Leksik

Raslojenost leksika:
a) vremenska
b) prostorna (podruna)
c) funkcionalna

Vremenska raslojenost jezika

s obzirom na uestalost uporabe rijei u pojedinom razdoblju, postoji aktivni i
pasivni leksik (rjenik)
1. pasivni leksik:
ine ga rijei koje su rijetke u uporabi ili se vive ne koriste
a) HISTORIZMI rijei koje nisu u estoj uporabi jer su se izmijenile
drutveno povijesne okolnosti
npr. ban, kralj, kmet, feudalac, kmetstvo, feudalizam, mjesna
zajednica
b) ARHAIZMI ili ZASTARJELICE zastarjele rijei koje se vie ne koriste
npr. izrazni arhaizmi rijei kojima je zastario izraz (lisje lie)
c) SADRAJNI ARHAIZMI rijei kojima je zastario prijanji sadraj
npr. vra lijenik
d) TVORBENI ARHAIZMI rijei kojima je zastarjela tvorbena sastavnica
npr. davac, primac davalac, primalac
2. aktivni leksik:
ine ga rijei koje su este u uporabi
a) POVRATNICE ili OIVLJENICE rijei dole iz pasivnog leksika jer su
jedno vrijeme bile namjerno zamjenjivane drugim rjeima
npr. putovnica, tisua, pristojba, domovnica, uhititi, upanija
b) POMODNICE rijei koje se pojavljuju iz pomodnih potreba
npr. minker, punker, tajice, ukavac
c) NEOLOGIMI ili NOVOTVORENICE novostvorene rijei koje nastaju iz
drutvenih i komunikacijskih potreba
npr. mobitel, vikendica, samoposluivanje
d) INDIVIDUALNE NOVOTVORENICE novostvorene rijei koje su
stvorili pojedinci
npr. pisci, uenici, znanstvenici, djeca
npr. djeja novotvorenica liftalo umjesto dizalo / lift, knjika,
ovjetina ljudsko meso koje slui u ratu

Prostorna raslojenost leksika

razlikujemo:

a) lokalizme
b) ragionalizme
c) dijalektizme
lokalizmi rijei poznate na najmanjem prostoru, pripadaju mjesnom
govoru
npr. samo u Dubrovniku koristi se gospar gospodin
regionalizmi rijei koje se koriste na velikom dijelu nekog narjeja, ali ne
na njegovom itavom podruju
npr. za gustu juhu od povra koriste se mnogi izrazi, kao to su
manetra, manestra, manistra
dijalektizmi rijei proirene na cijelom podruju nekog narjeja
vrste:
a) akavizmi
b) kajkavizmi
c) tokavizmi
a) akavizmi:
koltrina zavjesa
crikva crkva
b) kajkavizmi:
kaj to
krniclek papirnata vreica
hia kua
friko svjee
c) tokavizmi:
lip lijep

etnografski dijalektizmi oni kojima imenujemo pojave, jela, pia i

predmete svojstvene u nekom kraju; za te lekseme ne postoje zamjene u
standardnome jeziku

Funkcionalna raslojenost leksika

standardni jezik mora biti viefunkcionalan, ali i ureen pravilima, tj.
normiran

 stil nain pisanja, odnosno izbor jedne od vie mogunosti za izricanje

istog sadraja
stilistika prouava funkcionalnu stranu uporabe leksema
pet je funkcionalnih stilova:
1. knjievnoumjetniki
podstilovi: pjesniki, prozni i dramski
2. znanstveni
podstilovi: strogo znanstveni (znanstvene rasprave, lanci,
priopenja), znanstveno popularni (njime se znanstvena otkria
pribliavaju laicima) i pedagoki (udbenici)
3. publicistiki
podstilovi: obavijesni i ekspresivni
tim stilom piu se: vijesti, komentari, kronike, prikazi, intervjui,
reportae
jo se naziva i urnalistikim
ustaljene izraze nazivamo urnalizmimia
4. administrativni
podstilovi: zakonodavno pravni, drutveno politiki,
diplomatski, poslovni
tu spada i personalni podstil kojim piemo molbe, ivotopise i sl.
ustaljene izraze nazivamo administravizmima ili
kancelarizmima
5. razgovorni ili kolokvijalni
tu spadaju i potapalice (npr. kako se zove, je li, ovaj)
pleonizmi (npr. no meutim, kako i na koji nain)
pleonazam uporaba rijei isto znaenja, npr. stare stari,
mladiu mladi

