Znaajke ivih bia

Stanini ciklus
Dioba stanice mitoza
Kontrola staninog
ciklusa

Prof. dr. .sc.

Lidija ver

Izv. prof. dr. sc. Lidija ver

individualnost

stanina graa

metabolizam

aktivni rast

podraljivost

razmnoavanje
(reprodukcija)
nastanak novih jedinki
(ili identinih ili
slinih) i nasljeivanje

evolucija

Omnis cellula e cellula Virchow Rudolf, 1855

Dioba stanice

Jednostanini organizmi

Razmnoavanje dijeljenjem samo jedne stanice

100 m

udvostruavanje (replikacija) genetskog

materijala

raspodjela i dijeljenje genetskog materijala

razdvajanje i podjela citoplazme stanice

Ameba - jednostanini eukariot; dioba

na dvije stanice

Bakterija Escherichia coli

Prokarioti
ne postoje organeli

genetska informacija pohranjena je u obliku
krune molekule DNA (nukleoid)

molekula DNA
vezana je za
membranu
bakterijske
stanice na jednom
mjestu (mjesto
poetka
replikacije engl.
origin of
replication = ori)

Binarna fisija

Mjesto
poetka
replikacije
E. coli

nespolnog razmnoavanja u
prokariota naziva se binarno cijepanje,
binarna dioba ili binarna fisija

Dvije nastale stanice su jednake
originalnoj roditeljskoj stanici, svaka s
jednom molekulom DNA

Nakon replikacije DNA, kako se stanica
izduuje dolazi do odvajanja
udvostruene (replicirane) molekule
DNA

Stanina stijenka
Plazmatska
membrana
Bakterijska kruna
DNA (nukleoid)

Dvije kopije
poetka
replikacije
Udvostruenje DNA
Mjesto
poetka
replikacije

Mjesto
poetka
replikacije

Septum

Prof. dr. .sc.

Lidija ver

Proces

Prof. dr. .sc.

Lidija ver

Dioba stanice u prokariota

Binarna fisija u eukariotskoj stanici

mitohondrij,

kloroplast i
peroksisom
organeli
eukariotske
stanice koji se
dijele binarnom
fisijom

semi-autonomni
organeli

Genetski materijal

Viestanini organizmi

Stanina dioba tijekom:

diobom

stanice nastaju dvije genetski

istovjetne stanice keri

razvitka iz oploenog jajaca

rasta

obnavljanja organizma

popravljanja oteenih tkiva

stanica

udvostrui svoj genetski materijal

(genom)

svaka stanica keri dobiva tonu kopiju
genetskog materijala, DNA

20 m

Rast i razvitak. Stanice

morule morskog jeinca
Paracentrotus lividus (LM).

Obnavljanje tkiva. Iz stanica

kotane sri nastati e stanice
krvi (LM).

u eukariota, unutar
jezgre

pakirana u kromosome

1 m

Jezgra

Jezgra

Stanina DNA

Jezgrica

Jezgra

Kromatin
Jezgrina ovojnica:
Unutranja
membrana
Vanjska
membrana

nakupina kromosoma
(obojano naranasto)
vidljiva unutar jezgre
epitelne stanice
skoimia. Stanica se
priprema za diobu.

Jezgrine pore
Kompleks pora
Zrnati ER
Povrina jezgrine ovojnice (TEM).
Ribosom
0.25 m

1 m

Uveana slika
jezgrine ovojnice

50 m

Kompleks pora (TEM).

Jezgrina fibrozna lamina (TEM).

Kondenzacija
kromosoma

Kromosomi

U eukariota
linearne molekule DNA

kromatin (DNA/proteinski
kompleks)

kondenzacija tijekom
stanine diobe u
kromosome

Dvostruka
uzvojnica

Nukleosomi (oblik krunice)

Kromatinsko
vlakno

Graa metafaznog kromosoma

Kondenzirani
kromatin

Prof. dr. .sc.

Lidija ver

Prof. dr. .sc.

Lidija ver

Relaksirani
kromatin

najkondenziraniji oblik kromosoma

Metacentrini
kromosom

Mitotiki
kromosom

Kromosom
0.5 m

Eukariotska stanica ima mnotvo

kromosoma. Prije udvostruavanja,
svaki kromosom sastoji se od jedne
molekule DNA.
Udvostruavanje
kromosoma
(sinteza DNA)

Kada se udvostrui, kromosom se

sastoji od dvije kromatide povezane
kod centromera. Svaka kromatida
sastoji se od jedne molekule DNA.

