak 5. stoljea.
Pregledom materijala uoeno je kako dio lonaca ima premaz na vanjskoj stijenki, te na obodu
s unutranje strane. Kako taj premaz sprjeava poroznost posude pretpostavlja se da su lonci
koji ga imaju koriteni za kuhanje i uvanje tekueg sadraja, a oni koji ga nemaju za uvanje
krute hrane (itarice, voe, povre, meso). Dio lonaca veih dimenzija u svojoj strukturi ima
usitnjene ulomke opeka ili keramike (grog) (kat. br. 1). Drugu grupu lonaca po strukturi ine
lonci koji su tamnosive boje s velikom koliinom krupnih primjesa kvarca i tinjca. Ti lonci su
kao i prethodni veih dimenzija. Njihova struktura im je omoguavala otpornost na toplinske
promjene i udarce te su bili vrlo pogodni za kuhanje i pripremu hrane (Mileti, 2007, 351).
Unutar pojedinog tipa lonca postoje izvjesne razlike i odstupanja u oblikovanju, meutim oni
imaju glavne zajednike osobine. Kako svi lonci pojedinog tipa nemaju u potpunosti
istovjetna obiljeja (zbog injenice to je veina raena rukom), to jo vie oteava
pronalaenje analogija na lokalitetima koji su udaljeni, odnosno koji ne ine uski regionalni
krug unutar kojeg se upravo ovi tipovi mogu nai (misli se na blizinu Oreca i Virovitice Kikorije jug). Regionalnu proizvodnju s distribucijom posuda na malom podruju za
Sloveniju pretpostavlja Plesniar Gec jer uoava specifine tipove lonaca ograniene na mala
podruja. Takoer pretpostavlja vrlo gustu mreu radionikih sredita koja su osiguravala
potrebe lokalnog stanovnitva (Plesniar Gec 1977, 80, 93). Lokalnu proizvodnju grube
keramike pretpostavlja i Horvat za Nauportus (Horvat 1990, 228).
Meu tipovima lonaca zastupljenima na lokalitetima Virovitica - Kikorija jug nema
kasnoantikih lonaca s izvijenim obodom koji imaju trokutast presjek, s visokim ramenom
koji su nezaobilazan materijal Donje Panonije. Vjerojatno predstavljaju lokalnu specifinost
Donje Panonije i ini se kako su, s obzirom na njihovu koliinu i varijante proizvoeni na vie
mjesta u toj provinciji (Nikoli orevi 2000, 74). Takoer nema lonaca s jako izvijenim
obodom iji je promjer vei od promjera trbuha a koji su ukraeni razliitim ukrasom. Taj tip
lonaca est je u Noriku i zapadnom dijelu Panonije, dok ga u Orecu i Virovitici - Kikoriji
jug nema. Tu vidimo odsutnost dva tipa lonaca koji su jako karakteristini za susjedna
podruja, a ovdje izostaju to takoer govori o izdvojenosti ove mikro regije.

28

29

Lonci grube keramike strukture izraeni u jugoistonom dijelu Gornje Panonije bitno se
razlikuju od lonaca jugozapadnog dijela Gornje Panonije, Norika i Donje Panonije (Bnis
1942; Brukner 1981).
Prvi tip lonaca L 1 (T. 1 3) ima jednostavan oblik, neznatno izvijenog
ili neizvijenog te irokog oboda, vrat je vidljiv samo na prijelazu iz
oboda u rame. Obod nije puno iri od trbuha posude. Unutar ovog tipa
postoji vie inaica to ne iznenauje budui da veina posuda nije
raena u kalupu ili na kolu, ve je raena rukom pa je svaka posuda na
neki nain unikat. Samo je kat. br. 069 izraen na kolu, a drugi su lonci
raeni rukom. Obrada rukom lijepo se vidi na oblikovanju oboda kat.
br. 013 (Sl. 2), gdje su vidljivi tragovi prstiju lonara. Unato postojanju manjih razlika meu
posudama one su svrstane u jedan tip zbog glavnih zajednikih osobina. Prvom tipu lonaca
pripadaju kataloke jedinice: 001, 013, 044, 063, 069, 079, 088, 090, 106, 111, 113, 117, 136,
145, 155 i 162. Kataloki broj 1 u sebi ima primjese mrvljene keramike ili opeka to je
pridonijelo vrstoi njegove strukture u smislu otpornosti na udarce i temperaturne promjene.
Tip L 1 jako podsjea na prapovijesnu keramiku i mogue je da se taj oblik sauvao u tradiciji
domaih lonara. Pored oblika prapovijesna keltsko-panonska tradicija osjea se u Panoniji u
tehnici izrade i u nainu ukraavanja to je logino s obzirom na jaku prapovijesnu tradiciju
izrade keramike to je i u antici postalo vana privredna grana (Viki 1971, 94; Viki 1975,
30 31, 33). Prema Plesniar Gec, kada je u keramici prepoznata prapovijesna tradicija u
obliku to govori u prilog datiranju u 1. ili 2. st. te povezanost stanovnitva koje je koristilo taj
oblik posude s Keltima (Plesniar Gec 1977, 79).
Analogije za tip L 1 nalaze se u Novom Mestu: grob 116, 136, 137, 181, 182, 187
(Knez 1992, 49, 53, 62, 63, T. 41. 7, 12, T. 49. 6, 8, T. 50. 2, T. 65. 7, T. 66, 2, 13 - 14), s
manjim razlikama u profilaciji, a neki primjerci u Novom Mestu su i ukraeni kao lonac u
grobu 137. U grobu u Topuskom pronaen je ulomak grube kune keramike domae
proizvodnje analogan tipu L 1 (ari 1979 1980, 131, 141, T. VII. 6). Lonci ovakvog tipa iz
Ljubljane datirani se u Augustovo (Vii 1993, 156, 167, T. 1- 14, 15) i Tiberijevo vrijeme
(Plesniar Gec, 1972, 35, T. XXXVII. 1; Vii 1994, 34, 41, T. 14 - 13). Lonac sline
profilacije koji je ukraen metliastim ukrasom pronaen je u Varadinskim Toplicama i
datiran je u 1. st. po. Kr. (Viki Belani 1972 - 1973, 104, T. XVI. 4). U ranocarski period
29

datiraju se i lonci iz Siska i takoer se veu za lokalne domorodake tradicije i datiraju se u 1.

i 2. st. Ovaj tip lonaca u Sisku se javlja i kasnije, meutim u manjem broju (T. 114. 2 4; T.
115 - 116; T. 117. 1 2; T. 122. 2 3; T. 123. 1 2; ). Neki primjerci iz Siska su ukraeni
(Wiewegh 2001, 93, T. IV. 50, 51; Vidoevi 2003, 16, T. 3. 4 - 6, T. 4. T. 5. 1 - 2; Wiewegh
2003, 42, 77, T. III. 9), meutim ima ih i bez ukrasa (Kordi 2001, 23, T. 6. 34, 35). Grubi
lonci iz Drenja ukraeni su metliastim ukrasom, a neki od njih svojom profilacijom pripadaju
ovom tipu (Makjani 1987, 28, T. 2. 8, 10). Na lokalitetu Osjeenica ima primjeraka slinih
lonaca od grube keramike (Oani 1998, 50, T. 19. 1). Takoer, analogni lonac pronaen je u
Ptuju (Viki 1965, 100, Sl. 27. 6). U naselju 1. st. po. Kr. Mitrovake livade kraj Sremske
Mitrovice pronaen je ovakav lonac (Brukner 1995b, 146, T. II 20). U Singidunumu, ovakav
tip lonca se datira u 2. st. (Nikoli orevi 2000, 73 74). U Peuhu je pronaen lonac
izraen od grube fakture koji ima neznatno izvuen obod i nalik je tipu 1. On je datiran u kraj
3. i poetak 4. st. (Flep 1984, 131, 144, 182, 188, Sl. 110, 9). Na rimskoj vili na lokalitetu
Jalabet pronaen je ovakav lonac kojeg Viki Belani vee uz haltatske tradicije i datira
ga od sredine 1. do sredine 2. stoljea (Viki Belani 1968, 85 - 86, T. V, 5). U Italiji, na
lokalitetu Bedriacum ovakav vrlo jednostavni tip lonca koji je koriten za pripremu hrane
smjeta se u razdoblje od 1. st. pr. Kr. do vremena cara Tiberija, a javlja se sporadino i
kasnije. Ti lonci su izraeni s mnogo primjesa, a boja peenja im varira (Della Porta 1996,
152 153, 181) to je vrlo slino loncima tipa L 1. Na primjeru Bedriakuma koji traje od
mlaeg eljeznog doba do u kasnu antiku vidimo kako posue s prapovijesnim tradicijama
kontinuirano traje sve do kasne antike.
Na Virovitici - Kikoriji jug, lonac kat. br. 044 pronaen je u cjelini koja se datira u prijelaz 2.
na 3. st. C 14 datumom. Kat. br. 1, 106 i 111 su kontekstom datirani u 2. - 3. st. Prema
analogijama za ovaj tip vidimo da je uglavnom zastupljen u 1. - 2. stoljeu, ali se povremeno
javlja i kasnije, do u poetak 4. stoljea. Svi lonci iz Oreca koji pripadaju ovom tipu datiraju
se u kasnu antiku (T. 39).
Drugi tip lonca L 2 (T. 4 10) ine posude s
izvijenim i blago zaobljenim obodom, vrlo
kratkim i jedva naglaenim vratom te zaobljenim
ramenom. Unutar tog tipa takoer postoje
odstupanja u visini i naglaenosti ramena,
zaobljenosti oboda i samog ruba oboda. Na dva lonca nalaze se utori na obodu s unutranje
30

31

strane koji su sluili za bolje prianjanje poklopca (kat. br. 087 i 104). est lonaca ima premaz,
odnosno tragove premaza (kat. br. 030, 037, 040, 043, 081, 087, 127, 130 133, 135, 139, 141,
142, 147, 158, 159, 163, 164, 165, 167), a svi su lonci izraeni rukom. U ovaj tip lonca
svrstani su kataloki brojevi: 012, 015, 029, 030, 037, 038, 039, 040, 043, 062, 068, 076, 081,
087, 104, 105 i 109.
U drugu polovinu 3. i prvu polovinu 4. st. C 14 datumom datirane su zapune u kojima su
pronaeni lonci kat. br. 029, 030, 037, 038, 039, 040, i 043. C14 datumom datiran je i objekt
u kojem je pronaen kat. br. 104, a datiran je oko 429. g. Kat. br. 105 je iz objekta koji je
kontekstom datiran u 2.- 3. st. Lonac kat. br. 012 pronaen je u objektu koji je C14 datumom
datiran sa 68% tonosti od 230 - 330. g. pr. Kr. To bi znailo da se L 2 tip lonca u ovom dijelu
Podravine javlja od 3. po do poetka 5. stoljea.
Viki ovakav tip lonaca datira u 2. i poetak 3. st. (Viki 1975, T. 3. 3b), to bi se poklapalo s
datumima na lokalitetu Virovitica - Kikorija jug, s time to na tom lokalitetu upotreba ovog
tipa lonca traje dulje.
Ovakav lonac pronaen je na Jalabetu, a osim po tipu slian je i po tehnologiji izrade. Na
njemu se vide jo otisci prstiju lonara na mjestima gdje je spajao obod s tijelom posude.
Posuda je raena rukom, s dodatkom pijeska. Struktura je ipak drugaija od keramike s
Virovitice - Kikorije jug u toliko to je keramika iz Jalabeta tvra (T. 43. 2).
Lonac iz groba 94 iz Stenjevca ima ista obiljeja kao i lonci tipa 2, meutim njegova
profilacija je znatno blaa. Iz groba 95 je slian lonac, a on ima i metliasti ukras (Gregl 1989,
27, T. 23, 3 - 4). Analogije za ovaj tip postoje u Novom Mestu (Knez 1992, 64 - 65, T. 69. 7),
na paljevinskom groblju u Ptuju (Tuek 1993, 390 391, T. 5, 1), a iz tog grada ima jo
primjeraka ovakvog tipa i datirani su od flavijevskog vremena do prve treine ili polovine 2.
st. (Isteni 1999, 137; Isteni 2000, 95, 100, 133, T. 55. 10, T. 59. 11, T. 84. 5; iek 2004,
131, sl. 47). U Emoni je u grobu 108 pronaena urna s metliastim ukrasom koja po profilaciji
oboda i ramena odgovara ovom tipu (Plesniar Gec 1972, 31, T. XXIX 3), a u paljevinskom
grobu 383 (takoer urna) pronaena je posuda koja profilacijom oboda i ramena odgovara kat.
br. 076, te ima metliast ukras (Plesniar Gec 1972, 76, T. CIII. 15). Ovakav lonac pronaen
je u ranocarskom sloju u Serminu (Horvat 1997, T. 11. 14).

31

Kat. br. 104 ima utor na unutranjoj strani oboda za poklopac, a takav je slian lonac
pronaen na Gomolavi gdje se ubraja meu lonce koji se ne naslanjaju na lokalne tradicije
(Dautova - Ruevljan, Brukner 1992, 26, 33, 50, T. 16. 104). Na lokalitetu Guran na kriu
(Istra) pronaen je lonac zaobljenog oboda i ramena s neto izraenijim vratom nego je to
sluaj kod lonaca iz Virovitice - Kikorije jug. Lonac iz Gurana je takoer ukraen i datiran je
u kasnu antiku (Beki et al. 2007, 36, 54, T. 7. 15). Na lokalitetu Matrica u grobu u kojem je
pronaen novac cara Hadrijana pronaen je lonac koji po profilaciji nalikuje kat. br. 081
(Tpal 1981, T. XVIII, grob 54, 2). U Donjoj Panoniji, u Vinkovcima pronaeno je lonaca
koji odgovaraju ovom tipu (Oani 2004a, 101, T. 81. 7).
Sukladno analogijama te C 14 datumima vidi se kako i L 2 tip lonca traje od 1. pa do kraja 4.
stoljea (T. 39).
Trei tip lonca L 3 (T. 11 16) ima
koso izvijen obod, vrat je vidljiv
samo u pregibu oboda i njegovom
prijelazu u rame koje je zaobljeno
(kataloki brojevi: 008, 020, 024,
028, 031, 042, 045, 046, 048, 064, 070, 073, 084, 085, 089, 114, 121, 122, 131, 134, 138, 140,
143, 150, 152, 154, 160, 170). Tip L 3 zastupljen je na Virovitici - Kikoriji jug i na Orecu, a
po tehnologiji izrade su isti. Samo jedan lonac ima premaz (kat. br. 42). Unutar tipa pojedini
lonci malo se razlikuju, ali imaju glavna zajednika obiljeja.
C 14 analizom ugljena kat. br. 028, 031 i 042 datirani su u prijelaz 3. na 4. stoljee. U prijelaz
2. na 3. stoljee C 14 analizama datirani su kat. br. 045, 046 i 048. Kat. br. 020 moe se
datirati u kasnu antiku budui da je pronaen u objektu u kojem je pronaeno vie ulomaka
kasnoantike zeleno glazirane keramike.
Prema kontekstu i C 14 analizama ovaj tip lonca javlja se od 2 do u 4. st. U kasnu antiku
datiraju se i primjerci iz Oreca gdje su datirani kontekstom (T. 39).
Analogije za L 3 postoje u Novom Mestu u grobu 131 (Knez 1992, 52, T. 47. 8).Vie
analogija pronaeno je u Ptuju unutar pei iz srednjecarskog vremena, s time da su ptujski
primjerci izraeni od dobro proiene gline (Strmnik-Guli 1993, 484, 486, T. 1. 2, 4, T. 11.
2). U Ptuju ima i drugih primjeraka ovog tipa lonaca pronaenih u grobovima, a datiraju se od
2. - 3. ili 4. st. (Isteni 1999 137; Isteni 2000 134, 141, 178, T. 85. 6, T. 164. 3). Slini lonci
32

33

pronaeni su na lokalitetu Nauportus gdje su odreeni kao lokalna specifinost (Horvat 1990,
228, T. 16, 9). Lonci ovakve profilacije pronaeni su u Sisku (Kordi 2001, 23, T. 5. 28;
Wiewegh 2001, 93, T. III 41, T IV 47), Bobovki (Viki 1965, 99, sl. 26. 2), jedan je pronaen
u Emoni u grobu 14 gdje je pronaen i novac Marka Aurelija (Plesniar - Gec 1972, 16, T. IV
4), zatim su pronaeni u grobovima 188 (lonac) i 190 (urna) gdje su pronaeni s firma
uljanicama te su ukraeni metliastim ukrasom (Plesniar Gec 1972, 43, 44, T. LII 20, T.
LIII 1). U Singidunumu, ovaj tip lonca datiran je u 3. i poetak 4. st. (Nikoli orevi
2000, 66 67). U maarskoj Baranji na lokalitetu Babarc pronaena je posuda koja oblikom
podsjea na ovaj tip lonca. Meutim on je na tom lokalitetu svrstan u vreve iako nema
pronaenu drku ili drke. Takoer, ta je posuda od proiene gline crvene boje peenja. Za
nju se navodi kako je to oblik koji proizlazi iz latenskih posuda i moe se datirati u rano 1. st.
po. Kr. (Szab, Fazekas, Kfalvi 2007, 122, T. 22. 222). Na Balatonu, na lokalitetu
Balatonalign pronaene su pei, od kojih je jedna kao i njezin materijal datiran u kasno 4. st.
U njoj je pronaen i lonac ovakvog tipa (Bnis 1992 - 1993, 171, Abb. 16. 5, 176). Takvu
profilaciju oboda, s kosim vratom, naglim lomom u vratu i zaobljenim tijelom imaju i lonci s
dvije drke koji su svrstani kao 5. tip lonaca te je mogue da neki od lonaca koji su svrstani u
ovaj tip pripadaju 5. tipu lonaca budui da nisu sauvani u potpunosti, odnosno nije sauvan
prijelaz oboda u drku to je obiljeje tipa 5.
Analogni lonci, sline tehnologije pronaeni su u kasnoantikom sloju na rimskoj vili na
lokalitetu Jalabet (Viki Belani 1968b, 93 94). Oni su raeni rukom, a obod nije dobro
slijepljen s vratom, odnosno jo su vidljivi tragovi prstiju i spojeva gline s oboda i vrata. U
Ludbregu takoer je zastupljen ovaj tip lonca i datira se u kasnu antiku (Viki Belani
1983 1984, 157, T. 11. 9). Njihova je povrina jako hrapava i u strukturi imaju mnogo
primjesa mlijenog kvarca. Strukturalno se jako razlikuju od Lonaca iz Oreca i Virovitice Kikorije jug i njihova je profilacija otrija od lonaca iz Oreca i Virovitice - Kikorije jug.
etvrti tip lonaca L 4 (T. 17 20) razlikuje se od
treeg po oblikovanju ramena. Lonci ovog tipa
imaju koso izvijen obod, neznatno naglaeni i
kratki vrat, a rame je koso oblikovano. Od lonaca
koji pripadaju ovom tipu samo jedan ima premaz,
a svi ostali ga nemaju. Svi su raeni rukom, bez
33

kola (kat. br. 010, 023, 041, 047, 049, 050, 051, 055, 056, 057, 058, 072, 102, 110, 118, 119,
120, 123, 132, 137, 149). Tip L 4 je zastupljen i u Orecu. Tehnoloki je kao istovrsne izrade
kao i lonci L 4 tipa s Virovitice - Kikorije jug.
Ovako otra profilacija i nagli prijelaz oboda u rame, gotovo bez vrata podsjea na metalne
posude pa je mogue da se tu radi o imitaciji tih metalnih posuda. Takvi su metalni kotlii
pronaeni u Vrhniki (Nauportus)(Horvat 1990, T. 32. 1 5), vei broj ovakvih kotlia nalazi
se u Arheolokom muzeju u Zagrebu a potjeu iz Siska. Jedan lonac je pronaen u Sremskoj
Rai gdje ga autor povezuje s kasno latenskim tradicijama i ranom datacijom (Miloevi
1987, 20, 71, T. 4. 5). U sredinu drugog stoljea datiran je lonac ovakve profilacije u
paljevinskom grobu u Budimpeti (Aquincum) (Topl 1993, 43, Pl. 62. grob 97. 4).
U kraj 2. i poetak 3. stoljea datirani su kat. br. 047, 049, 050, 051. C 14 datumi odredili su
vrijeme trajanja za kat. br. 055, 056, 057 u poetak 3. st. U prijelaz 3. na 4. st. datiran je C 14
datumom kat. br. 041. Kat. br. 023 pronaen je u objektu koji je zeleno glaziranom
kasnoantikom keramikom datiran u 3. - 4. stoljea (T. 39).
Analogije postoje na lokalitetu Blizna (Beki 2006, 142, T. 22. 1 - 3, 7). Lonci ovog tipa su
po izradi i otrini profilacije kao i drugi materijal s ovog podruja srodni loncima s lokaliteta
Ludbreg, Varadinske Toplice, Petrijanec, Jalabet (T. 43. 1; T. 54 55; T. 61. 1), postoje
analogni oblici i na epkovici (T. 84. 4; T. 85. 1 2).
U pei iz srednje carskog vremena u Ptuju, pronaeni su ulomci lonaca analogni tipu 4 od
dobro proiene gline (Strmnik-Guli 1993, 484, 486, T. 1. 7 8). Slini lonci pronaeni su
u Vrhniki (Nauportus) s odreenim lokalnim karakteristikama. Oni su meutim ukraeni
metliastim ukrasom (Horvat 1990, 228, T. 17. 5, T. 26. 3). U Sisku su pronaeni lonci
analogne profilacije, ukraeni na razliite naine (Wiewegh 2001, 93, T. III 35, 37), ali ima i
primjeraka bez ukrasa (Kordi 2001, 23, T. 5. 26). Analogni lonac vrlo grube fakture
pronaen je u Hrvatskoj Dubici na lokalitetu Kombinat. S istog lokaliteta je i lonac od sive
keramike analogan kat. br. 047 (Koevi, Makjani 1986, 124, Sl. 3. 6, Sl. 4. 1). Na
antikom groblju u Stenjevcu takoer je pronaen ovakav tip lonca (Gregl 1989, 19, T. 5.
Grob 17, 2). Ovaj tip lonca sree se u Sirmiju (Parovi Peikan 1971, 36, T. 77, 3; Parovi
Peikan 1973, 26, T. XX 9). Na Gomolavi ovaj je tip lonca ukraen i opredijeljen je u nalaze
domorodake tradicije te je datiran u 1. st. po. Kr. (Dautova - Ruevljan, Brukner, 1992, 26,
33 - 34, T. 19. 122, 124). Na lokalitetu Tekija pronaeno je 14 primjeraka lonaca ovoga tipa, a
34

35

na dunavskom limesu datirani su u 3. - 4. st. Sami rub oboda je na tom lokalitetu vertikalno
odrezan (Cermanovi Kuzmanovi 2004, 133, kat. 57). U okolici Keszthelya, na lokalitetu
Ttvzsony (groblje), pronaen je lonac ovakve profilacije oboda i ramena koji je datiran u
sredinu 4. st. (Sag 1960, 206, Sl. 20.1). Ovakvi lonci u kasnoj antici nalaze se u Savariji
(Ottomnyi, Sosztarits 1998, 210, T. II. 8) te u naselju nedaleko od Savarije koje je datirano u
4. i poetak 5. st. (Medgyes 2002, 116, T. IX. 281, 404, 186, 2). U Ludbregu (Iovia/Botivo) su
pronaeni lonci ovog tipa s neto izraenijom profilacijom (T. 54 55; T. 61. 1). Struktura
lonaca ovog tipa iz Ludbrega se jako razlikuje. Oni su sivo peene boje s primjesama kvarca
(Viki Belani 1983 - 1984, T. 11, 13). U Donjoj Panoniji na lokalitetu Babarc u
maarskoj Baranji, pronaen je lonac koji je oblikom analogan loncima ovog tipa, a izraen je
od sive keramike s premazom (Szab, Fazekas, Kfalvi 2007, 117, T. 19. 147) i na Dumbovu
gdje je datiran od 2. do 4. stoljea (Brukner 1981, T. 120. 116). U kasnoantikom kontekstu
ovaj tip lonca sa slinim tehnolokim karakteristikama pronaen je i na rustinoj vili Jalabet
(Viki Belani 1968b, 93 94)
Peti tip lonaca L 5 (T. 21) ima dvije drke (kat.
br. 18, 19, 095, 166). Profilacija ovog tipa
lonca nalik je tipu L 2 budui da ovi lonci
imaju zaobljen obod i zaobljeno rame. Trbuh
ovog tipa lonaca je zaobljen, a posuda ima
najveu irinu u sredinjem dijelu posude.
Drke posude se od oboda izdiu iznad njega te se spajaju s trbuhom posude u srednjem ili
donjem dijelu trbuha. Drke su vrlo blago profilirane. Na loncima nema tragova premaza. U
Orecu je pronaen ulomak posude koji moda pripada ovom tipu lonca (kat. br. 166).
Na kasnoantikom groblju Szentlszl Szentegyedpuszta javlja se lonac sline profilacije,
ali samo s jednom drkom gdje je okarakterizirana kao tipina rimska provincijska keramika
(Dombay 1957, 327, T. 35, 6, 7). Analogije za ovaj tip lonca izostaju. Mogue da je to zbog
fragmentiranosti nalaza odnosno krhkosti ove vrste keramike gdje je teko za ovakav tip
utvrditi radi li se o loncu s drkom/drkama ili o obinom loncu. Postavlja se pitanje
obraenosti i objavljenosti ove vrste keramike, a svakako je mogue da se radi i o lokalnoj
varijanti koja je zastupljena u veem broju samo u ovom podruju.

35

Lonci koji pripadaju ovom tipu pronaeni su u jami zajedno s kasnoantikom narukvicom od
stakla crne boje koja je datirana u 3. - 4. st. te se na temelju toga, za sada, ovaj tip datira samo
u kasnu antiku (T. 39).
esti tip L 6 (T. 22. 099) ini lonac velikih dimenzija
(kat. br. 099), vrlo grube fakture s dosta krupnih
primjesa kvarca i primjesama tinjca. Zbog svog
sastava (pijesak, tinjac) povrina je vrlo sjajna.
Povrina je ukraena eljastim ukrasom i nema
premaza, a ukras je vrlo njeno izveden i jedva je
vidljiv. Obod posude je izvijen prema van te je rub
oboda zadebljan. Posuda ima vrlo blagu S profilaciju, rame je jedva naglaeno, a trbuh je ne
prelazi irinu oboda. Zbog svojih strukturalnih karakteristika lonac je vjerojatno sluio za
kuhanje.
Posuda je pronaena u jami koja je datirana C 14 datumom u kraj 3. i poetak 4. st (T. 39).
Lonci koji imaju obod trokutastog presjeka datiraju se u 1. i 2. stoljee (Petznek 1997 (1998),
203 204), meutim njihov trbuh je iri od oboda to nije sluaj s L 6 tipom.
Ulomak slinog lonca iz paljevinskog groba 150 u Emoni datiran je ranije od primjerka iz
Virovitice - Kikorije jug kontekstom nalaza (Plesniar Gec 1972, 37, T. XLI 16). Imaju
isto oblikovanje oboda i ramena i metliasti ukras. Kod primjerka iz Emone taj je ukras
primijenjen i na unutranjoj stijenki.
Sedmi tip lonca L 7 (T. 22. 082) se
razlikuje

od

prethodnih

tipova

prvenstveno po oblikovanju oboda.

Obod je malo izvijen prema van, na
rubu je znatno proiren i profiliran s 4 koncentrine krunice. Vrat je kratak i jedva naglaen.
Lonac ima premaz na unutranjoj i vanjskoj stijenki.
Lonci analognog oboda pronaeni su u gore spomenutoj pei u Ptuju i oni pored profiliranog
oboda imaju sitna rebra na ramenu i trbuhu (Strmnik - Guli 1993, 484, 486, T. 4. 3 4).
Lonci koji imaju ovakav profil oboda, ali bez urezanih koncentrinih krunica pronaeni su u
velikom broju u Gerulati te su datirani u drugu polovinu 1. i u 2. st. (Krekovi 1998, 32).
36

37

Nedaleko od rimskog naselja Flavia Solva (Norik), kod Gleisdorfa lonci ovakve profilacije
datirani su u prvo razdoblje ivota tj. od sredine 1. st. do sredine 2. st. (Jeschek 2000, 84).
Prema analogijama, ovaj tip se moe datirati od 1. - 4. stoljea (T. 39).
Osmi tip L 8 (T. 22. 025) je veih
dimenzija (kat. br. 25) i irokog je oboda.
Obod lonca je izvijen prema van i koso je
odrezan, vrat nije naglaen, a tijelo se
koso iri prema trbuhu posude. Na
prijelazu iz vrata u rame nalazi se
vodoravna urezana linija. Povrina lonca je gruba i hrapava, a u strukturi se nalaze krupne
primjese kvarca i tinjca. Zbog tih strukturalnih obiljeja ovaj je tip sluio za kuhanje hrane.
Na Virovitici - Kikoriji jug ovaj tip lonca pronaen je u cjelini koja je C 14 datumom
datirana u prijelaz 3. na 4. stoljee. U kasnu antiku, tonije u 4. - 5. stoljee tip L 8 datiran je u
kasnoantikom naselju Tokorcs kod Savarie (Medgyes 2002, 116, T. IV. 134)(T. 39).
Na lokalitetu Zukve, kod Sv. Ivana abnog, pronaen je ulomak lonca ovakve profilacije i
ukrasa, meutim, taj je lonac izraen bez primjesa kvarca i tinjca (Tkalec, Karavani, iljeg,
Jelini 2007, 8, T: 5. 1).
Lonci s Virovitice - Kikorije jug pokazuju tipoloku i tehnoloku srodnost s loncima s
Oreca. Makroskopski gledano, struktura veine lonaca s ta dva lokaliteta je slina. Ipak, da li
su oni izraeni od iste sirovine moe se dokazati samo geokemijskim analizama na nain da
se usporede strukture s ta dva lokaliteta i vie uzoraka gline s oba lokaliteta. Tipovi L1, L 3 i
L 4 javljaju se na Jalabetu, Ludbregu, Petrijancu. Pregledom materijala iz itarjeva uoeno
je kako su lonci s tog lokaliteta bitno drugaiji. Oni se tipoloki jako razlikuju u tome to su
njihovi obodi jae izvijeni, rame je jako naglaeno, ukraeno eljastima ukrasom i imaju
naglaen vrat. Lonci iz Jalabeta, Ludbrega, Varadinskih Toplica, itarjeva i Komina pored
drugaije izrade razlikuju se od lonaca s Virovitice - Kikorije jug i Oreca po tome to ih je
veina ukraena razliitim motivima eljastim ukrasom (Viki Belani, Gorenc 1958, 110,
T. XVII, 53; Viki Belani 1972 1973; 104 105, T. XVI). Lonci ti L 5 8 nisu uoeni
na drugim lokalitetima te prema dosadanjim objavama i uvidu u grau predstavljaju lokalnu
specifinost Virovitice - Kikorije jug i Oreca.
37

3.3. Poklopci (lat. Operculum; eng. Lid; njem. Deckel; tal. coperchio; fra.
couvercle)
(T. 23 27, 40)

Prema Hilgersu poklopci su u osnovi prilino jedinstvenog oblika i neukraeni su, bez obzira
radi li se o predmetima izraenima od keramike ili stakla (Hilgers 1969, 71). Osnovno za
poklopac je to to je on sluio za prekrivanje posuda te se prilagoavao njihovom obodu
odnosno, kako su se mijenjali obodi posuda tako su se mijenjali i obodi poklopaca kako bi to
bolje vrili svoju funkciju. Dakle, njihov oblik ovisi o loncima, zdjelama, amforama i drugim
posudama koje su mogli pokrivati, odnosno o njihovom razvojnom putu, utjecajima i
podrujima na kojima ih nalazimo. to se tie grube keramike domae izrade, njihov oblik
uvelike ovisi o prapovijesnoj tradiciji na koju se gruba kuna keramika u pravilu uvijek
oslanja. Takoer, ona moe ovisiti i o uvoznim keramikim oblicima koji su se u domaim
radionicama imitirali. Poklopci su keramiki oblik koji je prvenstveno morao zadovoljiti
svoju svrhu pokriti posudu. To su predmeti koji su imali iskljuivo utilitarnu ulogu, a ne
dekorativnu ili simbolinu.
S obzirom na injenicu da je ovo rad u kojem se obrauje keramika iz hrvatskog dijela
provincije Gornje Panonije, prvo se obratilo panju na grau s lokaliteta tog podruja,
meutim zbog malog broja objavljenih poklopaca i grube keramike openito, analogije je bilo
potrebno potraiti izvan granica provincije. Kao i za druge tipove posuda, ove analogije
odnose se samo na oblik, jer se tehnologija i struktura razlikuju budui da se radi o lokalno
proizvedenim predmetima.
U objektima koji su C14 analizom ugljena datirani u 3. - 4. stoljee, pronaeni su poklopci
ravnog oboda. Poklopci o kojima se raspravlja imaju ravno dno i epaste drke i tipoloki su
meusobno vrlo slini. Ono to ih ukratko opisuje je jednostavnost oblika. Oni su bili
namijenjeni pokrivanju lonaca pri kuhanju, a kako lonci imaju jednostavno profilirane obode,
tome odgovaraju i sami poklopci svojom jednostavnou.
U nastojanju da se pronau analogni predmeti za poklopce koji se tu opisuju bilo je potrebno
pregledati literaturu prostora izvan Panonije, a mogue je da se poklopci zbog svoje
jednostavne primjene i oblika pojavljuju podjednako u razliitim dijelovima Carstva.
38

39

Svi pronaeni poklopci imaju ravan neprofiliran obod, i u tome se vidi njegova jednostavnost
i funkcionalnost.
Poklopci s ravnim obodom podijeljeni su na tri tipa koji se meusobno razlikuju po nagibu
bonih stijenki.
Prvi tip P 1(T. 23) (009, 078, 092)
ine poklopci ija je stijenka blago
utisnuta

prema

unutranjosti

poklopca, odnosno njegove bone

stijenke su blago spljotene na dijelu
blie obodu. Analogni poklopci grube fakture pronaeni su u Ljubljani na poloaju Gornji trg
15 (Vii 1993, 165, T 22, 4, 5). Slian poklopac pronaen je u Serminu uz jarak uz rijeku
Rian, gdje je datiran u prvu polovinu 1. st. po. Kr. (Horvat 1997, 29, T. 51. 3). Poklopac
ovog tipa od sivo peene gline pronaen je u Emoni i pripada najstarijoj graevinskoj fazi
(Plesniar Gec 2006, T. 44, 16). Analogije postoje i na lokalitetu Krvavii Bokina (Beki et
al. 2007, 106, 174, T. 8. 8), u Singidunumu gdje je datiran od 2. do poetka 5. stoljea
(Bojovi 1977, 115 br. 631, 634, T. LXXI, 631, 634; Nikoli orevi 2000, 155, tip
VIII/4, 157, tip VIII/10; Nikoli orevi 2002, 228, 229, Sl. 7. 1), Tekiji (Tomovi 1984,
351, T. III, 15), Mitrovakim Livadama - rimskom naselju iz 1. i poetka 2. stoljea (Brukner
1995b, 142, 146, 153, T. I, 9), na Gomolavi gdje je pronaeno vie primjeraka i tu su datirani
u 1. st. te se njihov oblik tumai kao nastavak latenske tradicije (Brukner 1992, 26, 33, T. 18,
115). Poklopci ovog tipa ukraeni metliastim ukrasom pronaeni su na Drenju (Drenje 1987,
29, 37 38, T. 6. 1 - 6). U Bad Wimpfenu (vicus, Germania Superior) pronaeni su poklopci
ovog tipa (Czysz, Kaiser, Mackensen, Ulbert 1981, 32, T. 38, 476). U Maarskoj na lokalitetu
Szakly (lokalitet mlaeg eljeznog doba koji ivi u kontinuitetu do kraja kasne antike, proet
snanim tradicijama vidljivim u materijalu i nainu ivota), u zapuni zemunice koja je
datirana u 2. st. po. Kr, pronaen je ovakav poklopac (Gabler Ottomnyi 1990, 170, Fig. 8,
10, 188) i u ranocarskom tumulu na lokalitetu Zalalv (Mller 1971, fig. 12. 8). Nedaleko od
Savarije, u naselju koje je datirano od 4. do u poetak 5. st. pronaeno je vie slinih
poklopaca, meutim kod njih je utisnuti dio kose stijenke jae profiliran (Medgyes 2002, 116,
T. XII. 28, 129, 595). Veliki broj poklopaca, meu kojima je prisutan i ovaj tip, pronaen je u

39

podrumu rimske vile na lokalitetu Balca, a koji se s drugim keramikim materijalom tog
podruma datiraju u 2. i poetak 3. st. (Brn et al. 1992, 167, Abb. 41. 3, 10, 14, 15, 20).
P 1 tip poklopca dakle u primjeni je na irokom podruju od 1. pa sve do u 5. stoljee (T. 40).
Drugom tipu P 2 (T. 24 25) (091, 035, 065, 096, 097, 129, 144, 168) pripadaju poklopci koji
imaju kose stijenke bez zaobljenja. Analogije za
drugi tip poklopaca nalazimo u Ptuju u sloju
izmeu grobova (Tuek 1993, 402, T. 20), u
Hajdini gdje su slini poklopci pronaeni uz pe
i ispod nje, meutim ovi primjerci su raeni na
kolu (Strmnik-Guli 1993, T. 7, 8; T. 10. 3, 5 6, 11), zatim u drugoj fazi naseljavanja - kasnorepublikansko rano augustovsko vrijeme lokaliteta Gornji trg 30 u Ljubljani (Vii 1994, 30, 37, T. 3, 12). Na Gornjem trgu 3 u
Ljubljani pronaen je takoer poklopac ravnog oboda kosih stijenki (Vii 2002, 196, 200, T
10, 12), a datira se u drugu polovinu 1. i u 2. st. Po. Kr. te na forumu u Ljubljani gdje taj
poklopac ima premaz, a pripada najstarijoj graevinskoj fazi (Plesniar - Gec 2006, T. 44, 4).
Poklopci ravnog oboda i kosih stijenki pronaeni su u grobovima u Ptuju u paljevinskom
grobu 26 (Kujundi 1982, 16, T. 3, 9), 132 (Kujundi 1982, 26, T. 12, 3) grobu 334
(Kujundi 1982, 50, T. 26, 2). Brukner na primjerima poklopaca iz Donje Panonije izdvaja
vie tipova, a ovoj grupi analogiju predstavlja tip 3a kojeg ona datira od kraja 1. do sredine 3.
stoljea i potjee iz Sirmija (Brukner 1981, 110, 161, T. 129. 9). Spomenuti primjerak ima i
epastu drku i slian je katalokom broju 096. Jednostavne poklopce koninog oblika,
ravnog oboda zaobljenog ruba s epastom drkom Bnis navodi kao tip poklopca koji se u
Panoniji javlja za pokrivanje tronoaca (Bnis 1942, 56, T XV, XXIV, XXI). Analogije
postoje i u Tekiji (Tomovi 1984, 351, T. III. 16) te u Singidunumu iako je navedeni
primjerak izraen od proiene gline (Ivanievi, Nikoli orevi 1997, 99, Sl. 31, 4;
Nikoli orevi 2000, 155, tip VIII/4), Iloku (Jelini 2003, 82, T. 3, 18), Gorsiumu
(Kocztur 1994, 94, 95, Abb. 60. 7). Posljednji primjerak je zapravo najsliniji poklopcima s
lokaliteta Virovitica - Kikorija jug, a vano je i to to potjee iz zemunice i s lokaliteta
ruralnog karaktera. Poklopac iz Gorsiuma datira se u 2. - 3. st. Takav poklopac se meutim na
lokalitetu Budakalsz Luppa Csrdai datira u kraj druge polovine 4. st. (Ottomnyi 2004,
288, 289, T. VI. 7). Poklopac tipa 2 pronaen je na kasnoantikoj rustinoj vili (3. - 4. st.) na
lokalitetu Zlatara Ruma (Brukner 1995b, 138, 146, T. V. 49), ali i u domorodakom naselju
40

41

Peinci u Srijemu iz 1. st. po. Kr. (Brukner 1995a, 99, 107, 125, T. XV. 152, 135, T. XXV.
10), domorodakom naselju irovac Ruma u Srijemu gdje se datira u sredinu i drugu
polovinu 1. st. (Brukner 1995a, 100, 108, 128, XVII. 185), domorodakom naselju
Mitrovake livade (Brukner 1995b, 102, 109, 131, T. XXI. 210) i Selitu (Dautova
Ruevljan 2003, 32, 86, T. LIII. 3). Ovakav tip poklopca s drugaijom drkom pronaen je u
velikom broju u Vinkovcima razliitih dimenzija. Datiraju se od 2. do. 4. st. (Oani 2008,
188 - 189). Poklopci tipa 2 oblika pronaeni na Drenju ukraeni su metliastim ukrasom, a
takoer su izraeni od grube fakture (Drenje 1987, 38, T. 6. 8 - 12). Ovaj tip poklopca je
datiran u 2. i poetak 3. stoljea na lokalitetu Balca, gdje su u velikom broju pronaeni u
podrumu rimske vile (Brn et al. 1992, 167 168, Abb. 41. 4, 25, 31).
Kataloki brojevi 035, 096 i 097 pronaeni su u objektima koji se datiraju u 3. - 4. stoljee
(C14 datumima ili drugima nalazima koji su pronaeni u tim objektima), a analogni nalazi
pokazuju kako se on javlja i ranije, ve od 1. stoljea (T. 40).
Trei tip P 3 (T. 26) su
poklopci ije su stijenke
zaobljene

prema

vanjskoj strani poklopca

(034, 071, 093, 169). Analogni poklopac posebno za kat. br. 034 postoji u grobu 157 na
lokalitetu Beletov vrt Novo Mesto (Knez 1992, 57, T. 55. 6). Analogni poklopac
katalokom broju 034 i treem tipu poklopca je primjerak pronaen u Sirmiju i datira se u 1.
st. (Brukner 1981, 110, 161, T. 130. 12). Analogije postoje u Singidunumu (Bojovi 1977,
115, br. 632, T LXXI. 632; Nikoli orevi 2002, 228, 229, Sl. 7. 4) i rimskom naselju
Mitrovakim Livadama gdje su datirani u 1. i poetak 2. st. (Brukner 1995b, 142, 146, T. I.
10). Ovakav tip poklopca, sive boje javlja se i na lokalitetu Zalalv u Maarskoj (Csermnyi
1977, 246, 266, Abb. 63. 3).
Kataloki broj 034 datiran je C14 analizom od 239. - 361. godine, a prema analogijama vidi se
kako se ovaj tip poklopca javlja ve od 1. stoljea (T. 40).
Svi poklopci koji su pronaeni imaju epaste ruke koje su razliito oblikovane (T. 27).
Podijeljeni su prema oblikovanju ruki koje su razliito oblikovane i naglaene. Na ruki

41

mogu imati konino udubljenje (017, 097) ili su ravne (016, 075, 074, 096, 066, 067, 100,
011).
Poklopac sa ravnom epastom rukom koja je slino
oblikovana, pronaen je u grobu 85 na lokalitetu
Beletov vrt u Novom Mestu (Knez 1992, 43, T. 32. 6).
Razlika je u tome to su stijenke spomenutog poklopca
narebrene. Poklopci s epastim drkama koje su sline
tipovima s Virovitice - Kikorije jug nalaze se i u Sisku (Wiewegh 2001, 95, 113, T. VIII;
Vidoevi 2003, 19, 37, T. 10. 1-3). epaste ravne drke pronaene su i na lokalitetu Krvavii
Bokina te je izraen od grublje gline s dosta primjesa (Beki et al. 2007, 106, 182, T. 17.
11). Kataloki broj 11 ima epastu drku koja je vrlo iroka, a prema Bnis to su stariji oblici i
jedan takav primjer datiran je novcem Klaudija iz groba (Bnis 1942, 56). Kataloki brojevi
016, 075, 096 i 100 pronaeni su u zapunama objekata datiranim u kasnu antiku, u 3. - 4.
stoljee predmetima pronaenim u tim objektima.
epasta udubljena drka pronaena je takoer u Sisku
(Vidoevi 2003, 19, 37, T. 10. 4) i slii drki kataloki broj
017. Veliki broj epastih drki s udubljenjem poklopaca
grube fakture pronaen je na lokalitetu Drenje (Drenje 1987,
29, 38, T. 6. 13 - 25). Oba primjera s lokaliteta Virovitica Kikorija jug pronaena su u objektima datiranima u 3. - 4. stoljee drugim nalazima iz tih
objekata.
Na kraju se moe zakljuiti da su u ovom katalogu zastupljeni jednostavni oblici poklopaca
od neproiene gline, meke fakture, ravnog oboda i sa epastim drkama. Navedeni oblici
javljaju se tijekom cijelog trajanja naselja i bez obzira na njihove male tipoloke razlike nije
ih mogue vremenski ograniiti. To su potvrdile i analogije iz Gornje Panonije i susjednih
provincija.

