DRUŠTVENI RAZVOJ U MEĐURATNOME RAZDOBLJU

Početkom 1920-tih – optimizam zbog razvoja gospodarstva, znanosti i tehnologije

 masovna proizvodnja
 pristupačnije cijene
 razvija se potrošačko društvo (zbog većih plaća)
„lude dvadesete“ – kraće ženske frizure, ples charleston, jazz glazba, jednostavnija odjeća, drugačije
ponašanje žena (pušenje, alkohol…)

RUSIJA:
- prava žena izjednačena s muškima, osmosatno radno vrijeme, zdravstveno osiguranje plaćeni
godišnji odmor, mirovina, besplatno obrazovanja, Oktobarska revolucija prikazivana kao najvažniji
događaj
- kontrolu provodi tajna policija Čeka, a neprijatelji režima završavaju u radnim logorima za preodgoj
(gulag), najstroži u Sibiru
- državni teror i čistke u vrijeme staljinizma

ITALIJA
- kult ličnosti Mussolinija, posteri i slike – Duce je uvijek u pravu, prikazivan kao da je pametan,
vojnik, otac, muževan
- fašisti kontrolirali dozvole za objavu novina, prenosili poruke radijem
- obrazovanje prilagođeno fašističkoj ideologiji

NJEMAČKA
- Vajmarska Njemačka dio ludih dvadesetih, u velikim gradovima se okupljali intelektualci,
znanstvenici, umjetnici
- antisemitizam – mržnja prema Židovima (za njih su niža rasa) – na plakatima, novinama i u
obrazovanju, prozvani štetočinama, zvijerima, ubojicama – Davidove zvijezde na trgovinama
- osim Židova neprijatelji su i Slaveni i Romi, komunisti, Jehovini svjedoci, prostitutke, hendikepirane
osobe, beskućnici, alkoholičari, prosjaci itd
- ponašanje kontrolira tajna policija Gestapo, spaljivali knjige autora koji im nisu odgovarali
- glavna parola – Jedan narod, jedno carstvo, jedan vođa

JUGOSLAVIJA
- u gradovima se prate svjetski trendovi – knjižnice, muzeji i kazalište, u hotelima i restoranima
glazbena događanja, kino; a na selu poljoprivreda, tradicionalni običaji, vjerske svetkovine,
prehranjivali se onim što su uzgojili sami
- pokušavali povećati pismenost, no samo manji dio ide u škole i to više dječaka, siromašni radili u
poljoprivredi, tjelesno kažnjavali u školi
- djeca pioniri, a od 14. godine nadalje omladinci

 Bolesti u to vrijeme: španjolska gripa

 žene su neovisnije
 rasizam u SAD-u (Ku Klux Klan rasistička organizacija), unatoč tome sve više crnaca u
filmovima
 filmske zvijezde Charlie Chaplin, Walt Disney, pisac Tolkien (Gospodar Prstenova), Marlene
Dietrich (pomagala Židovima), Marija Jurić Zagorka (prva novinarka), crna glumica Josephine
Baker.
 Pravo glasa za žene u Americi 1920.
 modni brend Coco Chanel
 1920. prohibicija – zabrana alkohola u SAD-u

1
  1922. velika demonstracija u Berlinu „Nikad više rat“
 Einstein 1933. posjetio Ameriku i ostao, bio Židov

UČINCI VELIKE SVJETSKE GOSPODARSKE KRIZE

GOSPODARSKA KRIZA (javlja se kao posljedica ratova i epidemija)

- problemi u proizvodnji i potrošnji (proizvodnja raste brže od potrošnje)
- visoke cijene
- velika nezaposlenost
- slab protok kapitala

Vajmarska Republika
- najviše pogođena zbog ratne reparacije i jer je okupirano bogato rursko područje (Francuzi i Belgijci
okupirali radi neplaćanja ratne odštete)
- Pobjedničke zemlje htjele pomoći s tim problemima, npr Velika Britanija i SAD – ulagali u njemačko
gospodarstvo i davali zajmove
- Posljedica: oporavak do 1928. i zatim započinje gospodarska kriza.

Italija
- nezaposlenost, slabo razvijena industrija, neobrađena polja, prezaduženost države
- štrajkovi seljaka i radnika – ustanak
- zbog gospodarske krize podupirali fašistički pokret, Mussolini preuzeo vlast

Francuska
- industrija manje razvijena od VB i Njemačke – problem s obnovom nakon rata i vraćanjem zajmova,
računali su na odštetu od Njemačke za obnovu i razvoj gospodarstva

Velika Britanija
- gospodarska svjetska sila zbog kolonija i jer je ostala pomorska velesila, oporavak industrije i
trgovine nakon rata zbog toga
- ali izgubili gospodarsku moć zbog razvoja novih tržišta i industrija u svijetu

SAD
- brzo prebrodili poslijeratnu krizu, postali vodeća gospodarska, financijska i vojna velesila,
- ulagali u znanost
- razvila se industrija – proizvodnja i prodaja kućanskih uređaja i automobila
- bavili se trgovinom i ulaganjem kapitala u Europi (i u Njemačku pomoću ćega se Njemačka
oporavila pa su mogli plaćati Francuskoj reparaciju), surađivali s Južnom Amerikom i kinom, ali
krajem 20-tih upali u gospodarsku krizu o oporavili se tek nakon 1933.