Znaajke stilova
1. knjievnoumjetniki

subjektivnost
osjeajnost
prenesena znaenja
2. znanstveni

objektivnost
misaonost
stuni pojmovi ili termini
3. publicistiki

subjektivnost i objektivnost
poetizmi
struni leksik
4. administrativni

objektivnost
nema prenesenih znaenja
kratke reenice
5. razgovorni ili kolokvijalni

nije normiran
rijei nazivamo kolokvializmima, a dijele se na vulgarizme i
argonizme
vulgarizmi su sve prostake, nepristojne rijei
argonizmi pripadaju argonu ili slengu ili argu

Leksiko posuivanje
govornici hrvatskog jezika dolaze u dodir s govornicima drugih jezika i iz tog
je dodira nastalo leksiko posuivanje
leksiko posuivanje - preuzimanje neke jezine jedinice iz jednog jezika u
drugi
razlikujemo posuivanje u:
1. fonologiji
2. morfologiji
3. sintaksi
4. semantici
5. leksikologiji

Vrste posuenica
1. tuice one se nekom svojom znaajkom ne uklapaju u hrvatski standardni
jezik
npr. bistro, ou
2. strane rijei one se navode u izvornom obliku, a njihova razliitost se u
pismu obino istie drugom vrstom slova
npr. Boss je doao.
3. prilagoenice one su se potpuno prilagodile jeziku primaocu na svim
razinama tako da ih govornici vie ne osjeaju posuenicama
npr. kola, krumpir, temelj
4. prevedenice domae rijei nastale na temelju strane
npr. brzojav (telegram)
5. egzotizmi rijei koje oznaavaju razliite posebnosti pojedinih naroda
npr. votka, somrero, pono, bor (rusko jelo)
6. eponimi nazivi nastali prema imenu ili prezimenu
npr. donkihotizam, petrarkizam, penkala
7. internacionalizmi rijei koje u vie jezika imaju isto osnovno znaenje i u
osnovi isti izraz
npr. demokracija, mozaik, medicina, valcer, seks

barbarizmi rijei za koje imamo odgovarajuu hrvatsku rije pa se za nju

treba i odluiti
npr. friider hladnjak
pegla glaalo
roule koturaljke
kuplung kvailo

Razlozi leksikog posuivanja

a) unutarjezini razlozi:
kad jezik nema svoj vlastiti leksem kojim e imenovati pojavu, bie ili
stvar, radnju ili bilo to drugo, posudit e taj leksem iz drugog jezika
ti leksemi esto oznaavaju neke osobitosti: novac, obiaje, jela
leksemi koji pripadaju jeziku znanosti ili pak religije posueni su vrlo
davno i prilagoeni naem jeziku
npr. simbol (grki), provincija (latinski)
u nekih se rijei ne zamjeuje da su posuene jer su prevedenice
npr. daleko + zor = gr. tele + skop
b) izvanjezini razlozi:
politike i kulturne veze
npr. pozicija, centar, muzika
gospodarske i tehnoloke novine
npr. koks, bolid, plantaa, kokpit
zemljopisne dodire
npr. gusar, gumb, bitanga, cikla
presti, pomodnost, snobizma
npr. invent, stejd, bajker, sejvati, fensi
sociolingvistika znanost koja se bavi prouavanjem veza izmeu jezika i
drutva
razlikujemo:
jezik davalac
jezik primalac
jezik posrednik
izravno leksiko posuivanje preuzimanje leksema iz jednog jezika u
drugi bez posredovanja
hrvatski jezik najee je posuivao iz latinskoga, grkoga, njemakoga,
talijanskoga i maarskoga
posredno posuivanje posuivanje posredovanje jezika posrednika
npr. iz kineskoga tajfun
perzijskoga kiosk, al
japanskoga cunami
kruno posuivanje vrlo rijetko i dogaa se u jezicima s dugotrajnim
jezinim dodirom
npr. leksem kravata nastao je posuivanjem iz hrvatskoga jezika u
francuski leksema Hrvat i povratkom u hrvatski jezik u promijenjenom
obliku