42

43

3.4. Tanjuri (lat. patina, phiala, njem. Teller, eng. Plate, tal. piatto, fra. plat)
(T. 28 30, 40)

U izvorima se biljei vie naziva za posude koje mi danas zovemo tanjurima, a na latinskom
oni ovisno o funkciji imaju razliite nazive. Rije je o posudi irokog oboda koja je mogla
imati poklopac i mogla je sluiti u kultne svrhe. Izraivana je od metala, stakla i keramike
(patina) (Hilgers 1969, 72 73, 245 247). Phiala svojim opisom i kontekstom odgovara
tanjuru, meutim izraivana je od metala i stakla (Hilgers 1969, 74, 250 252). Tanjuri koji
ine ovu tipologiju s obzirom na kontekst ruralne sredine vjerojatno su imali ulogu posude
koja je sluila kod kuhanja i serviranja hrane.
Tanjuri su kao i zdjele vrlo est grobni materijal, posebno u 2. st. po. Kr. u paljevinskim
grobovima (Plesniar Gec 1977, 84). U jugozapadnom dijelu Panonije, tanjuri se vie
oslanjaju na italske keramike oblike nego na oblike latenske tradicije. Postoji mnogo
varijanti, razlikuju se po nagibu i obliku stijenke, profilaciji oboda, oblika dna, mogu biti
ukraeni i neukraeni (Bonis 1942, 48; Viki Belani 1965, 106; Gregl 1997, 62). Prema
Makjani, tanjur je najkarakteristiniji oblik koji se javlja u provincijama od 1. do 4. st. Zbog
talijanskih utjecaja pretpostavlja se da su tanjuri s uvuenim rubom raniji (Drenje 1987, 30).
Ipak tanjuri s zadebljanim obodima kao i zdjele javljaju se i u 3. st. u grobovima datiranima
novcem (Plesniar Gec 1972, 43, 44, 46, T. LII. 18, T. LIII. 8, T. LVIII. 2, 3). Kako se radi o
vrlo estom provincijalnom obliku i njihovoj tipolokoj raznolikosti i mnogobrojnosti,
podrazumijeva se velika provincijalna proizvodnja tih oblika. Pretpostavljena rairena
proizvodnja u vie radionica, od strane razliitih majstora, podrazumijeva i mnogobrojnost
oblika i varijanti oblika. Pregledom tanjura s lokaliteta Gornje Panonije uoena je njihova
strukturalna raznolikost to ide u prilog njihovoj lokalnoj proizvodnji, unato tome to su kao
tip analogni (T. 76. 2 4; T. 87. 2; T. 107. 3 - 4; T. 121. 3 4).
Tanjuri s Virovitice - Kikorije jug podijeljeni su u dva tipa, a zajedniko obiljeje im je
ravno dno. Prvi tip ima zaobljen obod, kose ili blago zaobljene stijenke, a drugi ima kose ili
blago zaobljene stijenke i obod koji je zadebljan na unutranjoj strani. To je ujedno opis
veine tanjura koji se javljaju u cijeloj provinciji Gornjoj Panoniji, meutim, kako je ve
reeno tanjuri s drugih lokaliteta od ovih razlikuju se nagibom stijenke, oblikovanjem oboda,
43

oblikom zadebljanja na unutranjoj strani oboda i dna. Ta tipoloka raznolikost kod ovog
jednostavnog i naoko jasno definiranog oblika govori u prilog razgranatoj mrei majstora i
malih radionica koji su imali uski djelokrug izrade keramike i koje su djelovale u mikro
regijama. Zbog toga se u literaturi ovaj oblik tanjura svrstava pod zajedniku kategoriju koja
dozvoljava veliki broj podvarijanti. Tako je npr. u Singidunumu pod jedan tip svrstan ovaj tip
tanjura koji se datira od 1. do kraja 3. stoljea s velikim brojem varijanti od kojih su neke
iskljuivo lokalne, specifine za Singidunum (Nikoli orevi 2000, 98-99, 112). O takvoj
situaciji svjedoi i groblje na Matrici (Topl 1981, 88). Bnis navodi kako je na tanjurima
prisutan crveni premaz, a u kasnijim stoljeima i sivi (Bnis 1942, 49).
Prvi tip tanjura T 1 (T. 28 29) ima blago zaobljen obod, kose ili vrlo blago konveksne
stijenke. Takvog oblika su ''pompejanski tanjuri'' koji se datiraju u 1. st. po. Kr. i oni su veih
dimenzija radijus oboda im je od 30 do 35 cm te je za njih karakteristino da u svojoj
strukturi imaju tragove vulkanskog pijeska crne boje. Proizvode se u Italiji od republikanskog
vremena, a rimskim osvajanjem javljaju se i u provincijama. Proizvodnja tanjura koji samo
svojim oblikom podsjeaju na pompejanske poinje u provincijama i traje do u 4. st.
(Koevi, Makjani 1986/1987, 32; Brukner 1981, 39; Vidoevi 2003, 17). Njihovo
obiljeje je jednostavnost i skromnost oblika, ravno dno, malo zakoene stijenke i lagano
zadebljanje na obodu (Koevi, Makjani 1986/1987, 32; Gregl 1997, 62 -63). Navedeni su
primjeri imitacije tog tipa posuda koje su manjih dimenzija, a koje se datiraju od 1. - 3. st.
(Brukner 1981, 39, 85 - 86). Prvi tip ine kataloke jedinice 003, 006, 007, 022, 033. Osim
kat. br. 003 svi primjerci imaju crni premaz na unutranjoj stijenki, a kat. br. 22 i na vanjskoj.
Zbog tog premaza koji je sprjeavao poroznost posude pretpostavlja se da je sluila za
kuhanje ili sluenje tekue hrane. Mogue da premaz nije su sauvani budui da je premaz na
svim ostalim tanjurima vrlo loe sauvan i jedva vidljiv. Tanjuri kat. br. 006, 033 i 022
pronaeni su u zatvorenim cjelinama i datiraju se u 3. - 4. st. Kat. br. 33 je iz zatvorene cjeline
datirane C14 metodom od 239. 361. g. Ovaj tip je zastupljen i u Orecu s katalokim
brojevima 124, 125 i 151. Prva dva imaju crni premaz i raeni su rukom dok je trei izraen
na kolu i ima sivi premaz.
U Gornjoj Panoniji analogije su pronaene na Drenju u sloju i jami (Drenje 1987, 30, 34 35,
39, 42, T.9. 1 4, T. 19. 4), u Sisku (Bugar 2000a, 25, T. XI, 1; Katavi 2001, 28, T. VI, 8, 9;
Kordi 2001, T. 13, 2, 3; Wiewegh 2001, 95, T. IX. 3, 8; Vidoevi 2003, 17, T. 7. 1),
Osjeenici (Oani 1998, 31, T. 4. 3, 5), Ptuju grob 42, zapadno groblje (Isteni 2000, 29, T.
44

45

9. 8), na istonom groblju u

Ptuju (Kujundi 1982, 16,
27, 37, T. 3. 6, T. 12. 22, T.
18. 14). U Novom mestu na
groblju na Beletovom vrtu pronaene su zdjele koje imaju istu profilaciju kao i ovi tanjuri
(Knez 1992, T. 63, 4, 6). Analogni tanjur pronaen je u Neviodunumu (Petru, Petru 1978, 74,
T. XXXVI. 29). U Topuskom je pronaena posuda koja je kataloki obraena kao plitka
zdjela koja podsjea na ovaj tip tanjura, koja je pronaena u grobu koje se datira u kraj drugog
i poetak treeg stoljea (ari 1979-1980, 139, 141, T. VII. 7). U enskom grobu 2 na
lokalitetu Balca pronaena je posuda koju je autorica opisala kao zdjelu, a koja je nalik
prvom tipu tanjura (Csirke 2004, 245-246, 250-253, Abb. 4; 5. 1, 4; 6, 3; 7. 3).
U Donjoj Panoniji ovakvi tanjuri pronaeni su u Mursi i Cibalama meutim s malo
zaobljenijim stijenkama (Viki Belani 1970, 167, T. VIII, 7; Brukner 1981 85, T. 65, 10
11; Oani 2004a, 84, T. 16. 12, T. 71. 3, 4), pronaeni su i u Mavanskoj Mitrovici u grobu
(Ercegovi Pavlovi 1980, 9, Pl. X. 8), Babarcu (Fazekas 2007, 119, T. 20, 160), Sirmiju
(Parovi Peikan 1973, 24, T. XVIII, 1) i Matrici (Topl 1981, 34, 54, XXVII - grob 80, 1,
L - grob 161, 3 - 4, 62, LVIII grob 195, 2).
Tanjuri prvog tipa pronaeni su u velikom broju u Ljubljani gdje su datirani na prijelaz stare u
novu eru (Vii 2002, 195, 198, T. 5. 10). Pompejanski tanjuri odnosno njihove imitacije traju
due i mogue ih je datirati samo kontekstom. Na sjevernom groblju Emone, pronaene su
zdjele koje dimenzijama i profilom odgovaraju tanjurima ovog kataloga i ovog tipa.
Pronaeni su u paljevnskom grobu (Plesniar Gec 1972, 20, T. XI. Grob 42, 7, 12). Neki su
opisani kao tanjuri i takoer odgovaraju ovom tipu, a pronaeni su u paljevinskom grobu
(Plesniar Gec 1972, 27, T. XX, Grob 85, 13). Na maarskom lokalitetu Zalalv takoer je
zastupljen ovaj tip tanjura (Csermnyi 1977, 246, 264, abb. 60, 10).
U Gornjoj Meziji analogije postoje u Tekiji (Cermanovi Kuzmanovi 2004, 147 149, kat.
8). Tanjuri prvog tipa prisutni su i u Dakiji (Gudea 1996, 214 216, T. XXIII, 1, 4, T XXIV.
1).

45

Pregledom analognog materijala te rezultata C 14 analiza objekata s Virovitice - Kikorije jug

gdje je zastupljen ovaj tip tanjura, jasno je kako se on kontinuirano javlja od 1. do kraja 4.
stoljea (T. 40).
Drugi tip tanjura T 2 (T. 30) ima
ista takva obiljeja, a od prvog se
razlikuje

po

obodu

koji

je

zadebljan i naglaen na unutranjoj

strani posude. Promjer oboda je od 13 40 cm, a provincijska proizvodnja se datira od 1. - 4.
st. (Brukner 1981, 86). Ovu grupu ine kataloki brojevi 005, 026, 083, 002, 080 i 116. Svi
imaju premaz na unutranjoj strani tanjura i mogli su sluiti za kuhanje i serviranje tekue
hrane kao i tanjuri prethodne grupe. Tanjur kat. br. 005 pronaen je u zatvorenoj cjelini i
datiran je od 239. - 361. g. C 14 datumom. Tanjuri T 2 izraeni od strukture VKJ 2 (kat. br. 5,
83) imaju manje naglaeni obod od onih tanjura koji su izraeni od strukture VKJ 23 (kat. br.
26, 28 ,8). Kako je od strukture VKJ 2 nainjena veina keramikih posuda s Virovitice Kikorije jug, a za koje se pretpostavlja proizvodnja na samom lokalitetu, mogue je da su
tanjuri T 2 izraeni od strukture VKJ 23 izraeni na nekom drugom mjestu u provinciji. Kat.
br. 116 izraen je od strukture O 2, koja je tehnoloki slina strukturi VKJ 2 i za koju se
pretpostavlja proizvodnja u Orecu, a time i samog tanjura. On ima na sebi tamno smei do
crveni neujednaeni premaz.
U Gornjoj Panoniji tanjuri tipa T 2 su pronaene na groblju u Stenjevcu (Gregl 1989, 21, T.
10, 5), Sisku (Bugar 2000a, 25, T. XI, 5 6, T XII- XIII; Katavi 2001, 29, T. VII, VIII;
Kordi 2001, T. 14 -18; Wiewegh 2001, 95, T. IX. 5, 9-12, T. 10; Vidoevi 2003, 17, T. 7.
3), Turopoljskom lugu iz druge polovine 1. i 2. stoljea (Koevi Makjani 1986/1987, 45,
T. XIII, 147). Ovakav tanjur pronaen je i na maarskim lokalitetima Zalalv (Csermnyi
1977, 246, 262, abb. 56, 29) i Fertrkos (Gabler 1973, 154, 155, Abb. 12, 2 3), na
kasnoantikom naselju datiranom u 4. i poetak 5. st. (Medgyes 2002, 116, T. XI. 95, 234).
Ovakvi tanjuri pronaeni su u podrumu rimske vile na lokalitetu Balca i datirani su u 2. i u
poetak 3. st. (Brn et al. 1992, 173, Abb. 47. 3-8).
Na sjevernom groblju u Ljubljani pronaen je veliki broj zdjela koje profilom i dimenzijama
odgovaraju tanjurima iz ovog kataloga. U promjeru su neto vei, a nagib stijenki, ravno dno i
profilacija oboda odgovaraju tanjurima iz ovog kataloga.
46

Pronaeni su u paljevinskim

47

(Plesniar Gec 1972, 19, 25, 34, 46, T. IV - Grob 15, 12, T. VIII Grob 31, 10,12, 16, T.
XVIII grob 73, 4, T. XXXV, Grob 132, 6, T. LVIII Grob 208 2, 3) ali i u skeletnim
grobovima (Plesniar Gec 1972, 23, T. XIV. Grob 57, 13). U paljevinskom grobu 149 s
novcem Tiberija pronaen je pladanj s nagibom stijenke i profilacijom oboda kakve imaju
tanjuri u ovom katalogu (Plesniar Gec 1972, 37, T. XLI. 4). U djejem skeletnom grobu 187
pronaena je zdjela s novcima Vespazijana i Kara zdjela koja dnom, nagibom stijenki i
profilacijom oboda odgovara ovim tanjurima (Plesniar Gec 1972, 43, T. LII. 18).
U Donjoj Panoniji tanjuri T 2 tipa su pronaene u Cibalama (Brukner 1981, 86, T. 65. 17;
Oani 2004a, 85,. T. 62. 7, 10, T. 15. 2, T. 16. 13, T. 17. 15, T. 71. 1, 5, T. 15. 3), Vukovaru,
Sirmiju, Vojki, (Parovi Peikan 1973, T. XVI, 7; Brukner 1981, 86, T. 65. 12-16), Babarcu
(Fazekas 2007, 115, T. 17. 109), Matrici (Topl 1981, 43, XXXVIII - grob 114, 8). Tanjuri
ovakve profilacije pronaeni su i u Gornjoj Meziji u Diani (Cvjetianin 1996, 96, T. 2. III,
21).
Tanjuri ovakve i sline profilacije nalaze se u lokalnim imitacijama i na drugim lokalitetima
kao to je Aquincum a datira su u treu etvrtinu 2. st. (Topl 1993, 15, Pl. 14. grob 15-16. 2)
ili drugu polovinu 2. st. (Topl 1993, 18, 25, Pl. 20. grob 24. 2, Pl. 35. grob 40. 2).
Prema analogijama, kontekstu nalaza i C 14 datumima nemogue je izdvojiti tipove koji su
zastupljeni u kraem vremenskom razdoblju. ini se da su tanjuri kao italski oblik doli na
prostor Gornje Panonije dolaskom Rimljana i da su u svom obliku s razliitim odstupanjima
zastupljene do kraja antike (T. 40).
Po broju lokaliteta na kojima se javlja T 2 tip tanjura jasno je da je on kao oblik prisutan na
irem podruju Gornje i Donje Panonije. Sama struktura pojedinih tanjura upuuje da su neki
od njih (izraeni od strukture O 2 i VKJ 2) izraeni na lokalitetima na kojima su i pronaeni
te se radi o lokalno proizvedenim tanjurima (T. 76. 2 4; T. 87. 2; T. 107. 3 - 4; T. 121. 3
4).

47

3.5. Tarionici (lat. mortarium, njem. Reibschale, eng. mortar, tal. mortaria, fra.
mortier)
(T. 31, 41)

Tarionici su svojim oblikom nalik zdjelama zbog svoje dubine i iroko razgrnutog oboda, koji
je ponekad luno savijen. Unutranja strana ruba je zaobljena, zadebljana te naglaena rebrom
koje esto prelazi u izljev. Pored izljeva, okomito na sam rub, moe se nalaziti peat
proizvoaa ili radionice. U svjeu glinu, prilikom izrade tarionika utiskivali bi se zrna
pijeska kako bi povrina nakon peenja bila hrapava. To je omoguavalo lake mrvljenje i
mijeanje hrane, a u tu svrhu sluio je kameni, keramiki ili metalni tuak pistillum. Ta
ogrubljena povrina je specifina upravo za tarionike te omoguava da se tarionici kao
keramiki oblik prepoznaju meu sitnim ulomcima. Poznat je primjerak tuka koji je izraen
od drva, a pronaen je u kontekstu bunara. Stijenke tarionika su debele, a dno je iroko to je
omoguavalo da posuda bude stabilna (T. 31. 021). Tarionik je sluio kao posuda za
usitnjavanje zaina i razliitih krupnih sastojaka koji su se dodavali hrani, ali je jo vie sluio
kao zdjela za mijeanje tijesta, umaka i krema tj. u kuhinji openito za pripremanje hrane.
Slian, ali manji oblik koriten je takoer u medicinske svrhe, te neto vei za mijeanje
buke i boja. Ove posude su izraivane od metala, zlata, srebra, bakra, olova, keramike i
kamena. Ovisno o njihovoj namjeni, razliito se zovu: u domainstvu mortarium, u medicini
coticula, u industriji i umjetnosti pila, a kao razliite posude, razliitog nazivlja za razliite
svrhe razlikuju ih i antiki pisci. Potrebno je razlikovati i tarionike koritene za pripremu
hrane od onih koji su sluili kao stolno posue, a izraivani su od terrae sigillatae. Ovdje e
biti rije o tarionicima koritenima za pripremu jela (Schrgendorfer 1942, 9; Baatz 1976
1977, 147; 151; Hilgers 1969, 68-70, 225, 226; Brukner 1981, 38; Zabehlicky
Scheffenegger 1998, 286, Fig. 10; imi Kanaet 2003, 128; Cool 2006, 42; Hargis 2007, 7,
41-42, 44-46).
O njihovoj vanosti u rimskoj kuhinji govori i injenica to je za pripremu veine
rimskih jela bio potreban upravo tarionik. Koliko god je on vaan i povezan s rimskom
kuhinjom i svakodnevnicom, Baatz smatra da je porijeklo tarionika u Maloj Aziji (javlja se u
Kilikiji u 11. st. pr. Kr.) i Grkoj (gdje se javlja u 7. st. pr. Kr. a od 5. st. pr. Kr. je u masovnoj
upotrebi). Potvrde za raniju upotrebu tarionika u odnosu na Rimljane nalazimo u grkim
48

49

naseljima, etruanskim grobnicama (reljefi, freske, ali i kao grobni prilog) te kod grkih
pisaca. Njegovu pojavu i pripremu jela koja su vezana za tarionike prati se dalje od vremena
grke kolonizacije Male Azije, a Rimljani ih vjerojatno preuzimaju za vremena grke
kolonizacije Apeninskog poluotoka i osnivanja grkih kolonija na poluotoku. Na Europskom
kontinentu, tarionici su kao oblik keramike vezani za rimski nain pripreme hrane i njihova
pojava vee se uz dolazak Rimljana na podruje srednje Europe i Britanije. Primjena tarionika
u rimskoj kuhinji je izuzetno vana i nezamjenjiva (Baatz 1976-1977, 150, 154-155; Slapak,
1989, 16; Hargis 2007).
Mortarium (tarionik) i pistillum (tuak) spominju se u pisanim izvorima zajedno, u kontekstu
njihove raznolike primjene. U rimskoj antici, ini se da je tarionik najkoriteniji za pripremu
hrane. Pored pisanih izvora, javljaju se prikazi tarionika na freskama, vazama, mozaicima i
kamenim spomenicima, u razliitim kontekstima: u domainstvu, u pogrebnom i zavjetnom
kontekstu. Tuak - pistillum neophodan je, a tarionik bez njega nema smisla (Slapak 1989,
16; Oani 2004b, 9; Hargis 2007).
Tarionici pripadaju jednom od najrairenijih tipova rimske keramike. Ranocarski tarionici
imaju esto crveno ili mramorizirano ukraavanje na obodu. U 2. i 3. st. javlja se varijanta bez
tog ukraavanja. Na Ludbregu i Jalabetu prisutni su zeleno glazirani tarionici s
mramoriziranim ukrasom na obodu (T. 44. 1); T. 52. 3). Obod panonskih tarionika u 4. st.
masovno se ukraava glazurom i grubim nanosom (Poczy 1957, 43). Raniji tarionici se
razlikuju od kasnijih po tome to su masivniji, dok su mlai manjih dimenzija i tanjih stijenki,
a tijekom 2. i u 3. stoljea javljaju se prvi primjerci ukraeni glazurom (Krekovi 1998, 24;
Cool 2006, 44). U Britaniji se raniji tarionici osim po masivnim stijenkama od mlaih
razlikuju po jako zaobljenom obodu i slabo naglaenom rebru na obodu, dok mlai tarionici
imaju jako naglaeno rebro i obod koji je manje izraen (Bdoyre 2000, 40).
S obzirom da se pod uporabnom keramikom podrazumijeva ona keramika koja je koritena za
pripremanje i uvanje hrane, u tipologiju grube keramike hrvatskog dijela Gornje Panonije,
uvrtavaju se i tarionici. Masovna pojava glaziranih tarionika u toku srednjeg i donjeg Dunava
upuuje na njihovu masovnu proizvodnju u 3. i 4. po. Kr., a tu se misli i na podruje Panonije.
Lokalna proizvodnja tarionika je takoer morala biti prisutna jer je pregled materijala pokazao
kako se analogni tarionici jako razlikuju u svojoj strukturi na pojedinim lokalitetima (T. 44. 1
2; T. 52. 3; T. 53; T. 76. 1; T. 114. 1; Sl. 54 59; 114 - 116). Proizvodnja u Panoniji
49

zapoinje u vrijeme Flavijevaca i Trajana (Poetovio, Aquincum), dok se u 3. i 4. stoljeu

tarionici proizvode i u manjim lokalnim radionicama (Baatz 1976-77; Brukner 1981, 38;
Gabler 1982, 100). Na dunavskom limesu, na podruju erdapa, glazirana keramika pa tako i
glazirani tarionici javljaju se od posljednje etvrtine 3. st. (Cvjetianin 1995, 29). U Ptuju je
dokazana radionika djelatnost i proizvodnja tarionika te su poznati i majstori koji su ih
izraivali. Ti tipovi tarionika javljaju se u velikom du Drave i Dunava te su osim u Panoniji
zastupljeni i u Meziji (Isteni 1999, 191-202; Cvjetianin 2003, 99; Cvjetianin 2006, 21),
meutim ti tipovi nisu zastupljeni na Virovitici - Kikoriji jug i u Orecu, prema dosadanjim
istraivanjima. Budua istraivanja bi mogla u Orecu i okolici donijeti tipove petovijske
proizvodnje zbog cestovne i rijene povezanosti.
Tarionici su u ovom radu podijeljeni u tri tipa i to po oblikovanju njihova oboda. Izraeni su
svi od iste strukture keramike, a na unutranjoj stijenki imaju sauvane utisnute kamenie
preko kojih se nalazi staklena glazura zelene boje. Tarionici koji su oblikom slini tarionicima
s Virovitice - Kikorije jug, a glazirani su, susreu se u provincijama uz srednji i donji tok
Dunava (usporedi tarionike kod Cvjetianin 2003, 103; Cvjetianin 2006, 26; Brukner 1981,
T. 61).
Za izradu tarionika bili su potrebni vjeti i specijalizirani majstori (Cuomo di Caprio 1982,
213) ipak, njihova drugaija struktura, a i oblik, ipak upuuju na lokalnu proizvodnju, a ne na
provincijsku. Neodgovoreno ostaje pitanje gdje su tono proizvedeni pojedini tarionici.
Tip Tr 1 (T. 31. 061). Radi se o
tarioniku iji je obod izvijen
prema van i blago je luno
savijen. Rebro nije jako naglaeno
te prelazi u izljev. Na obodu nema
ukrasa i glazure, ona se nalazi samo na unutranjoj stijenki posude ispod rebra iznad utisnutih
kamenia. Glazura je zeleno maslinaste boje. Slian tarionik pronaen je u Sisku (Katavi
2001, 37, T 14, 11; Wiewegh 2001, 96, T. XI-XII), te u ljunari kod Koprivnice (Markovi
1993, 27, 28). Zeleno glazirani tarionik ovakve profilacije pronaen je u sloju na ranocarskoj
nekropoli Kunovec Breg gdje se sami grobovi datiraju od 1. - 2.st. (Demo 1982, 292, T. 24,
14). Tip je zastupljen na lokalitetu Tc gdje se pretpostavlja i proizvodnja ovakvih i slinih
posuda (Thomas 1964, 321, CCVIII). Oblikom, u 2. - 3- st. ovakvi tarionici javljaju se na
50

51

lokalitetu Hruica Ad Pirrum, meutim na njihovom obodu nalaze se razliiti urezani ukrasi i
njihova unutranjost nije glazirana (Giesler 1981, 87, T. 37. 5, 6; 56. 16, 19). U 3. i 4. stoljeu
je na poloaju rimske vile na lokalitetu Tc-Fvenypusta djelovala keramiarska radionica u
kojoj se proizvodila glazirana keramika. Na tom lokalitetu pronaen je i ovakav tip tarionika
(Thomas 1955, 107, Abb. 3. 67, 122, 123, T. LI. 17). U blizini Savarije, u kasnoantikom
naselju datiranom u kraj 4. i 5. st. pronaen je slian tarionik (Medgyes 2002, 116, 117, T. I.
87, 450, 561), a iz istog razdoblja veliki je broj tarionika analogne profilacije na maarskom
lokalitetu Tokod (Bnis 1991, 94, 98, Abb. 1. 1, 7). Na zapadnom groblju Savarije, u grobu
10, takoer je zastupljen tarionik koji je slian prvom tipu tarionika (Br 2004, 120).
Na lokalitetu Jalabet tarionik ovakvog tipa, s mramoriziranim slikanjem na obodu i zelenom
glazurom ispod rebra datira se u 3.-4. stoljee (Viki Belani 1968, 92 94, T. IX, 2). U
kasnu antiku datiraju se ovakvi tarionici i u Ludbregu (Viki Belani 1983 1984, 157, T.
11. 11). Tarionici iz Jalabeta i Ludbrega su drugaije strukture nego tarionici iz Virovitice Kikorije jug.
Tarionici ovakve profilacije pronaeni su na lokalitetu Jalabet - Bartolovec (T. 44. 1 2), u
Ludbregu (T. 52. 3; T. 53. 3) i Petrijancu (T. 60. 2). Oni se od tarionika iz Virovitice Kikorije jug, ali i meusobno, razlikuju po strukturi to upuuje na razliite radionice u
kojima su proizvedeni. Svi su glazirani na unutranjosti, a neki od njih na obodu imaju i ukras
izveden mramorizacijom. Tarionici iz Ludbrega ovog tipa su manjih dimenzija od tarionika iz
Virovitice - Kikorije jug.
to se tie samog oblika, prema analogijama C 14 analizama s Virovitice - Kikorije jug jasno
je kako se Tr 1 tip tarionika javlja od 1. pa do u 5. stoljee. Ipak, temeljem ukraavanja
postoje neke kronoloke odrednice. Od treeg stoljea tarionici su ukraeni glazurom, a prije
toga nerijetko mramoriziranjem (T. 41).
Tip Tr 2 (T. 31. 060, kat. br. 060). Obod ovog
tipa tarionika je luno savijen, rebro je
neznatno naglaeno te prelazi u izljev. Stijenke
su neobino tanke za tarionik, obod nije
ukraen, a zeleno maslinasta glazura nalazi se
ispod rebra u unutranjosti posude. Slian oblik tarionika datiran u kasnu antiku susree se i u
51

Britaniji (Curle 1911, 263-265), zatim na lokalitetu Vinkovci muzej gdje se datira u 3. - 4.
st. (Oani 2004a, 139, T. 27, 8). U Diani, Kostolcu i Ljubievcu sree se slian oblik s neto
zaobljenijim obodom gdje se pojava ovakvog tarionika datira od posljednje etvrtine 3. do
kraja tree etvrtine 4. stoljea (Cvjetianin 1995, 30), naglaeniji rub susree se na Tekiji
(Tomovi 1984, 349, T I, 1)6 na lokalitetu Tac gdje se datira u 3. st. (Bnis, 1980, 374 375),
Prema analogijama i nainu ukrasa, ovaj tip tarionika datira se u 3. i 4. stoljee (T. 41).

Tip Tr 3 (T. 31. 032, 156). Trei tip tarionika ima zanimljiv obod zbog toga to je on vrlo mali
i nenaglaen, kao i njegovo rebro. Obod, kao i u
prethodna dva tipa tarionika nema ukrasa, a zeleno
maslinasta glazura iznad utisnutih kamenia
nalazi se tek ispod rebra na unutranjoj strani
posude. Ovaj tip tarionika zastupljen je u Orecu (kat. br. 156) a razliite je strukture od
tarionika iz Virovitice - Kikorije jug. Takoer je ovaj tip pronaen i u Sisku (T. 114.
1)(Katavi 2001, 37, T 14, 12), Sirmiju (Parovi Peikan 1971, 35, XXI, 73, 10), a slian se
javlja i u ruralnom naselju na lokalitetu Zvist u ekoj (Motykov, Drda, Rybov 1991), te
naselju iz 4. i poetka 5. st. nedaleko od Savarie (Medgyes 2002, 116, 118, T. II, 56). U istom
razdoblju prisutan je i u Tokodu (Bnis 1991, 94-95, Abb. 1. 14). Pronaen je i u Ludbregu
(T. 53. 1 2).
Prema analogijama i analizama s Virovitice - Kikorije jug, ovaj tip tarionika datira se u 4. i 5.
stoljee (T. 41).
Iako je tarionik posuda koja se svojom pojavom i ulogom u srednjeeuropskim okvirima vee
za rimsko carstvo, njegov oblik kroz stoljea nije jednak u svim dijelovima Carstva, ve se
razlikuje od regije do regije. Tako se oblici koji su u ovom poglavlju navedeni, sreu osim na
Virovitici - Kikoriji jug, u malom broju i to u slinim varijantama u provinciji Panoniji i u
njenoj blioj okolici, a nemaju nikakve slinosti s oblicima koji se sreu dalje, poevi od
Norika i Italije i dalje prema zapadu, osobito u Britaniji (usporedi oblike tarionika u vie
zapadnih provincija u: Bdoyre 2000; Willems 2005). To vrijedi za tarionike kasne antike,

Naalost u tekstu se ne spominje je li tarionik iz Tekije glaziran.

52

53

budui da su gore opisana tri tipa datirana u kasnu antiku. Broj analogija ovih tarionika u
Sisku, posebno Tipa Tr 1 je upeatljiv. Za odreivanje porijekla tarionika treba uzeti u obzir i
lokalitet Tc-Fvenypusta gdje je pronaena radionica glazirane kasnoantike keramike Tip
Tr 1. Pored tog tipa, na ovom lokalitetu pronaeni su i tipovi zdjela kakvi postoje na
Virovitici - Kikoriji jug, Z 3. Ipak, meusobna razliitost strukture tarionika iz Virovitice
Kikorije - jug i Oreca te razliitost u odnosu na one analogne tarionike u Sisku, Ludbregu i
Jalabetu vie govori u prilog njihovoj lokalnoj proizvodnji.

53

3.6. Zdjele (lat. acetabulum; caccabus, eng. Bowl; njem. Schssel; tal. ciotola;
fra. cuvette)
(T. 32 37, 41)

Accetabulum je zdjela za dranje octa, meda, sluila je za kuhanje i za serviranje. Izraivane

su od zlata, srebra i keramike (Hilgers 1969, 33-34.91-92). Caccabus je posuda za kuhanje i
dolazi s poklopcem, izraivan je od metala i keramike (Hilgers 1969, 40 - 41, 124 125).
Tipoloki gledano postoji veliki broj zdjela ovisno o namjeni i ukusu, prapovijesnoj tradiciji i
utjecajima i vremenskom razdoblju. Kroz desetljea i stoljea njihov oblik se mijenjao,
meutim kod keramike lokalne proizvodnje prevladavaju jednostavni oblici koji se veu na
prapovijesne tradicije. Prisutni su i oblici koji su imitacije skupocjenog posua, bilo izraenog
od keramike, metala ili stakla. to se tie prapovijesne tradicije, u ovom sluaju, keramikih
oblika koji su vezani na latenske zdjele imamo zdjele s uvuenim obodom i zdjele blage S
profilacije. Prevladavaju meutim jednostavni oblici ravnog oboda, blago zaobljenih ili kosih
stijenki. Vrlo su slini tanjurima koji su jako zastupljeni u rimskim naseljima, ali i
nekropolama te ove zdjele predstavljaju njihovu dublju varijantu. Zastupljen je i kasnoantiki
oblik vrlo rairenog tipa glaziranih zdjela s vodoravno izvijenim obodom koji nosi razliite
ukrase.
Vei dio zdjela ima premaz zbog kojeg se ini da su te zdjele sluile za kuhanje ili serviranje
tekue hrane. Premaz imaju zdjele kat. br. 004, 027, 058, 077, 094, 106, 108, 112, dok 036 i
052 imaju glazuru to je takoer sprjeavalo poroznost posude odnosno, omoguavalo je
dranje tekueg sadraja.
Zdjele su svrstane u etiri tipa prema njihovom
obliku.
Prvi tip ine zdjele Z 1 (T. 32 33) koje imaju
ravne ili blago zaobljene stjenke, ravan ili blago
zaobljen obod (kataloki brojevi 004, 027, 094,
108, 103, 115, 120). Posude su raene rukom, a glina je neproiena sa sitnim primjesama.

54

55

Zdjela kat. br. 103 ima analogiju u Singidunumu na dva lokaliteta (Konak kneginje Ljubice i
Donji grad), a datira se u 2. stoljee (Bjelajac 1995, 34; Nikoli orevi 2000, 35, 36, 208;
Nikoli orevi 2002, 224, sl. 2. 23). Zdjela ovakvog oblika sive boje izraena rukom
pronaena je u grobu 55 u Novom Mestu na Beletovom vrtu (Knez 1992, 35, T. 17. 4).
Rukom raena zdjelica analogna kat. br. 108 pronaena je u grobovima 61, 71, 117 u Novom
Mestu na Beletovom vrtu (Knez 1992, 37, 40, 49, T. 21. 7, T. 27. 2, T. 117. 9), u Vranju kod
Sevnice gdje se datira u kasnu antiku 742 -743, (Knific 1979, 735, 739, 742, 743, br. 58, 99).
U Sisku su pronaene ovakve zdjele, izraene od iste strukture kao i mnogobrojni latenoidni
lonci tipa L 1 (T. 113. 1 2).
Sline zdjele analogne posudama iz ove grupe nalaze se i u drugim grobovima na u Ptuju na
Beletovom vrtu: 115, 117, 120, 160, 176, 199, 204 (Knez 1992, 49, 50, 58, 61, 65, 68, T. 41.
5, 6; T. 42. 10; T. 44. 10; T. 56. 11, 13; T. 63. 4-6; T. 70. 11; T. 72. 9), takoer u Vranju kod
Sevnice (Knific 1979, 739, 745, br. 104, 137).
Na lokalitetu Zalalv pronaena je posuda, sive boje, koja je definirana kao tanjur, a koja je
nalik ovom tipu zdjele (Csermnyi 1977, 246, 258, abb. 48,1) zatim na kasnoantikim
lokalitetima Szentlszl Szentegyedpuszta i K gdje su okarakterizirane kao keramika
rimskog provincionalnog karaktera (Dombay 1957, 327, T. 35, 6, 7)
U kasnoantikom kontekstu ovakve zdjele pronaene su u Maarskoj na lokalitetu Szakly
(Gabler Ottomnyi 1990, 176, Fig. 11, 1 -2, 176).
Ovaj tip zdjele datira se od 2. stoljea pa do kraja kasne antike (T. 41).
Drugi tip Z 2 (T. 34) ine posude
koje imaju zaobljene stjenke, a
obod je uvuen prema unutra
(kataloki brojevi 014, 086, 157).
Posude su iste fakture kako i posude Z 1 tipa. Radi se zapravo o imitaciji vrlo popularnog
oblika zdjele originalno izraivanom u tehnici terrae sigillatae Drag. 32, koji je est u
Panoniji i datira se u drugu polovinu 2. i prvu polovinu 3. st. (Brukner 1981, 88; Oani
2004a, 27-28, 74). Ipak posude slinog oblika spominju se i kao tradicija latenskog lonarstva
u 1. st. po. Kr., ak i kao nasljee iz Hallstatta (Brukner 1981, 92;Vidoevi 2003, 18;
Ottomnyi 2005, 113, Abb. 14. 5).
55

Analogije za zdjele ovakvog oboda pronaene su na vie lokaliteta: Keszthely-jmajor,

Trebnje, Hrtkovci, Stenjevec, Drumoly (Bnis 1942, 174-175, T XXII. 5), irovac Ruma
domorodako naselje iz 1. st. (Brukner 1995, 100, 128, T. XVIII, 181), Livade nekropola
(Miloevi 1995, 204,

216, T. XI. Grob 51, 3), Svilo (pronaena u kulturnom

sloju)(Dautova Ruevljan 2003, 32, T. LI, 3). Zdjele s uvuenim obodom sreu su i u
Sirmiju i na Gomolavi i Dumbovu, a Brukner ih datira u 1. st. po. Kr. (Brukner 1971, 92, T.
78), pronaene su i na Tekiji gdje se datiraju takoer u 1. st. (Cermanovi Kuzmanovi
2004, 116) Nauportusu (Petru, Petru 1978, 73, XXXIV. 6), analogna zdjelica pronaena je u
grobu 139 u Novom Mestu na lokalitetu Beletov vrt (Knez 1992, 54, T. 50. 5), te grobu iz 332
(Kujundi 1982, 50, T. 25. 18), na lokalitetu Sv. Kri u Sisku (Bugar 2000a, 19, T. VII 1-3),
u Fenkpuszti u grobu datiran u kasnu antiku (Sag 1960, 188, Abb. 2, 6), dok je u Intercisi
datiran u 3.-4. st. (Poczy 1957, 133, T. XVI, 12). Na podruju Gornje Panonije ovakve zdjele,
analogne oblikom, mogu se jo nai na groblju u Stenjevcu (Gregl 1989, 19, T. 6. 6). Ovaj tip
posude javlja se i u kasnolatensko-rimskom naselju Budars (Ottomnyi 2005, 113, Abb. 14.
5), na lokalitetu Zalalv gdje je pronaeno vie posuda ovakve profilacije, a autor ih svrstava
u tanjure (Bilkei Solti 1976, 176, 178, 181, Abb. 28, 3, Abb. 29, 5, Abb. 32, 1, Abb. 38, 15 15; Csermnyi 1977, 246, 258, abb. 48, 2 3). Veliki broj ovakvih zdjela razliite strukture
pronaen je u Topuskom (T. 106; T. 107. 1 2).
Na rimskom paljevinskom groblju u Ptuju pronaeni su tanjuri koji imaju obod oblikovan kao
ovaj tip zdjela, meutim oni su crveno peene boje sa arkim crvenim premazom: grob 3, 9
(Tuek 1993, 396, T. 2. 13, 15; T. 19. 8).
Pregledom materijala uoava se dugotrajno koritenje ovog oblika zdjele, od 1. stoljee pa do
kraja kasne antike (T. 41).
Trei tip Z 3 (T. 35)
ine zdjele s obodom
koji

je

vodoravno

izvuen prema van, a

unutranjosti zdjele je
glazirana (kataloki brojevi 036, 052). Obodi su s gornje strane ukraeni, a glina je
proiena. Zdjela kat. br. 036 je iz zemunice datirane C14 datumom od 239. - 361. g., a
zdjela kat. br. 052 je datirana od 412. - 534. g. Pripadaju vrlo rairenom tipu kasnoantikih
56

57

posuda s ukraenim vodoravnim obodima i glaziranom unutranjosti. Takav obod i ukrasi

prisutni su i kod tanjura u kasnoj antici. Zdjele i tanjuri ovog tipa okvirno datiraju od poetka
3. st. do u 5. st. Glazirane zdjele i tanjuri vodoravnog oboda vrlo su esti u kasnoj antici, na
njihovim obodima nalaze se ukrasi razliitih motiva, koncentrine krunice, ukrasi kotaiem
ili ukrasi izvedeni prstima (Cvjetianin 2006, 34 -39). Ove posude su izraivane po uzoru na
srebrene i bronane posude (Bnis 1991, 91, Abb. 1, 129).
Veliki broj glaziranih zdjela s obodom ukraenim koncentrinim krunicama kao to je ovdje
sluaj sa kat. br. 052, iz objekta datiranim od 412. - 534. g. pronaen je u Sirmiju prilikom
istraivanja rustine kasnoantike vile (Parovi Peikan 1971, 35, XXI, 72, 3). Zdjelica s
obodom koji je nalik obodu kat. br. 052 pronaen je u Iloku, s time da iloka zdjelica ima
neto razraeniji obod (Jelini 2003, 81, T. 1. 7). Analogije postoje i u Maarskoj, na
lokalitetu Pilissznt (izmeu Brigecija i Akvinkuma) (Marti 1985, T. X), na lokalitetu Tc
Fvenypuszta (Thomas 1955 106, Abb. 3, 41 42; Thomas 1964, 321, T. CCVI), Tokod
Veliki broj ovakvih posuda zastupljen je na maarskom lokalitetu Tokod (Bnis 1991, 103104, Abb. 9. 3). Vinkovcima (Oani 2004a, 80, T. 20. 31, 32) i Osjeenici (Oani 1998, T.
14, 8). Vei broj analogija prisutan je u Donjoj Panoniji nego u Gornjoj Panoniji. Nejasno je
meutim radi li se o stanju istraenosti i stupnju objavljenosti materijala ili je to ipak
pokazatelj vee zastupljenosti ovog tipa u Donjoj Panoniji.
Struktura kat. br. 36 upuuje lokalnu proizvodnju ovog tipa zdjele. Ostaje otvoreno pitanje
gdje tono budui da proizvodnja glaziranog posua sloena.
Ovaj tip zdjela javlja se od 3. do u 5. stoljee (T. 41).
etvrti tip Z 4 (T. 36 37) ine zdjele S profilacije. Kod nekih zdjela obod je vie izvijen van,
tijelo moe biti ire od oboda, a moe biti i ue (kataloki broj 059, 77, 107, 112, 128, 146,
148, 161).
S profilacija zdjela vrlo je karakteristina za
latensko razdoblje, meutim kod latenskih
zdjela profilacija je mnogo naglaenija nego
u sluaju zdjela koje se ovdje obrauju.
Zdjela S profilacije od neproiene gline
57

koja ima i ukras pronaena je u grobu 45 u Ptuju (Kujundi 1982, 18, T. 5. 12), slina
posuda pronaena je u grobu 35 u Nagykanizsi i datira se od 3. 4. st. (Eke, Horvth 2006,
78, Sl. 6. 5), zatim na lokalitetu Szakly gdje je datirana u kasnu antiku (Gabler Ottomnyi
1990, 177, 181, Fig. 13. 1) Posude etvrtog tipa nemaju jako izraenu S profilaciju to bi
moglo znaiti da su te posude mlae od onih koje se direktno veu na latenske posude, a
datiraju se u 1. st. po. Kr.
U itarjevu postoji veliki broj zdjela S profilacije, meutim ona je jako naglaena (T. 103; T.
104. 2 3; T. 105), zatim u Ludbregu (T. 59. 1), Gornjim ehima (T. 72. 2), Sisku (T. 113.
2).
Kat. br. 107 kontekstom je datiran u 2. 3. stoljee, a prema analogijama ovaj tip zdjele s
blagom S profilacijom, datira se i u kasnu antiku (T. 41).
Najbrojnije su zdjele ravnog oboda blago zaobljenih ili kosih stijenki te zdjele S profilacije, a
za njih ima malo analogija.
S obzirom na injenicu da je ponekad teko odrediti granicu izmeu tanjura, zdjela i pladnjeva
zbog fragmentarnosti nalaza, takoer nije uvijek jednostavno ulomke posuda opredijeliti u
neki od tih tipova. Ovo je vaan problem za prvi tip zdjela koji je ovdje izdvojen budui da su
obod i nagib tijela zdjela nalik tanjurima koji su zastupljeni u velikom broju u Panoniji, dok
su zdjele rijetke (prema do sada objavljenom materijalu).

58

59

3.7. Varia - ostali oblici

(T. 38, 42)

U grupi varia nalaze se keramiki oblici koji nisu brojni i tipoloki raznoliki, a izraeni su od
grube strukture keramike u lokalnoj radionici. Ovdje se radi o iskljuivo lokalnim
varijantama, izraenim od strukture keramike karakteristine za lokalitet Virovitica Kikorija jug, ija je namjena prvenstveno praktina i te posude slue u domainstvu: tava za
pripremu hrane i posude za uvanje hrane od kojih je jedna posuda moda imala i sekundarnu
upotrebu.

