Raslojenost leksika

vremenska, podruna i funkcionalna

Leksik se raslojava s obzirom na vrijeme,

prostor i stilove;

vremenska, podruna i funkcionalna

raslojenost leksika.

VREMENSKA RASLOJENOST LEKSIKA

PASIVNI
AKTIVNI
LEKSIK LEKSIK NA PRIJELAZU LEKSIK

zastarjelice
pomodnice
oivljenice
novotvorenice

historizmi
arhaizmi
knjiki leksemi
nekrotizmi

Aktivni leksik
skup leksema koji je u odreenome
vremenskom razdoblju poznat veini
govornika nekoga jezika;
upotreba neutralna, nije stilski obiljeena.

Pasivni leksik
ine sve rijei koje su u njemu iz nekog
razloga zastarjele;
historizmi, arhaizmi, nekrotizmi i knjiki
leksemi.

Historizmi i arhaizmi

Historizmi su rijei koje su iz aktivnog preli u pasivni leksik iz

izvanjezinih razloga (povijesne promjene);
to su najee nekadanje titule (ban, barun, grof), novane jedinice
(banica, kuda), vojni nazivi (jatagan, musketa), ustanove
(preparandija, banovina) i dr.
Arhaizmi su leksemi koji su postali dijelom pasivnog leksika iz
unutarjezinih razloga (promjene u samome jeziku).

izrazni arhaizmi izraz leksema je zastario, a sadraj koji

je oznaavao izrie se drugim izrazom:
npr. horugva - zastava
sadrajni ili znaenjski arhaizmi izrazu se leksema u
suvremenome jeziku pridruuje novi sadraj (vra lijenik)
tvorbeni arhaizmi leksemi sa zastarjelim tvorbenim
elementima:
npr. ljepost - ljepota
fonoloki arhaizmi leksemi zastarjelog fonolokog
stanja: npr. karv - krv
grafijski ili ortografski arhaizmi - starija grafijska i
pravopisna rjeenja:
npr. oudi ovdi; dte - dijete

Nekrotizmi i knjiki leksemi

nekrotizmi su leksemi karakteristini za leksik nekog pisca koji

nikada nisu uli u aktivni leksik:
npr. ljesit (drven) samo u Brne Karnarutia.

knjiki leksemi leksemi koji se, neovisno o svojoj starosti,

pojavljuju uglavnom samo u rjenicima:
npr. brodokrje brodolom; kruhopekarstvo - pekara.

Leksik na prijelazu
leksemi koji ne pripadaju ni aktivnome ni pasivnome leksiku;
ubrajaju se:
zastarjelice leksemi koji se koriste vrlo rijetko i ubrzo e prijei u pasivni
leksik; obino ih upotrebljavaju samo stariji govornici (ferije, fiskultura);
pomodnice rijei koje naglo pojavljuju i oznaavaju neku pomodnu
pojavu (startasice, emo, starke);
novotvorenice ili neologizmi leksemi iji je izraz u nekome jeziku neko
vrijeme nov; nastaju kako bi se imenovala neka nova pojava ili
zamijenila posuena rije (brzojav, brzinomjer);
oivljenice su rijei koje su se vratile iz pasivnog u aktivni leksik
(upanija, dunosnik, putovnica).

PODRUNA RASLOJENOST LEKSIKA

Lokalizmi su rasprostranjeni na najmanjem podruju jer pripadaju

jednom mjesnom govoru (npr. gospar dubrovaki lokalizam).
Regionalizmi su karakteristini za veinu mjesnih govora koji
pripadaju istoj skupini. Upotrebljavaju se na podruju veem od
mjesnog govora, a manjem od narjeja (npr. dalmatinizmi kukumar,
lancun).
Dijalektalizmi su karakteristini za podruje cijeloga narjeja
(akavizmi, tokavizmi i kajkavizmi).

Vrste dijalektalizama

izrazni svojim se izrazom razlikuju od standarda (hia - kua, koj otok, kuin jastuk);
tvorbeni imaju isti korijenski morfem kao rije u standardu, ali se od nje
razlikuju tvorbenim sredstvom prefiksom ili sufiksom (kumek);
fonoloki razlikuje se fonemskim sastavom ili prozodijskim znaajkama
(najee naglasak) od standarda (fala - hvala, mliko mlijeko, kop ti kpati);
znaenjski rijei kojima se u stanardnome jeziku pridruuje jedan
sadraj, a u narjeju drugi (kajk. jezero tisuu, ak. gae hlae).