Centromera

Odvajanje
sestrinskih
kromatida

Akrocentrini
kromosom

Submetacentrini
kromosom

Sestrinska
kromatida

Mehaniki procesi odvajaju sestrinske

kromatide na dva kromosoma koji se
odvoje u dvije zasebne novonastale
stanice
Centromere

Sestrinske kromatide

CENTROMERA

centromera
kinetohora

svaki kromosom sastavljen od dvije sestrinske kromatide, odnosno

dvije istovjetne molekule DNA (semikonzervativna replikacija)
spojene kod centromere
CENTROMERA

primarno suenje kromosoma

kondenziraniji dio kromosoma (heterokromatin)
ponavljajui odsjeci DNA
neophodna za privrivanje niti diobenog vretena (na njoj s obje strane
proteinski kompleks = KINETOHORA)

odvajanje sestrinskih kromatida tijekom diobe

centromera

Prof. dr. .sc.

Lidija ver

Kromosom se sastoji od
jedne molekule DNA

udvostruenje

nit diobenog
vretena

Sestrinske
kromatide

Udvostruen
kromosom
centromera

dioba

Kromosomi i ploidnost

U ivotinja

Somatske (nespolne) stanice dva seta kromosoma tj.

po dva jednaka kromosoma (diploidan broj; 2n)

Gamete (spolne stanice) - jedan set kromosoma tj.
samo po jedan kromosom (haploidan broj; n)

Tijekom ivotnog ciklusa veine ivotinja, samo
spermij i jajace imaju haploidan broj kromosoma.

Diploidna stanica (2n)

po dvije kopije kromosoma

sestrinske
kromatide

Metafazni
kromosom/
centromera/
kinetohora

Haploidna stanica (n)

jedna kopija kromosoma

Odravanje broja kromosoma

svaka vrsta ima specifian broj kromosoma (broj, veliina i
poloaj centromere kao i raspored gena na kromosomu
znaajka su vrste)

veina sisavaca ima od 6 do 90 kromosoma u diploidnoj
stanici

ovjek ima 2 seta od
23 kromosoma = 46
kromosoma

prilikom stapanja
haploidnih gameta,
nasljeujemo od
svakog roditelja po
jedan set kromosoma

1 set = 22 autosoma +
1 gonosom (X ili Y)

Odravanje broja kromosoma

Vrsta

Jezgra

somatske stanice prolazi MITOZU,

diobu jezgre, nakon koje broj kromosoma
ostaje konstantan jer se prije diobe javlja
DNA REPLIKACIJA, udvostruavanje
kromosoma

Nakon mitotike diobe, iz 2n roditeljske
stanice nastale su dvije 2n stanice keri

Br. kromosoma (2n)

Homo sapiens (ovjek)

46
Mus musculus (kuni mi)
40
Drosophila melanogaster (vinska muica)
8
Canis familiaris (pas)
78
Gallus gallus (koko)
78
Muntiacus reevesi (kineski muntjak, jelen)
46
Muntiacus muntjac (indijski muntjak)
6 7m
Myrmecia pilosula (mrav)
2
Parascaris equorum (askarid, parazitski crv) 2
Cambarus clarkii (slatkovodni rak)
200
Equisetum arvense (livadna preslica)
216
Zea mays (kukuruz)
20
Caenorhabditis elegans (crv, obili)
2
Saccharomyces cerevisiae (kvasac)
32
Arabidopsis thaliana (uronjak)
10

Odravanje broja
kromosoma

Stanini ciklus

Centriol
Kromosom

2n = 4

Replikacija DNA

tijekom interfaze
Udvostrueni
kromosomi sastoje
se od dvije
sestrinske
kromatide

Centromera

Mitoza

2n = 4

2n = 4

2n = 4

stanini

ciklus je odreen slijed

dogaanja u prokariotskoj i eukariotskoj
stanici koji rezultira njenom podjelom
(mitotika faza u eukariotskoj stanici,
binarno cijepanje u prokariotskoj
stanici) na dvije nove stanice