Tava (lat. patella, patina, njem. Pfanne eng. pan tal. padella fra. pole)
(T. 38. 098; 42)

Niska posuda (kat. br. 098) irokog blago

izvijenog oboda s jednom drkom ovalnog
presjeka. Bone stijenke su kose, drka je puna,
nije uplja kao to je sluaj kod drki kod sline
posude kao to je casserola. Tava je izraena od
strukture keramike kao i veina posuda s Virovitice - Kikorije jug (struktura VKJ 2). Rije je
o tavi koritenoj za pripremanje hrane, a ima premaz na unutranjoj strani te je mogla drati
tekuinu. Apicije u svojim receptima esto spominje tave za pripremanje, ali i serviranje
hrane i to kao patella i patina. Patina je naziv ne samo za posudu nego i za veliki broj jela
koja su svoje ime vjerojatno dobila po toj posudi (Apicije IV, 2. 1 37, Slapak 1989, 61 -67,
175). Recepti koji se spominju uglavnom podrazumijevaju pripremu jela od peenog - mesa,
ribe, krumpira, zatim juhe, ona je mogla sluiti za suenje itarica, a jedan od naina pripreme
je bio da se posuda stavi u vru pepeo. Tave su est nalaz na Mediteranu gdje su velikih
dimenzija. Tave kao to je ova, zbog fragmentiranosti grube keramike vjerojatno nisu
prepoznate, a s obzirom na broj recepata koji postoji, moralo ih je biti mnogo. Oblikom slina
59

patera se u izvorima najee spominje u kontekstu prinoenja rtava, a vrlo rijetko u

kuanstvu. Radi se o niskim i iroko otvorenim posudama koje imaju drku, ukraene su
reljefno, a sluile su u obredne svrhe za prinoenje rtava (krv, vino). Nazivaju se patera ili
ako su dublje casserola. S obzirom da je tava s Virovitice - Kikorije jug sluila za pripremu
hrane, to je glavno obiljeje posude koju izvori nazivaju patina, tava s Virovitice - Kikorije
jug bila bi patina, a ne patera. One su bile izraivane od metala, stakla, ali i od keramike kao
to je sluaj s tavom s Virovitice - Kikorije jug (Hilgers 1969, 71 73, 242 247; Matthews
1969, 33 -34; Vrsalovi 1974, 141, sl. 165, 182; Isteni, Schneider 2000, 341, 345, Fig. 5, 4;
Jurii 2000, 36, fig. 27, 35 36).
Pojava keramikih tava oblika specifinih oblika, kao i drugih vrlo karakteristinih varijanti
uvijek se moe oekivati, posebno u malim sredinama s lokalnom proizvodnjom. Tako je na
paljevinskom groblju iz 1. st. po. Kr. Volarije pri irjah u Sloveniji pronaena keramika tava
lokalno proizvedena s malom drkom (Bavdek 2005, 246, 258, G 14 T. 6, 5).
Ova posuda je izraena od strukture keramike kao i veina keramikih predmeta s Virovitice Kikorije jug. Tava s Virovitice - Kikorije jug nema ukrasa te je vrlo jednostavna, kao i sva
druga uporabna keramika s ovog lokaliteta. Zbog svoje jednostavnosti sigurno je da je ona
sluila u domainstvu, a ne u obredne svrhe.
Posuda je pronaena u objektu koji je datiran C14 analizom ugljena u 2. polovinu 2. st. po.
Kr. (T. 41).

60

61

Posude za uvanje namirnica

(T. 38. 101, 053, 054; 42)

Prva posuda je nalik amfori ili velikom vru s dvije drke (T. 38. 053)(kat. br. 053), a sluila
je za uvanje namirnica. Ona ima iroki vrat
s prstenasto zadebljanim rubom koji na
svom

prstenastom

zadebljanju

ima

vodoravno urezanu liniju. Na vratu su se

nalazile dvije drke, jedna nasuprot drugoj.
Vrat prelazi u iroko rame, ima ravno dno na
prstenastoj, zaobljenoj nozi. Posuda je lokalne proizvodnje, kao i veina posuda na Virovitici
- Kikoriji jug. Zbog toga, ona nije kvalitetna i pogodna za transport, te je vjerojatno sluila za
skladitenje hrane, ali i pia budui da su joj unutarnja i vanjska stijenka premazane.
Zastupljenost vreva s ovakvim, irokim vratom te trakasto ili prstenasto oblikovanim
obodom i trbuastim tijelom na prostoru jugozapadnog dijela provincije Panonije uoava i B.
Viki Belani i to u Sisku i Ptuju (Viki Belani 1965, 105, Sl. 40, 8, 17, 107).
Predmet pod kat. br. 054 (T. 38. 054) ima cilindrian oblik i dvije pravilno oblikovane rupe,
postavljene jedna nasuprot druge. Radi
se o cilindrinom grlu velike posude za
uvanje hrane, nalik prethodnoj, koja je
imala

dvije

drke

koje

su

bile

privrene na samo grlo sa svojim

gornjim dijelom. Prilikom izrade same
posude, bile su nainjene dvije pravilne
rupe, jedna nasuprot druge, u koje su
umetnute i privrene drke. Drke su na kraju otpale to je vidljivo iz oteenja krunog
oblika oko samih rupa na vanjskoj stijenki grla. Posuda je vjerojatno tada, prilikom oteenja
prenamijenjena na nain da je uklonjen njezin donji dio, nie od ramena, doraen kako ne bi
bio otar, a preostalo cilindrino grlo moglo je sluiti kao prijenosno ognjite.

61

Kao to je i objavljivano u kontekstu keramikih prijenosnih ognjita, ona se javljaju zajedno

s velikim tavama na koje se naslanjaju i loncima koji se naslanjaju na samo keramiko
ognjite. U ognjitima i na tavi nalazi se gar, te se na taj nain hrana u loncu priprema ili
odrava toplom. Ta prijenosna ognjita mogu biti u obliku polucilindra, te u tom sluaju imaju
dugmad na obodu kako bi lonac na ognjitu bio stabilan. Pronaena ognjita imaju i rupe sa
strane, a za to su u ovom sluaju posluile rupe otpalih drki, a uloga ti rupa je ta da slue za
dovod zraka kako bi se ar odrao. Polucilindrina ognjita pronaena su na Agori u Ateni ali
i kod nas na Jadranu na brodskom teretu namijenjenom daljnjoj prodaji na lokalitetu Pod
galiju (Viganj) te se datiraju u 1. i u 2. stoljee po. Kr. Robinson navodi kako se kasnije takva
ognjita vie ne koriste te da su u upotrebi metalna ognjita (Robinson 1959, 34 35, T. 38;
Rapani 1972, 144; Jurii 2000, 36 37, fig. 34; Fiskovi 2001, 57, sl. 5). Kako se ovdje radi
o cilindrinom predmetu, nema potrebe za dugmetima za privravanje lonca, jer je samim
njegovim oblikom posuda na njemu stabilna. Predmet je tekoer bio stabilan jer je slomljeni
prijelaz grla posude u rame doraen i zaobljen. Svojim cilindrinim oblikom ovakvo je
ognjite i praktinije budui da se na njega mogu nasloniti posude razliitog promjera, dok
dugmad na polucilindrinim prijenosnim ognjitima ipak ima odreena ogranienja, tj. na
polucilindrino ognjite stane posuda odreenog promjera. Za podsjetiti se je i da brodsko
ognjite (fogun) takoer ima cilindrian oblik (neto vie) i ima rupice za zrak, kao druga
varijanta prijenosnog ognjita (Vrsalovi 1974, 141, sl. 166; Jurii 2000, 36, fig. 28)
Postoje brojni drugi primjeri sekundarne upotrebe keramike i njenih dijelova. Primjer
recikliranja grla amfore u svrhu prijenosnog ognjita u kojemu je pronaen i pepeo poznat je
iz Pompeja (Pea 2007, 120, 149 150), a ovaj primjer najvie podsjea na predmet s
Virovitice - Kikorije jug. O tipovima prijenosnih ognjita pie i Kapitn (Kapitn 1980).
Prijenosna keramika ognjita bila su koritena ne samo na brodovima ve i u gradovima i
esta su pojava u rimskim kuhinjama (Slapak 1989, 15). Problem je to nisu prepoznata
meu keramikom graom.
Prednost prijenosnih ognjita je u tome to za pripremu hrane troe manje goriva (Cool 2006,
52).
Predmeti pod kat. br. 053 i 054 iz Kikojrije jug pronaeni se u zatvorenoj arheolokoj cjelini,
u bunaru koji je datiran C14 datumom od sredine 2. do sredine 3. st. po. Kr. (T. 41) koji se po
glaziranoj kasnoantikoj keramici i staklenoj narukvici datira ue u prvu polovinu 3. st.
62

63

Struktura predmeta je ista kao i struktura veine grube keramike s Virovitice - Kikorije jug
(VKJ 2).

Trea posuda (T. 38. 101)(kat. br. 101) je takoer sluila za uvanje namirnica je nalik
loncima s Virovitice - Kikorije jug (tip L 3) meutim on je mnogo veih dimenzija. Ima irok
i koso izvijen te neto zadebljan obod, zaobljeno rame i vrlo iroko tijelo. Posude velikih
dimenzija za uvanje hrane nazivaju se pitosi ili doliji, meutim oni su drugaije izrade i
oblikovanja. Posuda je izraena od iste strukture kao i veina posuda na Virovitici - Kikoriji
jug (VKJ 2), ali je bolje peena. S obzirom na strukturu keramike ove posude, njezine
dimenzije i oblik, za pretpostaviti je da se tu radi o lokalnoj varijanti velike posude za
spremanje hrane. S obzirom
da na vanjskoj stijenki ima
premaz, u njoj su se mogle
uvati i namirnice tekueg
sadraja.

obzirom

da

oblikom podsjea na lonac

tip L 3 koji se datira od 2. do kraja 4. stoljea, mogue je da se ovako datira i ova posuda (T.
41).
Velike posude za uvanje hrane este su i iroko su rasprostranjene, tako i u jugozapadnoj
Panoniji, te se veim dijelom mogu smatrati proizvodima lokalnih radionica (Viki Belani
1965, 109), a u sluaju Virovitice - Kikorije jug, vjerojatno majstora iz samoga sela.

63

4. Katalog
Zbog pomanjkanja prostora, odnosno nemogunosti da se istovremeno dobije uvid u svu
grau prilikom izrade kataloga, njegovoj izradi nije se moglo pristupiti na nain da se opisuju
pojedini tipovi posuda jedan po jedan. Zbog toga su u katalogu jedinice opisane po svojoj
dostupnosti tj. pregledom materijala jedne po jedne zatvorene cjeline. Kako bi pregled
materijala bio olakan i to pregledniji, u tipolokim tabelama je pored svake posude naveden
kataloki broj pojedine posude. Prvo je kataloki obraen materijal s lokaliteta Virovitica Kikorija jug (001 113), a zatim iz Oreca (114 - 170).
Kratice koritene u katalogu:
Po

Promjer oboda

Pd

promjer dna

Pt

promjer trbuha

Pv

promjer vrata

visina posude

Ds

debljina stjenke

povrina

Bv

boja vanjske stjenke

Bu

boja unutranje stjenke

Bp

boja presjeka

irina drke

ukras

Tip

tip posude

Struktura -

64

vrsta strukture posude

65

4.1. Nalazi s lokaliteta Virovitica - Kikorija jug.

1. Lonac s obodom koji je neznatno naglaen na nain da je
malo izvijen prema van. Vrat je jako kratak, brzo prelazi u
nenaglaeno rame. Trbuh je neznatno iri od oboda, posuda
nema nogu, ve ravno dno. Nema tragova rada na kolu,
posuda je raena rukom, od neproiene gline i dosta je
nepravilna. Na posudi s unutranje i vanjske strane nema
tragova nikakvih premaza ni slikanja. Posuda se svojim
oblikom nastavlja na lokalne prapovijesne tradicije.
Po

19.6 cm (neujednaeno jer je raeno rukom)

Pd

16 cm

Pt

24 cm

Pv

18.7 cm

19 cm

Ds

6 - 7 mm (promjenjiva)

bez posebne obrade, pomalo hrapava

Bv

crveno smea, nejednake boje peenja (5YR 5/4 reddish brown; 5YR 4/2 dark

reddish gray)
Bu

crveno smea, nejednake boje peenja (5YR 5/4 reddish brown; 5YR 4/2 dark

reddish gray
Bp

crveno smea, nejednake boje peenja (5YR 5/4 reddish brown; 5YR 4/2 dark

reddish gray
Tip

Struktura -

L1
VKJ 19

65

2. Tanjur ravnog dna svijetlo smee boje

peenja. Obod je zadebljan i okrenut prema
unutranjoj strani. Bone stjenke su blago
zakoene prema dnu koje je neznatno ue od oboda. Na unutranjoj stijenki nalaze se tragovi
crvene boje.
Po

22.4 cm

Pd

19.5 cm

3.65 cm

Ds

8 mm

bez posebne obrade, pomalo hrapava

Bv

svijetlo smea (2.5YR 6/4 light reddish brown)

Bu

svijetlo smea (2.5YR 6/4 light reddish brown)

Bp

svijetlo smea (2.5YR 6/4 light reddish brown)

Tip

T2

Struktura -

VKJ 23

3. Tanjur s kosim stjenkama. Obod je pomalo

zaobljen. Stjenka se na dnu posude koje je ravno
zadebljano u odnosu na bone stjenke tanjura. Na
posudi nema premaza i slikanja, a povrina ima neravnomjernu boju peenja.
Po

21.3 cm

Pd

15.1 cm

4.5 cm

Ds

5.5 - 8 mm

pomalo hrapava

66

67

Bv

smea do siva (10 YR 6/2 light brownish gray; 10 YR 3/1very dark gray;

7.5YR 6/4 light brown)

Bu

smea do siva 10 YR 6/2 light brownish gray; 10 YR 3/1very dark gray;

7.5YR 6/4 light brown)

Bp

smea do siva 10 YR 6/2 light brownish gray; 10 YR 3/1very dark gray; 7.5YR

6/4 light brown)

Tip

T1

Struktura -

VKJ 2

4. Zdjela ravnog dna i ravnog oboda.

Bone

stjenke

posude

su

lagano

zaobljene prema van u sredinjem

dijelu. S unutranje strane ouvan je
crni premaz, to upuuje da je posuda
bila

pogodna

za

dranje

tekueg

sadraja. Povrina je neravna i nema tragova izrade na kolu.

Po

17.5 cm

Pd

9.9 cm

6.2 cm

Ds

5.4 mm

hrapava

Bv

crna do tamno smea (2.5Y3/1very dark gray; 5YR 4/2dark reddish gray)

Bu

crna boja peenja i tragovi crnog premaza (GLEY 1 2.5/N black)

Bp

crna (GLEY 1 2.5/N black)

premaz na unutranjoj strani

67

Tip

Z1

Struktura -

VKJ 2

5. Posuda ravnog dna, jako

zakoenih

stijenki

blago

zadebljalog oboda okrenutog

prema

unutra.

Tanjur

ima

nejednaku boju peenja, a s

unutranje strane imala je crni premaz pa se pretpostavlja da se u njoj drala tekuina.
Po

24 cm

Pd

13.9 cm

6.9 cm

Ds

6 mm

pomalo hrapava, unutranja strana ima premaz i tu je glatka

Bv

crvena (5YR6/4 light reddish brown), smea (5YR5/4 reddish brown), crna

(10YR3/1 very dark gray)

Bu

smea (7.5YR4/2 brown), siva (10YR3/1very dark gray) boja peenja s crnim

premazom (2.5Y2.5/1 black)

Bp

neujednaena

unutranja strana ima crni premaz

Tip

T2

Struktura -

68

69

6. Tanjur ravnog dna i neznatno zadebljanog obod okrenutog prema unutra. Stijenke su kose,
boja peenja je nejednaka, a u sastavu glina ima vrlo sitnih primjesa. Na unutranjoj stijenki
nalazi se crni premaz, pretpostavlja se da se u tanjuru mogla drati tekuina.
Po

23 cm

Pd

16 cm

5.1 cm

Ds

6 mm

malo hrapava, s unutranje strane crni premaz

Bv

crvena (5YR6/4 light reddish brown), smea (5YR5/4 reddish brown), crna

(10YR3/1 very dark gray)

Bu

siva (10YR3/1very dark gray) boja peenja s crnim premazom (2.5Y2.5/1

black)
Bp

neujednaena

s unutranje strane ima crni premaz

Tip

T1

Struktura -

7.

Tanjur

VKJ 2

ravnog

dna

blago

zaobljenog oboda. Bone stjenke su

kose, a obod nema zadebljanja. S
unutranje

strane

nalazi

se

crni

premaz zbog kojeg je mogue da je posuda sadravala tekui sadraj.

Po

22.6 cm

Pd

16.5 cm

69

5 cm

Ds

6.5 mm

malo hrapava, na mjestima gdje je sauvan premaz na unutranjoj strani je

glatka
Bv

smee siva do crna (GLEY 1 3/N black; 5YR5/1gray)

Bu

tamno siva do crna (10YR 3/1-2/1 very dark gray-black)

Bp

sivo crna (10YR 3/1-2/1 very dark gray-black)

s unutranje strane nalazi se crni premaz

Tip

T1

Struktura -

VKJ2

8. Lonac iji je obod izvijen prema

van, vrat je kratak, odnosno naglaen
je naglim prijelazom u rame. S
unutranje strane posuda je crne boje
s tragovima gara, dok ih s vanjske strane nema. Na posudi ima vrlo malo sauvanog premaza
na vanjskoj stijenki.
Po

16 cm

Pv

14.5 cm

Ds

4-7 mm

malo hrapava

Bv

neujednaena boja, svijetlo smea (7.5 YR 6/4light brown) do crna

(7.5YR4/1dark gray)
Bu

crna (7.5YR2.5/1black)

Bp

crna (7.5YR2.5/1black)

70

71

Tip

Struktura -

L3
VKJ 2

9. Ulomci poklopca ravnog dna. Drka

poklopca nije sauvana. Unutranjost je
zaglaena, a boja peenja je neujednaena.
Stijenke su kose i blago utisnute prema
unutra.
Po

20 cm

sauvan u visini od 6.4 cm

Ds

7 mm

zaglaena

Bv

svijetlo smea boja (7.5YR6/4light brown)

Bu

tamno smea (7.5YR 4/2 brown)

Bp

crvena (7.5 YR 5/6 strong brown) do svijetlo siva (7.5YR7/1 light gray)

nije sauvana

Tip

P1

Struktura -

VKJ 2

10. Ulomak lonca iji je

obod malo izvijen prema
van

neznatno

je

profiliran. Sama profilacija izvedena je neuredno i neujednaeno. Vrat je vrlo kratak, odmah
prelazi u iroko rame. Nema tragova premaza na posudi.

71

Po

24 cm

Pv

23.6 cm

Ds

7 mm

zaglaena

Bv

neujednaena, smea (7.5YR4/1dark gray)

Bu

smea (7.5YR6/4 light brown-7.5YR4/1dark gray)

Bp

svijetlo crvena (7.5YR6/6 reddish yellow)

Tip

L4

Struktura -

VKJ 2

11. Ulomak drke poklopca od neproiene gline s vrlo

malo sitnih primjesa. Radi se o poklopcu veih dimenzija
za prekrivanje velike posude. Drka i stjenke su masivni,
drka je na vrhu ravna, a sa strane zaobljena.
Ds

17 mm

malo hrapava

Bv

siva (7.5 YR 4/1 dark gray)

Bu

siva (7.5 YR 4/1 dark gray)

Bp

crvena (7.5 YR 6/6 reddish yellow)

9.3 cm

Tip

Struktura -

72

VKJ 2

73

12. Ulomak lonca iji je obod malo zadebljan i izvijen je prema van. Vrat posude je vrlo
kratak i odmah prelazi u slabo naglaeno
rame. Na posudi nema tragova premaza i
ukrasa.
Po

23.8 cm

Pv

23 cm

Ds

6 mm

malo hrapava, neravna

Bv

smea (7.5 YR 6/4 light brown)

Bu

smee siva (7.5 YR 4/1 dark gray)

Bp

prema unutranjem rubu

tamno siva(7.5 YR 3/1 very dark gray, prema

vanjskom rubu crvena (7.5 YR 5/4 brown)

Tip

Struktura -

L2
VKJ 2

13. Ulomak lonca blago zaobljenog oboda, jedva naglaenog

vrata. Obod je malo izvijen prema vani, ali je to izvedeno na
neujednaen nain budui da je posuda izraena rukom. Obod je
izveden na nain da je kao traka prilijepljen na tijelo te je
prstima spojen, ali ne do kraja to je dobro vidljivo s unutranje
strane. Trbuh je najiri u donjem dijelu posude. S vanjske strane
lonca nalaze se tragovi premaza.
Po

9 cm

Pt

11.7 cm

Pv

8.5 cm
73

u sauvanom dijelu 11.4 cm

Ds

5 mm

malo hrapava, neravna

Bv

crna (10YR3/1 very dark gray)

Bu

smea (10YR6/4 light yellowish brown) na unutranjoj strani oboda crna

(10YR3/1 very dark gray)

Bp

uz unutranji rub smea (10YR6/4 light yellowish brown), uz vanjski crna

(10YR6/4 light yellowish brown)

Tip

L1

Struktura -

14.

VKJ 2

Tanjur

sa

zaobljenim

obodom koji je izvijen prema

unutra. Bone stjenke blago su
zaobljene.

Boja

peenja

je

ujednaena

crvena,

mjestimino je s unutranje strane sauvan arko crveni premaz.

Po

19 cm

u sauvanom dijelu 3.7 cm

Ds

6.5 mm

glatka

Bv

crvena (5YR6/6 reddish yellow)

Bu

crvena (5YR6/6 reddish yellow)

Bp

crvena (5YR6/6 reddish yellow)

Tip

Z2

74

75

Struktura -

VKJ 23

15. Ulomak lonca s obodom koji je izvijen

prema van i zaobljen je. Vrat posude je
kratak i prelazi u rame koje nije jako
naglaeno. Vanjska stjenka je zaglaena, a
lonac nije raen na kolu te su mu stjenke izvedene neravno i neuredno.
Po

24 cm

Pt

oko 26.5 cm

Pv

22 cm

Ds

7 mm

zaglaena

Bv

tamno siva do svijetlo smea (5 Y 4/1 dark gray - 7.5 YR 6/4 light brown)

Bu

tamno siva do crna (10 YR 3/1 very dark gray)

Bp

tamno siva do crna (10 YR 3/1 very dark gray)

Tip

L2

Struktura -

VKJ 2

16. Ulomak poklopca s drkom koja je prstenastog

oblika ali je neurednog i nepravilnog izgleda. S
unutranje strane drka nije uplja. Bone stjenke su
malo zaobljene prema unutranjoj strani.
V

9.2 u sauvanom dijelu

Ds

6.5 - 18 mm
75

malo hrapava

Bv

tamno siva (10 YR 4/1 dark gray) do smea (7.5 YR 5/3 brown)

Bu

crna (5Y3/1 very dark gray) do smea (7.5YR6/4 light brown)

Bp

smea (7.5YR6/4 light brown)

3.5 mm

Tip

P1

Struktura

VKJ 2

17. Ulomak poklopca s drkom koja se prema vrhu iri i s gornje

strane ima udubljenje.
V

5.1 u sauvanom dijelu

Ds

9 mm

malo hrapava

Bv

tamno siva (2.5Y3/1 very dark gray)

Bu

tamno siva (2.5Y3/1 very dark gray)

Bp

smea (7.5YR5/4 brown)

4.6 cm

Tip

Struktura -

VKJ 2

18. Ulomak lonca s dvije drke. Obod lonca je blago izvijen prema van i zaobljen je, vrat je
jedva naglaen i prelazi u rame. Najvea irina posude je u sredinjem dijelu trbuha, pa lonac
ima loptasti presjek. Drke su malo profilirane i diu se neznatno iznad oboda. Ispod spoja
drki s trbuhom posude, ona se naglo suava. Na posudi nema tragova premaza.
76

77

Po

11 cm

Pt

14 cm

Pv

10.6 cm

9.2 cm u sauvanom dijelu

Ds

6 mm

malo hrapava

Bv

smea (7.5YR5/2 brown)

Bu

smea (7.5YR5/2 brown) do siva (7.5Y3/1 very dark gray)

Bp

smea (7.5YR5/2 brown) do siva (7.5Y3/1 very dark gray)

16 mm

Tip

L5

Struktura -

VKJ 2

19. Ulomak lonca s dvije drke. Obod je malo

izvijen prema van i trokutastog je presjeka,
dok mu je vrh zaobljen. Slian je prethodnom
loncu samo je puno veih dimenzija. Sauvan
je premaz. Drka je malo profilirana, kao i kod
prethodne posude.
Po

16 cm

Pt

22.4 cm

Pv

14.8 cm

16 cm u sauvanom dijelu

77

Ds

6 mm

glatko

Bv

smea (7.5YR6/4 light brown)

Bu

smea (7.5YR 6/6 reddish yellow)

Bp

smea (7.5YR5/4 brown)

3.1 cm

Tip

L5

Struktura -

VKJ 2

20. Ulomak lonca izvijenog i zaobljenog oboda.

Vrat je jedva naglaen, a rame je zaobljeno. Nema
tragova premaza, a boja peenja je neujednaena.
Po

15 cm

Pv

14.2 cm

Ds

6 mm

malo hrapava

Bv

smea (7.5 YR 6/6 reddish yellow)

Bu

tamno siva (10 YR3/1 very dark gray)

Bp

tamno siva (10 YR3/1 very dark gray)

Tip

L3

Struktura -

78

VKJ 2

79

21. Ulomak dna tarionika. Unutranja stjenka

posude je ogrubljena sitnim kameniima sa
zeleno maslinastom glazurom. Tarionik ima
malu i jedva naglaenu prstenastu nogu te
lagano zaobljeno dno.
Pd

12 cm

5.2 cm u sauvanom dijelu

Ds

11 mm dno, 7 mm bone stjenke

dno hrapavo, bona vanjska stjenka je zaglaena, unutranjost je ogrubljena

kameniima i glazirana je
Bv

svijetlo crvena (7.5YR7/6 reddish yellow)

Bu

zelena (5Y6/4 pale olive)

Bp

prema vanjskoj stjenki svijetlo crvena (7.5YR7/8 reddish yellow), prema

unutranjoj siva (5Y7/1light gray)

Tip

Struktura -

Tr
VKJ 16

22. Ulomak tanjura neizraenog i blago

zaobljenog oboda, bone stjenke se
suavaju prema dnu i samo su blago
zaobljene. Na vanjskoj stjenki i na
obodu nalazi se djelomice sauvan
premaz crne boje, a na unutranjoj nalazi se premaz smee sive boje.
Po

20 cm

5.6 cm u sauvanom dijelu

79

Ds

5-8 mm

malo hrapava, s premazom

Bv

siva (2.5Y4/1 dark gray) do crna (5Y2.5/1 black)

Bu

siva (2.5Y4/1dark gray)

Bp

siva (2.5Y4/1dark gray) do crna (5Y2.5/1 black)

crni premaz na obodu i na vanjskoj strani, smei na unutarnjoj stijenki

Tip

T1

Struktura -

VKJ 2

23. Lonac s obodom iji je rub

zaobljen, a obod koso izvijen prema
van. Vrat je jedva naglaen i koso se
iri prema tijelu lonca. Nema premaza.
I nije raen na kolu.
Po

19.1 cm

Pv

17.9 cm

Ds

3-6 mm

malo hrapava

Bv

crvena (7.5YR6/6 reddish yellow)

Bu

tamno siva (10 YR 4/1 dark gray)

Bp

tamno siva (10 YR 4/1 dark gray)

Tip

L4

Struktura -

80

VKJ 2

81

24. Obod

lonca koji je izvijen prema van i zaobljen. Vrat je kratak i jedva naglaen

vodoravnom urezanom linijom na prijelazu iz

oboda u rame. Stijenke ramena su tanje od
stijenki oboda i vrata. Nema tragova premaza
na vanjskoj i unutranjoj strani.
Po

22.2 cm

Pv

20.6 cm

Ds

3 - 6 mm

malo hrapava

Bv

smee siva (10 YR 5/3 brown)

Bu

tamno siva (10 YR 3/1 very dark gray)

Bp

tamno siva (10 YR 3/1 very dark gray)

Tip

L3

Struktura -

VKJ 2

25. Lonac veih dimenzija irokog oboda. Obod je

izvijen prema van i koso je odrezan, vrat nije
naglaen, a tijelo se koso iri prema trbuhu. Na
prijelazu iz vrata u rame nalazi se vodoravna
urezana linija. Povrina lonca je gruba i hrapava.
Po

26 cm

Pt

vei od 36 cm

Pv

24 cm

Ds

1 cm

81

hrapava i gruba

Bv

neujednaena, crvena, svijetlo smea, krem (7.5 YR 7/3 pink, 2.5YR 6/6 light

red)
Bu

neujednaena, siva, smea (5YR 5/6 yellowish brown, 10 YR 7/3 very pale

brown, 10 YR 5/2 grayish brown)

Bp

neujednaena, siva, smea, crvena (10 YR 5/2 grayish brown, 7.5 YR 7/3 pink,

2.5YR 6/6 light red)

U

vodoravni urez na prijelazu vrata u rame

Tip

L8

Struktura -

VKJ 28

26. Tanjur ravnog dna s obodom koji je

polukruno zadebljan i okrenut prema
unutra.

Bone

stjenke

su

prema

unutranjosti vrlo blago zaobljene. Na

unutranjoj strani djelomice je sauvan arko crveni premaz.
Po

28 cm

Pd

25 cm

4.3 cm

Ds

6 mm

glatka

Bv

crvena (5YR 5/4reddish brown-7/6reddish yellow)

Bu

crvena boja peenja (5YR7/6 reddish yellow) s crvenim premazom

(10R5/8red)
Bp
82

crvena (5YR7/6 reddish yellow)

83

s unutranje strane nalazi se arko crveni premaz

Tip

T2

Struktura -

VKJ 23

27. Zdjela ravnog oboda koji je zakoen s unutranje

strane. Stjenke su blago zaobljene prema vanjskoj strani. S
unutranje strane nalazi se crni premaz, pa je posuda
vjerojatno sluila za dranje tekuine.
Po

25.2 cm

Pd

18 cm

10.9 cm

Ds

5-9 mm

malo hrapava

Bv

smea (7.5YR5/2 brown) do crvena (5YR 6/6 reddish yellow)

Bu

crna (5Y2.5/1 black)

Bp

crna (5Y2.5/1 black)

na unutranjoj strani crni premaz

Tip

Z1

Struktura -

VKJ 2

28. Lonac s kosim obodom izvuenim

prema van, sami rub je zaravnan.
Stjenke oboda su deblje od stijenki tijela
posude. Vrat je vrlo kratak, a mjestimino je sauvan premaz.
83

Po

16 cm

Pt

oko 18 cm

Pv

14.7 cm

Ds

2-5 mm

hrapava

Bv

smea (7.5YR6/4 light brown)

Bu

smea (7.5YR6/4 light brown

Bp

smea (7.5YR6/4 light brown

Tip

L3

Struktura -

VKJ 2

29. Lonac zaobljenog oboda izvijenog

prema van. Vrat je vrlo kratak i odmah
prelazi u rame. Nema posudi nema ukrasa,
a premaz je slabo sauvan.
Po

17 cm

Pv

16 cm

Ds

4.5 mm

malo hrapava

Bv

tamno smea (7.5YR5/2brown)

Bu

tamno siva (7.5YR4/1dark gray)

Bp

tamno siva (7.5YR4/1dark gray)

Tip

L2

84

85

Struktura -

VKJ 2

30. Lonac s obodom koji je izvijen

prema van, kruno je zaobljen i
zadebljan. Vrat je kratak, s unutranje
strane je naglaen prijelaz u zaobljeno
rame. Tijelo se jako iri a stjenke su tanje nego na vratu i obodu. Na obodu su sauvani
tragovi premaza. Obod i vanjska stjenka bili su zaglaeni.
Po

18 cm

Pt

vei od 21.5 cm

Pv

16.5 cm

Ds

2 mm tijelo, 5.5 mm vrat i obod

zaglaena, neravna

Bv

smea (10YR5/3brown)

Bu

smea (10YR5/3 brown) do crna (2.5Y3/1 very dark gray)

Bp

tamno siva (10 YR 3/1 very dark gray)

Tip

VKJ 2

Struktura -

31. Lonac s obodom koji je koso izvijen prema

van, ima kratki vrat koji prelazi u zaobljeno
rame i trbuh koji je samo neznatno iri od oboda.
Na obodu s unutranje strane i na vanjskoj
stijenki nalazi se premaz od tamnosive boje koji
je loe sauvan.
85

Po

14 cm

Pt

15.5 cm

Pv

12.8 cm

Ds

3-4 mm

glatka

Bv

tamno siva (10YR4/1 dark gray)

Bu

tamno siva (10YR4/1 dark gray)

Bp

tamno siva (10YR4/1 dark gray)

Tip

L3

Struktura -

VKJ 2

32. Ulomak oboda tarionika. Na unutranjoj

strani djelomice su sauvani kamenii utisnuti u
glinu s glazurom zeleno maslinaste boje. Obod je
jako izvijen prema van i zadebljan je. Prijelaz
oboda u tijelo na unutranjoj strani naglaen je laganim plastinim rebrom.
Ds

1 cm

glatka, na unutranjoj strani ogrubljena kameniima i ima glazuru

Bv

crvena, (5YR7/6reddish yellow)

Bu

crvena, (5YR7/6reddish yellow), zeleno maslinasta (5Y6/4 pale olive)

Bp

crvena, (5YR7/6reddish yellow)

glazura na unutranjoj stijenki

Tip

Tr 3

Struktura 86

VKJ 16

87

33. Tanjur ravnog dna i oboda. Stjenke

posude su kose, a na unutranjoj strani
nalazi se crni premaz koji se mrvi i
otpada.
Po

22 cm

Pd

16.1 cm

5.3 cm

Ds

7 mm tijelo, 2 mm dno

hrapava, bez posebne obrade

Bv

crvena (5YR 5/6 yellowish red) do tamno siva (5YR3/1 very dark gray)

Bu

tamno siva (5YR3/1 very dark gray)

Bp

tamno siva (5YR3/1 very dark gray)

premaz na unutranjoj strani

Tip

T1

Struktura -

VKJ 2

34. Obod je ravan, malo

uvuen

prema

unutra.

Stjenke se jako koso

sputaju pa se ini da se
radi o poklopcu, ali kako se s unutranje strane nalazi premaz mogue je da se radi o tanjuru u
kojem se servirala tekuina. Mogue je da je posuda sluila i kao tanjur i kao poklopac.
Po

22.8 cm

u sauvanom dijelu 2.9 cm

87

Ds

5.5-6.5 mm

hrapava, s unutranje strane ima premaz

Bv

smea (10YR4/2 dark grayish brown)

Bu

smea (10YR4/2 dark grayish brown) do crna (5Y2.5/1 black)

Bp

smea (10YR4/2 dark grayish brown) do crna (5Y2.5/1 black)

s unutranje strane ima tragove crnog premaza.

Tip

P3

Struktura -

VKJ 2

35. Posuda koja je mogla sluiti kao poklopac (zbog oblika) ali i kao tanjur (zbog premaza na
vanjskoj i unutranjoj strani). Obod je ravan, a stjenke se koso sputaju i nisu zaobljene.
Premaz je smee boje na vanjskoj strani, a
na unutranjoj crne. Ukoliko je ovaj
predmet sluio kao tanjur onda je mogao
sluiti iza serviranje tekue hrane zbog
premaza.
Po

19.7 cm

3.6 cm u sauvanom dijelu

Ds

6 mm

hrapava, s unutranje strane crni premaz, s vanjske smei

Bv

crvena (2.5YR6/6 light red) boja peenja, i smei (7.5YR6/3 light brown)

premaz
Bu

crna (5Y2.5/1black)

Bp

crna (5Y2.5/1black) prema vanjskoj stijenki, crvena

prema unutranjoj
88

(2.5YR6/6 light red)

89

premaz na vanjskoj i unutranjoj stijenki

Tip

P2

Struktura -

VKJ 2

36. Zdjela s vodoravno

izvijenim

profiliranim obodom.
S

unutranje

strane

prijelaz oboda u bone

stjenke naglaen je uskim rebrom, sami rub oboda je ukraen neto irim rebrom u kojeg je
plitko utisnut ovalni ukras u nizu. Unutranja strana posude prekrivena je mnotvom manjih
rupica (manje od 1 mm) u kojima su sauvani tragovi glazure.
Po

27 cm

3.5 u sauvanom dijelu

Ds

6 mm

hrapava

Bv

siva (7.5YR5/1 gray)

Bu

siva (7.5YR5/1 gray) i svijetlo smea (7.5YR7/4 pink)

Bp

siva (7.5YR5/1 gray)

obod je profiliran, a njegov rub je ukraen ovalnim ubodima

Tip

Z3

Struktura -

VKJ 2

89

37.

Lonac

zaobljenim

obodom izvijenim prema van.

Obod i vrat imaju neto
deblju stjenku od tijela. Vrat
je kratak. Na obodu se nalazi crni premaz s unutranje strane, a na vanjskoj stijenki lonca
smei.
Po

15 cm

Pv

13.9 cm

Ds

6 mm obod, 3 mm tijelo

zaglaena

Bv

tamno siva (2.5Y3/1 very dark gray)

Bu

crna (5YR2.5/1black), smea (7.5YR5/2 brown)

Bp

crna (5YR2.5/1black)

premaz na obodu i vanjskoj stijenki

Tip

L2

Struktura -

VKJ 2

38. Lonac izraen na kolu sa

zaobljenim obodom koji je izvijen
prema van. Stjenka oboda i vrata
su deblje od stjenke tijela lonca.
Prijelaz vrata u rame je naglaen jedva vidljivom vodoravnom linijom, a rame je zaobljeno.
Posuda ima premaz te je izraena na kolu.
Po

15 cm

Pv

14 cm

Ds

2 mm tijelo, 4 mm obod i vrat

90

91

zaglaena

Bv

tamno siva (2.5Y3/1 very dark gray)

Bu

tamno siva (2.5Y3/1 very dark gray)

Bp

tamno siva (2.5Y3/1 very dark gray) do smea (7.5YR6/6 reddish yellow)

Tip

L2

Struktura -

VKJ 2

39. Lonac irokog oboda koji je

izvijen prema van, obod je zadebljan
i u presjeku izgleda pljosnato. Vrat je
vrlo kratak i prelazi u zaobljeno
rame. Posuda na obodu i vanjskoj stijenki ima premaz.
Po

17.2 cm

Pv

15.6 cm

Ds

4 mm tijelo, 6 mm vrat

glatka

Bv

smea (10 YR 6/3 pale brown)

Bu

smea (10 YR 6/3 pale brown)

Bp

smea (10 YR 6/3 pale brown) do crna u sredini (10YR2/1 black)

Tip

L2

Struktura -

VKJ 2

91

40. Lonac kratkog i irokog oboda

koji je kruno zaobljen i malo
izvijen prema van. Vrat je jedva
naglaen, a tijelo se dosta iri u
odnosu na obod. Na vanjskoj stijenki loe je sauvan premaz. Posuda je raena na kolu.
Po

17 cm

Pt

vie od 21 cm

Pv

16.7 cm

Ds

4-6 mm (tijelo ima tanje stjenke koje se debljaju prema vratu i obodu)

zaglaena

Bv

smea (10YR5/3 brown)

Bu

smea (10YR5/3 brown)

Bp

smea (10YR5/3 brown-3/1 very dark gray) tamnija je prema vanjskoj stijenki

na obodu i vanjskoj stijenki tragovi smeeg premaza

Tip

L2

Struktura -

VKJ 2

41. Lonac irokog oboda koji je koso izvijen

prema van. Vrat je naglaen na nain da se na
njemu lomi posuda iz oboda u tijelo koje se
koso iri. Posuda je imala premaz s vanjske i
unutranje strane.
Po

16 cm

Pt

vei od 18 cm

Pv

14.4 cm

92

93

Ds

4-6 mm (stjenke trbuha su tanje od oboda i vrata)

glatka

Bv

siva (10YR4/1 dark gray)

Bu

crna (5Y2.5/1black)

Bp

siva (10YR4/1 dark gray)

Tip

L4

Struktura -

VKJ 2

42. Lonac irokog oboda raen na

kolu. Obod je koso izvijen prema van i
ima otre bridove. Vrat je kratak, rame
je zaobljeno, a na obodu i vanjskoj
stijenki slabo je sauvan premaz.
Po

19 cm

Pv

18.2 cm

Ds

6 mm

zaglaena

Bv

smee siva (10YR4/1 dark gray)

Bu

smea (10YR6/4 light yellowish brown)

Bp

siva (10YR4/1dark gray)

smei premaz na obodu i vanjskoj stijenki

Tip

L3

Struktura -

VKJ 2
93

43. Lonac irokog oboda koji je

izvijen prema van i vrlo blago je
zaobljen. Vrat je kratak i prelazi u
blago zaobljeno rame. Na vanjskoj
stijenki ima premaz.
Po

14 cm

Pv

13.5 cm

Ds

3-6 mm, stjenka je deblja na tijelo, iri se prema vratu i obodu

hrapava, premaz je oguljen

Bv

crvena (7.5YR5/4brown) boja peenja i smei (7.5YR5/2brown) premaz

Bu

crvena (7.5YR6/6 reddish yellow)

Bp

smea (7.5YR5/6 strong brown)

premaz s obje strane

Tip

L2

Struktura -

VKJ 2

44. Lonac irokog oboda velikih dimenzija. Obod je

malo izvijen prema van i neznatno profiliran. Vrat je
kratak. Povrina je jako gruba i nema nikakve
obrade na njoj.
Po

35.8 cm

Pv

25.2 cm

Ds

8 mm

jako hrapava, bez obrade

Bv

tamno siva (GLEY 1 3/N very dark gray)

94

95

Bu

tamno siva (GLEY 1 3/N very dark gray)

Bp

tamno siva (GLEY 1 3/N very dark gray)

Tip

L1

Struktura -

VKJ 1

45. Ulomak lonca irokog oboda. Obod

je ravan i koso izvijen prema van. Vrat je
kratak i odmah se iri u zaobljeno rame.
Na unutranjoj strani oboda sauvan je
trag crnog premaza.
Po

14.2 cm

Pv

13.6 cm

Ds

5 mm

bez posebne obrade, malo hrapava

Bv

smea (7.5YR5/2 brown)

Bu

smea (10YR4/1 dark gray)

Bp

smea (10YR4/1 dark gray)

Tip

L3

Struktura -

VKJ 2

46. Lonac irokog oboda koji je koso izvijen prema van. Vrat je kratak, samo je naznaen i
odmah prijelazi u blago zaobljeno rame. Nema tragova premaza.
Po

19.1 cm

95

Pv

17.2 cm

Ds

4 mm

bez posebne

Bv

smea (7.5YR 7/6 reddish yellow)

Bu

smea (7.5YR 7/6 reddish yellow) siva (GLEY 1 4/N dark gray)

Bp

smea (7.5YR 7/6 reddish yellow) siva

Tip

L3

obrade

Struktura -

VKJ 2

47. Lonac irokog oboda koji je koso izvijen

prema van i rub mu je zaobljen. Vrat je tek
neznatno naglaen i koso se iri u trbuh. Nema
tragova premaza i obrade povrine.
Po

13 cm

Pv

12.4 cm

Ds

3-8 mm, najdeblja na vratu, prema trbuhu se suava

hrapava upljikava

Bv

svijetlo siva (5Y6/1gray)

Bu

tamno siva (GLEY 1 4/N dark gray)

Bp

siva (GLEY 1 7/N light gray)

Tip

L4

Struktura -

96

VKJ 2

97

48. Ulomak lonca irokog oboda koji je koso

izvijen prema van. Vrat je kratak i iri se u
zaobljeno rame.
Po

16 cm

Pv

14.1 cm

Ds

4 mm

malo hrapava

Bv

crvena (2.5YR6/6 light red)

Bu

naranasta (7.5 YR 6/6 reddish yellow) siva (7.5 YR 5/2 brown)

Bp

crvena (2.5YR6/6 light red), siva (GLEY 1 4/N dark gray), smea (7.5 YR

6/6 reddish yellow)

Tip

Struktura -

L3
VKJ 2

49. Lonac irokog oboda koji je koso izvijen prema

van i kruno zaobljen. Vrat je kratak i koso prelazi u
tijelo. T. a (28)
Po

14 cm

Pt

vie od 17 cm

Pv

12.8 cm

Ds

2-6 mm (najdeblja stjenka je na vratu)

hrapava, neravna

Bv

siva (GLEY 1 5/N gray)

97

Bu

siva (GLEY 1 3/N very dark gray), uta (2.5 Y 8/6 yellow)

Bp

siva (GLEY 1 3/N very dark gray), uta (2.5 Y 8/6 yellow)

Tip

L4

Struktura -

VKJ 2

50. Lonac irokog oboda koji je koso

izvijen prema van. Vrat je kratak i
koso se iri u trbuh.
Po

16 cm

Pv

14.7 cm

Ds

3 mm trbuh, 4.5-6 mm vrat i obod

malo hrapava

Bv

smea 10 YR 6/4 light yellowish brown)

Bu

smea 10 YR 6/4 light yellowish brown)

Bp

smea 10 YR 6/4 light yellowish brown)

Tip

L4

Struktura -

VKJ 2

51. Lonac irokog oboda koji je koso

izvijen prema van. Vrat je zadebljan s
unutranje strane i malo naglaen, kratak je
i koso prelazi u rame.
Po

13.1 cm

Pv

12.3 cm

98

99

Ds

4-5 cm

hrapava

Bv

smea (10 YR 7/2 light gray) crvena (5YR 6/6 reddish yellow)

Bu

smea (10 YR 7/2 light gray) crvena (5YR 6/6 reddish yellow)

Bp

smea (10 YR 7/2 light gray) crvena (5YR 6/6 reddish yellow)

Tip

L4

Struktura -

VKJ 2

52. Ulomak zdjelice vodoravno

izvijenog oboda koji je ukraen s
dvije

koncentrine

krunice.

Unutranjost je prekrivena loe sauvanom zelenom glazurom.

