PROKARIOTI

Prokarioti su jednostanični organizmi bez prave jezgre. Pripadaju carstvu Monera. U prokariote
spadaju bakterije, cijanobakterije ili modrozelene alge i mikoplazme. U prokariota se genetička uputa
sastoji od jedne kružne dvolančane molekule DNA koja se naziva NUKLEOID koji je slobodan u
citoplazmi, (Slika 1) i malih kružnih molekula DNA, takozvanih PLAZMIDA, koji se javljaju kod bakterija.
Nemaju sve bakterije plazmide, a i broj plazmida u pojedinoj stanici je različit.

Binarna fizija - dioba u bakterija

Slika 1. Građa prokariotske stanice

 EUKARIOTI (EUKARYA)

Genom eukariotske stanice se sastoji od većeg broja dugačkih linearnih molekula DNA koje
pomoću proteina (histona) oblikuju kromosome. Kromosomi se nalaze u jezgri (Slika 2).

Slika 1. Građa eukariotske stanice (životinjska)

"Smisao života" jednostaničnih organizama je stanično dijeljenje (razmnožavanje). Njihovo

ponašanje, kontrolirano genetičkom uputom, podređeno je pripremama za stanično dijeljenje. Kada se
stanica podijeli, nove stanice nastoje što prije postići uvjete za svoje dijeljenje, i tako vječno.
Promatranjem staničnog dijeljenja nekih bakterija došlo se do zaključka da se pravilna raspodjela
genetičkog materijala tijekom diobe stanice vjerojatno osigurava pričvršćivanjem molekule DNA za uvrat
membrane. Stanice koje nastaju takvom diobom sadrže identičan genetički materijal, a takve stanice
(organizmi) se nazivaju KLONOVI.

"Smisao života" višestaničnih organizama također je razmnožavanje-vječno održavanje genetičke

upute. Međutim, svrha regulacije aktivnosti gena u stanicama nije opstanak i razmnožavanje pojedinačnih
stanica, nego pravilan razvoj čitavog organizma, diferencijacija stanica (određivanje specifične uloge
svake stanice u cilju uspješnog funkcioniranja organizma kao cjeline) i na kraju, razmnožavanje
organizma.

Budući da se, za razliku od prokariota, eukariotska genetička uputa sastoji od većeg broja
molekula DNA, svaka stanica nastala diobom mora dobiti kopiju svake molekule kako bi imala kompletnu
uputu za život. Zbog toga se prije diobe stanice, molekule DNA udvostručuju i tijekom diobe pravilno
raspoređuju u dvije nove stanice. Taj proces diobe eukariotskih stanica naziva se MITOZA. Pri tome iz
svake stanice nastaju dvije genetički identične stanice-klonovi. Međutim, kod diploidnih organizama
postoji još jedan mehanizam raspodjele kromosoma tijekom stanične diobe-tada iz jedne diploidne
stanice nastaju četiri haploidne (stanice s jednim setom kromosoma). Taj proces se naziva MEJOZA.
Haploidne stanice se proizvode u svrhu razmnožavanja organizma-spajanjem dvije haploidne stanice
(gamete) dviju jedinki nastaje diploidna stanica (zigota) iz koje se razvija nova, jedinstvena jedinka.
Literatura:

 Jelenić S., Kerovac M., Ternjej I., Mihaljević Z. (2003): Biologija 4-udžbenik biologije za četvrti
razred gimnazije. Profil: 12-49

Linkovi:

 http://www.micro.magnet.fsu.edu/

Slika 2. Građa biljne stanice