Stanini ciklus eukariotske stanice

veinu

staninog ciklusa ini interfaza

nakon interfaze slijedi dioba stanice

svaka od novonastalih stanica ulazi u novi
ciklus

Interfaza

Stanini ciklus eukariotske stanice

Dvije

faze:

interfaza

(rast i priprema stanice)

dioba stanice (mitotika faza)

rast i priprema za diobu, 90% vremena

3 dijela

INTERFAZA 90%

G1 faza (G = gap; engl. prekid, praznina, manjak ili growth;

engl. rast)
stanica raste tj. poveava svoj volumen sintetizirajui tRNA,
mRNA, ribosome, enzime

repliciraju se organeli, centrosom

S
(sinteza DNA)
40%

G1
25%

S faza (engl. synthesis = sinteza)

replikacija DNA
sinteza proteina (histona) udruenih s DNA u kromatin i enzima
ukljuenih u sintezu DNA

duina trajanja S faze gotovo istovjetna za sve stanice organizma
neke vrste

G2
25%

G2 faza

Trajanje staninog ciklusa

sve

stanice prolaze isti stanini ciklus

razlika u duini trajanja pojedinih faza
izmeu:
tipova stanica u razliitih vrsta
organizama

razliitih tipova stanica jedne jedinke

sinteza proteina potrebnih za mitozu (proteini diobenog vretena)

metaboliki dogaaji koji omoguuju mitozu

Razlika u trajanju staninog ciklusa izmeu

boba (Vicia faba) i ovjeka (Homo sapiens).
Vrijeme trajanja (sati)
Faza

Glavna zbivanja

istih

trajanje

interfaze u veine sisavaca je 20-tak sati,

ali embrionalne stanice zavre cijeli ciklus za samo
nekoliko sati

stanice koe neprekidno se dijele tijekom itavog
ivota jedinke, a ivane i miine stanice se nikad
ne dijele

Vicia faba

Homo sapiens

G1

Udvostruenje broja
organela

4,9

6,3

Replikacija DNA

7,5

7,0

G2

Sinteza proteina

4,9

2,0

Mitoza/citokineza

2,0

0,7

Ukupno:

19,3

16,0

Stanina dioba

Dva dijela stanine diobe

kariokineza, podjela jezgre tj. genetskog materijala

citokineza, podjela citoplazme

STANINA DIOBA
KARIOKINEZA = dioba jezgre
MITOZA (i MEJOZA)
CITOKINEZA = dioba citoplazme

Diobeno vreteno

struktura
izgraena od
mikrotubula
ivotinjskim i
nekim biljnim
stanicama, diobeno
vreteno nastaje od
centrosoma

Ako podjelom jezgre nastaju

dvije genetski istovjetne stanice koje imaju isti broj
kromosoma kao i stanica iz koje su nastale = MITOZA

etiri genetski razliite stanice koje imaju dvostruko
manji broj kromosoma od stanice iz koje su nastale =
MEJOZA

u spolnom razmnoavanju

nakon smanjenja broja kromosoma nastaju spolne
stanice (gamete) ili spore (neke alge, gljive, biljke)

nakon zavrene mejoze nema vie dijeljenja nije
pravi stanini ciklus

Elementi citoskeleta
svi elementi citoskeleta imaju ulogu u staninoj
diobi

Centrosom

u

Mikrotubuli
Centrioli

kontrolira gibanje
kromosoma tijekom
kariokineze

Uzduni presjek Mikrotubuli

jednog centriola

INTERMEDIJARNI FILAMENTI

Popreno presjek
drugog centriola

MIKROTUBULI

AKTINSKI FILAMENTI

Mikrotubuli (mikrocjevice)

Mikrotubuli nastaju udruivanjem (polimerizacijom)

heterodimera uz energiju GTP-a

PRODUIVANJE
(POLIMERIZACIJA)
MIKROTUBULA
dodavanje dimera na + kraju

Polimerizaciju tubulina u mikrotubule kontroliraju

raznolike tvorbe iji je skupni naziv SREDITA
ORGANIZACIJE MIKROTUBULA (engl.
microtubule organizing centers = MTOC)

Tim tvorbama pripadaju:

centrioli

polarno

tijelo vretena (engl. spindle pole body; SPB

u nekih algi i gljiva (kvasac))

bazalna

tjeleca (baza
bieva/trepetljika)

centromere kromosoma

Centrioli i
mikrotubuli
MIKROTUBULE
MIKROTUBULI

SKRAIVANJE
(DEPOLIMERIZACIJA)
MIKROTUBULA
gubitak dimera na - kraju

Pericentriolarni materijal i
Polarni kraj (+)
centrioli

pericentriolarni materijal
(matriks centrosoma)