Po

12.8 cm

Ds

6 mm

hrapava

Bv

crvena (5YR7/6 reddish yellow)

Bu

zelena (5Y7/4 pale yellow)

Bp

crvena (5YR7/6 reddish yellow)

obod je ukraen dvjema koncentrinim krunicama

Tip

Z3

Struktura -

VKJ 16

99

53. Posuda za uvanje hrane irokog oboda koji je

neznatno koso izvijen prema van te profiliran. S
vanjske strane ima neuredno izvedenu vodoravnu
liniju. Vrat je cilindrian i neravan. Od sredinjeg
dijela vrata poinje drka. Vrat se naglo iri u visoko
rame. Na vanjskoj i unutranjoj stijenki posuda ima premaz.
Po

14 cm

Pv

13.6 cm

Ds

8 mm

gruba, neravna

Bv

tamno siva (5YR3/1 gray) smea (7.5YR5/3 brown)

Bu

smea (7.5YR5/3 brown)

Bp

smea (7.5YR5/3 brown)

Tip

Varia

Struktura -

VKJ 15

54. Cilindrini keramiki predmet iji je obod blago izvijen

prema van i zaobljen je. Pri dnu je zaobljeno izvijen prema
van i na tom dijelu stoji. Na cilindrinom dijelu posude
nalaze se dvije perforacije koje kao da su naknadno izvedene.
Po

15 cm

Pd

17 cm

Pt

14.2 cm

8,5 cm

Ds

9 mm

100

101

neravna, rukom raena, nije hrapava

Bv

naranasta (5 YR 6/6 reddish yellow) do siva (10 YR 4/1 dark gray)

Bu

svijetlo (GLEY 1 7/10Y light greenish gray) do tamno siva (GLEY 1 4/N dark

gray)
Bp

naranasta (5 YR 6/6 reddish yellow ), svijetlo siva (GLEY 1 7/10Y light

greenish gray) do crna (GLEY 1 2,5/N black)

Tip

Struktura -

Varia
VKJ 2

55. Lonac irokog oboda koji je koso izvijen

prema van i blago zaobljen, vrat je kratak i
odmah se koso iri u tijelo. Ima sauvane
tragove premaza i gara.
Po

17 cm

Pv

16.1 cm

Ds

9 mm

hrapava

Bv

siva (2.5Y4/1 dark gray ) (10YR4/1 dark gray)

Bu

siva (10YR4/1 dark gray)

Bp

siva (10YR4/1 dark gray)

Tip

L4

Struktura -

VKJ 2

101

56. Ulomak manjeg lonca irokog oboda koji je koso izvijen prema van i zaobljen je. Vrat je
kratak i koso se iri u tijelo. Ima sauvan mjestimice sivi premaz.
Po

10 cm

Pv

8.8 cm

Ds

3 mm

malo hrapava

Bv

siva (GLEY 1 5/N gray)

Bu

siva (GLEY 1 5/N gray)

Bp

svijetlo crvena (10 R 6/3 pale red)

Tip

L4

Struktura -

VKJ 8

57. Lonac manjih dimenzija irokog oboda

koji je koso izvijen prema van i zaobljen je.
Vrat je kratak i koso se iri u tijelo.
Po

11 cm

Pv

10.7 cm

Ds

5 mm

hrapava

Bv

smea (7.5 YR 6/6 reddish yellow)

Bu

tamnosmea (5 YR 3/1 very dark gray)

Bp

tamnosmea (5 YR 3/1 very dark gray)

Tip

L4

102

103

Struktura -

VKJ 2

58. Lonac irokog oboda koji je

kratak i koso izvijen prema van.
Njegova stijenka je neto deblja od
stijenke same posude. Vrat je
naglaen samim prijelazom oboda u koso rame. Ima slabo sauvan premaz.
Po

18 cm

Pt

vei od 21 cm

Pv

17,5 cm

Ds

3 mm (rame). 7 mm (obod)

glatka

Bv

naranasta (7.5 YR 6/6 reddish yellow), siva (7.5 YR 5/1 gray)

Bu

crna (GLEY 1 2.5/N black)

Bp

crna (GLEY 1 2.5/N black)

L4

Strukture -

VKJ 2

59. Zdjela S profilacije. Obod je izvijen prema van,

vrat je kratak, tijelo je blago zaobljeno. Boja peenja
je neujednaena, na unutranjoj stijenki sauvan je
premaz. irina trbuha zdjele ne prelazi irinu oboda.
Po

24.4 cm

Pt

24.5 cm
103

Pv

23.8 cm

vea od 9 cm

Ds

5.5 mm

malo hrapava

Bv

crvena (5 YR 6/6 reddish yellow) do smea (7.5 YR 4/2 brown)

Bu

crna (2.5 Y 3/1 very dark gray)

Bp

crna (2.5 Y 3/1 very dark gray)

Tip

Z4

Struktura -

VKJ 2

60. Tarionik iji je obod je s unutranje

strane zadebljan polukrunim rebrom koje
prelazi u izljev. Sami obod je polukruno
izvijen prema van, a unutranjost je
ogrubljena kameniima.
Po

29 cm

Ds

8 mm

hrapava

Bv

naranasta (7.5 YR 7/6 reddish yellow)

Bu

crvena (2.5 YR 6/6 light red)

Bp

naranasta (7.5 YR 7/6 reddish yellow) do siva (10 YR 7/1 light gray)

Tip

Tr 2

Struktura -

104

VKJ 16

105

61. Tarionik iji je obod je izvijen prema van, s unutranje strane je zadebljan polukruno.
Unutranja strana je ogrubljena kameniima i premazana zelenom glazurom.
Po

32 cm

Ds

4 mm

glatka

Bv

naranasta

(7.5

YR 8/6 reddish yellow)

Bu

naranasta (7.5 YR 8/6 reddish yellow) s tragovima zelene glazure ( 2.5 Y 6/4

light yellowish brown)

Bp

naranasta (7.5 YR 8/6 reddish yellow)

Tip

Tr 1

Struktura -

VKJ 16

62. Lonac iji je obod je izvijen prema van i

malo je zadebljan. Vrat je kratak, a tijelo se
ne iri znatno vie od oboda. Rame je
zaobljeno.
Po

19 cm

Pt

20.3 cm

Pv

17.4 cm

Ds

3-5 mm

malo hrapava

Bv

naranasta (5 YR 6/8 reddish yellow)

Bu

naranasta (5 YR 6/8 redish yellow) do smea (5 YR 5/4 reddish brown)

105

Bp

naranasta (5 YR 6/8 redish yellow)

Tip

L2

Struktura -

VKJ 2

63. Manji lonac iji je obod lagano izvijen prema

van, vrat je kratak. Tijelo je neznatno ire od samog
tijela. Posuda je raena rukom, povrina je hrapava i
neravna.
Po

11.1 cm

Pt

13 cm

Pv

10.7 cm

Ds

4 mm

gruba

Bv

smea (5 YR 4/1 dark gray)

Bu

smea (5 YR 4/2 dark reddish gray)

Bp

smea (5 YR 4/2 dark reddish gray)

Tip

L1

Struktura -

VKJ 2

64. Lonac veih dimenzija, irokog oboda.

Obod je koso izvijen prema van, vrat je
vrlo kratak i prelazi u zaobljeno rame.
Povrina je blago zaglaena, neravna,
posuda je raena rukom.
Po
106

22 cm

107

Pv

21 cm

Ds

4 mm

zaglaena

Bv

smea (7.5 YR 4/1 dark gray)

Bu

smea (7.5 YR 4/2 brown) do crna (5 Y 2.5/1 black)

Bp

smea (7.5 YR 4/1 dark gray) do crna (5 Y 2.5/1 black)

Tip

L3

Struktura -

VKJ 2

65. Poklopac s ravnim obodom. Tijelo se

koso (pod kutom od 45) suava.
Po

20 cm

Ds

5 mm

hrapava

Bv

crvena do smea

Bu

crvena do smea

Bp

crvena do smea

Tip

P2

Struktura -

VKJ 2

66. Poklopac sa irokom ravnom drkom trokutastog presjeka.

Tijelo se konino iri prema obodu.
Ds

6 mm
107

hrapava

Bv

tamno siva (10 YR 3/1 very dark gray)

Bu

tamno siva (10 YR 3/1 very dark gray)

Bp

tamno siva (10 YR 3/1 very dark gray)

5.7 cm

Tip

Struktura -

VKJ 2

67. Poklopac sa irokom drkom, blagog prijelaza u tijelo

koje se jako iri u obod.
Ds

6 10 mm

neravna, raena rukom

Bv

tamno siva (10 YR 3/1 very dark gray)

Bu

tamno siva (10 YR 3/1 very dark gray)

Bp

tamno siva (10 YR 3/1 very dark gray)

6 cm

Tip

Struktura -

VKJ 2

68. Lonac irokog oboda koji je izvijen prema van

te malo zadebljan. Vrat je kratak i iri se u
zaobljeno rame, ire od samog oboda. Posuda je
izraena rukom.
Po
108

18 cm

109

Pt

21.2 cm

Pv

17 cm

Ds

5.5 mm

hrapava, neravna

Bv

naranasta (7.5 YR 6/6 reddish yellow)

Bu

siva (7.5 YR 4/1 dark gray)

Bp

naranasta (7.5 YR 6/6 reddish yellow) do siva (7.5 YR 4/1 dark gray)

Tip

L2

Struktura -

VKJ 2

69. Lonac irokog oboda koji je blago izvijen prema

van, vrat je vrlo kratak i iri se u zaobljeno rame ire
od oboda. Raen je na kolu.
Po

15 cm

Pv

14.2 cm

Ds

5.5 cm

gruba, neravna

Bv

naranasta (10 YR 6/4 light yellowish brown)

Bu

smea (10 YR 4/2 dark grayish brown)

Bp

smea (10 YR 4/2 dark grayish brown)

Tip

L1

Struktura -

VKJ 2

109

70. Lonac irokog oboda. Obod je koso

izvijen prema van i malo je zadebljan, vrat
je vrlo kratak i odmah prelazi u iroko
tijelo sa zaobljenim ramenom. Posuda je
raena rukom.
Po

20 cm

Pv

18.7 cm

Ds

4.5 mm

hrapava, neravna

Bv

tamno siva (10 YR 3/1 very dark gray)

Bu

smea (10 YR 5/3 brown)

Bp

tamno siva (10 YR 3/1 very dark gray) do smea (10 YR 5/3 brown)

Tip

L3

Struktura -

VKJ 2

71. Poklopac iji je obod ravan, stjenke

su blago zaobljene prema van u donjem
dijelu poklopca. Vanjska i unutranja
stjenka su zaglaene.
Po

20 cm

Ds

6 mm

zaglaena

Bv

naranasta (10 YR 6/4 light yellowish brown) do smea (7.5 YR 4/1 dark gray)

Bu

naranasta (10 YR 6/4 light yellowish brown) do smea (7.5 YR 4/1 dark gray)

Bp

naranasta (10 YR 6/4 light yellowish brown) do smea (7.5 YR 4/1 dark gray)

110

111

Tip

Struktura -

P3
VKJ 2

72. Lonac veih dimenzija irokog oboda

koji je koso izvijen prema van, a rub mu je
gotovo pravokutan. Vrat je vrlo kratak i
koso se iri u tijelo.
Po

24 cm

Pv

21.7 cm

Ds

4-9 mm

malo hrapava

Bv

crna (7.5 YR 2.5/1 black)

Bu

smea (7.5 YR 6/3 light brown)

Bp

smea (7.5 YR 6/3 light brown)

Tip

L4

Struktura -

VKJ 2

73. Lonac irokog oboda koji je koso izvijen prema van, a s vanjske strane na prijelazu u vrat
na nekim mjestima je malo
zadebljan. Rame je zaobljeno i
ire od oboda.
Po

20 cm

Pv

19.2 cm

Ds

3 mm
111

hrapava

Bv

crvena (2.5 YR 5/8 red) do siva (GLEY 1 3/N very dark gray)

Bu

siva (5YR 3/1 very dark gray)

Bp

(GLEY 1 3/N very dark gray)

s primjesama (manje od 1 mm)

Tip

L3

Struktura -

VKJ 2

74. Poklopac s drkom koja je s unutranje strane uplja. Stjenke

se vrlo blago ire prema obodu.
Ds

8 mm

hrapava

Bv

smea (5 YR 4/1 dark gray) do ruiasta (7.5 YR 7/4 pink)

Bu

crna (GLEY 1 2.5/N black)

Bp

smea (5 YR 4/1 dark gray)

6.4 cm

Tip

Struktura -

VKJ 2

75. Poklopac s drkom koja se malo suava na prijelazu u tijelo

koje se neznatno iri prema obodu. Drka je s unutranje strane
puna.
Ds
112

5 mm

113

hrapava, neravna

Bv

smea (7.5 YR 7/6 reddish yellow)

Bu

siva (2.5 Y 4/1 dark gray)

Bp

smea (7.5 YR 7/6 reddish yellow)

5.3 cm

Tip

Struktura -

VKJ 2

76. Lonac veih dimenzija, irokog

oboda koji je izvijen prema van, vrat je
kratak i iri se u visoko zaobljeno
rame. Tijelo posude je ire od oboda.
Na vanjskoj stijenki ima premaz.
Po

21 cm

Pv

20 cm

Ds

5.5 mm

zaglaena

Bv

crna (GLEY 13/N very dark gray)

Bu

smea (10 YR 4/1 dark gray)

Bp

smea (10 YR 4/1 dark gray)

Tip

L2

Struktura -

VKJ 2

113

77. Zdjelica s blago izvijenim obodom, S

profilacije. Posuda je s vanjske i
unutranje

strane

prevuena

crnim

premazom. Tijelo je blago zaobljeno i

manje u promjeru od oboda.
Po

17 cm

Pt

16.7 cm

Ds

4 mm

glatka

Bv

crna (2.5 Y 3/1 very dark gray) do smea (10 YR 4/2 dark grayish brown)

Bu

crna (5 Y 2.5/1 black)

Bp

crna (2.5 Y 3/1 very dark gray)

crni premaz s vanjske i unutranje strane

Tip

Z4

Struktura -

VKJ 2

78. Poklopac, dno je

neznatno izvijeno prema
van, stjenke su malo
konveksno zakrivljene i suavaju se prema drki.
Po

17 cm

Ds

5 mm

malo hrapava

Bv

crvena (2.5 YR 6/6 light red 5/6 red) do smea (7.5 YR 4/1 dark gray)

Bu

crvena (2.5 YR 6/6 light red 5/6 red) do smea (7.5 YR 4/1 dark gray)

114

115

Bp

crvena (2.5 YR 6/6 light red 5/6 red) do smea (7.5 YR 4/1 dark gray)

Tip

P1

Struktura -

VKJ 2

79. Lonac ravnog neizraenog oboda

i kratkog cilindrinog vrata. Vrat se
naglo iri u visoko rame.
Po

16 cm

Pv

15.9 cm

Ds

4 mm

hrapava

Bv

smea (7.5 YR 5/3 brown)

Bu

smea (7.5 YR 5/3 brown)

Bp

smea (7.5 YR 5/3 brown)

Tip

L1

Struktura -

VKJ 26

80. Tanjur ravnog dna. Bone

stjenke su kose i blago se ire prema
obodu. Obod je zadebljan prema
unutranjoj

strani

posude.

Unutranja strana bila je premazana crvenim premazom.

Po

22 cm

Pd

20 cm
115

3.6 cm

Ds

10 mm obod, 7 mm bone stjenke, 4.5 mm dno

glatka

Bv

smea (7.5 YR 6/4 light brown)

Bu

smea (7.5 YR 6/4 light brown) s crvenim (10 R 6/8 light red) premazom

Bp

smea (7.5 YR 6/4 light brown)

crveni premaz na unutranjoj stijenki

Tip

T2

Struktura -

VKJ 23

81. Lonac irokog oboda koji je koso

izvijen prema van i malo je zadebljan.
S vanjske strane prijelaz prema vratu
je naglaen. Vrat je kratak i iri se u
blago zaobljeno rame. Unutranja strana oboda (koja je bila dobro vidljiva jer je vrat koso
izvuen prema van) te vanjska stjenka posude imali su premaz koji je veim dijelom
nesauvan.
Po

21 cm

Pv

19.4 cm

Ds

6-8.5 mm

hrapava

Bv

smea (7.5 YR 6/6 reddish yellow - 10 YR 4/1 dark gray)

Bu

smea do siva (10 YR 3/1 very dark gray 7.5 YR 5/3 brown)

Bp

smea do siva (10 YR 3/1 very dark gray 7.5 YR 5/3 brown)

116

117

obod s unutranje strane i vanjska strana posude imali su premaz

Tip

L2

Struktura -

VKJ 2

82. Lonac irokog oboda koji je izvijen

prema van i zadebljan je. Zadebljanje je
ukraeno sa etiri koncentrine krunice.
Premaz crne boje nalazi se s vanjske i unutranje strane posude.
Po

18.8 cm

Pv

19 cm

Ds

5-16 mm

glatka

Bv

crna (GLEY 1 3/N very dark gray)

Bu

crna (GLEY 1 3/N very dark gray)

Bp

crvena (10 R 7/6 6/6 light red)

obod je ukraen sa etiri urezane koncentrine krunice, crni prema

Tip

L7

Struktura -

VKJ 27

83. Tanjur ravnog dna. Bone stjenke

konkavno su zaobljene, obod je malo
zakrenut prema unutra i malo je zadebljan.
Bone stjenke se prema obodu suavaju.
Unutranja strana posude i oboda ima crni
117

premaz.
Po

22.6 cm

Pd

19.9 cm

6 cm

Ds

6-9 mm

zaglaena

Bv

smea (7.5 YR 6/3 light brown) do siva (2.5 Y 3/1 very dark gray)

Bu

smea (7.5 YR 6/3 light brown) do crna (GLEY 1 2.5/N black)

Bp

smea (7.5 YR 6/3 light brown)

crni premaz s unutranje strane

Tip

T2

Struktura -

VKJ 2

84. Lonac koso izvijenog oboda koji

s unutranje strane ima crni premaz.
Vrat je vrlo kratak i iri se u tijelo sa
zaobljenim

ramenom

koje

je

neznatno ire od samog oboda. Posuda je s vanjske strane premazana crnim premazom.
Po

18 cm

Pt

19.5 cm

Pv

16.4 cm

Ds

3 mm

hrapava, mjestimice glatka gdje je premaz

Bv

smea (7.5 YR 5/2 brown)

118

119

Bu

tamno smea (7.5 YR 3/1 brown)

Bp

tamno smea (7.5 YR 3/1 brown)

crni premaz na obodu s unutranje strane i na tijelu posude s vanjske strane

Tip

L3

Struktura -

VKJ 2

85. Lonac s obodom koji je koso izvijen prema

van, malo je zadebljan i trokutast u presjeku.
Vrat je kratak i iri se u tijelo neznatno ire od
samog oboda, a rame je zaobljeno.
Po

17 cm

Pt

18.7 cm

Pv

15.6 cm

Ds

2 - 6 mm

hrapava

Bv

smea (7.5 YR 5/2 brown)

Bu

smea (7.5 YR 5/2 brown)

Bp

smea (7.5 YR 5/2 brown)

Tip

L3

Struktura -

VKJ 2

86. Zdjelica iji je obod izvijen i zaobljen prema unutra. Bone stjenke su konkavno
zakrivljene te prekrivene crnim premazom.
119

Po

15 cm

Ds

6-8 mm

zaglaena

Bv

crna (GLEY 1 2.5/N black)

Bu

crna (GLEY 1 2.5/N black)

Bp

smea (10 R 5/4 geak red)

Tip

Z2

Struktura -

VKJ 2

87. Lonac s malo izvijenim obodom

koji je zadebljan, vrat je kratak i
naglaen urezom te se iri u tijelo ire
od oboda lonca. Na obodu i vanjskoj
stijenki nalazi se crni premaz.
Po

14 cm

Pv

13.8 cm

Ds

5 mm

zaglaena

Bv

smea (10 YR 4/1 dark gray)

Bu

crna (10 YR 3/1 very dark gray)

Bp

crna (10 YR 3/1 very dark gray)

premaz na obodu i vanjskoj stijenki

Tip

L2

Struktura 120

VKJ 2

121

88. Lonac iji je bod blago

izvijen

prema

zadebljan,

van

malo

presjeku

je

pravokutan. Vrat je kratak i iri

se u tijelo ire od oboda lonca.
Po

20.6 cm

Pv

20.4 cm

Ds

5 mm

hrapava

Bv

smea (10 R 5/1 reddish gray)

Bu

smea (10 R 5/1 reddish gray)

Bp

smea (10 R 5/1 reddish gray)

Tip

L1

Struktura -

VKJ 2

89. Manji lonac s obodom koso izvijenim prema van. Vrat je kratak tijelo je neto ire od
oboda lonca. Rame lonca je zaobljeno. Povrina je
neravna, posuda je raena rukom.
Po

14 cm

Pv

13.3 cm

Ds

6 mm

hrapava, neravna

Bv

smea (2.5 Y 5/4 reddish brown)

Bu

crna (GLEY 1 2.5/N black)

121

Bp

smea prema vanjskoj strani (2.5 Y 5/4 reddish brown), crna prema unutranjoj

(GLEY 1 2.5/N black)

Tip

Struktura -

L3
VKJ 2

90. Lonac iji je obod malo izvijen prema van, vrat je

kratak i odmah prelazi u iroko tijelo dosta ire od
oboda.
Po

17.3 cm

Pv

16.5 cm

Ds

3 mm

hrapava, neravna

Bv

crvena (7.5 YR 6/6 - 5/6 reddish yellow-

strong brown)
Bu

smea (7.5 YR 3/1 very dark gray)

Bp

crvena prema vani (7.5 YR 6/6 - 5/6 reddish yellow-strong brown), smea

prema unutra (7.5 YR 3/1 very dark gray)

Tip

Struktura -

L1
VKJ 2

91. Poklopac iji je

obod je ravan, stjenke
su ravne i koso se
suavaju prema drki.
Po
122

24.5 cm

123

Ds

5 mm

hrapava

Bv

crvena

Bu

crvena do smea

Bp

crvena do smea

Tip

P2

Struktura -

VKJ 2

92. Poklopac iji je obod

blago izvijen prema van,
a

stijenke

su

blago

utisnute prema unutra.

Na unutranjoj stijenki nalaze se tragovi gara.
Po

22 cm

Ds

6 mm

neravna

Bv

crvena (2.5 YR5/4 reddish brown) do tamno siva (10YR3/14 very dark gray)

Bu

tamno siva (2.5 YR 2/1 black)

Bp

tamno siva (2.5 YR 2/1 black)

Tip

P 1

Struktura -

VKJ 2

123

93. Poklopac

ravnog

oboda i bonih stijenki

koje su zaobljene prema
van.
Po

21 cm

Ds

8 mm

neravna

Bv

tamno crvena (5YR4/2 dark reddish gray)

Bu

crna (7.5YR2.5/0 black)

Bp

crna (7.5YR2.5/0 black)

Tip

P3

Struktura -

VKJ 2

94. Keramika zdjela raena rukom. Na unutranjoj i

vanjskoj stjenki nalaze se tragovi premaza pa je za
pretpostaviti da je zdjela koritena za serviranje ili
kuhanje tekueg sadraja. Obod je ravan, neznatno
zadebljan prema unutranjoj strani. Bone stjenke su kose i prelaze u ravno dno. Boja je na
vanjskoj i unutranjoj strani neujednaena.
Po

18.5 cm

Pd

9 cm

8 cm

Ds

0.5 cm

malo hrapava

Bv

smee siva (10R 5/1 reddish gray)

124

125

Bu

svijetlo smea do crvena (10R 6/4 pale red)

Tip

Z1

Struktura -

VKJ 2

95. Lonac s dvije drke i ravnim dnom. Na vanjskoj stijenki slabo je sauvan premaz.
Pd

8 cm

Pt

oko 13 cm

Ds

9 mm

glatka

Bv

crna (GLEY 1 3/N very dark gray)

Bu

smee siva (10YR4/2 dark grayish brown)

Bp

smee siva (10YR4/2 dark grayish brown)

2 mm

Tip

L5

Struktura -

VKJ 2

96. Poklopac izraen rukom od neproiene keramike s primjesama, nejednake boje peenja.
Drka je ravna i neznatno zadebljana, rub poklopca je ravan.
Po

16 cm

8.5 cm

Ds

od 0.5 do 2 cm

malo hrapava
125

Bv

crvena (10R 5/6 red), svijetlo smea (7.5 YR 6/4 light brown), tamno smea (
7.5 YR 3/1 very dark gray)

Bu

tamno smea (7.5 YR 3/1 very dark gray), smea (5YR 5/6 yellowish red)

6.8 cm

Tip

P2

Struktura -

VKJ 2

97. Poklopac izraen rukom, od neproiene keramike, s

primjesama. Rub je ravan, dok je drka naglaena tako to
je blago izvijena prema van, te je u sredini udubljena.
Nejednake je boje peenja.
Po

19 cm

8.5 cm

Ds

0.7 do 2 cm

malo hrapava

Bv

crvena (10R 6/6 light red) do siva (10YR 8/2 very pale brown)

Bu

crvena (10R 6/6 light red) do tamno smea (5YR 2.5/1 black)

7 cm

Tip

P2

Struktura -

VKJ 2

98. Tava, u obliku plitke zdjele sa drkom. Ima je crni

premaz na vanjskoj i unutranjoj stijenki pa je prema
tome vjerojatno sluila za dranje tekuine odnosno
126

127

pripremanje hrane. Raena je rukom, glina je neproiena s malo primjesa. Obod je kratak i
blago je izvijen prema van.
Po

14.6 cm

Pd

8.4 cm

4 cm

Ds

6 mm

malo hrapava s tragovima crnog premaza

Bv

tamno smea (7.5YR 4/2 brown) do crna (GLEY 1 2.5/N) s tragovima crnog

premaza
Bu

smea (10YR6/2 light brownish gray) do tamno smea (7.5YR 4/2 brown) s

tragovima crnog premaza

Bp

smea

2.2 cm

neproiena s malo primjesa

crni premaz na vanjskoj i unutranjoj strani

SJ

425

U 28

315

Tip

TAVA

Struktura -

VKJ 2

99. Veliki lonac s obodom koji je izvijen prema van te je zadebljan. Sami rub nije jednake
debljine, izveden je grubo i nepravilno kao i cijela posuda. Faktura posude je vrlo gruba,
127

tvrda, glina je neproiena i sadri mnogo krupnih primjesa kvarca i tinjca (do 7 mm). Ispod
oboda nalazi se neto ui vrat koji blago prelazi u trbuh koji svojom irinom ne prelazi irinu
oboda. Zbog velike koliine primjesa kvarca i tinjca posuda je vjerojatno sluila za kuhanje.
Po

36 cm

Pt

34.2 m

Pv

31.8 cm

vie od 24 cm

Ds

8 mm

vrlo gruba

Bv

crvena (5YR 5/4 reddish brown) do smea (10 YR 3/1 very dark gray)

Bu

crvena (5YR 5/4 reddish brown) do smea (10 YR 3/1 very dark gray)

Bp

crvena (5YR 5/4 reddish brown) do smea (10 YR 3/1 very dark gray)

rame i gornji dio trbuha ukraeni su eljastim ukrasom povuenim od lijeva

gore prema desno dolje

Tip

Struktura -

L6
VKJ 24

100. Ulomak poklopca izraenog od neproiene

gline, izraen rukom. Drka poklopca je u presjeku
trokutasta, a povrina drke je ravna.
Ds

5 mm

neravna

Bv

smea (10YR4/1 dark gray)

Bu

smea (10YR4/1 dark gray) do tamno smea (10YR3/1 very dark gray)

128

129

Bp

smea (10YR4/1 dark gray)

6.2 cm

Tip

Struktura -

101.

Posuda

VKJ 2

veih

dimenzija

za

uvanje hrane, nalik pitosu. Raena je

rukom od neproiene gline s malo
primjesa. Obod je blago izvijen prema
van, vrat je kratak i odmah prelazi u zaobljeno rame koje se jako iri u trbuh koji nije sauvan
u svom najirem dijelu. Na posudi se na vanjskoj stijenki nalazi premaz crne boje te je ona
mogla sluiti i za uvanje tekueg sadraja.
Po

21 cm

Pt

vie od 28 cm

Pv

19.7 cm

Ds

6 mm

zaglaena, ujednaene boje peenja

Bv

crna (10YR3/1-2/1 very dark gray-black)

Bu

smea (7.5YR5/2 brown)

Bp

crveno smea (5YR5/6yellowish red)

Tip

posuda za uvanje hrane

Struktura -

VKJ 2

129

102. Lonac koso izvijenog oboda s vratom koji je kratak i naglaen urezanom vodoravnom
linijom. Raen je
rukom

od

neproiene gline s
vrlo malo primjesa.
Jednolike je boje peenja.
Po

20 cm

Pv

18.8 cm

Ds

5 mm

malo hrapava

Bv

oker (7.5 YR7/4 pink)

Bu

oker (7.5 YR7/4 pink)

Bp

oker (7.5 YR7/4 pink)

vodoravna linija na vratu

Tip

L4

Struktura -

VKJ 2

103. Zdjela ravnog oboda. Stjenke

se blago zaobljeno suavaju prema
dnu. Na posudi nema tragova
premaza ni ukrasa, raena je na
kolu od neproiene gline s vrlo malo premaza. Nejednake boje peenja.
Po

20.2 cm

vie od 4 cm

Ds

4 9 mm

130

131

glatka

Bv

siva (7.5YR2.5/1black), smea (7.5YR6/4 light brown)

Bu

smea (7.5YR4/1dark gray)

Bp

smea (7.5YR6/4 light brown), siva (7.5YR2.5/1black)

Tip

Z1

Struktura -

VKJ 2

104. Lonac sa blago izvijenim

obodom koji na unutranjoj
stijenki ima blago naglaeni
utor za poklopac. Glina je
neproiena s malo primjesa. Vrat je kratak, na ulomku nema tragova premaza.
Po

21 cm

Pv

20 cm

Ds

7.5 mm

hrapava

Bv

crvena (5YR6/8 reddish yellow)

Bu

tamno siva - crna (10 YR 4/1 3/1 dark gray very dark gray)

Bp

tamnosiva - crna (10 YR 4/1 3/1 dark gray very dark gray)

Tip

L2

Struktura

VKJ 2

131

105. Lonac blago izvijenog oboda koji je prema van

nejednako zadebljan. Vrat je kratak i prelazi u trbuh
neznatno iri od oboda. Posuda nije raena na kolu,
izraena je od neproiene gline s primjesama.
Po

14.2 cm

Pt

16 cm

Pv

13.6 cm

Ds

4-5 mm

neravna, malo hrapava

Bv

smea

Bu

tamno smea do siva

Bp

tamno smea do siva

Tip

L2

Struktura -

VKJ 2

106. Lonac manjih dimenzija irokog oboda

koji je neznatno izvijen prema van. Vrat je vrlo
kratak i prelazi u jedva naglaeno rame. Posuda
je raena rukom.
Po

16 cm

Pt

16,8 cm

Pv

14,7 cm

Ds

9 mm

neravna s rupicama

132

133

Bv

siva (7.5 YR6/1 gray), naranasta (7.5 YR6/6 reddish yellow)

Bu

naranasta (7.5 YR6/6 reddish yellow), siva (GLEY1 4/N dark gray)

Bp

naranasta (7.5 YR6/6 reddish yellow), siva (7.5 YR6/1 gray)

Tip

L1

Struktura -

VKJ 19

107. Zdjela s blago izvijenim obodom prema vanjskoj

strani. Vrat je kratak i odmah prelazi u zaobljeno tijelo.
Povrina je neravna, posuda nije raena na kolu, glina je
neproiena s malo primjesa.
Po

19.1 cm

Pt

21 cm

Pv

18.6 cm

vie od 9 cm

Ds

6 7 cm

neravna, malo hrapava

Bv

crveno smea (10YR 6/3 pale brown)

Bu

oker (2.5 Y 7/3 pale yellow)

Bp

oker (2.5 Y 7/3 pale yellow), crveno smea (10YR 6/3 pale brown)

Tip

Z4

Struktura -

VKJ 19

133

108. Zdjela ravnog oboda koja nije raena na kolu,

povrina je neravna, unutranja strane premazana je
crnim premazom te se koristila za serviranje ili
kuhanje tekueg sadraja. Bone stjenke suavaju
se prema dnu i neznatno su zaobljene.
Po

19 cm

Ds

9.5 mm

neravna, unutranja s crnim premazom

Bv

smea (10YR 6/3 pale brown) do tamno siva (GLEY 1 4/N dark gray)

Bu

tamno siva (GLEY 1 4/N dark gray) sa crnim premazom (GLEY 1 3/N very

dark gray)
Bp

tamno siva (GLEY 1 4/N dark gray)

unutranja strana ima crni premaz

Tip

Z1

Struktura -

VKJ 2

109. Lonac s vodoravno izvijenim obodom, kratkim

i naglaenim vratom te ramenom koje se jako iri.
Prijelaz iz vrata u rame je naglaeno vodoravnim
urezom.

Glina

je

neproiena

krupnim

primjesama. Nema tragova premaza. Na vodoravnom obodu uz vanjski rub nalazi se

koncentrino urezana linija, vjerojatno za pridravanje poklopca.
Po

11.1 cm

Pv

9.9 cm

Ds

5 mm

gruba, hrapava

134

135

Bv

tamno siva (GLEY 1 4/N dark gray)

Bu

tamno siva (GLEY 1 4/N dark gray)

Bp

tamno siva (GLEY 1 4/N dark gray)

Tip

L2

Struktura -

VKJ 25

110. Lonac s koso izvijenim obodom prema van

ija je stjenka zadebljana u odnosu na tijelo.
Vrat je kratak i koso se iri prema tijelu.
Povrina je neravna i malo hrapava, lonac nije
raen na kolu, a ima tragove premaza.
Po

16 cm

Pv

14.5 cm

Ds

4.5 8.5 mm

hrapava

Bv

smea (7.5 Y 7/4 pink)

Bu

tamno siva (GLEY 1 4/N dark gray)

Bp

tamno siva (GLEY 1 4/N dark gray)

Tip

L4

Struktura -

VKJ 2

111. Lonac neznatno izvijenog oboda koji je

samo blago zadebljan prema vanjskoj strani.
Vrat je kratak i jedva naglaen, a tijelo je neto
135

ire od oboda. Posuda je raena rukom nema premaza i izraena je od gline koja nije
proiena i ima malo primjesa.
Po

16.4 cm

Pv

15.8 cm

neravna, malo hrapava

Bv

oker (10 YR 7/2 very pale brown)

Bu

tamno siva (GLEY 1 4/N dark gray)

Bp

tamno siva (GLEY 1 4/N dark gray)

Tip

L1

Struktura -

VKJ 2

112. Zdjela S profilacije s obodom koji je malo izvijen prema van. Vrat je vrlo kratak i iri se
u naglaeni donji dio posude. Posuda nije raena na kolu, glina nije proiene i ima malo
primjesa. Povrina je neravna, malo hrapava i ima
tragova crnog premaza na unutranjoj stijenki. Sluila
za kuhanje ili serviranje tekueg sadraja.
Ds

7 mm

neravna

Bv

smea

Bu

tamno siva (GLEY 1 4/N dark gray)

Bp

tamno siva (GLEY 1 4/N dark gray)

crni premaz na unutranjoj stijenki

Tip

Z4

Struktura 136

VKJ 2

137

113. Lonac iji je obod malo izvijen prema van, vrat

je jedva naglaen i koso se iri prema trbuhu. Posuda
je raen rukom od neproiene gline s malo
primjesa. Na posudi nema tragova premaza.
Po

24 cm

Pv

23.3 cm

Ds

11 mm

neravna, malo hrapava

Bv

smea do crvena

Bu

tamno siva (2.5 Y 4/1 dark reddish gray; GLEY 1 3/N very dark gray)

Bp

tamno siva (2.5 Y 3/1 dark reddish gray) do crvena (2.5 YR 6/6 light red)

Tip

L1

Struktura -

VKJ 2

137

4.2. Nalazi s lokaliteta Oreac Bolentio.

114. Lonac iji je obod blago izvijen prema van, a rame je blago
zaobljeno. Najvea irina posude je na sredini trbuha. Dno je
ravno, stijenka posude je neto deblja u donjoj polovini posude.
Obod i cijela vanjska stijenka imaju premaz. Posuda je raena
rukom i doraena je na kolu. Na unutranjoj stijenki vidljivi su
tragovi prstiju. Povrina nije jednake boje peenja.
Po

10.3 cm

Pd

7.4 cm

Pt

12.7 cm

Pv

9.6 cm

14.6 cm

Ds

4 11 mm

glatka s premazom

Bv

smea (10 YR 7/3 very pale brown) do crna (10 YR 4/1 dark gray)

Bu

krem (10 YR 6/2 light brownish gray)

Bp

krem (10 YR 6/2 light brownish gray) do crna (10 YR 4/1 dark gray)

Tip

L3

Struktura -

O2

115. Ulomak zdjele ravnog oboda ije se stijenke koso

sputaju prema dnu. Posuda ima s vanjske i unutranje
strane sauvan crni premaz te je sluila za kuhanje i
serviranje tekueg sadraja.
Po
138

16.3 cm

139

vie od 5 cm

Ds

7 9 mm

glatka s premazom

Bv

smea (10 YR 4/1 dark gray) crna - premaz (GLEY 1 8/n black)

Bu

smea (10 YR 4/1 dark gray) crna - premaz (GLEY 1 8/n black)

Bp

smea (10 YR 4/1 dark gray)

Tip

Z1

Struktura -

O2

116. Ulomci tanjura iji je obod uvuen i

zadebljan prema unutranjosti recipijenta.
Bone stijenke se koso sputaju prema
ravnom

dnu.

Posuda

je

smee

neujednaene boje peenja, a na unutranjoj i gornjem dijelu vanjske stijenke ima tamno
crveni do smei premaz.
Po

20.3 cm

Pd

17.3 cm

4 cm

Ds

7 9 mm

glatka s premazom

Bv

tamno smea (10 YR 4/1 dark gray) do smea (10 YR 6/4 light yellowish

brown)
Bu

smea (10 YR 6/4 light yellowish brown

Bp

smea (10 YR 6/4 light yellowish brown

139

Tip

Struktura -

T2
O2

117. Manji lonac iji je obod neznatno izvijen prema van.

Vrat nije naglaen ve odmah prelazi u rame. Trbuh je
neznatno iri od oboda posude. Stijenke su glatke s
mjestimice sauvanim premazom i tragovima gara na
vanjskoj strani.
Po

10 cm

Pt

10.8 cm

Pv

9.3 cm

vie od 7 cm

Ds

2 4 mm

glatka

Bv

tamno smea (10YR3/1 very dark gray)

Bu

svijetlo smea (10YR5/4 yellowish brown)

Bp

tamno smea (10YR3/1 very dark gray)

Tip

L1

Struktura -

O2

118. Lonac iji je obod koso izvijen

prema van. Vrat je prisutan samo u
naglom prijelazu u rame koje se koso
iri u tijelo lonca. Povrina je mekana i glatka s tragovima tamnosmeog premaza. Lonac je
raen rukom, a otisci prstiju su vidljivi na vanjskoj strani oboda i spoja oboda s tijelom lonca.
140

141

Po

25.6 cm

Pt

vie od 27 cm

Pv

24.2 cm

Ds

7 mm

glatka s premazom

Bv

smea (10 YR 5/2 grayish brown) do tamno smea premaz (10 YR 3/2 vera

dark grayish brown)

Bu

smea (10 YR 5/2 grayish brown) do tamno smea premaz (10 YR 3/2 vera

dark grayish brown)

Bp

krem (10 YR 6/4 light yellowish brown)

Tip

L4

Struktura -

O2

119. Lonac iji je obod koso izvijen

prema van. Vrat je vidljiv u naglom
lomu oboda u koso rame. Posuda je
neujednaene sive boje peenja sa
crnim premazom. Povrina je glatka i mekana, a stijenke su nejednake debljine. Lonac je
oblikovan rukom bez kola.
Po

22.4 cm

Pt

vie od 23.2 cm

Pv

20.7 cm

Ds

8 mm

glatka s premazom
141

Bv

tamno siva (GLEY 1 3/N very dark gray) do crna - premaz (GLEY 1 8/n black)

Bu

tamno siva (GLEY 1 3/N very dark gray) do crna - premaz (GLEY 1 8/n black)

Bp

tamno siva (GLEY 1 3/N very dark gray)

Tip

L4

Struktura -

O2

120. Lonac iji je obod koso izvijen prema van,

a rame se takoer koso iri. Posuda je izraena
na kolu iji se tragovi jasno vide na
unutranjosti. Posuda je ujednaene krem boje
peenja. Povrina je glatka s premazom.
Po

18 cm

Pt

vei od 18.8 cm

Pv

17.2 cm

Ds

4 6 mm

glatka s premazom

Bv

krem (10 YR 7/3 very pale brown)

Bu

krem (10 YR 7/3 very pale brown)

Bp

krem (10 YR 7/3 very pale brown)

Tip

L4

Struktura -

O2

121. Lonac iji je obod koso izvijen prema van, a rame je

zaobljeno. Povrina je glatka s tragovima tamno smeeg
142

143

premaza. Posuda je neujednaene boje peenja i izraena je rukom.

Po

14.2 cm

Pt

vei od 16.5 cm

Pv

19.9 cm

Ds

5 6 mm

glatka s premazom

Bv

krem (10 YR 7/3 very pale brown) do tamno smea premaz (10 YR 4/1 dark

gray)
Bu

Bp

- tamno smea premaz (10 YR 4/1 dark gray)

Tip

Struktura -

tamno smea (10 YR 4/1 dark gray)

L3
O2

122. Lonac iji je obod koso izvijen prema van, a

rame je zaobljeno. Povrina je glatka s premazom.
Posuda je raena rukom to se najjasnije vidi na
nepravilnostima s vanjske strane oboda.
Po

16.7 cm

Pt

vei od 18 cm

Pv

15.7 cm

Ds

6 mm

glatka s premazom

Bv

smea (10 YR 6/3 pale brown)do tamno smea (10 YR 3/1 very dark gray)
143

Bu

crna (GLEY 1 2.5/N black)

Bp

crna (GLEY 1 2.5/N black)

Tip

L3

Struktura -

O2

123. Lonac iji je obod koso izvijen prema van. Vrat je

vidljiv u naglom prijelazu oboda u koso rame. Povrina je
glatka s tragovima smeeg premaza. Posuda je raena
rukom to se najbolje vidi na unutranjosti posude gdje nema premaza.
Po

18.5 cm

Pt

vei od 19 cm

Pv

17.4 cm

Ds

8 12 mm

glatka s premazom

Bv

smea (10 YR 5/3 brown)

Bu

tamno smea (10 YR 4/1 dark gray)

Bp

tamno smea (10 YR 4/1 dark gray)

Tip

L4

Struktura -

O2

124. Tanjur ravnog oboda i dna.

Bone stijenke su kose. Povrina
tanjura je glatka te neravnomjerno
peena. Premaz crne boje je sauvan
144

145

u tragovima.
Po

24 cm

Pd

20 cm

5.4 cm

Ds

dno 3.5 mm, bone stijenke 9 mm

glatka

Bv

tamno smea (10YR4/1 dark gray) do crvena (5YR6/4light redish brown)

Bu

crna (GLEY 1 2,5/N black)

Bp

crna (GLEY 1 2,5/N black) do crvena (5YR6/4light redish brown)

Tip

T1

Struktura -

O2

125. Tanjur ravnog oboda i dna.

Bone stijenke su blago zaobljene
prema van. Posuda je ujednaene
boje peenja, ima crni premaz i
tragove gara. Raena je rukom.
Po

18.6 cm

Pd

16.8 cm

6.8 cm

Ds

8 mm

glatka, s crnim premazom

Bv

tamnosiva (10 YR 3/1 very dark gray) do crna (GLEY 1 2,5/N black)
145

Bu

tamnosiva(10 YR 3/1 very dark gray) do crna (GLEY 1 2,5/N black)

Bp

tamnosiva (10 YR 3/1 very dark gray) do crna (GLEY 1 2,5/N black)

Tip

T1

Struktura -

O2

126. Zdjela ravnog oboda i blago

zaobljenih stijenki prema van. Ova
zdjela

mogla

je

sluiti

kao

poklopac (P3). Povrina je glatka i neravna budui da je raena rukom. Sauvani su

mjestimice tragovi smeeg premaza. Posuda nije ujednaene boje peenja.
Po

24.4 cm

vie od 4 cm

Ds

6 mm

glatka

Bv

crvena (10R6/6 light red)

Bu

siva (10YR4/1 dark gray)

Bp

crvena 10R6/6 light red) do siva (10YR4/1 dark gray)

Tip

Z1

Struktura -

O2

127. Lonac manjih dimenzija iji je

obod izvijen prema van, rame lonca je
takoer zaobljeno. Povrina je glatka
ujednaene boje peenja. Na povrini je

146

147

sauvan crni premaz u tragovima.