FUNKCIONALNA RASLOJENOST LEKSIKA

Stil je izbor izmeu vie mogunosti za izricanje istog sadraja.
Znanost koja prouava stil, tj. funkcionalnu uporabu jezinih jedinica
naziva se stilistika.
Prema zajednikim karakteristikama izdvaja se pet funkcionalnih
stilova hrvatskoga standardnoga jezika:
1. KNJIEVNOUMJETNIKI STIL
2. PUBLICISTIKI STIL
3. ZNANSTVENI STIL
4. ADMINISTRATIVNI STIL
5. RAZGOVORNI STIL

Knjievnoumjetniki stil

grau crpi iz svih podruja kojima se izraava neka zajednica;

rijei se upotrebljavaju u osnovnom i prenesenom znaenju, a izraajnost

rijei pridonosi ljepoti umjetnikog teksta;

koriste se rijei iz svih jezinih slojeva, bez obzira na njihovu vremensku ili
podrunu raslojenost;

este su rijei iz razgovornog jezika;

knjievnici imaju slobodu odstupanja od standardnog jezika; poetizmi koji su

karakteristini za pjesniki podstil (dad, cjelov i sl.)

osnovne znaajke su individualnost i subjektivnost (primjer str. 49)

Publicistiki stil

zastupljen u medijima;

stil tiskovina, radija, televizije, internetskih portala;

Ima obiljeja znanstvenoga i knjievnoumjetnikog stila;

od znanstvenog preuzeo objektivnost i saetost;

od knjievnoumjetnikog preuzeo individualnost;

zbog toga se naziva i hibridnim stilom. (str. 51)

Znanstveni stil

pokriva podruje razliitih znanosti;

njime se izraavaju znanstvenici koji moraju saeto i precizno iznijeti

neku tezu i argumentirano ju obrazloiti;

najizraenija logika analiza;

prevladava znanstvena terminologija i zavisnosloene reenice;

ovim stilom pisani su znanstveni radovi, referati, predavanja,

rasprave i sl. (str. 48)

Administrativni stil

saet, impersonalan, ogranien izbor leksema, karakteristine

konstrukcije;

reenine konstrukcije su bezline, ustaljene i graene po istom

obrascu;

pokriva podruje administrativno-pravne djelatnosti (zakoni,

dravna uprava, politika, diplomacija, trgovina i sl.);

ovim stilom pisani su zakoni, zapisnici, slubeni dopisi, izvjetaji i sl.

(str. 52)

Razgovorni stil

obuhvaa sva podruja ljudskog ivota, koristi se u svakodnevnoj

komunikaciji;

stil usmene rijei, prevladavaju jednostavne i nezavisnosloene

reenice;

razgovorni stil pun je potapalica te su naglaene vrednote

govorenoga jezika.

Leksik razgovornog stila

Rijei iz standardnog jezika mijeaju se s rijeima koje ne pripadaju
standardu.
Kolokvijalizmi su rijei i izrazi svojstveni razgovornomu stilu, izmeu
standarda i dijalekta: printer umjesto pisa; oping umjesto kupnja i dr.
argonizmi su rijei svojstvene argonu, odnosno leksemi koje koriste
pripadnici odreene zatvorene drutvene skupine (npr. mladi ljudi,
razliita zanimanja i sl.).
Vulgarizmi su rijei ija se upotreba smatra nepristojnom, odnosno
neprimjerenom (npr. svinja umjesto lo ovjek).
Barbarizmi su nepotrebne tue rijei ili izrazi za koje imamo svoju
zamjenu (npr. pigl umjesto ogledalo)
(str. 50)

JEZINO POSUIVANJE

svako preuzimanje neke rijei iz drugog jezika;

najee kada se treba imenovati neki novi predmet, pojava ili pojam;

posuena rije se prilagoava sustavu jezika u koji ulazi i poinje

se ponaati kao domaa rije;

posuenice su rijei stranog podrijetla koje su vie ili manje

prilagoene jezinom sustavu u kojem se nalaze;

znanost koja se bavi prouavanjem veza izmeu jezika i drutva

naziva se sociolingvistika.