Minus krajevi mikrotubula u

interfaznoj stanici uloeni su u
matriks centrosoma (sredite
organizacije mikrotubula; MTOC)

Plus krajevi su slobodni i rastu

Udvostruavanje centrosoma

proteinska struktura

u njima nastaju mikrotubuli

diobenog vretena, dakle,
centrosom je sredite
organizacije mikrotubula
(MTOC)

prije diobe (G1 / S faza)

odvajaju se centrioli, a novi centrioli rastu iz
kratke diskoidalne strukture pod pravim kutom na
roditeljski centriol

centrioli upravljaju
polimerizacijom pojedinanih
mikrotubula koji se zrakasto
ire od centriola
stanice koje se vie ne dijele
(neuroni) otputaju
mikrotubule iz centrosoma

Mikrotubuli
diobenog
vretena

Aster (zvijezda) podruje kratkih mikrotubula koji se

zrakasto ire iz centrosoma prema polu stanice i povezuju s
plazmatskom membranom

povezuju se na
kinetohore (kompleks
od ~ 45 proteina na obje
strane centromere)
od 4 do 40
mikrotubula/kinetohori
razmjetaju kromosome
u metafaznu plou
(ekvatorijalnu ravninu)

Aster
Sestrinske
kromatide

Centrosom
Metafazna ploa
Kinetohore

Preklapajui
polarni
(nekinetohorni)
mikrotubuli
Kinetohorni
mikrotubuli
Mikrotubuli

0.5 m

Centrosom
1 m

Kromosomi

Graa metafaznog kromosoma

kinetohora proteinski kompleks
(45-tak proteina)
(+RNA u sisavaca)

Mikrotubuli u diobi stanice

centromere kao sredita organizacije mikrotubula (MTOC)

otputanje tubulinskih dimera na + kraju (skraivanje
kinetohornog mikrotubula) zbog proteina MCAK (mitotic
centromere-associated kinesin; MCAK) iz porodice kinezina
(motoriki protein) i aurora B kinezina koji se nalazi u
kinetohorama

kinetohora

kromosom

skraivanje kinetohornog
centromera
mikrotubula

otputeni
tubulinski dimeri

Motoriki proteini u proteinskom

kompleksu kinetohora
(dinein i kinezin)
dinein

kinezin

laki lanac

dinein

teki
lanac

kinezin

motoriki protein kinezin

(prema + kraju mikrotubula)

motoriki protein dinein

(prema - kraju mikrotubula)

minus kraj

plus kraj

Kretanje du mikrotubula omoguavaju motoriki proteini iz porodice dineina (prema

minus kraju) i kinezina (prema plus kraju)
Laki lanci veu teret koji se prenosi, a teki hidroliziraju ATP i vre pokretanje.

Kretanje mikrotubula tijekom diobe

Anafaza i telofaza

Nekinetehorni (polarni) mikrotubuli suprotnih

polova

Preklapaju se, meusobno odguravaju, izduuju stanicu

Sile povlaenja

U anafazi A

Sile guranja

U anafazi B

Kinetohorne niti postaju

krae i povlae
jednostruke kromosome
prema polovima

Polarne niti vretena (one

koje se nisu vezale za
kromosome) postaju due;
na mjestima preklapanja
dolazi do klizanja i
odguravanja prema polovima

Kinetohora

Centrosom
Sestrinske
kromatide

Kinetohora

Stanina
stijenka

Astralni
Kinetohorni
mikrotubuli
mikrotubuli
Nekinetohorni
mikrotubuli

Kinetohorni
Stanina
mikrotubuli
membrana
Nekinetohorni
mikrotubuli

RAZLIKA U FORMIRANJU DIOBENOG

VRETENA U IVOTINJSKOJ I BILJNOJ
STANICI

stanica plua dadevnjaka

stanica afrikog crvenog ljiljana

genetski istovjetne jezgre stanica keri na suprotnim

polovima stanice
despiralizacija kromosoma
nastanak jezgrine ovojnice
jezgrice

RAZLIKA U
FORMIRANJU
DIOBENOG
VRETENA

Stanina
membrana

odguravanje nekinetohornih niti (kasna anafaza) i

povlaenje centriola pomou astralnih niti koje su privrene
za membranu

U telofazi

Sestrinske
kromatide

odvajaju se sestrinske kromatide dvostrukih kromosoma u

jednostruke kromosome (rana anafaza)
kinetohorne niti diobenog vretena povlae jednostruke
kromosome prema suprotnim polovima stanice (kasna anafaza)