Po

10.6 cm

Pt

12.4 cm

Pv

5.4 cm

Ds

4 mm

glatka s premazom

Bv

tamno siva (10YR4/1 dark gray)

Bu

tamno siva (10YR4/1 dark gray)

Bp

tamno siva(10YR4/1 dark gray)

Tip

L2

Struktura -

O2

128. Zdjela S profilacije. Trbuh je neznatno

iri od oboda posude. Povrina je glatka s
crnim premazom koji je sauvan u tragovima.
Po

12 cm

Pt

12.5 cm

Pv

11 cm

vie od 5 cm

Ds

6 mm

glatka

Bv

tamno siva (10YR4/1 dark gray)

Bu

crna (GLEY 1 2,5/N black)

147

Bp

crna (GLEY 1 2,5/N black)

Tip

Z4

Struktura -

O2

129. Poklopac ravnog dna i kosih stijenki.

Raen je na kolu. Povrina je glatka
neujednaene boje peenja i s tragovima
gara.
Po

28 cm

vii od 4 cm

Ds

8 mm

glatka

Bv

tamno smea (10YR4/1 dark gray) do svijetlo smea (7.5 YR 5/4 brown)

Bu

svijetlo smea (7.5 YR 5/4 brown) do crna (GLEY 1 2,5/N black)

Tip

P2

Struktura -

O2

130. Lonac iji je obod izvijen prema

van, rame takoer zaobljeno. Lonac je
raen rukom to je dobro vidljivo na
unutranjosti stijenke na spoju oboda i
ramena. Unutranjost stijenke ima velike
naslage gara, dok je s vanjske strane gar manje prisutan. S vanjske strane sauvan je smei
premaz u tragovima.
Po
148

14 cm

149

Pt

18.6 cm

Pv

12.6 cm

Ds

6 mm

glatka

Bv

tamno smea (10YR4/1 dark gray) do crna (GLEY 1 2,5/N black)

Bu

tamno smea (10YR4/1 dark gray) do crna (GLEY 1 2,5/N black)

Bp

crna (GLEY 1 2,5/N black)

Tip

L2

Struktura -

O2

131. Lonac izvijenog oboda i

zaobljenog ramena. Na unutranjoj
stijenki crne boje nalaze se velike
naslage gara. Na vanjskoj stijenki
gara ima manje i sauvan je smei
premaz u tragovima. Posuda je
izraena rukom to se dobro vidi u nepravilnim stijenkama koje variraju u svojoj debljini.
Po

18.2 cm

Pt

18.8 cm

Pv

158 cm

Ds

6 mm

glatka

Bv

svijetlo smea (7.5 YR 5/4 brown) do crna (GLEY 1 2,5/N black)

Bu

crna (GLEY 1 2,5/N black)

149

Bp

svijetlo smea (7.5 YR 5/4 brown)

Tip

L3

Struktura -

O2

132. Lonac koso izvijenog oboda i koso oblikovanog

ramena. Povrina je glatka s manjim tragovima gara na
obodu te tragovima smeeg premaza. Boja peenja je
neujednaena.
Ds

5 mm

glatka

Bv

crvena 10R6/6 light red)

Bu

crna (GLEY 1 2,5/N black)

Bp

siva (10YR4/1 dark gray)

Tip

L4

Struktura -

O2

133. Lonac izvijenog oboda i zaobljenog ramena.

Premaz je sauvan u tragovima, a boja peenja je
neujednaena. Povrina posude je glatka.
Ds

3 6 mm

glatka

Bv

siva (10YR4/1 dark gray)

Bu

svijetlo smea (7.5 YR 5/4 brown)

Bp

svijetlo smea (7.5 YR 5/4 brown)

150

151

Tip

Struktura -

L2
O2

134. Lonac veih

dimenzija koso izvijenog
oboda i zaobljenog
ramena. Na vanjskoj
stijenki sauvan je smei premaz u tragovima. Povrina je glatka i neravna jer je posuda
raena rukom . Boja peenja je neujednaena.
Po

30.6 cm

Pv

28 cm

Ds

1 cm

glatka

Bv

svijetlo smea (7.5 YR 5/4 brown)

Bu

tamno siva (10YR4/1 dark gray) do crna (GLEY 1 2,5/N black)

Bp

svijetlo smea (7.5 YR 5/4 brown) do siva (10YR4/1 dark gray)

Tip

L3

Struktura -

O2

135. Lonac izvijenog oboda i

zaobljenog ramena. Povrina
lonca je hrapava, a struktura
izraena s dosta sitnih primjesa.
Boja peenja je neujednaena,
nema tragova premaza, a gara
151

ima samo s vanjske strane posude. Obod je neznatno profiliran, povrina je neravna jer je
posuda raen rukom.
Po

15.4 cm

Pt

16.4 cm

Pv

13.8 cm

vie od 8 cm

Ds

6 mm

hrapava

Bv

tamno smea (10 YR 3/1 very dark gray)

Bu

crna (GLEY 1 2,5/N black)

Bp

crna (GLEY 1 2,5/N black)

Tip

L2

Struktura -

O1

136. Lonac veih dimenzija iji je obod neznatno izvijen

pema van, a rame je zaobljeno. Posuda je raena rukom te
su stijenke neravne i glatke. Premaz tamno smee boje je
veim dijelom sauvan na vanjskoj stijenki, s neto
tragova gara.
Ds

8 mm

glatka

Bv

siva (10YR4/1 dark gray) do crna (GLEY 1 2,5/N black)

Bu

crna (GLEY 1 2,5/N black)

Bp

smea (10YR4/1 dark gray)

152

153

Tip

Struktura -

L1
O2

137. Lonac koso izvijenog

oboda i koso oblikovanog
ramena. Unutranja stijenka
oboda je blago utisnuta,
vjerojatno zbog boljeg
prianjanja poklopca. Povrina je glatka s mjestimino sauvanim premazom. Boja peenja je
neujednaena, a na unutranjoj stijenki ima puno gara.
Po

18.8 cm

Pv

17.6 cm

Ds

6 10 mm

glatka

Bv

siva (10YR4/1 dark gray)

Bu

siva (10YR4/1 dark gray) do crna (GLEY 1 2,5/N black)

Bp

crna (GLEY 1 2,5/N black)

Tip

L4

Struktura -

O2

138. Lonac koso izvijenog oboda i zaobljenog

ramena. Povrina je glatka s mjestimino
sauvanim tamno smeim premazom. Na
unutranjoj stijenki ima malo tragova gara. Boja
peenja je neujednaena.
153

Ds

7 mm

glatka

Bv

smea (10YR 5/3 brown)

Bu

tamno smea (10YR4/1 dark gray) do crna (GLEY 1 2,5/N black)

Bp

smea

smea (7.5 YR 5/4 brown)

Tip

L3

Struktura -

O2

139. Lonac izvijenog oboda i zaobljenog

ramena. Povrina je glatka s djelomice
sauvanim premazima tamno smee boje. S
vanjske strane oboda uoavaju se tragovi
prstiju lonara.
Po

11.6 cm

Pt

vie od 13.2 cm

Pv

10.6 cm

Ds

6 mm

hrapava

Bv

smea (10 YR 3/1 very dark gray)

Bu

smea (10 YR 3/1 very dark gray) do crna (GLEY 1 2,5/N black)

Bp

crna (GLEY 1 2,5/N black)

Tip

L2

Struktura 154

O2

155

140. Lonac izvijenog oboda i

blago zaobljenog ramena.
Debljina stijenke je jako
razliita te se na unutranjoj
stijenki vide tragovi rada
rukom. Povrina je glatka i
neujednaene boje peenja.
Po

13.2 cm

Pd

12.2 cm

Ds

4 mm

glatka

Bv

smea (7.5YR 6/4 light brown)

Bu

smea (7.5YR 6/4 light brown) do siva (10YR4/1 dark gray)

Bp

smea (7.5YR 6/4 light brown)

Tip

L3

Struktura -

O2

141. Lonac veih dimenzija raen rukom te su

stijenke nepravilne i razliite debljine.
Mjestimice je sauvan premaz a na unutranjoj
stijenki sauvan je gar. Obod je izvijen a rame
zaobljeno. Povrina je glatka a boja peenja
neujednaena.
Ds

8 - 10 mm

glatka

155

Bv

svijetlo smea (7.5 YR 5/4 brown)

Bu

crna (GLEY 1 2,5/N black)

Bp

svijetlo smea (7.5 YR 5/4 brown)

Tip

L2

Struktura -

O2

142. Lonac izvijenog vrata

i blago zaobljenog ramena.
Povrina

je

mjestimino

glatka

sauvanim

premazom.
Po

20.6 cm

Pv

19 cm

Ds

8 mm

glatka

Bv

smea (7.5YR5/3 brown)

Bu

smea (7.5YR5/3 brown)

Bp

smea (7.5YR5/3 brown)

Tip

L2

Struktura -

O2

143. Lonac izvijenog oboda i zaobljenog ramena. Stijenke su glatke s dobro ouvanim
premazom. Na vanjskoj stijenki na prijelazu u rame vidljivi su otisci prstiju lonara.
Po
156

13.4 cm

157

Pt

16 cm

Pv

122 cm

Ds

4 mm

glatka

Bv

crna (GLEY 1 2,5/N black)

Bu

crna (GLEY 1 2,5/N black)

Bp

crna (GLEY 1 2,5/N black)

Tip

L3

Struktura -

O2

144. Poklopac ravnog dna i kosih

stijenki. Raen je rukom, te su
stijenke neravne. Boja peenja je
neujednaena.
Po

14.2 cm

vie od 4 cm

Ds

do 6 mm

glatka

Bv

smea (7.5YR4/2 brown)

Bu

sivo smea (10 YR 3/1 very dark gray) do smea (7.5YR5/3 brown)

Bp

smea (7.5YR5/3 brown)

Tip

P2

Struktura -

O2
157

145. Lonac manjih dimenzija jedva izvijenog oboda i zaobljenog ramena. Povrina je glatka i
ima djelomice sauvan premaz.
Ds

6 mm

glatka

Bv

sivo smea (10YR4/1 dark gray)

Bu

sivo smea (10 YR 3/1 very dark gray)

Bp

sivo smea (10 YR 3/1 very dark gray)

Tip

L1

Struktura -

O2

146. Zdjela S profilacije. Trbuh je neznatno

iri od oboda posude. Povrina je glatka,
sauvan je premaz crne boje te velika koliina
gara s vanjske i unutranje stijenke. Povrina
je neravna jer je posuda raena rukom.
Po

15.2 cm

Pt

16.3 cm

Pv

14.6 cm

via od 7 cm

Ds

6 mm

glatka

Bv

crna (GLEY 1 2,5/N black)

Bu

crna (GLEY 1 2,5/N black)

Bp

crna (GLEY 1 2,5/N black)

158

159

Tip

Struktura -

Z4
O2

147. Lonac izvijenog oboda i zaobljenog

ramena. Povrina je neravna jer je posuda
raena rukom to je dobro vidljivo na spoju
ramena i oboda. S vanjske strane sauvan je
premaz i ima tragova gara.
Ds

4 6 mm

glatka

Bv

crna (GLEY 1 2,5/N black)

Bu

crna (GLEY 1 2,5/N black)

Bp

crna (GLEY 1 2,5/N black)

Tip

L2

Struktura -

O2

148. Zdjela S profilacije. Trbuh je

neznatno iri od oboda posude.
Povrina je hrapava a struktura
izraena s dodatkom vrlo sitnih
primjesa. Na povrini je premaz
sauvan samo u tragovima, a na
unutranjoj stijenki ima tragova gara.
Po

15.4 cm

Pt

16.4 cm
159

Pv

144 cm

Ds

6 mm

hrapava

Bv

crna (GLEY 1 2,5/N black)

Bu

crna (GLEY 1 2,5/N black)

Bp

crna (GLEY 1 2,5/N black)

Tip

Z4

Struktura -

O3

149. Lonac koso

izvijenog oboda i kosog
ramena. Raen je rukom i
dosta je nepravilan.
Povrina je glatka bez
sauvanih tragova premaza.
Po

22.8 cm

Pv

22 cm

Ds

6 mm

glatka

Bv

svijetlo smea (7.5 YR 5/4 brown)

Bu

svijetlo smea (7.5 YR 5/4 brown)

Bp

svijetlo smea (7.5 YR 5/4 brown)

Tip

L4

Struktura 160

O2

161

150. Lonac izvijenog oboda i zaobljenog

ramena. Povrina je glatka s mjestimice
sauvanim

premazom

tamnosmee

boje.

Povrina je neujednaene boje peenja.

Po

13 cm

Pv

12 cm

Ds

6 mm

glatka

Bv

tamno smea 10R6/6 light red)

Bu

crna (GLEY 1 2,5/N black)

Bp

crna (GLEY 1 2,5/N black)

Tip

L3

Struktura -

O2

151. Tanjur izraen na

kolu ravnog oboda i
dna. Bone stijenke su
zaobljene prema van.
Posuda je s vanjske i
unutranje stijenke
imala premaz. Povrina je glatka.
Po

21 cm

Pd

16 cm

5 cm

Ds

6 mm
161

glatka

Bv

siva (GLEY 1 5/1 gray) do tamno siva (GLEY 1 4/1 dark gray)

Bu

siva (GLEY 1 5/1 gray) do tamno siva (GLEY 1 4/1 dark gray)

Bp

siva (GLEY 1 5/1 gray) do tamno siva (GLEY 1 4/1 dark gray)

Tip

T1

Struktura -

O5

152. Lonac izvijenog oboda i zaobljenog

ramena. Povrna je glatka s mjestimice
sauvanim premazom i ostatcima gara.
Po

12 cm

Pt

14.6

Pv

10.8

Ds

5 mm

glatka

Bv

crna (GLEY 1 2,5/N black)

Bu

crna (GLEY 1 2,5/N black)

Bp

crna (GLEY 1 2,5/N black)

Tip

L3

Struktura -

O2

153. Lonac blago

izvijenog oboda. Povrina
162

163

je glatka i neujednaene boje peenja.

Po

21.2 cm

Pv

20 cm

Ds

8 mm

glatka

Bv

tamno smea (10YR4/1 dark gray)

Bu

tamno smea (10YR4/1 dark gray)

Bp

tamno smea (10YR4/1 dark gray)

Tip

L1

Struktura -

O2

154. Lonac izvijenog oboda i zaobljenog ramena. Povrina je jako hrapava a struktura
izraena s dosta sitnih primjesa.
Sauvani su tragovi premaza i
gara.
Po

16 cm

Pt

17.8 cm

Pv

14.4 cm

Ds

6 mm

hrapava

Bv

crna (GLEY 1 2,5/N black)

Bu

crna (GLEY 1 2,5/N black)

Bp

crna (GLEY 1 2,5/N black)

163

Tip

Struktura -

L3
O4

155. Lonac manjih dimenzija izvijenog

oboda. Povrina je glatka i neravna.
Po

11.6 cm

Pv

11 cm

Ds

8 mm

glatka

Bv

tamno smea (10 YR 3/1 very dark gray)

Bu

tamno smea (10 YR 3/1 very dark gray)

Bp

tamno smea (10 YR 3/1 very dark gray)

Tip

L1

Struktura -

O2

156. Tarionik neznatno

izvijenog oboda s
naglaenim rebrom na
unutranjoj strani. Unutranjost je ukljuujui i rebro glazirani su zeleno maslinastom bojom.
Posuda je ujednaene boje peenja.
Po

28.6 cm

Ds

1 cm

glatka

Bv

naranasta (5YR6/6 reddish yellow)

164

165

Bu

naranasta (5YR6/6 reddish yellow) i zelena (5Y5/2 olive gray)

Bp

naranasta (5YR6/6 reddish yellow)

glazura na unutranjoj stijenki

Tip

Tr 3

Struktura -

O7

157. Zdjela iji je obod izvijen

prema unutra. Povrina je glatka i
ima sauvan tamno crveni premaz
u tragovima. Boja peenja nije
ujednaena.
Po

20 cm

Ds

8 mm

glatka

Bv

naranasta (2.5YR7/4light reddish brown) do crvena (2.5YR5/6 red)

Bu

naranasta (2.5YR7/4light reddish brown) do crvena (2.5YR5/6 red)

Bp

naranasta (2.5YR7/4light reddish brown) do siva (2.5YR7/1 light reddish

tamno crveni premaz na vanjskoj i unutranjoj stijenki

Tip

Z2

gray)

Struktura -

O6

158. Lonac s izvijenim obodom i zaobljenim ramenom. Povrina je glatka ali neravna.
Mjestimice ima sauvan premaz i tragove gara.
165

Po

18 cm

Pv

16.6 cm

Ds

6 mm

glatka

Bv

tamno smea (10YR4/1 dark gray)

Bu

tamno smea (10YR4/1 dark gray) do crna (GLEY 1 2,5/N black)

Bp

crna (GLEY 1 2,5/N black)

Tip

L2

Struktura -

O2

159. Lonac izvijenog vrata i zaobljenog

ramena veih dimenzija. Povrina je
glatka i ima premaz. Neujednaene je boje
peenja, povrina je neravna s tragovima
rada rukom.
Po

27.4 cm

Pd

19.8 cm

Pt

30 cm

Pv

25.8 cm

oko 24 cm

Ds

6 12 mm

glatka

Bv

smea (10 YR 3/1 very dark gray)

Bu

smea (10 YR 3/1 very dark gray) do crna (GLEY 1 2,5/N black)

166

167

Bp

svijetlo smea (7.5 YR 5/4 brown)

Tip

L2

Struktura -

O2

160. Lonac izvijenog ruba i zaobljenog

ramena. Povrina je glatka s djelomice
sauvanim premazom. Na unutranjoj stijenki
ima sauvanog gara.
Po

15 cm

Pt

15.4 cm

Pv

14.2 cm

Ds

4 mm

glatka

Bv

tamno siva (GLEY 1 4/1 dark gray) do crna (GLEY 1 2,5/N black)

Bu

crna (GLEY 1 2,5/N black)

Bp

crna ((GLEY 1 2,5/N black)

Tip

L3

Struktura -

O2

161. Zdjela S profilacije. Povrina je glatka, a premaz je

sauvan u tragovima.
Ds

5 mm

glatka
167

Bv

smea (10YR4/1 dark gray)

Bu

smea (10YR4/1 dark gray)

Bp

svijetlo smea (7.5 YR 5/4 brown)

Tip

Z4

Struktura -

O2

162. Lonac izvijenog oboda i blago

zaobljenog ramena. Povrina je glatka s
mjestimice sauvanim crnim
premazom, takoer je neravna sa
sauvanim tragovima rada rukom.
Po

15 cm

Pt

15.4 cm

Pv

14.2 cm

Ds

4 mm

glatka

Bv

crna (GLEY 1 2,5/N black)

Bu

crna (GLEY 1 2,5/N black)

Bp

crna (GLEY 1 2,5/N black)

Tip

L1

Struktura -

O2

163. Lonac veih dimenzija izvijenog oboda i zaobljenog ramena. Povrina je glatka ali dosta
neravna s tragovima rada rukom. Premaz je mjestimice sauvan kao i tragovi gara.
168

169

Po

28 cm

Pt

oko 33 cm

Pv

25.6 cm

Ds

7 mm

glatka

Bv

tamno smea (10 YR 3/1 very dark gray)

Bu

smea (7.5YR 6/4 light brown) do crna (GLEY 1 2,5/N black)

Bp

smea (7.5YR 6/4 light brown) do crna (GLEY 1 2,5/N black)

Tip

L2

Struktura -

O2

164. Lonac
izvijenog oboda i
zaobljenog ramena.
Povrina je glatka sa
sauvanim crnim
premazom i tragovima gara. Povrina je neravna i stijenke su neujednaene debljine budui da
je posuda raena rukom.
Ds

7 mm

glatka

Bv

crna (GLEY 1 2,5/N black)

Bu

crna (GLEY 1 2,5/N black)

Bp

crna (GLEY 1 2,5/N black)

Tip

L2
169

Struktura -

O2

165. Lonac izvijenog oboda i zaobljenog ramena.

Povrina je glatka imala je tamno smei premaz
koji je sauvan samo u tragovima.
Ds

6 mm

glatka

Bv

smea (10YR4/1 dark gray)

Bu

smea (10YR4/1 dark gray)

Bp

smea (10YR4/1 dark gray)

Tip

L2

Struktura -

O2

166. Posuda koja ima izvijen obod i zaobljeno rame te sauvan dio drke koja se izdie iznad
oboda. Nemogue je utvrditi radi li se o vru ili o
loncu s drkama. Povrina je glatka bez tragova gara,
ima mjestimino sauvane tragove tamno smeeg
premaza.
Ds

6 mm

glatka

Bv

smea (10YR4/1 dark gray)

Bu

svijetlo smea (7.5 YR 5/4 brown)

Bp

crna (GLEY 1 2,5/N black)

4 cm

170

171

Tip

Struktura -

L 5 (?)
O2

167. Lonac izvijenog oboda i jako zaobljenog ramena. Povrina je glatka i neravna s
tragovima rada ruku lonara. Na obodu i cijeloj unutranjoj stijenki ima dosta tragova gara.
Po

18 cm

Pt

20 cm

Pv

16.4 cm

Ds

4 cm

glatka

Bv

tamno smea (10 YR 3/1 very dark gray)

Bu

crna (GLEY 1 2,5/N black)

Bp

crna (GLEY 1 2,5/N black)

Tip

L2

Struktura -

O2

168. Poklopac ravnog oboda i kosih

bonih stijenki. Povrina je glatka
bez tragova premaza, a na
unutranjoj stijenki ima dosta tragova
gara.
Po

18 cm

Ds

8 mm

171

glatka

Bv

crna (GLEY 1 2,5/N black)

Bu

crna (GLEY 1 2,5/N black)

Bp

crna (GLEY 1 2,5/N black)

Tip

P2

Struktura -

O2

169. Poklopac ravnog oboda s

bonim stijenkama koje su blago
zaobljene prema van. Povrina je
glatka s mjestimice sauvanim
premazom, a na unutranjoj
stijenki ima puno tragova gara.
Po

26.8 cm

Ds

8 mm

glatka

Bv

tamno smea (10YR4/1 dark gray)

Bu

tamno smea (10YR4/1 dark gray) do crna (GLEY 1 2,5/N black)

Bp

crna (GLEY 1 2,5/N black)

Tip

P3

Struktura -

O2

170. Lonac izvijenog oboda i

zaobljenog ramena. Povrina je
172

173

glatka s dobro ouvanim premazom i s neto tragova gara na unutranjoj stijenki. Posuda je
dosta nepravilna.
Po

15.3 cm

Pv

13 cm

Ds

8 mm

glatka

Bv

smea (10YR4/1 dark gray)

Bu

crna (GLEY 1 2,5/N black)

Bp

crna (GLEY 1 2,5/N black)

Tip

L2

Struktura -

O2

173

5. Strukture keramikog materijala s lokaliteta Virovitica - Kikorija jug i

Oreac

Za potpuno razumijevanje keramikog materijala nekog lokaliteta, podruja i vremenskog

razdoblja vano je pored tehnologije poznavati i samu strukturu tog keramikog materijala.
Ona se razlikuje od predmeta do predmeta (Mileti 2007, 348), a na poetku obrade materijala
bitno je izdvojiti pojedine strukture odnosno grupirati keramiki materijal po zajednikim
karakteristikama pojedinih struktura.
Makroskopskim promatranjem ukupnog keramikog materijala s Virovitice - Kikorije jug,
izdvojeno je 29 vrsta struktura. Od toga 83 % ini keramika strukture 2, 4% struktura 16 i 23,
2% strukture 19, te sa po 1 % strukture 1, 4, 8, 24, 25, 26 i 27. U Orecu je izdvojeno 7
struktura, a od toga veinu ini struktura 2 sa 89 % (Slike 5 i 7).
Za potpuno razumijevanje struktura, uputno je primijeniti i geokemijske analize (kada to
financijska sredstva omoguavaju), budui da se tek mikroskopskim promatranjem mogu
dobiti svi podatci o pojedinoj strukturi, a makroskopska opaanja se mogu tako i provjeriti.
Vaganjem svih ulomaka svih struktura iz Virovitice - Kikorije jug dobiveni su slijedei
statistiki rezultati. Struktura 2 je najzastupljenija s 12,263 kg, zatim struktura 19 s 4,189 kg
te struktura 24 sa 2,182 kg (Slika 6).
Ova statistika vana je za temu ovog rada budui su najzastupljenije strukture one od kojih je
izraena uporabna keramika lokalne proizvodnje.
Sve strukture nisu zastupljene u samome katalogu svojim tipolokim primjercima jer su bili
previe mali i tipoloki u ovom sluaju nebitni. Ipak kada se govori o strukturi, bitno ih je sve
navesti kako bi se vidjela strukturalna raznolikost keramike lokaliteta.
Bez obzira na karakter keramike, odnosno radi li se o industrijskoj, provincijskoj ili lokalnoj
keramici, u proizvodnom procesu postoje neke bitne zajednike karakteristike: nabava
sirovine, priprema sirovine, oblikovanje posude, pripreme za peenje, suenje, peenje i
postupci nakon peenja (Norton, Tyers, Vince 1994, 114).

174

175

to se tie proizvodnje lokalne keramike na Virovitici - Kikoriji jug, ako uzmemo u obzir
koliinu keramike izraene od strukture 2, moemo s velikom sigurnou pretpostaviti njenu
proizvodnju na lokalitetu. Ako je za proizvodnju neophodna glina, ona postoji na samom
lokalitetu, budui da je dio zdravice (u arheolokom smislu) glina. Na mjestima gdje je
zdravica pijesak (zdravica u arheolokom smislu), ispod nje se takoer nalazi glina. Na
sjevernom dijelu lokaliteta nalazio se potok sve do izgradnje dananje obilaznice, a 50 m,
zapadno od lokaliteta nalazi se izvor (treba uzeti u obzir da se prema povrinskim nalazima
lokalitet prostire na tom podruju). Juno od naselja nalazi se Bilogora koja je danas gusto
poumljena, a za pretpostaviti je da je u antici bilo na tom podruju dovoljno ume za peenje
keramike. Znai, osnovna potreba za sirovinom je zadovoljena u samom naselju i njegovoj
uoj okolici. U sluaju Oreca, sam lokalitet je smjeten na desnoj obali rijeke Brenice koja
na svojoj obali ima vie glinita i ne presuuje za sunih ljetnih razdoblja.
Sirovina se nakon prikupljanja pripremala odnosno istila od suvinog kamenja, korijenja i
drugih organskih tvari. U keramici strukture VKJ 2, VKJ 19 i O 2 prisutne su pukotine na
povrini i u njenom presjeku koji mogu ukazivati na postojanje organskih tvari, ali smatram
da je nemogue utvrditi radi li se o organskim tvarima koje su prisutne zbog loe proiene
gline ili su dodavali glini travu kako bi je lake oblikovali.

Slika 1. Ulomci posude raene rukom, L 1 tip, kat. br. 13. struktura VKJ 2.

Dodavanjem vode glini dobivena je plastina masa kojom su oblikovane posude, a u sluaju
strukture VKJ 2 i O 2 posude su veim dijelom raene rukom (Slike 1 - 4), a manji dio
175

doraen na kolu. Teko je ustanoviti tonu tehniku izrade ove keramike rukom. S obzirom da
se radi o veim posudama za pretpostaviti je da su posude izraene od valjkasto (rolls, coils,
coiling) ili vrpasto oblikovane gline koja se slagala u krunicu ili spiralu, a ti valjkasti ili
vrpasti dijelovi su naknadno zaglaivani (Rye 1988, 67 69). To je naroito jasno kada se
pogleda spoj vrata i oboda lonaca gdje se dobro vidi kako oni nisu do kraja spojeni (Slike 1
4) i gdje su dobro su vidljivi otisci prstiju i noktiju lonara.

Slika 2. Obod s unutranje strane posude koji nije u potpunosti spojen s tijelom lonca, kat. br.
13, L1 tip,struktura VKJ 2.
Neto su brinije izraivani tanjuri i zdjele, te su oni vjerojatno doraivani na kolu. Na
povrini keramike se u veini sluajeva keramike strukture VKJ 2 i O 2 nanosio premaz, kao
zatitni sloj koji bi sprjeavao otiranje keramike pri kasnijem koritenju, a time bi se smanjila
i poroznost posude. U sluaju keramike strukture VKJ 2 taj premaz je loije sauvan od
premaza na keramici strukture O 2 to moe imati veze s obiljejima zemlje u kojoj je
keramika

pronaena.

Ove

dvije

strukture se usporeuju budui da su

vrlo sline.

Slika 3. kat. br. 8, L 3, ulomak lonca izraenog rukom, s otiscima prstiju na unutranjoj strani,
struktura VKJ 2.

176

177

Slika 4. Ulomak lonca izraenog rukom, kat. br. 8, L 3, struktura VKJ 2.

Nakon suenja posude, ona se pee. Na lokalitetu je pronaeno nekoliko loita manjih pei
za koje je ve reeno da ih se sa sigurnou ne moe dovesti u vezu s proizvodnjom keramike
na Virovitici - Kikoriji jug. Rukom raena keramika se osim u takvim peima jednostavnog
tipa mogla pei i na otvorenoj vatri na nain da je naslagan sloj ogrijeva, na njega je poloeno
posue te je tako peeno. Ovo je praktian nain budui da ne zahtijeva potpuno punjenje
kapaciteta pei, a i sam postupak bri. Brzina koja je potrebna za peenje na ovaj nain ovisi i
o gorivu budui da neka vrsta ogrijeva brzo doivljava svoju maksimalnu temperaturu, dok
druga je sporije razvija te se takva keramika i sporije pee (Orton, Tyers, Vince 1994, 127).
Loita pronaena na Virovitici - Kikoriji jug vjerojatno su dio krunih pei.
Pored strukture VKJ 2, svojom koliinom zanimljive su strukture VKJ 1, 14, 24, 28, 29. One
su meusobno sline, a jako se razlikuju od strukture VKJ 2 zbog velike koliine primjesa
tinjca i kvarca. U strukturi VKJ 2 tih primjesa nema, a dodavan je iskljuivo pijesak.
U Orecu takve keramika koja bi strukturalno nalikovala keramici struktura VKJ 1, 14, 24,
28, 29 nema. To bi moglo znaiti da iako navedene strukture nisu brojne ipak ine lokalnu
specifinost Virovitice - Kikorije jug.
Struktura VKJ 2 je zbog velike koliine pijeska bila peena na niim temperaturama (imi
Kanaet 1999, 82; Mileti 2008, 352) to je u svakom sluaju povoljno za ovu lokalno
proizvedenu keramiku budui da je ona vjerojatno peena ili u jednostavnim peima ili na
otvorenom ognjitu.
Posue izraeno od struktura VKJ 1, VKJ 14, VKJ 24, VKJ 28, VKJ 29, O 1, O 3 5 je zbog
svojih primjesa kvarca i tinjca bilo pogodno za kuhanje. Kvarc, pijesak i tinjac dodani glini
pogodni su za izradu posuda za kuhanje budui da posuda koja ih sadri u svojoj strukturi
dobro podnosi temperaturne promjene (Mileti 2007, 351 352). Veliina primjesa pri
177

formiranju posude ovisi proporcionalno o veliini same posude, odnosno to je vea posuda i
to su deblje stijenke to su njezine primjese vee (Rye 1988, 27).

Slika 5. Grafiki prikaz struktura u postotcima. Odnosi se na strukture koje su zastupljene u

katalogu (Virovitica - Kikorija jug).
Ipak zamjetna je koliina pijeska u strukturi VKJ 2 i O 2 kao i postojanje upljina u njenom
presjeku koje su nastale izgaranjem primjesa biljnog porijekla. Pijesak i upljine omoguavaju
otpornost na temperaturne okove i omoguavaju kuhanje i podgrijavanje u posudama koje ih
sadravaju uz uvjet da postoji premaz koji sprjeava poroznost povrine. Pored same strukture
ne treba ni zanemariti oblik posude koji je takoer vaan za njenu otpornost na temperaturne
okove. Vana je ujednaena debljina stijenke, zaobljeno dno i jednostavnost oblika (Rye
1999, 27).

178

179

Lonari su dodavali razliite primjese glini kako bi olakali formiranje posuda ili kako bi
postigli odgovarajue karakteristike bitne za koritenje samih posuda (Rye 1988, 31).

Slika 6. Grafiki prikaz zastupljenosti svih struktura s Virovitice - Kikorije jug po teini
(vrijednosti su izraene u gramima).

Na Virovitici - Kikoriji jug prevladava lokalno izraena uporabna keramika, dok su rijetki
primjerci posua stolne keramike. Kako se radi o ruralnoj sredini za oekivati je da je ona i
sve u njoj proeto prapovijesnim tradicijama. Nedostatak stolnog posua, karakteristinih
keramikih predmeta za rimsku antiku (odsutnost uljanica i amfora, rijetki tarionici) takoer
upuuju na jaku prapovijesnu tradiciju. To se zakljuuje zbog toga to je razlikovanje
179

keramike za pripremu i kuhanje hrane od one stolne keramike zapoelo netom prije dolaska
rimske vlasti, a samim dolaskom Rimljana i njihovih obiaja, ta razlika je naglaenija (Cool
2006, 53). U Orecu je situacija drugaija i na tom lokalitetu pronaena je znatna koliina
stolne keramike provincijskog karaktera. Pored takve, prepoznatljive provincijske keramike,
svojom koliinom ipak prevladavaju nalazi keramike strukture O 2.
Za keramiku s Virovitice - Kikorije jug bitno je napomenuti jo neke injenice. Keramika je
izgleda bila dugo pod utjecajem vode, bilo podzemne bilo iz susjednog potoka koji je plavio
pa su tako rubovi esto zaobljeni i potroeni, a povrina posuda oguljena te se sama keramika
na dodir jako otire. Tu pretpostavku podupire i injenica to je na keramici koja je kvalitetnije
proizvodnje odnosno na sigilati, tarionicima i drugoj uvezenoj robi premaz stradao kao i
rubovi.
S obzirom na stanje sauvanosti premaza, smatram da je nemogue govoriti o podjeli posuda
na one u kojima se uvala i servirala tekuina i na one u kojima se uvala iskljuivo kruta
hrana budui da su uvjeti u kojima se nalazila keramika takvi da se taj premaz lako mogao
izgubiti. Keramika iz Oreca strukture O 2 koja je tehnoloki istovjetna strukturi VKJ 2 s
Virovitice - Kikorije jug ima na svim ulomcima znatno bolje sauvan premaz.

180

181

Slika 7. Grafiki prikaz struktura u postotcima. Odnosi se na strukture koje su zastupljene u

katalogu (Oreac).

181

Slika 8a. Grafiki prikaz zastupljenosti tipova posuda Virovitice - Kikorije jug.

Slika 8b. Grafiki prikaz zastupljenosti tipova posuda iz Oreca.

182

183

5. 1. Opis struktura keramike s lokaliteta Virovitica - Kikorija jug:

1.
Tamnosivo do crno peena keramika, gruba i vrlo hrapava na dodir. Povrina se svjetluca
zbog dodanog pijeska i tinjca. U presjeku su jasno vidljive vrlo krupne primjese kvarca i
nepravilne upljine (Slike 9 11).
Zastupljenost u katalogu: 44.
Kontekst: 2/2. st. po. Kr.
Tvrdoa: 2.7

Slika 9. Vanjska stijenka strukture VKJ 1. Slika 10. Unutarnja stijenka strukture VKJ 1.

Slika 11. Presjek strukture 1 VKJ.

7

Za tvrdou su koritena slijedea mjerila:

1: noktom se moe zarezati

2. ne moe se noktom ali moe noem
3. ne moe se noem

183

2.
Struktura keramike koja je najvie zastupljena (83%). Moe biti razliite boje peenja na
samo jednoj posudi. Keramika se mrvi, otire se jako, povrina je malo svjetlucava zbog
primjesa pijeska. Najuoljivije su primjese u obliku kratkih bijelih linija (mogue da je uslijed
temperature dolo do ovakvog izgleda tih primjesa, a bez detaljnih geokemijskih analiza
nemogue je utvrditi o emu se radi). Ponekad se na povrini nalazi premaz koji je slabo
sauvan. U presjeku nisu uoene primjesa kvarca i tinjca, a uoavaju se izduene upljine u
presjeku to mogu biti ostatci biljnog porijekla (slike 12 14).
Zastupljenost u katalogu: 8, 20, 22, 23, 47, 45, 51, 48, 46, 49, 50, 92, 28, 29, 30, 31, 33, 34,
35, 40, 42, 43, na kolu: 38, 39, 41, 105, 111, 75, 95, 104.
Kontekst: 2/2. st. po. Kr., 3./4. stoljee i prva polovina 5. stoljee.
Tvrdoa: 1.

Slika 12. Vanjska stijenka strukture VKJ 2. Slika 13. Unutarnja stijenka strukture VKJ 2.

Slika 14. Presjek keramike strukture VKJ 2.

184

185

3.
Sivo peena keramika ija se povrina svjetluca zbog primjesa pijeska i usitnjenog kvarca.
Povrina je hrapava na dodir (slike 15 17).
Struktura nije zastupljena u katalogu.
Kontekst: 2/2. 2. st. po. Kr.
Tvrdoa: 1.

Slika 15. Unutranja stijenka strukture VKJ 3.

Slika 16. Vanjska stijenka strukture VKJ 3.

Slika 17. Presjek strukture VKJ 3.

185

4.
Sivo peena keramika, glatke povrine, tanka, izraena na brzom kolu, povrina se svjetluca
zbog primjesa pijeska (slike 18 20).
Nije zastupljena u katalogu.
Kontekst: 2/2. st. 2. po. Kr.; prva polovina 3. st.
Tvrdoa: 1.

Slika 18. Vanjska stijenka strukture VKJ 4.

Slika 19. Unutranja stijenka strukture VKJ 4.

Slika 20. Presjek stijenke strukture VKJ 4.

186

187

5.
Tamno sivo peena keramika, u presjeku crvene boje, izraena na kolu, povrina se svjetluca
zbog primjesa pijeska, povrina je na dodir glatka (slike 21 23).
Struktura nije zastupljena u katalogu.
Kontekst: 2/2. 2. st. po. Kr.
Tvrdoa: 2.

Slika 21. Vanjska stijenka strukture VKJ 5.

Slika 22. Unutranja stijenka strukture VKJ 5.

Slika 23. Presjek strukture VKJ 5.

187

6.
Keramika naranaste boje peenja sa sivim presjekom, izraena na brzom kolu, povrina se
svjetluca zbog pijeska (slike 24 26).
Nije zastupljena u katalogu.
Kontekst: 2/2. 2. st. po. Kr.
Tvrdoa: 1.

Slika 24. Unutranja stijenka strukture VKJ 6.

Slika 25. Vanjska stijenka strukture VKJ 6.

Slika 26. Presjek strukture VKJ 6.

188

189

7.
Keramika sivo peene boje, povrina se svjetluca zbog pijeska, jako su vidljivi tragovi kola.
Unutranja stijenka je hrapava, a vanjska nije (slike 27 29).
Nije zastupljena u katalogu.
Kontekst: prva polovina 3. st.
Tvrdoa:1.

Slika 27. Vanjska stijenka strukture VKJ 7.

Slika 28. Unutranja stijenka strukture VKJ 7.

Slika 29. Presjek strukture VKJ 7.

189

8.
Sivo peena keramika, malo meka (po tvrdoi izmeu struktura 4 i 7), svjetlucava povrina
zbog pijeska. Od ove strukture izraene su uglavnom drke koje su vjerojatno pripadale
vrevima irokog oboda. Ipak, nisu pronaeni takvi ulomci koji bi omoguili rekonstrukciju
barem gornjeg dijela tih posuda (slike 30 32).
Zastupljenost u katalogu: 56.
Kontekst: prva polovina 3. stoljee.
Tvrdoa: 1.

Slika 30. Vanjska stijenka strukture VKJ 8. Slika 31. Unutarnja stijenka strukture VKJ 8.

Slika 32. Presjek strukture VKJ 8.

190

191

9.
Naranasto peena keramika, tankih stijenki (ne kao vrsta keramike!). Ima svjetlucavu
povrinu zbog primjesa pijeska, a prisutne su i primjese mrvljene keramike. Povrina se jako
otire, a posude su izraene na kolu (slike 33 35).
Nije zastupljena u katalogu.
Kontekst: prva polovina 3. st.
Tvrdoa: 1

Slika 33. Vanjska stijenka strukture VKJ 9.

Slika 34. Unutarnja stijenka strukture VKJ 9.

Slika 35. Presjek strukture VKJ 9.

191

10.
Slina strukturi 2, ali nema primjesa u obliku kratkih i tankih crtica to je najkarakteristinije
za strukturu 2. Povrina strukture 10 se vie svjetluca, odnosno ima vie pijeska, izraena je
na kolu. Crno do sive boje peenja je i nema hrapavu povrinu (slike 36 38).
Nije zastupljena u katalogu.
Kontekst: Prva polovina 3. st.
Tvrdoa: 2

Slika 36. Vanjska stijenka strukture VKJ 10

Slika 37. Unutranja stijenka strukture

VKJ 10.

Slika 38. Presjek strukture VKJ 10.

192

193

11.
Povrina keramike je hrapava, sive je boje peenja, dok je u sredini smea. Povrina je
svjetlucava zbog pijeska, a ima i veih primjesa kvarca (slike 39 41).
Nije zastupljena u katalogu.
Kontekst: prva polovina 3. stoljea.
Tvrdoa: 1.

Slika 39. Vanjska stijenka strukture VKJ 11.

Slika 40. Unutarnja stijenka strukture VKJ 11.

Slika 41. Presjek strukture VKJ 11.

193

12.
Keramika ije su stijenke crveno i crno peene. Povrina je svjetlucava zbog pijeska te je
hrapava. U presjeku su vidljive krupnije i sitnije primjese pijeska i kvarca (slike 42 44).
Nije zastupljena u katalogu.
Kontekst: prva polovina 3. stoljea.
Tvrdoa: 1.

Slika 42. Vanjska stijenka strukture VKJ 12.

Slika 43. Unutranja stijenka strukture

VKJ 12.

Slika 44. Presjek strukture VKJ 12.

194

195

13.
Naranasto do oker peena keramika, glatka je na dodir i otire se. Svjetluca se na povrini
zbog primjesa pijeska (slike 45 47).
Nije zastupljena u katalogu.
Kontekst: Prva polovina 3. stoljea.
Tvrdoa: 1.

Slika 45. Vanjska stijenka strukture VKJ 13.

Slika 46. Unutarnja stijenka strukture VKJ

13.

Slika 47. Presjek strukture VKJ 13.

195

14.
Nalikuje strukturi 1, ali je manje sjajna od nje. Jako je hrapava na dodir, ima krupne primjese
mlijeno bijele boje (kvarc), svjetluca se zbog primjesa tinjca i pijeska. Primjese su razliite
veliine. Boja peenja varira od razliitih tonova smee do sive i na ulomcima iste posude
(slike 48 - 50).
Nije zastupljena u katalogu.
Kontekst: 3. /4. stoljee.
Tvrdoa: 2.

Slika 48. Vanjska stijenka strukture VKJ 14.

Slika 49. Unutranja stijenka strukture

VKJ 14.

Slika 50. Presjek strukture VKJ 14.

196

197

15.
Smee peena struktura. Povrina je glatka i upljikava (zbog ostataka biljnog porijekla).
Izraena je rukom, povrina je svjetlucava zbog pijeska (slike 51 53).
Zastupljenost u katalogu: 53.
Kontekst: prva polovina 3. stoljea.
Tvrdoa: 1

Slika 51. Vanjska stijenka strukture VKJ 15.

Slika 52. Unutarnja stijenka strukture VKJ

15.

Slika 53. Presjek strukture VKJ 15.

197

16.
Struktura koja nalikuje strukturi 21, naranasto je peene boje s primjesama mrvljene
keramike. Povrina je glatka, malo se svjetluca zbog primjesa pijeska i otire se. U presjeku se
uoavaju nepravilne pukotine, moda ostatak primjesa koje su peenjem izgorile (slike 54
56).
Zastupljenost u katalogu: 61, 32.
Kontekst: 3./4. stoljee i poetak 5. stoljea.
Tvrdoa: 1.

Slika 54. Unutranja stijenka strukture VKJ 16.

Slika 55. Vanjska stijenka strukture VKJ

16.

Slika 56. Presjek strukture VKJ 16.

198

199

17.
Crveno peena struktura keramike s vanjske i unutranje strane posude, a u sredini je sivo
peene boje. Ima primjesa mrvljene keramike i vrlo usitnjenog kvarca. Povrina se svjetluca
zbog primjesa pijeska (slike 57 59).
Nije zastupljena u katalogu.
Kontekst 3. /. 4. stoljee.
Tvrdoa: 1.

Slika 57. Vanjska stijenka strukture VKJ 17.

Slika 58. Unutranja stijenka strukture VKJ 17.

Slika 59. Presjek strukture VKJ 17.

199

18.
Naranasto peena keramika, s primjesama smee i sive boje (mrvljena keramika ili oksidi?),
a u sredini je sive i naranaste boje. Povrina je glatka i svjetluca se zbog primjesa pijeska
(slike 60 62).
Nije zastupljena u katalogu.
Kontekst: 2.-3. stoljee.
Tvrdoa: 1

Slika 60. Vanjska stijenka strukture VKJ 18.

Slika 61. Unutranja stijenka strukture

VKJ 18.

Slika 62. Presjek strukture VKJ 18.

200

201

19.
Slii na strukturu 2, ali na povrini i u presjeku ima upljine nepravilnog oblika, vjerojatno
zbog vapnenca. U presjeku i na povrini vidljive su i primjese mrvljene keramike, povrina se
svjetluca zbog primjesa pijeska. Povrina nije hrapava, ali nije ni jako glatka (slike 63 65).
Zastupljenost u katalogu: 1, 107, 106.
Kontekst: 2.-3. stoljee.
Tvrdoa: 1.

Slika 63. Vanjska stijenka strukture VKJ 19.

Slika 64. Unutranja stijenka strukture

VKJ 19.

Slika 65. Presjek strukture VKJ 19.

201

20.
Nalikuje strukturama 19 i 2. Ono to je razlikuje od strukture 19 je to to povrina i presjek
nemaju upljine, a od strukture 2 je razlikuje to to u sebi ima primjese mrvljene keramike,a
keramiki materijal ove strukture je izraen na kolu. Povrina se svjetluca zbog pijeska, a na
njoj se nalazi diskretni okomiti ukras. Krem boje je peenja (slike 66 68).
Nije zastupljena u katalogu.
Kontekst: 2.3. stoljee.
Tvrdoa: 1.

Slika 66. Vanjska stijenka strukture VKJ 20.

Slika 67. Unutranja stijenka strukture

VKJ 20.

Slika 68. Presjek strukture VKJ 20.