VRSTE POSUIVANJA
1. IZRAVNO POSUIVANJE: lector - lektor
JEZIK DAVATELJ

JEZIK PRIMATELJ
(hrvatski jezik)

2. POSREDNO POSUIVANJE: bluff (eng.) blef (njem.) blef (hrv.)

JEZIK
POSREDNIK

3. KRUNO POSUIVANJE: cravatte

Jezik davatelj
prema Hrvat
(hrvatski jezik)

Jezik primatelj
cravatte
(francuski jezik)

Jezik primatelj
kravata
(hrvatski jezik)

Jezik davatelj
cravatte
(francuski jezik)

Izravno posuivanje

najei nain posuivanja;

rije posuujemo iz jezika iz kojega ona izvorno potjee;

u naem jeziku este posuenice iz grkoga i latinskoga jezika, a

zbog povijesnih uvjeta este su posuenice i iz turskoga,
talijanskoga, maarskoga ili njemakoga jezika;

danas su najee posuenice iz engleskoga jezika.

Posredno posuivanje

ponekad posuenice preuzimamo preko jezika posrednika;

preko jezika koji nam je blii, a u koji je ta rije ve ula kao

posuenica;

primjer: rije ah preuzeli smo iz turskog jezika, a ona je u turskome

bila posuenica iz perzijskog jezika. Dakle, turski jezik je posrednik.

Kruno posuivanje

vrlo rijetko;

odvija se u dvije faze;

najprije jezik primatelj posudi neku rije iz jezika davatelja i prilagodi

ju svom jeziku, a nakon nekog vremena jezik davatelj posudi tu istu
rije (primjer kravata).

PURIZAM I JEZINA KULTURA

jezini purizam = jezino istunstvo;

skupni naziv za nastojanja koja tee pravilnoj upotrebi i istoi

standardnoga jezika;

zagovara se poznavanje i potivanje norme hrvatskoga standardnoga

jezika te razvijanje osjetljivosti za pravilnu upotrebu rijei;

puristi se bave uklanjanjem nepotrebnih posuenica iz jezika;

u podruju njihova interesa nalazi se hrvatski standardni jezik u opoj,

stilski neutralnoj upotrebi.

Norma je sustav propisa kojima se odreuje to je u standardnom

jeziku pravilno, i to na svim razinama: pravopisnoj, pravogovornoj,
fonolokoj, morfolokoj, sintaktikoj i leksikoj razini. Njome se
odreuju naini koritenja standardnoga jezika u opoj, stilski
neutralnoj upotrebi.

Vrste norme
VRSTA
NORME

NEPRAVILNO

PRAVILNO

OBJANJENJE

pravopisna
(ortografska)

Darvinizam

darvinizam

Eponimi se piu malim slovom.

pravogovorna
(ortoepska)

prilziti

prlaziti

Na srednjem slogu ne moe biti

silazni naglasak.

fonoloka

Europjanin

Europljanin

Provodi se jotacija (epenteza).

morfoloka

crtati u

crtat u

Kada pomoni glagol pri tvorbi

futura prvoga dolazi iza infinitiva,
infinitiv gubi zavrno -i.

sintaktika

more plavo

plavo more

Atribut u neobiljeenom redu rijei

dolazi ispred imenice.

leksika

uesnik

sudionik

Umjesto rusizma uesnik, u

hrvatskom jeziku treba upotrijebiti
domau rije sudionik.

Leksika norma

propisuje pravilnu upotrebu rijei: odreuje kojoj rijei treba dati

prednost, koje su rijei po upotrebi izjednaene, a koje treba ukloniti
iz standardnoga jezika.

Pogledajte jezine savjete na str. 74.

Vrste posuenica

Vrste posuenica s obzirom na jezik iz kojega dolaze

GRECIZMI posuenice iz grkoga

gramatika, fonem,
geometrija, ep, dijalog

LATINIZMI posuenice iz latinskoga

konzul, indeks, arena,

impresija, vizija

GERMANIZMI posuenice iz njemakoga

unka, tu, minka,

timung, vic

ANGLIZMI (anglicizmi) posuenice iz engleskoga

standard, lider, me,

song, film, intervju

ROMANIZMI posuenice iz romanskih jezika

galicizmi posuenice iz francuskoga
talijanizmi posuenice iz talijanskoga
hispanizmi posuenice iz panjolskoga

remont, poza, bazen

opereta, kupola, barka
gerila

HUNGARIZMI posuenice iz maarskoga

gula, ipka

TURCIZMI posuenice iz turskoga

boja, kopa, elik,

amac, jogurt, tava,
izma, bubreg, dep,
aj

RUSIZMI posuenice iz ruskoga

istka

BOHEMIZMI posuenice iz ekoga jezika

asopis

POLONIZMI posuenice iz poljskoga jezika

mazurka

LUZITANIZMI posuenice iz portugalskog jezika

bajadera

Vrste posuenica s obzirom na stupanj prilagodbe

hrvatskom jeziku

Usvojenice su posuenice koje su potpuno uklopljene u hrvatski

jezik pa se vie ne doivljavaju kao posuenice. (boja, krevet, eer,
izma)