Veina biljaka i gljiva nema

centriole/centrosome, ali
diobeno vreteno se formira
tijekom diobe

u viih biljaka, jezgrina
ovojnica preuzima ulogu
MTOC za sintezu
mikrotubula i
organizaciju diobenog
vretena tijekom diobe

u nekih gljiva (kvasci) i
nekih algi polarno tijelo
vretena (SPB, spindle
pole body) je MTOC, a
nalazi se unutar jezgrine
ovojnice koja se ne
raspada tijekom diobe

Mitotika faza

Poluivot mikrotubula
nekoliko minuta

moe se modificirati djelovanjem nekih spojeva

Pet
razliitih
faza

#1

#2

Kolhicin alkaloid, inhibira polimerizaciju

vee se za heterodimere i zaustavlja polimerizaciju zbog
nedostatka raspoloivih heterodimera u citoplazmi

koristi se u citogenetikim analizama za zaustavljanje stanica
u metafazi mitoze c mitoza

G2 FAZA INTERFAZE

#3

Mitotika faza
#4

#5
25 m

METAFAZA

ANAFAZA

Metafazna ploa

TELOFAZA I CiTOKINEZA
Rascjepna
brazda

Stvaranje
jezgre

PROFAZA
PROMETAFAZA
Kinetohore
Rano Aster
Dijelovi
diobeno
vreteno
Centromere jezgrine
Udvostruen
Nekinetohorni
ovojnice
kromatin
mikrotubuli

Aster

Centrosomi
(s parovima
centriola)

Jegrica
(nukleolus)

Jezgrina
ovojnica

Plazmatska
membrana

Centrosom na
jednom polu Sestrinski
kromosomi
diobenog
vretena

Stvaranje jezgrine
ovojnice

Pol
diobenog
Kromosom, sastoji se od
dvije sestrinske kromatide vretena

Kinetohorni
mikrotubuli

Kasna
interfaza

Centrioli u
centrosomu
Jezgrica

Diobeno vreteno

Priprema

Jezgrina
ovojnica

Aster 20 m
Kromatin

Plazmatska
membrana

Rana
profaza

Kasna
profaza

20 m

Kromosomi
Centrioli u centrosomu

Aster

Jezgrica

9 m
Plazmatska
membrana
Centromera
Kinetohorni
mikrotubul

Kromosom
Centromera

Aster

Metafaza

Kromosomi u
metafaznoj ploi

Anafaza i
poetak
citokineze

20 m

Polarne niti
diobenog vretena

20 m
Pol
stanice

Kromosomi
stanica keri

Kondenzacija
Jezgra
Jezgrica kromatina

Telofaza i
citokineza

16 m
Jezgrica
Rascijepna
brazda

1 Profaza.
Kondenzira se
kromatin.
Poinje
nestajati
jezgrica.
Iako se jo ne
vidi na slici,
formira se
diobeno vreteno.

Biljna stanica
Kromosom

2 Prometafaza. 3
Naziru se
kromosomi; svaki
je sastavljen od
dvije identine
sestrinske
kromatide.
Kasnije, u
prometafazi, u
potpunosti e se
razgraditi
jezgrina ovojnica.

Metafaza.
Zavreno je
formiranje
diobenog
vretena i
kromosomi
privreni
mikrotubulima
za kinetohore
su smjeteni u
metafaznoj
ploi.

4 Anafaza.
Odvajaju se
kromatide
svakog
kromosoma i
kromosomi keri
se pomiu prema
polovima stanice
kako se skrauju
kinetohorni
mikrotubuli.

5 Telofaza.
Stvaraju se jezgre
keri. Istovremeno,
zapoinje i
citokineza: stanina
ploa, koja e
podijeliti citoplazmu
na dva dijela, raste
prema vanjskom
rubu roditeljske
stanice.