202

203

21.
Sivo peena struktura s crnim premazom na vanjskoj i unutranjoj stijenki, glatke povrine
koja se ne svjetluca (slike 69 71).
Nije zastupljena u katalogu.
Kontekst: 2.-3. stoljee.
Tvrdoa: 1.

Slika 69. Vanjska stijenka strukture VKJ 21.

Slika 70. Unutranja stijenka strukture

VKJ 21.

Slika 71. Presjek strukture VKJ 21.

203

22.
Crno peena (unutra, van i u presjeku) keramika koja je hrapava na dodir. Povrina se
svjetluca zbog primjesa pijeska i vrlo usitnjenog kvarca. Na povrini i presjeku mjestimice se
javljaju nepravilne i pravocrtne upljine (ostatci vapnenca i trave). Izraena je na kolu (slike
72 74).
Nije zastupljena u katalogu.
Kontekst: Prva polovina 5. stoljea.
Tvrdoa: 2.

Slika 72. Vanjska stijenka strukture VKJ 22.

Slika 73. Unutarnji stijenka strukture VKJ

22.

Slika 74. Presjek strukture VKJ 22.

204

205

23.
Crveno peena keramika ija se povrina sjaji zbog dodatka pijeska. Na dodir je glatka, ima
primjese mrvljene keramike i crveni premaz na povrini (slike 75 77).
Zastupljenost u katalogu: 2, 14, 26, 80.
Kontekst: vjerojatno kasna antika.
Tvrdoa: 1.

Slika 75. Vanjska stijenka strukture VKJ 23.

Slika 76. Unutarnja stijenka strukture

VKJ 23.

Slika 77. Presjek strukture VKJ 23.

205

24.
Struktura gotovo metalnog sjaja. U presjeku i na povrini se vide vrlo krupne primjese kvarca
i tinjca: Nalikuje na strukture 1, 14 i 28. Boja peenja je od razliitih tonova smee do tamno
sive i na istoj posudi (slike 78 80).
Zastupljenost u katalogu: kat. 99.
Kontekst: 3. /4. stoljee.
Tvrdoa: 2.

Slika 78. Vanjska stijenka strukture VKJ 24.

Slika 79. Unutranja stijenka strukture VKJ 24.

Slika 80. Presjek strukture VKJ 24.

206

207

25.
Crno peena keramika s primjesama kvarca i hrapavom povrinom (slike 81 83).
Zastupljenost u katalogu: 109.
Tvrdoa: 2.

Slika 81. Vanjska stijenka strukture VKJ 25.

Slika 82. Unutarnja stijenka strukture VKJ 25.

Slika 83. Presjek strukture VKJ 25.

207

26.
Smee do crveno peena keramika hrapave povrine. Ima sitne primjese kvarca, u presjeku i
na povrini vidljive su nepravilne pukotine kao posljedica gorenja organskih tvari i vapnenca
(slike 84 86).
Zastupljenost u katalogu: 79.
Kontekst: pronaena u zatvorenoj cjelini, ali karakter nalaza ne dozvoljava ue datiranje.
Tvrdoa: 1.

Slika 84. Vanjska stijenka strukture VKJ 26.

Slika 85. Unutranja stijenka strukture

VKJ 26.

Slika 86. Presjek strukture VKJ 26.

208

209

27.
Crveno peena keramika s crnim premazom. U presjeku se vide sitne upljine, a u strukturi
ima primjesa pijeska (slike 87 89).
Zastupljenost u katalogu: 82.
Kontekst: pronaeno u zatvorenoj cjelini, ali nije mogue odrediti uu dataciju.
Tvrdoa: 1

Slika 87. Unutarnja stijenka strukture VKJ 27.

Slika 88. Vanjska stijenka strukture VKJ 27.

Slika 89. Presjek strukture VKJ 27.

209

28.
Struktura s puno krupnih primjesa, povrina se jako se svjetluca zbog velike koliine tinjca
bijele i crne boje, te pijeska. U presjeku se vide krupne primjese kvarca i rupe od izborene
trave. Podsjea na strukture 1, 14 i 24 (slike 90 92).
Zastupljenost u katalogu: 25.
Kontekst: 3./4. stoljee.
Tvrdoa: 2.

Slika 90. Vanjska stijenka strukture VKJ 28.

Slika 91. Unutarnja stijenka strukture

VKJ 28.

Slika 92. Presjek strukture VKJ 28.

210

211

29.
Crvene boja peenja, a povrina keramike ima metalni ukasti sjaj zbog velike koliine
tinjca. U strukturi se nalaze i krupne primjese kvarca. Povrina je vrlo gruba i hrapava, te ima
upljina na povrini i u presjeku (slike 93 95).
Nije zastupljena u katalogu.
Kontekst: 3./4. st.
Tvrdoa: 2

Slika 93. Vanjska stijenka strukture VKJ 29.

Slika 94. Unutarnja stijenka strukture VKJ

29.

Slika 95. Presjek strukture VKJ 29.

211

Kataloka jedinica struktura keramike

001. 19

022. 2

043. 2

002. 23

023. 2

044. 1

003. 2

024. 2

045. 2

004. 2

025. 4

046. 2

005. 2

026. 23

047. 2

006. 2

027. 2

048. 2

007. 2

028. 2

049. 2

008. 2

029. 2

050. 2

009. 2

030. 2

051. 2

010. 2

031. 2

052. 16

011. 2

032. 16

053. 15

012. 2

033. 2

054. 2

013. 2

034. 2

055. 2

014. 23

035. 2

056. 8

015. 2

036. 2

057. 2

016. 2

037. 2

058. 2

017. 2

038. 2

059. 2

018. 2

039. 2

060. 16

019. 2

040. 2

061. 16

020. 2

041. 2

062. 2

021. 16

042. 2

063. 2

212

213

064. 2

086. 2

109. 25

065. 2

087. 2

110. 2

066. 2

088. 2

111. 2

067. 2

089. 2

112. 2

068. 2

090. 2

113. - 2

069. 2

091. 2

070. 2

092 2

071. 2

093. 2

072. 2

094. 2

073. 2

096. 2

074. 2

097. 2

075. 2

098. 2

076. 2

099. 24

077. 2

100. 2

078. 2

101. 2

079. 26

102. 2

080. 23

103. 2

081. 2

104. 2

082. 27

105. 2

083. 2

106. 21

084. 2

107. 19

085. 2

108. 2
213

5.2. Strukture keramikog materijala s lokaliteta Oreac

1.
Struktura od neproiene gline s dosta sitnih primjesa pijeska, vapnenca. Nije ujednaene
boje peenja. Povrina je hrapava, a posuda je oblikovana rukom. Na povrini stijenki nema
tragova nikakvog premaza (slike 96 98).
Zastupljenost u katalogu: kat. br. 135
Kontekst: kasna antika
Tvrdoa: 2.

Slika 96. Vanjska stijenka strukture O 1

Slika 97. Unutarnja stijenka strukture O 1.

214

Slika 98. presjek strukture O 1.

215

2.
Struktura od proiene gline s primjesama pijeska. Prisutne su i primjese kao i kod strukture
VKJ 2 u obliku kratkih vodoravnih crtica. Posude su uglavnom neujednaene boje peenja i
oblikovane samo rukom. Na glatkoj povrini se nalazi premaz. Na povrini i u presjeku se
rijetko javljaju nepravilne i izduene pukotine (vapnenac i trava). Primjese kvarca mlijene
boje su vrlo rijetke (slike 99 101).
Zastupljenost u katalogu: 114 - 123
Kontekst: kasna antika
Tvrdoa: 1.

Slika 99. Vanjska stijenka strukture O 2.

Slika 100. Unutarnja stijenka strukture O 2.

Slika 101. Unutarnja stijenka strukture O

2.

215

3.
Struktura od neproiene gline s primjesama pijeska, tinjca, vrlo usitnjenog kvarca. Povrina
je pomalo hrapava, a posuda raena rukom. Na stijenkama nema tragova premaza. Keramika
je crno peene boje s tragovima gara na unutranjoj stijenki (slike 102 104).
Zastupljenost u katalogu: kat. br. 148
Kontekst: kasna antika
Tvrdoa: 1

Slika 102. Vanjska stijenka strukture O 3.

Slika 103. Unutranja stijenka strukture O 3.

216

Slika 104. Presjek strukture O 3.

217

4.
Struktura keramike od neproiene gline sa sitnim primjesama pijeska, tinjca i kvarca.
Povrina je hrapava, a posuda je raena rukom Boja peenja je neujednaena (slike 105
107).
Zastupljenost u katalogu: kat. 154
Kontekst: kasna antika
Tvrdoa: 2

Slika 105. Vanjska struktura stijenke O 4.

Slika 106. Unutranja struktura stijenke O 4.

Slika 107. Presjek strukture O 4.

217

5.
Struktura od proiene gline, sive boje peenja, s dosta primjesa pijeska, a u presjeku je
neujednaena. Posuda je raena na kolu, ima tragove sivog premaza (slike 108 110).
Zastupljenost u katalogu: 151
Kontekst: kasna antika
Tvrdoa: 1

Slika 108. Vanjska stijenka strukture O 5.

Slika 109. Unutranja stijenka strukture O 5.

218

Slika 110. Presjek strukture O 5.

219

6.
Struktura keramike od proiene gline s vrlo malo primjesa pijeska. U presjeku struktura nije
ujednaene boje peenja, a na vanjskoj stijenki nalazi se crveni premaz u tragovima koji se
otire i loe je kvalitete. Struktura se razlikuje od slinih struktura s lokaliteta Virovitica Kikorija jug po manjoj koliini pijeska, svjetlijoj boji peenja i tamnijem premazu (slike 111
113).
Zastupljenost u katalogu: 157
Kontekst: Kasna antika
Tvrdoa: 1

Slika 111. Vanjska stijenka strukture O 6.

Slika 112. Unutranja stijenka strukture O 6.

Slika 113. Presjek strukture O 6.

219

7.
Struktura keramike od proiene gline s dosta primjesa pijeska naranaste ujednaene boje
peenja. Unutranja stijenka je pokrivena zeleno maslinastom glazurom (slike 114 116).
Zastupljenost u katalogu: 156
Kontekst: kasna antika
Tvrdoa: 1

Slika 114. Unutranja stijenka strukture O 7.

Slika 115. Vanjska stijenka strukture O 7.

220

Slika 116. Presjek strukture O 7.

221

Kataloka jedinica struktura keramike

114. 2

133. 2

152. 2

115. 2

134. 2

153. 2

116. 2

135. 1

154. 4

117. 2

136. 2

155. 2

118. 2

137. 2

156. 7

119. 2

138. 2

157. 6

120. 2

139. 2

158. 2

121. 2

140. 2

159. 2

122. 2

141. 2

160. 2

123. 2

142. 2

161. 2

124. 2

143. 2

162. 2

125. 2

144. 2

163. 2

126. 2

145. 2

164. 2

127. 2

146. 2

165. 2

128. 2

147. 2

166. 2

129. 2

148. 3

167. 2

130. 2

149. 2

168. 2

131. 2

150. 2

169. 2

132. 2

151. 5

170. 2

221

6. Usporedba uporabne keramike lokalne proizvodnje

Za potrebe izrade ovog rada pregledan je keramiki materijal koji se uva u Arheolokom
muzeju u Zagrebu s lokaliteta: Jalabet Bartolovec (T. 43 51), Iovia/Botivo (Ludbreg)(T.
52 59), Pyrri (Komin) (T. 67 - 71), Gornji ehi (T. 72), Mala Mlaka Ciglenica (T. 72),
Mala Mlaka Stare (T. 75), Turopoljski lug (T. 74), Andautonia (itarjevo) (T. 89 - 105).
Pregledana je keramika s lokaliteta Aqua viva (Petrijanec) (T. 60 66) koja se uva u
Gradskom muzeju Varadin, keramika iz Topuskog (T. 106 - 113), koja se uva u Gradskom
muzeju Karlovac, keramika s vie lokaliteta u gradu u Sisku koja se nalazi u Gradskom
muzeju Sisak (T. 113 - 132), keramika s vie lokaliteta s podruja Brdovca (Zaviajni muzej
Brdovec) (T. 133 143), Ciglenice - Osekovo i Kutinske lipe (T. 144 153) iz Muzeja
Moslavine Kutina, keramika pronaena prilikom zatitnih arheolokih radova na trasi
autoceste na lokalitetima Okuje (T. 86 - 88), i epkovica (T. 76 - 85), (istraivanja proveli
Muzej grada Zagreba i Kaducej) (Karta 4 i 5)8.
U ovom radu detaljno je tipoloki i makroskopski obraen keramiki materijal s dva
lokaliteta: Virovitica - Kikorija jug i Bolentio (Oreac)(Karta 4 - 5)9. To su dva lokaliteta
smjetena u Podravini, prvi se nalazi na zapadnom ulazu u grad Viroviticu, a drugi oko 20 km
istono od njega. Lokalitet Virovitica - Kikorija jug je naselje ruralnog karaktera koje je
udaljeno od rimske ceste na Antunovcu oko kilometar, dok je Bolentio odnosno Bolenta iz
itinerara poznat kao mutatio, smjeten na samoj cesti Poetovio Mursa (Itinerarium
Hierosolymitanum/Burdigalense 560 - 63; Kukuljevi Sakcinski 1873, 108; Soproni 1980b,
213)(Karta 2 i 5). Prema nekim zapaanjima kod sela Korija, zapadno od lokaliteta Virovitica
- Kikorija jug, primijeen je odvojak rimske ceste koja od glavnog magistralnog puta ide na
sjever (Lovrenevi 1980, 236), te bi lokalitet Virovitica - Kikorija jug svoje postojanje
mogao zahvaliti postojanju krianja ceste Poetovio Mursa i puta koji se prua od Daruvara

Zahvaljujem se svim kolegama to su mi omoguili uvid u grau koja se uva u muzejima (Arheoloki muzej u
Zagrebu (Z. Gregl, D. Nemeth Ehrlich, D. Kuan palj), Gradski muzej Varadin (Marina imek), Gradski
muzej Sisak (Tea Toma), Zaviajni muzej Brdovec (Ivan Cvitkovi), Muzej Moslavine Kutina (Ana Bobovec),
Saa Bugar (Muzej grada Zagreba), Josip Burmaz (Kaducej).
9

Nalazi s ova dva lokaliteta e nakon obrade biti pohranjeni u Gradskom muzeju Virovitica.

223

(Aquae Ballissae) na sjever preko Antunovca kod Virovitice gdje bi bilo raskre prema
Koriji te ga se prati dalje na sjever, prema Dravi.

Karta 4. Popis muzeja koji su omoguili uvid u keramiku.

Karakter nalaza iz viegodinjih istraivanja Oreca govori da se na tom mjestu nije samo
nalazila stanica za izmjenu konja ve bogato naselje budui da je u istraivanjima pronaena
raznovrsna graa razliitog podrijetla (Salaji 2008, 67 72). To ne iznenauje s obzirom na
injenicu da su se putne stanice nalazile kod bogatih gospodarskih zgrada ili kao zasebni
objekti sa razliitim sadrajima za okrjepu, prodavaonicama, gostionicama, kupalitima,
prostorijama za povremenu pohranu robe koja se prevozi (onje 1991, 41). Ipak lokalno
223

izraena keramika s ovog lokaliteta je tipoloki, tehnoloki i strukturalno srodna keramici

lokalne proizvodnje s lokaliteta Virovitica - Kikorija jug i ne predstavlja provincijsku
proizvodnju ve lokalnu proizvodnju ovog kraja.
Terenskim pregledom lokaliteta MacuteLenija (karta 5), koji je poznat po brojnim
prapovijesnim nalazima (Salaji 2002, 70-73), uoena je nekolicina antikih nalazakeramike
koja je tehnoloki srodna nalazima iz Oreca i Virovitice - Kikorije jug. Takoer je otkriven i
tanjur koji je tipoloki zastupljen na tim lokalitetima (T 1). Zbog toga bi ovaj lokalitet zajedno
s lokalno izraenom keramikom s Virovitice-Kikorije jug i Oreca mogao initi svojevrsnu
mikroregiju. Lokalitet Macute Lenija se nalazi juno od ceste koja iz Voina vodi za Slatinu i
od njega je udaljen 6,7 km i oko 36 km od Oreca. Sva tri lokaliteta pripadaju podruju

Karta 5. TIR foglio L 33 (isjeak). Lokaliteti iji je materijal pregledan.

225

municipija smjetenog na mjestu dananjeg Daruvara Aquae Ballissae i Gornjoj Panoniji.

s lokalno izraenom keramikom s Virovitice - Kikorije jug i Oreca mogao initi svojevrsnu
mikroregiju. Lokalitet Macute Lenija se nalazi juno od ceste koja iz Voina vodi za Slatinu i
od njega je udaljen 6,7 km i oko 36 km od Oreca. Sva tri lokaliteta pripadaju podruju
municipija smjetenog na mjestu dananjeg Daruvara Aquae Ballissae i Gornjoj Panoniji.
Prema objavljenoj literaturi i nalazima s koprivnikog podruja gdje je uoena keramika
lokalne izrade s dosta pijeska, taj keramiki materijal vie nalikuje keramici Virovitikog
podruja nego keramici ludbrekog kraja (Markovi 1984, 300, T. 8: 4, 5, 8; Markovi 1993,
27, T. 1. 7). Ipak treba imati na umu da je podruje znatno blie Ludbregu te da je bez vrlo
detaljne makroskopske i tipoloke analize teko odrediti je li materijal koprivnikog kraja
srodniji ludbrekom ili virovitikom keramikom materijalu. Mogue je takoer da
koprivniki kraj tvori zasebnu cjelinu.
Nakon pregleda literature i keramike iz Ludbrega, Jalabeta, Petrijanca i Varadinskih
Toplica (Viki - Belani 1965, 89 112; Viki Belani 1967; Viki Belani 1968b 76 102, Viki Belani 1972. 1973 (1974), 75 127; Viki Belani 1975, 25 45; Viki
Belani B, 1983. 1984, 119 166) te uvidom u grau s lokaliteta Ludbreg (T. 52 59),
Jalabet (T. 43 51) i Petrijanec (T. 60 - 66), jasno je kako se lokalno izraena keramika
koritena na ta etiri lokaliteta uvelike razlikuje od prethodno opisane virovitike mikroregije
tipoloki, strukturalno ali i dekorativno. Istovremeno, lokalno proizvedena keramika
''ludbrekog'' podruja ima neka zajednika tipoloka, tehnoloka i strukturalna obiljeja te
zbog toga ini zasebnu cjelinu. Pored tih zajednikih osobina uoeni su pojedini keramiki
tipovi, karakteristini za svaki od lokaliteta. To najvie pokazuje sloenost ove teme i potrebu
da se sustavno pristupi obradi ove vrste keramike zasebno za svaki lokalitet. U Ludbregu,
Petrijancu i Jalabetu prisutan je tip lonca L 4 tip, ali je strukturalno mnogo drugaiji od
lonaca takvog tipa na Orecu i Virovitici - Kikoriji jug. U Ludbregu je s vie primjeraka
dokumentiran takav lonac otre profilacije koso izvijenog oboda i koso oblikovanog ramena.
Ipak, iako je taj tip lonca prisutan i na Jalabetu kod ovih lonaca (T. 54. 1 3; T. 55. 1)
prisutne su strukturalne razlike. Ovaj tip zastupljeniji je s veim brojem primjeraka u
Ludbregu. Na Jalabetu se javljaju i tipovi posuda veih dimenzija za uvanje hrane koji su
bogato ukraeni eljastim ukrasima. Pregledom materijala uoena je vea koliina ulomaka
koji su pripadali ovom tipu posuda. Ovi tipovi predstavljaju specifinost lokalitete Jalabet
225

(T. 45. 1 3; 46. 1; 47. 1 2; 48. 1) i Petrijanec (T. 65. 6 9; T. 66. 1, 3). Na Jalabetu je
pronaen i Lonac tipa L 1 koji je kao tip jako zastupljen u Gornjoj Panoniji (T. 48. 2), zatim
vie ulomaka trbuha ukraenih eljastim ukrasom i pripadajuih oboda velikih lonaca za
uvanje hrane (T. 49. 1 2; T. 50 - 51) izraenih rukom. Ovi veliki lonci nisu pronaeni na
okolnim lokalitetima te predstavljaju specifinost za Jalabet barem to se tie oblikovanja
njihovog oboda.
Tarionici s Jalabeta (T. 44. 1 2) su kao oblik prisutni i na drugim lokalitetima u Gornjoj
Panoniji: Ludbreg (T. 52. 3, T. 53. 3 4), Sisak (T. 114. 1), Petrijanec (T. 60. 2). Svi se ti
tarionici razlikuju u svojoj strukturi, boji peenja keramike i glazuri. Raznolikost oblikovanja
detalja na svim tim tarionicima i njihove izrade upuuje na lokalni karakter proizvodnje i
ovog tipa posua i to ne iskljuivo u velikim radionikim centrima nego diljem provincije i u
manjim gradovima i naseljima.
Za Ludbreg prije svega treba izdvojiti brojnost lonca tipa L 4 i raznolikost struktura od koje je
izraen (T. 54. 1 3, T. 55). Od druge keramike zanimljiv je i lonac koji je ukraen (T. 58. 1)
na ramenu i obodu s vanjske i unutranje strane a zapravo se radi o tipu lonca koji je
najzastupljeniji u Kominu (T. 69 - 70). Na drugim lokalitetima ovaj tip lonca nije uoen.
U Ludbregu je pronaen i tip lonca S profilacije (T. 59. 1) s vrlo naglaenim ramenom i
vodoravnim urezanim ukrasom koji poinje od ramena na nie. Takav tip lonca je
najzastupljeniji u itarjevu, meutim takve posude iz itarjeva (T. 99 - 103) se strukturalno
i tehnoloki razlikuju od ove posude iz Ludbrega.
Keramika iz Petrijanca pokazuje srodnost s keramikom na lokalitetima Ludbreg i Jalabet
Bartolovec. To se vidi na tarionicima i velikim loncima za pohranu hrane sive i smee boje
koji su bogato eljasto ukraeni (T. 60. 2, T. 65. 6 9, T. 66. 1). Keramika iz Petrijanca ipak
vie analogija ima na vili u Jalabetu nego u Ludbregu, a to se odnosi na sivo peenu
keramiku ukraenu razliitim eljastim ukrasima (T. 45. 1 3, T. 46. 1, T. 48. 1, T. 49. 2, T.
50. 2, T. 65. 6 9, T. 66. 1 3). Ukras i tehnologija izrade kod ove keramike su slini
meutim oblikovanje posude se razlikuje u obodu (T. 45. 1 2, T. 49. 1, T. 56. 1 2, T. 63. 3,
5, T. 66. 1 2). Tarionici su na prvi pogled analogni na sva tri susjedna lokaliteta, meutim
nisu u potpunosti isti bez obzira o kojem se tipu tarionika radi, a razlikuju se i u boji peenja
(T. 44. 1 2, T. 52. 3, T. 53. 1 -3, T. 60. 2). Od manjih posuda prisutno je vie tipova lonaca
od kojih lonac s koso izvijenim vratom i koso oblikovanim ramenom otrih profilacija svoje

227

analogije nalazi na Jalabetu, a naroito u Ludbregu. Strukturalno meu njima postoje razlike
(T. 43. 1, T. 54, T. 55, T. 61. 1). U Petrijancu prisutan je vei broj razliito oblikovanih lonaca
s jedva naglaenim obodom (T. 61. 3 5, T. 62. 1, 3), tip koji je kao i eljasto ukraavanje
dio prapovijesnih tradicija u oblikovanju posuda. Posude za uvanje hrane u Petrijancu su
bolje izrade od malih lonaca za kuhanje. Lonci za uvanje su dobro peeni, postojanog
premaza, ne otiru se, dok se mali lonci mrve, otiru i loe su peeni.
Postojanje istih tipova na pojedinim lokalitetima ne znai nuno i njihovu strukturalnu
srodnost. Oni mogu biti izraeni razliitom tehnikom, od razliite sirovine i peeni na razliit
nain. Njihova strukturalna razliitost govori razliitoj sirovini, lonaru te vjerojatno i
razliitom mjestu proizvodnje.
Pyrri (Komin) se nalazi na vanoj cesti koja je povezivala Sisak i itarjevo preko Ludbrega s
Ptujem. Istraivanja su pokazala kako se tu najvjerojatnije nalazilo naselje, a ne samo postaja
za izmjenu konja (Nemeth Ehrlich 1983, 23; Gorenc, Nemeth Ehrlich 1985, 103 104;
Domi Kuni 2003, 285). Iako se radi uglavnom o dosta usitnjenim ulomcima keramike
prepoznaju se dvije vrlo karakteristine strukture i dva tipa posuda. Uoena je znatna koliina
rukom izraene keramike s velikom koliinom primjesa pljeve i drugih primjesa biljnog
podrijetla (T. 67 - 68). Struktura takve keramike nije uoena na drugim lokalitetima i ini
specifinost tog naselja. Radi se o velikim loncima za uvanje hrane izraenim s dosta pljeve i
drugog organskog materijala. Drugi tip lonaca i strukture pripada manjim loncima izvijenog
oboda s dosta tinjca i kvarca koji imaju ukraene obode s vanjske i unutarnje strane kao i
tijelo posude (T. 69 - 70). Taj tip je s jednim primjerkom pronaen i u Ludbregu (T. 58).
umberak pripada irem municipalnom podruju municipija smjetenog kod Drnova. Taj
Municipium Flavium Latobicorum Neviodunum je obuhvaao podruje koje su nastavali
Latobici, a njihova keramika ostavtina poznata je veim dijelom iz istraivanja nekropola.
Iako se taj materijal ne moe poistovjeivati s uporabnom keramikom upotrebljavanom u
kuanstvu, koliina i karakter tog keramikog materijala pokazuju izvjesne specifinosti
karakteristine samo za taj ''latobiki'' kraj. Neke od posuda koje su karakteristine za taj kraj
kao to su lonci s narebrenim vratom, ponekad se javljaju u Drenju, Stenjevcu, Sisku i
Andautoniji, epkovici, ali znatno manje. To podruje razlikuje se od svih ostalih i po tome
to je u njemu mnogo vea prisutnost rimskog utjecaja (Plesniar Gec 1977, 166; Gregl
227

1989; Knez 1992, Gregl 2002, 82 91; Gregl 2003, 469 479; Nemeth Ehrlich, Kuan
palj 2003, 122, Fig. 30; Gregl 2007, 221 - 332).
Municipalni prostor itarjeva (Karta 5) su naseljavali Varcijani (Domi Kuni 2003, 169
179; Nemeth Ehrlich, Kuan palj 2003, 111; Nemeth Ehrlich, Kuan palj 2008, 20).
Moe li se tu oekivati zaokruena cjelina sa specifinim keramikim materijalom kao neto
zapadnije na podruju municipija Neviodunum preostaje da se prieka s objavom
mnogobrojne keramike grae pronaene na vie poloaja u itarjevu. Djelominim uvidom
u grau (T. 89 105) jasno je samo kako se taj materijal (lokalno proizvedena keramika)
razlikuje od keramike grae podruja oko Siska i Neviodunuma. Lokaliteti Mala Mlaka
Ciglenica, Mala Mlaka Stare T. 72 75) pokazuju neke tipoloke slinosti to ne iznenauje
s obzirom na blizinu tih lokaliteta. itarjevo se nalazilo na cesti koja je spajala cesta Sisciju s
Podravinom, a neto junije ta se cesta spajala s vano prometnicom koja je spajala Emonu sa
Siscijom i dalje Mursom i Sirmijem. Takoer tu je i Sava koja je bila plovna sve do Ljubljane
prelaskom na rijeku Ljubljanicu, kojom se dalje moglo stii sve do Nauporta. O vanosti
plovnih puteva govore i carske odluke da veterani koji su sluili na brodovima ciljano dobiju
zemlju du ovih vanih rijeka (Zaninovi 1993, 55 56), a vanost ovih rijenih puteva od
Italije na zapadu pa sve do krajnjeg istoka Dunavom prepoznata je jo i u prapovijesti (ael
Kos, 2003, 13). Pretpostavlja se da je Andautonija bila vana luka (Nemeth Ehrlich 2003,
107) iako za to jo nisu pronaene arheoloke potvrde. To je sigurno donijelo mnogo utjecaja
na ovaj lokalitet od kojih su neki mogli djelovati na formiranje i ukraavanje posua. Mogue
je da je to uzrok raznolikim tipovima posuda, a brojne strukture mogu ukazivati i na
intenzivnu lokalnu proizvodnju, vie obrtnika kroz dugo razdoblje ivota na ovom lokalitetu,
te razliitu sirovinu uzimanu sa ireg podruja grada. Uvidom u grau zakljueno je kako
postoji nekoliko struktura koje dominiraju meu uporabnom keramikom te nekoliko tipova
koji se ee ponavljaju. Ta raznovrsnost je prisutnija nego na manjim lokalitetima iji je
materijal pregledan. Uzrok tome je vjerojatno veliina naselja, intenzitet ivota i broj lonara
koji je djelovao u njemu. Keramika koja se pregledom grae izdvaja svojom veom koliinom
je crno peeno posue, u presjeku crvene boje peenja. Radi se o loncima, zdjelama,
cjediljkama i tronocima koji su izraeni sa vrlo usitnjenim primjesama (T. 99 104). Ovakve
posude nisu uoene na drugim lokalitetima u toliko velikom broju (T. 72. 1 2). Meu
pregledanom keramikom istiu se posude S profilacije latenske tradicije s jako naglaenim
ramenom (T. 96. 1, T. 97. 2 4, T. 98, 99, 100, 101, 103, 104, 105). Povrina posuda iz

229

itarjeva je esto eljasto ukraavana (T. 90. 2, T. 91. 1, T. 102. 1, T. 105. 1 2).
Zastupljeni su i jednostavno oblikovani lonci kratkog vrata latenskih tradicija (T. 89, 90. 1).
U itarjevu je pronaena velika koliina keramike grae koju nije bilo mogue u potpunosti
pregledati te ovaj mali uvid predstavlja manji dio materijala koji je izdvojen jer se inio kao
specifian za itarjevo. Treba naglasiti kako itarjevo isto kao i Sisak i bilo koji drugi vei
grad zahtijevaju izuzetnu i posebnu panju prilikom obrade i ove vrste materijala te se samo
tako moe dobiti objektivan prikaz tipova, struktura i tehnologije lokalno proizvedene
uporabne keramike raznovrsne u svojoj tipologiji i izvedbi.
Na lokalitetu epkovica (Karta 5) pronaen je keramiki materijal koji je slian keramikom
materijalu Andautonije, ali se od njega razlikuje po mekim profilacijama. Tu su pronaeni
lonci koji imaju izvijen obod, kratak cilindrian vrat i naglaeno rame (T. 79. 1 3, T. 84. 1
2). Ipak to rame nije naglaeno u onoj mjeri kao to je to sluaj u Andautoniji gdje je ta
naglaenost ramena prisutna na loncima, tronocima i zdjelama. Osim te male tipoloke
razlike, posude sa epkovice se od posuda iz itarjeva razlikuju i tehnoloki i strukturalno.
Na epkovici su pronaeni lonci koji tipoloki, ali ne i strukturalno pokazuju srodnost s
loncima s lokaliteta Mala Mlaka Stare (T. 78), to i ne iznenauje s obzirom na veliku
blizinu tih lokaliteta. Na epkovici je pronaeno i tanjura koji bi odgovarali tipu T 2 (T. 76.
2), a koji se bojom peenja razlikuju od takvih tanjura iz itarjeva.
Na lokalitetu Gornji ehi pronaena je zdjela S profilacije (T. 72. 2) koja je tipoloki,
tehnoloki i strukturalno srodna brojnim posudama takvog tipa u itarjevu, a opet se radi o
lokalitetima koji su prostorno vrlo bliski.
Veliki gradovi, osobito Siscija (Karta 5), predstavljaju problem za sebe to se tie ove vrste
keramike. Pregledom grae i objavljenog materijala uoava se raznolikost lokalno izraene
keramike to i ne iznenauje s obzirom na broj stanovnika, veih potreba za uporabnom
svakodnevnom keramikom i na vei broj lonara. Za dio uporabne keramike smatra se da je
uvoena (Loli 2003, 145), a sigurno je da keramiki materijal ove vrste zasluuje zaseban
opiran osvrt ne samo zbog koliine nalaza ve i zbog razliitih utjecaja i specifinosti samog
grada.

229

Uvidom u uporabnu keramiku iz Siska i to s vie poloaja: itni magazin (izvan antikih
gradskih zidina)(T. 121 132), Osnovna kola 22. lipanj (T. 119 120) Ante Starevia 40(T:
113 117) i Euroagram (T. 118) uoena je raznolikost materijala. Ono to je najuoljivije je
to kako ova graa na svakom lokalitetu predstavlja zasebnu cjelinu, osobito u strukturalnom
pogledu. To se vidi na tipovima koji su prisutni u Andautoniji i Sisku, a nisu izraeni od iste
strukture to samo potvruje razliito mjesto proizvodnje i iste tradicije. Meu ranijim
materijalom u Sisku jako je zastupljen tip lonca koji je u ovom radu svrstan pod tip L 1
(osobito na lokalitetu Sisak ulica A. Starevia 40)(T. 114. 2 4, T. 115 116, T. 117. 1 2,
T. 122. 1 3, T. 123. 1 2). To je tip lonca koji je u veoj ili manjoj mjeri zastupljen na svim
lokalitetima Gornje ali i Donje Panonije te predstavlja nasljedstvo latenske kulture. U Sisku
su ovi lonci mnogobrojni, javljaju se i kasnije, ali koliko je samo uvid u materijal mogao
navesti na zakljuak, u neto manjoj mjeri. U slojevima kasne antike javlja se keramika koja u
svojoj strukturi ima mnogo primjesa kvarca, tinjca i u nekim sluajevima vapnenca (T. 118. 2,
T. 120. 2, T. 123. 3, T. 124. 2 4, T. 126. 1, 3 4, T. 128. 1, T. 131. 2, T. 132). Ovim uvidom
zakljueno je kako je meu ranijim materijalom u Sisku uporabno posue izraivano
uglavnom od gline s pijeskom te manje drugih primjesa, dok u kasnoj antici prevladava
keramika s mnogo primjesa kvarca, a ponekad i vapnenca. Keramika s vapnencem je esto
raspucala i loe kvalitete (T. 132. 2). Uoena je vea koliina keramike s primjesama tinjca i
to preteno meu materijalom iz kasne antike. Bitno je naglasiti kako keramika s lokaliteta
Sisak itni magazin ima mnogo analogija s lokalitetom Sisak Kovnica (Wiewegh 2001,
89-149).
U odnosu na keramiku iz itarjeva, Varadinskih Toplica i Ludbrega sisaki materijal nema
toliko eljasto ukraene keramike. S obzirom na razvijenost Siscije, koliinu i sveukupni
karakter keramike koja je tamo pronaena, meu uporabnom keramikom prisutna je velika
koliina rukom raene keramike. Bilo bi zanimljivo detaljno pristupiti ovoj problematici od
poloaja do poloaja u gradu i izvan njega te statistiki obraditi keramiku raenu rukom u
odnosu na uporabnu keramiku raenu na kolu te definirati njihove razlike u tipologiji i
strukturi.
Postoji uvijek i pitanje bogatstva pojedinih kupaca. Na selima je proizvodnja uporabne
keramike za vlastite potrebe vrlo vjerojatna, meutim oni koji su ivjeli u gradu morali su,
vjerojatno uglavnom kupovati posue, a nisu svi mogli priutiti kvalitetno i time skuplje
posue. Uporabna keramika izraena na kolu sigurno je bila skuplja zbog same organizacije

231

proizvodnje od one izraene rukom koja nije bila konkurentna prethodnoj robi, a osobito onoj
koja nije lokalno proizvedena. Takoer rukom raena keramika sigurno je jeftinija i kupovali
su je oni manje imuni. Ako prihvatimo ove pretpostavke, ostaje nejasno zato u Sisku postoji
toliko velika koliina rukom raene uporabne keramike lokalne proizvodnje (barem prema
pregledanom materijalu).
Sisak je bio nakon Dioklecijanove reforme sredie Panonije Savije. Ve i prije toga on je
pored Petovija juno od Drave bio najvei i najvaniji grad, ekonomsko, trgovako,
proizvodno i administrativno sredite. Siscija kao takva to se tie sve pokretne arheoloke
grae zahtijeva poseban osvrt kao na posebnu problematiku. Iako su uvidom u uporabnu
keramiku Siscije uoeni neki osnovni okviri, ova keramika kao i svaka druga, u ovako
velikom centru zahtijeva zaseban pristup zbog toga to su sastav njenog stanovnitva drugaiji
tj. raznolikiji i po porijeklu i po imovinskom stanju ali je i gradska ekonomija drugaija nego
u selima, vilama i manjim gradovima.
Zbog prostora omeenog rijekama Dravom i Murom, za pretpostaviti je da Meimurje
predstavlja zasebnu cjelinu unutar koje se moe prepoznati jedna mikroregija. Na tom
podruju, tonije na Muri, na podruju Sv. Martina na Muri nalazio se Halicanum. Njegov
status nije siguran, te je zbog toga nesigurna pripadnost tog podruja teritoriju Sale ili Petovija
(Tomii 1979, 40 43; Tomii 1986, 120; Horvat et al. 2003, 160, Red 2003, 193).
Zbog nedostatka nalaza neka podruja predstavljaju praznine i nepoznanice u smislu da se ne
zna imenom koja su naselja tamo tono bila i ijem su podruju pripadala. U sluaju Komina
zna se da je tamo bilo smjeteno naselje Pyrri, meutim ostaje nejasno prema podatcima koje
su nam donijela dosadanja istraivanja koji je status tog naselja i ijem je teritoriju ono
pripadalo. Takoer postoji dosta nejasnoa za podruje juno od Kalnika i jugozapadno od
Bilogore. Rekognosciranjem su uoeni antiki lokaliteti, meutim njihova imena i teritorijalna
pripadnost nisu jasni (Tkalec, Karavani, iljeg, Jelini 2007, 5 25). to se tie granica
teritorija Petovija i Andautonije takoer postoje neke nejasnoe. Navodi se kako je sjeverna
granica Andautonijskog agera Medvednica (Nemeth Ehrlich, Kuan palj 2003, 110), dok
se za junu granicu Petovijskog podruja navodi dio od Rogateca i brda Ivanice te kako na
jugu granii s podrujem Andautonije (Horvat et at. 2003, 160). To ostavlja podruje izmeu
Ivanice i Medvednice nejasnim u smislu pripadnosti podruju nekog naselja.
231

Nejasna je teritorijalna pripadnost lokaliteta uz Savu kod Brdovca. Oni se nalaze uz zapadnu
granicu Andautonijskog agera, a istono od Nevijodunumskog. Mogue je da pripada naselju
u Ribnici gdje je ubicirana Romula (Gali, Radman Livaja 2002, 243).
Uporabna keramika iz Topuskog (T. 106 112) predstavlja takoer zasebnu cjelinu. U
Topuskom se javlja vie razliitih struktura, a karakteristino je da je sva povrina hrapava i
da se otire zajedno sa svojim sitnim primjesama. Javlja se vei tip lonca (T. 109. 1) koji je
pronaen i u Sisku (T. 124. 1). Prisutni su razliiti lonci, zdjele i poklopci razliitih struktura.
Iako strukturalno i tehnoloki razliita od keramike iz Siska i itarjeva, lonci pokazuju
odreene srodnosti s materijalom tih lokaliteta. S velikim brojem primjeraka zastupljene su
zdjele iji je obod uvuen prema unutra (T. 106 107).

Karta 6. TIR foglio L 33 (isjeak). Regije sa srodnim keramikim materijalom

233

U okolici Brdovca, kod Zapreia nalazi se vie antikih lokaliteta. To su Drenje (T. 133
140), Ladu (T. 141), ibice (T. 142) i Zadrugarsko (T. 143). Najvie keramike pronaeno je
na lokalitetu Drenje, koje je i najintenzivnije istraivano (Drenje, 1987). to se tie strukture
grube keramike s Drenja prevladavaju dvije strukture (jedna je crna do siva i jako hrapava s
puno primjesa, a druga je smekastih tonova, hrapava s primjesama), a javljaju se u manjem
broju i neke druge. Ono to je karakteristino za veinu keramike s Drenja, bez obzira od koje
je strukture napravljena, ona je uvijek bogato ukraena metliastim ukrasom koji se
primjenjuje na svim tipovima posuda. Pronaen je veliki broj tripesa i poklopaca, zatim
lonaca, zdjela i tanjura. to se tie oblika, dio posua s Drenja pokazuje srodnost s
keramikom sa ireg podruja Andautonije. Ipak, u Drenju nedostaju oni jako karakteristini S
oblikovani lonci, tronoci, zdjele i cjediljke izraene od crne keramike, ali i openito
keramike takve strukture. Dakle, tipoloki Drenje i itarjevo imaju srodan materijal, u
odreenoj mjeri, ali ne u potpunosti. Keramika sa Drenja, najslinija je keramici sa lokaliteta
Laduu (T. 141), koji je Drenju najblii. S Ladua ima neto manje keramike i ona je dosta
usitnjena te je teko usporeivati, ali je jasno kako su na Laduu prisutne one dvije
najzastupljenije strukture s Drenja. Lokalitet ibice (T. 142) je neto udaljeniji i pokazuje
neto manje srodnosti s prethodna dva lokaliteta i sa Zadrugarskim, ali ipak pripada ovoj
svojevrsnoj mikro regiji. S lokaliteta Zadrugarsko (T. 143) ima malo ulomaka keramike i ona
je dosta fragmentirana. Prisutne su iste strukture keramike kao i na Drenju i Laduu, tipovi i
ukrasi. Srodnost keramike s lokaliteta u okolici Brdovca ne iznenauje s obzirom da se radi o
malom podruju i lokalitetima koji su blizu jedni drugih.
Lokalitet Ciglenice Osekovo (Bobovec 2003; Bobovec 2008)(T. 144 151) poznat je jo iz
19. stoljea, a krajem 20. i poetkom ovog stoljea istraivan je u vie navrata. Zbog vie
istraivakih kampanja, s ovog lokaliteta postoji znatna koliina arheolokog materijala od
kojih vei dio ini raznovrsna keramika. Prethodnim pregledom keramike u Sisku uoeno je
prisustvo dvaju struktura koje su zastupljene u velikoj koliini, a pregledom keramike s
lokaliteta Ciglenica - Osekovo uoeno je da su takve strukture zastupljene i na njemu. Rije je
o smee peenoj keramici s puno tinjca, tanjih stijenki koja je tvrda i dobro je peena (Sisak:
T. 118. 2; 120.2; 123. 3, 131. 1; Ciglenice Osekovo: T. 144, 145, 146. 1 5, 151. 6) i
neujednaeno peenoj keramici pjeskovite strukture bez krupnih primjesa (Sisak: T. 118.4,
119. 3.4; 120. 1; 121. 3-4; 124. 1; 131. 3; Ciglenice Osekovo: T. 146. 6 7; 147, 148. 1
3). Ova keramika srodna je i tipoloki. Na Ciglenicama prisutna je i keramika drugih
233

struktura, ali u manjoj mjeri. Na lokalitetu je pronaen veliki broj ulomaka tanjura i zdjela
razliite strukture od kojih bi jedan dio mogao biti i lokalne proizvodnje (Bobovec 2008, 35.
5852, 5857)(T. 150. 2, 4, 5, 8, 9).
Uporabna keramika s lokaliteta Kutinska lipa (Bobovec 2007) srodna je keramici iz Ciglenica
Osekovo, a time i uporabnoj keramici iz Siska. Istraivanja na ovom lokalitetu su tek
zapoela pa s njega nema mnogo materijala za usporedbu. Kako se radi o urbaniziranoj zoni,
lokalitet je pa tako i materijal dosta oteen, a keramika usitnjena. Prevladava keramika
pjeskovite strukture (T, 1 7), a u neto manjoj mjeri ima one s tinjcem (T. 152. 8; 153).
Tipoloki ovaj je materijal takoer srodan keramici s Ciglenica Osekovo i Siska.
Zanimljiva je slinost keramike koja se javlja na ova dva zadnja lokaliteta s keramikom iz
Siska. Obino su lokaliteti koji pokazuju takvu slinost i srodnost materijala dosta blii.
Razlog tome je vjerojatno to to je Sisak bio jaki proizvodni centar te je kao takav mogao
podmiriti neto ire trite i s uporabnom keramikom.
Keramika pjeskovite strukture koja je zastupljena u Sisku, Ciglenici Osekovo i Kutinskoj
Lipi, srodna je keramici koja se susree na Virovitikom podruju u svojoj strukturi, a s
malim odmacima i u oblicima. Takve keramike, barem za sada, nema sjeverno od Siska i u
okolici Varadina.
Usporedbom keramike s 22 antika lokaliteta primijeene su neke slinosti kako tipolokog i
tehnolokog, tako i strukturalnog karaktera. Takoer jasnije su i razlike meu pojedinim
lokalitetima i podrujima. Postavljanje jasnih i vrstih granica u ovom trenutku nije mogue, a
pretpostavljam da ih se vrsto nikada nee ni moi postaviti. Ovdje se prilae karta (Karta 6)
na kojoj se vide podruja koja imaju keramiku zajednikih obiljeja. Na njoj se vidi kako se i
neka podruja koja ine zasebne cjeline isprepliu, a to je zbog toga to je barem dio njihovog
materijala srodan. Novim istraivanjima, detaljnom obradom keramike svakog lokaliteta moi
e se definirati nova podruja i nove granice.