Tuice su posuenice koje su grafijski i pravopisno prilagoene, ali

ipak zadravaju neku jezinu osobinu iz jezika davatelja, to jest
nekom se svojom osobinom nisu prilagodili hrvatskomu jeziku.
(bicikl, nicl, ou)

Prevedenice (kalk) su posuenice koje kopiramo iz jezika

davatelja. Doslovno ih prevodimo, odnosno posuenicu sastavljamo
od domaih sastavnica prema stranom predloku. (zemljopis gr.
geographia; neboder engl. sky.scraper)

Znaenjske posuenice su posuenice kod kojih se neki novi

sadraj posuen iz stranog jezika moe izraziti rijeju koja ve
postoji u jeziku. (mi)

Vrste posuenica s obzirom na izraz

Internacionalizmi su posuenice koje u vie jezika imaju isto znaenje

i slian izraz: televizija, revolucija, demokracija, adresa, kalkulator.

Eponimi su posuenice nastale od vlastitog imena, a oznauju neko

otkrie, izum, umjetniko razdoblje i dr.: bovarizam, ilet, petrarkizam.

Egzotizmi su posuenice koje oznauju posebnosti nekoga naroda.

jela (kroasan, paelja, sui); biljke i ivotinje (kokos, gnu, koala); pia (metaksa,
votka); novane jedinice (dolar, gro, rubalj); nacionalni plesovi (sirtaki, flamenko,
mazurka, bolero, polka); graevine (iglu, hacijenda); odjea (pono, kimono) i dr.

Prilagodba posuenica
fonoloka
-

posuenica prolazi

- kada se svakom

morfoloka
- prolazi ovu prilagodbu

znaenjska
- znaenje posuenice

prilagodbu u izgovoru;

stranom grafemu

kada se uklapa u

najee se suava, ali

svakom stranom

pronae odgovarajua

morfoloki sustav

ono moe biti jednako ili

fonemu pronalazi se

zamjena u hrvatskome

hrvatskoga jezika;

ire u odnosu na

odgovarajua zamjena

jeziku;

u hrvatskome jeziku;
-

grafijska i
pravopisna

- transliteracija je

- neke e posuenice na

znaenje u jeziku;

stranu osnovu dobiti

- primjer: engleska rije computer

podrazumijeva i

zamjena znakova

domai nastavak, a

prilagodbu naglasnog

jednoga pisma

prema nastavku uklopit

sustava;

znakovima drugoga

e se u odreenu

raunalo, isto znaenje ima i u

primjer: engl. toast ,

pisma po naelu slovo

sklonidbenu vrstu;

jeziku primatelju to znai da

hrv. tost; engl.

za slovo (npr. iz

teenager, hrv. tinejder.

glagoljice u latinicu);
- posuenica prolazi i

- ponueni glagoli dobit

e infinitivni nastavak
karakteristian za

(kompjutor) u jeziku davatelju

ima znaenje elektroniko

imaju jednako znaenje.

Engleska rije toast (tost) u
jeziku davatelju ima znaenje
prene krike kruha, a u jeziku
primatelju narezan kruh koji se

pravopisnu prilagodbu

glagole na hrvatskome

jede ugrijan te posuenica ima

jer se prilagoava

jeziku (-ti) primjer lat.

ue znaenje. ire znaenje

sustavu pravopisnih

polire, hrv. polirati.

ima francuska rije congnac

(konjak) koja u jeziku davatelju

pravila hrvatskoga

ima znaenje vrste estokog

jezika.

pia iz francuske pokrajine

Cognac, a u jeziku primatelju
svaki takav proizvod bez obzira
na porijeklo

ONOMASTIKA

udbenik str. 81

IMENICE: - OPE
- VLASTITE ONOMASTIKA ili IMENOSLOVLJE dio leksikologije,
prouava podrijetlo i
znaenje imena

VRSTE IMENA:
1. ANTROPONIMI
osobna imena, prezimena, nadimci, etnonimi (vicarac)
podrijetlo hrvatskih osobnih imena
najei izvori hrvatskih prezimena osobna imena (patronimi,
matronimi), zanimanja, nadimci, i dr.
2. TOPONIMI
ojkonimi imena naseljenih mjesta
oronimi imena gora
hidronimi imena voda
egzonimi imena stranih naseljenih mjesta
ktetici pridjevi izvedeni od toponima
etnici imena pripadnika nekom narodu ili etnikoj skupini