Predprofazni pojas mikrotubula i

mikrofilamenata u biljaka
V = vakuola
N = nukleus
PPB = predprofazni
pojas
MTN = de novo sinteza
mikrotubula
NEB = razgradnja
jezgrine
ovojnice na
poetku
prometafaze

Prije profaze niti aktina i

mikrotubuli uz samu plazmatsku
membranu
Mikrotubuli nestaju na poetku
mitoze i javljaju se krajem telofaze
Osnova za fragmoplast

a)

vakuola
jezgra

b)

c)

citoplazmatska
vrpca

jezgra
predprofazni
pojas

fragmosom
diobeno vreteno

d)

predprofazni pojas

kromosomi

Rana profaza biljne stanice s vakuolom. a) interfaza; b)

citoplazmatske vrpce prodiru u vakuolu; c) jezgra se pomie u sredinu
stanice i nastaje fragmosom; d) zavretak stvaranja fragmosoma i
predprofaznog prstena.

Citokineza

MITOTIKA FAZA

Citokineza ili cijepanje citoplazme slijedi mitozu, diobu

jezgre
Novostvorene stanice keri dobivaju dio staninih
organela koji je udvostruen tijekom prijanje interfaze
(G1)

KARIOKINEZA = diobe jezgre (MITOZA)

CITOKINEZA = dioba citoplazme

Mikrofilamenti (aktinski filamenti)

ispod st. membrane u veini stanica

sudjeluju u citokinezi

U stanicama koje nemaju staninu stijenku (ivotinjske stanice)

krajem anafaze zapoinje stvaranje rascjepne brazde (engl.
cleavage furrow), ali potpuno odvajanje stanica keri zavrava
neposredno prije sljedee interfaze
Rascjepna brazda nastaje kao posljedica kontrakcija aktinskih
mikroniti (mikrofilamenata) koje sa citoplazmatske strane utora
oblikuju kontraktilni prsten. Kako se prsten kontrahira, tako se
smanjuje promjer stanice.

Citokineza u animalnim
stanicama

citokineza se odvija
procesom koji se
naziva brazdanje
stvara se rascjepna
brazda
Rascjepna
brazda

Kontraktilni prsten od
mikrofilamenta

100 m

Stanice keri

Stvaranje kontraktilnog prstena

tijekom citokineze animalnih stanica

Citokineza u biljnim stanicama

stvara se
fragmoplast
(nakupine mjehuria
Golgijeva tijela,
mikrofilamenata,
mikrotubula i
glatkog
endoplazmatskog
retikuluma), a
Mjehurii GA koji
stvaraju
njihovim stapanjem
FRAGMOPLAST
nastaje stanina
ploa, pa zatim
stanina membrana

Stanina stijenka
roditeljske stanice
Stanina ploa

Nova stanina
stijenka

Stanice keri

Intermedijarni filamenati

Jezgra

uvrivanje jezgre i odreenih

organela

predprofazni
pojas

nova stanina ploa

Diobeno
vreteno
Kromosomi
Fragmoplast

zrela stanina ploa

pogled
odozgo
pogled sa
strane

Stanina ploa
jezgra

mikrotubuli
fragmoplasta

tvore jezgrinu laminu na unutarnjoj strani

jezgrine ovojnice
fosforilacija lamina signal za razgradnju
jezgrine ovojnice

Kontrola staninog ciklusakritine toke staninog ciklusa

Kontrolne toke staninog ciklusa

G1 kontrolna toka

Kontrolne toke tijekom staninog ciklusa

omoguavaju provjeru pravilnosti udvostruavanja
genetskog materijala (replikacije) i pravilnost
raspodjele kromosoma.

Toke provjere staninog ciklusa

G1 faza

Tijekom G1 faze, a prije S faze

postizanje odreene veliine

Tijekom G2 faze, a prije M faze

tonost zavrene replikacije DNA

Tijekom M faze (u metafazi)

tonost bipolarnog povezivanja kinetohornih niti i
raspodjele kromosoma u metafaznoj ploi

Prof. dr. .sc.

Lidija ver

U S fazi ne postoje toke provjere

G2 faza

M kontrolna toka

Genska kontrola staninog ciklusa

Stanini ciklus kontroliraju:

unutarstanini signali
ciklini i ciklin-ovisne kinaze (engl. Cyclin dependent
kinases; Cdk)

proteini koji inhibiraju Cdk

ubikvitin ligaze i njihovi aktivatori (engl. Anaphase
promoting complex; APC i drugi)

regulatorni proteini transkripcije gena (p53 i E2F)

izvanstanini signali
mitogeni (kemijske tvari, najee proteini, koji potiu
stanicu na diobu (mitozu))

imbenici (faktori) rasta i hormoni

signal = molekula koja stimulira ili inhibira

metaboliki dogaaj

telomere i stanini sat

S faza

G2 kontrolna toka

Kontrola staninog ciklusa

Kontrolni
sustav

Enzimima

koji mogu sprijeiti replikaciju

DNA tijekom S faze

Genska kontrola na poetku svake faze
inicijacija sljedee faze signalom unutar
stanice (ciklini i ciklin-ovisne kinaze)