POČETAK GOSPODARSKE KRIZE: listopad 1929. u SAD-u

TRAJANJE GOSPODARSKE KRIZE: 1929. – 1933.

UZROCI KRIZE:
- gospodarska politika SAD-a između dva rata (velika zaposlenost, veće plaće, veća kupovna moć
građana – višak novca ulagali u dionice (udio u vlasništvu poduzeća) na burzama – laka zarada - zato
je sve više ljudi kupovalo dionice, pa je zato i porasla cijena dionica. Često su kupovali jeftine dionice
pa prodavali skuplje – burzovna špekulacija)
- hiperprodukcija – prevelika proizvodnja – puno robe na tržištu, gomilanje robe u skladištu
- kad je došlo do krize, to se brzo zbog toga širilo – zatvarane su trgovine, poduzeća, banke, rasla je
nezaposlenost i rasle su cijene

2
  Nakon SAD-a kriza se širila prvo u zemlje Srednje i Južne Amerike (zbog sirovina), a onda u
Europu
 Zbog krize su sad Amerikanci tražili da vrate zajmove i kredite i to je utjecalo na Njemačku,
Austriju, Veliku Britaniju, Francusku…
 došlo do pada poljoprivredne i industrijske proizvodnje
 pojavile ne neimaština i bolesti, kriminal…

POKUŠAJ RJEŠENJA KRIZE:

- u SAD-u sklopili NEW DEAL (nova podjela) – napuštanje čiste tržišne ekonomske politike i uvođenje
djelomično uplitanje države u gospodarstvo
- to je ublažilo posljedice, smanjili nezaposlenost i povećali kupovnu moć građana

Krizu u Njemačkoj iskoristio Adolf Hitler – optužio Vajmarsku Republiku za situaciju, obećavao da će
izvući zemlju iz krize. Na izborima pobijedili nacisti i 1933. Hitler sastavio vladu. Hitler krenuo u ratnu
industriju – za to je trebalo razvijati rudarstvo, promet, poljoprivredu, tekstilnu industriju itd
Isti model kao i Hitler uvele su Italija i Japan. Nakon izlaska iz krize počele provoditi politiku osvajanja
(širenje teritorija).

Rusija
- socijalističke reforme – nacionalizacija privatnog vlasništva – sve postalo državno
- građanski rat produbio krizu pa uveli ratni komunizam (regulirali uvođenje radne obaveze, zabranili
privatnu trgovinu, tjerali seljake da predaju svoj višak itd
- to nije pomoglo – siromaštvo, glad i bijeda
- Lenjin – nova ekonomska politika (NEP) – dopuštali privatno vlasništvo u poljoprivredi, trgovini i
manjim poduzećima, a veće ostalo pod kontrolom države – s tim suzbijena glad u državi
- Staljin – napustio NEP i uveo plansko gospodarstvo (sve odluke o gospodarstvu donosi država sa
svojim planom), svi resursi su u vlasništvu države, ukinuto privatno poduzetništvo, nacionalizacija
poduzeća i kolektivizacija poljoprivrede (spajali manje seljačke posjede u velike zadružne posjede
koje su zajedno obrađivali) – centralizirana ekonomija – petogodišnji planovi ili petoljetke
- tako postali treća industrijska i vojna sila nakon SAD-a i Njemačke.
- nisu imali veliku gospodarsku krizu jer nije bilo slobodnog tržišta, ali razlika u standardu života –
poboljšan ali nizak u usporedbi s ostalim državama.

PODRUČJE JUGOSLAVIJE
- slabo razvijena industrija, visoke cijene, glad i bolesti – to je 1918. dovelo do socijalnih nemira
- u usporedbi sa zapadnom i srednjom Europom Kraljevstvo SHS još gospodarski zaostala država
- Kraljevstvo SHS i regent Aleksandar Karađorđević – htjeli pridobiti seljake, davali im zemlju i opće
pravo glasa za muškarce
- na selu živi 80% ljudi
- 1919. Agrarna reforma – htjeli riješiti problem siromašnih seljaka bez zemlje ili s malo zemlje pa su
na prostore Slavonije, Vojvodine, Makedoniju i Kosovo kolonizirali (doveli) ratne veterane Srbe i
Crnogorce
- zbog situacije u Europi – izvoz hrane iz Hrvatske – pomoglo u razvoju gospodarstva
- Hrvatska i Slovenija imale bolju industriju, trgovinu i bankarstvo. Trebala je biti slobodna
industrijalizacija u kraljevini SHS, bez uplitanja države, ali je država ipak kontrolirala carine i uvoz da
zaštiti vlastitu proizvodnju.
- U Hrvatskoj se osniva velik broj poduzeća. Industrije: tekstilna, metalna, kemijska, prehrambena,
drvna
- banke – Prva hrvatska štedionica
- elektrifikacija, gradnja prometnica i pruga, Split je bio glavna putnička i gospodarska luka