235

7. Pregled citirane literature za pojedine tipove posuda

L1
Brukner 1995b, 146, T. II. 20
Della Porta 1996, 152 153, 181
Flep 1984, 131, 144, 182, 188, Sl. 110. 9
Knez 1992, 49, 53, 62, 63, T. 41. 7, 12, T. 49. 6, 8, T. 50. 2, T. 65. 7, T. 66. 2, 13-14
Kordi 2001, 23, T. 6. 34, 35
Makjani 1987, 28, T. 2. 8, 10
Nikoli orevi 2000, 73 74
Oani 1998, 50, T. 19. 1
Plesniar Gec, 1972, 35, T. XXXVII. 1
Plesniar Gec 1977, 79
ari 1979 1980, 131, 141, T. VII. 6
Vii 1993, 156, 167, T. 1. 14, 15
Vii 1994, 34, 41, T. 14. 13
Vidoevi 2003, 16, T. 3. 4-6, T. 4. T. 5. 1-2
Viki Belani 1968, 85 - 86, T. V. 5
Viki Belani 1972-1973, 104, T. XVI. 4
Viki 1965, 100, Sl. 27. 6
Viki 1971, 94
Viki 1975, 30 31, 33
Wiewegh 2001, 93, T IV. 50, 51
235

Wiewegh 2003, 42, 77, T. III. 9

L2
Beki et al. 2007, 36, 54, T. 7. 15
Dautova - Ruevljan, Brukner, 1992, 26, 33, 50, T. 16. 104
Gregl 1989, 27, T. 23. 3, 4
Horvat 1997, T. 11. 14
Isteni 1999, 137
Isteni 2000, 95, 100, 133, T. 55. 10, T. 59. 11, T. 84. 5
Knez 1992, 64-65, T. 69. 7
Oani 2004a, 101, T. 81. 7
Plesniar Gec 1972, 31, 76, T. XXIX. 3, T. CIII. 15
Tpal 1981, T. XVIII. grob 54, 2
Tuek 1993, 390 391, T. 5. 1
Viki 1975, T. 3. 3b
iek 2004, 131, Sl. 47
L3
Bnis 1992-1993, 171, Abb. 16. 5, 176
Horvat 1990, 228, T. 16. 9
Isteni 1999, 137
Isteni 2000, 134, 141, 178, T. 85. 6, T. 164. 3
Kordi 2001, 23, T. 5. 28
Nikoli orevi 2000, 66 67

237

Plesniar- Gec 1972, 16, 43, 44, T. IV, T. LII. 20, T. LIII. 1
Strmnik-Guli 1993, 484, 486, T. 1. 2, 4, T. 11. 2
Szab, Fazekas, Kfalvi 2007,122, T. 22. 222
Viki Belani 1968b, 93 94
Viki 1965, 99, Sl. 26. 2
Wiewegh 2001, 93, T. III. 41, T. IV. 47
L4
Beki 2006, 142, T. 22. 1-3, 7
Brukner 1981, T. 120. 116
Cermanovi Kuzmanovi 2004, 133, kat. 57
Dautova - Ruevljan, Brukner, 1992, 26, 33-34, T. 19. 122, 124
Gregl 1989, 19, T. 5. Grob 17, 2
Horvat 1990, 228, T. 32. 1 5, T. 17. 5, T. 26. 3
Kordi 2001, 23, T. 5. 26
Koevi, Makjani 1986, 124, Sl. 3. 6, Sl. 4. 1.
Medgyes 2002, 116, T. IX. 281, 404, 186, 2
Miloevi 1987, 20, 71, T. 4. 5
Ottomnyi, Sosztarits, 1998, 210, T. II. 8
Parovi Peikan 1971, 36, T. 77. 3
Parovi Peikan 1973, 26, T. XX. 9
Sag 1960, 206, Sl. 20. 1
Strmnik - Guli 1993, 484, 486, T. 1. 7 8
237

Szab, Fazekas, Kfalvi 2007, 117, T. 19. 147

Topl 1993, 43, Pl. 62. grob 97. 4
Viki Belani 1968b, 93 94
Viki Belani 1983-1984, T. 11. 13
Wiewegh 2001, 93, T. III. 35, 37
L5
Dombay 1957, 327, T. 35. 6, 7
L6
Plesniar Gec 1972, 37, T. XLI. 16
L7
Strmnik-Guli 1993, 484, 486, T. 4. 3 4
Jeschek 2000, 84
Krekovi 1998, 32
L8
Medgyes 2002, 116, T. IV. 134
P1
Beki et al. 2007, 106, 174, T. 8. 8
Brn et al. 1992, 167, Abb. 41. 3, 10, 14, 15, 20
Bojovi 1977, 115 br. 631, 634, T LXXI. 631, 634
Brukner 1992, 26, 33, T. 18, 115
Brukner 1995b, 142, 146, 153, T. I. 9
Czysz, Kaiser, Mackensen, Ulbert 1981, 32, T. 38. 476

239

Drenje 1987, 29, 37 38, T. 6. 1 6

Gabler Ottomnyi 1990, 170, Fig. 8, 10, 188
Horvat 1997, 29, T. 51. 3
Medgyes 2002, 116, T. XII. 28, 129, 595
Mller 1971, fig. 12. 8
Nikoli orevi 2000,155, tip VIII/4, 157, tip VIII/10
Nikoli orevi 2002, 228, 229, Sl. 7. 1
Plesniar Gec 2006, T. 44, 16
Tomovi 1984, 351, T. III. 15
Vii 1993, 165, T 22. 4, 5
P2
Brn et al. 1992, 167 168, Abb. 41. 4, 25, 31
Bnis 1942, 56, T XV, XXIV, XXI
Brukner 1981, 110, 161, T. 129. 9
Brukner 1995a, 99, 100, 108, 107, 125, 128, T. XV. 152, 135, T. XXV. 10, T. XVII. 185
Brukner 1995b, 102, 109, 131, 138, 146, T. V, 49, T. XXI. 210
Dautova Ruevljan 2003, 32, 86, T. LIII. 3
Drenje 1987, 38, T. 6. 8 12
Ivanievi, Nikoli orevi 1997, 99, Sl. 31, 4
Kocztur 1994, 94, 95, Abb. 60. 7
Kujundi 1982, 16, grob 26: T. 3. 9, grob 132: 26, T. 12. 3, grob 334: 50, T. 26. 2
Nikoli orevi 2000, 155, tip VIII/4
239

Ottomnyi 2004, 288, 289, T. VI. 7

Plesniar - Gec 2006, T. 44. 4
Strmnik-Guli 1993, T. 7. 8; T. 10. 3, 5, 6, 11
Tomovi 1984, 351, T. III. 16
Tuek 1993, 402, T. 20
Vii 1994, 30, 37, T. 3. 12
Vii 2002, 196, 200, T 10. 12
P3
Bojovi 1977, 115, br. 632, T LXXI. 632
Brukner 1981, 110, 161, T. 130. 12
Brukner 1995b, 142, 146, T. I. 10
Csermnyi 1977, 246, 266, Abb. 63. 3
Knez 1992, 57, T. 55. 6
Nikoli orevi 2002, 228, 229, sl. 7. 4
T1
Brukner 1981 85, T. 65,.10 11
Bugar 2000a, 25, T. XI. 1
Cermanovi Kuzmanovi 2004, 147 149, kat. 8)
Csermnyi 1977, 246, 264, Abb. 60, 10
Csirke 2004, 245-246, 250-253, Abb. 4; 5. 1, 4; 6, 3; 7. 3
Drenje 1987, 30, 34 35, 39, 42, T.9. 1 4, T. 19. 4
Ercegovi Pavlovi 1980, 9, Pl. X. 8

241

Fazekas 2007, 119, T. 20, 160

Gudea 1996, 214 216, T. XXIII. 1, 4, T XXIV. 1
Isteni 2000, 29, T. 9. 8
Katavi 2001, 28, T. VI. 8, 9
Knez 1992, T. 63. 4, 6
Kordi 2001, T. 13. 2, 3
Kujundi 1982, 16, 27, 37, T. 3. 6, T. 12. 22, T. 18. 14
Oani 1998, 31, T. 4. 3, 5
Oani 2004a, 84, T. 16. 12, T. 71. 3, 4
Parovi Peikan 1973, 24, T. XVIII. 1
Petru, Petru 1978, 74, T. XXXVI. 29
Plesniar Gec 1972, 20, 27, T. XI. Grob 42, 7, 12, T. XX, Grob 85, 13
ari 1979-1980, 139, 141, T. VII. 7
Topl 1981, 34, 54, XXVII - grob 80, 1, L - grob 161, 3-4, 62, LVIII grob 195, 2
Vii 2002, 195, 198, T. 5. 10
Vidoevi 2003, 17, T. 7. 1
Viki Belani 1970, 167, T. VIII. 7
Wiewegh 2001, 95, T. IX. 3, 8
T2
Brn et al. 1992, 173, Abb. 47. 3-8
Brukner 1981, 86, T. 65. 12-17
Bugar 2000a, 25, T. XI. 5 6, T. XII- XIII
241

Csermnyi 1977, 246, 262, Abb. 56. 29

Cvjetianin 1996, 96, T. 2. III. 21
Fazekas 2007, 115, T. 17. 109
Gregl 1989, 21, T. 10. 5
Katavi 2001, 29, T. VII, VIII
Kordi 2001, T. 14 -18
Koevi Makjani 1986/1987, 45, T. XIII. 147
Medgyes 2002, 116, T. XI. 95, 234
Oani 2004a, 85, T. 62. 7, 10, T. 15. 2, T. 16. 13, T. 17. 15, T. 71. 1, 5, T. 15. 3
Parovi Peikan 1973, T. XVI, 7
Plesniar Gec 1972, 19, 23, 25, 34, 37, 43, 46, T. IV - Grob 15, 12, T. VIII Grob 31,
10,12, 16, T. XVIII grob 73, 4, T. XXXV, Grob 132, 6, T. LVIII Grob 208 2, 3, T. XIV. Grob
57, 13, T. XLI. 4, T. LII. 18
Topl 1981, 43, XXXVIII - grob 114, 8
Topl 1993, 15, 18, 25, Pl. 14. grob 15-16. 2, Pl. 20. grob 24. 2, Pl. 35. grob 40. 2
Vidoevi 2003, 17, T. 7. 3
Wiewegh 2001, 95, T. IX. 5, 9-12, T. 10
Tr 1
Br 2004, 120
Bnis 1991, 94, 98, Abb. 1. 1, 7
Demo 1982, 292, T. 24, 14
Giesler 1981, 87, T. 37. 5, 6; 56. 16, 19
Katavi 2001, 37, T 14, 11

243

Markovi 1993, 27, 28

Medgyes 2002, 116, 117, T. I. 87, 450, 561
Thomas 1955, 107, Abb. 3. 67, 122, 123, T. LI. 17
Thomas 1964, 321, CCVIII
Viki Belani 1968, 92 94, T. IX. 2
Viki Belani 1983 1984, 157, T. 11. 11
Wiewegh 2001, 96, T. XI-XII
Tr 2
Bnis, 1980, 374 375
Curle 1911, 263-265
Cvjetianin 1995, 30
Oani 2004a, 139, T. 27 8
Tomovi 1984, 349, T I. 1
Tr 3
Bnis 1991, 94-95, Abb. 1. 14
Katavi 2001, 37, T. 14. 12
Medgyes 2002, 116, 118, T. II. 56
Motykov, Drda, Rybov 1991
Parovi Peikan 1971, 35, XXI, 73, 10
Z1
Bjelajac 1995, 34
Csermnyi 1977, 246, 258, Abb. 48,1
243

Dombay 1957, 327, T. 35. 6, 7

Gabler Ottomnyi 1990, 176, Fig. 11. 1 -2, 176
Knez 1992, 35, 37, 40, 49, 50, 58, 61, 65, 68T. 17. 4, T. 21. 7, T. 27. 2, T. 117. 9, T. 41. 5, 6;
T. 42. 10; T. 44. 10; T. 56. 11, 13; T. 63. 4-6; T. 70. 11; T. 72. 9
Knific 1979, 735, 739, 742, 743, 745, br. 58, 99, 104, 137
Nikoli orevi 2000, 35, 36, 208
Nikoli orevi 2002, 224, Sl. 2. 23
Z2
Bilkei Solti 1976, 176, 178, 181, Abb. 28. 3, Abb. 29. 5, Abb. 32. 1, Abb. 38. 15 - 15
Csermnyi 1977, 246, 258, Abb. 48. 2 3
Bnis 1942, 174-175, T XXII. 5
Brukner 1995, 100, 128, 204, 216, T. XVIII, 181, T. XI. Grob 51, 3
Brukner 1971, 92, T. 78
Brukner 1981, 88, 92
Bugar 2000a, 19, T. VII.1-3
Cermanovi Kuzmanovi 2004, 116
Dautova Ruevljan 2003, 32, T. LI. 3
Gregl 1989, 19, T. 6. 6
Knez 1992, 54, T. 50. 5
Kujundi 1982, 50, T. 25. 18
Ottomnyi 2005, 113, Abb. 14. 5
Oani 2004a, 27-28, 74
Petru, Petru 1978, 73, XXXIV. 6

245

Poczy 1957, 133, T. XVI. 12

Sag 1960, 188, Abb. 2. 6
Tuek 1993, 396, T. 2. 13, 15; T. 19. 8
Vidoevi 2003, 18
Z3
Bnis 1991, 91,103-104, Abb. 1. 129, Abb. 9. 3
Cvjetianin 2006, 34 -39
Jelini 2003, 81, T. 1. 7
Marti 1985, T. X
Oani 1998, T. 14. 8
Oani 2004a, 80, T. 20. 31, 32
Parovi Peikan 1971, 35, XXI. 72, 3
Thomas 1955 106, Abb. 3. 41 42
Thomas 1964, 321, T. CCVI
Z4
Gabler Ottomnyi 1990, 177, 181, Fig. 13. 1
Eke, Horvth 2006, 78, Sl. 6. 5
Kujundi 1982, 18, T. 5. 12
Tava
Bavdek 2005, 246, 258, G 14 T. 6. 5
Hilgers 1969, 71 73, 242 247
Isteni, Schneider 2000, 341, 345, Fig. 5. 4
245

Jurii 2000, 36, Fig. 27, 35 36

Matthews 1969, 33 -34
Slapak 1989, 175
Vrsalovi 1974, 141, Sl. 165, 182
Posude za uvanje namirnica
Fiskovi 2001, 57, Sl. 5
Jurii 2000, 36 37, Fig. 28, 34
Kapitn 1980
Pea 2007, 120, 149 150
Rapani 1972, 144
Robinson 1959, 34 35, T. 38
Viki Belani 1965, 105, 109, Sl. 40. 8, 17, 107
Vrsalovi 1974, 141, Sl. 166

247

8. Zakljuak

Najbrojniji arheoloki nalaz je keramika. Kada je rije o rimskoj keramici ona je raznovrsna, a
svaka vrsta keramike nosi sa sobom odreenu problematiku i zahtijeva poseban znanstveni
pristup. Odreena vrsta rimske keramike imala je svoju ulogu u svakodnevnici te ju kao takvu
treba i promatrati.
Meu raznovrsnim keramikim nalazima na rimskodobnim lokalitetima, posebno onim
naseobinskog karaktera, prevladavaju nalazi keramike koja se svakodnevno koristila za
pripremanje, kuhanje, serviranje i uvanje hrane. Tu keramiku nazivamo uporabnom
keramikom.
Uporabna keramika koritena je svakodnevno i nezaobilazan je element prouavanja svakog
razdoblja, pa tako i antike. Paljivim prouavanjem ove vrste keramike, njenim stavljanjem u
kontekst i shvaanjem naina koritenja i njene funkcije pribliavamo se spoznavanju dijela
svakodnevnice Rimljanina, od najsiromanijih do najbogatijih drutvenih slojeva.
Veina uporabne keramike je lokalne proizvodnje to se vidi na nain da se ona jako razlikuje
od lokaliteta do lokaliteta i jo vie od regije do regije. Ta raznolikost moe biti strukturalne,
tipoloke i tehnoloke prirode. Strukturalna raznolikost uvjetovana je prije svega razliitom
sirovinom kojom su raspolagali lonari u svojoj neposrednoj blizini. Na oblikovanje posude
utjecali su razliiti imbenici, razliiti na svakom lokalitetu. To su prapovijesna podloga i
jaina tradicije, blizina cesta i plovnih putova i jaina rimskog utjecaja. U svakom naselju je
omjer ovih utjecaja bio razliit to takoer doprinosi raznolikosti uporabne keramike lokalne
proizvodnje.
Obiljeje uporabne keramike lokalne proizvodnje je to to je ona uglavnom raena rukom, a
peena je uglavnom u jednostavnim peima ili je jo ee peena na otvorenoj vatri. ak je i
u Sisku, velika koliina uporabne keramike izraena rukom. Proizvodnja keramike na ovaj
nain podrazumijeva manji broj proizvoda nego u situacijama kada je rije o organiziranoj
proizvodnji. Taj mali broj proizvoda podrazumijeva i prilino skromnu distribuciju ove vrste
keramike ime je objanjena injenica to se na gotovo svakom lokalitetu uvijek nalazi vie
vrsta uporabne keramike karakteristine samo za taj lokalitet. Ako se radi o neto veoj
247

distribuciji, onda se keramika proizvedena u jednom naselju moe pronai u nekom od

susjednih naselja. Za sada se moe samo pretpostaviti sezonski ili povremeni karakter
proizvodnje ove vrste keramike. Na to utjee injenica to je uporabna keramika izraivana za
vlastite potrebe, a ukoliko je bila namijenjena prodaji, onda se ne radi o velikim, ve o
manjim koliinama koje su mogle biti prodavane na samom mjestu izrade ili na povremenim
sajmovima ili na oblinjoj trnici. Sezonskoj i povremenoj izradi ove vrste keramike mogli su
pogodovati i klimatski uvjeti.
Ovakav nain proizvodnje uporabne keramike, odnosno proizvodnja lokalnog karaktera
takoer znai vei broj lonara zbog jednostavne injenice da osnovne, brojne i svakodnevne
potrebe treba podmiriti: stalna potreba za posuem koje je koriteno za pripremu, uvanje,
kuhanje i serviranje hrane, zatim injenica to keramika nije otporna kao metal na udarce, to
zbog habanja, to zbog stvaranja naslaga koje se nakupljaju kuhanjem, ali i potreba za novim
posuem zbog prirode recepata koji trae iskljuivo nove lonce. Vei broj lonara takoer
pridonosi raznolikosti ove vrste keramike jer su oni djelovali individualno, a ne organizirano
u okviru radionice.
Otvoreno ostaje pitanje tonog mjesta proizvodnje uporabne keramike lokalne proizvodnje.
Mislim da je opravdana pretpostavka kako se ovakva keramika proizvodila u samom naselju i
njegovoj neposrednoj okolici gdje je pronaena. To se pogotovo odnosi na onu vrstu
uporabne keramike koja je na odreenom lokalitetu pronaena u najveem postotku. Ipak
uvijek postoji odreena sumnja, sve dok se analizama ne potvrdi podudarnost gline kao
sirovine i keramike s tog lokaliteta. Istovrsnost makroskopski srodne promatrane keramike na
vie susjednih lokaliteta takoer moe biti potvrena samo geokemijskim analizama.
Uporabna keramika lokalne proizvodnje esto je peena na otvorenoj vatri pa je odreivanje
tonog mjesta proizvodnje najpouzdanije odrediti meusobnom usporedbom keramike i vie
uzoraka gline iz istraivanog naselja i njegove neposredne okolice.
Lokaliteti Virovitica - Kikorija jug, Oreac (Bolentio) i Macute meusobno imaju srodan
keramiki materijal, kada govorimo o lokalno proizvedenoj uporabnoj keramici. On je srodan
tipoloki, strukturalno i tehnoloki. Pored ovog srodnog materijala, na svakom od lokaliteta
postoji dio uporabne keramike koji se ne javlja na susjednim lokalitetima ve je obiljeje
iskljuivo tog jednog lokaliteta, barem prema dosadanjim spoznajama.

249

Uporabna keramika s lokaliteta Ludbreg (Iovia / Botivo), Petrijanec (Aqua viva), Jalabet
Bartolovec i Varadinske Toplice (Aquae Iasae) takoer meusobno pokazuje razliite
srodnosti, a takoer i odreene specifinosti za svaki od tih lokaliteta.
Na lokalitetu Komin pronaena je keramika koja nije srodna nijednoj vrsti pregledane
keramike. U naselju Pyrri (Komin) izdvojene su dvije vrste keramike koje su karakteristine
za ovaj lokalitet. Jedna od tih dviju vrsta je s jednim primjerkom zastupljena u Ludbregu,
naselju s kojim je Komin u antici bio povezan cestom.
Uporabna keramika lokalne proizvodnje iz okolice Varadina i iz Komina uglavnom je
ukraena eljastim ukrasima razliitih motiva, to se u neto manjoj mjeri sree u itarjevu,
Drenju, a na drugim lokalitetima jo rjee.
Na mjestu itarjeva (Andautonia) se u antici nalazio municipij te je svojom veliinom i
znaajem taj grad zahtjevniji za obradu pa tako i za materijal koji se tamo moe pronai.
Nalazei se na vanoj cesti koja je vodila od Siscije prema Petoviju, na plovnoj Savi,
Andautonija je mogla primiti razliite utjecaje. U veem naselju djelovao vei broj lonara
kako bi se podmirile vee potrebe za uporabnom keramikom. To je kao i neto drugaija
prapovijesna podloga u odnosu na varadinsko i virovitiko podruje oblikovalo sasvim
drugaiju keramiku. Tu je repertoar uporabne keramike lokalne proizvodnje daleko vei u
odnosu na manja naselja. Uporabna keramika iz itarjeva se moe sresti u susjednim
naseljima, ali u veini sluajeva keramika u tim naseljima samo tipoloki nalikuje keramici iz
itarjeva.
Niz lokaliteta otkriven rekognosciranjima i iskopavanjima du antikih cesta juno od
Zagreba, a zapadno od itarjeva daje nam uvid u raznoliku uporabnu keramiku koja se
koristila u tim naseljima ili vilama. U odreenoj mjeri ta keramika nalikuje najvie na
keramiku koritenu u Andautoniji, ali opet ima svoja lokalna obiljeja.
Raznolikost uporabne keramike lokalne proizvodnje u Sisciji jo je vea i kao problematika
jo sloenija u odnosu na Andautoniju budui da se radi o koloniji, a u kasnoj antici i o
glavnom gradu Panonije Savije. Vanost i brojnost lonara koji su radili za vlastite potrebe ili
za trite u Sisciji te koliina lokalno proizvedene uporabne keramike je ono to u ovom
velikom gradu poziva na panju i govori o vanosti lokalne proizvodnje i lokalne distribucije.
249

Kao i u sluaju drugih naselja tako je i u Sisku prisutno vie vrsta uporabne keramike koja se
moe pronai iskljuivo samo u Sisku.
Topusko takoer predstavlja cjelinu za sebe. Keramika iz Topuskog, uporabnog karaktera,
pokazuje neke tipoloke slinosti s uporabnom keramikom Siscije i Andautonije, a s drugom
keramikom ne. Unato nekim zajednikim obiljejima, uporabna keramika iz Topuskog
drugaije je izrade i izraena od drugaije sirovine s drugaijim omjerom primjesa.
umberak pripada irem podruju koje su nastavali Latobici, koji su koliko su nam
istraivanja nekropola pokazala takoer imali keramiku karakteristinu za svoj kraj.
Keramika iz okolice Brdovca pokazuje zasebna mikroregionalna obiljeja to se tie
strukture, a neke slinosti s keramikom Andautonijskog prostora. Od etiri lokaliteta, Drenje i
Ladu pokazuju najvie slinosti, to ne iznenauje s obzirom na njihovu blizinu.
Keramika iz Kutinske Lipe i Osekova pokazuje velike slinosti kako strukturalne, tako i
tipoloke s podrujem grada Siska. Iako su udaljeniji nego npr. lokaliteti u okolici Brdovca, ta
keramika je gotovo identina. To se moe objasniti injenicom to je Sisak bio veliko sredite,
u kasnoj antici i glavni grad provincije i vjerojatno proizvodno sredite te je svojom veliinom
i snagom utjecaja mogao pokriti neto ire podruje s uporabnom keramikom nego to je to
sluaj s manjim naseljima.

Navedeni primjeri jasno ukazuju na lokalni karakter i lokalna obiljeja uporabne keramike
koritene u pojedinim naseljima. Upravo zbog toga je potreban temeljit, ali i individualan
pristup uporabnoj keramici lokalne proizvodnje, u smislu da je potrebno izraditi tipologiju
uporabne keramike svakog lokaliteta ali i to je izuzetno vano obraditi strukture i tehnologiju
izrade te keramike. Zbog svih lokalnih obiljeja uporabne keramike nemogue je donositi
generalne zakljuke o uporabnoj keramici lokalne proizvodnje svih naselja na hrvatskom
podruju rimske provincije Gornje Panonije. To je keramika, koja je s velikom vjerojatnou
moemo pretpostaviti, proizvedena u samim naseljima i u njima je koritena, a dio nje je,
ukoliko je proizvedena u nekoj veoj mjeri mogla biti distribuirana na oblinje trite odnosno
u susjedna naselja. Zbog razliitih okolnosti, kao to su razliita prapovijesna podloga s
vanom lonarskom tradicijom, razliita koliina rimskog utjecaja, utjecaji koji su mogli
dolaziti cestama i plovnim putovima, razliita sirovina, brojnost lonara koji nisu organizirani

251

u radionice ve djeluju kao pojedinci u svakom naselju, izraivana je i koritena uporabna

keramika onih oblika i strukturalnih obiljeja koji su lokalnog karaktera i koji se mogu sresti
samo u tom naselju i neposrednim susjednim naseljima, a razlikuje se od lokalno proizvedene
keramike onih udaljenijih naselja.

251

9. Popis literature

Barkczi L, 1980, History of Pannonia, u: The Archaeology of Roman Pannonia (ur.

Lengyel A. i Radan G. T. B.), Budimpeta, 85 124.
Baatz D, 1976 1977, Reibschale und Romanisierung, RCRF Acta 16-18, 147-158.
Bavdek A, 2005, Rimsko arno grobie Volarije pri irjah na Krasu, Arheoloki
Vestnik 56, Ljubljana, 235 262.
Bdoyere Guy de la B, 2000, Pottery in Roman Britain, Shire.
Beki L, 2006, Zatitna arheologija u okolici Varadina, Zagreb.

Beki et al. 2007, Zatitna arheologija na magistralnom plinovodu Pula Karlovac,

Zagreb.

Bjelajac L, 1995, Late Roman Glazed Pottery in Singidunum (Moesia I), Alba Regia
XXV, Szkesfehrvr, RCRF, Acta XXXIV, 33 - 37.

Bilkei I Solti J, 1976, Hauskeramik, AAAH XXVIII, 1-2, Budimpeta, 176 - 192.

Bir E, 1961, Gyr-Ndorvrosikora scszrkori srok, Archaeologiai rtesit 88/2,

1961, 240 - 248.

Br Sz, 2004, Savaria nyugati temetje (Das westliche grberfeld von Savaria),
Savaria 28, Szombathely, 63 - 134.

Brn et al. 1992, A balcai villagazdasg fpletnek pincje (Keller des

Hauptgebudes des Balcaer Gutshofes), Balcai kzlemnyek II, Veszprm, 7 218.

Bobovec A, 1986, Okeinec Sipiine, Ivani - Grad, u: 40 godina arheolokih

istraivanja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Zagreb, 117, 122.

Bobovec A, 2003, Arheoloka topografija podruja opina Popovaa i Velika Ludina,

Zbornik Moslavine V/VI, Kutina, 13 24.

Bobovec A, 2007, Kutinska Lipa, Kutina arheoloko nalazite iz rimskog razdoblja

(II. IV. st. n. e.), Zbornik Moslavine IX/X, Kutina, 151 164.

Bobovec A, 2008, Rimski kompleks Ciglenice u Osekovu, Kutina.

Bojanovski I, 1993, Neki problemi prometne infrastrukutre Brodskog Posavlja i

Slavonije u antici, Izdanja HAD-a 16, Zagreb, 59 70.

Bojovi D, 1977, Rimska keramika Singidunuma, Beograd.

253

Bnis , 1942, Die Kaiserzeitliche Keramik von Pannonien, Dissertationes

Pannonicae, ser. II. No. 20. Budapest.

Bnis von B, 1980, Pottery, u: The archaeology of Roman Pannonia Lengyel A and
Radan G:T. B (ur.), Budapest, Budimpeta, 357 - 380.

Bnis von B, 1991, Glasierte Keramik aus Tokod, AAAH, XLIII, 1 - 2, Budapest,
88 - 150.

Bnis von B, 1993 1994, Csszrkori telep Balatonalign, A Veszprm megyei

mzeumok kzlemnyei 19 20, Veszprm, 157 - 176.

Brukner O, 1971, Osnovne forme i tehnike rimsko provincijske keramike u Sirmiju,

Materijali VIII, Zenica, 31 - 46.

Brukner O, 1981, Rimska keramika u jugoslovenskom delu provincije Donje Panonije,

Beograd.

Brukner O, 1992, Keramika proizvodnja u: Gomolava rimski period, Novi Sad, 11

59.

Brukner O, 1995a, Domorodaka naselja u: Arheoloka istraivanja du auto puta

kroz Srem, Novi Sad, 91 - 136.

Brukner O, 1995b, Rimska naselja i vile rustike u: Arheoloka istraivanja du auto

puta kroz Srem, Novi Sad, 137 - 174.

Bugar A, 2000a, Ranija rimska keramika s lokaliteta Sv. Kri Sisak, Diplomski rad,
Sveuilite u Zagrebu, Zagreb.

Bugar A, 2000b, Temelji zidova rimske graevine iz 1. 2. st. keramika u: Pregled

zatitnih arheolokih istraivanja 1990. - 2000, Sisak, 39.

Cermanovi Kuzmanovi A, 2004, Tekija, Beograd.

Cool H. E. M. 2006, Eating and drinking in Roman Britain, Cambridge.

Cuomo di Caprio N, 1982, Ceramica rustica tradizionale in Puglia, Congedo ed.

Curle J, 1911, A Roman Post and its People, The Fort of Newstead In the Parish of
Melrose, Glasgow.

Cvjetianin T, 1995, Late Roman Glazed Pottery from the Iron Gate Region (Dacia
Ripenses), Alba Regia XXV, Szkesfehrvr, RCRF, Acta XXXIV, 27 32.

Cvjetianin T, 1996, Some Observations about Pottery Evidence from Diana, u:

Roman Limes on the Middle and Lower Danube, Beograd, 93 99.
253

Cvjetianin T, 2003, Basic Attributes of the Late Roman Glazed Pottery from Central
and Southern Serbia u: Die Archeologie und Geschichte der Region des Eisernen
Tores Zwischen 275 602 N. Chr., Bukuret, 93 108.

Cvjetianin T, 2006, Late Roman Glazed Pottery, Glazed Pottery from Moesia Prima,
Dacia Ripensis, Dacia Mediterranea and Dardania, Beograd.

Csermnyi V, 1977, Hauskeramik, AAAH, XXIX, 1-2, Budimpeta, 245 269.

Czirke O, 2004, Ks rmai srok Balcn Sptrmische Grber in Balca, Balcai

kzlemnyek VIII, Veszprm, 237 256.

Czysz W, Hartmann H. H, Kaiser H, Mackensen M, Ulbert G, 1981, Rmische

Keramik aus Bad Wimpfen, Stuttgart.

Dautova Ruevljan V, 2003, Kasnoantika nekropola kod Sviloa u Sremu, Novi

Sad.

Dautova Ruevljan V, Brukner O, 1992, Gomolava, Rimski period, Novi Sad.

Della Porta C, Sfredda N, 1996, La ceramica comune in: Bedriacum 1.2, Milano, 133
186.

Demo, , 1982, Rezultati arheolokih iskopavanja ranocarske nekropole u Kunovec

Bregu kraj Koprivnice, Podravski zbornik, Koprivnica, 279 327.

Demo , 1986a, Antiki period, Biljeke iz povijesti arheolokih istraivanja u

sjeverozapadnoj Hrvatskoj, u: 40 godina arheolokih istraivanja u sjeverozapadnoj
Hrvatskoj, Zagreb, 24 54.

Demo , 1986b, Kunovec breg, u: 40 godina arheolokih istraivanja u

sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Zagreb, 115, 118.

Dizdar M, 2005 (2006), Lokalitet: Virovitica Kikorija sjever, Hrvatski arheoloki

godinjak 2/2005, Zagreb, 86 89.

Dizdar M, 2006, Zatitna istraivanja naselja latenske kulture na nalazitu ViroviticaKikorija sjever, Annales Instituti Archaeologici II, Zagreb, 55 - 60.

Dizdar M, 2007, Naselje mlaeg eljeznog doba, Virovitica Kikorija sjever, u:

Zapadna virovitika obilaznica, Zatitna arheoloka istraivanja 2005./2006. godine,
(Saboli D. ur), Virovitica, 35 46.

Dombay J. 1957, Ksrmai temerk Baranyban (Sptrmische Friedhfe im komitat

Baranya), A Janos Pannonius Mzeum vknyve, Peuh, 181 330.

255

Domi Kuni A, 2003, Plinijeva geografija i etnografija Ilirika (s osobitim obzirom

na panonski dio ilirikog prostora), Doktorska disertacija, Sveuilite u Zagrebu,
Zagreb.

Drenje, Rezultati istraivanja 1980 1985, Brdovec, 1987.

Eke I, Horvth L, 2006, Late Roman cemeteries at Nagykanizsa, in: Archaeological

Investigations in Hungary 2005, Budimpeta, 73 86.

Ercegovi Pavlovi S, 1980, Les ncropoles romaines et mdievales de mavanska

Mitrovica, Sirmium XII, Beograd.

Fazekas F, 2007, Die rmische Siedlung bei Babarc, Komitat Baranya/Ungarn,

Passau.

Fiskovi I, 2001, Prilozi arheolokoj topografiji Peljekog kanala, Izdanja HAD-a

20/2001, Zagreb, 51 74.

Fitz J, 1989, Administration and army, u: The Archaeology of Roman Pannonia (ur.
Lengyel A. i Radan G. T. B.), Budimpeta, 125 140.

Fulir M, 1969, Topografska istraivanja rimskih cesta na varadinskom i

medjimurskom podruju (1960 1967), Rasprave SAZU, Dissertationes, Ljubljana,
363 431.

Flep F, 1984, Sopianae, The History of Pcz during the Roman era, and the Problem
of the Continuity of the Late Roman Population, Budapest.

Gabler D, 1973, Der Rmische Gutshof von Fertrkos - Golgota, AAAH XXV, 1
2, Budimpeta, 139 176.

Gabler, D, 1982, Aspects of the developement of Late Iron Age settlements in

Transdanubia into the Roman period (evidence based upon the excavations at Szakly
in Southern Hungary) u: Studies in the Iron Age of Hungary, BAR IS 144, 57 128.

Gabler D. Ottomnyi K, 1990, Ks rmai hzak Szaklyban (Late roman houses in

Szakly), Archaeologiai rtesit 117/2, Budimpeta, 161 188.

Gabler D, 1990 1990, The shaping of the life of the late La Tne Settlements in the
Roman period, Antaeus 19 20, Budapest, 51 72.

Gali M, Radman Livaja I, 2002, Zatitno istraivanje u Samoborskim Novakima

2000, godine, Vjesnik Arheolokog muzeja u Zagrebu, 3. ser. XXXV, Zagreb, 239
248.
255

Garnsey P, Seller R, 1987, The Roman Empire. Economy, Society and Culture,
Berkley and Los Angeles.

Giesler U, 1981, Die Kleinfunde u: Ad Pirrvm (Hruica), Sptrmische

Passbefestigung in den Julischen Alpen, Ulbert T (ur), Mnchener Beritre zur Vor .
und Frhgeschichte, 31, Mnchen, 163 - 246.

Gorenc M, Nemeth Ehrlich D, 1985, Pyrri Komin, antika nekropola, Arheoloki

pregled 24, Beograd, 103 104.

Gregl Z, 1980, O jednoj antikoj cesti u blizini Zagreba, Vjesnik muzealaca i

konzervatora Hrvatske XIX/1, Zagreb, 18 22.

Gregl Z, 1982, Urne s cilindrinim vratom ireg zagrebakog podruja, VAMZ, vol.
14, no 1, Zagreb, 57 63.

Gregl Z, 1984, Pokuaj rekonstrukcije antike cestovne mree na podruju Zagreba, u:

Iz starog i novog Zagreba VI, Zagreb, 7 14.

Gregl Z, 1986, Zagreb Dubrava, 40 godina arheolokih istraivanja u

sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Zagreb, 128 129.

Gregl Z, 1989, Rimskodobna nekropola Zagreb Stenjevec, Zagreb.

Gregl Z, 1990, Rimskodobna nekropola Velika Gorica Visoki brijeg, Opvscvla

archaeologica 14, Zagreb, 67 73.

Gregl Z, 1997, Rimske nekropole sjeverne Hrvatske, Arheoloki muzej Zagreb,

Zagreb.

Gregl Z, 2002, Antika u: umberak od prapovijesti do kasne antike, Zagreb, 82 91.

Gregl Z, 2003, Gornja Vas na umberku. Grob 36, Opvscvla arhcaeologica 27,
Zagreb, 469 479.

Gregl Z, 2007, Rimskodobna nekropola Gornja Vas na umberku, VAMZ 3. ser. Vol.
40, Zagreb, 221 331.

Gudea N, 1996, Porolissum, Cluj Napoca.

Hargis M. B, 2007, A mortarium at Cetamura del Chianti in context, magistarski rad,

The Florida State University.

Hilgers, W, 1969, Lateinische Gefssnamen, Dsseldorf.

Horvat J, 1990, Nauportus (Vrhnika), Ljubljana.

Horvat J, 1997, Sermin, Znanstveno raziskovalni center SAZU, Ljubljana.

257

Horvat et al., 2003, Poetovio, developement and topography, in: The Autonomous
Towns of Noricum and Pannonia, Pannonia I, Situla 41, Ljubljana, 153 189.

Hoti M, 1992, Sisak u antikim izvorima, Opvscvla archaeologica 16, Zagreb, 133
164.

Isteni, J. 1999, Poetovio, zahodna grobia I, Grobne celote iz Deelnega muzeja

Joanneuma v Gradcu, Ljubljana.

Isteni, J. 2000, Poetovio, zahodna grobia II, Grobne celote iz Deelnega muzeja
Joanneuma v Gradcu, Ljubljana.

Isteni J, Schenider G. 2000, Aegean cooking ware in the eastern Adriatic, RCRF Acta
36, 341 348.

Isteni J, 2001, Poetovio and neighbouring towns: pottery evidence, Archaeologia

Poetovionensis 2, Ptuj, 27 31.

Ivanievi V, Nikoli orevi S, 1997, Novi tragovi antikih fortifikacija u

Singidunumu, Singidunum I, Beograd, 71 - 146.

Jelini K, 2003, Rimska keramika iz Iloka, Prilozi Instituta za arheologiju 20, Zagreb,
79 - 88.

Jelini K, 2005 (2006), Lokalitet: Virovitica Kikorija jug, Hrvatski arheoloki

godinjak 2/2005, Zagreb, 83 86.

Jelini K, 2006, Zatitno arheoloko iskopavanje lokaliteta Virovitica - Kikorija jug,

AIA II, Zagreb, 61-66.

Jelini K, 2007, Virovitica Kikorija jug, u: Zapadna virovitika obilaznica,

Zatitna arheoloka istraivanja 2005./2006. godine, (ur. D. Saboli), Virovitica, 29
34.

Jeschek G, 2000, Die grautonige Keramik aus dem rmischen Vicus von Gleisdorf,
Wien.

Jurii M, 2000, Ancient Shipwrecks of the Adriatic, Maritime transport during the
first and second centuries AD, BAR International Series 828, Oxford.

Katavi V, 2000, Jarak bedema keramika, u: Pregled zatitnih arheolokih

istraivanja 1990.-2000, Sisak, 41.

Katavi V, 2001, Pregled rimskog materijala izvan jugozapadnog dijela bedema

antike Siscije, diplomski rad, Zagreb.
257

Kapitn G, 1980, Three terracotta braziers from the sea off Sicily, The International
Journal of Nautical Archaeology and Underwater Exploration),9.2, 127 -131.

Knez T. 1992, Novo Mesto II, keltsko - rimsko grobie Beletov vrt, Novo Mesto.

Knific T, 1979. Vranje pri Sevnici, Arheoloki Vestnik XXX, Ljubljana, 732 763.

Kordi A, 2000, Horreum keramika, u: Pregled zatitnih arheolokih istraivanja

1990.-2000, Sisak, 40.

Kordi A, 2001, Keramika 3. i 4. stoljea s lokaliteta Sv. Kri Sisak, diplomski rad,
Zagreb

Kocztur , 1974, Ausgrabungen im sdlichen Stadtviertel von Gorsium (Tc

Marggitelep), Alba Regia Annales Musei Stephani Regis XIII, 1972, Szkesfehrvr,
69 - 148.

Koevi R, Makjani R, 1986, Neki noviji arheoloki rezultati s podruja antike

Siscije, Izdanja HAD-a sv. 10, Zagreb, 119 135.

Koevi R, Makjani R, 1986/1987, Antiki tumuli kod Velike Gorice i nova

opaanja o Panonskoj radionici glazirane keramike, Prilozi Instituta za arheologiju 3 4, Zagreb, 25 70.

Krekovi E, 1998, Rmische Keramik aus Gerulata, Bratislava.

Kukuljevi Sakcinski I, 1873, Panonija Rimska, Rad JAZU XXIII, Zagreb, 86 157.

Kujundi Z, 1982, Poetovijske nekropole, Katalogi in monograffije 20, Narodni

muzej v Ljubljani, Ljubljana.

Loli T, Petrinec I, 2000, Lokalitet privatni poslovni prostor Autoposavina vlasnika D.

Vujia, Sisak Starevieva 37, u: Pregled zatitnih arheolokih istraivanja 1990.2000, Sisak, 42 44.

Loli T, 2003, Colonia Flavia Siscia, u: The Autonomous Towns of Noricum and
Pannonia, Pannonia I, Situla 41, Ljubljana, 131 152.

Lovenjak M, 2003, Municipium Flavium Latobicorum Neviodunum, u: The

Autonomous Towns of Noricum and Pannonia, Pannonia I, Situla 41, Ljubljana, 93
105.

Lovrenevi 1980, Rimske ceste i naselja u bilogorsko-podravskoj regiji I, Arheoloki

pregled 21, Beograd, 233 248.

Lovrenevi 1981, Rimske ceste i naselja u bilogorsko - podravskoj regiji II,

Arheoloki pregled 21, Beograd, 195 208.

259

Makjani R, 1990, Terra sigillata iz Oreca. Zbirka Vincek i Radijevac, Prilozi

Instituta za arheologiju u Zagrebu, Zagreb, 31 44.

Makjani R, Koevi R, 1995, Siscia, Pannonia Superior: Finds and Metalwork

Production, Terra Sigillata. BAR Int. Ser. 621, Oxford.

Makjani R, 1996, Sisak terra sigillata, iskopavanja 1990, Opvscvla archaeologica

20, Zagreb, 91 118.

Markovi Z, 1984, Prilog poznavanju kontinuiteta naseljavanja terena oko Delova,

Podravski zbornik, Koprivnica, 295 319.

Markovi Z, 1993, Nekoliko zanimljivih arheolokih nalaza iz Koprivnike Podravine,

GMSZH 16/1993, Krievci, 26 30.

Marti E, 1985, Rmischer Wachtturm auf dem Kalvarienhgel von Pilissznt,

Studia Comitatensia 17, Szentendre, 159 184.

Matijai R, 1986, Lateres Siscienses (ad CIL III 11378 11386), Vjesnih
Arheolokog muzeja u Zagrebu, 3. ser. XIX, Zagreb, 203 215.

Matthews K. D. 1969, Scutella, patella, patera, patina. A Study of Roman

Dinnerware.

Mayer A, 1935, Iasi, Vjesnik hrvatskoga arheolokog drutva, n.s. 16 (1-2), Zagreb,
69 82.

Medgyes M, 2002, Ks Rmai telep a ''Tokorcs kincs'' lelhekyn (Late Roman

settlement at the site of the Tokorcs coin hoard), Savaria 25/3 (2000 - 2001),
Szombathely, 99 - 132.

Mikl Curk I, 1973, Zapaanja o temni rimski kuhinjski loneni posodi v Sloveniji,
Arheoloki vestnik 24, Ljubljana, 883 900.

Mileti I, 2007, Struktura keramikoga materijala, Opvscvla archaeologica 31, Zagreb,

347 362.

Miloevi P, 1987, Naoruanje i oprema rimskog ratnika u doba osvajanja i

konosolidacije doline Save u: Poeci romanizacije u jugoistonom delu provincije
Panonije, Novi Sad, 11 25, 67 72.

Miloevi P, 1995, Rimska nekropola na izlaznici mitrovake petlje (26), u:

Arheoloka istraivanja du auto puta kroz Srem, Novi Sad, 195 218.

Mczy A, 1974, Pannonia and Upper Moesia, London.

259

Motykov K, Drda P, Rybov A, 1991, Some imports from the end of the Roman
period at the site of Zvist u: Archaeology in Bohemia 1986 1990, Prag, 56 63.

Mller R, 1971, A Zalalvi csszrkori tumulusok (Die Hgelgraber aus der

Kaiserzeit in Zalalv), Archaeologiai rtesit 98/1, 1971, 3 23.

Nemeth Ehrlich D, 1986. Komin Pyrri, Obavijesti HAD - a XV/I, Zagreb, 23.