Monopolarno povezivanje i bipolarno

povezivanje kinetohornih niti

Ciklini i ciklin-ovisne kinaze

bipolarno povezivanje

Ciklini
proteini koji reguliraju stanini ciklus

koncentracija proteina oscilira tijekom staninog
ciklusa

STOP

Ciklin-ovisne kinaze (CDK; cyclin-dependent

kinases)

monopolarno
povezivanje

STOP

enzimi produkti gena cdc (cell division cycle)

kinazna aktivnost fosforilacija aminokiselina u
proteinu ciklinu

konstantna koncentracija u stanici

STOP

neprivren kromosom

Kompleks ciklina i kinaze aktivan oblik

Anaphase promoting complex (APC) - inaktivan i aktivan

kohezin proteinski kompleks koji povezuje sestrinske kromatide
povezivanje niti diobenog vretena s kinetohorama uzrokuje aktivaciju
APC i razgradnju kohezina

Faktori rasta

izvanstanini

Kromosomi eukariota

(vanjski) signali staninog

ciklusa

Skalpeli

2. Dobiti suspenziju slobodnih stanica

fibroblasta koristei se enzimima koji
razgrauju izvanstanini matriks.

Petrijeva
zdjelica

3. Nasaditi stanice u
iste posude za staninu
kulturu. Stanice se
privrste za staklo.
Inkubacija na 37C.

1. Izrezati dio vezivnog

tkiva u sitne komadie

SEM kulture fibroblasta

Upotreba stanine kulture za

prikaz vanosti faktora rasta

Imaju telomere = krajevi kromosoma

U bazinom mediju za rast

uz dodatak PDGF (faktora
rasta iz trombocita),
stanice proliferiraju
(rastu).

U bazinom mediju za
rast, stanice se ne
dijele.

ponavljajui slijedovi (repetitivne sekvence) koji

zatiuju gene na krajevima DNA
odsjeak od 6 nukleotida (u ovjeka, TTAGGG)
ponavlja se od nekoliko 100 do nekoliko 1000 puta

Kontrola staninog ciklusa

STANINI SAT

Kontrolne toke staninog ciklusa

gubitak od 50 do 100 odsjeaka prilikom diobe; skraivanje

kromosoma
gubitak dovodi do starenja (senescencije) stanice

telomeraza enzim koji odrava krajeve kromosoma

veina stanica nema telomerazu, a prisutna je u matinim stanicama
iz kojih nastaju spolne stanice, stanicama kotane sri, stanicama
raka

1 m

Propust kontrolnih toaka

Aneuploidija

2n - 1

Pogreke u duplikaciji ili segregaciji

centrosoma zakoe stanicu u prijelazu
iz G2 u M fazu.

G1

S
G1/S kontrolna
toka

Oteenje DNA
zakoi poetak
replikacije i
zaustavi stanicu
na prijelazu iz G1
u S fazu.

G2

M
G2/M kontrolna
Anafazna
toka
kontrolna toka

Sprjeeno gibanje
Dvostruki
replikacijske vilice
zaustavi stanicu na lomovi u DNA
prijelazu iz G2 u M zakoe prijelaz
iz G2 u M fazu.
fazu.

Kromosomi koji
nisu privreni
nitima diobenog
vretena zakoe
poetak anafaze.

Nepravilna dioba kromosoma

Tetraploidija
(poliploidija)
2n + 1

Propust kontrolne
toke provjere
diobenog vretena

Propust
kontrolne toke
provjere
udvostruavanja
centrosoma

Diploid
Propust kontrolne toke provjere oteenja DNA

Translokacija

Delecija

Umnoavavanje gena
ili kromosoma

ime prema John Langdon Down,

britanskom lijeniku koji je opisao
sindrom 1866. godine
poremeaj je 1959. godine
klasificirao Jrme Lejeune kao
trisomiju kromosoma 21

Kontrola staninog ciklusa

Ulazak

G0 fazu

Programirana stanina smrt (apoptoza)

Dioba

normalna

neprestalne

diobe tumorske stanice

G0 faza faza mirovanja

Stanini ciklus

Staninim

diobama poveava se broj

somatskih stanica.