3
- 1925. otvorena pruga Zg – Split s odvojkom za Šibenik
- Zagreb bio glavno industrijsko, poduzetničko i financijsko središte, ali u tridesetim godinama to
preuzima Beograd, glavni grad države.
- turizam u Opatiji (Italija), Dubrovniku,…
- 1929. slom zagrebačke Prve hrvatske štedionice – gospodarska kriza – manjak novca – smanjenja
proizvodnja – pad kupovne moći stanovnika – veća nezaposlenost
- kriza se najviše odrazila na poljoprivredu (pad cijena pšenice… - povećali proizvodnju ali to je samo
produbilo krizu) – država je intervenirala i smanjila poreze, ali to nije pomoglo
- industrija – pad izvoza, manja proizvodnja, otpuštanje radnika – nezaposlenost i zato dolazi do
migracija stanovništva – počeli su se vraćati na selo (unutarnje migracije) i odlaze u inozemstvo za
poslom (vanjske migracije) – više siromašnih, prosjaka itd
- kad se poboljšala situacija u svijetu, to se odrazilo i na Hrvatsku – prvo izvozna industrija a zatim i
ostale – oporavak tek u drugoj polovici 30-tih godina, a tada počinje 2. svj. rat.

ZNANOST I TEHNOLOGIJA U MEĐURATNOM RAZDOBLJU

Niels Bohr – otkrio strukturu atoma

Ernest Rutherford – imenovao proton i izveo prvu nuklearnu reakciju stvarajući kisik iz dušika (to je
kasnije dovelo do razvoja atomske bombe)
Nikola Tesla – oko 700 patenata (nacrt zrakoplova s mogućnošću vertikalnog uzlijetanja, snažniji
motori…)
transport putnika i robe – zračni brodovi (Zeppelin) i avioni
Andrija Štampar – hrvatski liječnik – utemeljio javnozdravstvenu službu u Kraljevini SHS
Albert Einstein – objavio opću teoriju relativnosti i dobio Nobelovu nagradu za fiziku 1921.
Lavoslav Ružička – Švicarac hrv. podrijetla, 1939. Nobelova nagrada za kemiju
Vladimir Prelog – 1975. Nobelova nagrada za kemiju
Bessie Coleman – prva Afroamerikanka koja je dobila pilotsku dozvolu
Charles Lindberg 1927. izveo prvi neprekinuti let preko Atlantika od New Yorka do Pariza
Amelia Earhart – samostalni neprekinuti let preko Atlantika kao žena
Katarina Matanović Kulenović – prva hrvatska pilotkinja i padogranka
Porsche – po nacističkom nalogu proizveo auto za svakog Nijemca – Volkswagen Typ 1 (popularno
nazvan Kafer ili buba) – prototip zapravo osmislio Ganz, Židov koji je pobjegao u inozemstvo
Herman Potočnik, Slovenac – objavio knjigu s izračunima osnova leta u svemir
Istraživanje unutrašnjosti Afrike, Južne Amerike, Australije, dijelova Azije – otkrili jaja dinosaura u
Mongoliji, otkrili središta civilizacije Inka (J. Amerika), ostatke grada Knos na Kreti, prapovijesne
špiljske slike U Lascauxu (Francuska),
Frane Bulić – pronašao natpis kneza Trpimira i sarkofag kraljice Jelene
Istraživanje Vučedola (jarebica)
Carter – otkrio faraonsku grobnicu u Dolini kraljeva (Tutankamonova)
graditeljstvo – bolja proizvodnja čelika i betona – gradili nebodere, velike mostove, autoceste –
željeznice, stanove, grade se nasipi za zaštitu od poplava
Filmska industrija – 1927. utemeljena filmska nagrada Oscar
Filmski centri – Hollywood, Njemačka, SSSR i Indija
U Hrvatskoj filmovi od 1917., kinodvorane u Zg i Splitu – tu se osim filmova prikazivale i novosti –
filmski žurnali
- radio – prva radijska postaja u Pittsburgu
Oktavijan Miletić – utemeljitelj hrvatske i jugoslavenske kinematografije
Zg filmski i kazališni glumac Tito Strozzi
Orson Welles 1938. radiodrama Rat svjetova, o invaziji izvanzemaljaca