Nemeth Ehrlich, D, 1986, Ludbreg Iovia Botivo, Ludbreg, u: 40 godina

arheolokih istraivanja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Zagreb, 118, 120 121.

Nemeth Ehrlich D, Kuan palj D, 2003, Municipium Andautonia, u: The

Autonomous Towns of Noricum and Pannonia, Pannonia I, Situla 41, Ljubljana, 107
129.

Nemeth Ehrlich D, Kuan palj D, 2007, Dvije tisue godine Andautonije, od

rimskog grada do arheolokog parka, Zagreb.

Nikoli orevi S 2000, Antika keramika Singidunuma, Singidunum II, Beograd,

11 - 244.

Nikoli orevi S 2002, Nalazi antike keramike sa prostora konaka kneginje

Ljubice, Singidunum III, Beograd, 221 236.

Orton C, Tyers P, Vince A, 1994, Pottery in archaeology, Cambridge University

Press.

Ottomnyi K, Sosztarits O, 1998, Sptrmischer Tpferofen im sdlichen Stadteil von

Savaria, Savaria 23/3, (1996 1997), Szombahtely, 145 216.

Ottomnyi K, 2004, A Budakalsz Luppa Csrdai rtorony ks Rmai kermija,

Studia Comitatensia 28, Szentendre, 269 - 295.

Ottomnyi K, 2005, Die Sptlatnezeitlich-Rmische Siedlung von Budars, AAAH 1

- 3, LVI, Budimpeta.

Oani I, 1998, Gradina Osjeenica antiko razdoblje, Opvscvla archaeologica 22,

Zagreb, 27 80.

Oani I, 2004a, Tipologija rimske keramike iz Vinkovaca, magistarski rad, Zagreb.

Oani I, 2004b, Olivijina cibalitanska kuharica, Vinkovci.

Oani I, 2008, Roman coarse pottery from Cibalae: a typology, RCRF Acta 40, 185 189.

Parovi Peikan M, 1971, Excavations of a Late Roman villa at Sirmium, Sirmium

II, Beograd, 34 36.

261

Parovi Peikan M. 1973, Excavations of a Late Roman Villa at Sirmium, Sirmium

III, Beograd, 22 - 26.

Peacock D. P. S, 1997, La ceramica romana tra archeologia ed etnografia (Pottery in

the Roman World, an ethnoarchaeological approach), Edipuglia, S. Spirito.

Petru S, Petru P, 1978, Neviodunum (Drnovo pri Krkem), Ljubljana.

Pea J. T, 2007, Roman Pottery, Cambridge University Press.

Petznek B, 1997 (1998), Rmerzeitliche Gebrauchskeramik aus Carnuntum, Teil 1,

Carnuntum Jahrbuch 1997, Wien, 168 319.

Pinterovi D, 1970, Slavonija kao dio rimske Panonije, Zbornik radova prvog
znanstvenog sabora Slavonije i Baranje, Osijek, 79 - 100.

Plesniar Gec Lj, 1972, Severno emonsko grobie, Katalogi in monografije 8,

Narodni muzej, Ljubljana.

Plesniar Gec Lj, 1977, Keramika emonskih nekropol, Mestni muzej, Ljubljana.

Plesniar Gec LJ, 2006, Emonski forum, Koper.

Poczy Sz. K, 1957, Keramik u: Intercisa, AAA 36, Budapest, 29 139.

Pollard R. J, 1988, The Roman Pottery of Kent, Kent Archaological Society.

Radman Livaja I, 2004, Militaria Sisciensia, Zagreb.

Rapani , 1972, Antiki brod s teretom keramike kod Vignja, Zbornik otoka Korule
2, Zagreb, 141 - 147.

Red F, 2003, Municipium Aelium Salla, u: The Autonomous Towns of Noricum and
Pannonia, Pannonia I, Situla 41, Ljubljana, 191 235.

Robinson H. S, 1959, Pottery of the Roman Period. The Athenian Agora vol 5, New
Jersey.

Rye O. S, 1988, Pottery Tecnology, Manuals on archaeology 4, Washington.

Sag K, 1960, Die Sptrmische Bevlkerung der Umgebung von Keszthely, Acta
Archaeologica Academiae Scientiarum Hungaricae XII, Budimpeta, 187 - 256.

Salaji S, 2002, Probna arheoloka iskopavanja u opini Voin, lokalitet ''Lenija'',

Glasnik slavonskih muzeja XXXVI, Naice, 70 - 73.

Salaji S. 2008, Oreac antiki Bolentio, Glasnik slavonskih muzeja 5, XXVIII,

Poega, 67 - 72.

261

Sanader M, 1995, Vilicus prilog poznavanju djelatnosti upravitelja imanja i dravnog

namjetenika, Opvscvla archaeologica 19, Zagreb, 97 109.

Sanader M, 2001, Antiki gradovi u Hrvatskoj, Zagreb.

Sanader M, 2008, Imago provinciarum, Zagreb.

Schrgendorfer A, 1942, Die rmerzeitliche Keramik der Ostalplndern, Brnn

Mnchen Wien.

Schejbal B. 2003a, Prilog rekonstrukciji rimskih komunikacija na jakom

municipalnom teritoriju, Izdanja HAD - a 21/2003, Zagreb, 95 - 120.

Schejbal B. 2003b, Nova razmatranja o Aquae Balissae i narodu Jaza. Pejza Vode
Etimologija Kultovi Mitologija, pitanja atribucije i kontinuiteta, Opvscvla
archaeologica 27, Zagreb, 393 416.

Schejbal B. 2004, Municipium Iasorum (Aquae Balissae), Situla 42, The Autonomous
towns of Noricum and pannonia, Pannonia II, Ljubljana, 99 129.

Slapak S, Apicije o kuvanju, Zagreb, 1989.

Soproni S, 1980a, Geography of Pannonia, u: The Archaeology of Roman Pannonia

(ur. Lengyel A. i Radan G. T. B.), Budimpeta, 57 64.

Soproni S, 1980b, Roads, u: The Archaeology of Roman Pannonia (ur. Lengyel A. i

Radan G. T. B.), Budimpeta, 207 218.

Strmnik Guli, M., 1993, Skrb za izroilo preteklosti, Ptujski arheoloki zbornik,
ob 100 - letnici muzeja in Muzejskega drutva, Ptuj, 481 - 504.

Spasi uri D, 2002, Viminacium the capital oft he Roman province o f Upper
Moesia, Poarevac.

Szab A, Fazekas F, Kfalvi Cs, 2007, Gebrauchskeramik u: Die Rmische Siedlung

bei Babarc, (ur. Fazekas F.), Leidorf, 117, T. 19. 147.

ari I. 1975, Antiko naselje u Petrijancu, Materijali XIII, Varadin, 49 62.

ari M. 1979-1980, Rimski grob u Topuskom, VAMZ XII-XIII, ser. 3, Zagreb, 125 150.

ael Kos M, 2003, Emona was in Italy not in Pannonia, Situla 41, The Autonomous
towns of Noricum and pannonia, Pannonia I, Ljubljana, 11 19.

imek M, 1994, Nova nalazita na podruju Zamlake, Glasnik muzeja sjeverozapadne

Hrvatske, Muzejski vjesnik 17, Zagreb, 13 - 18.

263

imi Kanaet Z. 1999, Komparativna analiza tehnologije protohistorijske i

ranorimske keramike na podruju sjeverne Hrvatske, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb.

imi Kanaet Z, 2003, Keramika u: M. Sanader: Tilurium I, Istraivanja 1997

2001, Zagreb, 109 188.

onje A, 1991, Putovi i komunikacije u prethistoriji i antici na podruju Poretine,

Pore.

Thomas E. B. 1955, Die Rmerzeitliche villa von Tc-Fvenypusta, AAAH VI 1 4,

Budimpeta, 79 152.

Thomas E. B. 1964, Rmische Villen in Pannonien, Budimpeta.

Tkalec T, Karavani S, iljeg B, Jelini K, 2007, Novootkrivena arheoloka

nalazita uz rjeicu Veliku kod mjesta Majur i Ladinec, Cris IX, Br 1/2007, Krievci,
5 25.

Tomii , 1979, Zatitna arheoloka istraivanja u Martinu na Muri, Muzejski

Vjesnik 2, Koprivnica, 40 43.

Tomii , 1986, Martin na Muri, akovec u: 40 godina arheolokih istraivanja u

sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Koprivnica, 120.

Tomii , 1975, O rimskim i ranosrednjovjekovnim arheolokim nalazima iz spilje

Vindije, Godinjak gradskog muzeja Varadina 5, Varadin, 25 45.

Tomii , 1982, Trnovak, Meimurje, antika nekropola pod tumulima, Arheoloki

pregled 23, Beograd, 101 105, T. XLVIII.

Tomii , 1986, Arheoloka slika antike u Meimurju, Meimurje 9, akovec, 183

218.

Tomovi M, 1984, Tekija, keramika sa utvrenja, Starinar XXXIII-XXXIV 19821983, Beograd, 346 - 350.

Topl J, 1981, The Southern Cemetery of Matrica (Szzhalombatta - Dunafred),

Budapest.

Topl J 1993, Roman Cemeteries of Aquincum, Pannonia. The Western Cemetery

(Bcsi Road) I. Budapest.

Tuek, I. 1993, Rimsko grobie na novi obvoznici ob Potrevi cesti v Ptuju, Ptujski
arheoloki zbornik, ob 100 - letnici muzeja in Muzejskega drutva Ptuj, 385 - 448.

Tyers P. A 1999, Roman Pottery in Britain, London New York.

263

Vii B, 1993, Zgodnjerimsko naselje pod Grajskim griem v Ljubljani. Gornji trg 15,
Arheoloki vestnik 44, Ljubljana, 153 - 201.

Vii B, 1994, Zgodnjerimsko naselje pod Grajskim griem v Ljubljani. Gornji trg 30,
Stari trg 17 in 32. Arheoloki vestnik 45, Ljubljana, 25 - 80.

Vii B, 2002, Zgodnjerimsko naselje pod Grajskim griem v Ljubljani. Gornji trg 3.
Arheoloki vestnik 53, Ljubljana, 193 - 221.

Vidoevi I, 2003, Rimska keramika s lokaliteta Starevieve ulice 37 u Sisku,

Godinjak Gradskog muzeja Sisak III-IV, Sisak, 11 - 74.

Viki B, 1971, Karakter rimske keramike june Panonije i problematika njene

tipologije i kronologije, Materijali VIII, Zenica, 91 - 110.

Viki B, Gorenc M, 1969, Prilog istraivanju antiknih naselja i putova u

sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Zagreb.

Viki Belani B, Gorenc M, 1958, Arheoloka istraivanja antiknog kupalita u

Varadinskim Toplicama od 1953. - 1955. godine, Vjesnik Arheolokog muzeja u
Zagrebu, 3. ser. vol. I, Zagreb, 76 - 102.

Viki Belani B, 1965, Neka obiljeja ranocarske keramike u Jugozapadnoj

Panoniji, Starinar 13/14, Beograd, 89 - 112.

Viki Belani B, 1967, Rimska keramika proizvodnja na podruju Save i Drave od

I IV st. s osobitim obzirom na proizvodnju glinenih svjetiljki, doktorska disertacija,
Sveuilite u Zagrebu, Zagreb.

Viki Belani B, 1968a, Keramika i njen udio u trgovinskom prometu june

Panonije u rimsko carsko doba, Arheoloki Vestnik 19, Ljubljana, 509 533.

Viki Belani B, 1968b, Istraivanja u Jalabetu kao prilog upoznavanju ivota u

zaleu dravskog limesa, Vjesnik Arheolokog muzeja u Zagrebu 3. ser. sv. III, Zagreb,
76 102.

Viki Belani B, 1970, Istraivanja u Vinkovcima 1966. god. VAMZ, ser. 3. sv. IV,
Zagreb, 159 - 188.

Viki Belani B, 1972. 1973 (1974), Prilog istraivanju antikog naseobinskog

kompleksa u V. Toplicama, VAMZ ser. 3, sv. VI - VII, Zagreb, 75 127.

Viki Belani B, 1975, Keramika grublje fakture u junoj Panoniji s osobitim

obzirom na urne i lonce, Arheoloki vestnik 26, Ljubljana, 25 - 45.

265

Viki Belani B, 1983. 1984, Sustavna istraivanja u Ludbregu od 1968. 1979.

god., Vjesnik arheolokog muzeja Zagreb 3. ser. XVI-XVII, Zagreb, 119 166.

Vitruvije, 1999, Deset knjiga o arhitekturi, (prijevod prof. dr. Matija Lopac).

Vrsalovi D, 1974, Istraivanja i zatita podmorskih arheolokih spomenika u SR

Hrvatskoj, Zagreb.

Wiewegh Z, 2001, Rimska keramika iz Siska s lokaliteta ''Kovnica'', istraivanja iz

godine 1985, Opvscvla Archaeologica 25, Zagreb, 89 - 149.

Wiewegh Z, 2003, Jugoistona nekropola Siscije, Sisak.

Wiewegh Z, 2004, Otkrie kule zapadnih zidina rimske Siscije, Arheoloki radovi i
rasprave 14, Zagreb, 121 140.

Willems S. 2005, Roman Pottery in the Tongeren reference colection: mortaria and
coarse wares, Brussel.

Zabehlicky Scheffenegger S. 1998, Magdalednsberg: Rapporti commerciali fra

Cisalpina e regione Transalpina, u: Optima via, Atti del convegno internazionale di
studi POSTUMIA, storia e archeologia di una grande strada romana alle radici
dell'Europa, G. Sena Chiesa E. A. Arslan (ur.), Cremona 13 15 giugno 1996,
Cremona, 283 292.

Zaninovi M, 1993, Classis Flavia Pannonica, Izdanja HAD-a 16, Zagreb, 53 58.

iek I. 2004, Katalog predmetov u: Rimljani, steklo, glina, kamen, Celje Maribor
Ptuj, 124 147.

265

10. Popis priloga

Table
Tabla

Tip posude

Lonci
T. 1 3.

L1

T. 4 10.

L2

T. 11 16.

L3

T. 17 20.

L4

T. 21.

L5

T. 22.

L 6, L 7, L 8

Poklopci
T. 23.

P1

T. 24 25.

P2

T. 26.

P3

T. 27.

Drke poklopaca

Tanjuri
T. 28 29.

T1

T. 30.

T2

Tarionici
T. 31.
Zdjele

Tr 1

267

T. 32 33

Z1

T. 34.

Z2

T. 35.

Z3

T. 36 37.

Z4

T. 38.

Varia

T. 39.

Tipoloko kronoloka tabela lonci

T. 40.

Tipoloko kronoloka tabela tanjuri i poklopci

T. 41.

Tipoloko kronoloka tabela zdjele i tarionici

T. 42.

Tipoloko kronoloka tabela Varia

Table
T. 43 50.

Lokalitet
Jalabet Bartolovec (villa rustica)

T. 51 59.

Ludbreg (Iovia/Botivo)

T. 60 66.

Petrijanec

(Aqua

T. 67 71.

Komin (Pyrri)

T. 72.

Gornji ehi

T. 73.
T. 74.
T. 75.

Mala Mlaka Ciglenica

Turopoljski lug
Mala Mlaka Stare

T. 76 85.

epkovica

T. 86 88

Okuje 3C

T. 89 105.

viva)

itarjevo (Andautonia)
267

T. 106 112.

Topusko

T. 113 132

Sisak (Siscia)

T. 113. 117.

Ante Starevia 40.

T. 118.

Euroagram

T. 119 120.

O 22. lipanj

T. 121 132.

itni magazin

T. 133 - 140

Drenje

T. 141

Ladu

T. 142

ibice

T. 143

Zadrugarsko

T. 144 151

Osekovo Ciglenice

T. 152 153

Kutinska LIpa

Karte
Karta 1. Tabula Peutingeriana (La Table de Peutinger, Paris, 1860, IV, 1, isjeak)

Karta 2. Isjeak karte - TIR Tabula Imperii Romani, (Tergeste), Roma, 1961, foglio L 33
7
Karta 3. Podruje sjeverozapadne Hrvatske (isjeak iz: Atlas Europe, Leksikografski zavod
Miroslav Krlea, Zagreb, 1997, 508 509).

Karta 4. Popis muzeja koji su omoguili uvid u keramiku (isjeak iz: Atlas Europe,
Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb, 1997, 508 509).

223

Karta 5. TIR foglio L 33 (isjeak). Lokaliteti iji je materijal pregledan.

224

Karta 6. TIR foglio L 33 (isjeak). Regije sa srodnim keramikim materijalom

232

TIR Tabula Imperii Romani, (Tergeste), Roma, 1961, foglio L 33.

269

Tabula Peutingeriana (La Table de Peutinger, Paris, 1860, IV, 1, isjeak)

Atlas Europe, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb, 1997, 508 509

Slike
Sadraj slike
Slika1. Ulomci posude raene rukom, L 1 tip, kat. br. 13.struktura 2.

Stranica
175

Slika 2. Obod s unutranje strane posude koji nije u potpunosti spojen s tijelom lonca, kat. br.
13, L1 tip,struktura 2.

176

Slika 3. kat. br. 8, L 3, ulomak lonca izraenog rukom, s otiscima prstiju na unutranjoj strani,
struktura 2.

176

Slika 4. Ulomak lonca izraenog rukom, kat. br. 8, L 3, struktura 2.

177

Slika 5. Grafiki prikaz struktura u postotcima.Odnosi se na strukture koje su zastupljene u

katalogu (Virovitica - Kikorija jug).

178

Slika 6. Grafiki prikaz zastupljenosti svih struktura s Virovitice - Kikorije jug po teini
(vrijednosti su izraene u gramima).

179

Slika 7. Grafiki prikaz struktura u postotcima.Odnosi se na strukture koje su zastupljene u

katalogu (Oreac).

181

Slika 8a. Grafiki prikaz zastupljenosti tipova posuda Virovitice - Kikorije jug.

182

Slika 8b. Grafiki prikaz zastupljenosti tipova posuda iz Oreca.

182

Slika 9. Vanjska stijenka strukture VKJ 1.

183

Slika 10. Unutarnja stijenka strukture VKJ 1.

183

Slika 11. Presjek strukture VKJ 1.

183

Slika 12. Vanjska stijenka strukture VKJ 2.

184

Slika 13. Unutarnja stijenka strukture VKJ 2

184
269

Slika 14. Presjek keramike strukture VKJ 2.

184

Slika 15. Unutranja stijenka strukture VKJ 3.

185

Slika 16. Vanjska stijenka strukture VKJ 3.

185

Slika 17. Presjek strukture VKJ 3.

185

Slika 18. Vanjska stijenka strukture VKJ 4.

186

Slika 19. Unutranja stijenka strukture VKJ 4.

186

Slika 20. Presjek stijenke strukture VKJ 4.

186

Slika 21. Vanjska stijenka strukture VKJ 5.

187

Slika 22. Unutranja stijenka strukture VKJ 5.

187

Slika 23. Presjek strukture VKJ 5.

187

Slika 24. Unutranja stijenka strukture VKJ 6.

188

Slika 25. Vanjska stijenka strukture VKJ 6.

188

Slika 26. Presjek strukture VKJ 6.

188

Slika 27. Vanjska stijenka strukture VKJ 7.

189

Slika 28. Unutranja stijenka strukture VKJ 7.

189

Slika 29. Presjek strukture VKJ 7.

189

Slika 30. Vanjska stijenka strukture VKJ 8.

190

Slika 31. Unutarnja stijenka strukture VKJ 8.

190

Slika 32. Presjek strukture VKJ 8.

190

Slika 33. Vanjska stijenka strukture VKJ 9.

191

Slika 34. Unutarnja stijenka strukture VKJ 9.

191

Slika 35. Presjek strukture VKJ 9.

191

271

Slika 36. Vanjska stijenka strukture VKJ 10.

192

Slika 37. Unutranja stijenka strukture VKJ 10.

192

Slika 38. Presjek strukture VKJ 10.

192

Slika 39. Vanjska stijenka strukture VKJ 11.

193

Slika 40. Unutarnja stijenka strukture VKJ 11.

193

Slika 41. Presjek strukture VKJ 11.

193

Slika 42. Vanjska stijenka strukture VKJ 12.

194

Slika 43. Unutranja stijenka strukture VKJ 12.

194

Slika 44. Presjek strukture VKJ 12.

194

Slika 45. Vanjska stijenka strukture VKJ 13.

195

Slika 46. Unutarnja stijenka strukture VKJ 13.

195

Slika 47. Presjek strukture VKJ 13.

195

Slika 48. Vanjska stijenka strukture VKJ 14.

196

Slika 49. Unutranja stijenka strukture VKJ 14.

196

Slika 50. Presjek strukture VKJ 14.

196

Slika 51. Vanjska stijenka strukture VKJ 15.

197

Slika 52. Vanjska stijenka strukture VKJ 15.

197

Slika 53. Presjek strukture VKJ 15.

197

Slika 54. Unutranja stijenka strukture VKJ 16.

198

Slika 55. Vanjska stijenka strukture VKJ 16.

198

Slika 56. Presjek strukture VKJ 16.

198

Slika 57. Vanjska stijenka strukture VKJ 17.

199
271

Slika 58. Unutranja stijenka strukture VKJ 17.

199

Slika 59. Presjek strukture VKJ 17.

199

Slika 60. Vanjska stijenka strukture VKJ 18.

200

Slika 61. Unutranja stijenka strukture VKJ 18.

200

Slika 62. Presjek strukture VKJ 18.

200

Slika 63. Vanjska stijenka strukture VKJ 19.

201

Slika 64. Unutranja stijenka strukture VKJ 19.

201

Slika 65. Presjek strukture VKJ 19.

201

Slika 66. Vanjska stijenka strukture VKJ 20.

202

Slika 67. Unutranja stijenka strukture VKJ 20.

202

Slika 68. Presjek strukture VKJ 20.

202

Slika 69. Vanjska stijenka strukture VKJ 21.

203

Slika 70. Unutranja stijenka strukture VKJ 21.

203

Slika 71. Presjek strukture VKJ 21.

203

Slika 72. Vanjska stijenka strukture VKJ 22.

204

Slika 73. Unutarnji stijenka strukture VKJ 22.

204

Slika 74. Presjek strukture VKJ 22.

204

Slika 75. Vanjska stijenka strukture VKJ 23.

205

Slika 76. Unutarnja stijenka strukture VKJ 23.

205

Slika 77. Presjek strukture VKJ 23.

205

Slika 78. Vanjska stijenka strukture VKJ 24.

206

Slika 79. Unutranja stijenka strukture VKJ 24.

206

273

Slika 80. Presjek strukture VKJ 24.

206

Slika 81. Vanjska stijenka strukture VKJ 25.

207

Slika 82. Unutarnja stijenka strukture VKJ 25.

207

Slika 83. Presjek strukture VKJ 25.

207

Slika 84. Vanjska stijenka strukture VKJ 26.

208

Slika 85. Unutranja stijenka strukture VKJ 26.

208

Slika 86. Presjek strukture VKJ 26.

208

Slika 87. Unutarnja stijenka strukture VKJ 27.

209

Slika 88. Vanjska stijenka strukture VKJ 27.

209

Slika 89. Presjek strukture VKJ 27.

209

Slika 90. Vanjska stijenka strukture VKJ 28.

210

Slika 91. Unutarnja stijenka strukture VKJ 28.

210

Slika 92. Presjek strukture VKJ 28.

210

Slika 93. Vanjska stijenka strukture VKJ 29.

211

Slika 94. Unutarnja stijenka strukture VKJ 29.

211

Slika 95. Presjek strukture VKJ 29.

211

Slika 96. Vanjska stijenka strukture O 1

214

Slika 97. Unutarnja stijenka strukture O 1

214

Slika 98. presjek strukture O 1

214

Slika 99. Vanjska stijenka strukture O 2

215

Slika 100. Unutarnja stijenka strukture O 2

215

Slika 101. Unutarnja stijenka strukture O 2

215
273

Slika 102. Vanjska stijenka strukture O 3

216

Slika 103. Unutranja stijenka strukture O 3

216

Slika 104. Presjek strukture O 3

216

Slika 105. Vanjska struktura stijenke O 4

217

Slika 106. Unutranja struktura stijenke O 4

217

Slika 107. Presjek strukture O 4

217

Slika 108. Vanjska stijenka strukture O 5

218

Slika 109. Unutranja stijenka strukture O 5

218

Slika 110. Presjek strukture O 5

218

Slika 111. Vanjska stijenka strukture O 6

219

Slika 112. Unutranja stijenka strukture O 6

219

Slika 113. Presjek strukture O 6

219

Slika 114. Unutranja stijenka strukture O 7

220

Slika 115. Vanjska stijenka strukture O 7

220

Slika 116. Presjek strukture O 7

220

275

11. Saetak i kljune rijei

Kljune rijei: uporabna keramika, lokalna proizvodnja, Pannonia Superior, Sjeverozapadna
Hrvatska, rimska antika
Prilikom arheolokih iskopavanja i rekognosciranja keramika ini najvei dio pronaenih
predmeta. Rimska keramika je raznovrsna, to zahtijeva poseban znanstveni pristup, budui
da je svaka vrsta rimske keramike imala odreenu ulogu u svakodnevnici te ju kao takvu treba
i promatrati. to se tie keramikih nalaza, prevladavaju nalazi keramike koja se svakodnevno
koristila za pripremanje, kuhanje, serviranje i uvanje hrane, a nazivamo je uporabnom
keramikom. Obradom keramike za potrebe ovog rada i uvidom u grau brojnih lokaliteta
Gornje Panonije uoava se kako se uporabna keramika lokalne proizvodnje razlikuje od
lokaliteta do lokaliteta, a to su lokaliteti udaljeniji, to su razlike u ovoj vrsti keramike vee.
Raznolikost uporabne keramike moe biti strukturalne, tipoloke i tehnoloke prirode. Razlike
u strukturi uvjetovane su prije svega raspoloivom sirovinom. Na oblik posude utjecali su
razni uvjeti, drugaiji na svakom lokalitetu i prisutni u razliitim omjerima. To su
prapovijesne lonarske tradicije, infrastruktura i jaina rimskog utjecaja. Za uporabnu
keramiku lokalne proizvodnje vano je to to je ona uglavnom raena rukom i to je
uglavnom peena u jednostavnim peima ili je jo ee peena na otvorenoj vatri. Kako se na
ovaj nain moe izraditi manja koliina keramike, namee se zakljuak kako je bilo vie
lonara koji su izraivali keramiku za potrebe svog domainstva ili neto vie, a taj su viak
prodavali na trnici ili na sajmovima, u svom ili oblinjem naselju. Manja koliina ovako
proizvedene keramike podrazumijeva i malu distribuciju to potvruju nalazi keramike.
Keramika pronaena u jednom naselju, moe se pronai samo u tom naselju ili u onim
susjednim naseljima. Otvoreno ostaje pitanje tonog mjesta izrade uporabne keramike lokalne
proizvodnje. Mislim da je opravdana pretpostavka kako se ovakva keramika proizvodila u
samom naselju i njegovoj neposrednoj okolici gdje je pronaena. To se pogotovo odnosi na
onu vrstu uporabne keramike koja je na odreenom lokalitetu pronaena u najveem postotku,
a nema je ili je u vrlo maloj mjeri prisutna na susjednim lokalitetima dok je na onim
udaljenim u potpunosti odsutna. Pregledani keramiki materijal jasno ukazuje na lokalni
karakter i lokalna obiljeja uporabne keramike koritene u pojedinim naseljima. Upravo zbog
toga je potreban temeljit i individualan pristup uporabnoj keramici lokalne proizvodnje, u
smislu da je potrebno izraditi tipologiju uporabne keramike svakog lokaliteta i to je izuzetno
275

vano obraditi strukture i tehnologiju izrade te keramike jer se samo analizom strukture moe
uvidjeti potpuna raznolikost lokalno izraene uporabne keramike izmeu razliitih naselja.
Zbog svih tih lokalnih obiljeja uporabne keramike nemogue je donositi generalne zakljuke
o uporabnoj keramici lokalne proizvodnje svih naselja na hrvatskom podruju rimske
provincije Gornje Panonije ako govorimo o njenoj tipologiji i izradi. U odreenom naselju
izraivana je keramika odreenog tipa, od strukture odreene lokalnom sirovinom i izraene
rukama lokalnog lonara. Takva keramika nalazi se u tom naselju, a ponekad i u susjednim
naseljima. U onim udaljenim takve keramike nema. Svako naselje, pored toga uvijek ima i
onu uporabnu keramiku koja barem strukturalno nije zastupljena na nijednom drugom
lokalitetu. Rasprostranjenost odreene vrste uporabne keramike iako lokalnog karaktera je
razliita i u tom smislu ne treba unaprijed postavljati otre granice ve je potrebno promatrati
svako naselje s njegovom uporabnom keramikom lokalne proizvodnje kao problem za sebe.

277

12. Riassunto e parole chiave

Parole chiave: ceramica comune, produzione locale, Pannonia Superior, Croazia

nordoccidentale, antichit romana
La maggior parte dei reperti trovati durante gli scavi e le ricognizioni archeologiche
rappresentata dalla ceramica. La variet della ceramica romana richiede un approccio
scientifico particolare, perch ogni tipo di ceramica romana aveva un ruolo speciale nella vita
quotidiana, e cosi deve essere studiata. Riguardo alla ceramica, prevalgono quei reperti usati
quotidianamente per preparare, cuocere, servire e conservare il cibo, e perci viene chiamata
ceramica comune. Studiando la ceramica per le esigenze di questa tesi, si potuto osservare
che la ceramica comune di produzione locale diversa da sito a sito archeologico, e che mano
a mano aumenta la lontananza fra i siti, le differenze fra questi tipi di ceramica sono pi
grandi. La diversit della ceramica comune pu essere di natura strutturale, tipologica e
tecnologica. Le differenze di struttura dipendono innanzi tutto dalla materia prima. Sulla
forma del vaso hanno influsso le condizioni varie, diverse in ogni sito e presenti in
proporzioni differenti. Si tratta delle tradizioni preistoriche del pentolaio, dellinfrastruttura e
della potenza dellinflusso romano. Per la ceramica comune di produzione locale importante
il fatto che essa sia stata prodotta per la maggior parte a mano, sia stata cotta nelle fornaci
semplici o pi spesso a fuoco aperto. In questo modo possibile produrre solo una quantit
ridotta di ceramica e perci si giunge alla conclusione che esistessero numerosi pentolai che
producevano vasi esclusivamente per i bisogni della propria casa, o solo poco di pi, e proprio
questavanzo di produzione veniva messo in vendita sul mercato o sulle fiere, nel loro
villaggio o in uno vicino. Una minore quantit di ceramica di questo tipo, sottintende una
distribuzione minore, tutto ci, confermato dai reperti ceramici. La ceramica trovata in un
paese si pu trovare soltanto in quel paese o nei paesi vicini. Rimane senza risposta la
domanda sul posto esatto della produzione di ceramica comune di produzione locale. Penso
che sia fondata la presunzione che la ceramica di questo tipo sia stata prodotta nel paese
stesso o nelle vicinanze immediate del luogo del ritrovamento. Questa presunzione vale
specialmente per quel tipo di ceramica che stata trovata in maggioranza in un sito e che non
stata trovata, o solo in piccole quantit, nei siti vicini, e nelle localit lontane addirittura
completamente assente. Il materiale ceramico studiato, presenta chiaramente un carattere
277

locale e caratteristiche locali di ceramica comune usata in certi paesi. Questa la ragione per
la quale sembra necessario un approccio radicale e individuale alla ceramica comune di
produzione locale, nel senso che necessario individuare una tipologia di ceramica comune in
ogni localit e anzi studiare strutture e tecnologia della produzione di questa ceramica, perch
soltanto con le analisi della struttura si possono capire le complete diversit della ceramica
comune prodotta localmente in paesi diversi. A causa di tutte le caratteristiche locali della
ceramica comune non possibile trarre conclusioni generali sulla ceramica comune di
produzione locale nel territorio croato della provincia romana della Pannonia Superior, se si
parli della sua tipologia e produzione. In un paese si produceva ceramica di un certo tipo, di
struttura determinata dalla materia prima locale, creata dalle mani del vasaio locale. Questo
tipo di ceramica si trova in quel paese, e qualche volta nei paesi vicini. In quelli lontani non si
trova. In ogni paese, accanto a questa, si pu trovare anche quella ceramica comune che
almeno strutturalmente non si trova in nessun altro paese. La distribuzione di un certo tipo di
ceramica comune, anche se di carattere locale, sempre diversa e perci non si devono
mettere dei limiti fermi, ma si deve studiare ogni paese con la propria ceramica comune,
prodotta localmente, come un fattore a se stante.

279

13. ivotopis

Roena sam 13. lipnja 1977. godine u Splitu, a odrasla sam u Postirima na otoku Brau gdje
sam zavrila osnovnu kolu. Nakon srednje kole, 1995. upisala sam studij arheologije i
talijanskog jezika i knjievnosti na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu, a
diplomirala sam 07. prosinca 2001. g. na temi ''Lokalitet Bunje na otoku Brau'', kod
mentorice dr. Mirje Jarak.
Sudjelovala sam na vie arheolokih istraivanja s Institutom za arheologiju kao student, a na
nekima kao i voditelj istraivanja (Zvonimirovo, Ilok, Vrbovec, Ivanec, Mala renjevica,
Martin breg, Voin, Kaptol, Rudina, Torec Ledine, Torec Blaevo polje, Margean,
Katelina - Kampor, Sv. Damjan na Rabu, Glavina kraj Vrbnika na Krku, Korintija, ilo, Sv.
Juraj - Caska. Koljun, Sv. Juraj - Pag, Prizna, Suhopolje Klikovac, Oreac,Virovitica Kikorija jug) Zatim tu su bila iskopavanja s Filozofskim fakultetom Sveuilita u Zagrebu
na Gardunu, sa Centrom za kulturu Vela Luka u Veloj pilji, u Starom Gradu na Hvaru s
Konzervatorima iz Splita, u Osijeku na poloaju Filipovica s Muzejom Slavonije.
Od 1. rujna 2004. radim kao struni suradnik - dokumentarist na Institutu za arheologiju u
Zagrebu. 18. 11. 2005. stekla sam titulu magistra znanosti obranom magistarskog rada
Topografija rustinih vila na otoku Brau, pod mentorstvom dr. sc. Roberta Matijaia.

279

14. Sadraj:

1. Uvod

1.1. Osvrt na povijesna zbivanja

1.2. Zemljopisno prirodne cjeline i prometnice

2. Uporabna keramika lokalne proizvodnje: definicija, problem proizvodnje i rasprostiranja te

vrste keramike

10

3. Tipologija oblika uporabne keramike lokalne proizvodnje na primjeru lokaliteta Virovitica

- Kikorija jug i Oreac

24

3.1. Uvod

24

3.2. Lonci

27

3.3. Poklopci

38

3.4. Tanjuri

43

3.5. Tarionici

48

3.6. Zdjele

54

3.7. Varia

59

4. Katalog

64

4.1. Katalog nalaza s lokaliteta Virovitica - Kikorija jug

65

4.2. Katalog nalaza iz Oreca

138

5. Strukture keramikog materijala s lokaliteta Virovitica - jug i Oreac

174

5.1. Opis struktura keramike s lokaliteta Virovitica - Kikorija jug

183

5.2. Opis struktura keramike s lokaliteta Oreac

214

6. Usporedba uporabne keramike lokalne proizvodnje

222

281

7. Pregled citirane literature za pojedine tipove posuda

235

8. Zakljuak

247

9. Popis literature

252

10. Popis priloga

266

11. Saetak i kljune rijei

275

12. Riassunto e parole chiavi

277

13. ivotopis

279

14. Sadraj

280 281

281

T. 1.

Tip L 1
Virovitica Kikorija jug

T. 2.

Tip L 1
Virovitica Kikorija jug

T . 3.

Tip L 1
Oreac

T. 4.

Tip L 2
Virovitica Kikorija jug

T. 5.

Tip L 2
Virovitica Kikorija jug

T. 6.

Tip L 2
Virovitica Kikorija jug

T. 7.

Tip L 2
Virovitica Kikorija jug

T. 8.

Tip L 2
Oreac

T. 9.

Tip L 2
Oreac

T. 10.

Tip L 2
Oreac

T. 11.

Tip L 3
Virovitica Kikorija jug

T. 12.

Tip L 3
Virovitica Kikorija jug

T. 13.

Tip L 3
Virovitica Kikorija jug

T. 14.

Tip L 3
Oreac

T. 15.

Tip L 3
Oreac

T. 16.

Tip L 3
Oreac

T. 17.

Tip L 4
Virovitica Kikorija jug

T. 18.

Tip L 4
Virovitica Kikorija jug

T. 19.

Tip L 4
Virovitica Kikorija jug

T. 20.

Tip L 4
Oreac

T. 21.

Tip L 5
Virovitica Kikorija jug (018, 019, 095); Oreac (166)

T. 22. Tip L 6 (099); L 7 (082); L 8 (025)

Virovitica Kikorija jug

T. 23.

Tip P 1
Virovitica Kikorija jug

T. 24.

Tip P 2
Virovitica Kikorija jug

T. 25.

Tip P 2
Oreac

T. 26.

Tip P 3
Virovitica Kikorija jug (034, 071, 093), Oreac (169)

T. 27.

Drke na poklopcima
Virovitica Kikorija jug

T. 28.

Tip T 1
Virovitica Kikorija jug

T. 29.

Tip T 1
Oreac

T. 30.

Tip T 2
Virovitica Kikorija jug (005, 026, 083, 002, 080); Oreac (116)

T. 31.

Tip Tr 1 (061); Tr 2 (060); Tr 3(032) - Virovitica Kikorija jug

Tip Tr 3 (156) - Oreac
dno tarionika (021) Virovitica Kikorija jug

T. 32.

Tip Z 1
Virovitica Kikorija jug

T. 33.

Tip Z 1
Virovitica Kikorija jug (108, 103)
Oreac (115, 126)

T. 34.

Tip Z 2
Virovitica Kikorija jug (086, 014, 058)
Oreac (157)

T. 35.

Tip Z 3
Virovitica Kikorija jug (032, 052)

T. 36.

Tip Z 4
Virovitica Kikorija jug

T. 37.

Tip Z 4
Oreac

T. 38.

Varia
Virovitica Kikorija jug

T. 39. Tipoloko kronoloka tabela: lonci

T. 40. Tipoloko kronoloka tabela: tanjuri i poklopci

T. 41. Tipoloko kronoloka tabela: zdjele i tarionici

T. 42. Tipoloko kronoloka tabela: Varia

1.

2.

3.

T. 43. Jalabet - Bartolovec

1.

2.

3.

T. 44. Jalabet - Bartolovec

1.

2.

3.

T. 45. Jalabet - Bartolovec

1.

T. 46. Jalabet - Bartolovec

1.

2.

T. 47. Jalabet - Bartolovec

1.

2.

T. 48. Jalabet - Bartolovec

1.

2.

T. 49. Jalabet - Bartolovec

1.

2.

T. 50. Jalabet - Bartolovec

1.

2.

T. 51. Jalabet - Bartolovec

1.

2.

3.

T. 52. Ludbreg Iovia / Botivo

1.

2.

3.

T. 53. Ludbreg Iovia / Botivo

1.

2.

3.

T. 54. Ludbreg Iovia / Botivo

1.

2.

3.

T. 55. Ludbreg Iovia / Botivo

1.

2.

3.

T. 56. Ludbreg Iovia / Botivo

1.

2.

3.

T. 57. Ludbreg Iovia / Botivo

1.

T. 58. Ludbreg Iovia / Botivo

1.

2.

3.

T. 59. Ludbreg Iovia / Botivo

1.

2.

3.

4.

5.
T. 60. Petrijanec Aqua viva

1.

2.

3.

4.

5.
T. 61. Petrijanec Aqua viva

1.

2.

3.

T. 62. Petrijanec Aqua viva

1.

2.

3.

4.

5.

T. 63. Petrijanec Aqua viva

1.

2.

3.

4.

T. 64. Petrijanec Aqua viva

5.

6.

8.

T. 65. Petrijanec Aqua viva

7.

9.

1.

3.

T. 66. Petrijanec Aqua viva

2.

1.

2.

3.

4.

T. 67. Komin - Pyrri

1.

2.

T. 68. Komin - Pyrri

1.

2.

3.

4.

5.
T. 69. Komin - Pyrri

1.

2.

3.

4.

T. 70. Komin - Pyrri

1.

2.

3.

4.

T. 71. Komin - Pyrri

1.

2.

3.

T. 72. Gornji ehi

1.

T. 73. Mala Mlaka Ciglenica

1.

2.

3.

T. 74. Turopoljski lug

1.

2.

3.

4.

T. 75. Mala Mlaka - Stare

1.

2.

3.

4.

T. 76. epkovica

1.

2.

3.

4.

5.

T. 77. epkovica

1.

2.

3.

4.

T. 78. epkovica

1.

2.

3.

4.

T. 79. epkovica

1.

2.

3.

4.

T. 80. epkovica

1.

2.

3.

4.

T. 81. epkovica

1.

2.

3.

4.
T. 82. epkovica

1.

2.

3.

4.

T. 83. epkovica

1.

2.

3.

4.

T. 84. epkovica

1.

2.

3.

T. 85. epkovica

1.

2.

3.

4.

T. 86. Okuje 3C bunar

1.

2.

3.

4.

T. 87. Okuje 3C bunar

1.

2.

T. 88. Okuje 3C bunar

1.

2.

T. 89. itarjevo - Andautonia

1.

2.

T. 90. itarjevo - Andautonia

1.

2.

T.91. itarjevo - Andautonia

1.

2.

3.

T. 92. itarjevo - Andautonia

1.

2.

3.

T. 93. itarjevo - Andautonia

1.

T. 94. itarjevo - Andautonia

1.

2.

3.

T. 95. itarjevo - Andautonia

1.

2.

3.

4.

T. 96. itarjevo - Andautonia

1.

2.

3.

4.

T. 97. itarjevo - Andautonia

1.

2.

T. 98. itarjevo - Andautonia

1.

2.

3.

T. 99. itarjevo - Andautonia

1.

2.

3.

4.

T. 100. itarjevo - Andautonia

1.

2.

T. 101. itarjevo - Andautonia

1.

2.

3.

T. 102. itarjevo - Andautonia

1.

2.

3.

T. 103. itarjevo - Andautonia

1.

2.

3.

T. 104. itarjevo - Andautonia

1.

2.

3.

4.

T. 105. itarjevo - Andautonia

6.

1.

2.

3.

4.

T. 106. Topusko

1.

2.

3.

4.

T. 107. Topusko

1.

2.

3.

4.

T. 108. Topusko

1.

2.

3.

4.
T. 109. Topusko

1.

2.

3.

4.

5.
T. 110. Topusko

1.

2.

3.

T. 111. Topusko

1.

2.

T. 112. Topusko

1.

2.

3.

4.

5.

T. 113. Sisak Ante Starevia 40 - Siscia

1.

2.

3.

4.
T. 114. Sisak Ante Starevia 40 - Siscia

1.

2.

3.

4.

T. 115. Sisak Ante Starevia 40 - Siscia

1.

2.

3.

4.

T. 116. Sisak Ante Starevia 40 - Siscia

1.

2.

3.

4.

T. 117. Sisak Ante Starevia 40 - Siscia

1.

2.

3.

4.

5.

T. 118. Sisak - Euroagram

1.

2.

3.

4.

T. 119. Sisak Osnovna kola 22. lipanj - Siscia

1.

2.

T. 120. Sisak Osnovna kola 22. lipanj - Siscia

1.

2.

3.

4.

T. 121. Sisak itni magazin - Siscia

1.

2.

3.

4.

T. 122. Sisak itni magazin - Siscia

1.

2.

3.

T. 123. Sisak itni magazin - Siscia

1.

2.

3.

T. 124. Sisak itni magazin - Siscia

1.

2.

3.

4.

T. 125. Sisak itni magazin - Siscia

1.

2.

3.

4.

T. 126. Sisak itni magazin - Siscia

1.

2.

3.

4.

T. 127. Sisak itni magazin - Siscia

1.

2.

3.

4.

T. 128. Sisak itni magazin - Siscia

1.

2.

3.

4.

T. 129. Sisak itni magazin - Siscia

1.

2.

3.

4.

T. 130. Sisak itni magazin - Siscia

1.

2.

3.

4.

T. 131. Sisak itni magazin - Siscia

5.

1.

2.

3.

4.

5.
T. 132. Sisak itni magazin - Siscia

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

11.

T. 133.

Drenje

10.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

T. 134.

Drenje

12.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

9.

T. 135.

Drenje

8.

10.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

T. 136.

Drenje

1.

2.

3.

4.

5.

6.

T. 137.

Drenje

1.

2.

3.

4.

5.

6.

T. 138.

Drenje

1.

2.

3.

4.

5.

7.

T. 139. Drenje

6.

8.

1.

2.

3.

T. 140. Drenje

1.

2.

3.

4.

5.
T. 141.

Ladu

6.

1.

2.

3.

4.

5.

T. 142.

ibice

6.

1.

2.

3.

T. 143. Zadrugarsko

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

T. 144.

Osekovo - Ciglenice

10.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

T. 145.

Osekovo - Ciglenice

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

T. 146.

Osekovo - Ciglenice

8.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

T. 147.

Osekovo - Ciglenice

9.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

T. 148.

Osekovo - Ciglenice

1.

2.

3.

4.

5.

6.

T. 149.

Osekovo - Ciglenice

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

T. 150.

Osekovo - Ciglenice

1.

2.

3.

4.

5.

T. 151.

Osekovo - Ciglenice

6.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

8.

T. 152.

Kutinska Lipa

7.

1.

2.

T. 153.

Kutinska Lipa