Stanina dioba postoji tijekom itavog
ivota. Tako organizam zamjenjuje
istroene i oteene stanice, te zacjeljuje
ozljede.

Apoptoza (stanina smrt) smanjuje broj
stanica

I

dioba stanice i apoptoza javljaju se tijekom

normalnog rasta i razvitka

Ako ne postoji dovoljan poticaj za pokretanje s

kritinih toki (posebice iz G1 u S fazu), stanica ulazi
u G0 fazu.
Veina stanica u ljudskom organizmu su u G0 fazi, a
neke specijalizirane (ivane i miine) stanice se
nikad ne dijele.
mogu izlazak iz G0
faze uz poticaj
imbenika (faktora)
rasta

Apoptoza
programirana stanina
smrt

uzrokuju je dvije grupe
enzima nazvane
kaspaze

kaspaze pokretai
primaju signal za
aktivaciju druge grupe
kaspaza izvritelja

kaspaze izvritelji
aktiviraju enzime koji
razgrade stanicu i
njenu DNA

Gubitak kontrole staninog ciklusa u

tumorskim satnicama
od 10 trilijuna stanica (1013) kod
ovjeka

transformacija stanice

transformirana stanica izbjegla
unitavanje imunosnog sustava

Tumorske stanice

Stanice tumora

Ne

pokazuju ni kontaktnu inhibiciju

rasta niti ovisnost o prihvaanju za
podlogu
Stanice tumora ne posjeduju

vie

ne

reagiraju normalno na tjelesne kontrolne

mehanizme

tvore tumore

Tumori

Tumor supresorski geni

Onkogeni
6 stvari zbog kojih nastaje tumor

potrebu za privrivanjem za
podlogu i nemaju kontaktnu
inhibiciju.
Tumorske stanice.
Tumorske stanice
uobiajeno se nastavljaju
dijeliti i vie od jednog
sloja stanica, formirajui
na taj nain grumen
isprepletenih stanica.
25 m

Tumor (rak)

Maligni tumor nadiru u okolno tkivo i mogu

metastazirati
Izlazak stanica primarnog tumora u druge dijelove
tijela gdje one mogu formirati sekundarne tumore.

Rast bez prisutnosti faktora rasta

Zanemaren stop signal za prestanak rasta stanice

DNA mutacije, niski oksidativni stres? Stanica ne
umire.

Angiogeneza

Besmrtnost

Metastaziranje

Limfna ila

Tumor

ljezdano
tkivo
1. Tumor
nastaje iz
jedne jedine
stanice.

2. Stanice
tumora nadiru
u okolno tkivo.

Krvna ila
Stanica
raka
3. Stanice
tumora se ire
putem limfnih i
krvnih ila u
druge dijelove
tijela.

Tumorske
metastaze
4. Mali postotak
tumorskih stanica
moe preivjeti i
formirati novi
tumor u drugom
dijelu tijela.

VANOST MITOZE KAO STANINE DIOBE

Rast i razvitak organizma

Odravanje organizma

Gotovo svi viestanini organizmi su nastali diobama zigote.

Novonastale stanice i dalje se dijele, a kako se proces
nastavlja poveava se broj stanica i organizam raste.
Iako pojedinana stanica moe odumrijeti, proces stanine
diobe zamjenjuje mrtve stanice novima. Primjerice, eritrociti,
epitelne stanice koe ili crijeva neprekidno se gube, a
diobama se nadomjetaju izgubljene stanice.

Popravljanje oteenih tkiva

Ubrzane i uestale diobe stanica kotanog tkiva omoguuju

spajanje fragmenata nastalih prilikom prijeloma i zarastanje
kosti). Kako organizam stari, uestalost dioba se smanjuje pa
je broj stanica koje odumiru vei od broja stanica koje
nastaju. Posljedica toga je zamjenjivanje dijela stanica
vezivnim tkivom i smanjivanje organizma.

This fireworks explosion of color is a dividing

newt lung cell seen under a light microscope
and colored using fluorescent dyes:
chromosomes in blue, intermediate filaments
in red, and spindle fibers (bundled
microtubules assembled for cell division) in
green.
CONLY RIEDER

Control of the Cell Cycle

http://nobelprize.org/medicine/
educational/2001/cellcycle.html