Kod jednostaničnih organizama, unutar jedne stanice odvija se sve

potrebno za život i preživljavanje, a sam izgled i veličina

stanice/organizma određena je vrstom i načinom života. Pri
razmnožavanju, stanica/jednostanični organizam jednostavno se podijeli
na dvije nove stanice. Novonastale stanice identične su međusobno, a i u
odnosu na roditeljsku stanicu.

Kod višestaničnih organizama, razlikujemo dva osnovna tipa

stanica: tjelesne i spolne stanice. One se međusobno razlikuju po svojim
ulogama i količini nasljedne tvari (broju molekula DNA).

Spolne stanice javljaju se u dva oblika (muške i ženske spolne stanice), dok
tjelesne stanice mogu biti vrlo različite (crvene krvne stanice, živčane
stanice…). Veličina i oblik tjelesnih stanica ovisi o zadaći koju one obavljaju
u organizmu (specijalizirane su).

Molekula DNA i dioba stanica

Broj molekula DNA u jezgri stanica svake vrste točno je određen. Vinska
mušica posjeduje samo 8 molekula DNA u tjelesnim stanicama, dok ih npr.
čovjek ima 46, a konj 64.

U spolnim stanicama vrste imaju upola manje molekula DNA, što znači da
čovjek u spermijima i jajnim stanicama ima po 23 molekule DNA. Prije
diobe svake stanice prvo se mora udvostručiti njena DNA. Molekule DNA u
sebi sadrže niz uputa za izgradnju i rad organizma te je nužno da se one
ravnomjerno rasporede u sve nove stanice. 
U trenutku kad se stanica počne pripremati za diobu, molekula DNA počinje se
gušće pakirati, odnosno namatati oko posebne vrste proteina. Tjelešca koja nastanu
nazivamo kromosomi i služe kako bi se molekula DNA lakše prebacila u nove
stanice.
Molekula DNA ima strukturu dvostruke uzvojnice. Građena je od dva lanca koji su
međusobno isprepleteni i povezani. Tako se, primjerice, u tjelesnim stanicama
čovjeka nalazi 46 molekula DNA koje čine 46 kromosoma. Kromosomi koji se
nalaze u jezgri stanice jednostruki su (građeni od jedne molekule DNA).
U pojedinim dijelovima molekule DNA nalaze se zapisane upute za izgradnju i rad
stanice. Ti dijelovi molekule DNA u kojima je kodirana određena informacija
nazivaju se geni. Položaj gena na pojedinome kromosomu točno je određen za
svaku vrstu i svaki gen.
Kao što smo spomenuli, molekula DNA ima sposobnost stvaranja svojih kopija.
Ona to čini procesom udvostručavanja pri kojemu od jedne molekule DNA nastanu
dvije. Prilikom diobe stanice novonastale molekule DNA raspoređuju se u nove
stanice. Tako svaka stanica dobije istovjetnu uputu.

Mitoza je jednostavna stanična dioba.

Mitozom nastaju tjelesne stanice višestaničnih organizama.
Mitozom se jednostanični organizmi razmnožavaju.
Mitozom višestanični organizmi rastu i obnavljaju se.
Mitoza je najčešća dioba koja se događa u organizmima. To je dioba kojom nastaju
nespolne, tjelesne stanice. One u sebi sadrže svaki kromosom prisutan u dvjema
kopijama (prva potječe od majke, a druga od oca) i taj dvostruki broj kromosoma
označujemo s 2n. Na kraju svake mitoze nastaju dvije nove stanice koje također
imaju 2n kromosoma.
Mitoza – rast

Mejoza je dioba kojom nastaju spolne stanice višestaničnih organizama.

Tijekom mejoze dolazi do redukcije u broju kromosoma.
Novonastale stanice imaju upola manji broj molekula DNA.